SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Federacija BiH, Finansijsko pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/25 07.05.2025 SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/25 26.03.2025 SN FBiH 27/17 banke
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o prekršajima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/25 14.03.2025 SN FBiH 63/14 prekršaji
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/23 06.12.2023 SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/23 20.10.2023 SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 javni prihodi,zatezne kamate,kamate
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/23 27.01.2023 SN FBiH 33/25, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon
Zakon o posredovanju u prometu nekretnina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/21 22.09.2021 promet nekretnina,nekretnine
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 81/23, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zatezna kamata,javni prihodi
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 94/23, SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o jedinstvenom registru taksi i naknada u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 24/21 26.03.2021 takse,nakande,registar
Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/21 24.02.2021 računovodstvo,revizija Godina XXVIII - Broj 15 Srijeda, 24. 2. 2021. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 305 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 14.10.2020. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-109-01/21 18. februara 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovaj zakon uređuje oblast računovodstva i revizije, organizaciju i funkcioniranje sistema knjigovodstva i računovodstva, pripremu i prezentiranje finansijskih izvještaja, reviziju finansijskih izvještaja, organizaciju i rad Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora), nadzor nad kvalitetom rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora, javni nadzor, praćenje, otkrivanje i prijavljivanje krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti, stjecanje zvanja, kvalificiranje i licenciranje u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji. Član 2. (Pojmovi) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, imaju sljedeće značenje: a) Računovodstvo je sistem čije funkcioniranje osigurava informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na kapitalu i drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i interne korisnike finansijskih izvještaja; b) Knjigovodstvo podrazumijeva evidentiranje, klasificiranje i sumiranje poslovnih transakcija i čuvanje originalne poslovne dokumentacije koja pruža dokaze o tim transakcijama; c) Revizija finansijskih izvještaja je ispitivanje finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja radi davanja mišljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno značajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, Međunarodnim standardom za mala i srednja preduzeća i drugim odgovarajućim propisima; d) Subjekti od javnog interesa su sva pravna lica čijim se vrijednosnim papirima trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira, banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, društva za faktoring, lizing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokerskodilerska društva i druge finansijske organizacije, javna preduzeća osnovana u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kao i sva pravna lica od posebnog značaja za Federaciju u skladu sa propisima o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala, te organizacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revizije utvrđenim propisom o reviziji institucija u Federaciji; e) Matično društvo je pravno lice koje kontroliše jedno ili više zavisnih društava; Broj 15 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. f) Zavisno društvo odnosno društvo kći je pravno lice kojeg kontroliše matično društvo uključujući i bilo koje društvo koje je zavisno o krajnjem matičnom društvu; g) Grupa je matično društvo i sva njegova zavisna društva; h) Poduzetnik je fizičko lice registrovano za obavlјanje poduzetničke djelatnosti koje svoje poslovne knjige vodi u skladu sa propisima o porezu na dohodak ili u skladu sa ovim zakonom; i) Komisija za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija), formirana u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 42/04); j) Certifikat je javni dokument koji izdaje profesionalno tijelo definirano ovim zakonom, a kojim se dokazuje da je lice položilo ispite i steklo odgovarajuće stručno zvanje; k) Certificirani računovodstveni tehničar je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; l) Certificirani računovođa je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; m) Ovlašteni revizor je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; n) Licencirani ovlašteni revizor je lice koje posjeduje licencu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja, izdatu od Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo); o) Glavni revizor grupe je licencirani ovlašteni revizor kojeg društvo za reviziju imenuje kao glavno i odgovorno lice za vršenje zakonske revizije na nivou grupe i koji potpisuje izvještaj o reviziji grupe; p) Društvo za reviziju je pravno lice kojem je, u skladu sa ovim zakonom, Ministarstvo izdalo licencu za rad. Društvo za reviziju se registruje kod nadležnog suda za obavljanje računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti i poreznog savjetovanja. Društvo za reviziju može biti registrovano i za obavljanje drugih djelatnosti u skladu s odredbama ovog zakona; r) Licenca je javni dokument koji predstavlja odobrenje za rad izdato fizičkom ili pravnom licu, u skladu s odredbama ovog zakona i Međunarodnim obrazovnim standardima; s) Propisi iz oblasti računovodstva i revizije koji se u smislu ovog zakona primjenjuju u Federaciji podrazumijevaju: Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI), Međunarodni standard finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća (MSFI za MSP), Međunarodne standarde revizije (MSR), Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (MRSJS), Konceptualni okvir za finansijsko izvještavanje, Kodeks etike za profesionalne računovođe (u dalјem tekstu: Kodeks) i prateća uputstva, objašnjenja i smjernice, kao i naknadne izmjene tih standarda i povezana tumačenja te buduće standarde i povezana tumačenja koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) i sva prateća uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Međunarodna federacija računovođa (MFR), prevedene i objavljene u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine; t) Regulatorno tijelo je organ koji je posebnim propisom ovlašten da izdaje dozvole za rad pravnim licima u finansijskom sektoru, vrši nadzor nad tim licima i uređuje njihovo poslovanje. Član 3. (Primjena propisa) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva profitna pravna lica koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružaju usluge na tržištu radi stjecanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društava i osnovana su u skladu sa propisima Federacije, kao i na sva neprofitna pravna lica koja se ne osnivaju radi stjecanja dobiti (političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, fondacije, udruženja, komore, vjerske zajednice u dijelu obavljanja privredne ili druge djelatnosti u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti, kao i druge organizacije organizovane po osnovu učlanjenja). (2) Odredbe ovog zakona odnose se i na pravna lica i druge oblike organizovanja koje je pravno lice sa sjedištem u Federaciji osnovalo u inostranstvu, ako propisima tih država nije utvrđena obaveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja. (3) Odredbe ovog zakona odnose se na poslovne jedinice i pogone pravnih lica sa sjedištem izvan Federacije, ako se te poslovne jedinice i pogoni smatraju obveznicima poreza na dobit u Federaciji. (4) Odredbe ovog zakona odnose se i na korisnike prihoda budžeta Federacije, budžeta kantona, budžeta općina i gradova i vanbudžetskih fondova. Član 4. (Obaveza pravnih lica) Pravna lica dužna su da vođenje poslovnih knjiga, priznavanje i mjerenje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i objavljivanje informacija u finansijskim izvještajima vrše u skladu sa ovim zakonom, MRS i MSFI. Član 5. (Razvrstavanje pravnih lica) (1) Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od visine ukupnog prihoda, prosječne vrijednosti poslovne imovine i prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, utvrđenih na dan sastavljanja finansijskih izvještaja u poslovnoj godini. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, novoosnovana pravna lica razvrstavaju se u skladu sa st. (3), (4), (5), (6) i (7) ovog člana, a na osnovu podataka za period od datuma osnivanja, odnosno statusne promjene, do kraja njihove prve poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog perioda. Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se na osnovu pokazatelja za tekuću godinu. (3) U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 350.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 700.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do devet. (4) U mala pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 3 a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49. (5) U srednja pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja prelaze dva kriterija iz stava (4) ovog člana, ali ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249. (6) U srednja pravna lica razvrstavaju se i ona koja prelaze graničnu vrijednost jednog od kriterija iz stava (7) ovog člana. (7) U velika pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sastavljanja finansijskih izvještaja prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je 249. (8) Velikim pravnim licima, neovisno od kriterija iz st. (3), (4), (5), (6) i (7) smatraju se banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije. (9) Na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu pravna lica dužna su samostalno izvršiti razvrstavanje u skladu sa navedenim kriterijima i tako dobijene podatke koristiti za narednu poslovnu godinu. Po pitanju obaveznosti revizije finansijskih izvještaja kao relevantno uzima se razvrstavanje za onu poslovnu godinu za koju su finansijski izvještaju sačinjeni. (10) Prosječna vrijednost poslovne imovine izračunava se tako što se sabere neto knjigovodstvena vrijednost poslovne imovine na početku i na kraju obračunskog perioda i podijeli sa brojem dva, a prosječan broj zaposlenih tako što se ukupan zbir zaposlenih krajem svakog mjeseca, uključujući i zaposlene izvan teritorije Federacije, podijeli sa brojem mjeseci u obračunskom periodu. (11) Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica u mikro, malo, srednje ili veliko, izvršeno u skladu sa odredbama ovog zakona, pravno lice dužno je, uz finansijske izvještaje, dostaviti Finansijsko-informatičkoj agenciji Sarajevo (u daljem tekstu: FIA). Član 6. (Razvrstavanje grupa) (1) Grupe pravnih lica u smislu ovoga zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, visine ukupnog prihoda i prosječne vrijednosti poslovne imovine na konsolidovanoj osnovi, utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju konsolidovani finansijski izvještaji. (2) Male grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49. (3) Srednje grupe pravnih lica su one koje nisu male grupe pravnih lica i koje na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva na konsolidovanoj osnovi ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249. (4) Velike grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi prelaze dva kriterija iz stava (3) ovoga člana. POGLAVLJE II. SISTEM RAČUNOVODSTVA Odjeljak A. Organizacija i funkcioniranje sistema računovodstva Član 7. (Sistem računovodstva) (1) Pravna lica, u skladu sa donesenim općim internim aktom, uređuju organizaciju računovodstva na način koji omogućava sveobuhvatno evidentiranje, kao i sprječavanje i otkrivanje pogrešno evidentiranih poslovnih promjena, uređuju interne računovodstvene kontrolne postupke, utvrđuju računovodstvene politike, određuju lica koja su odgovorna za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promjene i sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni, uređuju kretanje knjigovodstvenih isprava i utvrđuju rokove za njihovo dostavljanje na dalju obradu i knjiženje, utvrđuju postupke pripreme, sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja, propisuju postupke prikupljanja, obrade i prezentacije podataka u vezi sa pripremom i sastavljanjem izvještaja o poslovanju, te finansijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe i uređuju i druga pitanja od značaja za uspostavljanje efikasnog sistema knjigovodstva i računovodstva u pravnom licu. (2) Unos podataka u poslovne knjige organizuje se tako da omogući: a) kontrolu ispravnosti unesenih podataka; b) uvid u promet i stanje računa glavne knjige; c) uvid u hronologiju obavljenog unosa poslovne promjene. (3) Sistem računovodstva se zasniva na računovodstvenim principima: tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja te na MRS. Član 8. (Obaveza vođenja računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija) (1) Sva pravna lica obuhvaćena ovim zakonom obavezna su prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima, voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama poštujući pri tome standarde finansijskog izvještavanja te osnovna načela urednog knjigovodstva. (2) Pravno lice je dužno organizovati računovodstvene i knjigovodstvene poslove na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, finansijski položaj i uspješnost poslovanja pravnog lica. (3) Odgovornost za računovodstvene i knjigovodstvene poslove nosi lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica u svojstvu direktora pravnog lica. Broj 15 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (4) Lice iz stava (2) ovog člana dužno je osigurati vođenje računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo na osnovu dokumentacije po osnovu nastalog poslovnog događaja. (5) Pravno lice koje obrađuje podatke na računaru, dužno je koristiti računovodstveni softver koji omogućava funkcioniranje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih događaja. Član 9. (Akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema) Pravna lica su dužna obavezno donijeti akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema kojim se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, način odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove finansijskog izvještavanja, kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja. Odjeljak B. Knjigovodstvene isprave Član 10. (Knjigovodstvena isprava) (1) Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz ili memorirani elektronski zapis o nastalom poslovnom događaju, koja je potpisana od strane lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave, a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. (2) Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave, odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdat je od strane poduzetnika, ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadrži ime i prezime lica koje je odgovorno za njegovo izdavanje. Član 11. (Sadržaj knjigovodstvene isprave) (1) Sadržaj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i obim nastale promjene (kupovina, količina, cijena, ukupan iznos), karakter poslovne promjene u knjigovodstveno-tehničkom smislu (kupovina za gotov novac ili na kredit), tehnička obilježja (datum kupovine, valuta plaćanja i sl.) s mogućnošću pravovremenog nadzora. (2) Vjerodostojnom se smatra ona knjigovodstvena isprava na osnovu koje može treće lice koje nije sudjelovalo u poslovnom događaju, nedvojbeno i bez ikakvih sumnji, utvrditi prirodu i obim poslovnog događaja. (3) Lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica ili lice na koje je preneseno ovlaštenje jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna. Član 12. (Sastavljanje knjigovodstvenih isprava) (1) Knjigovodstvena isprava sastavlja se za događaj koji je nastao, vezan je za poslovanje pravnog lica i ima odraza na promjenu pozicije imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. (2) Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koji se sastavljaju u knjigovodstvu pravnog lica. (3) Knjigovodstvene isprave mogu biti eksterne i interne prirode i sastavljaju se u potrebnom broju primjeraka. (4) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni. (5) Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su prispjele u pravno lice izvana, iz poslovnih odnosa s trećim licima koja su ih sačinila (fakture, izvještaji o novčanim promjenama na žiro-računu, odobravanje kasa skonta, izvještaji o obračunatoj kamati, tovarni list, dokumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.). (6) Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju unutar pravnog lica i služe za dokumentiranje svih promjena na sredstvima i obavezama prema izvorima sredstava (prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, dokumenti o povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijene, nalog blagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr.). (7) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis može, umjesto potpisa ovlaštenog lica koje zastupa pravno lice ili lice na koje je preneseno ovlaštenje, sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku lica ovlaštenog za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana u skladu sa propisima o elektronskom potpisu. (8) Lica koja sastavljaju i vrše prijem knjigovodstvenih isprava dužna su da potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostave računovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana kada je poslovna promjena nastala, odnosno u roku od tri radna dana od datuma prijema. Odjeljak C. Kontrola knjigovodstvenih isprava Član 13. (Kontrola knjigovodstvenih isprava) (1) Knjigovodstvena isprava prije knjiženja mora biti prekontrolisana sa stanovišta formalne, suštinske i računske ispravnosti i ovjerena od ovlaštenih lica u pravnom licu. (2) Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave polazi od toga da li je isprava sastavljena u skladu sa propisima, MRS i općim aktom pravnog lica. (3) Suštinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava utvrđuje se suštinska ispravnost isprave, koja se sastoji u ispitivanju da je naznačena poslovna promjena stvarno nastala i u obimu kako je naznačeno. (4) Kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva računsku kontrolu matematičkih operacija dijeljenja, množenja, sabiranja i oduzimanja, na osnovu kojih su dobiveni rezultati na ispravi. (5) Neispravna isprava vraća se odgovarajućoj službi radi otklanjanja nedostataka. (6) Pravno lice je dužno odrediti odgovorne osobe za kontrolu vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava koja će prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisati ili odobriti na način iz kojeg se može nedvosmisleno utvrditi njen identitet ili u slučaju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronski zapis osigurati njihovu kontrolu i verifikaciju u skladu sa internim pravilima i procedurama. (7) Kontrolu knjigovodstvenih isprava ne mogu da vrše lica koja su zadužena materijalnim stvarima (vrijednostima) na koje se isprave odnose. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 5 Član 14. (Ispravke u knjigovodstvenim ispravama) (1) Ispravke u knjigovodstvenim ispravama u tekstu ili brojevima ne smiju se vršiti na način da dovode u sumnju vjerodostojnost knjigovodstvene isprave. (2) Ispravku precrtavanjem vrši ono lice koje je izdalo knjigovodstvenu ispravu i koje će ispravku istovremeno izvršiti na svim primjercima izdate knjigovodstvene isprave, što potvrđuje svojim potpisom, uz stavljanje datuma ispravke. (3) Izuzetak čine knjigovodstvene isprave o novčanim poslovnim događajima koje se ne smiju popravljati, nego se poništavaju i izdaju nove. Član 15. (Knjiženje knjigovodstvenih isprava) (1) Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena isprava prosljeđuje se knjigovodstvu, gdje se na osnovu nje izdaje nalog za knjiženje, zatim upisuje podatak u poslovne knjige knjigovodstvenom tehnikom. (2) Izuzetno, nalog za knjiženje ne izdaje se u pravnim licima koja koriste moderne informacione sisteme za finansijsko upravljanje. (3) Lica koja vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole primljenih knjigovodstvenih isprava od strane odgovornih osoba za kontrolu knjigovodstvenih isprava iz člana 13. stav (6) ovog zakona, dužna su knjigovodstvene isprave proknjižiti u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam radnih dana od dana prijema knjigovodstvene isprave. Odjeljak D. Poslovne knjige Član 16. (Poslovne knjige) (1) Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu finansijskih izvještaja. (2) Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva, uvažavajući načela urednosti, ažurnosti, dokumentovanosti, vjerodostojnosti i načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju. (3) Poslovne knjige mogu se voditi na slobodnim listovima, povezane ili prenesene na neki od elektronskih medija, tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu. (4) Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. (5) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za evidentiranje promjena na pojedinim skupinama bilansnih ili vanbilansnih pozicija. (6) Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije). (7) Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i opremu, investicijske nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i dr. Član 17. (Kontni okvir i glavna knjiga) (1) Poslovne promjene knjiže se na analitičkim računima koji po svom sadržaju i bilansnoj pripadnosti odgovaraju računima iz propisanog kontnog okvira. (2) Detaljan kontni plan propisuje se općim aktom pravnog lica i mora biti usaglašen sa propisanim kontnim okvirom. (3) Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tokom poslovne godine. Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, u skladu sa potrebama pravnog lica, osiguravaju podatke za finansijske izvještaje. (4) Glavna knjiga se sastoji od dva odvojena dijela i to: a) bilansna evidencija i b) vanbilansna evidencija. (5) Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilansne evidencije su poslovni događaji koji imaju sljedeća obilježja: a) poslovni se događaj stvarno dogodio i kao takav pripada prošlosti poslovanja, b) učinak poslovnog događaja može se izraziti u novčanim iznosima, c) promjena nastala poslovnim događajem utječe na poziciju (stavku) sredstava, obaveza, kapitala, troškova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja, d) nastanak poslovnog događaja može se dokazati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom. (6) Glavna knjiga vanbilansnih evidencija obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u Bilansu stanja i Bilansu uspjeha, ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine, budućih potencijalnih obaveza, kontrole pojedinih poslovnih poduhvata i informisanja. (7) Kod primjene metode elektronske obrade podataka, glavna knjiga mora biti tako organizovana da se može izvršiti kontrola knjiženja. (8) Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica propisuje federalni ministar finansija (u daljem tekstu: ministar). Član 18. (Pomoćne knjige) (1) Pomoćne knjige se u pravilu vode posebno. (2) U pomoćnim knjigama u kojima se vodi evidencija o materijalnoj imovini, imovina se iskazuje u količinama i novčanim iznosima. (3) Druge pomoćne knjige koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi ili osiguravaju bilo koje druge podatke su: knjiga (dnevnik) blagajne, knjiga ulaznih faktura (KUF), knjiga izlaznih faktura (KIF), knjiga deviznih sredstava, knjiga izdatih čekova, knjiga dospijeća mjenica, knjiga dionica, knjiga udjela i dr. (4) U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine i drugih vrijednosti koje se vode u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu istog, a najkasnije narednog dana. (5) Broj i sadržaj pomoćnih knjiga, način njihovog vođenja i povezivanja sa glavnom knjigom i slično, pravno lice uređuje svojim općim aktom u skladu sa ovim zakonom. Odjeljak E. Vođenje poslovnih knjiga Član 19. (Otvaranje poslovnih i pomoćnih knjiga) (1) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine prijenosom stanja iz bilansa sastavljenog na kraju prethodne poslovne godine. Kod novoosnovanih pravnih lica poslovne knjige otvaraju se na osnovu popisa imovine i obaveza ili Broj 15 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. na osnovu knjigovodstvene isprave, a sa danom stjecanja statusa pravnog lica i prilikom provođenja statusnih promjena u skladu sa članom 36. ovog zakona. (2) Poslovna godina u pravilu jednaka je kalendarskoj godini, ali se može i razlikovati od kalendarske godine. (3) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga na kraju prethodne poslovne godine. Član 20. (Vođenje poslovnih knjiga) (1) One pozicije koje se ne nalaze u početnom bilansu otvaraju se u poslovnim knjigama u toku godine nastankom poslovnog događaja, na osnovu vjerodostojne knjigovodstvene isprave. (2) Poslovne knjige vode se na način da osiguraju: a) kontrolu unesenih podataka, b) ispravnost unosa podataka, c) čuvanje podataka, d) mogućnost korištenja podataka, e) mogućnost uvida u promet i stanje na računima glavne knjige, f) mogućnost uvida u vremenski nastanak obavljenog unosa poslovnih događaja. (3) U poslovne knjige unose se podaci po principu nastanka poslovnih događaja, a na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. (4) Naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv učinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka. (5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u poslovnim knjigama prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. (6) U zavisnosti od načina obrade podataka, usklađivanje prometa glavne knjige sa prometom prikazanim u dnevniku, kao i prometa i stanja pomoćnih knjiga sa prometom i stanjem u glavnoj knjizi vrši se kontinuirano, a najkasnije neposredno prije popisa imovine i obaveza, odnosno prije sačinjavanja finansijskih izvještaja. Odjeljak F. Popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza Član 21. (Popis imovine i obaveza) (1) Pravno lice dužno je da na početku poslovanja, kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period, određen u skladu sa ovim zakonom, izvrši popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvrši usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. (2) Sva pravna lica u smislu ovog zakona kao i pravna lica i dijelovi tih pravnih lica koja obavljaju poslove u inostranstvu, ako stranim propisima za pravna lica i njihove dijelove nije propisana obaveza posebnog vođenja knjigovodstva, kao i podnošenja i revizije finansijskih izvještaja, su dužna popisati imovinu i obaveze najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja tekuće poslovne godine. (3) Pravno lice kod kojeg se nalaze tuđa sredstva, dužno je ta sredstva popisati posebno za svako pravno lice kojemu ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista na kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih lica čija su ta sredstva, ove se popisne liste uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu. (4) Popis imovine i obaveza tokom poslovne godine obavlja se i u slučajevima: promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena u skladu sa propisom o privrednim društvima - spajanje, pripajanje ili dijeljenje, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. Izuzetno popis imovine nije nužan kod promjene cijena proizvoda i roba ako se knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi. (5) U navedenim slučajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge promjene. Pravna lica koja su predmet statusnih ili drugih promjena izrađuju finansijske izvještaje za period od 1. januara do datuma statusne ili druge promjene. (6) Popis se obavlja tokom godine i zbog primopredaje dužnosti i ne oslobađa pravno lice od popisa sredstava i obaveza sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine. (7) Pravna lica u stečaju i likvidaciji nisu obveznici popisa sa stanjem na dan 31. decembra. Ova pravna lica provode popis imovine i obaveza na dan otvaranja stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije. (8) Izuzetno, pravno lice može svojim aktom predvidjeti duže periode za popisivanje materijala u knjižnicama, kao što su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska građa i sl., s tim da ti periodi ne mogu biti duži od pet godina. Član 22. (Provođenje popisa imovine i obaveza) (1) Internim općim aktom i Odlukom o popisu utvrđuje se postupak provođenja popisa imovine i obaveza (određivanje komisije, način i rokovi popisa, način usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem). (2) Za provođenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis. Pri utvrđivanju sastava pojedinih komisija za popis treba voditi računa da lica koja su materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju za popis tih sredstava. (3) U slučaju kada je vrijeme popisa imovine i obaveza prije 31. decembra, Komisija za popis je dužna na osnovu knjigovodstvenih isprava naknadno unijeti u popisne liste podatke o promjenama koje su nastale između dana popisa i 31. decembra tekuće godine te izvršiti usklađivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31. decembrom tekuće godine. (4) Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose lica koja rade u knjigovodstvu, nego popisna komisija. (5) Na kraju popisa popisna komisija sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje viškove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje tijelu nadležnom za razmatranje rezultata popisa za odlučivanje o popisu, u roku utvrđenom internim općim aktom, odnosno odlukom o popisu, a najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine. Član 23. (Usaglašavanje potraživanja i obaveza) (1) Pravna lica su dužna da prije sastavljanja finansijskih izvještaja usaglase međusobna potraživanja i obaveze (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja određenog stanja potraživanja i obaveza koriste se knjigovodstveni podaci pravnih lica koji se unose i potvrđuju odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki. (2) Povjerilac je dužan da, prije sastavljanja finansijskih izvještaja, dostavi dužniku spisak nenaplaćenih računa i potraživanja po drugim osnovama. (3) Dužnik, primalac konfirmacije je dužan pošiljaocu, povjeriocu ili njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 7 (4) Stanje obaveza i potraživanja se utvrđuje na dan 31. decembra tekuće godine. (5) Pravna lica su dužna u bilješkama obrazložiti pojedinačna stanja sumnjivih i spornih potraživanja, te planirati aktivnosti i način rješavanja istih. Odjeljak G. Pravila priznavanja i mjerenja Član 24. (Opća načela finansijskog izvještavanja) (1) Stavke prikazane u pojedinačnim i konsolidovanim finansijskim izvještajima priznaju se i mjere u skladu sa sljedećim općim načelima: a) pretpostavlja se da pravno lice posluje kontinuirano; b) računovodstvene politike i osnove za mjerenje primjenjuju se dosljedno iz godine u godinu; c) priznavanje i mjerenje vrši se uz primjenu principa opreznosti, a posebno: 1) priznaju se sve obaveze koje proisteknu tokom predmetne finansijske godine ili tokom prethodne finansijske godine, čak i ako takve obaveze postanu očite tek između datuma Bilans stanja i datuma na koji je Bilans stanja sastavljen; 2) priznaju se sva obezvrjeđenja, bez obzira da li je rezultat poslovne godine dobit ili gubitak; 3) može se priznati samo dobit koja se ostvari s datumom Bilansa stanja; d) početni Bilans stanja za svaku finansijsku godinu odgovara završnom Bilansu stanja za prethodnu finansijsku godinu; e) sastavni dijelovi stavki aktive i pasive mjere se odvojeno; f) u obzir se uzimaju svi prihodi i rashodi koji se odnose na poslovnu godinu, bez obzira na datum njihove naplate, odnosno isplate. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, odstupanja od općih načela finansijskog izvještavanja dozvoljena su samo u slučajevima primjene pojedinih MSFI, odnosno MSFI za MSP i takva odstupanja, kao i razlozi zbog kojih nastaju, moraju se navesti u Bilješkama uz finansijske izvještaje, uključujući i ocjenu njihovog efekta na imovinu, obaveze, finansijsku poziciju i dobit ili gubitak pravnog lica. Član 25. (Primjena MSFI) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima velika pravna lica, pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja (matična pravna lica), subjekti od javnog interesa, odnosno oni koji se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa u skladu sa važećim propisima, nezavisno od veličine, primjenjuju MSFI. Član 26. (Primjena MSFI za MSP) (1) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima, mikro, mala i srednja pravna lica mogu primjenjivati MSFI za MSP. (2) U slučaju da srednja pravna lica primjenjuju MSFI dužna su iste primjenjivati u kontinuitetu, osim ako postanu mala pravna lica u skladu sa ovim zakonom. (3) Ministar donosi uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP. Član 27. (Procjenjivanje bilansnih pozicija) (1) Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinih ili ukupnih pozicija bilansa. (2) Potreba za procjenjivanjem pojedinih stavki imovine, obaveza i/ili kapitala kod pravnih lica, odnosno pojedinih pozicija finansijskih izvještaja, može nastati u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI. U tim situacijama procjena pozicija vrši se dinamikom i na način kako to predviđaju MRS/MSFI. (3) Procjenu bilansnih pozicija iz st. (1) i (2) ovog člana mogu vršiti ovlašteni procjenitelji iz člana 29. ovog zakona. Član 28. (Procjenjivanje vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica) (1) Procjenjivanje vrijednosti ima za cilj utvrditi knjigovodstvenu, tržišnu, nadoknadivu, sadašnju, fer, zamjensku, likvidacionu i/ili poslovnu vrijednost pravnih lica, odnosno imovine, obaveza i kapitala, a na osnovu vjerodostojne dokumentacije, fizičke sposobnosti predmeta procjene i budućih novčanih primitaka i izdataka, u skladu sa pravilima struke. (2) Subjekti od javnog interesa obavezni su, u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI, izvršiti procjenu vrijednosti ukupne imovine i kapitala sa stanjem na dan kada završava poslovna godina, te izvještaj o izvršenoj procjeni učiniti javno dostupnim. Član 29. (Prava i obaveze ovlaštenih procjenitelja) (1) Procjenu vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica vrše lica sa profesionalnim zvanjem "ovlašteni procjenitelj" koje posjeduju certifikat i važeću licencu izdate u skladu sa propisom o procjenjivanju ekonomske vrijednosti pravnih lica, imovine, obaveza i kapitala. (2) Izvještaj o izvršenoj procjeni imovine i kapitala pravnih lica, mora biti ovjeren od strane ovlaštenog procjenitelja koji ima zvanje "ovlašteni procjenitelj" i koji je dužan istaknuti broj i datum izdavanja certifikata, kao i broj i rok važenja licence ovlaštenog procjenitelja. (3) Ovlašteni procjenitelj dužan je u svom radu pridržavati se načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, te postupati u skladu sa kodeksom profesionalne etike. Odjeljak H. Zaključivanje poslovnih knjiga i utvrđivanje finansijskog rezultata Član 30. (Zaključivanje poslovnih knjiga) (1) Poslovne knjige se zaključuju poslije knjiženja svih poslovnih promjena i obračuna na dan završetka poslovne godine najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvještaja kao i u slučajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim slučajevima u kojima je neophodno zaključiti poslovne knjige. (2) Pomoćne knjige koje se koriste više od jedne godine zaključuju se po prestanku njihovog korištenja, osim knjige inventara koja se zaključuje otuđenjem sredstva. (3) Ako se poslovne knjige vode kao elektronski zapis, glavna knjiga se mora, nakon zaključivanja na kraju poslovne godine, zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku odštampati na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom u skladu sa propisom o elektronskom potpisu ili se mora odštampati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica i na kraju odložiti. Član 31. (Utvrđivanje finansijskog rezultata) (1) Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zaključuju, a zatim se na osnovu evidencija iz poslovnih knjiga utvrđuje Broj 15 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. stanje imovine, obaveza, kapitala i finansijski rezultat sa prihodima i rashodima obračunskog perioda na koji se taj rezultat odnosi. (2) Raspoređivanje dobiti i gubitka pravno lice vrši u skladu sa odredbama propisa o privrednim društvima i ovog zakona, internog općeg akta i odluke nadležnog organa. Odjeljak I. Pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga Član 32. (Kvalificirano lice za sačinjavanje finansijskih izvještaja) (1) Za lice koje je odgovorno za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja, općim aktom pravnog lica propisuju se uslovi koje mora ispunjavati: školska sprema, radno iskustvo i ostalo, kao i njegova odgovornost za ažurnost, urednost i istinitost poslovnih knjiga. (2) Vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu: a) drugom pravnom licu koje je registrovano isključivo za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te koje ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica, ili b) poduzetniku registrovanom za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, a koji je sam kvalificirano lice ili zapošljava drugo kvalificirano lice i koji ispunjava i druge uslove utvrđene ovim zakonom i internim općim aktom. (3) Lica koja sačinjavaju finansijske izvještaje obavezno su kvalificirana lica koja su zaposlena u pravnom licu iz stava (2) tačka a) ovog člana, odnosno kvalificirana lica koja su poduzetnici ili koja su zaposlena kod poduzetnika iz stava (2) tačka b) ovog člana. (4) Izuzetno od stava (2) ovog člana kod povezanih pravnih lica u Federaciji, vođenje poslovnih knjiga, pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu, drugom povezanom pravnom licu (matici) u Federaciji koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica. (5) Pod pojmom kvalificirana lica iz stava (3) ovog člana podrazumijevaju se lica koja posjeduju važeću licencu certificiranog računovođe u skladu sa odredbama ovog zakona pod uslovom da su prethodno registrovana u registrima iz člana 35. ovog zakona. (6) Ako pravno lice odluči poslovne knjige čuvati izvan svog sjedišta, ono je u svakom trenutku odgovorno za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev, bez odgađanja, omogućiti uvid u iste. (7) Kvalificirano lice iz stava (5) ovog člana za jednu poslovnu godinu može sačiniti i potpisati do 20 finansijskih izvještaja pravnih lica čiji su ukupni prihodi utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum zaključivanja ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, veći od 8.000.000,00 KM. (8) Stav (2) ovog člana ne primjenjuju banke, mikrokreditne organizacije, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko - dilerska društva i druge finansijske organizacije. Član 33. (Obaveze poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Poduzetnici koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge registruju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuje oblast obrtničkih i srodnih djelatnosti. (2) Poduzetnik je dužan, u roku od osam dana od dobivanja rješenja o obavljanju djelatnosti pružanja knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja od strane nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, dostaviti kopiju istog Ministarstvu. (3) Uz zahtjev za upis u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga poduzetnik je dužan dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona. Član 34. (Obaveze pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Pravno lice za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga registruje se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuju pitanja od značaja za osnivanje, poslovanje i prestanak poslovanja privrednih društava. (2) Pravna lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja dužna su, u roku od osam dana od dana upisa u sudski registar, upisati se u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, koji vodi Ministarstvo. (3) Uz zahtjev za upis u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, pravno lice dužno je dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona. Član 35. (Vođenje i javnost registara) (1) Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje vođenje registra kvalificiranih lica iz člana 32. ovog zakona i registara pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga iz čl. 33. i 34. ovog zakona. (2) Na osnovu dostavljene dokumentacije iz čl. 32., 33. i 34. ovog zakona Ministarstvo uspostavlja i vodi registre iz stava (1) ovog člana. (3) Registri iz stava (2) ovog člana su javni i podaci su dostupni javnosti elektronskim putem. POGLAVLJE III. FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Odjeljak A. Finansijski izvještaji Član 36. (Sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja) (1) Pravna lica finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu. (2) Pravno lice dužno je sastavljati finansijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. (3) Izuzetno, zavisno pravno lice čije matično pravno lice sa sjedištem u inostranstvu ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine, uz saglasnost ministra, može sastavljati i prezentirati finansijske izvještaje za period koji je različit od perioda iz stava (1) ovog člana. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 9 (4) Pravno lice kod kojeg nastane statusna promjena finansijske izvještaje sastavlja na datum statusne promjene. (5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u finansijskim izvještajima prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. (6) Finansijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja stečaja, odnosno postupka likvidacije pravnog lica. Član 37. (Finansijski izvještaji) (1) Finansijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnih lica. Finansijske izvještaje čine: a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda; b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period; c) Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine; d) Izvještaj o promjenama na kapitalu; e) Bilješke uz finansijske izvještaje. (2) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovog člana, mikro i mala pravna lica i neprofitna pravna lica iz člana 3. stav (1) ovog zakona, finansijske izvještaje prezentiraju kroz: a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda; b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period i c) Bilješke uz finansijske izvještaje. (3) Bilješke uz finansijske izvještaje iz stava (1) tačka e) i stava (2) tačka c) ovog člana, obavezno sadrže sljedeće: a) usvojene računovodstvene politike; b) iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave; c) ukupan iznos svih finansijskih obaveza, garancija ili nepredviđenih izdataka koji nisu uključeni u Bilans stanja; d) iznose koje pravno lice duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna dugovanja pravnog lica pokrivena instrumentima osiguranja pravnog lica uz naznaku prirode i oblika osiguranja; e) iznos avansa i odobrenih kredita članovima uprave i nadzornih tijela, s naznakama kamatnih stopa, glavnih uslova otplaćenih i otpisanih iznosa; f) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj; g) informaciju da li se dugotrajna imovina evidentira po fer vrijednosti ili prema revalorizacionim iznosima. (4) Pored informacija koje se daju u Bilješkama uz finansijske izvještaje iz stava (3) ovog člana, srednja i velika pravna lica dužna su objavljivati i dodatne informacije za razne stavke dugotrajne imovine koje sadrže kretanja kumulativnih vrijednosnih usklađivanja, kao i kumulativna vrijednosna usklađivanja na početku i na kraju poslovne godine. (5) Uz finansijske izvještaje korisnicima finansijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku. (6) Pravna lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima na osnovu kojih je regulatorno tijelo za obavljanje nadzora nad njihovim poslovanjem propisalo obavezu sačinjavanja i prezentacije periodičnih finansijskih izvještaja i dodatnih izvještaja, dužna su iste poštivati. Član 38. (Odgovornost za finansijske izvještaje) Za istinito i fer prikazivanje finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica odgovorno je lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica upisano u sudski registar u svojstvu direktora pravnog lica, članovi uprave, upravni, odnosno nadzorni organ pravnog lica u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, kao i kvalificirano lice iz člana 32. ovog zakona koje je sačinilo i potpisalo finansijske izvještaje u skladu sa pravilima struke. Član 39. (Sadržaj i forma finansijskih izvještaja) (1) Pravna lica koja knjigovodstvo vode na sredstvima za automatsku obradu podataka, finansijski izvještaj mogu predati i na propisanoj formi obrasca štampanim na računaru. (2) Poslovne knjige, finansijski izvještaji i druge finansijske informacije prezentirane od strane lica na koje se odnose odredbe ovog zakona izražavaju se u novčanoj jedinici i na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. (3) Ministar propisuje sadržaj i formu finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentiraju u skladu sa ovim zakonom. Odjeljak B. Konsolidovani finansijski izvještaj Član 40. (Konsolidovani finansijski izvještaj) (1) Konsolidovani finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj određeno pravno lice (matično društvo) nad jednim ili više pravnih lica (društva kćeri) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje finansijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu. (2) Konsolidovane finansijske izvještaje dužno je sačiniti i dostaviti FIA-i pravno lice iz Federacije koje u grupi pravnih lica predstavlja matično društvo. Član 41. (Obaveza izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja) (1) Pri izradi konsolidovanih finansijskih izvještaja pravna lica su dužna pridržavati se pravila i procedura konsolidacije finansijskih izvještaja koja su uređena MRS i MSFI. (2) Obaveza matičnog pravnog lica za izradu konsolidovanog finansijskog izvještaja nastaje u godini u kojoj matično pravno lice ostvari kontrolu nad zavisnim pravnim licem ili više zavisnih pravnih lica, a prestaje dostavljanjem konsolidovanog finansijskog izvještaja za godinu u kojoj matično pravno lice izgubi kontrolu nad svim zavisnim pravnim licima. (3) Konsolidovani finansijski izvještaji sastavljaju se pod istim datumom kao i redovni finansijski izvještaji matičnog pravnog lica. (4) Na priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u konsolidovanim finansijskim izvještajima shodno se primjenjuju odredbe o finansijskim izvještajima iz čl. 24., 25., 27., 28., 29., 36. i 37. ovog zakona. (5) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ukoliko vrijednosti imovine i ukupnog prihoda matičnog i zavisnih pravnih lica, ne računajući međusobna učešća, potraživanja i obaveze, međusobne rezultate i međusobne poslovne prihode i rashode matičnog i zavisnih pravnih lica, u zbiru ne prelaze polovinu kriterija za malo pravno lice, u smislu člana 5. stav (4) ovog zakona, matično pravno lice nije obavezno da sastavlja, dostavlja i objelodanjuje konsolidovane finansijske izvještaje. (6) Stav (5) ovog člana ne primjenjuje se na matična pravna lica koja su subjekti od javnog interesa, odnosno pravna lica koja se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa. Broj 15 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (7) Matično pravno lice, koje je istovremeno zavisno u višoj ekonomskoj cjelini, nije dužno da sastavlja konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom, osim ako njegovo matično pravno lice ima sjedište u inostranstvu. (8) Male grupe pravnih lica izuzete su od obaveze izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja i konsolidovanog izvještaja o poslovanju, osim ako je neko od povezanih preduzeća subjekt od javnog interesa. (9) Detaljni uslovi i pravila konsolidacije finansijskih izvještaja propisuju se podzakonskim aktom koji donosi ministar. Odjeljak C. Izvještaj o poslovanju Član 42. (Sadržaj izvještaja o poslovanju) (1) Pravna lica su obavezna pripremati izvještaje o poslovanju koji daju objektivan prikaz poslovanja pravnog lica i njegov položaj, uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima se pravno lice suočava, kao i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine. (2) Izvještaj o poslovanju obavezno sadrži: a) sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma predaje finansijskog izvještaja; b) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravnog lica; c) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem; d) informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela; e) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica; f) korištene finansijske instrumente ako je to značajno za procjenu finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica; g) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem finansijskim rizicima; zajedno sa politikama zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita i h) izloženost pravnog lica tržišnom, kreditnom, riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravnog lica, kao i strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocjenu njihove efikasnosti. (3) Izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije. (4) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovoga člana, mikro i mala pravna lica nisu dužna da pripremaju izvještaj o poslovanju, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne navesti u bilješkama uz finansijske izvještaje. (5) Konsolidovani izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa konsolidovanim finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije. Član 43. (Pravila korporativnog upravljanja) (1) Izvještaj o poslovanju velikih pravnih lica i pravnih lica čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizovano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz primijenjenih pravila korporativnog upravljanja. (2) Konsolidovani izvještaj o poslovanju mora sadržavati: a) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imaocima dionica u društvu, podatke o vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili lice koje ih drži u svoje ime i za račun tih pravnih lica, b) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak finansijskog izvještavanja, koji su obuhvaćeni konsolidacijom promatranog kao cjelina. Odjeljak D. Predaja izvještaja, obrada podataka, vođenje registra i javna objava Član 44. (Predaja izvještaja) (1) Finansijski izvještaji iz člana 37. ovog zakona i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, uz Obavještenje o razvrstavanju, predaju se FIAi, najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona, odluka o utvrđivanju finansijskih izvještaja od strane nadležnog organa i odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka, predaje se FIA-i najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Pravna lica koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske godine dužna su da, za statističke i druge potrebe, u Registar finansijskih izvještaja predaju Bilans stanja, Bilans uspjeha i posebne izvještaje sačinjene prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, u roku iz stava (1) ovog člana. (4) Pravno lice izvještaje iz st. (1), (2) i (3) ovog člana obavezno dostavlja elektronskim putem i na papiru, a koji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv "certificirani računovođa", njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licence. Istovremeno, finansijski izvještaji moraju biti potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica iz člana 38. ovog zakona, te ovjereni pečatom pravnog lica - podnosioca. (5) Pravna lica, koja u skladu sa čl. 40. i 41. ovog zakona imaju obavezu pripremiti i prezentirati konsolidovane finansijske izvještaje, dužna su te izvještaje predati najkasnije do kraja aprila tekuće za prethodnu godinu. (6) Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim finansijskim izvještajima dioničkih društava i subjekata od javnog interesa koji su predmet revizije je najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu, ili 6 mjeseci nakon završetka poslovne godine ukoliko pravno lice ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim konsolidovanim finansijskim izvještajima i revizorskog izvještaja sa priloženim finansijskim izvještajima ostalih pravnih lica, koji su bili predmet revidiranja je najkasnije do 30. septembra tekuće godine za prethodnu godinu, ili 9 mjeseci nakon završetka poslovne godine ukoliko pravno lice ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. (7) Pravno lice koje sastavlja finansijske izvještaje, u skladu sa članom 36. ovog zakona dužno je finansijske izvještaje dostaviti u roku 60 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja, a za ostale poslovne godine u roku od 120 dana od dana isteka poslovne godine. (8) Izuzetno, finansijske izvještaje nisu dužna podnijeti pravna lica koja su registrovana u tekućoj poslovnoj godini i koja, nakon registracije, do 31. decembra tekuće poslovne godine nisu imala drugih promjena na svom računu osim uplate obaveznog depozita, uz napomenu da su ta lica dužna do kraja februara tekuće godine obavijestiti FIA-u o tim činjenicama podnošenjem Izjave o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu. (9) Ministarstvo vrši nadzor nad izvršenjem obaveza predaje finansijskih izvještaja, izvještaja o poslovanju, revizorskih Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 11 izvještaja i ostale dokumentacije iz ovog člana od strane obaveznika. Ministarstvo prekršajni postupak pokreće i vodi u skladu s propisima kojima se uređuju prekršaji. Član 45. (Obrada podataka i vođenje Registra) (1) FIA je obavezna da podatke iz preuzetih finansijskih izvještaja iz člana 44. ovog zakona obradi na način podesan za ocjenu imovinskog, prinosnog i finansijskog položaja pravnih lica. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana su dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici FIA-e. (3) Podatke pripremljene u skladu sa stavom (1) ovog člana, FIA je dužna dostaviti Ministarstvu u roku od 60 dana od isteka rokova za predaju izvještaja, definiranih u članu 44. ovog zakona. (4) Istovremeno, FIA je dužna Federalnom ministarstvu finansija-Poreznoj upravi (u daljem tekstu: Porezna uprava) dostaviti podatke o pravnim licima koja nisu postupila u skladu sa odredbama člana 44. ovog zakona. (5) FIA je odgovorna za uspostavu i vođenje Registra finansijskih izvještaja koji predstavlja centralni izvor informacija o uspješnosti poslovanja i finansijskom položaju pravnih lica u Federaciji, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje registar finansijskih izvještaja. Član 46. (Javna objava) (1) Pravno lice je dužno finansijske izvještaje iz člana 37. ovog zakona, izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona te revizorski izvještaj ako njegovi finansijski izvještaji podliježu reviziji u skladu sa članom 57. ovog zakona, konsolidovane finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj o poslovanju ako je dužno sastavljati u skladu sa odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, zajedno sa revizorskim izvještajem dostaviti FIA-i radi javne objave. (2) Smatra se da je pravno lice ispunilo obavezu javne objave danom dostave FIA-i potpunih i tačnih finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana. Član 47. (Izuzeće od javne objave) Pravno lice, koje nije subjekt od javnog interesa, izuzeto je od obaveze objavljivanja izvještaja o poslovanju i finansijskih izvještaja iz člana 46. stav (1) ovog zakona, uz uslov da se osigura njihova dostupnost na osnovu pismenog zahtjeva podnesenog FIA-i. Odjeljak E. Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, izvještaja i ostale dokumentacije Član 48. (Način čuvanja) (1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se u izvornom materijalnom obliku, u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu, a predstavljaju dokaznu osnovu poslovnih knjiga. (2) Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijski izvještaji čuvaju se u poslovnim prostorijama pravnog lica, odnosno kod drugog pravnog lica ukoliko je istom povjereno vođenje poslovnih knjiga. (3) Ako se poslovne knjige vode na računaru, uporedo sa memoriranim podacima, mora se osigurati i memoriranje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli. (4) Pri otvaranju postupka likvidacije ili stečaja, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige zapisnički se predaju likvidacionom, odnosno stečajnom upravniku. Član 49. (Rokovi čuvanja) (1) Isprave koje se čuvaju trajno su: platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi sa plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno stjecanje nekretnina, godišnji računovodstveni obračuni, finansijski izvještaji, konsolidovani finansijski izvještaji, izvještaji o izvršenoj reviziji i svi interni akti od utjecaja na finansijsko poslovanje. (2) Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se najmanje deset godina, a pomoćne knjige najmanje pet godina. (3) Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje deset godina. (4) Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se najmanje pet godina. (5) Izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku deset godina nakon isteka poslovne godine. (6) Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine. (7) Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija, računajući od poslovne godine na koju se revizija odnosi. (8) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni. Odjeljak F. Nadzor Član 50. (Vršilac nadzora) (1) Porezna uprava je ovlaštena obavljati nadzor nad aktivnostima pravnih lica radi provjere da li se aktivnosti od značaja za organizaciju i funkcioniranje sistema računovodstva i knjigovodstva obavljaju u skladu sa odredbama ovog i drugih relevantnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Nadzor iz stava (1) ovog člana vrše i druge institucije ukoliko su im posebnim propisima data ovlaštenja. (3) Nadzor nad licima iz člana 32. stav (1) ovog zakona vrši se shodno članu 53. stav (3) ovog zakona. Član 51. (Ovlaštenja Porezne uprave kod vršenja nadzora) (1) Nadzor obavljaju ovlaštena lica Porezne uprave na sljedeći način: a) praćenjem, prikupljanjem knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, finansijskih izvještaja te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza finansijskih izvještaja); b) provjerom sistema koji obveznik primjenjuje za obradu podataka u vezi s računovodstvenim poslovima i c) direktnim nadzorom kod obveznika. (2) Porezna uprava je nadležna da obavlja nadzor nad sljedećim aktivnostima pravnih lica: a) tačnost razvrstavanja pravnih lica u skladu sa članom 5. ovog zakona; b) organizacija sistema računovodstva i internih računovodstvenih kontrolnih postupaka; c) potpunost, istinitost i tačnost knjigovodstvenih isprava; d) vođenje i čuvanje poslovnih knjiga; e) popis imovine i obaveza; f) predaja u Registar finansijskih izvještaja; g) obaveze u pogledu revizije finansijskih izvještaja i dostavljanja izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja u Registar finansijskih izvještaja i Broj 15 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. h) drugim aktivnostima u skladu sa ovim zakonom. Član 52. (Dužnosti pravnog lica kod provođenja nadzora) (1) Pravno lice je dužno ovlaštenom licu omogućiti provođenje nadzora nad svim knjigovodstvenim ispravama, poslovnim knjigama, finansijskim izvještajima i drugim poreznim i statističkim izvještajima, te sistemom koji se primjenjuje za obradu podataka. (2) Pravno lice je dužno, na zahtjev ovlaštenih lica, dostaviti kopije isprava ili finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana. (3) Pravno lice je dužno ovlaštenim licima staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu nesmetano i bez prisutnosti drugih lica obaviti nadzor računovodstvenih poslova. (4) Lica ovlaštena za zastupanje pravnih lica i zaposlenici koji obavljaju računovodstvene poslove dužni su na zahtjev ovlaštenog lica dati na uvid sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvještaje, porezne i statističke izvještaje i druge informacije o računovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora i sastaviti pisani izvještaj ili odazvati se na davanje usmene izjave ukoliko to zahtijeva nadzorno tijelo iz člana 50. ovog zakona. Član 53. (Nadzor nad pravnim licima i poduzetnicima registrovanim za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Nadzor nad pravnim licima i poduzetnicima registrovanim za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, radi provjere ispunjenosti uslova propisanih čl. 32., 33. i 34. ovog zakona, vrši Porezna uprava. (2) Nadzor nad kvalitetom pruženih knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga od strane pravnih lica i poduzetnika u smislu njihove usklađenosti sa pravilima struke i načelima profesionalne etike, vrši Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, na način i po postupku koji je uređen aktima profesionalnog tijela koji uređuju kontrolu kvaliteta i profesionalnu disciplinu i odgovornost. (3) Nadzor iz stava (2) ovog člana obavljaju ovlaštena lica Profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona na način da vrše: a) pregled, provjeru i kontrolu angažovanja od strane pravnih lica, održavanja tehničke kompetentnosti, poštivanja i usklađenosti sa profesionalnim standardima, i b) provjeru kvaliteta rada kvalificiranih lica. (4) Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužni su licima ovlaštenim za nadzor iz st. (1) i (2) ovog člana, na njihov zahtjev, staviti na raspolaganje ili dostaviti svu dokumentaciju i druge informacije koje su neophodne za provođenje nadzora. Odjeljak G. Savjet za računovodstvo Član 54. (Nadležnosti Savjeta za računovodstvo) (1) Ministar imenuje Savjet za računovodstvo (u daljem tekstu: Savjet). (2) Nadležnost i obaveze Savjeta su da: a) prati proces primjene računovodstvenih standarda iz člana 2. ovog zakona, b) daje inicijative za odgovarajuća i pravovremena rješenja radi što efikasnije primjene računovodstvenih standarda, c) daje mišljenja na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa iz oblasti računovodstva i revizije, d) prati proces primjene propisa Evropske unije koji se odnose na oblast računovodstva i revizije i predlaže prihvatljiva rješenja, e) učestvuje u pripremi strategije, te u izradi smjernica i akcionog plana za poboljšanje kvaliteta finansijskog izvještavanja i unapređivanje računovodstvene prakse, f) sarađuje sa obrazovnim ustanovama, stranim i domaćim profesionalnim udruženjima, tijelima i organizacijama, g) daje mišljenja na statut profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona, a na koji prethodnu saglasnost daje Ministarstvo, h) razmatra godišnji izvještaj o radu i stanju u oblasti računovodstva koji priprema profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, i) daje mišljenje i prijedloge na godišnji plan kontinuirane edukacije koju provodi profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona i j) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti, u skladu sa ovim zakonom. (3) Finansiranje aktivnosti Savjeta vrši se iz budžeta Federacije za svaku fiskalnu godinu. Član 55. (Odgovornost Savjeta) (1) Za svoj rad Savjet odgovara ministru. (2) Savjet je dužan da ministru najmanje jednom godišnje dostavi izvještaj o radu. Član 56. (Članovi Savjeta) (1) Savjet ima devet članova. (2) Članove Savjeta imenuje ministar iz reda zaposlenih u Ministarstvu, predstavnika profesionalnih tijela iz člana 136. ovog zakona, Porezne uprave, regulatornih tijela finansijskog sistema, poslovne zajednice, univerzitetskih profesora i drugih lica koja svojim teoretskim i praktičnim iskustvom u predmetnoj oblasti mogu da doprinesu efikasnijem radu Savjeta, na period od pet godina, s tim da ista lica mogu biti ponovo imenovana na još jedan mandat. (3) Stručne i administrativne poslove za potrebe Savjeta obavlja Ministarstvo. POGLAVLJE IV. REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Odjeljak A. Revizija i društva za reviziju Član 57. (Obveznici revizije) (1) Revizija finansijskih izvještaja obavlja se u skladu sa ovim zakonom, MSR uz poštivanje načela profesionalne etike i pravila revizorske struke, te drugih pravila i propisa koji regulišu ovu oblast. (2) Obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvještaji i konsolidovani finansijski izvještaji pravnih lica razvrstanih u velika i srednja pravna lica. (3) Ukoliko nisu obuhvaćeni stavom (2) ovog člana, obaveznoj reviziji podliježu i finansijski izvještaji subjekata od javnog interesa, definiranih ovim zakonom i finansijski izvještaji drugih pravnih lica, ukoliko je to propisano posebnim propisima kojim se uređuje njihovo poslovanje. (4) Obaveznoj reviziji podliježu i organizacije, javne institucije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene godišnjim planom revizije Ureda za reviziju institucija FBiH. (5) Finansijskim izvještajima, u smislu ovog člana, smatraju se i finansijski izvještaji za periode kraće od godine dana, ako takvi periodi prethode statusnim promjenama, likvidaciji ili stečaju. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 13 (6) Revizija finansijskih izvještaja pravnih lica u stečaju provodi se u skladu sa propisom o stečajnom postupku. Rok za predaju revizorskog izvještaja pravnih lica u stečaju FIAi je 30 dana od dana usvajanja od strane odbora povjerilaca. (7) Pravna lica koja se razvrstavaju, u skladu sa članom 5. ovog zakona u mikro i mala, mogu odlučiti da se revizija njihovih finansijskih izvještaja vrši u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 58. (Uslovi za poslovanje društava za reviziju) (1) Društva za reviziju osnivaju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuju pitanja u vezi s osnivanjem, poslovanjem i prestankom poslovanja privrednih društava. (2) Sve oblike revizije u Federaciji obavljaju društva za reviziju koja posjeduju važeću licencu za obavljanje poslova revizije izdatu od Ministarstva. (3) Većinsko pravo glasa i većinsko učešće u kapitalu u društvu za reviziju moraju imati isključivo ovlašteni revizori ili drugo društvo za reviziju u svojstvu osnivača. (4) Osnivač, odnosno vlasnik, kao i član organa upravljanja društva za reviziju u vezi sa stavom (1) ovog člana, ne može biti pravno, odnosno fizičko lice, koje je osuđeno pravosnažnom presudom za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost pravnih, odnosno fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se vodi krivični postupak. (5) Društva za reviziju moraju imati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom zaposlena najmanje: a) jednog ovlaštenog revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju manje od 20 pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije do 10.000.000,00 KM b) dva ovlaštena revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju manje od 20 subjekata od javnog interesa, odnosno pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije, veći od 10.000.000,00 KM i c) tri ovlaštena revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju više od 20 subjekata od javnog interesa, odnosno pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije, veći od 10.000.000,00 KM. (6) Društvo za reviziju mora osigurati da je revizija usklađena sa standardima kvaliteta. (7) Društva za reviziju dužna su se osigurati od odgovornosti za štetu koju bi privrednim društvima moglo počiniti neadekvatno izraženo revizorsko mišljenje. Osigurava se građansko-pravna vanugovorna odgovornost osiguranika, zbog propusta ili greške koje napravi prilikom obavljanja djelatnosti revizije na osnovu zaključenog ugovora o vršenju revizije, mišljenjem u izvještaju revizije za štete koje prouzrokuje trećim licima. Minimalna suma osiguranja iznosi 50.000,00 KM. (8) Minimalna suma osiguranja iznosi 500.000,00 KM za štete koje bi revizorsko društvo moglo prouzrokovati obavljanjem usluga revizije banaka, lizing društava, investicijskih i penzijskih fondova i društava za osiguranje. Osigurava se građansko-pravna vanugovorna odgovornost osiguranika, zbog propusta ili greške koje napravi prilikom obavljanja djelatnosti revizije na osnovu zaključenog ugovora o vršenju revizije, mišljenjem u izvještaju revizije za štete koje prouzrokuje trećim licima. (9) Precizne odredbe osiguranja od odgovornosti za štetu u vezi sa st. (7) i (8) ovog člana propisuje Komora. (10) Društva za reviziju dužna su Komori dostaviti kopiju polise osiguranja zaključene u skladu sa odredbama ovog člana, u roku od 30 dana od dana njenog zaključivanja. Član 59. (Licence društva za reviziju) (1) Osnivač društva za reviziju podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje licence za rad. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana osnivač podnosi: a) odluku o osnivanju, odnosno drugi osnivački akt; b) statut društva; c) interni akt kojim je uređena metodologija obavljanja usluge revizije; d) podatke o osnivaču/osnivačima društva; e) podatke o licu ili licima koji kod društva za reviziju zasnivaju radni odnos i dokaz o zapošljavanju licenciranih ovlaštenih revizora sa važećom licencom na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom (fotokopija ugovora o radu, uvjerenje Porezne uprave o prijavi na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje); f) podatke o drugim revizorima angažovanim od strane društva za reviziju; g) akt o registraciji društva za obavljanje revizije kod nadležnog suda; h) uvjerenje nadležnih poreznih organa o nepostojanju neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa i i) uvjerenje o članstvu i izmirenju obaveza prema Komori. (3) Ako je osnivač privrednog društva za reviziju strano pravno lice, pravno lice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt) uz zahtjev za izdavanje licence za rad, pored dokumenata iz stava (2) ovog člana, podnosi i dokumentaciju kojom se dokazuje da je u matičnoj državi ili entitetu, odnosno Brčko Distriktu, registrovano za pružanje usluga revizije. (4) Po zahtjevu za izdavanje licence za rad iz st. (1) i (3) ovog člana rješava Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (5) Rješenje iz stava (4) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (6) Ministarstvo podzakonskim aktom propisuje uslove i način izdavanja i oduzimanja licenci društvima za reviziju. Odjeljak B. Proces revizije Član 60. (Lica koja obavljaju reviziju) (1) Reviziju finansijskih izvještaja obavljaju lica koja imaju profesionalno zvanje ovlašteni revizor, koja posjeduju važeću licencu za obavljanje revizije finansijskih izvještaja i potpisivanje revizorskog izvještaja i koja su zaposlena u društvu za reviziju ili angažovana od društva za reviziju. (2) Za potrebe obavljanja revizije iz specifičnih područja mogu se angažirati, uz pisanu saglasnost pravnog lica kod koga se obavlja revizija, vanjski eksperti koji nisu ovlašteni revizori. O angažovanju vanjskih eksperata treba se pismeno obavijestiti Komora. (3) Društvo za reviziju može pojedine poslove u postupku revizije povjeriti i drugim licima koja su zaposlena u društvu za reviziju, a koja nemaju licence za rad na poslovima revizije, pod uslovom da je njihov rad planiran i nadziran od strane licenciranog ovlaštenog revizora. Broj 15 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 61. (Uslovi za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora) (1) Ovlašteni revizor je nezavisna stručna osoba koja je stekla certifikat Profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona za zvanje ovlaštenog revizora. (2) Ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora polaže se prema programu Komisije. (3) Certifikat za zvanje ovlaštenog revizora pisani je dokument koji izdaje Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana ovlaštenom revizoru nakon položenog ispita i ispunjenja uslova propisanih ovim članom. (4) Na osnovu izdatog certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana upisuje ovlaštenog revizora u registar ovlaštenih revizora. (5) Ovlašteni revizor može biti državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin kojem Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana nostrificira stranu ispravu kojom dokazuje zvanje ovlaštenog revizora. (6) Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, ovlašteni revizor ima pravo i obavezu kontinuiranog profesionalnog usavršavanja. (7) Ovlašteni revizor je dužan da osigura kontinuirano profesionalno usavršavanje iz stava (6) ovog člana, sa minimalnim fondom sati utvrđenim Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine u prethodne tri godine od podnošenja zahtjeva za izdavanje licence, s tim da je 50% navedenog fonda sati provedeno na usavršavanju u oblasti revizije. (8) Pravna lica koja organizuju usavršavanje putem seminara, simpozija i drugih oblika profesionalne edukacije, dužna su u svojim pozivima za usavršavanje istaknuti na vidno mjesto da se radi o određenom obliku usavršavanja iz oblasti revizije. (9) Ovlašteni revizor podliježe načelima profesionalne etike, pokrivajući, kao minimum, njihovu funkciju od javnog interesa, njihov integritet i objektivnost te njihovu profesionalnu kompetentnost. Član 62. (Licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja) (1) Pravo i dozvolu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja na osnovu licence stječe ovlašteni revizor koji ispunjava sljedeće uslove: a) da posjeduje radno iskustvo na poslovima revizije od najmanje tri godine, bez prekida, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje licence za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja; b) da se profesionalno kontinuirano usavršava u skladu sa članom 61. stav (7) ovog zakona; c) da nije pravosnažno osuđivan za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se ne vodi krivični postupak i d) da je član Komore. (2) Ovlaštenom revizoru licencu iz stava (1) ovog člana izdaje i oduzima Ministarstvo. (3) Po zahtjevu za izdavanje licence za rad iz stava (1) ovog člana rješava Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja koja je izdata ovlaštenom revizoru može biti oduzeta ukoliko dođe do ozbiljnog narušavanja dobrog ugleda tog lica ili društva ili ukoliko ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana. (6) Ministarstvo vodi Registar licenciranih ovlaštenih revizora, kojima je izdata licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja. (7) Postupak izdavanja i oduzimanja licenci za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskih izvještaja detaljnije propisuje Ministarstvo. Član 63. (Izbor društva za reviziju) (1) Skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija, vrši izbor društva za reviziju najkasnije do 30. septembra poslovne godine na koju se revizija odnosi. Ako pravno lice na dan 30.09. nema informaciju da li će na dan 31.12. biti obveznik revizije u tom slučaju nije obavezno ugovoriti reviziju do 30.09. tekuće godine, ali ju je obavezno ugovoriti u roku od 60 dana po utvrđivanju obaveze. (2) Rok iz stava (1) ovog člana može da bude i duži u slučaju revizije konsolidovanih finansijskih izvještaja. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se vrši revizija, a koje finansijske izvještaje sastavlja sa stanjem na posljednji dan poslovne godine koja je različita od kalendarske, bira društvo za reviziju najkasnije tri mjeseca prije isteka tako određene poslovne godine na koju se revizija odnosi. (4) Društva za reviziju dužna su Ministarstvu, najkasnije do 15. januara tekuće godine, dostaviti spisak ugovora o reviziji zaključenih tokom prethodne godine. Član 64. (Ugovor o reviziji) (1) Međusobna prava i obaveze društva za reviziju i pravnog lica čiji se finansijski izvještaji revidiraju uređuju se ugovorom o reviziji. (2) Ugovor o reviziji mora biti zaključen u pisanom obliku. (3) Ugovor o reviziji, pored elemenata propisanih zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, mora sadržavati odredbe MSR u vezi s dogovaranjem uslova revizorskih angažmana, kao i odredbe iz člana 60. stav (1) i čl. 65 do 69. ovog zakona. (4) Društva za reviziju ne mogu ugovorene poslove da ustupaju drugim društvima za reviziju, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (5) Ugovor o reviziji u toku obavljanja revizije ne može se raskinuti, izuzev ako za to postoje opravdani razlozi. (6) Razlike u mišljenjima koje se odnose na oblast računovodstva i revizije, pravnog lica čiji se finansijski izvještaji revidiraju i društva za reviziju ne mogu se smatrati opravdanim razlogom za raskid ugovora u smislu stava (5) ovog člana. (7) Pravno lice kod kojeg se obavlja revizija i društvo za reviziju dužni su da obavijeste Komoru o raskidu ugovora iz stava (5) ovog člana i obustavljanju revizije, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida. Član 65. (Obaveze pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija) (1) Pravno lice kod kojeg se obavlja revizija dužno je društvu za reviziju staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvještaje, omogućiti pristup svim programima i elektronskim zapisima, uključujući štampani materijal i kopije na elektronskim medijima, kao i pružiti informacije o programima i sve informacije potrebne za obavljanje revizije. (2) Pravno lice iz stava (1) ovog člana dužno je u radno vrijeme osigurati društvu za reviziju pristup i korištenje poslovnih Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 15 prostorija za obavljanje revizije, kao i staviti na raspolaganje odgovarajuću opremu i zaposlene. Član 66. (Radna dokumentacija) (1) Licencirani ovlašteni revizor priprema cjelokupnu radnu dokumentaciju na osnovu koje izdaje revizorski izvještaj. Radna dokumentacija mora biti sastavljena na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija, računajući od poslovne godine na koju se revizija odnosi. (3) Dokumentacija, odnosno kopije dokumenata prikupljenih u toku revizije, vlasništvo su društva za reviziju, povjerljivog su karaktera i mogu se koristiti samo za potrebe revizije. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, dokumentacija i svi relevantni dokumenti vezani za reviziju mogu se koristiti za potrebe provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora, kao i za potrebe obavljanja javnog nadzora. (5) Ako je licencirani ovlašteni revizor, odnosno društvo za reviziju koje obavlja reviziju zamijenjeno drugim licenciranim ovlaštenim revizorom, odnosno društvom za reviziju, prethodni licencirani ovlašteni revizor, odnosno društvo za reviziju dužno je da novom licenciranom ovlaštenom revizoru, odnosno društvu za reviziju omogući pristup relevantnoj dokumentaciji koja se odnosi na pravno lice kod kojeg se obavlja revizija. (6) Ako društvo za reviziju prestane sa radom, radnu dokumentaciju su dužni da čuvaju vlasnici, odnosno članovi društva za reviziju. Član 67. (Zaštita povjerljivih podataka) (1) Ovlašteni revizor, društvo za reviziju i druga lica koja su radila i kojima su na bilo koji način bili dostupni povjerljivi podaci u toku revizije, dužni su da, kao povjerljive, čuvaju sve podatke, činjenice i okolnosti koje su saznali tokom obavljanja revizije. (2) Poslovne tajne i informacije dužna su da čuvaju i druga lica koja rade ili su radila u društvu za reviziju i kojima su na bilo koji način dostupni povjerljivi podaci iz stava (1) ovog člana. (3) Lica iz stava (2) ovog člana ne smiju da koriste podatke iz stava (1) ovog člana, niti smiju da omoguće njihovo korištenje trećim licima. (4) Društvo za reviziju dužno je omogućiti uvid u podatke u slučaju primjene propisa koji regulišu sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma, u istražnim ili krivičnim postupcima, kao i kada njihovo dostavljanje pisanim putem zatraži sud u krivičnom ili istražnom postupku. Član 68. (Revizorski izvještaj) (1) Revizorski izvještaj sastavlja se u skladu sa MSR. (2) Revizorski izvještaj mora biti u pisanom obliku te sadrži minimum sljedeće: a) uvod u kojem se navode finansijski izvještaji koji su predmet revizije, zajedno sa računovodstvenim politikama koje su korištene za njihovo sastavljanje; b) opis svrhe i obima revizije, uz navođenje revizorskih standarda u skladu sa kojima je izvršena revizija; c) u njemu mora biti naveden subjekt čiji su finansijski izvještaji ili konsolidovani finansijski izvještaji predmet revizije, period koji finansijski izvještaji ili konsolidovani finansijski izvještaji obuhvataju kao i okvir finansijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom njihove pripreme; d) opis odgovornosti uprave za sastavljanje i fer prezentaciju finansijskih izvještaja; e) opis odgovornosti revizora za izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima na osnovu obavljene revizije, djelokruga revizije sa ocjenom revizora da li su pribavljeni revizorski dokazi dovoljni i adekvatni kao osnova za izražavanje mišljenja revizora, kao i da je revizija obavljena u skladu sa MSR; f) mišljenje o tome da li finansijski izvještaji istinito i objektivno prikazuju po svim materijalno značajnim pitanjima finansijsko stanje i rezultate poslovanja pravnog lica, promjene na kapitalu i tokove gotovine u obračunskom periodu na koji se odnose revidirani finansijski izvještaji, kao i da li su izvještaji sastavljeni u skladu sa MRS-a odnosno MSFI-a. Mišljenje revizora može biti pozitivno, mišljenje sa rezervom, negativno ili u formi u kojoj se licencirani ovlašteni revizor suzdržava od davanja mišljenja ako nije u mogućnosti da ga izrazi; g) posebna upozorenja i probleme na koje licencirani ovlašteni revizor želi da ukaže, ali bez izražavanja mišljenja sa rezervom; h) mišljenje o usklađenosti izvještaja o poslovanju sa finansijskim izvještajima za istu poslovnu godinu; i) pitanja na koja je licencirani ovlašteni revizor upozorio bez davanja kvalifikovanog revizorskog mišljenja i j) datum revizorskog izvještaja, potpis i adresu licenciranog ovlaštenog revizora. (3) Revizorski izvještaj sastavlja i potpisuje licencirani ovlašteni revizor u svoje ime i ovlašteni predstavnik društva u ime društva za reviziju. (4) Revizorski izvještaj sastavlja se i objavljuje na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (5) Uz revizorski izvještaj prilažu se finansijski izvještaji koji su bili predmet revizije. (6) Licencirani ovlašteni revizor koji je sastavljao revizorski izvještaj, na poziv ili na lični zahtjev, može o svom trošku prisustvovati sjednici organa upravljanja pravnog lica kada se razmatra izvještaj o obavljenoj reviziji tog pravnog lica. (7) Regulatorno tijelo može od društva za reviziju zatražiti dodatne informacije u vezi sa obavljenom revizijom pravnog lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima. Član 69. (Revizija konsolidovanih finansijskih izvještaja) (1) Kod revizije konsolidovanih finansijskih izvještaja društvo za reviziju kao glavni revizor grupe odgovorno je za revizorski izvještaj o konsolidovanim finansijskim izvještajima grupe. (2) Licencirani ovlašteni revizor u društvu iz stava (1) ovog člana vrši pregled i čuva radnu dokumentaciju o revizorskom radu drugog društva za reviziju koje je obavilo reviziju finansijskih izvještaja pravnih lica u okviru ekonomske cjeline. (3) U slučajevima gdje drugi revizori obavljaju reviziju povezanih pravnih lica u sastavu grupe, glavni revizor grupe iz stava (1) ovog člana ima pravo obaviti kontrolu njihovog revizorskog rada, pregledati radnu dokumentaciju i pribaviti i priložiti kopije dokumentacije u vezi sa obavljenom kontrolom. (4) Dokumentacija iz stava (2) ovog člana koristi se za potrebe provjere kvaliteta rada društava za reviziju, odnosno licenciranih ovlaštenih revizora. Broj 15 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 70. (Nerevizorske usluge) Društvo za reviziju, u okviru svoje registrovane djelatnosti može obavljati, pored revizije finansijskih izvještaja i usluge iz oblasti finansija i računovodstva, usluge finansijskih analiza i kontrola, usluge poreznog savjetovanja, usluge procjene vrijednosti kapitala, imovine i obaveza, usluge sudskog vještačenja, usluge izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata i druge srodne usluge, osim ako posebnim propisom nije drugačije uređeno i ako bi to bilo u suprotnosti sa Kodeksom profesionalne etike. Član 71. (Zabrana pružanja nerevizorskih usluga) (1) Društvo za reviziju ili svi članovi mreže kojoj društvo za reviziju pripada ne smiju pružati, direktno ili indirektno, subjektu od javnog interesa koji je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom bilo koje sljedeće nerevizorske usluge: (a) porezne usluge povezane s: 1) pripremom poreznih obrazaca; 2) porezom na plaće; 3) carinom; 4) pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica osim ako je u pogledu takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili društva za reviziju; 5) pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela osim ako je u pogledu takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili društva za reviziju; 6) izračunom direktnog i indirektnog poreza te odgođenog poreza; 7) poreznim savjetovanjem; (b) usluge koje uključuju bilo kakvu ulogu u upravljanju ili donošenju odluka u subjektu koji je predmet revizije; (c) knjigovodstvene usluge te sastavljanje računovodstvenih evidencija i finansijskih izvještaja; (d) usluge obračuna plaća; (e) osmišljavanje i provedba postupaka unutrašnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom finansijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sistema za finansijske informacije; (f) usluge procjene vrijednosti, uključujući procjene vrijednosti povezane s aktuarskim uslugama ili pomoćnim uslugama u sudskim sporovima; (g) pravne usluge povezane s: 1) općim savjetovanjem; 2) pregovaranjem u ime subjekta koji je predmet revizije; i 3) pravnim zastupanjem u rješavanju sudskih sporova; (h) usluge u vezi s funkcijom unutrašnje revizije subjekta koji je predmet revizije; (i) usluge povezane s finansiranjem, strukturom i dodjelom kapitala te investicijskom strategijom subjekta koji je predmet revizije, osim pružanja usluga u vezi s finansijskim izvještajima, poput izdavanja pisama podrške u vezi s prospektima koje je izdao subjekt koji je predmet revizije; (j) promoviranje dionica, trgovanje dionicama ili preuzimanje izdavanja dionica subjekta koji je predmet revizije; (k) usluge ljudskih resursa povezane s: 1) upravom koja je na takvoj poziciji da može značajno utjecati na sastavljanje računovodstvenih evidencija ili finansijskih izvještaja koji su predmet zakonske revizije, pri čemu te usluge obuhvaćaju traženje ili izbor kandidata za to mjesto ili provjere referenci kandidata za ta mjesta; 2) strukturiranjem modela organizacije; i 3) kontrolom troškova. (2) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stava (1) ovog člana odnosi se na: a) period između proteka perioda koji je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i b) finansijsku godinu koja prethodi periodu iz tačke a) ovog stava. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, društvo za reviziju može obavljati nerevizorske usluge iz stava (1) tačke a) podtačke 1) i podtačaka 4) do 6) ovog člana ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a) te usluge nemaju direktan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili ukupno, na finansijske izvještaje koji su predmet revizije; b) procjena utjecaja na finansijske izvještaje koji su predmet revizije je sveobuhvatno dokumentovana i objašnjena u izvještaju odboru za reviziju i c) ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti definirana ovim zakonom. (4) Za obavljanje usluge procjene vrijednosti kapitala, imovine i obaveza, društvo za reviziju mora imati zaposlenog ili na drugi način angažovanog licenciranog ovlaštenog procjenitelja, a za usluge sudskog vještačenja sudskog vještaka odgovarajuće struke. Član 72. (Naknade za obavljenu reviziju) (1) Za obavljenu reviziju plaća se naknada koja ne može zavisiti od pružanja dodatnih usluga pravnom licu kod kojeg se vrši revizija niti može biti povezana sa istim. (2) Iznos naknade utvrđuje se ugovorom o reviziji. (3) Ako društvo za reviziju subjektu čiji su finansijski izvještaji predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom, tokom perioda od tri ili više uzastopnih finansijskih godina, pruža nerevizorske usluge iz čl. 70. i 71. stav (3) ovog zakona, ukupni iznos naknada za takve usluge ne smije prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u posljednje tri uzastopne finansijske godine za usluge revizije subjekta čiji su finansijski izvještaji predmet revizije, i, ako je to primjenjivo, njegova matičnog društva, društava pod njegovom kontrolom te konsolidovanih finansijskih izvještaja te grupe pravnih lica. Odjeljak C. Sukob interesa Član 73. (Sukob interesa - revizori) Licencirani ovlašteni revizor ne može obavljati reviziju kod pravnog lica: a) u kojem je direktni ili indirektni vlasnik udjela ili dionica; b) u kojem je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora, prokurist, punomoćnik ili zaposlenik; c) u kojem je član nadzornog odbora, član uprave, upravnog odbora ili prokurist njegov bračni drug, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do drugog stepena; d) ukoliko nastupe druge okolnosti koje mogu utjecati na nezavisnost i nepristranost licenciranog ovlaštenog revizora. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 17 Član 74. (Sukob interesa - društva za reviziju) Društvo za reviziju ne može obavljati reviziju kod pravnog lica: a) u kojem ima udjele ili dionice; b) koje je vlasnik udjela ili dionica društva za reviziju; c) ako je društvo za reviziju, odnosno bilo koja organizaciona jedinica u mreži kojoj pripada, odnosno povezano lice sa društvom za reviziju pružalo pravnom licu u godini za koju se obavlja revizija, sljedeće usluge: 1) pripremu i vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja; 2) procjenu vrijednosti kapitala, imovine i/ili obaveza koja će biti reflektirana u finansijskim izvještajima, odnosno u kojima postoji očigledan sukob interesa; 3) zastupanje u sudskim postupcima u vezi sa poreznim predmetima; 4) obračun poreza i podnošenje poreznih prijava za fizička lica rukovodioce u sektoru finansija u privrednom društvu; 5) savjete u vezi sa računovodstvenim knjiženjem poreznih obaveza; 6) dizajniranje sistema interne revizije i interne kontrole kao i njihovo provođenje; 7) dizajniranje i primjenu informacionih sistema u računovodstvenoj oblasti; 8) aktuarske usluge; 9) druge usluge koje bi, u konkretnim okolnostima, mogle ugroziti nezavisnost licenciranog ovlaštenog revizora ili društva za reviziju i/ili utjecati na mjerenje pozicija u finansijskim izvještajima; d) ako je povezano sa pravnim licem na drugi način, tako da takva povezanost može utjecati na nezavisnost i nepristranost obavljanja revizije. Član 75. (Obavještavanje od strane revizora) Licencirani ovlašteni revizor je dužan da, bez odlaganja, obavijesti društvo za reviziju kod kojeg je zaposlen o nastupanju okolnosti iz člana 73. ovog zakona. Član 76. (Obavještavanje od strane društva za reviziju) Dioničar, odnosno član društva za reviziju, dužan je da, bez odlaganja, obavijesti društvo za reviziju o nastupanju okolnosti iz člana 74. ovog zakona. Član 77. (Zabrana utjecaja drugih lica) (1) Vlasnici, odnosno dioničari društva za reviziju, kao i direktor, odnosno članovi organa upravljanja i nadzora tog društva ili povezanog lica ne smiju utjecati na obavljanje revizije i izražavanje revizorskog mišljenja i time ugroziti nezavisnost i objektivnost licenciranog ovlaštenog revizora koji obavlja reviziju. (2) Društva za reviziju dužna su u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorski izvještaj navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na nezavisnost obavljanja usluga revizije, mjere ispravljanja koje se primjenjuju u slučaju otkrivanja nepoštivanja nezavisnosti kao i poduzete mjere osiguranja za otklanjanje ili ublažavanje utjecaja i prijetnji na nezavisnost obavljanja usluga revizije na prihvatljiv nivo. Član 78. (Smanjenje broja revizora) (1) Društvo za reviziju u kojem se broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod broja propisanog ovim zakonom, dužno je da o toj promjeni obavijesti Komoru i Ministarstvo u roku od osam dana od dana nastale promjene. (2) Društvo za reviziju u kojem se u toku obavljanja revizije broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod broja propisanog članom 58. st. (4) i (5) ovog zakona, dužno je da prekine poslove revizije i o tome obavijesti pravno lice kod kojeg se obavlja revizija, Komoru i Ministarstvo u roku od osam dana od dana nastanka promjene, a pravno lice započetu reviziju povjerava drugom društvu za reviziju. (3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana, društvo za reviziju ne može da zaključuje nove ugovore o obavljanju revizije dok ponovo ne ispuni uslove iz člana 58. st. (4) i (5) ovog zakona i o tome obavijesti Komoru i Ministarstvo. Član 79. (Ograničenje vršenja revizija) (1) Subjekt od javnog interesa dužan je imenovati društvo za reviziju za početni angažman od najmanje godinu dana koji se može produžiti s tim da društvo za reviziju koje je odabrano ne može vršiti reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina. (2) Izuzetno, reviziju kod istog subjekta od javnog interesa odabrano društvo za reviziju može obavljati još tri godine nakon isteka roka iz stava (1) ovog člana, ukoliko osigura da reviziju izvrši drugi revizor. (3) Nakon isteka najdužeg perioda angažmana iz st. (1) i (2) ovog člana odabrano društvo za reviziju ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa. (4) Društvo za reviziju koje je odabrano, ne može vršiti reviziju finansijskih izvještaja pravnih lica koja nisu subjekti od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina kod istog pravnog lica. (5) Izuzetno, reviziju kod istog pravnog lica društvo za reviziju može obavljati još tri godine nakon isteka roka iz stava (4) ovog člana, ukoliko osigura da reviziju izvrši drugi revizor. (6) Društvo za reviziju iz stava (4) ovog člana može ponovno obavljati reviziju kod istog pravnog lica nakon proteka perioda od najmanje godinu dana nakon roka iz st. (4) i (5) ovog člana. (7) Zabranjeno je ovlaštenom licenciranom revizoru obavljati reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa ili kod pravnog lica koje nije subjekt od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina bez obzira na promjenu svog angažmana i prelaska u drugo društvo za reviziju koje je odabrano za pružanje usluga revizije istom pravnom licu u narednom periodu uz obavezu shodnog poštivanja rokova iz st. (3) i (6) ovog člana. Član 80. (Zabrana imenovanja revizora) Licenciranom ovlaštenom revizoru koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja subjekta od javnog interesa nije dozvoljeno preuzeti položaj člana ili savjetnika poslovodnog tijela, člana nadzornog odbora ili odbora za reviziju niti rukovodioca računovodstvenog i/ili finansijskog područja u revidiranom subjektu od javnog interesa prije isteka najmanje dvije godine nakon što je prestao sudjelovati u revizorskom angažmanu kao licencirani ovlašteni revizor. Broj 15 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 81. (Dodatni izvještaj Odboru za reviziju) (1) Društvo za reviziju dužno je da dostavi dodatni izvještaj Odboru za reviziju subjekta koji je predmet revizije iz člana 84. ovog zakona ne kasnije od datuma podnošenja revizorskog izvještaja iz člana 44. ovog zakona koji mora da sadržava najmanje informacije o: a) ispunjenosti uslova iz čl. 71. i 72. ovog zakona; b) poštivanju uslova o trajanju angažmana društva za reviziju iz člana 79. ovog zakona, c) svim značajnim pitanjima koja uključuju stvarno nepoštivanje zakona i propisa ili sumnju u njihovo nepoštivanje, a koja su utvrđena tokom revizije ako ih smatra relevantnim za ispunjavanje zadataka Odbora za reviziju, d) svim bitnim nedostacima u sistemu interne kontrole subjekta koji je predmet revizije, ili, u slučaju konsolidiranih finansijskih izvještaja, u sistemu interne kontrole matičnog društva, kao i u sistemu računovodstva uz navođenje da li je uprava tog subjekta riješila uočene nedostatke, e) podjeli aktivnosti između ovlaštenih revizora, opisu korištene metodologije i drugim pitanjima vezanim za obavljanje revizije. (2) Svake godine društvo za reviziju, koje obavlja reviziju kod subjekta od javnog interesa dužno je da Odboru za reviziju, u pisanom obliku, potvrdi svoju nezavisnost prema subjektu čiju reviziju finansijskih izvještaja obavlja i obavijesti Odbor za reviziju o mogućim prijetnjama njegovoj nezavisnosti i zaštitnim mehanizmima protiv tih prijetnji. Član 82. (Izvještaj o transparentnosti) (1) Društvo za reviziju koje obavlja reviziju subjekta od javnog interesa u smislu ovog zakona dužno je da, u roku od četiri mjeseca od isteka kalendarske godine, objavi na svojoj internet stranici ili internet stranici Komore godišnji izvještaj o transparentnosti koji sadrži: a) opis pravne forme i strukture vlasništva društva za reviziju; b) opis mreže, kao i njeno pravno i strukturno uređenje, ukoliko društvo za reviziju pripada mreži; c) opis upravljačke strukture društva za reviziju; d) opis sistema interne kontrole kvaliteta društva za reviziju; e) naznaku kada je izvršena posljednja provjera kvaliteta rada društva za reviziju; f) popis subjekata od javnog interesa kod kojih je to društvo za reviziju tokom prethodne poslovne godine izvršilo reviziju; g) izjavu koja se odnosi na procedure i nezavisnost rada društva za reviziju, kojom se potvrđuje da je obavljen interni pregled poštovanja zahtjeva nezavisnosti; h) izjavu o politici društva za reviziju u vezi sa kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem licenciranih ovlaštenih revizora; i) finansijske informacije i podatke o ukupnom prihodu, odnosno prihodu od obavljanja revizije i prihodu od usluga poreznog savjetovanja i drugih usluga koje nisu povezane sa revizijom; j) informacije o parametrima za utvrđivanje zarada ovlaštenih revizora koji potpisuju izvještaje o obavljenim revizijama subjekata od javnog interesa. (2) Osoba ovlaštena za zastupanje društva za reviziju potpisuje izvještaj o transparentnosti. Odjeljak D. Izvještaj društva za reviziju koji se dostavlja Komori Član 83. (Sadržaj izvještaja) (1) Društva za reviziju dužna su da Komori, najmanje jednom godišnje do kraja marta tekuće godine, dostave izvještaj sa podacima o: a) imaocima dionica i udjela u društvu za reviziju, kao i o stjecanju i promjeni vlasnika dionica, odnosno udjela; b) ulaganjima na osnovu kojih su društva za reviziju, direktno ili indirektno, stekli učešće u drugom pravnom licu; c) promjenama statuta ili osnivačkog akta; d) načinu izračunavanja osiguranja iz člana 58. st. (7), (8) i (9) ovog zakona i polisi osiguranja; e) zaposlenima; f) spisku svih ugovora o reviziji finansijskih izvještaja, po vrstama revizije, koje su društva za reviziju zaključili sa obveznicima revizije u izvještajnom periodu, kao i spisku svih ugovora o reviziji finansijskih izvještaja koji su raskinuti uz odgovarajuće obrazloženje, nezavisno od toga koja je strana raskinula ugovor; g) broju izvještaja o reviziji koje je potpisao svaki licencirani ovlašteni revizor; h) drugim informacijama koje su potrebne za planiranje i provođenje kontrole kvaliteta i drugih aktivnosti Komore. (2) U godišnji izvještaj iz stava (1) ovog člana uključuju se svi podaci u periodu od 1. januara do 31. decembra prethodne godine. (3) Društva za reviziju, u roku iz stava (1) ovog člana, dužna su dostaviti Komori popis subjekata od javnog interesa koji su bili predmet revizije prema prihodu koji su stekli od njih i koji moraju biti podijeljeni na prihode iz osnova izvršene revizije i prihode od pružanja nerevizorskih usluga. (4) Komora ima pravo da zahtijeva dodatne informacije o aktivnostima društava za reviziju. Odjeljak E. Odbor za reviziju Član 84. (Obaveze subjekata od javnog interesa) (1) Subjekti od javnog interesa obavezni su osnovati odbor za reviziju. (2) Najmanje jedan član odbora za reviziju mora biti iz redova ovlaštenih revizora. Član 85. (Poslovi odbora za reviziju) Odbor za reviziju: a) prati postupak finansijskog izvještavanja; b) prati učinkovitost sistema interne kontrole, interne revizije, te sistem upravljanja rizicima; c) raspravlja o planovima i godišnjem izvještaju interne revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje; d) odgovoran je osigurati nezavisnost i kvalitet obavljanja revizije finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja; e) nadgleda provođenje revizije finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja i f) prati nezavisnost revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 19 Odjeljak F. Interna revizija Član 86. (Interna revizija) (1) Subjekti od javnog interesa obavezni su uspostaviti i osigurati funkcioniranje odjela interne revizije u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonskim propisima. (2) S ciljem ispunjenja obaveza iz stava (1) ovog člana, subjekti od javnog interesa obavezni su imati u radnom odnosu najmanje jednog ovlaštenog internog revizora, sa važećom licencom. (3) Interni revizori obavezni su u svom radu pridržavati se zakonskih propisa, pravila struke i kodeksa etike internih revizora, te internim nadzorom provjeravati jesu li poslovne transakcije izvršene u skladu sa zakonskim propisima, da li postoji adekvatna računovodstvena dokumentacija te pružaju li finansijski izvještaji kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima finansijskih operacija i o finansijskim pozicijama. Odjeljak G. Registar društava za reviziju i Registar licenciranih ovlaštenih revizora Član 87. (Registar društava za reviziju) (1) Ministarstvo vodi Registar društava za reviziju kojim su izdate dozvole za rad te osigurava identifikaciju svakog društva za reviziju pomoću zasebnog broja. Podaci o registraciji čuvaju se u registru u elektronskom obliku i dostupni su javnosti elektronskim putem. (2) Registar društava za reviziju obavezno sadrži poslovno ime i adresu društva za reviziju, oblik organizovanja, imena osnivača i njihovo učešće u kapitalu društva za reviziju, imena lica ovlaštenih za zastupanje društva i imena stalno zaposlenih ili na drugi način angažovanih licenciranih ovlaštenih revizora sa važećim licencama. (3) Podaci koji se upisuju u Registar društava za reviziju su javni. (4) U Registar društava za reviziju, u roku od 30 dana, obavezno se prijavljuju sve promjene u podacima iz člana 59. st. (2) i (3) ovog zakona. (5) Registar se nakon obavijesti ažurira bez nepotrebnog odlaganja. Član 88. (Registar licenciranih ovlaštenih revizora) (1) Ministarstvo ovlaštenim revizorima izdaje i oduzima licence za obavljanje poslova revizije finansijskih izvještaja. (2) Ministarstvo vodi Registar ovlaštenih revizora kojim je, u skladu sa zakonom, izdata licenca ovlaštenog revizora. (3) Registar ovlaštenih revizora obavezno sadrži: ime i prezime ovlaštenog revizora, adresu prebivališta, naziv tijela koje je ovlaštenom revizoru izdalo certifikat, broj i datum izdavanja licence, rok važenja licence i druge podatke od značaja za pravilnu identifikaciju ovlaštenog revizora. (4) Podaci koji se upisuju u Registar licenciranih ovlaštenih revizora su javni. POGLAVLJE V. NADZOR KVALITETA RADA DRUŠTAVA ZA REVIZIJU I OVLAŠTENIH REVIZORA Odjeljak A. Revizorska komora Član 89. (Organizacija Komore) (1) Komora je nezavisna profesionalna organizacija licenciranih ovlaštenih revizora i društava za reviziju koja posluju na teritoriji Federacije. Komora ima svojstvo pravnog lica s javnim ovlaštenjima i pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom. Komora ima nadležnost i obavlja zadatke na području usluga revizije i drugih stručnih područja u vezi sa revizijom, a naročito: a) vodi Registar članova Komore; b) utvrđuje visinu članarine za članove Komore; c) utvrđuje iznos naknade za upis u registar Komore, za uvjerenja i potvrde o evidencijama koje Komora vodi, kao i ostale naknade propisane općim aktima Komore; d) donosi godišnji plan provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; e) donosi metodologiju za provjeru kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; f) propisuje minimum radne dokumentacije koja čini sadržaj metodologije; g) obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; h) vrši uvid u izvještaje, ugovore i naknade obavljenih revizija, ocjenjuje sistem unutrašnje kontrole kvaliteta društva za reviziju, provjerava vlasničke i upravljačke strukture, nadzire zapošljavanje ovlaštenih revizora i provjerava druga područja u skladu sa odredbama ovog zakona i i) organizuje profesionalno usavršavanje licenciranih ovlaštenih revizora. (2) Članstvo u Komori obavezno je za društva za reviziju i licencirane ovlaštene revizore. Član 90. (Ostali poslovi Komore) (1) Pored poslova iz člana 89. ovog zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove: a) prati primjenu MSR i daje stručna mišljenja svojim članovima i po zahtjevu trećim licima u vezi s praktičnom primjenom MSR; b) brine se o ugledu članova Komore; c) pruža stručnu pomoć članovima Komore; d) donosi finansijski plan Komore; e) dostavlja Odboru za javni nadzor godišnji finansijski izvještaj i godišnji izvještaj o radu; f) utvrđuje i donosi Tarifu revizorskih usluga, uz saglasnost Ministarstva; g) sarađuje i pruža stručnu pomoć Ministarstvu i Odboru za javni nadzor u obavljanju poslova u skladu sa ovim zakonom; i h) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i statutom. (2) Na finansijski plan Komore saglasnost daje Odbor za javni nadzor. Član 91. (Zaštita podataka) (1) Komora je dužna da čuva kao povjerljive sve podatke, činjenice i okolnosti koje je pribavila u obavljanju poslova u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se i na članove organa Komore, zaposlene i bivše zaposlene u Komori, odnosno na druga lica kojima su prilikom rada u Komori bili dostupni povjerljivi podaci. (3) Poslovne tajne čuvaju se u skladu sa ovim zakonom, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno. Član 92. (Finansiranje Komore) (1) Komora stječe sredstva za rad od: a) članarine koju plaćaju članovi Komore; b) naknade za upis u registar Komore; c) drugih izvora, u skladu sa zakonom i aktima Komore. (2) Sredstva Komore vode se na računu Komore. Broj 15 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 93. (Statut Komore) (1) Statutom Komore bliže se uređuju: poslovi koje Komora obavlja u okviru zakonskih ovlaštenja; način obavljanja poslova Komore; unutrašnja organizacija i rad Komore; sastav, način i postupak izbora i nadležnost organa Komore; prava i dužnosti društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora kao članova Komore, kao i druga pitanja od značaja za rad i organizaciju Komore, u skladu sa ovim zakonom. Član 94. (Akti Komore) (1) Komora donosi svoje akte kojima se pobliže uređuje rad Komore. (2) Komora je obavezna objaviti Statut i Odluku o iznosu članarine u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Opći akti i drugi dokumenti koje Komora donosi, u skladu sa Statutom, objavljuju se na internet stranici Komore. Član 95. (Tijela Komore) (1) Tijela Komore su: Skupština, Upravno vijeće, predsjednik Komore i druga tijela Komore. (2) Nadležnosti, zadaci i način rada tijela Komore određuju se ovim zakonom i Statutom. (3) Skupština ima predsjednika i potpredsjednika koji se biraju iz redova članova Skupštine na period od četiri godine, a ista lica mogu biti ponovo birana najviše još jedanput. (4) Skupština: a) donosi Statut uz prethodnu saglasnost Ministarstva i druge opće akte Komore; b) donosi Odluku o iznosu članarine uz prethodnu saglasnost Ministarstva; c) utvrđuje pravila nadzornog i kontrolnog postupka; d) bira članove Upravnog vijeća, predsjednika Komore i članove drugih tijela određenih Statutom; e) utvrđuje program i plan rada, finansijski plan Komore i usvaja finansijske izvještaje, te utvrđuje godišnji izvještaj o radu i dostavlja ga Odboru za javni nadzor iz člana 97. ovog zakona na razmatranje u roku od 15 dana od dana usvajanja na Skupštini. (5) Skupština može odlučivati i o drugim pitanjima određenim Statutom. (6) Licencirani ovlašteni revizori imaju po jedan glas pri odlučivanju na Skupštini Komore. (7) Komorom upravlja Upravno vijeće koje Skupština imenuje na period od četiri godine. Upravno vijeće: a) predlaže programe rada i razvoja Komore te prati njihovo provođenje; b) predlaže iznos članarine; c) utvrđuje minimalni oblik i sadržaj radne dokumentacije obavljanja revizije; d) utvrđuje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvaliteta rada; e) obavlja druge stručne zadatke i usluge povezane sa razvojem revizorske struke u skladu sa Statutom Komore; f) daje članovima Komore stručna mišljenja i obrazloženja ako oni to zatraže; g) donosi pravilnike i akte u skladu sa Statutom Komore i h) obavlja i druge zadatke određene Statutom Komore. Član 96. (Javnost rada Komore) (1) Komora je dužna obavještavati javnost o svim pitanjima iz nadležnosti Komore. (2) Komora je dužna da obavještava Ministarstvo i Odbor za javni nadzor o disciplinskim postupcima koji se vode protiv članova Komore pred nadležnim organima Komore. (3) Ako se u disciplinskim postupcima ustanovi da postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo, Komora je dužna da obavijesti i nadležne pravosudne organe. (4) Komora je dužna da na zahtjev organa iz st. (2) i (3) ovog člana dostavi potrebne podatke o činjenicama o kojima ima saznanje. Odjeljak B. Odbor za javni nadzor Član 97. (Status) Javni nadzor nad Komorom, društvima za reviziju i licenciranim ovlaštenim revizorima provodi Odbor za javni nadzor. Član 98. (Odbor za javni nadzor) (1) Odbor za javni nadzor ima predsjedavajućeg i četiri člana. (2) Članove Odbora za javni nadzor imenuje i razrješava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog ministra. (3) Mandat članova Odbora za javni nadzor je četiri godine, a ista lica mogu biti ponovo imenovana najviše još jedanput, s tim da se osigura da dva člana budu u kontinuitetu u sljedećem mandatu. (4) Za člana Odbora za javni nadzor može biti predloženo lice koje: a) ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti ekonomske struke; b) nije zaposleno u Komori i nije član organa Komore; c) ima najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećem položaju u oblastima računovodstva, revizije i finansija, ili ima radno iskustvo od najmanje pet godina u oblastima računovodstva i finansija, a dolazi iz jednog od regulatornih tijela Federacije, ili je univerzitetski profesor u oblasti računovodstva i revizije. (5) Članovi Odbora za javni nadzor ne smiju da budu profesionalno angažovani u provođenju revizije. (6) Najmanje jedan član Odbora za javni nadzor iz stava (2) ovog člana mora biti ovlašteni revizor sa najmanje pet godina radnog iskustva na revizijama. (7) Odbor donosi odluke konsenzusom. (8) Sredstva za finansiranje aktivnosti Odbora za javni nadzor osiguravaju se u budžetu Federacije za svaku fiskalnu godinu. (9) Stručne i administrativne poslove za potrebe Odbora za javni nadzor obavlja Ministarstvo. Član 99. (Djelokrug rada) (1) Odbor za javni nadzor nadzire: a) zakonitost rada i postupanja Komore; b) djelotvornost, ekonomičnost i svrsishodnost rada Komore; c) unutrašnje uređenje i organizaciju Komore te osposobljenost članova za obavljanje poslova iz nadležnosti Komore; i d) odnos članova Komore prema društvima za reviziju i ovlaštenim revizorima i drugim strankama. (2) Odbor za javni nadzor nadzire i: a) registraciju društava za reviziju; b) usvajanje standarda profesionalne etike, interne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju i revizije; c) provođenje kontinuirane edukacije, osiguranja kvaliteta, te sistema discipline. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 21 (3) Odbor za javni nadzor, u okviru nadležnosti utvrđenih ovim zakonom, obavlja nadzor i nad: a) izdavanjem i oduzimanjem licenci ovlaštenim revizorima; b) izdavanjem i oduzimanjem licenci za rad društvima za reviziju; c) primjenom MSR; d) provođenjem disciplinskih postupaka i drugih mjera u cilju otklanjanja i sankcionisanja nepravilnosti. (4) Odbor za javni nadzor sarađuje sa Komorom. (5) Odbor za javni nadzor sarađuje sa nadležnim tijelima u Republici Srpskoj, Brčko Distriktu, državama članicama Evropske unije i trećim zemljama, posebno u slučaju utvrđivanja određenih nepravilnosti u radnjama društava za reviziju i ovlaštenih revizora. (6) U slučaju potrebe Odbor za javni nadzor provodi naknadne provjere društava za reviziju te prema potrebi i rezultatima provjere, poduzima određene mjere i akcije, o čemu redovno informiše Ministarstvo. (7) U obavljanju nadzora iz stava (1) ovog člana Odbor za javni nadzor može tražiti od Komore odgovarajuće izvještaje i podatke, odnosno može izvršiti neposredan uvid u rad Komore. (8) Komora je dužna da izvještaje i podatke iz stava (7) ovog člana dostavi Odboru za javni nadzor u roku od 15 dana od dana kada su podaci zatraženi. (9) Odbor za javni nadzor obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom. Član 100. (Način obavljanja poslova) Odbor za javni nadzor obavlja poslove iz člana 99. ovog zakona, tako što: a) daje saglasnosti i mišljenja na opće akte Komore u skladu sa ovim zakonom, izuzev Statuta shodno članu 95. stav (4) tačka a) ovog zakona te prati provođenje tih akata i predlaže njihovu izmjenu; b) daje mišljenje na godišnji plan provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora koji utvrđuje Komora; c) daje prijedlog za vanredne provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; d) razmatra godišnji izvještaj o radu Komore, e) predlaže mjere za koje je ovim zakonom ovlašten. Član 101. (Mjere u postupku nadzora) (1) Ako Odbor za javni nadzor ocijeni da postoji osnovana sumnja da su učinjene određene nezakonitosti i nepravilnosti u radu Komore, može da: a) zatraži izvještaje i druge podatke o uočenim nepravilnostima; b) predloži mjere radi njihovog otklanjanja; c) predloži pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti organa, odnosno zaposlenih u Komori; d) predloži sazivanje Skupštine Komore; e) poduzme i druge mjere iz svoje nadležnosti. (2) Odbor za javni nadzor predlaže Komori smjenu članova tijela Komore iz člana 95. stav (1) ovog zakona, ako u radu tih tijela utvrdi značajnije nepravilnosti u obavljanju poslova iz čl. 90. i 98. ovog zakona. Član 102. (Zaštita podataka) (1) Odredbe ovog zakona u vezi sa zaštitom podataka primjenjuju se na sadašnje i bivše članove Odbora za javni nadzor. (2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na članove Odbora za javni nadzor i na članove tijela Komore kada je riječ o razmjeni podataka i saradnji među nadležnim tijelima drugih zemalja vezanoj za poslove prema ovom zakonu, ako je sklopljen sporazum o međusobnoj saradnji. Član 103. (Dostavljanje planova i izvještaja) (1) Program rada i finansijski plan za narednu godinu Odbor za javni nadzor je obavezan dostaviti Vladi Federacije, putem Ministarstva, najkasnije do 31. decembra tekuće godine, a Izvještaj o radu za proteklu godinu i izvršenje finansijskog plana, zajedno sa Izvještajem o radu Komore do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, putem Ministarstva, na razmatranje i prihvatanje. (2) Program rada i Izvještaj o radu Odbora za javni nadzor objavljuju se na internet stranici Ministarstva. Odjeljak C. Kontrola kvaliteta društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora Član 104. (Predmet kontrole) (1) Sistem nadzora kvaliteta rada organizuje se na način nezavisan o ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju koji su predmet provjere i podložan je javnom nadzoru. (2) Kontrola kvaliteta rada obavlja se na objektivan način i u postupku koji isključuje bilo kakav sukob interesa između lica koja obavljaju provjeru kvaliteta rada i društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora. (3) Komora obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora radi provjere da li se pri obavljanju revizije postupa u skladu sa MSR, odredbama ovog zakona i drugim pravilima revizorske struke. (4) Kontrola kvaliteta rada podliježe nadzoru koji obavlja Odbor za javni nadzor. (5) U postupku kontrole kvaliteta rada primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno. (6) Za finansiranje kontrole kvaliteta rada koriste se sredstva Komore, posebno izdvojena za ovu namjenu, osim u slučaju iz člana 105. st. (7) i (8) ovog zakona kada se kontrola kvaliteta finansira iz budžeta Federacije. (7) Finansiranje sistema osiguranja nadzora kvaliteta rada je sigurno i ne smije biti ni pod kakvim neprimjerenim utjecajem ovlaštenih revizora i društava za reviziju. Član 105. (Način obavljanja kontrole) (1) Kontrola kvaliteta rada društva za reviziju se osigurava: a) praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja i obavještenja koja Komori podnose društva za reviziju i licencirani ovlašteni revizori, u skladu sa ovim zakonom; b) obavljanjem neposredne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju; c) izricanjem mjera u postupku kontrole kvaliteta, u skladu sa ovim zakonom. (2) Obavljanje neposredne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju obuhvata: a) pregled sistema interne kontrole kvaliteta; b) provjeru nezavisnosti licenciranog ovlaštenog revizora i društva za reviziju u odnosu na obveznika revizije; c) provjeru usklađenosti postupaka revizije sa MSR; d) ocjene kvaliteta u pogledu angažovanih resursa (sastav revizorskog tima i radni sati); e) pregled obračunatih naknada za usluge revizije; Broj 15 - Strana 22 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. f) neposrednu provjeru kvaliteta rada licenciranog ovlaštenog revizora. (3) Pregledom sistema interne kontrole kvaliteta utvrđuje se da li društvo za reviziju ima uspostavljene odgovarajuće smjernice i postupke za: a) preuzimanje odgovornosti povezane sa kvalitetom obavljenog rada; b) poštovanje etičkih zahtjeva; c) uspostavljanje i održavanje odnosa sa obveznicima revizije finansijskih izvještaja, kao i za druge usluge; d) formiranje revizorskih timova; e) obavljanje revizije u skladu sa MSR. (4) Društvo za reviziju je dužno osigurati da smjernice i postupci povezani sa internim procedurama za kontrolu kvaliteta funkcioniraju uspješno i da se poštuju u praksi. (5) Neposredna kontrola kvaliteta rada licenciranog ovlaštenog revizora obavlja se tako što se pregleda cjelokupna radna dokumentacija o obavljenoj reviziji kod najmanje jednog obveznika revizije. (6) Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada dužna su osigurati potreban broj odabranih revizorskih dokumenata, odnosno uzoraka za testiranje, kako bi predmetna provjera bila kvalitetna i sveobuhvatna, primjenjujući MSR i zahtjeve vezane za nezavisnost njihovog rada. (7) Odbor za javni nadzor može predložiti Komori da se izvrši vanredna kontrola kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora. (8) Odbor za javni nadzor može predložiti Komori vanrednu kontrolu kvaliteta i u slučaju dostavljanja primjedbi od strane regulatornih tijela u vezi sa obavljenom revizijom. Član 106. (Lica koja obavljaju kontrolu) (1) Neposrednu kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora obavlja Komisija za nadzor. Članovi Komisije za nadzor su lica zaposlena u Komori, koji su ovlašteni revizori sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima revizije. (2) Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada iz stava (1) ovog člana, dužna su da završe dodatnu obuku prema programu koji utvrdi Komora. (3) Lice iz stava (1) ovog člana ne smije obavljati nadzor kvaliteta rada ovlaštenog revizora ili društva za reviziju dok ne isteknu najmanje tri godine od trenutka kada je to lice prestalo biti osnivač, član ili zaposlenik ili na neki drugi način povezano s tim ovlaštenim revizorom ili društvom za reviziju. Član 107. (Obaveze društva za reviziju u postupku kontrole) (1) Društvo za reviziju, kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada, dužno je omogućiti Komisiji za nadzor pregled revizorskih izvještaja, radne dokumentacije, kao i druge dokumentacije na osnovu koje su revizorski izvještaji sastavljeni. (2) Društvo za reviziju kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada dužno je, na zahtjev Komisije za nadzor, omogućiti kontrolu kvaliteta rada u svom sjedištu. Član 108. (Izvještaj o kontroli) (1) Nakon obavljene kontrole kvaliteta rada društva za reviziju Komisija za nadzor sastavlja zapisnik na koji pravo prigovora ima društvo za reviziju u roku od 8 dana po prijemu zapisnika. (2) O obavljenoj kontroli kvaliteta rada društva za reviziju Komisija za nadzor sastavlja detaljan izvještaj koji sadrži značajne nalaze i zaključke o izvršenoj kontroli i dostavlja ga Upravnom vijeću Komore, Odboru za javni nadzor i društvu za reviziju kod kojeg je izvršena kontrola kvaliteta rada. Godišnji izvještaj o kontroli kvaliteta rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora Komisija za nadzor dostavlja Upravnom vijeću, Skupštini i Odboru za javni nadzor. (3) Jednom godišnje Komora, po prethodno pribavljenom mišljenju Odbora za javni nadzor, objavljuje ukupne rezultate provjere kvaliteta rada društava za reviziju na svojoj internet stranici. Član 109. (Učestalost kontrole) (1) Komisija za nadzor obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju iz člana 105. stav (1) ovog zakona najmanje jednom u šest godina, odnosno najmanje jednom u tri godine kod društava za reviziju koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa. (2) Kontrola kvaliteta iz stava (1) ovog člana može se obavljati i češće, ukoliko Komora utvrdi, na bazi procjene rizika, potrebu za češćim kontrolama, a naročito u slučaju potrebe za kontrolama društava za reviziju kojima su izricane mjere u postupku kontrole. (3) Komora je dužna da o provođenju kontrole kvaliteta rada pisanim putem obavijesti društvo za reviziju najkasnije 15 dana prije početka kontrole. Član 110. (Mjere u postupku kontrole kvaliteta rada društava za reviziju) (1) Ako Komora u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da društvo za reviziju ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, MSR i drugim pravilima revizorske profesije, dužna je istom naložiti otklanjanje svih nedostataka u roku od 30 dana od dana uručenja naloga. Ukoliko društvo za reviziju koje je predmetom kontrole ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Komora je dužna da Odboru za javni nadzor dostavi izvještaj o obavljenoj kontroli sa prijedlogom mjera. (2) Odbor za javni nadzor može predložiti Ministarstvu sljedeće mjere: a) izdavanje naloga za otklanjanje nepravilnosti; b) određivanje dodatnih mjera; c) uslovno oduzimanje licence za obavljanje revizije uz adekvatno obrazloženje; d) oduzimanje licence za obavljanje revizije uz adekvatno obrazloženje. (3) Ministarstvo rješenjem izriče mjere iz stava (2) ovog člana. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana Ministarstvo dostavlja Komori, narednog dana od dana kada je ovo rješenje donešeno. (6) Komora je dužna da rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana bez odlaganja upiše u Registar izrečenih mjera koji vodi Komora na svojoj internet stranici. Član 111. (Otklanjanje utvrđenih nepravilnosti) Nalaganje otklanjanja utvrđenih nepravilnosti provodi se, ako: a) vlasnička struktura i upravljanje društvom za reviziju nije u skladu sa odredbama ovog zakona; b) društvo za reviziju obavlja nerevizorske usluge suprotno članu 71. ovog zakona; c) društvo za reviziju ne objavi izvještaj o transparentnosti u skladu sa članom 82. ovog zakona; d) društvo za reviziju ne dostavlja obavještenja i izvještaje u smislu člana 83. ovog zakona; Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 23 e) društvo za reviziju ne ispunjava uslove za izdavanje dozvole za obavljanje revizije; f) društvo za reviziju ne obavlja reviziju u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 112. (Sadržaj naloga) Nalog za otklanjanje nepravilnosti naročito sadrži: a) opis nepravilnosti čije je otklanjanje utvrđeno rješenjem; b) rok u kome je društvo za reviziju dužno otkloniti nepravilnosti i dostaviti izvještaj o otklanjanju nepravilnosti; c) način otklanjanja nepravilnosti; d) dokaze o otklanjanju nepravilnosti koje je društvo za reviziju dužno dostaviti Komori. Član 113. (Izvještaj o otklanjanju nepravilnosti) Društvo za reviziju dužno je da u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, niti duži od šest mjeseci, otkloni utvrđene nepravilnosti i da Odboru za javni nadzor podnese izvještaj koji sadrži opis poduzetih mjera, kao i da priloži dokaze o otklanjanju nepravilnosti. Član 114. (Dodatne mjere) (1) Dodatna mjera nalaže se, ako se utvrdi da: a) društvo za reviziju nije postupilo u skladu sa nalogom za otklanjanje nepravilnosti; b) je licenciranom ovlaštenom revizoru koji u društvu za reviziju obavlja poslove revizije, oduzeta licenca; c) je društvo za reviziju u posljednje dvije godine više od četiri puta prekršilo dužnost pravovremenog i pravilnog podnošenja izvještaja, odnosno obavještavanja, ili je na drugi način ometalo obavljanje kontrole kvaliteta nad njegovim poslovanjem. (2) Dodatnom mjerom nalaže se društvu za reviziju da u roku od 60 dana provede sljedeće mjere: a) poboljšanje sistema internih kontrola kvaliteta u obavljanju revizije; b) poboljšanje postupka internog nadzora nad povjerljivim podacima; c) druge mjere u skladu sa ovim zakonom, MSR i drugim pravilima revizorske struke. Član 115. (Oduzimanje licence za rad društvu za reviziju) Ministarstvo donosi Rješenje o oduzimanju licence za rad društvu za reviziju i brisanju iz Registra društava za reviziju: a) ako je izdata na osnovu neistinitih podataka; b) ako društvo za reviziju prestane da ispunjava uslove iz člana 58. ovog zakona; c) ako se broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod propisanog broja, a društvo za reviziju, u roku od tri mjeseca od nastanka promjene, ne poveća broj licenciranih ovlaštenih revizora do broja propisanog ovim zakonom i o tome ne obavijesti Komoru i Ministarstvo; d) ako ne otkloni nepravilnosti, odnosno ne provede dodatne mjere u roku iz čl. 113. i 114. ovog zakona; e) ako sastavi revizorski izvještaj koji se ne zasniva na stvarnim činjenicama; f) ako mu je odlukom nadležnog suda zabranjeno obavljanje djelatnosti revizije; g) ako osnivač donese odluku o prestanku obavljanja djelatnosti revizije finansijskih izvještaja, kao i u slučajevima prestanka privrednog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva; h) ako se na način propisan u članu 58. st. (7) i (8) ovog zakona ne obezbjedi od odgovornosti za štetu koju može prouzrokovati izražavanjem revizorskog mišljenja; i) u drugim slučajevima utvrđenim ovim zakonom. Član 116. (Uslovno oduzimanje licence za obavljanje revizije društvu za reviziju) (1) Ministarstvo rješenjem o uslovnom oduzimanju licence za obavljanje revizije društvu za reviziju može odrediti da licenca neće biti oduzeta ako društvo za reviziju, kojem je izrečena takva mjera, u periodu koji predloži Odbor za javni nadzor, a koji ne može biti kraći od šest mjeseci i duži od tri godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. (2) Ministarstvo će ukinuti rješenje o uslovnom oduzimanju licence za obavljanje revizije i oduzeti licencu ako društvo za reviziju kojem je izrečena mjera uslovnog oduzimanja licence u periodu određenom rješenjem iz stava (1) ovog člana učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. Član 117. (Mjere u postupku kontrole kvaliteta rada licenciranih ovlaštenih revizora) (1) Ako Komora u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da licencirani ovlašteni revizor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, MSR i drugim pravilima revizorske struke, dužna je istom naložiti otklanjanje svih nedostataka u roku od 30 dana od dana uručenja naloga. Ukoliko licencirani ovlašteni revizor koji je predmetom kontrole ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Komora je dužna da Odboru za javni nadzor dostavi izvještaj o obavljenoj kontroli sa prijedlogom mjera. (2) Odbor za javni nadzor može predložiti Ministarstvu poduzimanje sljedećih mjera: a) izdavanje naloga za otklanjanje nepravilnosti; b) izricanje javne opomene; c) uslovno oduzimanje licence uz adekvatno obrazloženje; d) oduzimanje licence uz adekvatno obrazloženje. (3) Ministarstvo rješenjem izriče mjere iz stava (2) ovog člana. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana Ministarstvo dostavlja Komori, narednog dana od dana kada je ovo rješenje donešeno. (6) Komora je dužna da rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana, bez odlaganja, upiše u Registar izrečenih mjera. (7) U postupku kontrole kvaliteta rada licenciranih ovlaštenih revizora shodno se primjenjuju odredbe čl. 107., 108., 111., 112.,113. i 115. ovog zakona. Član 118. (Opomena) Ministarstvo izriče licenciranom ovlaštenom revizoru opomenu ako licencirani ovlašteni revizor ne postupa u skladu sa pravilima revizije, a nema uslova za oduzimanje licence, odnosno za uslovno oduzimanje licence. Član 119. (Uslovno oduzimanje licence ovlaštenom revizoru) (1) Ministarstvo rješenjem o uslovnom oduzimanju licence ovlaštenom revizoru može odrediti da licenca neće biti oduzeta ako lice, kojem je izrečena takva mjera, u periodu koji odredi Ministarstvo i koji ne može biti kraći od šest Broj 15 - Strana 24 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. mjeseci i duži od dvije godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. (2) Ministarstvo će ukinuti rješenje o uslovnom oduzimanju licence i oduzeti licencu ako lice, kojem je izrečena mjera uslovnog oduzimanja licence, u određenom periodu učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije zbog kojeg je moguće oduzimanje licence, odnosno izricanje opomene. Član 120. (Oduzimanje licence ovlaštenom revizoru) (1) Ministar donosi Rješenje o oduzimanju licence ovlaštenom revizoru i brisanju iz Registra licenciranih ovlaštenih revizora: a) ako je licenca dobijena navođenjem neistinitih podataka; b) ako je kažnjen za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se vodi krivični postupak. (2) Ministarstvo rješenjem oduzima licencu ako licencirani ovlašteni revizor pri obavljanju revizije: a) postupa suprotno čl. 73. i 80. ovog zakona; b) postupa suprotno pravilima revizije i ako zbog toga revizorski izvještaj koji je potpisao sadrži nedostatke, odnosno dovodi u zabludu korisnike revizorskog izvještaja; c) ne poštuje obavezu zaštite povjerljivih podataka; d) ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji uređuju reviziju finansijskih izvještaja. (3) Ministarstvo oduzima licencu i: a) na lični zahtjev licenciranog ovlaštenog revizora; b) u slučaju gubitka poslovne sposobnosti; c) u slučaju smrti. POGLAVLJE VI. ZVANJA U RAČUNOVODSTVENOJ I REVIZORSKOJ PROFESIJI Odjeljak A. Zvanja Član 121. (Zvanja) (1) U računovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji su sljedeća zvanja: a) Certificirani računovodstveni tehničar; b) Certificirani računovođa; i c) Ovlašteni revizor. (2) Testiranje kandidata za zvanja iz stava (1) ovog člana, izdavanje certifikata i licenciranje (izdavanje odobrenja za rad) vrši se na sljedeći način: a) Testiranje kandidata za certificirane računovodstvene tehničare, certificirane računovođe i ovlaštene revizore vrši se posredstvom profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona na osnovu jedinstvenog programa za Federaciju, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt, kako je utvrđeno Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine, a koji je u cijelosti u skladu sa standardima i smjernicama MFR; b) Certifikate za certificirane računovodstvene tehničare, certificirane računovođe i ovlaštene revizore izdaje profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona. c) Licenciranje certificiranih računovodstvenih tehničara i certificiranih računovođa vrši profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona; d) Licenciranje ovlaštenih revizora vrši Ministarstvo; e) Licenciranje društava za reviziju vrši Ministarstvo. (3) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona ovlašteno je za oduzimanje licenci iz stava (2) tačka c) ovog člana u slučaju prestanka ispunjavanja zakonom propisanih uslova i uslova iz stava (8) ovog člana. (4) Licenciranje se ne vrši kod certificiranih računovodstvenih tehničara i certificiranih računovođa koji obavljaju računovodstvene poslove za interne potrebe preduzeća i ostalih pravnih lica, izuzev kod lica iz člana 44. stav (4) i 38. ovog zakona koji ovjeravaju finansijske izvještaje i kod kojih je obavezno licenciranje. (5) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona uspostavlja i vodi Registar licenciranih certificiranih računovođa, koji obavezno sadrži: ime i prezime licenciranog računovođe, broj licence, datum izdavanja i važenja licence, kao i naziv pravnog lica u kojem je zaposlen, sa posebnom naznakom ako radi na poslovima sastavljanja i izrade finansijskih izvještaja. Podaci iz Registra licenciranih certificiranih računovođa su javni i ažuriraju se bez nepotrebnog odlaganja. (6) Lica koja posjeduju zvanja iz stava (1) ovog člana dužna su da se kontinuirano profesionalno usavršavaju u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. (7) Pored zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji iz stava (1) ovog člana, druga srodna zvanja u srodnim profesijama su: a) ovlašteni procjenitelj iz člana 29. ovog zakona i b) ovlašteni interni revizor iz člana 86. stav (2) ovog zakona. (8) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona propisuje uslove i način izdavanja i oduzimanja licenci iz stava (2) tačka c) ovog člana. Član 122. (Priznavanje certifikata) (1) Svakom licu kojem su certifikat i licenca izdati u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, s tim da je taj entitet ili distrikt usvojio zakon ili regulativu kojom se osigurava istovjetno priznavanje certifikata i licence izdatih u Federaciji, stečeno zvanje u profesiji se priznaje u Federaciji i od njega se neće zahtijevati nostrifikacija. (2) Lica koja su licence dobila u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, u skladu sa propisima, odgovarajuće licence u Federaciji mogu dobiti u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. Član 123. (Nostrifikacija) (1) Lica koja posjeduju certifikat izdat od profesionalnih subjekata izvan Bosne i Hercegovine, nakon što dostave dokaze da ispunjavaju MFR-ove uslove edukacije u zemlјi u kojoj su stekla kvalifikaciju, kao i uslove u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i poznavanja propisa i poreznog sistema u Federaciji i Bosni i Hercegovini, mogu podnijeti zahtjev za nostrifikaciju stečenih zvanja i kvalifikacija. (2) Nostrifikaciju stečenih zvanja i kvalifikaciju za lica iz stava (1) ovog člana vrši profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona utvrđeno ovim zakonom, na način i uz uslove koje propiše Komisija. Član 124. (Zabrana upotrebe zvanja) Zabranjena je upotreba zvanja iz člana 121. ovog zakona od lica koja nisu certificirana i licencirana, kao i nuđenje ili obavljanje računovodstvenih ili revizorskih usluga trećim licima od lica koja nisu licencirana u skladu sa ovim zakonom i registrovana za pružanje računovodstvenih i revizorskih usluga, Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 25 odnosno koja ne ispunjavaju druge uslove za pružanje knjigovodstvenih, računovodstvenih i revizorskih usluga propisanih ovim zakonom. Odjeljak B. Profesionalno tijelo Član 125. (Profesionalno tijelo) (1) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, u saradnji sa Komisijom, provodi jedinstven program za stjecanje kvalifikacija i zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji. (2) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona dužno je donijeti propise kojima se uređuje način provedbe Programa i naknade za stjecanje zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji, kvalificiranje i profesionalni razvoj računovođa i ovlaštenih revizora, kontinuirana edukacija, kontrola kvaliteta rada njegovih članova, te izdavanje certifikata za sva zvanja u profesiji, kao i licenci za zvanja u oblasti računovodstva. (3) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona je odgovorno za utvrđivanje i realizaciju kontinuiranog profesionalnog usavršavanja svojih članova u skladu sa Međunarodnim obrazovnim standardima, te vođenje evidencije na osnovu koje se dokazuje da su zadovoljeni uslovi i kriteriji kontinuirane edukacije koje je utvrdila Komisija. (4) Profesionalno tijelo koje je registrovano u Federaciji dužno je sarađivati sa Komisijom u vezi sa svim pitanjima utvrđenim ovim zakonom. (5) Nadležnost profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona ogleda se u sljedećem: a) provodi Program za stjecanje kvalifikacija; b) realizuje kontinuirano usavršavanje; c) vodi evidenciju i dostavlјa Ministarstvu pregled (informaciju) o prisutnosti minimalnom broju sati kontinuiranog usavršavanja nosioca profesionalnih zvanja kojima je izdata licenca u skladu sa ovim zakonom; d) uređuje kvalificiranje i profesionalni razvoj za računovodstvenu profesiju te provjerava kvalifikacije njihovih članova; e) daje stručna mišljenja svojim članovima i po zahtjevu trećim licima u vezi s praktičnom primjenom MRS i f) na kontinuiranoj osnovi osigurava prijevod propisa iz člana 2. stav (1) tačka s) ovog zakona. (6) Propisi iz člana 2. stav (1) tačka s) ovog zakona su dostupni javnosti, bez naknade, na zvaničnoj internet stranici profesionalnog tijela. (7) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona dužno je da čuva kao povjerljive sve podatke, činjenice i okolnosti koje je pribavilo u obavljanju poslova u skladu sa odredbama ovog zakona. (8) Odredba stava (7) ovog člana primjenjuje se i na članove upravnog tijela, zaposlene i bivše zaposlene profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona, odnosno na druga lica kojima su prilikom rada u istom bili dostupni povjerljivi podaci. (9) Poslovne tajne čuvaju se u skladu sa članom 91. stav (3) ovog zakona. (10) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona najmanje jednom godišnje, a najkasnije do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnosi Vladi Federacije, putem Ministarstva, izvještaj o radu i stanju u oblasti računovodstva. (11) Izvještaj iz stava (10) ovog člana obavezno sadrži: izvršavanje poslova i datih ovlaštenja povjerenih ovom profesionalnom tijelu, broj i strukturu izdatih certifikata, informaciju o provedenim edukacijama i druge informacije o stanju u oblasti računovodstvene profesije. POGLAVLJE VII. PRAĆENJE, OTKRIVANJE I PRIJAVLJIVANJE KRIVIČNIH DJELA U VEZI SA PRANJEM NOVCA I FINANSIRANJEM TERORISTIČKIH AKTIVNOSTI Član 126. (Krivična djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti) (1) Lica koja vrše poslove računovodstva, revizije i nadzora u vezi sa odredbama ovog zakona obavezna su da stalno prate i otkrivaju pojave i radnje koje imaju obilježja krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti. (2) U slučaju utvrđivanja činjenica i radnji koje ukazuju na krivična djela iz stava (1) ovog člana, obavezno se, pismeno, bez odgađanja, obavještava organ nadležan za oblast sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Subjekti uključeni u poslove propisane ovim zakonom dužni su da pružaju stalnu podršku i saradnju svim organima krivičnog gonjenja u vezi sa njihovim zahtjevima prilikom otkrivanja, prijavljivanja i procesuiranja djela koja imaju obilježja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Član 127. (Pravna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako ne izvrši razvrstavanje u skladu sa članom 5. ovog zakona; b) ako općim aktom ne uredi organizaciju računovodstva u skladu sa čl. 7., 8. i 9. ovog zakona; c) ako ne sastavlja, kontroliše, ispravlja i knjiži knjigovodstvene isprave u skladu sa čl. 12, 13, 14. i 15. ovog zakona; d) ako ne otvori i ne vodi poslovne knjige u skladu sa čl. 19. i 20. ovog zakona; e) ako ne popiše imovinu i obaveze u skladu sa odredbama iz čl. 21. i 22. ovog zakona; f) ako ne izvrši usaglašavanje potraživanja i obaveza i ne odgovori na konfirmaciju u roku propisanim članom 23. ovog zakona; g) ako ne sastavlja i ne prikazuje finansijske izvještaje u skladu sa čl. 24., 25. i 26. ovog zakona; h) ako ne zaključi poslovne knjige i ne utvrdi finansijski rezultat u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona; i) ako općim aktom ne odredi lice kome se povjerava vođenje poslovnih knjiga u skladu sa članom 32. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako ne sastavlja i ne prezentira finansijske izvještaje i konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa čl. 36., 37. i 38., 40. i 41. ovog zakona; b) ako ne sastavi izvještaj o poslovanju u skladu sa članom 42. ovog zakona; c) ako ne sastavi konsolidovani izvještaj o poslovanju u skladu sa odredbom čl. 42. stav (5) i 43. ovog zakona; d) ako ne preda FIA-i finansijske izvještaje, izvještaj o poslovanju, revizorski izvještaj i ostalu dokumentaciju iz člana 44. ovog zakona; Broj 15 - Strana 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. e) ako ne čuva knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvještaje, izvještaj o poslovanju i revizorske izvještaje u rokovima i na način propisan čl. 48. i 49. ovog zakona; f) ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor ili ne otkloni nedostatke utvrđene u toku nadzora, a u skladu sa članom 52. ovog zakona; g) ako ne izvrši reviziju u skladu sa članom 57. ovog zakona; h) kod kojeg se obavlja revizija, ako ne izabere društvo za reviziju na način i u roku iz člana 63. ovog zakona; i) kod kojeg se obavlja revizija ako ne postupi u skladu sa odredbama člana 65. ovog zakona; j) ako postupa suprotno članu 126. ovog zakona, k) odnosno subjekt od javnog interesa ako nije osnovao odbor za reviziju u skladu sa članom 84. ovog zakona i nije uspostavio odjel interne revizije u skladu sa članom 86. ovog zakona. (2) Za radnje iz st. (1) i (2) ovog člana novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu. Član 128. (Pravna lica i poduzetnici za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice i poduzetnik za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga ako: a) ne izvrši upis u registre pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga u skladu sa čl. 33., 34. i 35. ovog zakona; b) ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor u skladu sa članom 53. ovog zakona. Član 129. (Društva za reviziju) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za reviziju ako: a) na području Federacije pruža usluge revizije bez prethodno ispunjenih ili suprotno uslovima propisanim čl. 58., 59. i 60. ovog zakona; b) ne zaključi ugovor o reviziji na način propisan članom 64. ovog zakona i ako ugovorene poslove revizije ustupa suprotno članu 64. stav (4) ovog zakona; c) radnu dokumentaciju ne čuva u skladu sa članom 66. ovog zakona; d) postupa suprotno članu 67. ovog zakona; e) revizorski izvještaj ne sastavlja u skladu sa članom 68. ovog zakona; f) vrši reviziju kod pravnog lica iz člana 71. ovog zakona; g) ako ugovori naknadu za obavljanje revizije suprotno članu 72. ovog zakona; h) obavlja reviziju suprotno odredbama člana 74. ovog zakona; i) ne postupi u skladu sa članom 78. ovog zakona; j) ne pruža usluge revizije na način propisan članom 79. ovog zakona; k) u određenom roku ne postupi u skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakona; l) postupa suprotno članu 126. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice u društvu za reviziju. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za reviziju ako: a) u propisanom roku ne dostavi spisak ugovora o reviziji u skladu sa članom 63. stav (4) ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa članom 81. ovog zakona; c) u roku propisanom u članu 82. ovog zakona ne objavi Izvještaj o transparentnosti; d) Komori ne dostavi izvještaj iz člana 83. ovog zakona u roku iz stava (1) tog člana; e) u roku propisanom članom 87. ovog zakona ne prijavi promjene u podacima koji se vode u Registru društava za reviziju; f) ne postupi u skladu sa članom 107. ovog zakona. (4) Za radnje iz stava (3) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice u društvu za reviziju. Član 130. (Profesionalna tijela) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj Komora ako: a) ne obavlja poslove propisane odredbama 89. i 90. ovog zakona; b) ne dostavi godišnji finansijski izvještaj i godišnji izvještaj o radu u skladu sa čl. 90. stav (1) tačka e) i 95. stav (4) tačka e) ovog zakona; c) ne čuva poslovnu tajnu u skladu sa odredbama članom 91. ovog zakona; d) ne objavi akte u skladu sa članom 94. ovog zakona; e) ne provede kontrolu kvaliteta rada nad društvom za reviziju u skladu sa odredbama čl. 104., 105. i 106. ovog zakona; f) u slučaju otkrivenih nepravilnosti u postupku kontrole kvaliteta rada ne postupi u skladu sa odredbama člana 110. ovog zakona, odnosno člana 117. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se i predsjednik Komore (odgovorno lice). (3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona ako: a) ne uspostavi Registar licenciranih certificiranih računovođa u skladu sa čl. 121. i 136. ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa odredbama člana 125. st. (7), (8), (9), (10) i (11) ovog zakona. Član 131. (Licencirani ovlašteni revizor) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj licencirani ovlašteni revizor ako: a) krši obavezu zaštite podataka u smislu člana 67. stav (1) ovog člana; b) sastavi i potpiše revizorski izvještaj suprotno odredbama člana 68. ovog zakona, odnosno ako propusti ili nepravilno ocijeni pojedine značajnije pozicije u finansijskim izvještajima koji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, što ima za posljedicu pogrešno mišljenje o finansijskim izvještajima, odnosno pogrešno obrazloženje mišljenja; c) ne obavijesti društvo za reviziju u skladu sa odredbama člana 75. ovog zakona o nastupanju okolnosti iz člana 73. ovog zakona; d) ne postupi u skladu sa članom 79. stav (7) ovog zakona; e) bude imenovan suprotno članu 80. ovog zakona. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 27 Član 132. (Fizička lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj lica iz člana 77. ovog zakona, ako postupe suprotno odredbi tog člana. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice koje koristi zvanja u profesiji propisana ovim zakonom ili nudi i obavlјa knjigovodstvene, računovodstvene i revizorske usluge trećim licima, a nije registrovano za pružanje tih usluga u skladu sa članom 35. ovog zakona, niti certificirano i licencirano u skladu sa članom 121. ovog zakona, odnosno koje ne ispunjava druge uslove za pružanje knjigovodstvenih, računovodstvenih i revizorskih usluga propisane ovim zakonom. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ovlašteni procjenitelj ako ne postupi u skladu sa članom 29. ovog zakona. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 133. (Razvrstavanje) (1) Obaveza razvrstavanja pravnih lica u kategoriju mikro pravnih lica, u skladu sa kriterijima iz člana 5. stav (3) ovog zakona primjenjuje se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do dana primjene odredbe iz člana 5. stav (3) ovog zakona pravna lica koja ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u kategoriju mikro pravnih lica smatraju se malim pravnim licima. Član 134. (Društva za reviziju) Društva za reviziju u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona dužna su usaglasiti poslovanje i ispuniti uslove iz člana 2. stav (1) tačka p) i člana 58. ovog zakona. Član 135. (Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Pravna lica koja su registrovana za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužna su da se upišu u Registar pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji vodi Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužni su da Ministarstvu dostave kopije rješenja nadležnog organa jedinice lokalne samouprave radi upisa u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji vodi Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 136. (Profesionalna tijela) (1) Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije Bosne i Hercegovine - Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije Bosne i Hercegovine, registrovan kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 669 od 14. maja 2003. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrđene ovim zakonom i Zakonom o reviziji i računovodstvu Bosne i Hercegovine. (2) Revizorska komora Federacije Bosne i Hercegovine registrovana kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 1216 od 05.01.2011. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrđene ovim zakonom. (3) Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana dužno je da uskladi postojeće akte i donese nove akte u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i da uspostavi Registar licenciranih certificiranih računovođa iz člana 121. stav (5) ovog zakona, u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Profesionalno tijelo iz stava (2) ovog člana dužno je da uskladi postojeće akte i donese nove akte u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (5) Profesionalna tijela iz st. (1) i (2) će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usaglasiti međusobna prava i obaveze u pogledu: a) organizacije profesionalnog usavršavanja licenciranih ovlaštenih revizora te praćenja i izdavanja uvjerenja o edukaciji u vezi sa članom 61. stav (7) Zakona; b) plaćanja članarine licenciranih ovlaštenih revizora; c) predlaganja članova Komisije za računovodstvo i reviziju BiH; d) rješavanja i drugih pitanja usmjerenih na razvoj i unapređenje računovodstva i revizije. Član 137. (Donošenje podzakonskih akata) U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti: a) Pravilnike kojima se propisuje Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica (član 17. stav (8) ovog zakona); b) Uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP (član 26. stav (3) ovog zakona); c) Pravilnike o vođenju registara iz člana 35. stav (1) ovog zakona; d) Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvještaja (član 39. stav (3) ovog zakona), e) Pravilnik o uslovima i pravilima konsolidacije finansijskih izvještaja (član 41. stav (9) ovog zakona), f) Pravilnik o uslovima i načinu izdavanja i oduzimanja licenci ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju (član 59. stav (6) i član 62. stav (7) ovog zakona). Član 138. (Primjena ranije donesenih podzakonskih akata) Do donošenja podzakonskih akata na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona, primjenjivat će se podzakonski akti doneseni na osnovu zakona koji prestaje da važi stupanjem na snagu ovog zakona. Član 139. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). Član 140. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r.
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/21 19.01.2021 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18 i 99/19) u članu 20a. riječi: "60 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona." zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2022. godine.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/21 19.01.2021 SN FBiH 79/15, SN FBiH 48/15 platni promet,unutrašnji platni promet ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU Član 1. U Zakonu o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 79/15) iza člana 4. dodaje se novi član 4a. koji glasi: "Član 4a. (1) Pružaoci platnih usluga iz člana 3. stav (1) ovog zakona mogu naplatiti naknadu za pružanje platnih usluga u skladu sa članom 4. ovog zakona, osim usluga koje su ovim i drugim zakonima označene kao besplatne. (2) Naknada iz stava (1) ovog člana mora biti ugovorena, primjerena i u skladu sa stvarnim troškovima pružalaca platnih usluga. (3) Međubankarska naknada kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,5% vrijednosti izvršene transakcije, a međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,6% vrijednosti izvršene transakcije, u periodu od 12 mjeseci od dana početka primjene ovog stava, a nakon tog perioda međubankarska naknada kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,2% vrijednosti izvršene transakcije, a međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,3% vrijednosti izvršene transakcije. Pružaoci platnih usluga dužni su Agenciji dostavljati podatke o naknadama. (4) Odredbe stava (3) ovog člana ne primjenjuju se na: a) platne transakcije na osnovu platnih kartica koje se odnose na isplatu gotovog novca na bankomatima ili na šalterima pružalaca platnih usluga, b) platne transakcije na osnovu poslovnih kartica. (5) Poslovna kartica iz stava (4) tačka b) ovog člana znači svaki platni instrument izdat na osnovu kartica poslovnim subjektima čije se korištenje ograničava na poslovne troškove, pri čemu plaćanja izvršena takvim karticama terete direktno račun poslovnih subjekata. (6) Pružalac platnih usluga dužan je, u poslovnim jedinicama i na svojoj internet stranici, objaviti cjenovnik po kojem naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga i dostaviti elektronskim putem Agenciji u roku od tri radna dana od dana utvrđivanja tarife, te na svojoj internet stranici osigurati poveznicu s internet stranicom iz stava (7) ovog člana. (7) Agencija na svojoj internet stranici objavljuje uporedni prikaz naknada koje pružaoci platnih usluga naplaćuju poslovnim subjektima za usluge navedene u članu 4. ovog zakona. (8) Objava uporednog prikaza naknada iz stava (7) ovog člana sadržava: a) jasne i objektivne kriterije na osnovu kojih se provodi upoređivanje naknada, Utorak, 19. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 - Stranica 399 b) ažurne informacije napisane jasno, lako razumljivim riječima, te oznaku vremena posljednjeg ažuriranja, c) potpuni pregled tržišta ili njegovog znatnog dijela s jasnom naznakom, prije prikaza samog upoređivanja naknada, da objava uporednog prikaza naknada nije potpuni pregled tržišta, d) uputstvo o načinu prijave netačnih informacija u objavi uporednog prikaza naknada. (9) Agencija bliže propisuje sadržaj, rokove i način dostavljanja podataka iz st. (3) i (6) ovog člana.". Član 2. U članu 7. stav (2) riječ "moraju" se zamjenjuje riječju "mogu". Član 3. Iza člana 8. dodaje se novi čl. 8a., 8b. i 8c. koji glase: "Član 8a. (1) Ovlaštena organizacija, u skladu sa članom 6. stav (4) ovog zakona otvara fizičkom licu sljedeće račune: a) račune za obavljanje platnog prometa, u domaćoj i stranoj valuti, b) račune depozita i uloga na štednju, u domaćoj i stranoj valuti i c) druge račune, u domaćoj i stranoj valuti, otvorene na osnovu ugovora s bankom. (2) Ovlaštena organizacija dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvа (1) оvоg člаnа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Rеgistru rаčunа fizičkih lica (u dаlјеm tеkstu: Rеgistаr). (3) Fizičko lice је dužno оbаviјеstiti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о svаkој prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје, u rоku оd оsаm dаnа оd dаnа prоmјеnе izvršеnе u оdgоvаrајućim evidencijama. Član 8b. (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i drugih odredaba ovog zakona, ovlaštena organizacija je dužna fizičkom licu koje ima zakonit boravak u Federaciji, a nema otvoren račun za obavljanje platnog prometa - na njegov zahtjev omogućiti otvaranje i korištenje računa s osnovnim uslugama (u daljem tekstu: osnovni račun). (2) Zakonit boravak u Federaciji u vezi sa stavom (1) ovog člana označava boravak fizičkog lica u Federaciji u skladu s propisima kojima se uređuju prebivalište i boravište građana, odnosno boravak stranaca u skladu sa propisom o strancima, uključujući i stranca koji boravi u Federaciji u skladu sa propisima kojima se uređuju azil i izbjeglice ili na osnovu međunarodnog ugovora. (3) Osnovni račun je račun koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija u konvertibilnim markama i obuhvata: 1) usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja tog računa; 2) usluge koje omogućuju uplatu gotovog novca na račun za plaćanje; 3) usluge koje omogućuju isplatu gotovog novca s računa na šalterima ili na bankomatima i drugim sličnim uređajima; 4) usluge prijenosa novčanih sredstava s računa na drugi račun, i to: - direktnim zaduženjem, - korištenjem platne kartice, uključujući plaćanja putem interneta, - odobrenja, uključujući trajni nalog, na terminalima i na šalterima i putem sistema internet bankarstva. (4) Ovlaštena organizacija ne smije fizičkom licu iz stava (1) ovog člana nuditi usluge iz stava (3) ovog člana u okviru osnovnog računa u obimu koji je manji od onog u kojem ih inače nudi u okviru računa za obavljanje platnog prometa koji nije osnovni račun. (5) Ovlaštena organizacija je dužna na zahtjev fizičkog lica iz stava (1) ovog člana otvoriti osnovni račun, ili taj zahtjev odbiti, bez odlaganja, a najkasnije u roku od deset radnih dana od dana prijema urednog zahtjeva. (6) U vezi sa stavom (5) ovog člana, ovlaštena organizacija je dužna prethodno provjeriti da li fizičko lice ima otvoren račun kod druge ovlaštene organizacije ili, ako ne izvrši ovu provjeru, pribaviti izjavu u pisanoj formi o tome da li kod druge ovlaštene organizacije ima otvoren račun koji mu omogućava korištenje usluga iz stava (3) ovog člana. (7) Ovlaštena organizacija će odbiti zahtjev za otvaranje osnovnog računa ako fizičko lice kod druge ovlaštene organizacije već ima otvoren račun za obavljanje platnog prometa koji mu omogućava korištenje usluga iz stava (3) ovog člana, osim u slučaju da je dao izjavu u pisanoj formi i dostavio obavještenje druge ovlaštene organizacije da će isti račun biti ugašen nakon otvaranja osnovnog računa. (8) Ovlaštena organizacija dužna je odbiti zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa ako bi otvaranje tog računa dovelo do povrede propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. (9) U slučaju odbijanja iz stava (8) ovog člana ovlaštena organizacija dužna je obavijestiti nadležno tijelo i provesti druge postupke u skladu s propisima kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (10) Ako ovlaštena organizacija odbije zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa zbog razloga navedenih u st. (7) ili (8) ovog člana, dužna je bez odgađanja, pisanim putem, obavijestiti fizičko lice o toj odluci i razlogu odbijanja, osim ako bi otkrivanje razloga bilo suprotno ciljevima nacionalne sigurnosti, javnom interesu ili propisima kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Za takvu obavijest ovlaštena organizacija ne smije fizičkom licu naplatiti naknadu. (11) Ovlaštena organizacija je dužna, u slučaju odbijanja zahtjeva za otvaranje osnovnog računa fizičkom licu, u obavijesti iz stava (10) ovog člana posebno naznačiti uputu o pravu na prigovor i mogućnost vansudskog rješavanja spora u vezi sa otvaranjem osnovnog računa, a u skladu sa propisom kojim se uređuje zaštita korisnika finansijskih usluga. (12) Ovlaštene organizacije su dužne da međusobno sarađuju u postupku provjere iz stava (6) ovog člana. Podaci koje ovlaštene organizacije prikupljaju i razmjenjuju u postupku te provjere mogu se pribavljati ako je lice na koje se ovi podaci odnose prethodno dalo pismeni pristanak za korištenje istih u navedenu svrhu, a u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka. Član 8c. (1) Ovlaštene organizacije pružaju usluge vezane za osnovni račun iz člana 8b. stav (3) ovog zakona besplatno ili uz razumnu naknadu. (2) Kod utvrđivanja razumne naknade ovlaštena organizacija uzima u obzir prosječnu mjesečnu neto plaću u Federaciji za prethodnu godinu i prosječnu naknadu koju ovlaštena organizacija naplaćuje fizičkim licima za tu uslugu u vezi s računom za obavljanje platnog prometa.". Član 4. U članu 9. stav (1) iza broja "(3)" dodaju se riječi: "i Registar iz člana 8a. stav (2)". Broj 4 - Stranica 400 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 19. 1. 2021. Član 5. Iza člana 9. dodaje se novi član 9a. koji glasi: "Član 9a. (1) Podaci iz Registra nisu javno dostupni i na njih se primjenjuju propisi kojima se uređuje poslovna tajna i zaštita ličnih podataka. (2) FIA može, na osnovu podnesenog zahtjeva u pisanoj formi ili elektronskom obliku, podatke iz Registra dostaviti, odnosno omogućiti pristup tim podacima: a) ako je lice na koje se ovi podaci odnose prethodno dalo pismeni pristanak, b) na osnovu odluke ili zahtjeva nadležnog suda, c) ako, radi obavljanja nadzora nad ovlaštenom organizacijom u skladu sa zakonom, to zahtijeva Agencija, d) za potrebe ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, organa nadležnog za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i organa nadležnog za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima, e) za potrebe Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i drugog kontrolnog organa, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi iz njihove nadležnosti, f) za potrebe advokata radi poduzimanja pravnih radnji u cilju pružanja pravne pomoći zastupanja fizičkih i pravnih lica u ostvarivanju njihovih potraživanja, uz priloženu punomoć stranke, g) u vezi s postupkom izvršenja ili osiguranja na imovini imaoca računa, na osnovu zahtjeva suda, drugog nadležnog organa ili ovlaštenog lica koje, u skladu sa posebnim zakonom, ima pravni interes za prinudno ostvarenje potraživanja u tom postupku. (3) Zahtjev za dobivanje podataka iz stava (2) ovog člana treba sadržavati, pored podataka utvrđenih propisom kojim se uređuje upravni postupak, podatke o pravnom osnovu i svrsi korištenja ličnih podataka, kao i druge podatke koje propiše FIA. (4) Subjekti iz stava (2) ovog člana podatke iz Registra mogu koristiti radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene nadležnosti, isključivo u svrhu za koju su prikupljeni i ne mogu ih dalјe saopćavati ili dostavlјati trećim licima, niti tim licima omogućiti pristup ovim podacima, osim u slučajevima utvrđenim ovim zakonom. (5) Stav (4) ovog člana primjenjuje se i na lica koja su zaposlena ili angažovana odnosno koja su bila zaposlena ili angažovana kod subjekata iz stava (2) ovog člana, a kojima su podaci učinjeni dostupnim, kao i druga lica kojima su zbog prirode njihovog posla ti podaci učinjeni dostupnim. (6) FIA je odgovorna za dostavljanje podataka subjektima iz stava (2) ovog člana u skladu s ovim zakonom i propisom kojim se uređuje upravni postupak. (7) FIA će propisati formu i sadržaj obrasca u vezi sa stavom (2) tačka a) ovog člana.". Član 6. Iza člana 12. dodaju se novi čl. 12a. i 12b. koji glase: "Član 12a. (1) Ovlaštene organizacije dužne su dоstаvlјati u Rеgistаr, zа svаki rаčun fizičkog lica kојi је оtvоrеn u skladu s prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu, slјеdеćе pоdаtkе: a) ime i prezime fizičkog lica, s tim da se za fizičko lice – nerezidenta dostavljaju i podaci o državljanstvu, b) jedinstveni matični broj fizičkog lica, odnosno drugu identifikacionu oznaku za fizičko lice – nerezidenta (broj identifikacionog dokumenta: pasoša ili druge odgovarajuće lične isprave), c) mjesto i adresu prebivališta, mjesto i adresu boravišta, ako posjeduje, a za fizičko lice – nerezidenta adresu prebivališta u domicilnoj zemlji, e) broj potvrde banke o identitetu fizičkog lica – nerezidenta kojem se otvara račun na osnovu sudskog rješenja, odnosno lica koje je određeno za staratelja (na osnovu rješenja o starateljstvu), f) broj računa fizičkog lica, g) vrstu računa (tekući i depozitni), h) datum otvaranja računa fizičkog lica, i) datum zatvaranja računa fizičkog lica, j) datum promjene ličnih podataka u vezi sa računom, k) podatke iz tač. a) do j) ovog stava o licima koja su ovlaštena da raspolažu sredstvima na računu fizičkog lica, l) oznaku "R" ili "N" zavisno od toga da li je račun rezidenta ili nerezidenta, m) status računa (aktivan, blokiran, ugašen), n) datum promjene statusa iz tačke m) ovoga stavka i o) naziv banke u kojoj je otvoren račun, općina i grad. (2) Registar računa fizičkih lica ne sadrži podatke o stanju i promjenama na računima iz člana 8a. stav (1) ovog zakona. (3) Ovlaštene organizacije dužne su kontinuirano, odmah po otvaranju, promjeni podataka o računu i zatvaranju računa fizičkih lica dostavljati elektronskim putem podatke iz stava (1) ovog člana u FIA-u. (4) Ovlaštene organizacije odgovorne su za tačnost i ažurno dostavlјanje podataka u Registar. (5) Ovlaštene organizacije dužne su, kod prikupljanja i obrade podataka o fizičkim licima iz stava (1) ovog člana, postupati u skladu s propisima kojima se uređuje poslovna tajna i zaštita ličnih podataka. (6) FIA propisuje, uz prethodnu saglasnost Ministra, način vođenja Registra, te način dostavlјanja i korištenja podataka iz ovog Registra. Član 12b. (1) FIA je dužna: a) odmah, nakon prijema obavještenja od ovlaštenih organizacija o promjenama podataka iz člana 12a. stav (1) ovog zakona, ažurirati podatke u Registru, te osigurati identičnost podataka u Registru s podacima dostavljenim od ovlaštenih organizacija, b) postupati u skladu s propisima koji uređuju poslovnu tajnu i zaštitu ličnih podataka kod prikuplјanja, obrade i davanja podataka iz Registra, te osigurati sigurnost i povjerlјivost podataka i poduzeti sve tehničke i organizacione mjere u cilјu zaštite i tajnosti podataka, c) voditi posebnu evidenciju o podacima i svrsi za koju su podaci iz Registra dati subjektima iz člana 9a. stav (2) ovog zakona, d) čuvati podatke na način i u rokovima utvrđenim propisima kojima se uređuje arhivska djelatnost i drugim propisima, e) poduzeti mjere protiv neovlaštenog pristupa podacima iz Registra i drugih oblika nezakonite obrade, mijenjanja, uništavanja ili prijenosa podataka, kao i mjere protiv zloupotrebe ovih podataka. (2) Zaposleni u FIA-i koji obrađuju podatke iz Registra dužni su čuvati tajnost podataka, pridržavati se utvrđenog načina zaštite podataka i obrađivati podatke pod uslovima koje odredi FIA. (3) Lica iz stava (2) ovog člana dužna su čuvati tajnost podataka i nakon prestanka radnog odnosa.". Utorak, 19. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 - Stranica 401 Član 7. U članu 38. stav (1) dodaju se nove tač. a) do c) koje glase: "a) kao pružalac platnih usluga naplati naknade suprotno članu 4a. stav (2) ovog zakona, b) naplati ili ponudi međubankarsku naknadu suprotno članu 4a. stav (3) ovog zakona, c) u poslovnim jedinicama i na svojoj internet stranici ne objavi cjenovnik po kojem naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga i ne dostavi elektronskim putem Agenciji u roku od tri radna dana od dana utvrđivanja tarife, te ne osigura poveznicu na svojoj internet stranici s internet stranicom Agencije u skladu sa članom 4a. stav (6) ovog zakona,". Dosadašnje tač. a) do e) postaju tač. d) do h). Dosadašnja tačka d) koja postaje tačka g) mijenja se i glasi: "g) ne dostavi podatke u Jedinstveni registar, odnosno u Registar, u skladu s čl.12. i 12a. ovog zakona,". Iza dosadašnje tačke e) koja postaje tačka h) dodaje se nova tačka i) koja glasi: "i) pri prikupljanju i obradi podataka o fizičkim licima ne postupa u skladu s članom 12a. stav (5) ovog zakona,". Dosadašnje tač. f) do p) postaju tač. j) do u). U dosadašnjoj tački p) koja je postala u) iza riječi: "st. (1)" zarez i broj "(4)" brišu se. Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 10.000 KМ dо 15.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај banka аkо: a) na zahtjev fizičkog lica iz člana 8b. stav (1) ovog zakona ne omogući otvaranje i korištenje osnovnog računa i/ili ne postupi u skladu sa članom 8b. st. (5) do (11) ovog zakona, b) međusobno ne sarađuje u postupku provjere da li fizičko lice ima otvoren račun kod druge banke u skladu sa članom 8b. stav (6) ovog zakona, c) naknade u vezi sa osnovnim računom naplaćuje više nego što je propisano ili ne pruža usluge besplatno u skladu sa članom 8c. ovog zakona i u skladu sa propisom o zaštiti korisnika finansijskih usluga.". Dosadašnji st. (2) do (8) postaju st. (3) do (9). U dosadašnjem stavu (3) koji je postao stav (4), u tački e) broj "(3)" zamjenjuju se brojem "(4)". U dosadašnjem stavu (5) koji je postao stav (6), u tački f) riječi: "st. (2) i (3)" zamjenjuju se riječima: "st. (2) do (4)". U dosadašnjem stavu (7) koji je postao stav (8), u tački b) riječi: "članom 33. stav (2)" zamjenjuju se riječima: "članom 8. stav (5)". Član 8. Iza člana 38. dodaju se čl. 38a. i 38b. koji glase: "Član 38a. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj FIA ako: a) ne uspostavi i ne vodi Registar u skladu s članom 9. stav (1) ovog zakona, b) postupa i dostavlja podatke iz Registra suprotno članu 9a. st. (1) i (2) ovog zakona, c) ne postupa u skladu s članom 12b. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u FIA-i novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM. (3) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM, kaznit će se zaposleni u FIA ako ne postupi u skladu s članom 12b. st. (2) i (3) ovog zakona. Član 38b. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se subjekt iz člana 9a. stav (2) ovog zakona, ako podatke dobivene iz Registra koristi suprotno članu 9a. stav (4) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu, kao i lice iz člana 9a. stav (5) ovog zakona novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM.". Član 9. Iza člana 41. dodaje se novi član 41a. koji glasi: "Član 41a. (1) Agencija će donijeti propis iz člana 4a. stav (9) ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) FIA će donijeti propis iz člana 12a. stav (6) u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Ovlaštene organizacije dužne su FIA-i dostaviti podatke o računima fizičkih lica, otvorenim prije stupanja na snagu ovog zakona, najkasnije u roku od 90 dana od dana donošenja propisa iz stava (2) ovog člana. (4) Agencija će na svojoj internet stranici početi s objavljivanjem uporednog prikaza naknada iz člana 4a. stav (7) ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 10. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredba člana 4a. stav (3) ovog zakona počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/20 26.02.2020 SN FBiH 15/16 dobit,porez,porez na dobit
Zakon o izmjenama zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/19 31.12.2019 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 kamata,kamate,javni prihod ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Članak 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13, 66/14, 86/15 i 34/18), u članku 2. stavak (2) u zadnjem retku riječi: "na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona." zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2020. godine". Članak 2. U članku 2b. stavak (1) riječi: "do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona," zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2020. godine,". U stavku (2) riječi: "u periodu od 01.01.2017. godine do 30.06.2017. godine," zamjenjuju se rječima: "do 05.05.2019. godine,".
Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/19 31.12.2019 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 01/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18) članak 3. briše se. Članak 2. U članku 11b. iza riječi: "korisnicima" zarez se zamjenjuje točkom, a preostali dio teksta briše se.
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/19 31.07.2019 SN FBiH 94/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o izmjeni Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/18 11.05.2018 SN FBiH 94/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/18 04.05.2018 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 kamate,zatetne kamate,zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode,javni prihodi,prihodi,zakon Pregled Dokumenata|Broj 34/18Početna ( /) / Dokumenti ( /Docs/ )/ Službene novine Federacije BiH ( /Docs/Drzavni) / Dokumenti pregledSlužbene novine Federacije BiH, broj 34/18Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosimUKAZO PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNEPRIHODEProglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koji je usvojio ParlamentFederacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 18.04.2018. godine i na sjednici Doma naroda od19.04.2018. godine.Broj 01-02-1-231-01/1826. aprila 2018. godineSarajevoPredsjednikMarinko Čavara, s. r.ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODEČlan 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13,66/14 i 86/15), u članu 2. stav (2) mijenja se i glasi:"(2) Kamata iz stava (1) ovog člana, koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem nadan 31.12.2016. godine, otpisuje se u visini propisanoj ovim zakonom, pod uslovima da porezni obveznik svoje obaveze poosnovu glavnog duga izmiri najkasnije na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.".Član 2.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BV1b4Fq9fQ8=1 of 35/7/2018, 8:45 AM Član 2b. mijenja se i glasi:"Član 2b.(1) Podnosiocu zahtjeva koji je ispunio uslove za otpis kamata propisanih članom 2a. ovog Zakona, te u cijelosti izmiri obavezeglavnog duga najkasnije do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, obračunata a neplaćenakamata otpisat će se u cjelokupnom iznosu.(2) Porezni obveznici koji su u potpunosti izmirili svoj glavni dug u periodu od 01.01.2017. godine do 30.06.2017. godine, iimaju pravosnažno rješenje o otpisu obračunate a neplaćene kamate u visini od 50%, preostala obračunata a neplaćena kamataće se otpisati u cjelokupnom iznosu.(3) Pod obračunatom a neplaćenom kamatom iz st. (1) i (2) ovog člana, podrazumijeva se neplaćena kamata nanepravovremeno plaćene javne prihode do dana njihove uplate.".Član 3.U članu 2c. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2) Porezna uprava će po službenoj dužnosti izdati rješenje o otpisu kamata za porezne obveznike iz člana 2b. stav (2) ovogZakona.".Dosadašnji stav (2) postaje stav (3).Član 4.Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".PredsjedavajućiPredstavničkog domaParlamenta Federacije BiHEdin Mušić, s. r.PredsjedavajućaDoma narodaParlamenta Federacije BiHLidija Bradara, s. r.Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom.O namaJavno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacijaSLUŽBENI LIST BOSNE IHERCEGOVINE. Sva pravapridržana. 2014AdresaDžemala Bijedića 39/III71000 SarajevoBosna i HercegovinaEmail: sllist@sllist.ba(mailto:sllist@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:urednistvo@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)KontaktiCentralaTel: 033/722-030UredništvoTel: 033/722-038Pravna službaTel: 033/722-051RačunovodstvoTel: 033/722-045, Fax:033/722-046Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:oglasi@sllist.ba)ProdajaTel: 033/722-079Oglasni odjelTel: 033/722-049 i033/722-050, Fax:033/722-074Tehnički sekretarTel: 033/722-061, Fax:033/722-064Ured direktoraSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BV1b4Fq9fQ8=2 of 35/7/2018, 8:45 AM
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/18 05.04.2018 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi Godina XXV - Broj 34 Petak, 4. 5. 2018. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 600 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 18.04.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 19.04.2018. godine. Broj 01-02-1-230-01/18 26. aprila 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16) u članu 20a. riječi: "24 mjeseca" zamjenjuju se riječima: "60 mjeseci". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 18.4.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 19.4.2018. godine. Broj 01-02-1-230-01/18 26. travnja 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16) u članku 20a. riječi: "24 mjeseca" zamjenjuju se riječima: "60 mjeseci". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. На основу члана IV.B.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјени Закона о доприно- сима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херце-
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 98/17 20.12.2017 SN FBiH 43/13, SN FBiH 45/10, SN FBiH 08/00, SN FBiH 6/98 administrativne takse,takse,tarife,zakon ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH TAKSI Član 1. U Zakonu o federalnim upravnim taksama i Tarifi federalnih upravnih taksi ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/98, 8/00, 45/10 i 43/13) u Tar. br. 7. iza tačke 5. dodaju se nove tač. 6. i 7. koje glase: "6. Za rješenje o prijemu državljanstva za lica koja imaju status izbjeglice 100,- 7. Za posebnu saglasnost iz člana 26. Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i Број 98 - Страна 2 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 20. 12. 2017. imovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 78/08 i 67/13) 30,-" U Tarifi federalnih upravnih taksi Tar. br. 48. se briše. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Zakon o bankama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/17 14.04.2017 SN FBiH 22/25 banke Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 27/17 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 27/17 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O BANKAMA Proglašava se Zakon o bankama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 15.02.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 02.03.2017. godine. Broj 01-02-222-01/17 06. aprila 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O BANKAMA POGLAVLJE I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravlјanje, supervizija poslovanja, restrukturiranje banaka i prestanak rada banaka. Član 2. (Značenje pojedinih pojmova) Pojedini pojmovi, koji se upotreblјavaju u ovom zakonu, imaju slјedeće značenje: a) Banka je dioničarsko društvo sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Federacija), koje ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Agencija), čija je djelatnost primanje depozita i sredstava sa obavezom vraćanja i davanje kredita za vlastiti račun, a može obavlјati i druge poslove u skladu sa ovim zakonom. b) Strana banka je pravno lice sa sjedištem u inostranstvu koje ima dozvolu za rad regulatornog organa države porijekla, osnovano kao banka i upisano u registar kod nadležnog organa te države. c) Organizacioni dijelovi banke i banke sa sjedištem u Republici Srpskoj (u dalјem tekstu: RS) ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Brčko Distrikt) su podružnice, kao osnovne poslovne jedinice, i niži organizacioni dijelovi zavisni od podružnice, kao što su ekspoziture, šalteri, agencije i slično, koji nemaju svojstvo pravnog lica, a obavljaju sve ili dio poslova koje može obavljati banka u skladu sa ovim zakonom. d) Predstavništvo, u smislu ovog zakona, je organizacioni dio banke otvoren u inostranstvu ili banke izvan Federacije, otvoren u Federaciji, bez svojstva pravnog lica, koji ne može da obavlja poslove banke, i koji obavlja samo poslove istraživanja tržišta i davanja informacija, te predstavljanja i promovisanja banke koja ga je osnovala. e) Nadležno regulaciono tijelo je tijelo koje je posebnim propisom ovlašteno da daje i oduzima dozvole za rad licima u finansijskom sektoru i vrši kontrolu, odnosno nadzor nad ovim licima ili uređuje njihovo poslovanje, kao i odgovarajuće tijelo Europske unije sa ovim nadležnostima u skladu s propisima Europske unije. f) Država porijekla je država u kojoj su strana banka ili drugo lice u finansijskom sektoru osnovani i u kojoj su dobili dozvolu za rad. g) Klijent je bilo koje lice koje koristi ili je koristilo usluge banke ili lice koje se obratilo banci radi korištenja usluga i koje je banka kao takvo identifikovala. h) Vlasničko učešće znači bilo koje vlasničko učešće registrirano u nadležnoj instituciji kojim je definiran ulog u novcu ili drugoj imovini koja predstavlјa proporcionalan interes u pravu upravlјanja pravnim licem. i) Kvalificirano učešće znači direktno ili indirektno ulaganje u pravno lice koje predstavlјa 10% ili više kapitala ili glasačkih prava ili koje omogućava ostvarivanje značajnog uticaja na upravlјanje tim pravnim licem. j) Značajno učešće postoji kada jedno lice ima: 1) direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da ostvari 20% ili više glasačkih prava u drugom pravnom licu odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad 20% ili više kapitala tog pravnog lica, ili 2) mogućnost efektivnog vršenja znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog pravnog lica. v) Lica u posebnom odnosu sa bankom su: 1) član bankarske grupe u kojoj je banka, 2) lice sa najmanje 5% učešća u banci ili u licima koja su članovi bankarske grupe u kojoj je banka i članovi uže porodice tih lica, 3) pravno lice u kojem banka ima kvalifikovano učešće, 4) pravno lice u kojem član uprave, član nadzornog odbora ili prokurista banke i članovi uže porodice tih lica ima kvalifikovano učešće, 5) član nadzornog odbora, član uprave banke, nosilac klјučnih funkcija banke, prokurista banke i članovi uže porodice tih lica, 6) član uprave, član nadzornog odbora ili prokurista pravnog lica iz podtač. 2) i 4) ove tačke, 7) član organa upravljanja i rukovođenja i prokurista člana bankarske grupe u kojoj je banka i članovi uže porodice tih lica, 8) lice koje sa bankom ima zaključen ugovor o radu koji tim licima omogućuje značajan uticaj na poslovanje banke, odnosno koji sadrži odredbe kojima se određuje naknada tom licu po posebnim kriterijima koji se razlikuju od kriterija po standardnim ugovorima o radu, pod uslovom da se ne radi o licima iz podtač. 2) i 5) ove tačke, drugo lice koje, zbog prirode odnosa tog lica sa bankom, predstavlјa lice u sukobu interesa u poslovanju sa bankom ili lice koje ima značajan uticaj na vršenje aktivnosti u banci, 9) pravno lice čiji je član organa upravljanja i rukovođenja ili prokurista istovremeno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurista banke, 10) pravno lice čiji član uprave ima 10% ili više dionica banke sa pravom glasa. z) Pod članom uže porodice lica iz tačke u) ovog člana smatraju se: 1) partner iz bračne ili vanbračne zajednice, dijete ili posvojeno dijete tog lica, 2) lice koje izdržava pojedinac ili njegov partner iz bračne ili vanbračne zajednice, 3) lice koje nema potpunu poslovnu sposobnost i koje je stavljeno pod staratelјstvo tog lica. aa) Nosioci ključnih funkcija su lica koja obavljaju one funkcije u banci koje omogućavaju značajan uticaj na poslovanje banke, a koji nisu ni članovi uprave ni nadzornog odbora. bb) Više rukovodstvo su fizička lica koja obavljaju rukovodne funkcije u banci i odgovorna su za svakodnevno vođenje njenog poslovanja i za svoj rad odgovaraju upravi. 2) dva ili više fizičkih ili pravnih lica između kojih ne postoji odnos kontrole opisan u alineji 1) ove tačke, a za koje se smatra da predstavlјaju jedan rizik, jer su tako međusobno povezane da, ako bi za jednu od tih lica nastali finansijski problemi, posebno teškoće povezane sa finansiranjem ili otplatom, druga lica ili sva ostala lica vjerojatno bi se i sama suočila sa poteškoćama povezanim sa finansiranjem ili otplatom. 1) dva ili više fizičkih ili pravnih lica koje, ako se ne dokaže drugačije, predstavlјaju jedan rizik, jer jedno od njih, direktno ili indirektno, ima kontrolu nad drugim licem ili drugim licima; Grupa povezanih lica znači jedno od slјedećeg: Povezana lica su dužna prijaviti poslove i radnje u kojima postoji lični interes i izbjegavati sukob interesa. - tako da u dva lica učešće ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom kao članovi uprave, nadzornog odbora i drugih organa u pravnom licu u kojem obavljaju tu funkciju, odnosno u kojem su zaposleni, i članovi porodice tih lica, na način propisan za povezana lica zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava. - tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom, zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu, 2) lica koja su međusobno povezana: jj) Neaktivni račun je račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa, uklјučujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od vlasnika u periodu od jedne godine od dana poslјednje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća. kk) Regulatorni kapital (priznati kapital) predstavlјa zbir osnovnog i dopunskog kapitala, nakon regulatornih usklađivanja. ll) Sistem internih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavlјenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja banke, pouzdanosti njezinih finansijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja banke. mm) Osigurani povjerilac je svaki povjerilac banke koji ima založno pravo na pokretnoj ili nepokretnoj imovini ili pravima upisano u odgovarajuće javne registre. nn) Izloženost banke predstavlјa zbir svih bilansnih i svih vanbilansnih izloženosti kreditnom i ostalim vrstama rizika prema jednom licu ili grupi povezanih lica. 1) članovi porodice, koji imaju značenje utvrđeno u propisu o privrednim društvima, Povezanim licima smatraju se: u) Povezana lica su fizička i pravna lica koja su međusobno povezana vlasništvom nad kapitalom ili upravlјanjem kapitalom sa 20% ili više glasačkih prava ili kapitala ili na drugi način povezana radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje i rezultati poslovanja jednog lica mogu značajno uticati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica. 2) ima učešće u kapitalu ili glasačkim pravima od najmanje 20% pojedinačno u ostalim članovima bankarske grupe. 1) kontroliše ostale članove bankarske grupe i/ili t) Nadređena banka u bankarskoj grupi je banka koja: s) Matično društvo grupe društava je pravno lice u kome nijedno drugo pravno lice nema kontrolno učešće. r) Bankarska grupa je grupa društava koju čine isključivo ili većina lica u finansijskom sektoru i u kojoj najmanje jedna banka ima svojstvo najvišeg matičnog društva ili svojstvo zavisnog društva. p) Grupa društava je grupa koju čine matično društvo pravnog lica, njegova podređena društva i pridružena društva društava pravnog lica. Član 4. (Korištenje riječi banka i zabrana obavlјanja bankarskih poslova) (1) Banka u svom poslovnom imenu mora imati riječ "banka" ili riječ koja na stranom jeziku znači "banka". (2) Niko ne može koristiti riječ "banka" ili izvedenice te riječi u smislu oznake djelatnosti, proizvoda ili usluga, bez dozvole ili ovlaštenja Agencije u skladu sa ovim zakonom, osim ako je takva upotreba utvrđena i odobrena posebnim zakonom ili međunarodnim sporazumom, ili je iz konteksta u kojem se koristi riječ "banka" jasno da se ona ne odnosi na bankarske djelatnosti. (3) Banka ne može u svom poslovnom imenu koristiti riječi koje mogu da dovedu do pogrešnih zaključaka klijenata banke i drugih lica o statusu ili konkurentskoj poziciji te banke ili se njima povređuju prava drugih lica, a naročito riječi koje mogu da stvaraju zabludu po pitanju predmeta poslovanja banke, identiteta banke, odnosno njenih osnivača, povezanosti banke sa drugim pravnim licima i konkurentske prednosti te banke u odnosima prema klijentima. o) Podređeno društvo pravnog lica je zavisno ili pridruženo društvo tog pravnog lica. n) Pridruženo društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima značajno učešće. m) Zavisno društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima kontrolno učešće. l) Matično društvo pravnog lica je društvo koje u tom pravnom licu ima kontrolno učešće. 3) na drugi način vrši dominantan uticaj na upravljanje pravnim licem na osnovu svog svojstva člana ili dioničara ili na osnovu zaklјučenog ugovora, u skladu sa propisom kojim se uređuju privredna društva. 2) mogućnost izbora najmanje polovine članova nadzornog odbora, ili 1) samo ili sa jednim ili više drugih lica, koja su sa njim povezana ili zajednički djeluju ima direktno ili indirektno 50% ili više glasačkih prava u pravnom licu, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad 50% ili više kapitala tog pravnog lica, ili k) Kontrolno učešće postoji kada jedno lice: cc) Supervizija je proces provjere sigurnosti i solidnosti/boniteta banaka putem ocjene njihovog finansijskog stanja, sistema za upravlјanje rizikom i usklađenosti sa svim primjenjivim zakonima i podzakonskim propisima. dd) Lice u finansijskom sektoru je banka, razvojna banka, društvo za osiguranje, mikrokreditna organizacija, ovlašteni učesnik na tržištu vrijednosnih papira, društvo za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima, lice koje obavlja poslove finansijskog lizinga, društvo za upravlјanje imovinom, društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana, društvo koje obavlјa poslove faktoringa, društvo za posredovanje u osiguranju, društvo koje se bavi kartičnim poslovanjem, kao i drugo pravno lice koje se pretežno bavi finansijskom djelatnošću u zemlji ili inostranstvu. ee) Depozitom se smatra novčani polog na osnovu ugovora zaklјučenog sa bankom kada se banka obavezala da primi, a deponent da položi kod banke određeni novčani iznos. Ovim ugovorom banka stiče pravo raspolaganja deponovanim novcem i obavezuje se na vraćanje prema uslovima predviđenim u ugovoru. (2) Banku mogu osnovati domaća i/ili strana pravna i/ili fizička lica. (3) Banka se smatra otvorenim dioničarskim društvom nezavisno od broja dioničara. Član 8. (Ugovor ili Odluka o osnivanju banke) Ugovor ili Odluka o osnivanju banke mora sadržavati najmanje slјedeće elemente: a) naziv i sjedište pravnog lica osnivača banke, odnosno ime i prezime i prebivalište fizičkog lica osnivača banke; b) naziv i sjedište banke; c) cilјeve osnivanja banke; d) djelatnost (bankarski poslovi koje će banka obavlјati); e) ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje i smanjenje; f) ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica, vrste i klase; g) opis prava sadržanih u dionici; h) broj dionica koji upisuje svaki osnivač banke; i) rok do kojeg su osnivači dužni da uplate ukupan iznos kapitala, kao i da prenesu nenovčani ulog; j) prava i obaveze osnivača; k) način naknade troškova osnivanja; l) poslјedice neizvršavanja obaveza osnivača; m) način rješavanja sporova između osnivača; ff) Kreditom se smatra ugovor kojim se banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom. gg) Osnovni kapital banke predstavlјa zbir redovnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja i dodatnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja. hh) Dopunski kapital je zbir instrumenata kapitala, subordiniranih dugova, općih rezervi za kreditne gubitke i drugih stavki dopunskog kapitala nakon umanjenja za regulatorna usklađivanja, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala. Instrumenti kapitala i subordinisani dugovi treba da ispunjavaju uslove za uklјučenje u dopunski kapital banke na način koji propisuje Agencija. ii) Indirektno ulaganje predstavlјa mogućnost lica koje nema direktno vlasništvo u banci da efektivno ostvari vlasnička prava u banci koristeći direktno vlasništvo drugog lica u banci. oo) Knjiga trgovanja znači sve pozicije u finansijskim instrumentima i robi koje banka ima sa namjerom trgovanja ili da bi se zaštitile pozicije koje ima sa namjerom trgovanja. pp) Bankarska knjiga označava sve stavke aktive i vanbilansa banke koje nisu identifikovane kao pozicije knjige trgovanja. rr) Sistemski rizik je rizik od poremećaja u finansijskom sistemu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za finansijski sistem i privredu u cjelini. a) naziv i sjedište banke; b) djelatnost odnosno bankarski poslovi koje će banka obavlјati (koji moraju biti u skladu sa ugovorom ili odlukom o osnivanju); c) ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje i smanjenje; d) odredbe o dionicama banke (klasa, broj i nominalna vrijednost dionica); e) način formiranja i korištenja fonda rezervi; f) način podjele dobiti i isplate dividende; g) način pokrića gubitka; h) broj glasova po klasi dionica; i) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora koje imenuje skupština; j) sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave banke; k) obaveze i prava zaposlenika koji obavlјaju klјučne funkcije; l) predstavlјanje i zastupanje banke; m) odredbe o kontrolnim funkcijama u banci (funkcija interne revizije, funkcija upravlјanja rizicima i funkcija kontrole); n) odredbe o sistemu interne kontrole u banci; o) odredbe o eksternoj reviziji banke; p) postupak pripajanja, spajanja i podjele banke; r) prestanak rada banke; s) mjere i odgovornosti organa banke za osiguranje likvidnosti i solventnosti banke; t) pitanje obaveze čuvanja i način postupanja sa tajnim podacima; u) druga pitanja u vezi sa poslovanjem banke; v) način donošenja općih akata; z) postupak izmjena i dopuna statuta. (3) Banka je dužna dostaviti Agenciji ovjeren usvojeni primjerak statuta, interna akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, izvod iz sudskog registra i druge akte na zahtjev Agencije. (4) Na statut banke, odnosno na izmjene i dopune statuta banke, Agencija daje prethodnu saglasnost. Odjelјak B. Izdavanje dozvole za rad Član 10. (Kriteriji za izdavanje dozvole za rad) (1) Osnivač banke podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje dozvole za rad. (2) Kriteriji za izdavanje dozvole za rad: ss) Sistemski značajna banka je banka čije bi pogoršanje finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne poslјedice na stabilnost finansijskog sistema. tt) Klјučne funkcije su aktivnosti, usluge ili poslovi čiji bi prekid obavljanja vjerovatno doveo do ugrožavanja stabilnosti finansijskog sistema ili poremećaja u pružanju neophodnih usluga realnom sektoru uslijed veličine, tržišnog učešća i povezanosti subjekta koji ih obavlja sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu, a naročito uzimajući u obzir mogućnost da neko drugi nesmetano preuzme obavljanje ovih aktivnosti, usluga ili poslova. uu) Tijelo za restrukturiranje je tijelo koje je posebnim propisom ovlašteno za restrukturiranje lica u finansijskom sektoru i poduzimanje mjera restrukturiranja, kao i odgovarajuće tijelo Europske unije sa ovim nadležnostima u skladu sa propisima Europske unije. vv) Vanredna javna finansijska podrška predstavlja dozvoljenu državnu pomoć u skladu sa zakonom kojim se uređuje sistem državne pomoći u Bosni i Hercegovini, a koju davalac može pružiti u vanrednim situacijama kao pomoć u spašavanju ili restrukturiranju banaka u skladu sa ovim zakonom. Član 3. (Primjena drugih zakona) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa o privrednim društvima koje uređuju dioničarska društva, kao i odredbe propisa koji uređuju računovodstvo i reviziju, unutrašnji platni promet, devizno poslovanje, Centralnu banku Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Centralna banka), posredovanje u osiguranju, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tržište vrijednosnih papira, likvidacioni postupak, stečajni postupak i drugih zakona koje banke moraju primjenjivati. Član 7. (Pravna forma i osnivači) (1) Banka je privredno društvo koje se osniva u pravnoj formi dioničarskog društva. n) upravlјanje i rukovođenje bankom, sastav i nadležnost organa banke; o) kriterije za raspodjelu dobiti; p) snošenje rizika i pokriće eventualnih gubitaka; r) ime i prezime lica koje predstavlјa banku u postupku osnivanja. Član 9. (Statut) (1) Banka ima statut. (2) Statut banke mora sadržavati najmanje slјedeće elemente: (4) Niko, osim banke, se ne može baviti primanjem depozita ili drugih sredstava sa obavezom vraćanja. Niko, osim banke, se ne može baviti davanjem kredita na području Federacije, osim ako je za to ovlašten zakonom. Član 5. (Zabrana nedozvolјene konkurencije) (1) Banci je zabranjeno da zaključuje izričito ili prešutno sporazume, donosi odluke i druge akte i ulazi u transakcije koje imaju za cilj bitno sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije, kao i da zloupotreblјava dominantan položaj ili da provodi koncentraciju kojom se bitno sprečava, ograničava ili narušava konkurencija stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja na finansijskom tržištu. (2) Kod utvrđivanja povrede konkurencije iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju zaštitu tržišne konkurencije. (3) Agencija ima pravo da reguliše naknade koje banke naplaćuju u slučaju sporazuma banaka o visini naknada ili drugim nekorektnim poslovanjem suprotno propisima Agencije. Član 6. (Akti Agencije) (1) Protiv akata Agencije može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom organu. (2) Postupak po žalbi provodi se u skladu sa propisom kojim se reguliše rad Agencije i provedbenim propisima Agencije. (5) Rješenje o izdavanju ili odbijanju izdavanja dozvole za rad Agencija u svakom slučaju donosi u roku od 12 mjeseci od dana prijema zahtjeva. Član 12. (Dozvola za rad) (1) Dozvola za rad je uslov za upis banke u registar poslovnih subjekata. (2) Dozvola za rad banke se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva na druga lica. (3) Dozvolom za rad banke određuju se poslovi koje banka može obavljati. (4) Banka koja je dobila dozvolu za rad Agencije dužna je postati banka članica Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Agencija za osiguranje depozita) u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama u BiH. (5) Banka je dužna da tokom svog poslovanja ispunjava sve uslove pod kojima je izdata dozvola za rad. Član 13. (Razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad) (1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke ako: a) nisu ispunjeni uslovi i nije dostavljena dokumentacija za izdavanje dozvole za rad propisani ovim zakonom, b) su osnivači dostavili netačne i neistinite informacije ili nisu dali informacije koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja, c) iz dokumentacije i drugih podataka proizlazi da nije predviđena organizacija banke u skladu sa ovim zakonom, odnosno da nisu osigurani uslovi za poslovanje banke predviđeni ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona, d) iznos uplaćenog osnivačkog kapitala propisan ovim zakonom nije prethodno uplaćen na račun Agencije kod Centralne banke pod uslovima propisanim od Agencije, e) obavljanje nadzorne funkcije Agencije bi moglo biti otežano ili onemogućeno zbog povezanosti banke sa drugim pravnim ili fizičkim licima sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili boravištem u drugoj zemlji ili ako postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće provoditi nadzornu funkciju Agencije u skladu sa zakonom, f) zakoni ili drugi propisi zemlje osnivača banke na bilo koji način sprečavaju ili otežavaju provođenje nadzorne funkcije Agencije, i g) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole za rad banke. (2) Agencija detalјnije propisuje uslove za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad banke. Član 14. (Upis u sudski registar poslovnih subjekata) (1) Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u sudski registar poslovnih subjekata (u dalјem tekstu: registar društava). POGLAVLJE II - OSNIVANJE I PRESTANAK RADA BANKE Odjelјak A. Osnivački akt i statut e) odgovarajuća struktura upravlјanja u skladu sa planiranom veličinom banke, podobnost dioničara sa kvalificiranim učešćem uz adekvatne dokaze; f) odgovarajući poslovni plan za prve četiri godine rada banke, uklјučujući planirani obim bankarskog poslovanja koje banka namjerava da vrši u tom periodu, te opću strategiju banke, očekivana ciljna tržišta, projekcije bilansa stanja, bilansa uspjeha i projekciju novčanih tokova; g) odgovarajuća organizacijska struktura s jasno definiranim, preglednim i usklađenim odgovornostima unutar banke; (1) Banka sa sjedištem u Federaciji može osnovati organizacioni dio u Federaciji, RS, Brčko Distriktu ili izvan teritorije BiH, uz saglasnost Agencije. (2) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu može osnovati organizacioni dio u Federaciji, uz saglasnost Agencije. (3) Organizacioni dijelovi iz st. (1) i (2) ovog člana mogu primati novčane depozite i davati kredite, te obavljati druge poslove bankarske djelatnosti, pod uslovom da su te djelatnosti obuhvaćene odlukom o osnivanju organizacionog dijela banke i dozvolom za rad banke koja ih osniva. (4) Organizacioni dijelovi banke iz st. (1) i (2) ovog člana nemaju status pravnog lica i za obaveze koje nastanu njihovim poslovanjem odgovara banka koja ih je osnovala. Član 16. (Osnivanje organizacionog dijela banke sa sjedištem u Federaciji) (1) Banka sa sjedištem u Federaciji prije zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji Federacije, Agenciji dostavlјa na mišlјenje elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacionog dijela, koji sadrži: a) plan poslovanja za period od najmanje tri godine od dana početka rada organizacionog dijela sa finansijskim pokazatelјima i njihovim uticajem na rezultate poslovanja banke; b) visinu eventualnih ulaganja u organizacioni dio; c) informatičku opremlјenost i povezanost sa bankom; d) plan kadrova koji će biti zaposleni u organizacionom dijelu (broj i kvalifikaciona struktura); e) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. (2) Banka Agenciji dostavlјa zahtjev za osnivanje organizacionog dijela iz stava (1) ovog člana poslije davanja pozitivnog mišlјenja na elaborat, sa slijedećom dokumentacijom: a) odluku nadležnog organa o osnivanju organizacionog dijela sa nazivom, sjedištem i djelatnostima koje će se obavlјati u tom organizacionom dijelu; b) izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati efikasnu zaštitu aktive u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama; c) izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati primjenu Programa, politika i procedura koje su sačinjene prema odredbama Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma; d) odluku nadležnog organa o imenovanju rukovodioca dijela banke sa naznakom njegovih ovlaštenja, te dokazima o njegovoj stručnoj spremi, državlјanstvu i radnom iskustvu; e) dokaz o osiguranom poslovnom prostoru; f) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. h) odgovarajući sistem upravlјanja rizicima kojima bi banka mogla biti izložena u svom poslovanju; i) odgovarajući sistem internih kontrola koji uklјučuje jasne administrativne i računovodstvene postupke; j) odgovarajući sistemi interne i eksterne revizije; k) odgovarajuća politika plaća, koja treba da odražava i promovira adekvatno i efikasno upravlјanje rizicima; (7) Banka je dužna Agenciji dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od institucije iz stava (6) ovog člana kao i ovjerenu fotokopiju upisa u sudski registar osnovanog organizacionog dijela u roku od 15 dana od dana odobrenja, odnosno upisa. (8) Banka uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela u inostranstvu, dostavlјa Agenciji dokumentaciju iz st. (2) i (3) ovog člana i dozvolu nadležnog organa Federacije za iznošenje sredstava u inostranstvo, u svrhu osnivanja organizacionog dijela. (9) Banka je dužna poslije izdavanja rješenja iz stava (11) ovog člana da se obrati nadležnoj instituciji zemlјe u kojoj osniva organizacioni dio. (10) Banka je dužna Agenciji dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od institucije iz stava (9) ovog člana i ovjerenu fotokopiju akta o upisu organizacionog dijela u evidenciju zemlјe djelatnosti izdato od nadležne institucije te zemlјe, u roku od 15 dana od dana upisa. (11) Rješenje po zahtjevu iz st. (2), (5) i (8) ovog člana, Agencija će izdati u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. Član 17. (Osnivanje organizacionog dijela banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu) (1) Uz zahtjev za otvaranje organizacionog dijela u Federaciji, banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu, Agenciji dostavlja: a) dozvolu za rad banke koja osniva organizacioni dio, izdatu od nadležnog organa RS, odnosno Brčko Distrikta; b) akt nadležnog organa RS, odnosno Brčko Distrikta, za osnivanje organizacionog dijela u Federaciji; c) ovjerenu izjavu banke o preuzimanju odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju organizacionog dijela; d) elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacionog dijela; e) dokumentaciju iz člana 16. stav (2) ovog zakona; f) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. (2) Lice odgovorno za rad i zastupanje organizacionog dijela iz stava (1) ovog člana mora imati prebivalište na teritoriji Federacije ili BiH i zasnovan radni odnos u skladu sa propisom o radu u Federaciji. l) mišlјenje/saglasnost nadležne institucije države porijekla osnivača u pogledu ulaganja kapitala u banku koja će poslovati na teritoriji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: BiH); m) regulatorni organ države porijekla vrši kontrolu odnosno nadzor na konsolidovanoj osnovi tog osnivača. a) transparentna vlasnička struktura banke koja se dokazuje: (6) Agencija će propisati vrstu podataka, rokove i način izvještavanja Agencije o poslovima koje organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu obavljaju u Federaciji. Član 18. (Odbijanje zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionih dijelova banaka iz člana 15. st. (1) i (2) ovog zakona ako: a) nisu ispunjeni uslovi za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionog dijela predviđeni ovim zakonom i propisima Agencije, b) su dostavljene netačne i neistinite informacije ili nisu date informacije koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja, c) obavljanje nadzorne funkcije Agencije u vezi sa poslovima koje organizacioni dio obavlja bi moglo biti otežano ili onemogućeno, i d) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionog dijela. Član 19. (Osnivanje predstavništva banke) (1) Banka i banka sa sjedištem izvan Federacije mogu, uz odobrenje Agencije, otvoriti predstavništvo, kao organizacioni dio putem kojeg se predstavljaju, prikupljaju i daju informacije o poslovima banke. (2) Predstavništvo nema svojstvo pravnog lica. (3) Predstavništvo ne smije obavljati bankarske poslove. (4) Banka podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za otvaranje predstavništva izvan Federacije, uz koji prilaže: a) akt nadležnog organa banke o osnivanju predstavništva, b) naziv i sjedište predstavništva, c) program rada predstavništva za najmanje dvije godine, d) dokaz o obezbjeđenju poslovnog prostora, e) podatke o zaposlenima, f) listu lica odgovornih za rad i zastupanje predstavništva, g) ovlaštenja lica odgovornih za rad i zastupanje predstavništva, i h) ovjerenu izjavu za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništva. (5) Banka sa sjedištem izvan Federacije podnosi zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja za otvaranje predstavništva u Federaciji, uz koji prilaže: 1) listom dioničara banke i podacima o dioničarima i njihovoj kreditnoj sposobnosti, 2) dokumentacijom kojom se utvrđuje direktno ili indirektno vlasništvo fizičkih ili pravnih lica koja će imati kvalificirano učešće, uklјučujući i njihove iznose, a ako nema kvalificiranih učešća, podatke o 20 najvećih dioničara, 3) dokumentacijom o finansijskoj sposobnosti lica koja imaju kvalificirano učešće; b) osigurana i posebno izdvojena namjenska sredstva za osnivački kapital banke koja se osniva u skladu sa članom 24. stav (2) ovog zakona uz predočenje dokaza; c) dobar ugled i iskustvo za članove nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva, propisane ovim zakonom i podzakonskim aktom Agencije, što se dokazuje dokumentacijom o odgovarajućim kvalifikacijama i iskustvu, upravlјačkim i menadžerskim sposobnostima, nepostojanju sudskih postupaka protiv ovih lica, i nepostojanju podataka o njima u kaznenim evidencijama; d) podobnost značajnih dioničara, u skladu sa dokumentacijom propisanom podzakonskim aktom Agencije; (3) Agencija će propisati dokumente koji se dostavlјaju uz zahtjev za izadavanje dozvole za rad kao dokaz ispunjavanja kriterija iz stava (2) ovog člana. (4) Agencija može prije odlučivanja o zahtjevu zatražiti bilo koju informaciju koju smatra potrebnom za ocjenu zahtjeva. (7) Banka je dužna da Agenciji dostavi akt o upisu predstavništva u evidenciju nadležnog organa ukoliko je isto predviđeno propisima te zemlje, u roku od 15 dana od dana upisa. (8) Predstavništvo strane banke iz stava (5) ovog člana je dužno Agenciji dostaviti ovjerenu fotokopiju akta upisa kod nadležnog organa u Federaciji, u roku od 15 dana od dana upisa. (9) Agencija će predstavništvu oduzeti odobrenje ako posluje suprotno odredbama st. (1) do (3) ovog člana. Član 20. (Evidencija banaka) (1) Agencija vodi evidenciju banaka, organizacionih dijelova banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu i predstavništava banaka otvorenih u Federaciji. (2) Evidencija sadrži najmanje podatke o nazivu, adresi, sjedištu banke i licu ovlaštenom za zastupanje, te druge podatke koje propiše Agencija. (3) Evidencija o bankama kojima je ukinuta dozvola za rad vodi se u arhivi evidencije. (4) Podaci iz evidencije objavlјuju se na internet stranici Agencije. (5) Agencija propisuje sadržaj evidencije banaka i organizacionih dijelova banaka iz stava (1) ovog člana. Odjelјak D. Prestanak važenja dozvole za rad i ukidanje dozvole za rad Član 21. (Prestanak važenja dozvole za rad) (1) Dozvola za rad banke prestaje da važi: a) oduzimanjem dozvole za rad, b) dobrovoljnim prestankom rada banke, c) danom upisa brisanja banke u registru poslovnih subjekata u slučaju statusnih promjena, d) banka nije podnijela prijavu za upis u registar poslovnih subjekata u roku od 30 dana od dana dobijanja dozvole za rad, ili nije počela obavljati poslove banke u roku od 12 mjeseci od dana upisa u registar poslovnih subjekata. (2) Prestankom važenja dozvole za rad banke prestaju da važe sva odobrenja data toj banci. Član 22. (Razlozi za ukidanje dozvole za rad) (1) Agencija će ukinuti rješenje kojim je data dozvola za rad ako je banka dobila dozvolu za rad na osnovu neistinite ili netačne dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje banke. (2) Agencija će ukinut rješenje kojim je data dozvola za rad ako: Član 11. (Rokovi za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad) (1) Rješenje o izdavanju dozvole za rad banke po zahtjevu osnivača banke Agencija će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (2) Ako zahtjev sadrži formalne nedostatke koji sprečavaju postupanje, ili ako je zahtjev nerazumlјiv ili nepotpun, Agencija će zatražiti od osnivača banke da otkloni nedostatke najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. (3) Ako osnivač banke otkloni nedostatke u ostavljenom roku, smatraće se da je zahtjev uredan. (4) Ako osnivač banke ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku, Agencija će odbaciti zahtjev kao neuredan. f) su imovina i obaveze banke u restrukturiranju prenijete primjenom instrumenata restrukturiranja i ako je ocijenjeno da su izvršenim prijenosom ostvareni ciljevi restrukturiranja; g) se nakon pokretanja postupka restrukturiranja ocijeni da se ciljevi restrukturiranja ne mogu ostvariti; h) su nastupili razlozi za donošenje rješenja o pokretanju likvidacionog ili stečajnog postupka nad bankom. (3) Agencija može ukinuti rješenje kojim je data dozvola za rad ako: a) banka u propisanom roku ne dostigne minimalni iznos kapitala iz člana 24. ovog zakona; b) banka ne ispunjava uslove vezane uz visinu kapitala koje je svojim rješenjem naložila Agencija u skladu s članom 153. ovog zakona, ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s članom 81. stav (3) ovog zakona; c) se može očekivati da neće nastaviti ispunjavati svoje obaveze prema povjeriocima, te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, ili ukoliko ugrožava interese deponenata, posebno što se tiče isplate depozita; d) banka ne ispunjava uslove vezane uz interni proces procjene adekvatnosti kapitala i ostale uslove za poslovanje u skladu s propisima o upravlјanju rizicima; e) banka, u periodu od tri godine, više puta prekrši dužnost pravovremenog i pravilnog izvještavanja Agencije s namjerom prikrivanja stvarnog stanja u banci i materijalno netačno, a vezano za stopu adekvatnosti regulatornog kapitala, veličinu izloženosti, omjer finansijske poluge, likvidnu imovinu i dr.; f) banka na bilo koji način onemogućuje obavlјanje supervizije svog poslovanja; g) banka ne izvršava supervizorske mjere koje je Agencija naložila svojim rješenjem; h) banka ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uslove za pružanje bankovnih usluga; i) banka nije postupila u skladu s članom 129. stavom (2) tačkom d) i stavom (3) tačkom a) ovog zakona; j) banka nema uspostavlјene sisteme upravlјanja na način uređen čl. 79. i 80. ovog zakona i podzakonskim propisima donesenima na osnovu ovog zakona; k) banka postupa protivno odredbi o ograničenju izloženosti iz člana 89. ovog zakona; l) je banka pravosnažno proglašena krivom za krivično djelo pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili proglašena krivom zbog težeg kršenja odredaba zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti; Odjelјak C. Organizacioni dijelovi banaka Član 15. (Organizacioni dijelovi banaka) (3) Banka je dužna zatražiti prethodnu saglasnost Agencije i za sve promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz stava (1) ovog člana (adresa sjedišta, organizacioni oblik,organizaciona pripadnost i dr.), uz dostavlјanje dokumentacije navedene u stavu (2) ovog člana, izuzev dokumentacije koja se ne mijenja i koju Agencija već posjeduje. (4) Banka je dužna Agenciji dostaviti datum tačnog početka rada organizacionog dijela, ovjerenu fotokopiju izvršenog upisa istog u sudski registar i rješenje nadležnog organa o ispunjavanju tehničkih uslova i drugih uslova propisanih za obavlјanje bankarskih djelatnosti, u roku od 15 dana od dana upisa, odnosno dobivanja rješenja. Član 23. (Dostava i objavlјivanje Rješenja o ukidanju dozvole za rad) (1) Agencija je obavezna dostaviti banci rješenje o ukidanju dozvole za rad. (2) Agencija je dužna rješenje o ukidanju dozvole za rad objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", u najmanje dva dnevna lista koji su dostupni na cijeloj teritoriji BiH i internet stranici Agencije, dostaviti ga nadležnom sudu, Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita, Agenciji za bankarstvo Republike Srpske (u dalјem tekstu: Agencija za bankarstvo RS), regulatornom organu Brčko Distrikta, Komisiji za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Komisija za VP) i Registru vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Registar VP). (3) Prestankom važenja dozvole za rad banci je zabranjeno da obavlja poslove utvrđene ovim zakonom, osim poslova koje u postupku likvidacije, odnosno stečaja banke obavlja likvidator, odnosno stečajni upravnik u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim zakonima koji uređuju stečajni i likvidacioni postupak. POGLAVLJE III - KAPITAL Član 24. (Osnivački kapital banke) (1) Banka je dužna da održava propisani iznos i strukturu kapitala. (2) Minimalni iznos uplaćenog osnivačkog kapitala banke i iznos kapitala koji banka mora minimalno održavati, ne može biti ispod 15.000.000,00 KM (minimalni osnovni kapital). (3) Dionice banke moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije registracije banke, kao i prilikom svakog slјedećeg povećanja ukupne vrijednosti dionica. Član 25. (Dionice banke) (1) Dionice banke ne moraju biti uplaćene u novcu ako se ukupna vrijednost kapitala banke povećava: a) zbog provođenja statusne promjene banke, ako je za to pribavljena prethodna saglasnost Agencije, b) pretvaranjem instrumenata kapitala, odnosno druge novčane obaveze banke u osnovni kapital u skladu sa ovim zakonom, c) ulogom u stvarima/nenovčanim ulogom za koji ulog je pribavljena prethodna saglasnost Agencije, d) nenovčanim ulogom radi provođenja naloga Agencije za povećanje kapitala, uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije, e) iz vlastitih sredstava odnosno iz dijela dobiti ili iz vlastitih sredstava iz fonda rezervi uz saglasnost Agencije. (5) Banka sa sjedištem u Federaciji uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji RS ili Brčko Distrikta dostavlјa Agenciji dokumentaciju iz st. (1) i (2) ovog člana. (6) Banka je dužna poslije izdavanja rješenja iz stava (11) ovog člana da se obrati regulatornoj instituciji RS, odnosno Brčko Distrikta u cilјu dobivanja njihove saglasnosti. (3) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu je dužna zatražiti prethodnu saglasnost Agencije i za sve promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz stava (1) ovog člana (adresa sjedišta, organizacioni oblik, organizaciona pripadnost i dr.), uz dostavlјanje dokumentacije navedene u stavu (1) ovog člana, izuzev dokumentacije koja se ne mijenja i koju Agencija već posjeduje. Član 26. (Zabranjene radnje) (1) Banka ne može neposredno ili posredno kreditirati sticanje ili izdavati garancije ili druga jemstva za sticanje svojih dionica ili dionica, odnosno udjela u pravnom licu u čijem kapitalu banka učestvuje sa najmanje 20%, osim ako takvim sticanjem dionica, odnosno udjela prestaje svaka kapitalna povezanost banke sa odnosnim društvom. (2) Banka ne može neposredno ili posredno kreditirati sticanje ili izdavati garancije ili druga jemstva za sticanje drugih finansijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje pravno lice u čijem kapitalu učestvuje sa najmanje 20%, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te banke. (3) Kreditiranjem iz st. (1) i (2) ovog člana smatra se i zaključivanje drugog pravnog posla koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu. (4) Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod banke, korisnika kredita i njegovog povezanog lica i obavezna je da u slučaju kršenja odredaba ovog člana, tako uplaćene dionice i druge finansijske instrumente odbije da prizna i isključi iz obračuna kapitala banke. (5) Sticanje dionica i drugih finansijskih instrumenata suprotno st. (1) i (2) ovog člana ništavan je pravni posao. Član 27. (Adekvatnost regulatornog kapitala) (1) Banka je dužna da, u zavisnosti od rizičnog profila i sistemskog značaja banke, u svakom trenutku osigura iznos kapitala adekvatan vrstama, obimu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. (2) Banka je dužna da u svakom trenutku ispunjava stopu adekvatnosti regulatornog kapitala najmanje na nivou od 12%. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala banke predstavlјa odnos regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku. (3) Banka ocjenjuje kapital adekvatnim u odnosu na vrstu i nivo rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju u skladu sa propisom iz stava (9) ovog člana. (4) Izuzetno, Agencija može pojedinoj banci odrediti i stopu adekvatnosti regulatornog kapitala veću od propisane u stavu (2) ovog člana, ako se na osnovu vrste i stepena rizika, sistemskog značaja banke i poslovnih aktivnosti banke utvrdi da je to potrebno. (5) Banka održava i zaštitne slojeve kapitala, na način propisan aktima Agencije iz stava (9) ovog člana. (6) Banka je dužna utvrditi i provoditi adekvatnu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirani interni proces procjene adekvatnosti kapitala. (7) Banka je dužna kontinuirano preispitivati strategiju i postupke iz stava (6) ovoga člana, kako bi osigurala da su sveobuhvatni i u skladu sa vrstom, obimom i složenosti poslova koje obavlјa. (4) Rješenje po zahtjevu iz st. (1) i (3) ovog člana, Agencija će izdati u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. (5) Svi organizacioni dijelovi banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu osnovani u Federaciji, smatraju se jednim organizacionim dijelom u smislu izvještavanja i praćenja od Agencije i drugih nadležnih organa. a) karakteristike, vrste, način i iznos pojedinih stavki koje se uklјučuju u izračun redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala, b) način izračuna stope adekvatnosti regulatornog kapitala, stope redovnog osnovnog kapitala, stope osnovnog kapitala, kao i drugih stopa kapitala, stope finansijske poluge, c) kapitalne zahtjeve za određene vrste rizika (kreditni, tržišni, operativni i dr.), i d) postupke procjenjivanja, način i rokove izvještavanja Agencije o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u bankama. Član 28. (Zabrana isplata) (1) Banka ne smije isplaćivati dobit ili dividendu po osnovu običnih dionica, niti obavlјati isplate na osnovu učešća uprave, nadzornog odbora i zaposlenika u dobiti društva u slјedećim slučajevima ako: a) je kapital banke manji od minimalnoga kapitala ili ako bi se kapital banke zbog isplate dobiti smanjio tako da ne bi više dostizao minimalni kapital određen u članu 24. stavu (2) ovog zakona, b) banka ne ispunjava stope kapitala i zaštitne slojeve kapitala propisane aktima Agencije, c) banka na vrijeme ne podmiruje svoje dospjele obaveze ili ako banka zbog isplaćivanja dobiti ne bi mogla podmirivati dospjele obaveze, d) je Agencija naložila banci da otkloni slabosti i propuste vezane za netačno iskazivanje aktivnih i pasivnih bilansnih i vanbilansnih stavki, a čije bi tačno iskazivanje uticalo na iskazani poslovni rezultat u bilansu uspjeha, e) banka ima nedozvolјene koncentracije kreditnog i ostalih rizika u odnosu na priznati kapital banke kao i druge nedozvolјene koncentracije u skladu sa podzakonskim propisima Agencije iz člana 90. stav (5) ovog zakona i člana 93. stav (9) ovog zakona, f) je Agencija izrekla zabranu isplate dividende i drugih davanja iz dobiti. (2) Zabrana isplata traje sve dok banka ne otkloni razloge zabrane iz stava (1) ovog člana. (3) Banka ne može licima iz stava (1) ovog člana isplaćivati akontacije koje se odnose na raspodjelu dobiti iz tog stava. (4) Banka isplatu varijabilnih naknada zaposlenim vrši u skladu sa propisom Agencije. (5) Agencija će propisati dodatne uslove zabrane isplate dobiti banke. POGLAVLJE IV – STICANJE VLASNIŠTVA I STATUSNE PROMJENE Odjelјak A. Sticanje vlasništva Član 29. (Saglasnost za sticanje vlasništva) (1) Pravno ili fizičko lice i lica koja zajednički djeluju dužna su za sticanje dionica banke na osnovu kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stiču kvalificirano učešće u banci, Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti. a) podatke o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke, b) statut ili drugi odgovarajući akt, c) revidirane godišnje finansijske izvještaje za posljednje tri godine, d) dozvolu za rad banke koja osniva predstavništvo, izdatu od regulatornog organa, e) izvod iz sudskog ili drugog registra, Član 30. (Zabrana sticanja dionica) (1) Ako banka ima kvalificirano učešće u drugom pravnom licu, to pravno lice ne može steći kvalificirano učešće u toj banci. (2) Ako pravno lice ima kvalificirano učešće u banci, ta banka ne može steći kvalificirano učešće u tom pravnom licu. (3) Izuzeci od ograničenja ukupnih ulaganja banke iz člana 94. stav (8) ovog zakona primjenjuju se i na ograničenja iz stava (2) ovoga člana. Član 31. (Nastupanje više lica kao jedan sticalac vlasništva) (1) Smatra se da, radi sticanja vlasništva iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, slјedeća lica nastupaju kao jedan sticalac: a) jedno lice kontroliše ili ima direktno ili indirektno učešće u kapitalu ili glasačkim pravima u drugom licu od najmanje 20%, b) dva ili više lica su kontrolisana od trećeg lica, c) većinu članova nadzornog odbora kod dva ili više pravnih lica čine ista lica, d) dva ili više lica su članovi porodice, e) dva ili više lica, na osnovu ugovora, sporazuma ili neformalno, zajednički obavlјaju poslovne aktivnosti u znatnijem obimu. (2) Radi sticanja vlasništva iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, lice nastupa kao jedan sticalac s drugim licem i kada između njih ne postoji veza iz stava (1) ovog člana ali svako to lice nastupa kao jedan sticalac s trećim istim licem, i to na neki od načina utvrđenih tač. od a) do e) stava (1) ovog člana. Član 32. (Sticanje vlastitih dionica) (1) Banka ne može sticati vlastite dionice bez prethodne saglasnosti Agencije. (2) Sticanje vlastitih dionica bez saglasnosti Agencije ništav je pravni posao. (3) Sticanje vlastitih dionica banka vrši iz sredstava koja potiču iz dobiti banke. f) akt nadležnog organa banke o odobravanju osnivanja predstavništva, i g) dokumentaciju predviđenu stavom (4) ovog člana. (6) Rješenje po zahtjevu iz st. (4) i (5) ovog člana Agencija donosi u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. a) banka Agenciji u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne i/ili finansijske usluge za koje je izdata dozvola za rad; b) banka samostalno prestane pružati bankovne usluge duže od šest mjeseci; c) na osnovu prijedloga i usvojenog pisanog izvještaja eksternog upravnika banke; d) banka više ne ispunjava uslove za dobivanje dozvole u skladu sa ovim zakonom; e) banka je nesolventna, osim u slučaju donošenja odluke o restrukturiranju banke; (2) Prijava za upis osnivanja banke u registar društava podnosi se u roku od 30 dana od dana dobivanja dozvole za rad od Agencije. (3) U registar društava se upisuju i svi organizacioni dijelovi banke, u skladu sa propisima o upisu u sudski registar poslovnih subjekata i poslovnih dijelova tih pravnih subjekata. (1) U postupku odlučivanja o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća Agencija posebno cijeni podobnost i finansijsko stanje podnosioca zahtjeva, njegove upravljačke sposobnosti i uticaj na banku na osnovu slјedećih kriterija: a) poslovne reputacije i ugleda koji se cijene u odnosu na njegove finansijske i poslovne aktivnosti, činjenice da li je nad imovinom podnosioca zahtjeva bio otvoren stečajni postupak i/ili da li je fizičko lice, kao podnosilac zahtjeva, bilo na rukovodećim poslovima u banci ili drugom pravnom licu u vrijeme kada je nad istim otvoren stečajni postupak, b) da li je sticalac pravosnažno osuđen za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravosnažno osuđeno za krivično djelo iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala ili se protiv istog vodi postupak za ova djela, što ga čini nepodobnim za sticanje kvalifikovanog učešća, c) procjene upravljačkih sposobnosti, znanja i vještina sticaoca kvalifikovanog učešća, kao i ugleda, odgovarajućih profesionalnih sposobnosti i iskustva lica koja će, nakon sticanja kvalifikovanog učešća, podnosilac zahtjeva predložiti da vode poslove banke, d) finansijskog stanja podnosioca zahtjeva i njegovog uticaja na poslovanje banke ukoliko se saglasnost izda, e) pokazatelja koji mogu biti od značaja za ocjenu uticaja podnosioca zahtjeva na upravljanje rizicima u banci, n) banka ne plaća premiju osiguranja i ne izvršava druge finansijske obaveze po osnovu osiguranja depozita, u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama BiH, a na prijedlog Agencije za osiguranje depozita; o) banka propusti da plati Agenciji propisanu naknadu; p) banka javno ne objavljuje informacije i podatke o poslovanju banke propisane ovim zakonom ili su objavljeni podaci netačni ili nepotpuni. (2) Ako se dionice banke vode na skrbničkom računu, skrbnik je dužan saopćiti Agenciji identitet klijenata za čiji račun upravlja dionicama banke. (3) Konverzija pojedinih stavki u kapital, kao i povećanja kapitala banke iz eksternih izvora, banka provodi uz prethodnu saglasnost Agencije. (3) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća ako: a) podnosilac zahtjeva ne ispunjava kriterije za ocjenu podobnosti i finansijskog stanja propisane stavom (1) ovog člana i propisima Agencije, b) se sticanjem kvalifikovanog učešća vrši prekoračenje ograničenja iz člana 30. ovog zakona, c) nije moguće utvrditi porijeklo sredstava kojima podnosilac zahtjeva namjerava da stekne kvalifikovano učešće, d) sticanjem dolazi do koncentracije učesnika na finansijskom tržištu kojom se bitno sprečava, ograničava ili narušava tržišna konkurencija, prvenstveno stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja na finansijskom tržištu. (4) Agencija propisuje bliže uslove i način procjene ispunjenosti kriterija za sticanje kvalifikovanog učešća u banci. Član 35. (Zahtjev za dostavljanje informacija) (1) Ako postoje osnovi sumnje da je neko lice bez saglasnosti Agencije steklo vlasništvo iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, Agencija može od tog lica ili matičnog društva tog lica, kao i od članova organa tih lica, zahtijevati da joj dostave informacije i relevantnu dokumentaciju koje se odnose na ispunjenost uslova za davanje saglasnosti. (2) Agencija može zahtijevati da joj informacije i dokumentaciju iz stava (1) ovog člana dostave i lica kojima je data saglasnost iz člana 29. st. (1) i (2) ili člana 36. stav (2) ovog zakona u roku važenja te saglasnosti, kao i poslije sticanja vlasništva, a najmanje jednom godišnje. (3) Lica iz stava (2) ovog člana dužna su da Agenciji dostave podatke i informacije o novoimenovanim članovima nadzornog odbora i uprave, o licu koje stekne učešće u tim licima, o novom ortaku (ortačko društvo) i o novom komplementaru (komanditno društvo) najkasnije u roku od 15 dana od dana imenovanja, odnosno od dana sticanja tog svojstva. (4) Banka je dužna da najmanje jednom godišnje, kao i na zahtjev Agencije, Agenciju obavijesti o identitetu svih lica koja imaju učešće u banci preko 10%. (5) Banka je dužna da Agenciju obavijesti i o povećanju za više od 10% ili smanjenju ispod kvalificiranog učešća u banci u roku od 15 dana od dana saznanja za povećanje ili smanjenje. (4) Sticanje dionica banke u nenovčanom ulogu propisat će Agencija. (8) Ako banka ne ispunjava uslove iz st. (1), (2), (4) i (5) ovog člana, Agencija će utvrditi rok koji ne može biti duži od 60 dana, u kojem banka treba da poduzme aktivnosti u cilјu povećanja kapitala. (9) Agencija će detalјnije propisati: (2) Lice koje ima kvalificirano učešće u banci dužno je dobiti prethodnu saglasnost Agencije i za svako dalјnje posredno ili neposredno sticanje dionica banke na osnovu kojih stiče jednako ili više od 20%, 30%, odnosno 50% učešća u kapitalu odnosno glasačkim pravima u banci. (3) Lice koje je dobilo prethodnu saglasnost iz st. (1) i (2) ovoga člana dužno je u roku od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja o davanju prethodne saglasnosti dovršiti sticanje učešća iz st. (1) i (2) ovoga člana i o tome obavijestiti Agenciju u roku od 15 dana od dana sticanja. (4) Ako lice koje je dobilo prethodnu saglasnost iz st. (1) i (2) ovoga člana nije dovršilo sticanje učešća u roku iz stava (3) ovoga člana za koje je dobilo dozvolu, dužno je pribaviti novu saglasnost ako namjerava da nastavi sticanje. (5) Svako fizičko ili pravno lice koje je donijelo odluku o prodaji, direktnoj ili indirektnoj, kvalificiranog učešća u banci ili da na drugi način smanji učešće u kapitalu ili glasačkim pravima u banci, ispod nivoa učešća iz st. (1) i (2) ovog člana za koje je dobilo saglasnost Agencije, dužno je unaprijed obavijestiti Agenciju pisanim putem. (6) Agencija propisuje bliže uslove, te dokumentaciju i podatke koji se prilažu uz zahtjev za izadavanje prethodne saglasnosti za sticanje učešća iz st. (1) i (2) ovog člana. (4) Banka je dužna da stečene vlastite dionice otuđi u roku od jedne godine od dana njihovog sticanja. (5) Ukoliko u roku od jedne godine od dana sticanja vlastitih dionica banka ne otuđi stečene vlastite dionice, dužna je da te dionice povuče i poništi na teret svog dioničarskog kapitala. Član 33. (Period odlučivanja o zahtjevu za prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća) (4) Od prijema rješenja iz stava (1) ovog člana sticalac ne može ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice za koju je naložena prodaja, a kvorum za glasanje i potrebna većina za donošenje odluka skupštine dioničara računaju se u odnosu na ukupan broj dionica sa pravom glasa umanjen za iznos dionica kojima je oduzeto pravo glasa. (5) Banka je dužna da: a) obezbijedi da sticalac iz stava (1) ovog člana ne ostvaruje nikakva prava ni iz jedne dionice za koju je dat nalog za prodaju, b) mjesečno izvještava Agenciju o promjenama dioničara od prijema rješenja iz stava (1) ovog člana do isteka određenog roka za prodaju dionica. (6) Izuzetno od stava (4) ovoga člana, ako bi nakon smanjenja kvoruma za valјano odlučivanje sticalac koji nema saglasnost imao većinu potrebnu za donošenje odluke na skupštini dioničara, Agencija može imenovati delegata za glasanje. (7) Delegat za glasanje ostvaruje sva upravlјačka prava iz dionica za koje je naložena prodaja, a imovinska prava iz dionica ostvaruje banka. (1) Agencija će u roku od dva radna dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje prethodne saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća podnosiocu zahtjeva izdati pisanu potvrdu o prijemu zahtjeva. (2) Agencija će u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom donijeti rješenje po zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Ako Agencija u postupku odlučivanja utvrdi da zahtjev za sticanje kvalificiranog učešća nije kompletan, pisanim putem tražit će od podnosioca zahtjeva dodatnu dokumentaciju neophodnu za rješavanje zahtjeva i odrediti rok za dopunu zahtjeva, koji ne može biti duži od 20 dana od dana prijema dopisa Agencije. (4) Agencija može produžiti rok za dopunu zahtjeva iz stava (3) ovog člana do 30 dana ako podnosilac zahtjeva ima prebivalište ili sjedište u drugoj zemlji ili ako isti nije subjekat supervizije. (5) Ako podnosilac zahtjeva za sticanje kvalificiranog učešća ne otkloni nedostatke u roku koji je odredila Agencija, Agencija će takav zahtjev odbaciti kao nepotpun. (6) Ako Agencija ne odbije predloženo sticanje pisanim putem u roku iz stava (2) ovog člana smatra se da je sticanje odobreno. m) banka omogućava jednom ili više lica koja ne ispunjavaju uslove iz člana 64. ovog zakona da budu član uprave ili omogućava jednom ili više lica koja ne ispunjavaju uslove iz člana 48. ovog zakona da budu članovi nadzornog odbora banke; (2) Na sticaoca kvalificiranog učešća, kojem je u skladu sa stavom (1) ovog člana oduzeta saglasnost, primjenjuju se odredbe člana 37. ovog zakona. Član 39. (Prestanak važenja saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća) (1) Ako imalac kvalificiranog učešća u roku iz člana 29. stav (3) ovog zakona ne stekne dionice banke na osnovu kojih bi stekao najmanje 10% učešća u kapitalu, odnosno glasačkim pravima banke, saglasnost prestaje važiti u cijelosti. (2) Ako imalac kvalificiranog učešća u roku iz člana 29. stava (3) ovog zakona stekne najmanje 10% učešća u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u banci, a u cijelosti ne stekne učešće za koji je izdana saglasnost, saglasnost vrijedi samo u dijelu koji je imalac ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio saglasnost. (3) Ako je sticalac kvalificiranog učešća prodajom dionica ili na drugi način smanjio učešće ispod visine za koju je dobio prethodnu saglasnost, na snazi ostaje saglasnost u dijelu koji prelazi postotak iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona koji imalac kvalificiranog učešća na dan isteka roka iz člana 29. stav (3) ovog zakona ima. Odjelјak B. Statusne promjene Član 40. (Statusne promjene banke) (1) Banka može vršiti statusne promjene spajanja, pripajanja ili podjele, samo uz prethodnu saglasnost Agencije. (2) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za statusnu promjenu banka dostavlja: a) odluku o namjeravanoj reorganizaciji, b) elaborat o ekonomskoj opravdanosti statusne promjene, c) pisani izvještaj ili izvještaje uprave banke o statusnoj promjeni i društvima učesnicima u statusnoj promjeni, d) izvještaj o nezavisnoj reviziji namjeravane statusne promjene, e) konsolidovani bilans stanja i bilans uspjeha banaka koje se spajaju, odnosno bilans stanja i bilans uspjeha banke koja odvaja dio svoje imovine i obaveza, prema podacima iz mjeseca koji prethodi podnošenju zahtjeva, f) pisani izvještaj nadzornog odbora, g) plan poslovanja banke ili banaka nastalih statusnom promjenom, h) drugu potrebnu dokumentaciju u skladu sa propisima Agencije. Član 34. (Odlučivanje o zahtjevu za prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća) g) mogućnost banke da ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i podzakonskim propisima, a posebno da li grupa čiji član treba da postane banka ima vlasničku strukturu koja omogućava provođenje efikasnog nadzora i razmjenu informacija između nadležnih organa i određivanje podjele odgovornosti između nadležnih organa. (2) Prije donošenja odluke o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća, Agencija će konsultovati nadležne regulatorne i druge organe ako je podnosilac zahtjeva: a) banka ili drugo lice u finansijskom sektoru, b) lice koje je nadređeno društvo banke ili drugog lica u finansijskom sektoru. (6) Banka je dužna da Agenciju obavijesti o statusnoj promjeni lica povezanog s bankom u roku od 15 dana od dana saznanja za promjenu statusa. (7) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje kriterije na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje stjecatelјa kvalificiranog učešća, bliže uslove i način dostavljanja podataka i informacija iz člana 34. i ovog člana ovog zakona. Član 36. (Sticanje vlasništva bez saglasnosti) c) statusne promjene mogu dovesti do povrede tržišne konkurencije; d) ishodna banka ne ispunjava uslove propisane za visinu minimalnog kapitala i predviđene standarde poslovanja; e) zbog nedostatka kompetentnosti, iskustva i dobrog ugleda predloženih članova uprave ishodne banke, koji može ugroziti interese banke ili njenih deponenata; f) je podnosilac zahtjeva dostavio podatke koji su netačni ili nisu u skladu sa zahtjevima koje je propisala Agencija ili je podnosilac zahtjeva odbio dostaviti tražene podatke; g) je za člana uprave ishodne banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik, odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja; h) je za člana nadzornog odbora ishodne banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja; i) postoje drugi razlozi koji mogu ugroziti siguran rad banaka; j) nisu ispunjeni drugi uslovi propisani aktima Agencije. POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE BANKOM Odjelјak A. Opšte odredbe Član 42. (Organi banke) Organi banke su: a) skupština, b) nadzorni odbor, c) uprava. Odjelјak B. Skupština (1) Lice može i bez saglasnosti Agencije steći vlasništvo iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona ako ga je steklo naslјeđivanjem, pravnim slјedbeništvom ili drugim sticanjem nezavisnim od volje sticaoca. (2) Lice koje je vlasništvo steklo na način iz stava (1) ovog člana ne može vršiti nikakav uticaj na upravljanje bankom u kojoj je steklo vlasništvo ili na poslovnu politiku te banke, niti može ostvarivati glasačka prava po osnovu tog vlasništva dok ne dobije saglasnost Agencije na to sticanje. (3) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je da, u roku od 30 dana od dana sticanja vlasništva iz tog stava, Agenciji podnese zahtjev za davanje saglasnosti na to sticanje ili da je obavjesti da je prodalo ili smanjilo to vlasništvo. (4) O zahtjevu iz stava (3) ovog člana Agencija odlučuje na način i u roku utvrđenim u čl. 33. i 34. ovog zakona. Član 37. (Pravne poslјedice nedozvoljenog sticanja) (1) Ako lice stekne kvalificirano učešće iz člana 29. ovog zakona bez prethodne saglasnosti Agencije, ili ako ne podnese zahtjev za izdavanje naknadne saglasnosti iz člana 36. ovog zakona ili zahtjev za izdavanje naknadne saglasnosti bude odbijen, Agencija će rješenjem naložiti tom licu da proda dionice koje je steklo bez saglasnosti i dostavi dokaz o prodaji, a ako mu je poznato i podatke o kupcu. (2) Agencija će rješenjem iz stava (1) ovog člana odrediti rok za prodaju, koji ne može biti kraći od tri mjeseca, ni duži od devet mjeseci. (7) Agencija može zahtijevati od nadzornog odbora da se određena pitanja od značaja za usklađenost poslovanja banke sa propisima i regulatornim zahtjevima uvrste u dnevni red redovnog godišnjeg zasjedanja skupštine banke. (8) Skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastuplјeno više od 50% ukupnog broja dionica sa pravom glasa. (9) Skupštinom do izbora predsjednika skupštine predsjedava prisutni dioničar ili punomoćnik dioničara sa najvećim brojem dionica sa pravom glasa, a na skupštini se većinom glasova, između prisutnih dioničara i punomoćnika dioničara, bira predsjednik skupštine. Skupština bira dva ovjerivača zapisnika, koji mogu biti i zaposlenici banke. (10) Utvrđivanje kvoruma i rezultata glasanja na skupštini vrši odbor za glasanje, u sastavu najmanje tri člana koje imenuje nadzorni odbor odlukom o sazivanju skupštine. (11) Predsjednik i članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su prisustvovati skupštini banke. (12) U vezi sa stavom (7) ovog člana sjednici skupštine banke može prisustvovati predstavnik Agencije i obratiti se dioničarima. Nadzorni odbor banke obavijestiti će Agenciju o datumu i mjestu održavanja, te dnevnom redu skupštine banke u roku predviđenom za obavještavanje dioničara. (13) U banci sa jednim dioničarom ovlaštenja skupštine vrši dioničar. Član 44. (Vanredno zasjedanje skupštine) (1) Vanredno zasjedanje skupštine banke može se sazvati na zahtjev: a) člana nadzornog odbora ili drugog organa banke koji je zakonom i statutom banke ovlašten da sazove vanredno zasjedanje skupštine; b) dioničara banke s najmanje 10% dionica s pravom glasa; c) eksternog upravnika banke; d) likvidatora ako je banka u dobrovoljnoj likvidaciji. (2) Nadzorni odbor banke dužan je sazvati vanrednu skupštinu banke: a) kada su pokazatelji adekvatnosti kapitala banke niži od propisanih, odnosno kada je kapital banke niži od zahtijevanog u skladu sa ovim zakonom i propisima Agencije, b) na zahtjev društva za reviziju banke ili odbora za reviziju, (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se licu kojem se nalaže prodaja dionica, banci, Komisiji za VP i Registru VP. (8) Agencija rješenjem imenuje delegata za glasanje, koji je dužan da glasa u skladu sa nalozima Agencije. Obavještenje o imenovanju delegata za glasanje se obavezno dostavlјa banci. (9) Mandat delegata za glasanje traje do dana prodaje dionica. Član 38. (Ukidanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća) (1) Agencija može ukinuti saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća ako: a) je sticalac kvalificiranog učešća dobio saglasnost davanjem neistinitih ili netačnih podataka, b) sticalac svoja prava koristi na način koji ugrožava stabilno poslovanje banke, c) ocijeni da sticalac više ne ispunjava kriterije propisane članom 34. ovog zakona. (1) Skupština banke odlučuje o: a) donošenju, izmjenama i dopunama statuta; b) poslovnoj strategiji banke, planu poslovanja banke, programima i planovima održavanja adekvatnog kapitala u skladu sa zakonskim propisima i regulatornim zahtjevima propisanim podzakonskim aktima; c) formiranju osnovnog kapitala banke putem emisije dionica ili povećanja običnih dionica i emisije ili povećanja prioritetnih dionica i odlučuje o emisiji, povlačenju i poništavanju dionica i drugim poslovima sa vrijednosnim papirima, u skladu sa zakonom i statutom banke; d) povećanju i smanjenju kapitala, odnosno o ulaganjima kapitala u drugu banku ili u druga pravna lica; e) usvajanju godišnjeg izvještaja o poslovanju banke koji uklјučuje finansijske izvještaje i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; f) raspodjeli dobiti i isplati dividende; g) načinu pokrića gubitka; h) statusnim promjenama banke i prestanku rada banke; i) kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju ili davanju u lizing i drugim transakcijama imovinom, direktno ili posredstvom supsidijara banke u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti imovine dioničkog društva po bilansu stanja na kraju prethodne godine, na prijedlog uprave i nadzornog odbora; j) odlučuje o prodaji i kupovini imovine čija je vrijednost između 15% i 33% knjigovodstvene vrijednosti imovine banke, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadzornog odbora; k) pojedinačnom izboru i razrješavanju članova nadzornog odbora; f) postojanja opravdanih razloga za sumnju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti da se u vezi sa sticanjem kvalifikovanog učešća provodi ili namjerava provesti pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti ili to sticanje može uticati na povećanje rizika od pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, (5) Na izdavanje dozvole za rad banaka koje nastaju provođenjem statusnih promjena spajanja i podjele shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na izdavanje dozvole za rad banke. (6) Statusna promjena banke koja nije izvršena u skladu s odredbama ovog člana nema pravno dejstvo. Član 41. (Odbijanje zahtjeva za promjenu statusa banke) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za statusne promjene banke ako: a) statusne promjene nisu opravdane i mogu dovesti do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne od banaka i ne osiguravaju zdravo i sigurno upravljanje bankom nakon statusne promjene; s) drugim pitanjima bitnim za poslovanje banke, koja su u nadležnosti skupštine u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima - odlukama Agencije, statutom banke i poslovnikom o radu skupštine banke. (2) Skupština banke odlučuje 2/3 većinom zastuplјenih dionica o nadležnostima iz stava (1) tač. a), f), h) i i) ovog člana, a natpolovičnom većinom zastuplјenih dionica u ostalim slučajevima. (3) Skupština banke ne može nadležnosti iz stava (1) ovog člana prenijeti na drugi organ banke. Član 46. (Pravo dioničara na informacije) (1) Dioničari imaju pravo, od dana objavlјivanja obavještenja o sazivanju skupštine, u prostorijama banke izvršiti uvid u Listu dioničara, finansijski izvještaj sa izvještajima revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i uvid u sve druge isprave koje se odnose na prijedloge odluka uvrštenih u dnevni red skupštine. (2) Dioničari mogu zahtijevati da im se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika sa svih održanih sjednica skupštine banke. (3) Banka je obavezna trajno čuvati zapisnike sa sjednica skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioničara, kao i obavještenja i pozive za skupštinu. (4) U slučaju likvidacije banke, likvidator je dužan da obezbijedi čuvanje dokumentacije iz stava (3) ovog člana najmanje 10 godina nakon prestanka rada banke. Član 47. (Obaveza informisanja skupštine banke o primanjima) (1) Skupština banke najmanje jednom godišnje razmatra pisanu informaciju s podacima o svim zaradama, naknadama i drugim primanjima članova nadzornog odbora, uprave banke i višeg rukovodstva, kao i o svim ugovorima između banke i članova tih odbora i drugih lica koja su povezana s tim članovima čija je posljedica imovinska korist za ta lica, kao i prijedlog nadzornog odbora o zaradama, naknadama i drugoj imovinskoj koristi tih lica za narednu godinu. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana objavljuju se zbirno. Odjelјak C. Nadzorni odbor Član 48. (Sastav nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor banke vrši nadzornu funkciju u banci. (2) Nadzorni odbor banke čini najmanje pet članova, koje bira i razrješava skupština banke. Osnivačkim aktom i statutom banke može se odrediti i veći broj članova nadzornog odbora od broja pet, pri čemu ukupan broj članova mora biti neparan. b) statusne promjene mogu imati negativne posljedice na finansijski sistem u cjelini; Član 43. (Skupština banke) (1) Skupštinu banke čine dioničari banke. (2) Dioničari banke pravo glasa na skupštini banke ostvaruju neposredno ili putem svojih punomoćnika. (3) Pravo glasa na skupštini banke ima dioničar koji je na listi dioničara u Registru VP bio upisan 30 dana prije datuma održavanja skupštine banke. (4) Skupština banke se održava najmanje jedanput godišnje, na način predviđen zakonom, statutom i poslovnikom o radu skupštine banke. (5) Skupština banke se, po pravilu, održava u mjestu sjedišta banke, najmanje jednom godišnje. Troškove održavanja skupštine banke snosi banka. Ako skupština nema kvorum, kod ponovlјene skupštine potrebna je 1/3 zastuplјenih dioničara od ukupnog broja dionica s pravom glasa. (6) Skupštinu banke saziva nadzorni odbor banke, osim u slučajevima kada je ovim zakonom drugačije propisano. c) na zahtjev Agencije, i d) uvijek kada ocijeni da je to potrebno. (3) Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja vanredne skupštine, te načinu davanja punomoći i načinu glasanja na vanrednoj skupštini mora biti objavlјeno najmanje u jednim dnevnim novinama koje se izdaju u Federaciji 14 dana prije datuma određenog za zasjedanje vanredne skupštine. (9) Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se na period od najduže četiri godine. Isto lice može biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja. (4) Pravo odlučivanja na vanrednoj skupštini ima dioničar koji se na Listi dioničara kod Registra VP nalazio 30 dana prije datuma održavanja vanredne skupštine ili poslјednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. (5) Vanrednoj skupštini banke mogu prisustvovati dioničari ili punomoćnici dioničara, koji su se prijavili odboru za glasanje prije početka rada vanredne skupštine u roku utvrđenom statutom, koji ne može biti duži od tri dana prije dana određenog za održavanje vanredne skupštine. (12) Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član nadzornog odbora i stanju u banci. (13) Prava i obaveze predsjednika i članova nadzornog odbora regulišu se ugovorom sa bankom koji odobrava skupština banke u skladu sa ovim i drugim zakonima i odredbama statuta banke. (14) Ugovore iz stava (13) ovog člana potpisuje predsjednik uprave banke u skladu sa odobrenjem skupštine. (15) Agencija donosi podzakonske propise kojim pobliže uređuje: a) uslove iz stava (4) ovoga člana za članstvo u nadzornom odboru banke; b) postupak za izdavanje prethodne saglasnosti i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje člana nadzornog odbora; c) sadržaj politike iz člana 45. stav (1) tačka m) ovog zakona i dinamiku procjene ispunjenja uslova za članove nadzornog odbora banke; d) kriterije i postupke za procjenu dobrog ugleda i dovolјnog iskustva članova nadzornog odbora banke i postupanje banke u slučaju neispunjenja kriterija. Član 49. (Nespojivost funkcija članova nadzornog odbora) (1) Član nadzornog odbora ne može biti zaposlenik niti prokurista te banke, a ni druge banke u BiH, izuzev lica iz stava (3) ovog člana. (2) Član nadzornog odbora ne može biti lice izabrani zvaničnik na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima. (3) Lice ili ovlašteni zastupnik pravnog lica ne može biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više banaka istovremeno, osim ukoliko to lice ili to pravno lice posjeduje više od 50% dionica u svakoj banci. Isto lice ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više od dvije banke u BiH. (4) Član nadzornog odbora ne može biti lice koje je član nadzornog odbora ili uprave u više od pet privrednih društava, shodno članu 48. stav (6) tačka e) ovog zakona. Član 50. (Predlaganje kandidata za članove nadzornog odbora) (1) Kandidate za člana nadzornog odbora predlažu dioničari ili grupa dioničara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. (2) Kandidati za članove nadzornog odbora moraju prije traženja saglasnosti od Agencije dati pisanu izjavu o prihvatanju kandidature. Član 51. (Prethodna saglasnost na izbor kandidata za člana nadzornog odbora banke) (1) Članom nadzornog odbora banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora. (2) Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovoga člana podnosi banka ili osnivači za mandat koji ne može biti duži od četiri godine, najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana nadzornog odbora. (6) Ako je održavanje vanredne skupštine zakazano van mjesta sjedišta banke, obavještenje iz stava (3) ovog člana mora biti u istom roku upućeno svakom dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili elektronskom poštom, na adresu iz Liste dioničara iz stava (4) ovog člana. (7) Vanredna skupština dioničara se može održati samo u slučaju da su dioničari ili punomoćnici dioničara koji imaju 50% ukupnih dionica sa pravom glasa prisutni i da su u mogućnosti da glasaju. Bilo koji korak poduzet na vanrednoj skupštini mora biti odobren od dvije trećine zastuplјenih dionica. Član 45. (Nadležnosti skupštine) (3) Kompletan zahtjev iz stava (2) ovog člana banka dostavlјa najkasnije 60 dana prije zakazivanja skupštine na kojoj će se o istom odlučivati. (4) Upis statusne promjene banke u registru poslovnih subjekata ne može se izvršiti bez prethodne saglasnosti Agencije za statusnu promjenu. n) osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih lica i odobravanju njihovih statuta; (6) Agencija će odbit zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora banke ako ocijeni: a) da kandidat za člana nadzornog odbora ne ispunjava uslove iz člana 48. ovog zakona ili b) da banka nije izvršila procjenu kandidata za članove nadzornog odbora ili rezultati procjene kandidata upućuju da on nije primjeren u skladu sa podzakonskim propisom Agencije. (7) Ako Agencija odbije zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, banka ne može podnijeti ponovni zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za isto lice dok se ne uklone razlozi navedeni u rješenju Agencije zbog kojih je izdavanje saglasnosti odbijeno. Član 52. (Prijedlog za razrješenje postojećeg člana nadzornog odbora) (1) U slučaju promjena članova nadzornog odbora u toku trajanja mandata banka podnosi Agenciji zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za izbor novog kandidata za člana nadzornog odbora, te uz isti prilaže potrebnu dokumentaciju iz člana 48. ovog zakona, kao i prijedlog odluke o razrješenju dosadašnjeg člana nadzornog odbora, sa detalјnim obrazloženjem razloga razrješenja. (2) Ako banka, prilikom razrješenja postojećeg člana nadzornog odbora nema prijedlog za novog kandidata, dužna je da Agenciji dostavi potpun zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za novog kandidata istovremeno, a najkasnije 30 dana od dana razrješenja člana nadzornog odbora. (3) Novi član nadzornog odbora iz stava (1) ovog člana bira se na period do isteka mandata člana nadzornog odbora kojem je mandat prestao, odnosno koji je razriješen. Član 53. (Ukidanje saglasnosti za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora banke) (1) Agencija će ukinuti saglasnost za člana nadzornog odbora banke ako: a) je član nadzornog odbora dobio saglasnost na osnovu davanja neistinite ili netačne dokumentacije ili neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora; o) naknadama članovima nadzornog odbora i odbora za reviziju; p) poslovniku o radu skupštine banke; r) ograničenju ili isklјučenju prava preče kupnje novih dionica u okviru odluke o emisiji novih dionica postojeće ili nove klase; (3) Nadzorni odbor banke mora imati najmanje dva nezavisna člana. Pod nezavisnim članom smatra se lice koje nema direktno ili indirektno kvalificirano učešće u vlasništvu ni u banci, ni u članu bankarske grupe kojoj banka pripada, nije član uprave banke ili bilo kojeg njenog ovisnog ili s njom povezanog društva najmanje pet godina, nije zaposlenik banke ili bilo kojeg njenog ovisnog ili s njom povezanog društva najmanje tri godine, ne prima niti je primao drugu značajniju dodatnu isplatu od banke osim naknade za rad u nadzornom odboru, ne računajući eventualnu dividendu (to se posebno odnosi na učešće u bonusima i drugim oblicima nagrađivanja koji ovise o rezultatima poslovanja banke, kao što su opcije na dionice), niti drugi osnov povezanosti sa bankom zbog kojih bi bio ili mogao biti spriječen da na objektivan i nepristrasan način nadgleda poslovanje banke, odnosno rad uprave banke. Agencija može propisati dodatne uslove koje lica moraju ispuniti da bi se smatrala nezavisnim članom nadzornog odbora banke. (4) Članovi nadzornog odbora banke moraju kao cjelina imati potrebna stručna znanja, sposobnosti i iskustva za neovisno i samostalno nadziranje poslovanja banke i rada uprave banke, a najmanje jedna polovina kandidata za članove nadzornog odbora mora posjedovati posebna znanja i iskustva iz oblasti neophodnih za uspješno poslovanje banke (rad u bankarstvu, finansijskim organizacijama i sl.). (5) Najmanje jedan član nadzornog odbora aktivno poznaje jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH i ima prebivalište na teritoriji BiH. (6) Član nadzornog odbora banke može biti lice koje, u svakom trenutku, ispunjava slјedeće uslove: a) koje ima dobar ugled; b) koje ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obaveza iz svoje nadležnosti; c) koje nije u sukobu interesa u odnosu na banku, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelјe klјučnih funkcija i uprave banke i druge zainteresirane strane; d) koje je spremno i u mogućnosti da posveti dovolјno vremena za ispunjavanje obaveza i odgovornosti iz nadležnosti nadzornog odbora i e) koje može biti član nadzornog odbora prema odredbama propisa o privrednim društvima. (5) Nadzorni odbor banke obavijestiće Agenciju o datumu održavanja i dnevnom redu sjednice nadzornog odbora banke, sazvane na zahtjev Agencije, u roku predviđenom za obavještavanje članova nadzornog odbora banke. Član 55. (Nadležnosti nadzornog odbora) U skladu sa nadležnostima, nadzorni odbor banke: a) saziva sjednice skupštine banke i utvrđuje prijedlog dnevnog reda; b) utvrđuje prijedloge odluka za skupštinu banke i kontroliše njihovo provođenje; c) bira predsjednika nadzornog odbora; d) utvrđuje prijedlog poslovne politike i strategiju banke i plan poslovanja i podnosi skupštini banke na konačno usvajanje, te utvrđuje strategiju i politike preuzimanja rizika i upravlјanje rizicima u poslovanju, program za održavanje adekvatnosti regulatornog kapitala i provođenje postupaka internog procesa procjene adekvatnosti kapitala banke prema njenom profilu rizika i osigurava uslove za njihovo provođenje; e) usvaja plan oporavka banke; f) odlučuje o organizacionoj strukturi banke koja osigurava jasnu i preciznu podjelu nadležnosti, dužnosti i odgovornosti organizacionih dijelova u banci na način kojim se sprečava sukob interesa i osigurava transparentan i dokumentovan proces donošenja i provođenja poslovnih odluka u skladu sa utvrđenim nadležnostima i ovlaštenjima; (7) Ako je za člana nadzornog odbora banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uvedena privremena uprava, odnosno eksterni upravnik, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja privremene uprave, odnosno eksternog upravnika, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja. (8) Smatra se da lice nema dobar ugled, koje je pravomoćno osuđeno, lice protiv kojeg se vode postupci za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili kojem je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana nadzornog odbora. (10) Predsjednik i članovi nadzornog odbora banke upisuju se u registar kod Komisije za VP, u skladu sa propisanim uslovima i rokovima i u evidenciju banaka Agencije. (11) Članovima nadzornog odbora može se isplatiti naknada za rad. l) izboru društva za reviziju; m) donošenju primjerene politike za izbor i procjenu ispunjenja uslova za članove nadzornog odbora i samoprocjenu rada nadzornog odbora, u skladu sa aktima Agencije; b) član nadzornog odbora više ne ispunjava uslove za članstvo u nadzornom odboru banke iz člana 48. ovoga zakona; c) član nadzornog odbora krši odredbe o dužnostima i odgovornostima nadzornog odbora iz čl. 55. i 56. ovoga zakona; d) lice u roku od šest mjeseci od izdavanja saglasnosti ne stupi na dužnost na koju se saglasnost odnosi; e) Agencija imenuje eksternog ili posebnog upravnika. (2) Ukidanje saglasnosti Agencije znači prestanak obavlјanja funkcije člana nadzornog odbora banke. (3) Radi provođenja postupka iz stava (1) ovoga člana Agencija obavlјa kontrolu na način koji omogućuje da se provjeri postoje li činjenice i okolnosti iz stava (1) ovoga člana. t) periodično revidira usvojene politike i procedure i druge interne akte banke, koje je nadzorni odbor usvojio; u) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke po bilansu stanja na kraju prethodne godine; v) predlaže skupštini kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke po bilansu stanja na kraju prethodne godine; z) daje prethodnu saglasnost za zaključivanje pravnog posla koji dovodi do ukupne izloženosti banke od 10% priznatog kapitala prema jednom licu ili grupi povezanih lica ili do svakog narednog povećanja ove izloženosti; aa) donosi poslovnik o radu i poslovnike o radu svojih odbora; bb) obavještava Agenciju i druge nadležne organe i institucije o nepravilnostima utvrđenim u nadzoru poslovanja banke; (4) Ako Agencija ukine saglasnost za imenovanje člana nadzornog odbora, skupština banke dužna je, na prvoj narednoj sjednici, koja mora biti hitno sazvana, donijeti odluku o razrješenju člana nadzornog odbora i imenovanju novog člana. Član 54. (Održavanje sjednica) (1) Sjednice nadzornog odbora banke održavaju se najmanje jednom tromjesečno, a u sjedištu banke najmanje jednom godišnje. (2) Prilikom sazivanja, održavanja i odlučivanja na sjednicama, nadzorni odbor dužan je postupati u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom banke, poslovnikom o radu nadzornog odbora i drugim propisima, pravilima i standardima koji se primjenjuju u poslovanju banke i dioničkih društava. (3) Ako Agencija ocijeni potrebnim, predstavnici Agencije mogu prisustvovati i učestvovati u radu sjednica nadzornog odbora. (4) Nadzorni odbor banke održaće vanrednu sjednicu ako to Agencija zahtijeva radi razmatranja određenih pitanja. (3) Zahtjevu iz stava (2) ovoga člana potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 48. ovog zakona, prijedlog odluke nadzornog odbora za izbor kandidata za člana nadzornog odbora, kao i uvjerenje od nadležnog organa da nije osuđivan za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili da mu nije izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i uvjerenje od nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak za ista djela. (4) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovoga člana na rok predloženog trajanja mandata. (5) Agencija odlučuje o izdavanju prethodne saglasnosti iz stava (1) ovoga člana na osnovu: (7) Nadzorni odbor zastupa banku prema članovima uprave. (8) Članovi nadzornog odbora dužni su: a) zauzimati stavove o nalazima Agencije u postupcima supervizije banke i to u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavlјenoj superviziji; b) nadzirati primjerenost postupaka i efikasnost interne revizije; c) razmatrati nalaze interne revizije; d) odmah obavijestiti Agenciju o: 1) imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim tijelima drugih pravnih lica; 2) pravnim poslovima na osnovu kojih je sam član nadzornog odbora ili neko od njegove uže porodice neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovna učešća u pravnom licu na osnovu kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže porodice stekao kvalificirano učešće u tom pravnom licu ili na osnovu kojih je njihovo učešće palo ispod granice kvalificiranog učešća; 3) svim materijalno značajnim informacijama koje mogu negativno uticati na podobnost lica koja imaju kvalifikovano, značajno ili kontrolno učešće u banci ili na podobnost članova nadzornog odbora ili uprave banke; a) dokumentacije iz stava (3) ovoga člana, b) podataka o izrečenim kaznama i postupcima koji se vode protiv kandidata za člana nadzornog odbora u skladu sa podzakonskim propisima Agencije, i c) ostalih podataka i informacija kojima raspolaže. n) podnosi skupštini izvještaj o radu nadzornog odbora sa godišnjim izvještajem o poslovanju banke, finansijskim izvještajima, izvještajem društva za reviziju, izvještaja interne revizije i odbora za reviziju; o) predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka; (11) U smislu stava (10) ovog člana, dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u pravnom licu sa kojim banka ima poslovni odnos ili namjerava stupiti u poslovni odnos. (12) Ukoliko članovi nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni interes u banci ili drugom pravnom licu koje je povezano sa bankom, ne mogu odlučivati o pitanjima koja se na to odnose. (13) Nadzorni odbor banke dužan je osigurati uslove za provođenje naloženih supervizorskih mjera. (14) Članu nadzornog odbora za zaključivanje ugovora sa bankom ili drugim licem povezanim sa bankom, osim za obavljanje poslova člana ovog odbora, potrebna je saglasnost nadzornog odbora. (15) Član nadzornog odbora koji zaključi ugovor iz stava (14) ovog člana, a za čije zaključivanje ne dobije saglasnost nadzornog odbora, dužan je banci da vrati sve ono što je na osnovu tog ugovora primio, osim ako nadzorni odbor nije dao naknadnu saglasnost na takav ugovor. (16) Nadzorni odbor banke odgovoran je za tačnost svih izvještaja o poslovanju banke, njenom finansijskom stanju, rezultatima poslovanja i kapitalu banke upućenih dioničarima banke, koji se javno objavlјuju, kao i regulatornih izvještaja koji se dostavlјaju Agenciji. Član 57. (Odbori nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor imenuje odbor za reviziju, odbor za naknade, odbor za rizike, odbor za imenovanja i druge odbore. (2) Nadzorni odbor banke koja je značajna s obzirom na veličinu, internu organizaciju i vrstu, obim i složenost poslova koje obavlјa dužan je pored odbora za reviziju osnovati odbor za naknade, odbor za imenovanja i odbor za rizike. (3) Ako banka nije značajna s obzirom na veličinu, internu organizaciju i vrstu, obim i složenost poslova i nema odbor za naknade ili odbor za imenovanja, nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz člana 60. i/ili člana 62. ovog zakona. p) imenuje i razrješava upravu banke i nadzire njen rad; r) imenuje i razrješava sekretara banke, te imenuje i razrješava nosioce klјučnih funkcija u banci, predlaže eksternog revizora banke i imenuje internog revizora; s) imenuje i razrješava odbor za reviziju, odbor za naknade, odbor za rizike, odbor za imenovanja, odbor za glasanje i druge specijalizirane odbore koji mu pružaju stručnu pomoć u vršenju nadzora poslovanja banke; cc) odobrava emisiju novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira nominalne vrijednosti postojećih dionica i određuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke i dd) obavlјa druge poslove u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom i drugim internim aktima donesenih na osnovu statuta. Član 56. (Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora banke) (1) Nadzorni odbor nadzire poslovanje banke i rad uprave. (2) Nadzorni odbor može da pregleda i ispituje poslovne knjige i dokumentaciju banke, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari u koju svrhu može koristiti pojedine svoje članove ili angažovati stručnjake ili dati nalog društvu za reviziju za ispitivanje godišnjih finansijskih izvještaja banke. (3) Pravo da pregleda i ispituje knjige i dokumentaciju banke iz stava (2) ovog člana ima i svaki član nadzornog odbora banke. (4) Nadzorni odbor podnosi skupštini pisani izvještaj o radu, koji obuhvata obavljeni nadzor poslovanja banke i rada uprave, u kojem posebno navodi posluje li banka u skladu sa zakonom i aktima banke, odlukama skupštine, kao i da li su godišnji finansijski izvještaji sačinjeni u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i prikazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje banke, kao i daje mišljenje o godišnjim finansijskim izvještajima i prijedlogu uprave o raspodjeli dobiti i pokriću gubitka u banci. g) usvaja opće uslove poslovanja banke i druge opće akte banke, te odlučuje o njihovim izmjenama i dopunama; h) usvaja politiku naknada u banci, u skladu sa posebnim podzakonskim aktom Agencije kojim su propisani regulatorni zahtjevi u pogledu politike i prakse naknada; i) donosi politike i procedure za izbor i procjenu ispunjenja uslova za članove uprave banke, u skladu sa podzakonskim propisima Agencije; e) analizira i nadzire primjenu i adekvatno provođenje usvojenih strategija i politika za upravljanje rizicima i provođenje sistema unutrašnjih kontrola, f) izvještava nadzorni odbor o poduzetim aktivnostima, kao i o utvrđenim nepravilnostima odmah po njihovom saznanju, te predlaže način njihovog otklanjanja, g) izvještava nadzorni odbor o realizaciji preporuka po izvještajima o obavljenoj internoj i vanjskoj reviziji, h) dostavlja nadzornom odboru i skupštini poseban izvještaj o ugovorima zaklјučenim između banke i lica u posebnom odnosu sa bankom, i) izvještava nadzorni odbor o usklađenosti poslovanja banke sa zakonom, drugim propisima i standardima poslovanja, j) provodi postupak i predlaže nadzornom odboru prijedlog izbora društva za vanjsku reviziju banke, kao i u slučaju potrebe daje obrazloženi prijedlog za razrješenje društva za reviziju, j) osigurava uslove za uspostavu efikasnih kontrolnih funkcija u banci i nadzire njihovo funkcionisanje, što uklјučuje donošenje odluke o naknadama nosioca klјučnih funkcija u banci (interne revizije, upravlјanja rizicima i praćenja usklađenosti), kao i strateških godišnjih planova rada kontrolnih funkcija i usvajanje godišnjih i polugodišnjih izvještaja istih; k) usvaja izvještaje odbora za reviziju; (5) Članovi nadzornog odbora koji se ne slažu sa nekim dijelom izvještaja ili izvještajem u cjelini iz stava (4) ovog člana dužni su u pisanoj formi dostaviti skupštini svoje primjedbe. (6) Nadzorni odbor banke odgovoran je za uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja u banci i za nadzor nad tim sistemom, a dužan je da osigura da uprava banke identifikuje rizike kojima je banka izložena, kao i izvrši kontrolu tih rizika u skladu sa odobrenim politikama i procedurama. l) utvrđuje godišnji plan poslovanja banke, uklјučujući i finansijski plan; m) usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem interne revizije i izvještajem eksterne revizije i podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju banke, koji obavezno uklјučuje finansijski izvještaj i izvještaje eksternih revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; (10) Članovi nadzornog odbora banke dužni su svoje obaveze i odgovornosti u skladu sa propisanim nadležnostima izvršavati u skladu sa interesima banke i zahtjevima savjesnog postupanja članova organa banke u skladu sa propisanim zahtjevima u pogledu sprečavanja sukoba interesa, odnosno usvojenom politikom za upravlјanje sukobom interesa banke. (1) Odbor za imenovanja dužan je: a) predlagati članove uprave; b) redovno, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i rad uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene; c) redovno, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela; d) redovno preispitivati politike za odabir članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene; e) kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominantnog uticaja pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa banke u cjelini i f) obavlјati druge poslove određene propisima. (2) Dominantan uticaj iz stava (1) tačka e) ovog člana postoji u slučaju ostvarenja želјenih operativnih i finansijskih politika od strane nosioca uticaja, uprkos na prava i uticaj bilo koje druge strane. Dominantan uticaj se ostvaruje u slučaju kada nosilac uticaja izdaje naloge vezano za operativne i finansijske politike drugom društvu čija uprava je dužna postupiti po istim neovisno od toga da li će to društvo ostvariti koristi. Član 61. (Odbor za rizike) (1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, sposobnost i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika banke. (2) Odbor za rizike dužan je izvještavati nadzorni odbor o provođenju strategije za preuzimanje i upravljanje rizicima, adekvatnosti i načinu provođenja usvojenih politika i procedura za upravljanje rizicima, kao i o adekvatnosti i pouzdanosti cjelokupnog sistema za upravljanje rizicima, pomagati i nadzirati provođenje usvojenih strategija, te savjetovati nadzorni odbor o ukupnoj trenutnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika, ne dovodeći pri tom u pitanje odgovornost nadzornog odbora i uprave u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju banke. (4) Članovi odbora za naknade, odbora za rizike i odbora za imenovanja imenuju se iz redova članova nadzornog odbora banke, odnosno članova nadzornog odbora i najviše jednog lica iz stručne službe u banci. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora. (5) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje zadatke i način organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga člana, te način i obim primjene zahtjeva za osnivanje odbora. Član 58. (Odbor za reviziju) (1) Odbor za reviziju pruža stručnu pomoć nadzornom odboru banke u vršenju nadzora nad poslovanjem banke i radom uprave banke. (2) Odbor za reviziju za svoj rad direktno odgovara nadzornom odboru banke, a članove imenuje nadzorni odbor na period od četiri godine, uz mogućnost imenovanja na dva uzastopna mandata. (3) Odbor za reviziju čine najmanje tri člana, u svakom slučaju broj članova mora biti neparan, koji imaju stručna znanja i iskustva iz oblasti finansija, revizije i računovodstva, pri čemu predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u toj banci, a izuzev naknade po osnovu te funkcije, od kojih najmanje jedan mora biti lice koje ima profesionalno zvanje ovlaštenog revizora u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija i znanje jednog od službenih jezika. (4) Članovi odbora za reviziju mogu biti lica koja su članovi nadzornog odbora i uprave unutar bankarske grupe kojoj banka pripada, ukoliko ispunjavaju uslove iz stava (3) ovog člana. (2) Članovi uprave banke moraju obavlјati poslove iz zakonom propisanih nadležnosti uprave banke, biti u radnom odnosu u banci sa punim radnim vremenom. (3) Najmanje jedan član uprave banke mora aktivno znati jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH i imati prebivalište na teritoriji BiH. (4) Članovi uprave banke dužni su postupati u skladu sa propisanim zahtjevima u pogledu sprečavanja sukoba interesa, odnosno usvojenom politikom za upravlјanje sukobom interesa banke. (5) Ako statutom nije drugačije uređeno, članovi uprave zajedno zastupaju i predstavljaju banku u pravnom prometu na način kako je to utvrđeno statutom banke. Ni jedan član uprave ne može biti ovlašten da banku zastupa pojedinačno u cjelokupnom obimu poslova iz djelatnosti banke. (6) Agencija propisuje posebnim podzakonskim aktom kriterije i postupke za procjenu dobrog ugleda i dovolјnog iskustva članova uprave banke, kao i mjere koje banka poduzima u slučaju neispunjenja kriterija. Član 64. (Uslovi za članove uprave banke) (1) Uprava banke mora imati najmanje tri člana koji organizuju, vode poslovanje i zastupaju banku, od kojih je jedan predsjednik uprave. (2) Član uprave banke može biti lice koje, u svakom trenutku ispunjava slјedeće uslove: a) koje ima dobar ugled; b) VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja; c) koje ima potreban nivo i profil edukacije i obuke i odgovarajuće praktično iskustvo potrebno za vođenje poslova banke; d) koje nije u sukobu interesa u odnosu na banku, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelјe klјučnih funkcija i upravu banke; e) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaklјučiti da će pošteno i savjesno obavlјati poslove člana uprave banke; f) i druge uslove za člana uprave prema odredbama propisa o privrednim društvima. Član 59. (Nadležnosti odbora za reviziju) (1) Odbor za reviziju: a) predlaže nadzornom odboru plan rada interne revizije, b) razmatra izvještaje interne revizije i drugih kontrolnih funkcija, te daje mišljenje o ovim izvještajima, c) razmatra godišnje finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju banke, sa izvještajem društva za reviziju, koji se podnose nadzornom odboru i skupštini banke i druge finansijske izvještaje, te daje mišlјenje po istim, d) ispituje primjenu računovodstvenih standarda u pripremi finansijskih izvještaja, e) kojem je izrečena mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, kao i tri puta izrečena opomena iz člana 155. ovog zakona, u toku prethodne četiri godine. (5) Ako je za člana uprave banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik, odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja. (6) Agencija donosi podzakonski propis kojim se pobliže uređuju: a) uslovi iz stava (2) ovoga člana za članstvo u upravi banke; b) postupak za izdavanje prethodne saglasnosti; c) dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje članova uprave banke i d) sadržaj politike iz člana 55. stav (1) tačka i) ovoga zakona i dinamika procjene ispunjenja uslova za članove uprave banke. Član 65. (Prethodna saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke) (1) Za predsjednika uprave banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke. (2) Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi banka najmanje tri mjeseca prije isteka mandata predsjednika uprave. Predsjednik uprave banke se imenuje na period od četiri godine. Isto lice može biti imenovano za predsjednika uprave banke više puta bez ograničenja. (3) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 64. ovog Zakona. (4) Kandidat za predsjednika uprave banke obavezan je dostaviti Agenciji i program rada banke za period od četiri godine i prijedlog za članove uprave. 4) svim bitnim promjenama u aktivnostima, organizaciji i cjelokupnom stanju banke ili o svim materijalno značajnim pogoršanjima nakon njihovog saznanja, uključujući kršenje propisa, kao i akata Agencije; e) nadzirati provedbu poslovne politike banke, strateških cilјeva i strategije i politike preuzimanja rizika i upravlјanja njima i f) nadzirati postupak objave i priopćavanja informacija o finansijskom stanju i poslovanju banke prema javnosti. (9) Članovi nadzornog odbora banke solidarno odgovaraju banci za štetu koja nastane kao poslјedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavlјanja nadzora nad upravlјanjem bankom postupali savjesno u skladu sa profesionalnim i etičkim standardima propisanim podzakonskim aktima Agencije. Član 62. (Odbor za naknade) (1) Nadzorni odbor banke imenuje odbor za naknade, u skladu sa posebnim propisima koje će donijeti Agencija u segmentu politika i praksi naknada zaposlenicima u banci. c) prezentacije iz stava (7) ovog člana; d) podataka o izrečenim kaznama i mjerama zabrane i postupcima koji se vode protiv kandidata za člana uprave, iz člana 64. ovog zakona i izrečenim opomenama iz člana 155. ovog zakona; e) ostalih podataka i informacija kojima raspolaže. (9) Agencija će odbit zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke ako ocijeni: a) da kandidat za predsjednika uprave banke ne ispunjava uslove iz člana 64. ovog zakona ili b) da podaci i informacije iz stava (8) ovog člana upućuju na to da kandidat za predsjednika uprave banke nije primjeren. (10) Lice koje je dobilo prethodnu saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke dužno je prije nego što bude imenovano na tu funkciju u drugoj banci ponovo dobiti prethodnu saglasnost Agencije. Odredbe st. (2) do (9) ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju na saglasnost iz ovog stava. (11) Ukoliko lice koje je obavlјalo funkciju predsjednika uprave banke, nadzorni odbor želi ponovo imenovati, dužno je dobiti prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke. (12) U slučaju da je predsjednik uprave razriješen ili iz drugog razloga spriječen da obavlja funkciju predsjednika uprave u trajanju dužem od mjesec dana, nadzorni odbor banke može, bez prethodne saglasnosti Agencije, imenovati novog predsjednika uprave kao vršioca dužnosti najduže na period od 90 dana od dana imenovanja, pri čemu mora ispunjavati uslove za imenovanje članova uprave propisane ovim zakonom. (13) Ukidanje saglasnosti Agencije znači istovremeno i prestanak obavlјanja funkcije predsjednika uprave banke. Član 66. (Prethodna saglasnost za članove uprave) (1) Članom uprave banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije člana uprave. (2) Na izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije člana uprave na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 65. ovog zakona. Član 67. (Dužnosti i odgovornosti članova uprave banke) (2) Nadzorni odbor banke dužan je uspostaviti odbor za naknade na način da može utvrđivati kompetentne i nezavisne procjene o politikama i praksama u pogledu pravilnog strukturiranja naknada u skladu sa preuzetim rizicima, održavanjem adekvatnog kapitala i likvidnošću banke, a na osnovu kojih će nadzorni odbor banke moći donijeti odgovarajuću odluku. (3) U smislu stava (2) ovog člana, Odbor za naknade je nadležan za utvrđivanje prijedloga politika naknada, uzimajući pri tome u obzir sve propisane zahtjeve u pogledu uvažavanja dugoročnih interesa dioničara, investitora, klijenata, regulatora, supervizora i drugih zainteresiranih strana, kao i javnog interesa. Odjelјak D. Uprava banke Član 63. (Sastav uprave banke) (1) Upravu banke čine predsjednik i članovi uprave. (3) Smatra se da lice nema dobar ugled, koje je pravomoćno osuđeno i lice protiv kojeg se vode postupci za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili kojem je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana uprave. (4) Član uprave banke ne može biti lice koje je: a) član nadzornog odbora druge banke u BiH, osim ako je ta banka povezano lice sa bankom čiji je on član uprave u skladu sa članom 49. stav (3) ovog zakona, b) lice koje prema odredbama drugih zakona ne može biti član uprave, c) pravosnažno osuđeno za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje te funkcije, d) se nalazi ili se u posljednje dvije godine nalazilo na funkciji direktora ili zamjenika direktora Agencije, k) odlučivanje o drugim pitanjima vezanim za organizovanje rada i poslovanja banke, a koja nisu u nadležnosti skupštine i nadzornog odbora banke. (2) Članovi uprave banke dužni su periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sistema upravlјanja bankom, uklјučujući primjerenost postupaka i efikasnosti kontrolnih funkcija, svoje zaklјučke dokumentirati i o njima obavijestiti nadzorni odbor te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravlјanje utvrđenih nedostataka. (3) Članovi uprave banke solidarno odgovaraju banci za štetu koja nastane kao poslјedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravlјanja bankom postupali s pažnjom dobrog i savjesnog privrednika. Član 68. (Informisanje nadzornog odbora) (1) Uprava banke dužna je bez odgađanja, u pisanom obliku, informisati nadzorni odbor banke o: a) svakom pogoršanju finansijskog stanja banke ili postojanju opasnosti od tog pogoršanja, kao i o drugim činjenicama koje mogu znatno uticati na finansijsko stanje banke, naročito ako kapital banke padne ispod iznosa minimalnog kapitala iz člana 24. ovog zakona ili minimalne stope adekvatnosti regulatornog kapitala iz člana 27. stav (2) ovog zakona, odnosno značajnijeg smanjenja stope adekvatnosti regulatornog kapitala, b) ako je ugrožena likvidnost ili solventnost banke, c) ako nastupe okolnosti za prestanak važenja dozvole za rad, razlozi za ukidanje dozvole za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine finansijske usluge, k) prati i razmatra, sa društvom za reviziju banke, godišnje revizije finansijskih izvještaja banke, l) predlaže nadzornom odboru banke da se određena pitanja u vezi sa internom i vanjskom revizijom uvrste u dnevni red skupštine banke, m) podnosi nadzornom odboru tromjesečni, polugodišnji i godišnji izvještaj o svom radu, i n) saziva sjednicu nadzornog odbora ukoliko smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti nadzornog odbora i uprave. (2) Član uprave banke dužan je bez odgađanja, u pisanom obliku, informisati nadzorni odbor banke o: a) svom izboru ili opozivu u nadzorno tijelo drugog pravnog lica i izboru i opozivu svog člana uže porodice, b) pravnim poslovima na osnovu kojih je sam član uprave ili neko od članova njegove uže porodice direktno ili indirektno stekao dionice ili poslovna učešća u pravnom licu na osnovu kojih je sam član uprave zajedno sa članovima svoje uže porodice stekao kvalificirano učešće u tom drugom pravnom licu ili na osnovu kojih je njihovo učešće palo ispod granice kvalificiranog učešća. Član 69. (Ukidanje i prestanak važenja rješenja za predsjednika i članove uprave banke) (1) Agencija će ukinuti rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke, ako je predsjednik ili član uprave banke dobio saglasnost na osnovu davanja neistinite ili netačne dokumentacije ili neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke. (2) Agencija će ukinut rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke: a) ako predsjednik ili član uprave banke više ne ispunjava uslove za članstvo u upravi banke iz člana 64. stava (1) ovog zakona; b) ako je predsjedniku ili članu uprave banke izrečena treća opomena Agencije u poslјednje četiri godine; c) ako imenuje eksternog ili posebnog upravnika, ili pokrene postupak likvidacije banke. (3) Agencija može ukinuti rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke: a) ako predsjednik ili član uprave banke nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Agencija; b) ako je predsjednik ili član uprave banke teže prekršio dužnosti člana uprave iz člana 67. ovog zakona; c) ako je predsjednik ili član uprave banke prekršio dužnosti člana uprave iz člana 68. ovog zakona. (4) Rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke prestaje da važi ako: a) lice u roku od šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti nije imenovano ili nije stupilo na dužnost člana uprave, b) licu istekne ugovor o radu u banci, i to na dan isteka ugovora. (5) Smatrat će se da je predsjednik ili član uprave banke teže prekršio obaveze iz člana 67. ovog zakona ako je zbog tog kršenja bila ugrožena likvidnost ili solventnost banke. (2) Odbor za reviziju je dužan, kada ocijeni da banka posluje suprotno zakonu i drugom propisu, statutu ili drugom aktu banke, da nadzornom odboru banke daje preporuke za otklanjanje uočenih nezakonitosti i nepravilnosti, kao i zahtijeva sazivanje vanredne sjednice skupštine banke u slučaju da ustanovlјene nezakonitosti i nepravilnosti mogu imati teže posljedice na poslovanje banke. (3) Članovi odbora za reviziju održavaju sastanke najmanje jednom u tri mjeseca, a po potrebi i češće, u pravilu u sjedištu banke. Član 60. (Odbor za imenovanja) b) programa rada banke iz stava (4) ovog člana; (1) Članovi uprave banke dužni su osigurati: a) zakonitost poslovanja banke i usklađenost poslovanja sa propisima donesenim na osnovu zakona, drugim propisima, općeprihvaćenim standardima i pravilima struke; b) provođenje supervizorskih mjera naloženih od strane Agencije; c) izvršavanje odluka skupštine i nadzornog odbora banke; d) provođenje usvojenih strategija, politika, pravila i procedura u svakodnevnom poslovanju banke, naročito pravila u upravlјanju rizicima, procjeni internog kapitala banke, uspostavi kontrolnih funkcija i sistema internih kontrola u svim poslovnim aktivnostima i linijama banke; e) odlučivanje o izloženostima banke u skladu sa ovlaštenjima koje je utvrdio nadzorni odbor banke; (6) Nadzorni odbor i uprava banke su dužni da u skladu sa zakonskim nadležnostima poduzimaju pravovremene i adekvatne mjere radi sprečavanja nezakonitih ili neprimjerenih radnji i uticaja koji su štetni ili nisu u najbolјem interesu banke i njenih dioničara, deponenata, klijenata, regulatora, supervizora i drugih zainteresiranih strana i koje vrše lica koja imaju značajno ili kontrolno učešće u toj banci. (7) Ukoliko više nisu ispunjene pravne ili statutarne odredbe za normalno funkcioniranje nadzornog odbora i uprave banke u skladu sa odredbama ovog zakona, Agencija će poduzeti propisanu supervizorsku mjeru definirajući vremenski rok za promjenu sastava nadzornog odbora i uprave banke. Ukoliko se u okviru zadatog vremenskog roka ne otklone propusti, Agencija može oduzeti dozvolu za rad banci, u skladu sa članom 22. ovog zakona. f) analizu efikasnosti primjene usvojenih politika i procedura i izvještavanje nadzornog odbora o rezultatima analize, sa odgovarajućim prijedlozima za unapređenje efikasnosti istih; g) redovno izvještavanje nadzornog odbora banke o poslovanju banke u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom i internim aktima banke; h) informisanost zaposlenika o svim internim aktima banke kojima se uređuju njihova prava i obaveze u radnom procesu; (11) Agencija može propisati da izjava iz stava (1) ovog člana sadrži i druge podatke. Odjelјak E. Sekretar, prokura i udruženje banaka Član 71. (Sekretar) Banka ima sekretara. Odgovornost, kvalifikacije, te postupak i nadležnost za imenovanje i razrješenje utvrđuju se statutom banke. Visina novčane naknade, kao i druga pitanja uređuju se ugovorom. Član 72. (Prokura) (1) Uprava banke dužna je pri upisu prokuriste u sudski registar upisati i ograničenje prokure. (2) Uslovi koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, obim ovlasti iz prokure, uklјučujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokuriste, utvrđuju se statutom banke. (3) Agencija će detalјnije propisati uslove za izdavanje prokure. Član 73. (Udruženje banaka) (1) Banke mogu osnovati nezavisno profesionalno bankarsko udruženje radi unapređivanja vlastitog poslovanja i usklađivanja svoje djelatnosti sa zahtjevima tržišta, propisima, pravilima struke i međunarodnim standardima. (2) Ugovorom o osnivanju udruženja banaka utvrđuju se naziv, djelatnost i sjedište udruženja, zastupanje udruženja i odgovornost u pravnom prometu, prestanak rada udruženja i način upravlјanja udruženjem, kao i druga pitanja značajna za osnivanje udruženja banaka. (3) Udruženje banaka dužno je dostaviti Agenciji svoj statut, a na zahtjev Agencije i sve druge akte. POGLAVLJE VI – POSLOVANJE BANKE Odjelјak A. Poslovi i eksternalizacija poslovnih aktivnosti banaka Član 74. (Poslovi koje banka može obavljati) (1) Banka može obavljati sljedeće poslove: a) primanje i polaganje depozita ili drugih sredstava sa obavezom vraćanja, b) davanje i uzimanje kredita i zajmova, c) izdavanje garancija i svih oblika jemstva, d) usluge unutrašnjeg i međunarodnog platnog prometa i prijenosa novca, u skladu sa posebnim propisima, e) kupovina i prodaja strane valute i plemenitih metala, f) izdavanje i upravlјanje sredstvima plaćanja (uključujući platne kartice, putne i bankarske čekove), g) finansijski lizing, h) kupovina, prodaja i naplata potraživanja (faktoring, forfeting i drugo), i) učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca za svoj ili tuđi račun, i) informisanje nadzornog odbora banke i Agencije, bez odlaganja, o pogoršanju finansijskog stanja banke ili opasnosti od nastanka pogoršanja, kao i o drugim relevantnim činjenicama koje mogu značajno uticati na finansijsko stanje banke; j) sigurnost i pouzdanost informacionog sistema banke na dnevnoj osnovi; d) ako banka prekorači dopuštenu izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica zbog smanjenja kapitala, (5) Kandidat za kojeg je podnijela banka zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana dužan je pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Federaciji iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije na osnovu obrazloženog zahtjeva ili u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne poslјedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija. e) poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za uspješnost poslovanja i likvidnost banke, f) svim postupanjima koja nisu u skladu s propisima i drugim aktima banke, g) svim mjerama Agencije koje su donesene u postupku supervizije banke ili nadzora nad njom. (6) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (7) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija može zatražiti od kandidata za članove uprave banke prezentaciju o vođenju poslova banke koja se odnosi na poslove iz njihove nadležnosti. (8) Agencija odlučuje o izdavanju prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana na osnovu: a) dokumentacije iz stava (3) ovog člana; Član 75. (Pojam eksternalizacije) (1) Eksternalizacija je ugovorno povjeravanje obavlјanja aktivnosti banke pružatelјima usluga, koje bi inače banka sama obavlјala. (2) Agencija propisuje koje usluge ne mogu biti predmetom eksternalizacije. Član 76. (Uslovi za eksternalizaciju) (1) Banka je dužna uspostaviti odgovarajući sistem upravlјanja rizicima koji su povezani s eksternalizacijom. (2) Banka smije eksternalizovati aktivnosti koje joj omogućuju obavljanje djelatnosti pružanja bankarskih i finansijskih usluga, uključujući i aktivnosti kojima se podržava obavljanje tih djelatnosti, uz uslov da eksternalizacija ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja banke, b) efikasno upravljanje rizicima banke, c) sistem unutrašnjih kontrola banke i d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije za ekternalizovane materijalno značajne aktivnosti. (3) Ako banka namjerava eksternalizirati materijalno značajne aktivnosti, dužna je o tome obavijestiti Agenciju i dostaviti propisanu dokumentaciju. (4) Agencija će u roku od 90 dana od dana prijema obavještenja i propisane dokumentacije utvrditi da li su ispunjeni uslovi za eksternalizaciju u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima i o rezultatima procjene obavijestiti banku. (5) Ukoliko Agencija procijeni da banka u namjeravanoj i/ili postojećoj eksternalizaciji ne može na odgovarajući način upravljati rizicima koji su povezani sa eksternalizacijom, može zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ili zabraniti eksternalizaciju. Član 77. (Zabrana eksternalizacije) a) svom cjelokupnom imovinskom stanju i članova uže porodice sa podacima o svakoj pojedinačnoj vrsti imovinskog prava čija tržišna vrijednost prelazi 20.000,00 KM, b) pravnom licu u kojem oni ili članovi njihove porodice učestvuju u organima upravljanja ili rukovođenja ili imaju kvalifikovano učešće u tom pravnom licu. (2) Ako se podaci u izjavi o imovinskim stanju promijene, lica koja su dala izjavu dužna su o toj promjeni obavijestiti nadzorni odbor i Agenciju u roku od mjesec dana od dana kada su saznali za promjenu. (3) Podatke iz stava (1) ovog člana nadzorni odbor dostavlja skupštini banke najmanje jednom godišnje i Agenciji najkasnije do 31.3. tekuće godine za prethodnu. (4) Članovi uprave i nadzornog odbora dužni su banci, pored podataka iz stava (1) ovog člana, prijaviti i svaki drugi direktan ili indirektan interes u pravnom licu sa kojim je banka uspostavila ili namjerava da uspostavi poslovni odnos. (5) Članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su postupati u skladu sa visokim profesionalnim i etičkim standardima upravlјanja bankom, djelujući u interesu banke, te u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti donošenje odluka zasnovanih na ličnim interesima ili u okolnostima koje mogu ili su već uzrokovale sukob interesa, te svojim postupanjem poticati adekvatnu organizacijsku kulturu, dajući prioritet profesionalnom, poštenom i savjesnom obavlјanju aktivnosti na svim organizacionim nivoima, te jasno definiranim, transparentnim i doslјedno primijenjenim linijama odgovornosti i ovlaštenjima unutar organizacione strukture banke. a) pojam materijalno značajnih aktivnosti, b) iscrpne uslove za eksternalizaciju i c) sadržaj dokumentacije uz obavijest i rokove za dostavu obavijesti iz člana 76. stava (3) ovog zakona. Odjelјak B. Upravlјanje rizicima Član 79. (Sistem upravlјanja rizicima u banci) Banka je dužna da, srazmjerno vrsti, obimu i složenosti poslova koje obavlјa i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostavi i provodi efikasan i pouzdan sistem upravlјanja rizicima koji obuhvata: a) jasnu organizacionu strukturu sa dobro definisanim, preglednim i doslјednim linijama ovlaštenja i odgovornosti unutar banke, uspostavlјenu na način da se izbjegne sukob interesa, b) efikasno upravlјanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, c) odgovarajuće sisteme unutrašnjih kontrola koji uklјučuju i odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke, d) politike naknada koje su u skladu s odgovarajućim i efikasnim upravlјanjem rizicima i koje upućuju na odgovarajuće i efikasno upravlјanje rizicima, e) postupak interne procjene adekvatnosti kapitala banke i postupak interne procjene adekvatnosti likvidnosti banke i f) plan oporavka. Član 80. (Upravlјanje rizicima) (1) Banka je dužna uspostaviti sveobuhvatno i efikasno upravlјanje rizicima, odnosno da najmanje: a) definira strategiju, politike i procedure za upravlјanje rizicima; b) uspostavi procese i postupke u upravlјanju rizicima prema definiranoj strategiji, politikama i procedurama iz tačke a) ovog stava, koja obuhvata utvrđivanje i procjenu značajnih rizika, mjerenje rizika, mjere za ograničavanje i ublažavanje rizika, praćenje, analiziranje i kontrolu rizika, kao i odgovarajuće linije za kontinuirano izvještavanje nadzornog odbora i uprave; c) efikasno, pouzdano i pravovremeno izvještava o rizicima, sa adekvatnom informatičkom podrškom koja osigurava sveobuhvatno, pravovremeno i pouzdano prikuplјanje i obradu podataka potrebnih za mjerenje, praćenje i izvještavanje o izloženostima banke rizicima prema regulatornim zahtjevima i za interne potrebe banke u sistemu upravlјanja rizicima; (8) Banka je dužna bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Agenciju o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata. (9) Članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su da se obučavaju i stručno usavršavaju u okviru programa banke. (10) Banka odnosno odbor za imenovanje je dužna da pri odabiru članova nadzornog odbora i uprave banke odredi širok raspon kvaliteta, kompetencija i strukture. j) kupovina i prodaja vrijednosnih papira (brokersko-dilerski poslovi), k) upravljanje portfelјem vrijednosnih papira i drugim vrijednostima, l) poslovi podrške tržištu vrijednosnih papira, poslovi agenta i preuzimanje emisije, u skladu sa propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, m) poslovi investicionog savjetovanja i skrbnički poslovi, n) usluge finansijskog menadžmenta i savjetovanja, o) usluge prikupljanja podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih lica i fizičkih lica koja samostalno obavlјaju registrovanu poslovnu djelatnost, p) usluge iznajmlјivanja sefova, r) posredovanje u poslovima osiguranja, u skladu sa propisima koji uređuju posredovanje u osiguranju, d) operativni rizik; e) kamatni rizik u bankarskoj knjizi; f) rizik zemlјe; g) rizik usklađenosti; h) koncentracijski rizik; i) rizik namirenja; j) strateški rizik; k) reputacioni rizik; l) ostali rizici. (2) Kreditni rizik je, u smislu ovog zakona, rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obaveze prema banci. (3) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti banke da podmiri svoje dospjele novčane obaveze. Agencija može odlučiti o potrebi nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost kojima su obuhvaćeni likvidnosni rizici kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena, pri čemu će voditi računa o modelu poslovanja banke, sistemima, procesima i mehanizmima banke, nalazu supervizije koja je provedena u skladu s članom 139. ovog zakona i sistemskom likvidnosnom riziku. (6) Radi provođenja postupka iz st. (2) i (3) ovog člana Agencija obavlјa kontrolu u obimu i na način koji omogućuje da se provjeri postoje li činjenice i okolnosti iz st. (2) i (3) ovog člana. (7) Ako Agencija ukine rješenje kojim je izdata saglasnost za imenovanje predsjednika ili člana uprave banke, nadzorni odbor banke dužan je odmah, a najkasnije pet dana od dana ukidanja rješenja donijeti odluku o razrješenju predsjednika ili člana uprave banke i imenovati vršioca dužnosti te pokrenuti proceduru za dobivanje saglasnosti za nove članove. s) druge poslove koji predstavlјaju podršku konkretnim bankarskim poslovima. (2) Banka je dužna da svoje poslovanje obavlјa u skladu sa zakonom, propisima Agencije, uslovima i ograničenjima utvrđenim dozvolom, te odgovarajućim poslovnim i računovodstvenim načelima i standardima. (8) Rizik usklađenosti je rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga finansijskog gubitka koji banka može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima. (9) Koncentracijski rizik je svaka pojedinačna, direktna ili indirektna, izloženost prema jednom licu, odnosno grupi povezanih lica ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelјi rizika kao što su isti privredni sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni proizvodi, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uklјučujući posebno rizike povezane sa velikim indirektnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davaocu kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja banke ili materijalno značajne promjene njenog rizičnog profila. (10) Rizik namirenja predstavlјa mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital banke zbog razlike u ugovorenoj cijeni namirenja za određeni dužnički, vlasnički, devizni ili robni instrument i njene sadašnje tržišne vrijednosti. (11) Strateški rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog nepostojanja dugoročne strategije razvoja banke, donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagođenosti promjenama u ekonomskom okruženju i sl. (12) Reputacijski rizik je rizik gubitka povjerenja u integritet banke do kojeg dolazi zbog nepovolјnog javnog mišlјenja o poslovnoj praksi banke, koje proizlazi iz aktivnosti banke, poslovnih veza banke sa pojedinačnim klijentima ili aktivnosti članova organa banke, neovisno o tome postoji li osnova za takvo javno mišlјenje. (13) Banka je dužna donijeti i provoditi primjerene politike i procedure upravlјanja rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. (14) Agencija će propisati minimalne zahtjeve u pogledu upravlјanja rizicima u banci, koji između ostalog, uklјučuju identifikaciju, mjerenje, praćenje i kontrolu rizika. Odjelјak C. Sistem internih kontrola Član 82. (Obuhvat sistema internih kontrola) Član 70. (Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora i uprave) a) adekvatnu organizacijsku strukturu, b) organizacijsku kulturu, c) uspostavu kontrolnih funkcija banke, d) adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, e) adekvatne interne kontrole integrisane u poslovne procese i aktivnosti banke i f) adekvatne administrativne i računovodstvene postupke. Član 83. (Kontrolne funkcije) (1) Banka je dužna uspostaviti tri kontrolne funkcije: a) funkciju upravlјanja rizicima, b) funkciju praćenja usklađenosti i c) funkciju interne revizije. (2) U skladu sa stavom (1) ovog člana nadzorni odbor banke dužan je donijeti akt za svaku od kontrolnih funkcija, te ih uspostaviti na način da budu nezavisne, odnosno funkcionalno odvojene od poslovnih procesa i aktivnosti u kojima rizik nastaje, odnosno koje ove kontrolne funkcije prate, kontrolišu i ocjenjuju. (3) Obavljanje kontrolnih funkcija banka je dužna da organizuje u sjedištu banke i implementira sistem kontrolne funkcije u drugim organizacionim dijelovima srazmjerno svojoj veličini, internoj organizaciji, vrsti, obimu i složenosti poslova koje obavlja određena kontrolna funkcija. (4) Prilikom uspostave kontrolnih funkcija banka je dužna: a) primijeniti princip proporcionalnosti, odnosno srazmjernosti sa veličinom, vrstom i složenosti poslovanja banke i profilom rizika banke; b) pokriti sve značajne rizike kojima je ili kojima bi mogla biti izložena; c) izbjeći sukob interesa; d) uspostaviti direktne linije izvještavanja prema nadzornom odboru banke; e) osigurati dovolјan broj zaposlenika u kontrolnim funkcijama, sa odgovarajućim stručnim znanjima i iskustvom, kao i njihovo redovno stručno obrazovanje i osposoblјavanje; f) imenovati lica odgovorna za rad kontrolnih funkcija i o njihovom imenovanju obavijestiti Agenciju. (5) Rukovodioci organizacionih jedinica kontrolnih funkcija sastavljaju tromjesečne, polugodišnje i godišnje izvještaje o upravljanju rizicima, praćenju usklađenosti poslovanja i internoj reviziji, koje dostavljaju upravi, nadzornom odboru i odboru za reviziju i najmanje jednom godišnje učestvuju na sjednicama tijela koje izvještavaju. (6) Izvještaje iz stava (5) ovog člana, uz pribavljeno izjašnjenje uprave i odbora za reviziju, usvaja nadzorni odbor banke. (7) Ukoliko neka od kontrolnih funkcija prilikom obavlјanja poslova iz svoje nadležnosti utvrdi nezakonitosti u poslovanju ili kršenje strategije, politika i procedura u upravlјanju rizicima zbog kojih može biti ugrožena stabilnost, sigurnost, solventnost ili likvidnosti banke, lice zaduženo za rad kontrolne funkcije dužno je odmah o tome obavijestiti upravu, nadzorni odbor banke i Agenciju. (3) Banka može obavlјati poslove tehničke podrške iz okvira svoje infrastrukture za svoje supsidijare, uz prethodno pribavlјenu saglasnost Agencije. (1) Članovi uprave i nadzornog odbora banke dužni su da, u roku od mjesec dana od dana stupanja na dužnost, nadzornom odboru banke i Agenciji dostave pisanu izjavu koja sadrži podatke o: (1) Banka je dužna uspostaviti stalne i efikasne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima nezavisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje kontrolne funkcije prate i nadziru, srazmjerno svojoj veličini te vrsti, obimu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti. (2) Pojedina kontrolna funkcija ne može biti organizovana u sklopu druge kontrolne funkcije. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, banka može obavlјanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizovati unutar funkcije upravlјanja rizicima ili neke funkcije podrške ako je to primjereno njenoj veličini te vrsti, obimu i složenosti poslova, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizovati unutar funkcije interne revizije. (4) Banka je dužna organizovati funkciju interne revizije kao poseban organizacioni dio, funkcionalno i organizaciono nezavisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacionim dijelovima banke. (5) Banka je dužna organizovati kontrolne funkcije na način da pokrije sve značajne rizike kojima jest ili kojima bi banka mogla biti izložena u svom poslovanju. (6) Banka je dužna uspostaviti kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa. Član 85. (Lica koja obavlјaju poslove kontrolne funkcije) (1) Banka je dužna, srazmjerno svojoj veličini, vrsti, obimu i složenosti poslova, za obavlјanje poslova svake kontrolne funkcije osigurati dovolјan broj lica koja moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. (2) Ako se obavlјanje poslova pojedine kontrolne funkcije povjerava većem broju lica, mora se imenovati lice odgovorno za rad kontrolne funkcije kao cjeline. (3) Banka je dužna bez odgode, a najkasnije u roku od osam radnih dana, obavijestiti Agenciju o imenovanju lica odgovornih za rad svake kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih lica. (4) Banka je dužna osigurati redovno stručno obrazovanje i osposoblјavanje lica koja obavlјaju poslove kontrolnih funkcija. (5) Lica koja se imenuju za vršenje kontrolnih funkcija ne mogu biti lica povezana sa bankom, odnosno lica kod kojih postoji drugi osnov povezanosti zbog kojeg može postojati sukob interesa, odnosno dovedena u pitanje nezavisnost i objektivnost u vršenju propisanih odgovornosti interne revizije. (6) U provođenju poslova za koje su odgovorne kontrolne funkcije, potrebno je osigurati zaposlenicima kontrolnih funkcija pravo uvida u svu potrebnu dokumentaciju, bez ograničenja. Član 86. (Funkcija interne revizije) (1) Banka je dužna da organizuje internu reviziju kao nezavisnu funkciju u banci, koja je odgovorna za ocjenu: (2) Odgovornost banke prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (3) Banka ne smije eksternalizovati prava i obaveze nadzornog odbora i uprave, kao ni kontrolne funkcije banke koje su definirane ovim zakonom. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, banka smije ekternalizovati određene segmente funkcije interne revizije uz saglasnost Agencije, pod uslovima i na način koje propiše Agencija. d) tačnosti i pouzdanosti finansijskih izvještaja banke; e) adekvatnosti upravlјanja imovinom banke; f) primjene politike naknada u banci; g) usklađenosti novih proizvoda i postupaka sa važećim propisima, internim aktima, standardima i kodeksima, kao i uticaja novih proizvoda/postupaka/tržišta na izloženost rizicima; h) strategija, politika i postupaka ocjenjivanja potrebnog internog kapitala banke srazmjerno njenom profilu rizičnosti i dr. (2) Funkcioniranje interne revizije u banci se organizuje na način kojim se osigurava nezavisnost, kompetentnost, objektivnost i nepristrasnost u obavlјanju poslova za koje je odgovorna, trajnost i efikasnost obavlјanja funkcije interne revizije, adekvatnost i pravovremenost izvještavanja o nalazima i preporukama interne revizije. (3) Uprava i nadzorni odbor banke dužni su osigurati pravovremeno i efikasno poduzimanje korektivnih mjera po preporukama interne revizije, sa cilјem otklanjanja uočenih nepravilnosti i slabosti konstatovanih u izvještajima interne revizije. (4) Banka mora da ima najmanje jednog zaposlenog u organizacionoj jedinici interne revizije koji ima zvanje i certifikat ovlaštenog internog revizora. (5) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije ne mogu obavljati rukovodeće ni druge poslove iz djelatnosti banke, osim poslova koji se odnose na obavljanje interne revizije, niti mogu učestvovati u pripremi i izradi akata i druge dokumentacije koji mogu biti predmet interne revizije. (6) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije imaju pravo uvida u poslovne knjige, finansijske izvještaje i svu dokumentaciju banke i njenih podređenih društava, kao i članova iste bankarske grupe, te da vrše nadzor nad poslovanjem banke i učestvuju na sjednicama nadzornog odbora. Član 87. (Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja) (1) Banka je dužna da funkciju praćenja usklađenosti poslovanja uspostavi i razvija na način koji osigurava: a) praćenje usklađenosti poslovanja banke sa ovim zakonom, propisima Agencije i drugim propisima i standardima opreznog bankarskog poslovanja, procedurama o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kao i drugim aktima kojima se uređuje poslovanje banke, b) identifikovanje propusta i procjenu rizika kao posljedice neusklađenosti poslovanja banke sa zakonom i drugim propisima, posebno rizika od provođenja nadzornih mjera i sankcija Agencije i drugih nadležnih organa, finansijskih gubitaka, kao i reputacioni rizik, Član 78. (Propisi Agencije u vezi s eksternalizacijom) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje: d) provodi stres testove – testove osjetlјivosti banke na rizike (pojedinačno i integralno), korištenjem više scenarija, odnosno pretpostavki o promjenama eksternih i internih faktora koji mogu imati značajan uticaj na rizike u poslovanju banke; e) sačini planove za nepredviđene, odnosno vanredne situacije u poslovanju banke. Banka je dužna da u okviru funkcije upravlјanja rizicima osigura obavljanje najmanje slјedećih poslova: a) analizu rizika koja uključuje utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, b) kontinuirano praćenje svih značajnijih rizika kojima je banka izložena, c) provođenje testiranja otpornosti na stres, d) provjeru primjene i efikasnosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, uključujući rizike iz makroekonomskog okruženja, e) ispitivanje i ocjenu adekvatnosti i efikasnosti internih kontrola u procesu upravljanja rizicima, te ocjenu adekvatnosti metodologije za upravljanje rizicima, f) učestvovanje u izradi i preispitivanju strategija i politika za upravljanje rizicima, metoda i postupaka za upravljanje rizicima, te davanje prijedloga i preporuka za efikasno upravljanje rizicima, g) analizu, praćenje i izvještavanje o adekvatnosti internog kapitala banke, te provjeru strategija i postupaka ocjenjivanja potrebnog internog kapitala, h) analizu rizika prisutnih kod novih proizvoda ili novih tržišta i i) provođenje ostalih provjera potrebnih za adekvatnu kontrolu rizika. Odjelјak D. Izloženosti banke Član 89. (Velika izloženost) (1) Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica smatra se velikom izloženošću ako je njena vrijednost jednaka ili prelazi 10% priznatog kapitala. (2) Banka je dužna usvojiti politike i procedure za utvrđivanje i praćenje pojedinačnih izloženosti i ukupne izloženosti, kao i izloženosti prema licima povezanim sa bankom, odnosno vodi evidenciju i o istim prati i izvještava u skladu sa podzakonskim aktima Agencije. Član 90. (Najveća dopuštena izloženost) (1) Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne smije prelaziti 25% priznatog kapitala banke. (2) Najveći dopušteni iznos kredita koji nije osiguran kolateralom u skladu sa propisima Agencije prema jednom licu ili grupi povezanih lica ne smije biti veći od 5% priznatog kapitala banke. (3) Banka može u izuzetnom slučaju prekoračiti ograničenja iz stava (1) ovog člana za izloženosti u knjizi trgovanja ako su ispunjeni sljedeći uslovi: (2) Banka je dužna da svojim aktima jasno i precizno definira ovlaštenja i odgovornosti u upravlјanju rizicima za sve organizacione nivoe, sve nivoe radnog procesa i odlučivanja u banci. (3) Prilikom uspostave i primjene sistema za upravlјanje rizicima, banka je dužna osigurati da preuzimanje rizika bude funkcionalno odvojeno od poslova identifikacije, mjerenja, praćenja, kontrole rizika, te u tom smislu zavisno od veličine i složenosti poslovanja u svojoj organizacionoj strukturi definira organizacione dijelove, odnosno zaposlenike koji će biti neposredno odgovorni za upravlјanje rizicima na operativnom nivou. (4) Banka je dužna da osigura nezavisnu procjenu funkcioniranja sistema za upravlјanje rizicima od strane interne i eksterne revizije. d) sva prekoračenja ograničenja od 25% priznatog kapitala iz knjige trgovanja koja traju duže od 10 dana zajedno ne prelaze 600% priznatog kapitala banke. (4) U svakom od slučajeva prekoračenja ograničenja, banka bez odgađanja obavještava Agenciju o iznosu prekoračenja, nazivu lica na koje se prekoračenje odnosi, odnosno grupi povezanih lica na koje se prekoračenje odnosi. (5) Banka je dužna uz obavijest priložiti opis mjera koje će provesti radi usklađivanja sa zahtjevima za ograničenja iz ovog člana i navesti rok u kojem će te mjere biti provedene. (6) Agencija daje rješenje banci za usklađivanje sa ograničenjem, odnosno rok za usklađivanje. (7) Agencija propisuje bliže uslove i način izračuna velike izloženosti kao i zbir svih najvećih dozvolјenih izloženosti banke. Član 91. (Prethodna saglasnost nadzornog odbora) Za zaklјučivanje pojedinačnog pravnog posla na osnovu kojeg bi ukupna izloženost banke mogla rezultirati velikom izloženošću banke i za svako naredno povećanje izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica potrebna je prethodna saglasnost nadzornog odbora banke. Član 92. (Izloženost banke prema grupi) Na ukupnu izloženost banke prema njoj nadređenom društvu, njoj podređenim društvima i s njima povezanim licima primjenjuju se ograničenja propisana članom 90. st. (1) i (2) ovog zakona. Član 93. (Pravni poslovi s licem u posebnom odnosu sa bankom) (1) Banka u svom poslovanju ne može licu u posebnom odnosu sa bankom odobriti uslove koji su povoljniji od uslova odobrenih drugim licima koja nisu u posebnom odnosu sa tom bankom, odnosno nisu zaposlena u toj banci. (2) Pravni poslovi banke s licem u posebnom odnosu sa bankom obuhvataju poslove koje banka zaključi sa ovim licem i licem koje je povezano s licem u posebnom odnosu sa bankom. (3) Agencija će utvrditi iznos iznad kojeg banka može zaključiti pravni posao sa licem u posebnom odnosu sa bankom samo isklјučivo nakon dobijanja pisanog odobrenja nadzornog odbora banke. (4) Odobrenje iz stava (3) ovog člana nije obavezno u slučaju: a) polaganja depozita lica u posebnom odnosu sa bankom; b) davanja kredita osiguranog vezanim depozitom lica u posebnom odnosu sa bankom; c) davanja kredita osiguranog dužničkim vrijednosnim papirima Federacije, odnosno dužničkim vrijednosnim papirima lica čiji rejting, prema ocjeni priznatih međunarodnih rejting agencija, nije ispod "A". (5) Agencija će detalјnije propisati elemente sistema upravlјanja rizicima, kao i internog postupka procjene adekvatnosti kapitala banke koji treba da obuhvati sve rizike u poslovanju banke. Član 81. (Vrste rizika u poslovanju banke) (1) Sistem upravlјanja rizicima u banci mora biti uspostavlјen na način da obuhvati sve rizike koje banka smatra značajnim i kojim je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju i iste treba da definiše u svojoj strategiji, politikama i procedurama za upravlјanje rizicima, a minimalno slјedeće rizike: (8) Pravni posao koji banka zaključi suprotno uslovima propisanim st. (1) do (7) ovog člana ništav je. (9) Agencija propisuje bliže uslove i ograničenja u obavljanju poslova sa licima u posebnom odnosu sa bankom. Član 94. (Ulaganja banke) (1) Banka ne može, direktno ili indirektno, bez prethodnog pisanog odobrenja Agencije imati: a) značajan vlasnički interes u pravnom licu ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica koji prelazi iznos od 5% regulatornog kapitala banke ili b) ukupnu neto vrijednost svih vlasničkih učešća banke u drugim pravnim licima i u supsidijarnim licima tih pravnih lica iznad 20% regulatornog kapitala banke. (2) Kriteriji za odlučivanje o izdavanju odobrenja Agencije iz stava (1) ovog člana su: a) nema izlaganja nepotrebnim rizicima; b) nema onemogućavanja efikasne supervizije, provođenja supervizorskih mjera ili restrukturiranja banke; c) odgovarajući finansijski, upravlјački i organizacioni resursi da bi se obavila transakcija i d) sposobnost za upravlјanje rizicima nebankarskih poslova. (3) Kod odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stava (1) ovog člana za prekogranična ulaganja banke Agencija će osim kriterija iz stava (2) ovog člana uzeti u obzir i slјedeće kriterije: a) odgovarajući tok informacija potreban za konsolidovanu superviziju; b) efikasnost supervizije u zemlјi domaćinu i c) sposobnost za vršenje supervizije na konsolidovanoj osnovi. (4) Banka ne može, direktno ili indirektno, imati vlasničko učešće u jednom pravnom licu koji prelazi 15% njenog regulatornog kapitala, a vlasničko učešće u nefinansijskom licu ne može preći 10% njenog regulatornog kapitala, niti vlasničko učešće može preći 49% vlasništva nefinansijskog pravnog lica. (5) Ukupno učešće banke u licima koja nisu lica u finansijskom sektoru ne može biti veće od 25% priznatog kapitala banke, a ukupno učešće banke u licima u finansijskom sektoru ne može preći 50% njenog priznatog kapitala. (6) Ukupno ulaganje banke u osnovna sredstva ne može biti veće od 40% iznosa priznatog kapitala banke. (7) Krediti banke pravnim licima u kojima banka ima investicije smatrat će se ulaganjima u smislu ograničenja u ovom članu. a) kreditni rizik; b) rizik likvidnosti; c) tržišne rizike (pozicijski rizik, valutni rizik, robni rizik i drugi tržišni rizici); (4) Tržišnim rizicima, u smislu ovog zakona, smatraju se pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik. Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene finansijskog instrumenta ili kod derivata, promjene cijene odnosne varijable. Valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene kursa valute i/ili promjene cijene zlata. Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe. (5) Operativni rizik je rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, lјudi i sistema ili vanjskih događaja, uklјučujući pravni rizik. Član 96. (Kupoprodaja plasmana banke) (1) Kupoprodaja plasmana se regliše ugovorom kojim se prenosi plasman (potraživanje po osnovu kredita, kamata, zajmova, ulaganja koja se drže do dospijeća, osim ulaganja u dužničke vrijednosne papire i sl.) ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s banke prodavca na društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana (u dalјem tekstu: kupac) te čija će poslјedica biti prestanak priznavanja plasmana u bilansu banke u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Banka može zaklјučiti ugovor o kupoprodaji plasmana nakon što je dobila saglasnost Agencije da su ispunjeni opći uslovi kupoprodaje plasmana, kao i posebni uslovi za kupoprodaju materijalno značajnog iznosa plasmana, propisani ovim zakonom i propisima Agencije. (3) Banka plasmane po osnovu kredita i druge usluge odobrene korisniku finansijskih usluga može ustupiti isključivo drugim bankama ili finansijskim organizacijama koje imaju dozvolu Agencije. (4) Agencija će detalјnije propisati: a) definiciju i obuhvat plasmana; b) finansiranje kupoprodaje plasmana; c) opće i posebne uslove za kupoprodaju tih plasmana; d) materijalno značajan iznos plasmana; e) dokumentaciju koju banka dostavlјa Agenciji za potrebe ispunjavanja propisanih uslova i f) druga potrebna pitanja za plasmane koji su predmet kupoprodaje. Član 97. (Obaveze banke prodavca prije donošenja odluke o kupoprodaji plasmana) (1) Banka prodavac dužna je prije donošenja odluke o zaklјučivanju ugovora o kupoprodaji plasmana osigurati da nezavisni procjenjivač izvrši procjenu vrijednosti potraživanja, kao i izvršiti procjenu vrijednosti efekata prodaje plasmana na finansijski rezultat banke, kontinuitet poslovanja, reputaciju, izloženost rizicima, solventnost, likvidnost, te na zaštitu korisnika finansijskih usluga, ako su predmet prodaje plasmani odobreni korisnicima finansijskih usluga. (2) Banka prodavac je dužna prije donošenja odluke o zaključivanju ugovora o prodaji plasmana izvršiti procjenu kupca s aspekta njegove finansijske, kadrovske i tehničke sposobnosti za preuzimanje predmeta kupoprodaje. (3) Bliže kriterije za procjenu iz stava (2) ovog člana propisat će Agencija. (6) Kamatni rizik u bankarskoj knjizi je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige uslijed promjene kamatnih stopa. (7) Rizik države je rizik koji se odnosi na državu porijekla lica prema kojem je banka izložena, odnosno rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital banke zbog nemogućnosti banke da naplati svoja potraživanja od ovog lica iz razloga koji su poslјedica političkih, ekonomskih ili socijalnih prilika u zemlјi porijekla tog lica. Rizik zemlјe obuhvata političko-ekonomski rizik i rizik transfera. Banka je dužna uspostaviti i provoditi efikasan sistem internih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvata najmanje: b) banka prodavac je sačinila procjenu efekata prodaje plasmana, c) finansiranje prodaje, upravlјanje i naplata plasmana vrši se u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim propisom Agencije, d) cilj prodaje nije ostvarivanje prihoda koji inače ne bi bili ostvarivi za banku prodavca. (2) Banka prodavac može zaključiti ugovor o prodaji plasmana sa kupcem iz bankarske grupe, ako: a) cilj prodaje plasmana nije izbjegavanje ispunjavanja kapitalnih zahtjeva, ostalih bonitetnih kao i drugih zahtjeva propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenima na osnovu njega, b) cilj prodaje nije ostvarivanje prihoda koji inače ne bi bili ostvarivi za banku prodavca na pojedinačnoj ili konsolidovanoj osnovi za bankarsku grupu. (3) Banka prodavac mora osigurati da su plasmani ili rizici i koristi po osnovu plasmana trajno preneseni na kupca. (4) Banka prodavac ne preuzima, neposredno ili posredno, odgovornost za kvalitet prodatih plasmana, uključujući njihovu naplativost i kreditni rejting dužnika, na osnovu kojeg je utvrđena ugovorena prodajna cijena. (5) U slučaju nastupanja razloga za raskid ugovora o prodaji plasmana, banka prodavac i kupac ne mogu ugovoriti povrat plasmana, ali imaju pravo na naknadu štete zbog raskida ugovora. Član 99. (Posebni uslovi za kupoprodaju materijalno značajnog iznosa plasmana) (1) Banka prodavac može zaključiti ugovor o kupoprodaji materijalno značajnog iznosa plasmana ako su pored opštih uslova kupoprodaje plasmana ispunjeni i sljedeći posebni uslovi: a) osiguran trajan prijenos plasmana ili rizika i koristi po osnovu plasmana, b) banka prodavac ne preuzima, neposredno ili posredno, odgovornost za kvalitet prodatih plasmana, uključujući njihovu naplativost i kreditnu sposobnost dužnika, na osnovu kojeg je utvrđena ugovorena prodajna cijena i c) upravljanje i naplata prodatih plasmana obavlja se u skladu sa propisima Agencije. (2) Banka prodavac je dužna najkasnije u roku od 60 dana prije zaključivanja ugovora o kupoprodaji materijalno značajnog iznosa plasmana u pisanoj formi zatražiti saglasnost Agencije o ispunjenosti opštih i posebnih uslova kupoprodaje i dostaviti propisanu dokumentaciju. Član 100. (Finansiranje prodaje plasmana) (1) Banka prodavac je dužna ugovoriti da će kupac svoju obavezu isplate ugovorene cijene ispuniti uplatom u cijelosti na račun banke prodavaoca odmah nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji plasmana, a najkasnije u roku od 60 dana. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, u vanrednim slučajevima Agencija može na zahtjev banke prodavaoca dopustiti i druge načine i rokove podmirivanja ugovorene cijene. (3) Banka prodavac ne smije neposredno ili posredno finansirati prodaju svojih plasmana ili rizika i koristi po osnovu plasmana. (8) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj internih akata za svaku kontrolnu funkciju, uslove koje moraju ispunjavati lica koja obavlјaju poslove kontrolnih funkcija, te obim i način obavlјanja poslova svake funkcije iz stava (1) ovog člana te način na koji uprava banke preispituje primjerenost i djelotvornost kontrolnih funkcija u skladu s članom 67. stavom (2) ovog zakona. Član 84. (Organizacijska struktura kontrolnih funkcija) (1) Banka ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja bankarskih i finansijskih usluga za koje je dobila dozvolu za rad od strane Agencije u skladu sa ovim zakonom. Odjelјak F. Bankarska tajna Član 102. (Pojam bankarske tajne) (1) Bankarskom tajnom smatra se podatak, činjenica ili saznanje do kojih su došli dioničari, članovi organa banke i zaposleni u banci obavljajući poslove i izvršavajući dužnosti iz svoje nadležnosti, kao i lica društva koje vrše reviziju banke i druga lica koja zbog prirode posla koji obavljaju imaju pristup tim podacima, a čije bi otkrivanje neovlaštenom licu nanijelo ili moglo da nanese štetne posljedice za banku i njene klijente. (2) Bankarskom tajnom iz stava (1) ovog člana smatraju se naročito: a) podaci koji su poznati banci, a odnose se na lične podatke, finansijsko stanje i transakcije, kao i na vlasništvo ili poslovne veze fizičkih i pravnih lica klijenata te ili druge banke, b) podaci o stanju i prometu na pojedinačnim računima fizičkih i pravnih lica otvorenih u banci. (3) Bankarskom tajnom ne smatraju se: a) javni podaci i podaci koji su zainteresovanim licima sa opravdanim interesom dostupni iz drugih izvora, b) zbirni podaci na osnovu kojih nije moguće utvrditi lične ili poslovne podatke o pojedinačnim licima na koje se ti podaci odnose, c) podaci o dioničarima banke, visini njihovog učešća u dioničarskom kapitalu banke, kao i podaci o drugim licima, bez obzira na to da li su oni klijenti banke, i d) javni podaci iz jedinstvenog registra računa. (4) Bankarska tajna predstavlјa poslovnu tajnu. (5) Na sve organizacione dijelove banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu osnovane u Federaciji shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje uređuju bankarsku tajnu. Član 103. (Obaveza čuvanja bankarske tajne) (1) Lica koja u obavljanju poslova i vršenju dužnosti iz svog djelokruga imaju pristup podacima iz člana 102. stav (2) ovog zakona dužna su da te podatke čuvaju, u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu njega i drugim propisima kojima se uređuje čuvanje bankarske i poslovne tajne i ne smiju ih upotreblјavati za svoju ličnu korist niti ih mogu saopćavati trećim licima. (2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su da čuvaju bankarsku tajnu i nakon prestanka radnog odnosa u banci, prestanka njihovog angažovanja u banci, odnosno prestanka statusa na osnovu kojeg su ostvarili pristup tim podacima. b) efikasnosti i pouzdanosti funkcije praćenja usklađenosti i funkcije kontrole rizika, kao i uspostavlјenog sistema internih kontrola u svim područjima poslovanja banke; c) menadžment informacionog sistema u banci; c) savjetovanje uprave i drugih odgovornih lica o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila, uključujući i informacije o aktuelnostima iz tih područja, a) trećem licu uz pisanu saglasnost klijenta na koga se podatak odnosi, b) radi ostvarenja interesa banke prilikom prodaje plasmana klijenata, c) nadležnom sudu, tužilaštvu ili licima koja rade po njihovim nalozima, na osnovu odluke ili zahtjeva nadležnog suda, odnosno tužilaštva, ukoliko su takvi podaci potrebni za postupke koje provode u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa propisima koji uređuju njihov rad, d) sudu ili upravnom organu u vezi sa izvršenjem ili stečajnom upravniku u vezi sa stečajem na imovini klijenta banke, e) Agenciji i drugim nadležnim regulatornim organima radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti, f) Ombudsmanu za bankarski sistem, ako interesi ili obaveze banke ili korisnika bankarskih usluga zahtijevaju saopćavanje tajnih podataka u postupku rješavanja pravnih nesuglasica između banke i korisnika bankarskih usluga ili drugom postupku arbitraže ili mirenja, g) na pisani zahtjev poreskih organa, inspekcijskih i drugih kontrolnih organa u skladu sa propisima koji uređuju njihov rad, h) Agenciji za osiguranje depozita, u skladu sa propisima o osiguranju depozita u bankama, i) društvima za osiguranje u postupku osiguranja potraživanja banke, a koji se odnose na ta potraživanja, j) pri zaključivanju pravnih poslova čiji je rezultat osiguranje potraživanja banke, uklјučujući i kreditne izvedene instrumente, bankarsko jemstvo i drugi slični poslovi, k) ako banka koja pruža usluge čuvanja i administriranja finansijskih instrumenata za račun klijenata dostavi banci koja je izdavalac nematerijalizovanih vrijednosnih papira na njen zahtjev podatke o imaocima tih vrijednosnih papira, l) na osnovu pisanog zahtjeva centra za socijalni rad radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti, m) na osnovu pisanog zahtjeva lica koje je pogrešno uplatilo novčana sredstva na račun klijenta banke, i to samo podaci koji su potrebni u svrhu pokretanja sudskog postupka radi povrata pogrešno uplaćenih novčanih sredstava, n) nadležnom organu za restrukturiranje, likvidaciju odnosno stečaj banke, ako su tajni podaci neophodni za rješavanje potraživanja povjerilaca, te ostalih zahtjeva koji se odnose na postupak restrukturiranja, likvidacije odnosno stečaja banke, osim onih podataka koji se odnose na druge subjekte koji su uključeni i imaju pravni interes u tim postupcima, o) Centralnoj banci, odnosno drugom nadležnom organu u skladu sa propisima kojima se uređuje nadzor platnih sistema, odnosno platni promet, u okvirima njihove nadležnosti, d) procjenu efekata koje će na poslovanje banke imati izmjena relevantnih propisa. (2) Organizaciona jedinica zadužena za praćenje usklađenosti poslovanja banke dužna je da sačini program praćenja usklađenosti poslovanja banke, koji posebno sadrži metodologiju rada te organizacione jedinice, planirane aktivnosti, način i rokove izrade izvještaja, način provjere usklađenosti, kao i plan obuke zaposlenih. Član 88. (Funkcija upravlјanja rizicima) a) izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica za izloženosti iz bankarske knjige ne prelazi ograničenje iz stava (1) ovog člana, tako da prekoračenje u potpunosti proizlazi iz knjige trgovanja, u) u okviru bankarske grupe radi upravljanja rizicima, v) sudužniku, založnom dužniku, jemcu ili drugom učesniku kreditnog odnosa, i to samo podatke o tom kreditnom odnosu, z) pružaocima usluga eksternalizacije, kada je saopćavanje podataka neophodno za provođenje aktivnosti banke koje su predmet eksternalizacije, aa) stranim organima i drugim tijelima, ako je to predviđeno međunarodnim sporazumima, bb) drugim organima koja vrše javnopravna ovlaštenja, u skladu sa posebnim zakonom, cc) društvu za reviziju u svrhu vršenja revizije izvještaja banke i dd) na osnovu drugih zakona. (2) Banka je dužna da za klijenta koji je zaključio ugovor o pružanju bankarskih usluga obezbijedi njegovu pisanu saglasnost iz stava (1) tačka a) ovog člana u posebnom dokumentu. (3) Kada se razmjena podataka obavlja na osnovu pisane saglasnosti klijenta iz stava (1) tačke a) ovog člana ili se podaci dostavljaju u skladu sa stavom (1) tačkom t) ovog člana, banka je dužna da ispuni sljedeće uslove: a) obezbijedi da su podaci koji se dostavljaju tačni, potpuni i ažurirani, b) klijentu na njegov zahtjev omogući uvid u njegove podatke koje banka dostavlja, c) obezbijedi da se na taj način ne razmjenjuju podaci u većem obimu nego što je potrebno za namjenu za koju se razmjenjuju i d) čuva primljene podatke do roka koji je potreban za svrhu u koju se podaci dostavljaju. (4) Agencija propisuje bliže uslove iz stava (3) ovog člana. Član 105. (Postupanje sa tajnim podacima) Lica iz člana 104. stav (1) ovog zakona mogu podatke koji predstavlјaju bankarsku tajnu koristiti isključivo u svrhu za koju su pribavljeni i ne mogu ih saopćavati trećim licima, niti tim licima omogućiti da saznaju i koriste ove podatke, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom. Odjelјak G. Ostale obaveze banke Član 106. (Obavezna rezerva banaka) b) banka je dužna ispuniti dodatni kapitalni zahtjev u vezi sa prekoračenjem ograničenja izloženosti od 25% priznatog kapitala banke u knjizi trgovanja, c) ako je od prekoračenja iz knjige trgovanja prošlo 10 ili manje dana, izloženost u knjizi trgovanja prema tom licu ili toj grupi povezanih lica ne smije prelaziti 500% priznatog kapitala banke, (5) Član nadzornog odbora banke i član uprave ne smije učestvovati u razmatranju ili odobravanju bilo kog pravnog posla između njega i banke, između banke i bilo kog člana njegove porodice i između banke i pravnog lica u kome on ili bilo koji član njegove porodice učestvuje u upravljanju ili rukovođenju, ili u kome ima znatno ili kontrolno učešće. (6) Pravne radnje u korist lica u posebnom odnosu s bankom i lica koja su povezana s licima u posebnom odnosu sa bankom može poduzimati nakon dobijanja pisanog odobrenja nadzornog odbora banke. Član 108. (Zaštita korisnika bankarskih usluga) Zaštita prava i interesa korisnika bankarskih usluga provodi se u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast. Član 109. (Neaktivni računi) (1) Banka je dužna da propiše procedure za postupanje sa neaktivnim računima i osigura čuvanje dokumentacije. (2) O procedurama iz stava (1) ovog člana, banka je dužna upoznati vlasnika računa. Član 110. (Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti) (1) Banka ne smije sticati, vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je stečena vršenjem krivičnog djela. (2) Banka se ne smije upustiti u transakciju za koju zna ili za koju može osnovano pretpostaviti da je namijenjena pranju novca u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Banka ne smije vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi se mogle koristiti za finansiranje terorističkih aktivnosti u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, propisima kojima se uređuje uvođenje i primjena određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja međunarodnih restriktivnih mjera i Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. (4) Zabranjeno je da banka vrši konverzije ili transfere, kao i posreduje prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine, za koju se zna ili bi se moglo osnovano pretpostaviti da bi ih mogli koristiti pojedinci ili pravna lica ili organi koji opstruišu ili prijete opstrukcijom ili predstavljaju značajan rizik od aktivne opstrukcije provođenja mirovnog procesa, u skladu sa propisima kojima se uređuje uvođenje i primjena određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja međunarodnih restriktivnih mjera. (5) Banka je dužna uspostaviti internu kontrolu i internu reviziju, kao i politike i procedure u cilјu otkrivanja i sprječavanja transakcija koje uklјučuju kriminalne aktivnosti i pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. (7) Zabranjeno je da banka odobrava kredite svojim dioničarima prije isteka roka od jedne godine od dana kada je počela da posluje. (8) Ulaganjima iz st. (4), (5) i (6) ovog člana ne smatraju se ulaganja koja je banka stekla, u prve tri godine nakon sticanja, u zamjenu za svoja potraživanja u postupku finansijskog restrukturiranja, u stečajnom i izvršnom postupku, te primjenom instrumenata osiguranja potraživanja, u skladu sa propisom o izvršnom postupku. Član 95. (Dopušteno prekoračenje ulaganja) (1) Banka može prekoračiti ograničenja iz člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona ako je iznos ulaganja koji prekoračuje ograničenje u potpunosti pokriven regulatornim kapitalom. Ako je banka istovremeno prekoračila ograničenje iz člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona, regulatornim kapitalom treba pokriti veći iznos. (2) Agencija će detalјnije propisati odbitne stavke u izračunu adekvatnosti kapitala. a) kapitalu i adekvatnosti kapitala banke, b) vlasničkoj strukturi, članovima nadzornog odbora i upravi banke, c) drugim činjenicama, u skladu sa propisima Agencije. (2) Banka nije dužna da objavljuje podatke i informacije koji nisu materijalno značajni, kao i podatke i informacije čije bi javno objavljivanje moglo negativno da utiče na konkurentski položaj te banke na tržištu, i podatke koji bi mogli negativno uticati na sigurnost zaposlenika i organa banke. (3) Agencija bliže propisuje sadržaj podataka i informacija iz ovog člana, kao i uslove, način i rokove njihovog objavljivanja. Član 112. (Zaštita klijenta) (1) Klijent banke ima pravo pristupa podacima koji se odnose na ugovorni odnos koji ima sa bankom i moraju mu biti dostupni, a banka je dužna da mu na zahtjev obezbijedi ovaj pristup. (2) Banka slobodno odlučuje o izboru klijenta. Član 113. (Objavljivanje općih uslova poslovanja) (1) Općim uslovima poslovanja, u smislu ovog zakona, smatra se svaki dokument koji sadrži standardne uslove poslovanja primjenjive na sve klijente banke, opće uslove za uspostavljanje odnosa između klijenata i banke, postupak komunikacije između klijenata i banke i opće uslove za obavljanje transakcija između klijenata i banke. Opći uslovi poslovanja obuhvataju i akte kojima se utvrđuju naknade i drugi troškovi koje banka naplaćuje klijentima. (2) Banka je dužna da opće uslove poslovanja, kao i njihove izmjene i dopune, objavi na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji, u svojim poslovnim prostorijama i na internet stranici banke, najkasnije 15 dana prije njihove primjene, a objavlјivanje može vršiti i u sredstvima javnog informisanja. (3) Obaveza objavljivanja općih uslova poslovanja iz ovog člana odnosi se i na podružnice banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu otvorenih u Federaciji. (4) Opći uslovi poslovanja su sastavni dio ugovora zaključenog između banke i klijenta i moraju biti trajno dostupni klijentima u periodu njihovog važenja. (5) Klijent može od banke da traži odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koji se odnose na primjenu općih uslova poslovanja. Odjelјak E. Kupoprodaja plasmana banke Član 98. (Opći uslovi prodaje plasmana) (1) Banka prodavac može zaključiti ugovor o prodaji plasmana ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a) kupoprodaja plasmana ima ekonomsku opravdanost, Član 101. (Zaštita korisnika finansijskih usluga kod kupoprodaje plasmana banke) (1) Pri sklapanju ugovora o kupoprodaji plasmana koji se odnose na plasmane odobrene korisnicima finansijskih usluga iz propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga, banka prodavac je dužna osigurati da ti korisnici finansijskih usluga ne dođu u nepovolјniji položaj na osnovi zaštite korisnika finansijskih usluga u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema banci prodavaocu. (2) Odredbe člana 96. stav (2) ovog zakona i stav (1) ovog člana ne odnose se na ugovore koji se sklapaju u sklopu mjera za oporavak i restrukturiranje banaka. (3) Agencija će propisati bliže uslove i način ostvarivanja zaštite i prava klijenta, te uslove i način postupanja banke po prigovoru klijenata. Odjelјak H. Finansijski izvještaji i eksterna revizija Član 116. (Finansijski izvještaji) (1) Banka je dužna sastavlјati godišnje finansijske izvještaje, pojedinačno i na konsolidiranoj osnovi, koji istinito i objektivno odražavaju njen finansijski rezultat i finansijski položaj u skladu sa propisom koji uređuje računovodstvo i reviziju, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, ovim zakonom i aktima donesenim na osnovu tih propisa. (2) Banka je dužna poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li banka u skladu s važećim propisima i standardima struke. Član 117. (Obaveza obavlјanja revizije) (1) Obavezi revizije podliježu godišnji finansijski izvještaji banke i konsolidovani finansijski izvještaji bankarske grupe. (2) Radi obavljanja godišnje revizije finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana, banka i obveznici izvještavanja na konsolidovanoj osnovi iz člana 125. st. (1) i (2) ovog zakona dužni su da angažuju društvo za reviziju. (3) Agencija daje prethodnu saglasnost za imenovanje društva za reviziju za obavljanje revizije finansijskih izvještaja. (4) Revizija iz stava (1) ovog člana provodi se u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, ovim zakonom i propisima Agencije. Član 118. (Imenovanje društva za reviziju) (1) Skupština banke, uz prethodnu saglasnost Agencije, imenuje društvo za reviziju najkasnije do 30. septembra tekuće godine, koje će obaviti reviziju finansijskih izvještaja za tu godinu. (2) Odluku o imenovanju društva za reviziju banka je dužna dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke. a) sistema za upravlјanje rizicima u banci i ocjenu klјučnih rizika u poslovanju banke kako bi se obezbijedilo da se klјučni rizici na odgovarajući način identifikuju, mjere, odnosno procjenjuju, prate, analiziraju i kontrolišu, da se o njima adekvatno izvještava te da se poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovo ograničavanje i ublažavanje; Član 104. (Izuzeci od čuvanja bankarske tajne) (1) Obaveza čuvanja bankarske tajne ne postoji ako se podaci saopćavaju: Član 119. (Ograničenje obavlјanja revizije) (1) Banka ne može imenovati društvo za reviziju ako je isto društvo za reviziju u prethodnoj godini ostvarilo više od polovine svojih ukupnih prihoda obavljanjem revizije te banke ili bankarske grupe kojoj banka pripada. (2) Društvo za reviziju banke i ovlašteni revizor koji obavlja reviziju banke ne može biti lice: a) koje je u sukobu interesa i obavlja nespojive aktivnosti utvrđene zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija, kao i sa njim povezano lice koje obavlja ove aktivnosti, b) koje je u posebnom odnosu sa bankom ili članom bankarske grupe, c) koje je zastupnik ili predstavnik banke i ima finansijski interes u banci ili članu bankarske grupe, koji proizlazi iz poslovnog odnosa sa bankom ili članom bankarske grupe, tako da objektivno postoji sumnja u njihovu nezavisnost i nepristrasnost, d) čiji izvještaj o obavljenoj reviziji finansijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu Agencija nije prihvatila. (3) Reviziju banke mora obavljati isto društvo za reviziju najmanje tri godine u kontinuitetu, a najduže u periodu utvrđenom propisom kojim se uređuje računovodstvo i revizija. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana reviziju banke ne mora obavljati društvo za reviziju tri godine u kontinuitetu kada Agencija u skladu sa ovim zakonom ne prihvati godišnji izvještaj o reviziji za prethodnu godinu ili kada banka u pisanoj formi obrazloži Agenciji da postoje opravdani razlozi za promjenu društva za reviziju. (5) Agencija propisuje bliže uslove i kriterije koje društvo za reviziju mora da ispunjava za dobijanje prethodne saglasnosti za obavljanje revizije finansijskih izvještaja banke i bankarske grupe. Član 120. (Zaštita neovisnosti revizora) U slučaju raskida ugovora o obavlјanju revizije finansijskih izvještaja, banka, odnosno društvo za reviziju dužni su Agenciji pisano obrazložiti razloge za raskid. Član 121. (Obaveze društva za reviziju) (1) Društvo za reviziju dužno je nakon obavlјene revizije u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji sačiniti izvještaj o izvršenoj reviziji sa mišlјenjem, sačiniti prošireni izvještaj o izvršenoj reviziji za potrebe Agencije i dostaviti Agenciji pismo preporuka. (2) Društvo za reviziju dužno je u pisanoj formi, bez odgađanja obavijestiti nadzorni odbor, upravu i odbor za reviziju o: p) stranom nadležnom regulatornom organu ovlaštenom da daje i oduzima dozvole za rad licima u finansijskom sektoru ili vrši kontrolu i nadzor ovih lica, samo za potrebe provođenja kontrole i nadzora iz njihove nadležnosti, što važi i u vanrednim situacijama, pod uslovima predviđenim sporazumom o saradnji zaključenim između tog organa i Agencije, r) ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i organu nadležnom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u skladu sa propisima, s) nadležnim organima u skladu sa propisima koji uređuju oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, t) licu osnovanom radi prikupljanja podataka o iznosu, vrsti i ažurnosti ispunjavanja obaveza fizičkih i pravnih lica koja koriste bankarske usluge i razmjene ovih podataka između banaka i između banaka i lica u finansijskom sektoru (kreditni biro), u skladu sa posebnim zakonom, odnosno pod uslovima predviđenim sporazumom o saradnji zaključenim između banaka i tog lica, Banka je dužna da drži i održava sredstva obavezne rezerve u skladu sa propisima koje donosi Centralna banka. Član 107. (Čuvanje dokumentacije) (1) Banka i organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu osnovani u Federaciji dužni su da čuvaju dokumentaciju, podatke i evidencije o poslovima koje obavlјaju u materijalnom ili elektronskom obliku, u skladu sa propisima koji uređuju arhivsku djelatnost, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, računovodstvo i reviziju, drugim zakonima, kao i propisima Agencije. (4) Dostava podataka Agenciji iz stava (3) ovog člana ne smatra se kršenjem revizorove obaveze o čuvanju povjerlјivih informacija koja proizlazi iz propisa koji uređuje oblast revizije ili iz ugovora. (5) Društvo za reviziju dužno je da na zahtjev Agencije dostavi u pisanoj formi potrebna pojašnjenja u vezi sa izvještajem o izvršenoj reviziji i druge podatke koji su Agenciji potrebni za obavljanje nadzora u skladu sa ovim zakonom. Član 122. (Odbijanje revizorskog izvještaja) Ako Agencija utvrdi da revizija finansijskih izvještaja nije obavlјena ili da revizorski izvještaj nije sastavlјen u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, propisa kojim se uređuje računovodstvo i revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavlјenom supervizijom poslovanja banke ili na drugi način utvrdi da revizorsko mišlјenje o finansijskim izvještajima banke iz člana 121. stav (1) ovog zakona nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorski izvještaj i zahtijevati od banke da reviziju obave ovlašteni revizori drugoga društva za reviziju ili, kada to ocijeni potrebnim, sama direktno imenovati revizora, a na trošak banke. Član 123. (Sadržaj revizije za potrebe Agencije) (1) Za potrebe Agencije društvo za reviziju dostavlja izvještaj sa mišljenjem o: a) pridržavanju pravila o upravlјanju rizicima, b) efikasnosti obavlјanju poslova funkcije upravlјanja rizicima, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije interne revizije, c) stanju informacijskog sistema i adekvatnosti upravlјanja informacijskim sistemom i d) pravilnosti, tačnosti i potpunosti izvještaja koji se dostavlјaju Agenciji. (2) Agencija može od društva za reviziju zatražiti dodatne informacije u vezi s obavlјenom revizijom. (2) Banke su dužne da čuvaju naloge za plaćanje i drugu dokumentaciju o otvorenim računima i izvršenim platnim transakcijama najmanje 10 godina od dana otvaranja računa i dana izvršenja platne transakcije. (6) Banka je dužna da izradi procjenu rizika kojom utvrđuje stepen rizičnosti grupa klijenata ili pojedinog klijenta, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda u vezi sa mogućnošću zloupotrebe u svrhu pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu sa propisima iz ove oblasti. (7) Banka je dužna da u svom poslovanju izvršava obaveze i zadatke, kao i poduzima mjere i radnje definisane propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (8) Banka je dužna Agenciji dostavlјati mjesečni statistički izvještaj o transakcijama iz st. (2) do (4) ovog člana, o kojim je izvijestila nadležni organ za primanje i analizu izvještaja, u formi koju propiše Agencija. Član 111. (Objavlјivanje podataka) (1) Banka je dužna najmanje jednom godišnje da javno objavljuje kvantitativne i kvalitativne podatke, koji su od značaja za informisanje javnosti o njenom finansijskom stanju i poslovanju, a najmanje podatke o: (6) Agencija će propisati bliže uslove i način objavljivanja i primjene općih uslova poslovanja banke. Član 114. (Obavještavanje klijenata) (1) Banka je dužna da klijentu, na njegov zahtjev, osigura informacije o stanju njegovog kredita, odnosno depozitnog računa, kao i druge informacije iz poslovnog odnosa klijenta i banke. (7) Agencija propisuje elemente i sadržaj izvještaja društva za reviziju u skraćenom obliku koji se javno objavljuje. Član 125. (Revizija konsolidiranih finansijskih izvještaja) (1) Nadređena banka je obveznik revizije konsolidiranih finansijskih izvještaja bankarske grupe. (2) Revizijski izvještaj finansijskih izvještaja za bankarsku grupu sa nadređenim holdingom, odnosno nadređenim matičnim društvom, podnosi banka koja je pod kontrolom tog holdinga ili društva, a ima sjedište u Federaciji. Član 126. (Isključivanje iz konsolidacije) (1) U konsolidovane finansijske izvještaje bankarske grupe ne uključuju se podređeni članovi čiji je bilans stanja manji od 1% bilansa stanja nadređenog člana grupe. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako više podređenih članova bankarske grupe ispunjava uslov iz tog stava, Agencija može naložiti uključivanje tih članova bankarske grupe u konsolidovane finansijske izvještaje, ako ocijeni da je zbir njihovih bilansa stanja značajan za utvrđivanje finansijskog stanja bankarske grupe. (2) Agencija će propisati jedinstveni način obračuna i objavljivanja troškova, kamata i naknada bankarskih usluga i to naročito po osnovu depozitnih i kreditnih poslova i bliže uslove i način obavještavanja klijenata banke. Član 115. (Prigovor klijenata) (1) Ako klijent smatra da se banka ne pridržava obaveza iz zaklјučenog ugovora, može uputiti prigovor rukovodiocu nadležne organizacione jedinice ili nadležnom organu banke. Banka je dužna da podnosiocu prigovora odgovori u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora. (2) Agencija je ovlaštena da, u okviru svoje nadzorne funkcije, provjerava da li se banka pridržava dobrih poslovnih običaja, objavljenih općih uslova poslovanja i odredaba ugovora zaključenih sa klijentima. (3) Banka je dužna da donese interni akt kojim određuje podatke koji se smatraju bankarskom tajnom i način pristupanja, korištenja, razmjene, čuvanja i zaštite tih podataka, kao i postupak prestanka tajnosti podataka. (5) Društvo za reviziju dužno je da Agenciji za svaku banku sa kojom je zaključilo ugovor o obavljanju revizije dostavi plan obavljanja revizije za tu poslovnu godinu do 31. oktobra tekuće godine, iz kojeg su vidljiva područja poslovanja koja će biti predmet revizije, opis sadržaja planirane revizije po pojedinačnim oblastima, kao i predviđeno trajanje revizije. a) utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti dalјnje poslovanje banke, b) okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz člana 22. st. (1) i (2) ovog zakona, (2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su da blagovremeno dostavljaju banci sve podatke potrebne za izradu konsolidovanih finansijskih izvještaja. Član 128. (Posebna revizija i revizija u slučaju statusne promjene banke) (1) Ako ocijeni da je za potrebe vršenja supervizije iz ovog zakona potrebno prikupiti, analizirati i obraditi određene podatke u vezi s poslovanjem banke koji nisu obuhvaćeni izvještajem o reviziji godišnjih finansijskih izvještaja banke, Agencija može banci naložiti angažovanje društva za reviziju radi obavljanja posebne revizije finansijskih izvještaja banke i člana bankarske grupe ili njihovih pojedinih dijelova, kao i za druge vrste revizije, odnosno ispitivanja pojedinih poslovnih procesa i podataka u vezi s poslovanjem ovih lica. (2) Banka ili član bankarske grupe dužni su da društvu za reviziju dostave, bez odlaganja i ograničenja, sve podatke i dokumente neophodne za provođenje posebne revizije i da mu pruže svu potrebnu pomoć, u skladu sa ovim zakonom. (3) Troškove posebne revizije snosi banka. (4) U slučaju statusne promjene banke, banka koja je osnovana spajanjem ili kojoj se pripojila druga banka, odnosno banke koje su nastale podjelom banke, dužne su da angažuju društvo za reviziju radi obavljanja revizije finansijskih izvještaja sa stanjem na dan statusne promjene. (5) Banka iz stava (4) ovog člana dužna je da, u roku od 60 dana od dana upisa statusne promjene u registar poslovnih subjekata, dostavi Agenciji izvještaj društva za reviziju o istinitosti i objektivnosti svog početnog bilansa stanja na dan statusne promjene. (6) Agencija će propisati bliže uslove i način vršenja posebne revizije i uslove i način vršenja revizije u slučaju statusne promjene banke. Odjelјak I. Obavještavanje Agencije i plan oporavka c) materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju banke i vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki i bilansa uspjeha, d) težem kršenju internih akata, e) značajnijoj slabosti u uspostavi sistema internih kontrola ili propustima u primjeni sistema internih kontrola i f) činjenicama koje bi mogle dovesti do mišlјenja s rezervom, negativnog mišlјenja ili suzdržavanja od izražavanja mišlјenja na finansijske izvještaje. (3) Društvo za reviziju dužno je u pisanoj formi obavijestiti Agenciju o svakoj činjenici iz stava (2) ovog člana za koju sazna u postupku obavlјanja revizije finansijskih izvještaja društva koje kontrolira banka. (3) Ako Agencija utvrdi da izvještaj sa mišlјenjem iz stava (1) ovog člana nije dat u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavlјenom supervizijom poslovanja banke ili na drugi način utvrdi da mišlјenje nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama zahtijevati će od banke da mišlјenje daju ovlašteni revizori drugog društva za reviziju, a na trošak banke. (4) Agencija će pobliže propisati sadržaj revizije za potrebe Agencije. (3) Osim o činjenicama iz stava (2) ovog člana, banka je dužna obavijestiti Agenciju o: a) dioničarima banke i s njima povezanim licima koji imaju 5% i više dionica s pravom glasa na skupštini banke, b) licima povezanim s bankom i c) sastavu grupa povezanih lica prema kojima je banka izložena. (4) Banka čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu dužna je obavijestiti Agenciju o dioničarima koji su imaoci kvalificiranog učešća te o veličini tih učešća. (5) Uprava banke je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o slјedećem: a) ako je ugrožena likvidnost ili solventnost banke, b) ako nastupe okolnosti za prestanak važenja dozvole za rad, razlozi za ukidanje dozvole za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za obavlјanje odobrene djelatnosti. (6) Banka je dužna dostavlјati informacije: a) imena i učešće lica sa značajnim učešćem; b) identitet stvarnih vlasnika dionica koje glase na ovlaštena lica, skrbničke račune ili druge instrumente. (7) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje rokove i način obavještavanja iz ovog člana. Član 130. (Izvještaji) (1) Banka je dužna pripremati i dostavljati Agenciji izvještaje i podatke o svom finansijskom stanju i poslovanju, uklјučujući izloženost rizicima, velike izloženosti, kvalitet aktive, rezerve za kreditne gubitke, poslovanje sa licima u posebnom odnosu sa bankom, likvidnost, solventnost i profitabilnost, kao i o planiranim poslovnim aktivnostima banke i njenih zavisnih društava u skladu sa ovim zakonom i propisima Agencije. (2) Pored izvještaja iz stava (1) ovog člana, banka je dužna da na zahtjev Agencije dostavlјa: a) podatke o finansijskom stanju, poslovanju i izloženosti riziku na konsolidovanoj osnovi i b) podatke za člana bankarske grupe koji su potrebni za procjenu stanja i rizika banke ili bankarske grupe. (3) Banka je dužna na zahtjev Agencije dostaviti izvještaj i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Agencije. Član 124. (Dostava izvještaja Agenciji i njihovo objavlјivanje) (1) Banka je dužna dostaviti Agenciji godišnje finansijske izvještaje najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine, a revizorski izvještaj društva za reviziju najkasnije do 31.05. tekuće godine. (2) Banka je dužna da izvještaj društva za reviziju u skraćenom obliku, u roku od 15 dana po njegovom prijemu, objavi na svojim internetskim stranicama i u jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i o tome, uz dostavu kopije objave, odmah obavijesti Agenciju. (3) Banka je dužna svoje revidirane godišnje finansijske izvještaje zajedno sa svojim godišnjim izvještajem objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose. (4) Osim objavlјivanja revidiranih godišnjih izvještaja banka je dužna na kraju svakog prvog polugodišta da objavi nerevidirane polugodišnje izvještaje, kao i informacije koje sadrže imena članova nadzornog odbora i uprave i svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima. (5) Izvještaj iz stava (4) ovog člana banka je dužna objaviti u roku od 30 dana nakon isteka prvog polugodišta u jednom ili više dnevnih lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (1) Banka je dužna da izradi plan oporavka kojim su predviđene mjere koje će banka primijeniti u slučaju značajnog pogoršanja njenog finansijskog stanja, radi ponovnog uspostavljanja njenog održivog poslovanja i odgovarajućeg finansijskog položaja. (2) Agencija može propisati manji obim plana oporavka i manju učestalost njegovog ažuriranja za banke čija veličina, model poslovanja i povezanost s drugim institucijama ili finansijskim sistemom u cjelini osigurava da njihova propast neće imati negativan uticaj na finansijska tržišta, druge institucije ili na uslove finansiranja. (3) Plan iz stava (1) ovog člana usvaja nadzorni odbor banke, ali njegov sadržaj ne može da se objelodani nijednom fizičkom ili pravnom licu, uklјučujući dioničare banke, čak i ukoliko se dionicama banke trguje na uređenom tržištu, osim u slučaju lica uklјučenih u izradu nacrta i usvajanje. Plan se dostavlјa Agenciji radi procjene primjerenosti i provodljivosti predloženih mjera. (4) Banka revidira plan iz stava (1) ovog člana: a) najmanje jednom godišnje, u skladu sa propisom Agencije; b) kada nastupi događaj koji se tiče pravne i/ili organizacione strukture banke, poslovnog modela ili finansijskog stanja banke koji može imati značajan uticaj na konačno izvršenje plana; c) kada dođe do promjene pretpostavki koje su se koristile u toku izrade plana koje mogu imati značajan uticaj na konačno izvršenje tih planova; d) kada Agencija to zatraži na osnovu tač. b) ili c) ovog stava. (5) Plan oporavka ne obavezuje Agenciju i ne daje pravo niti obavezuje banku i treća lica da provode mjere i strategije sadržane u planu. (6) Nezavisno od stava (5) ovog člana, Agencija je ovlaštena da, u okviru svoje nadzorne funkcije, naloži banci jednu ili više mjera koje bi banka mogla preduzeti ako su ispunjeni uslovi za ranu intervenciju i ne može pretpostavljati prijem javne finansijske pomoći. Član 133. (Sadržaj plana oporavka) (1) Banka je dužna da planom oporavka utvrdi različite mogućnosti za oporavak i mjere koje bi se primijenile u okviru svake od ovih mogućnosti, kao i da osigura odgovarajuće uslove i procedure za blagovremeno poduzimanje aktivnosti za njen oporavak. (6) Nadređena banka koja ima sjedište u Federaciji dužna je objaviti svoje revidirane konsolidirane godišnje finansijske izvještaje i konsolidirani godišnji izvještaj za grupu shodno odredbama propisa koji uređuje računovodstvo i reviziju na način iz stava (3) ovog člana i u roku od devet mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose. (3) Ukoliko banka ne postupi u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana, Agencija će imenovati društvo za reviziju u roku od 30 dana od dana održavanja godišnje sjednice skupštine dioničara. (4) Ugovor o obavljanju revizije finansijskih izvještaja mora biti zaključen između banke i društva za reviziju u pisanoj formi, koji je banka dužna dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana potpisivanja ugovora. Član 127. (Konsolidacija u drugim slučajevima) (1) Agencija može naložiti banci koja je nadređena licima koja ne obavljaju finansijske djelatnosti da provedu konsolidaciju pojedinih djelatnosti, grupe djelatnosti ili potpunu konsolidaciju finansijskog stanja i poslovanja ovih lica, kao i lica koja nisu lica u finansijskom sektoru, nezavisno od njihove djelatnosti, ako je to potrebno radi potpunog i objektivnog prikazivanja finansijskog stanja i poslovanja banke. (7) Agencija propisuje sadržaj plana oporavka, te način i rokove dostavlјanja plana oporavka i njegovih izmjena. Član 134. (Procjena plana oporavka) (1) U roku od šest mjeseci od predaje plana oporavka, Agencija mora obaviti njegovo preispitivanje i procijeniti u kojoj mjeri plan zadovolјava zahtjeve iz člana 133. ovog zakona i slјedeće kriterije: a) adekvatnost predloženih mjera i strategija čije bi provođenje osiguralo održavanje ili obnovu redovnog poslovanja i finansijskog položaja banke ili grupe; b) mogućnost da banka implementira predložene mjere i strategije brzo i efikasno u situacijama finansijskog stresa uz izbjegavanje u najvećoj mogućoj mjeri znatnih štetnih poslјedica za finansijski sistem, čak i u slučaju istovremenog provođenja plana oporavka u drugoj banci. (2) Prilikom procjene primjerenosti plana oporavka, Agencija uzima u obzir primjerenost strukture kapitala i finansiranja banke zavisno o nivou kompleksnosti organizacijske strukture i profila rizika banke. (3) Agencija može ispitati plan oporavka s cilјem utvrđivanja bilo kakvih mjera u planu oporavka koje bi mogle negativno uticati na mogućnost restrukturiranja. (4) Kada Agencija procjeni da u planu postoje važni nedostaci ili bitne prepreke u provedbi plana, mora obavijestiti banku o svojoj procjeni i zatražiti da banka, u roku od dva mjeseca, s mogućnošću produžetka roka za jedan mjesec uz odobrenje Agencije, preda revidirani plan koji pokazuje kako će se ti nedostaci ili prepreke razmotriti u razumnom vremenskom okviru. Prije nego od banke zatraži da ponovno preda plan oporavka, Agencija mora omogućiti banci da se izjasni o tom zahtjevu. Član 129. (Obavještavanje) (1) Banka je dužna obavještavati Agenciju u skladu s ovim zakonom i propisima donesenima na osnovu ovoga zakona. (2) Banka je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o: a) održanoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini, b) svakoj planiranoj promjeni u kapitalu banke od 10% ili više, c) prestanku obavlјanja pojedinih poslova iz okvira djelatnosti banke, d) saznanju da je fizičko ili pravno lice steklo kvalificirano učešće ili učešće iz člana 30. ovog zakona, odnosno da je imalac kvalificiranog učešća prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegovo učešće povećalo iznad, odnosno smanjilo ispod visine za koju je dobio prethodnu saglasnost. (4) Organizacioni dijelovi banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu koji posluju u Federaciji dužni su da pripremaju i blagovremeno dostavlјaju Agenciji izvještaje i podatke o svom poslovanju, na način propisan članom 17. stav (5) ovog zakona i propisima Agencije. (5) Agencija donosi akt kojim propisuje sadržaj i oblik izvještaja iz ovog člana, kao i način i rokove njihovog dostavlјanja, a može zahtijevati i ovjeru tih izvještaja. (2) Plan oporavka bankarske grupe sadrži mjere i aktivnosti čije se sprovođenje zahtijeva na nivou bankarske grupe kao cjeline, posebno matičnog društva i svakog zavisnog društva pojedinačno, kao i način kojim se obezbjeđuje koordinacija i dosljednost sprovođenja tih mjera i aktivnosti. (3) Plan oporavka bankarske grupe sa nadređenim holdingom, odnosno nadređenim matičnim društvom, Agenciji dostavlja banka koja je pod kontrolom tog holdinga ili društva, a ima sjedište u Federaciji. (4) Odredbe čl. 132. do 134. ovog zakona se primjenjuju i na plan oporavka grupe. (5) Agencija donosi akt kojim propisuje sadržaj, te način i rok dostavljanja plana oporavka bankarske grupe. Član 136. (Primjena plana oporavka) (1) Plan oporavka sadrži indikatore na osnovu kojih se utvrđuje kada se odgovarajuća mjera iz ovog plana može poduzeti, pri čemu banka ipak može, ako je to opravdano okolnostima u određenoj situaciji, na osnovu odluke nadzornog odbora banke, da poduzme mjere za oporavak i kada na to ne ukazuju određeni indikatori iz ovog plana, odnosno da ne primjeni mjere iako na to ukazuju ovi indikatori. (2) Banka je dužna da na odgovarajući način obezbijedi redovno praćenje indikatora iz stava (1) ovog člana. (3) Banka je dužna da bez odlaganja Agenciju pisano obavijesti o poduzimanju mjera iz plana oporavka, odnosno o tome da nije poduzela mjeru iz plana oporavka iako su bili ispunjeni uslovi za njeno poduzimanje, kao i da uz ovo obavještenje dostavi odgovarajuće obrazloženje. (4) Agencija će bliže propisati minimalne kvantitativne i kvalitativne indikatore iz stava (1) ovog člana. POGLAVLJE VII – SUPERVIZIJA Odjelјak A. Opće odredbe Član 131. (Godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija) (1) Banka je dužna da Agenciji, uz godišnji finansijski izvještaj, dostavi i godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija, koji je usvojio nadzorni odbor banke. (2) Agencija propisuje sadržaj i rokove dostavljanja izvještaja iz stava (1) ovog člana. (3) U vršenju supervizije nad bankom, Agencija ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju, kao i zahtijevati druge informacije od lica koja su imovinskim i upravljačkim odnosima povezana sa bankom, lica na koje je banka prenijela značajan dio svojih poslovnih aktivnosti, kao i vlasnika kvalifikovanog učešća u banci. (4) Superviziju iz stava (2) ovog člana Agencija će regulisati i provoditi sa nadležnim regulacionim tijelom. Član 138. (Obavlјanje supervizije) (1) Agencija je ovlaštena obavlјati superviziju banaka: a) obavlјanjem posrednog nadzora, b) obavlјanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem banke, c) nalaganjem supervizorskih mjera i d) izdavanjem mišlјenja, odobrenja, saglasnosti i procjenjivanjem banke u skladu s ovim Zakonom. (2) Agencija osim supervizije obavlјa i nadzor banaka u skladu sa propisom koji uređuje poslovanje Agencije, podzakonskih propisa donesenih na osnovu tog propisa i drugih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, za koji je ovlaštena na osnovu tih zakona. (3) Agencija donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje uslove i način provođenja supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obaveze tijela banke tokom i nakon supervizije koju obavlјa Agencija, kao i način i postupak supervizije bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi. Član 139. (Obim supervizije banaka) (1) U skladu sa ovim Zakonom i zakonom koji propisuje status, nadležnosti i mandat Agencije, Agencija pri obavlјanju supervizije provjerava zakonitost poslovanja banke uklјučujući organizaciju, strategije, politike, postupke i procedure koje je banka donijela radi usklađivanja svog poslovanja s propisima, i ocjenjuje rizike kojima banka jest ili bi mogla biti izložena i to: a) uticaj rizika banke na bankarski sistem, b) rizike koji su utvrđeni kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres, uzimajući u obzir prirodu, obim i kompleksnost poslova banke. (2) Na osnovu supervizije iz stava (1) ovog člana Agencija utvrđuje osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila banka te kapital i likvidnost banke primjeren sistem upravlјanja i pokrivenost rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. Član 132. (Plan oporavka) (3) Obveznici izvještavanja na konsolidovanoj osnovi, uz prethodnu saglasnost Agencije, mogu isključiti iz konsolidovanih finansijskih izvještaja podatke o podređenom članu bankarske grupe: a) čije je sjedište u državi u kojoj postoje pravne smetnje za dostavljanje podataka i informacija neophodnih za izradu konsolidovanih finansijskih izvještaja, b) čije uključivanje u konsolidovane finansijske izvještaje nije od značaja za utvrđivanje finansijskog stanja bankarske grupe, c) čije bi uključivanje u konsolidovane finansijske izvještaje navodilo na pogrešne zaključke o finansijskom stanju bankarske grupe, d) drugim slučajevima predviđenim propisom o računovodstvu i reviziji. (4) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (3) ovog člana, sa obrazloženjem, obveznik izvještavanja na konsolidovanoj osnovi podnosi Agenciji najkasnije 30 dana prije isteka perioda za koji se sačinjava izvještaj. (6) Korištenje vanredne javne finansijske podrške iz budžetskih i drugih javnih sredstava ne može biti utvrđeno kao mjera za oporavak, niti se plan oporavka na bilo koji drugi način može zasnivati na pretpostavci korištenja ove mjere. (5) Ako banka ne preda revidirani plan oporavka ili ako Agencija utvrdi da se revidiranim planom oporavka na odgovarajući način nisu otklonili utvrđeni nedostaci ili moguće prepreke utvrđene prvobitnom procjenom, uprava banke mora nakon savjetovanja s Agencijom, sastaviti uzajamno dogovoreni okvir mjera kako bi osigurali otklanjanje nedostataka i prepreka. Mjere dostupne Agenciji uklјučuju mjere iz člana 153. ovog zakona i, ako je to nužno i proporcionalno, zahtjeve da banka: a) smanji rizični profil, uklјučujući rizik likvidnosti; b) kvalitet upravljanja u banci, sistem upravljanja rizikom i sistem unutrašnjih kontrola, c) date kredite, avanse, akreditive, garancije, kao i emitirane vrijednosne papire u pogledu usklađenosti sa važećim propisima, d) instrumente obezbjeđenja i jemstva primljena po osnovu datih kredita i blagovremenost otplate obaveza od dužnika, e) poštovanje limita koncentracije i proces utvrđivanja, praćenja i kontrole koncentracije izloženosti, uključujući i veliku izloženost, f) poštovanje standarda u pogledu dozvoljenih rizika u bankarskom poslovanju koje propiše Agencija, upravljanje rizicima u obavljanju bankarskih poslova, uključujući prilagođavanje procesa utvrđivanja i praćenja rizika, kao i izvještavanje o rizicima, g) procjenu, održavanje i analizu kapitala banke, h) druge bitne parametre koji utiču na redovno poslovanje banke, te poštivanje zakonskih i propisa Agencije. Član 141. (Sistemski značajne banke i stres testovi) (1) Agencija utvrđuje listu sistemski značajnih banaka u skladu sa metodologijom koja je utvrđena zajednički sa Centralnom bankom, Agencijom za osiguranje depozita i Agencijom za bankarstvo RS. (2) Metodologija uzima u obzir veličinu banke, njenu povezanost sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu i zamjenjivost u tom sistemu, kao i složenost njenog poslovanja i istu objavlјuje Agencija. (3) Lista sistemski značajnih banaka ažurira se na godišnjoj osnovi i dostavlјa se Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita i Agenciji za bankarstvo RS. (4) Agencija može za banke koje se utvrde da su sistemski značajne banke, utvrditi posebne regulatorne zahtjeve. b) obezbijedi blagovremeno povećanje kapitala; c) preispita poslovnu politiku i strategiju; d) izvrši promjene u dijelu poslovne politike i strategije koji se odnose na finansiranje, radi obezbjeđivanja dodatne zaštite klјučnim poslovnim aktivnostima; e) izvrši promjene u načinu upravlјanja; f) preispita organizacionu strukturu. Član 135. (Plan oporavka grupe) (1) Nadređena banka bankarske grupe koja je predmet supervizije na konsolidiranoj osnovi od strane Agencije dužna je da sačini i dostavi Agenciji na odobrenje plan oporavka bankarske grupe, kojim se utvrđuju mjere radi postizanja finansijske stabilnosti i ponovnog uspostavljanja odgovarajućeg finansijskog stanja na nivou grupe kao cjeline i svakog pojedinačnog člana grupe, uz navođenje svih lica koja spadaju u dati obim supervizije na konsolidovanoj osnovi. Član 137. (Supervizija banaka) (1) Osnovni cilјevi supervizije koju obavlјa Agencija su održavanje povjerenja u bankarski sistem u Federaciji, očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti i zaštita deponenata. c) druge banke za koje Agencija ocjeni da je potreban neposredan nadzor. Član 143. (Lica ovlaštena za superviziju) (1) Superviziju iz člana 138. stava (1) tačke a) ovog zakona obavlјaju radnici Agencije (u dalјnjem tekstu: ovlaštenici po zaposlenju). (2) Superviziju iz člana 138. stava (1) tačke b) ovog zakona obavlјaju radnici Agencije na osnovu ovlaštenja direktora Agencije (u dalјnjem tekstu: ovlaštena lica). (3) Izuzetno, za obavlјanje zadataka u vezi s neposrednim nadzorom poslovanja banke direktor Agencije može ovlastiti ovlaštenog revizora, društvo za reviziju ili lice koje po posebnim zakonima je ovlašteno da daje stručna mišlјenja (procjenitelјi, vještaci i dr.). (4) Lica iz stava (3) ovog člana imaju pri obavlјanju zadataka povezanih s neposrednim nadzorom poslovanja banke za koje ih je ovlastio direktor Agencije jednake ovlasti i odgovornosti kao i ovlaštena lica Agencije. (5) U postupku neposrednog nadzora banke mogu učestvovati i ovlaštena lica drugog nadležnog regulatornog organa koji je ovlašten da kontroliše, odnosno nadzire poslovanje članova iste bankarske grupe u kojoj je i banka, u skladu sa sporazumom o saradnji zaključenim između Agencije i tog regulatornog organa. Član 144. (Posredni nadzor poslovanja) (1) Posredni nadzor poslovanja Agencija vrši prikuplјanjem i analizom izvještaja, dokumentacije i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja banaka i drugih lica koja su prema odredbama ovog zakona, i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, ili drugih zakona i propisa donesenih na osnovu tih drugih zakona dužna izvještavati Agenciju. (2) Kada se u postupku posrednog nadzora utvrde nepravilnosti u poslovanju banke, osim u slučaju kada je o tim nepravilnostima banka obavijestila Agenciju, sačinjava se zapisnik. (3) Izuzetno, Agencija može izdati nalog i tokom nadzora, prije sačinjavanja zapisnika. (4) Na zapisnik iz stava (2) ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona i podzakonskih akata Agencije. (2) Superviziji Agencije podliježe djelatnost banaka sa sjedištem u Federaciji, organizacioni dijelovi banke sa sjedištem izvan Federacije, supsidijarnih lica, predstavništva stranih banaka, kao i druga pravna lica koji su predmet konsolidovane supervizije (članovi bankarske grupe i holdinzi) u skladu sa odredbama ovog zakona. Obim i principi te supervizije su definirani ovim zakonom i propisom koji uređuje poslovanje Agencije i podzakonskim propisima Agencije. (2) Banka je dužna da aktivnosti i mjere za oporavak utvrdi i na osnovu predviđanja različitih situacija u kojima bi mogli nastupiti ozbilјni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke, uklјučujući sistemske događaje i poremećaje koji se odnose na poslovanje određenih lica ili grupe društava. (3) Plan oporavka sadrži opis skupa različitih aktivnosti i mjera za oporavak koje će banka poduzeti u vezi s kapitalom i likvidnošću, predviđene rokove za provođenje pojedinih elemenata ovog plana i identifikaciju klјučnih funkcija, kao i druge elemente i podatke koje propiše Agencija. (4) Mjere iz stava (1) ovog člana koje se mogu utvrditi planom oporavka obuhvataju naročito promjene članova nadzornog odbora, uprave i drugih lica na rukovodećem položaju u banci, promjene u podjeli dužnosti i odgovornosti zaposlenih, zatvaranje jedne ili više organizacionih jedinica, izmjene poslovnih aktivnosti i usluga banke, obezbjeđivanje dodatnog kapitala, konverziju odgovarajućih elemenata kapitala u dionice ili druge vlasničke instrumente i dr. (5) Plan oporavka sadrži i mjere koje će banka poduzeti kada su ispunjeni uslovi za ranu intervenciju iz člana 164. ovog zakona. (5) Nadzor poslovanja iz st. (1) i (2) ovog člana obavlјaju ovlaštena lica u toku radnog vremena banke. Ako je zbog obima ili prirode nadzora potrebno, banka je dužna omogućiti ovlaštenim licima obavlјanje nadzora poslovanja i van radnog vremena banke. (6) Tokom postupka nadzora, banka je dužna na zahtjev ovlaštenih lica osigurati: a) pristup svim organizacionim dijelovima i prostorijama banke, uz poštovanje njenih bezbjednosnih procedura; b) zasebnu prostoriju za obavljanje poslova nadzora poslovanja; c) kopije dokumenata koji su u vezi s predmetom kontrole; d) neposrednu komunikaciju s rukovodiocima banke i zaposlenima u banci radi dobijanja neophodnih pojašnjenja. (7) Banka koja podatke obrađuje ili poslovne knjige i drugu dokumentaciju vodi u elektronskom obliku, dužna je da ovlaštenim licima, na njihov zahtjev, pruži neophodnu tehničku podršku u kontroli tih knjiga, odnosno te dokumentacije. (8) Banka je dužna da imenuje svog predstavnika koji će ovlaštenim licima pružiti svu neophodnu pomoć da nesmetano vrše kontrolu. (9) Odredbe ovog člana odnose i na druga pravna lica koje podliježu superviziji iz člana 137. stav (2) ovog zakona, kao i lica koja su pružaoci eksternalizovanih usluga banci. Član 146. (Obavještenje banke o neposrednom nadzoru) (1) Agencija dostavlja banci obavještenje o neposrednom nadzoru najkasnije petnaest dana prije početka nadzora. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Agencija može dostaviti obavještenje o neposrednom nadzoru pred početak obavljanja neposrednog pregleda poslovanja, ukoliko se u suprotnom ne bi mogla postići svrha nadzora. Član 147. (Zapisnik o nadzoru) (1) O obavlјenom neposrednom nadzoru, ovlaštena lica su dužna sačiniti zapisnik. (2) Ako ovlašteno lice Agencije prilikom vršenja neposrednog nadzora utvrdi nepravilnosti ili nezakonitosti, Agencija zapisnik o izvršenom nadzoru dostavlja banci. Prilikom obavljanja supervizije, Agencija prati i ocjenjuje: a) finansijsko stanje banke, uključujući solventnost, kvalitet aktive, likvidnost i finansijski rezultat, (5) Agencija za potrebe supervizije i ocjene stabilnosti bankarskog sektora u suradnji sa Centralnom bankom provodi testiranje otpornosti banaka na stres, a u cilju praćenja poslovanja svake banke, ocjenjivanja rizika i blagovremenog poduzimanja odgovarajućih mjera. Član 142. (Plan supervizije) (2) Dopuna zapisnika dostavlja se banci u roku od 15 dana od dana dostavljanja prigovora na zapisnik. (3) Na dopunu zapisnika banka ima pravo prigovora u roku od pet dana od prijema dopune zapisnika. Član 149. (Završetak postupka supervizije nad bankom) (1) Ako u pojedinačnom postupku neposrednog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti Agencija će sačiniti zapisnik i zaključkom obustaviti taj postupak. (2) Zaključak iz stava (1) ovog člana dostavlja se banci. Odjelјak B. Supervizorske mjere Član 150. (Način provođenja supervizorskih mjera) (1) Cilј provođenja supervizorskih mjera Agencije jest pravovremeno poduzimanje aktivnosti za pobolјšanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja banke te otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. (2) Ako Agencija utvrdi da je banka postupala suprotno odredbama ovog zakona, propisa Agencije ili drugih propisa, ili standardima opreznog bankarskog poslovanja, odnosno na drugi način koji ugrožava bonitet banke, poduzeti će prema toj banci, u skladu s kriterijima propisanim u članu 156. ovog zakona, jednu od slјedećih mjera: a) izdati pisano upozorenje; b) izdati pisani nalog za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju; c) izreći opomenu članu uprave; d) poduzeti mjere rane intervencije; e) pokrenuti procedure ocjene ispunjenosti uslova za pokretanje postupka restrukturiranja; f) oduzeti dozvolu za rad, te pokrenuti postupak prinudne likvidacije ili donijeti odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. (3) Agencija može u toku vršenja nadzora naložiti banci jednu ili više mjera za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti ako ocijeni da je došlo do ozbilјnih kršenja propisa i poslovnih načela kojima se ugrožava ili može ugroziti finansijsko stanje ili likvidnost banke i interesi njenih deponenata, što zahtijeva poduzimanje hitnih mjera. (4) Obaveza za objavu ponude za preuzimanje, utvrđena zakonom kojim se uređuje preuzimanje dioničarskih društava, ne primjenjuje se ako sticalac stekne dionice banke prilikom povećanja osnovnog kapitala: (1) Agencija u skladu s obimom supervizije iz člana 139. ovog zakona, najmanje jednom godišnje donijet će plan supervizije banaka. Plan mora sadržavati: a) način izvršavanja supervizije iz člana 138. ovog zakona i potrebne resurse; b) identifikaciju banaka koje će biti podvrgnute pojačanoj superviziji; c) definiranje mjesta provođenja supervizije. (2) Planovi za superviziju uklјučuju: a) banke kod kojih rezultati stres testova ili rezultati supervizije i ocjene prema članu 139. ovog zakona ukazuju na značajne rizike očuvanja finansijskog položaja i finansijske stabilnosti banke ili ukazuju na kršenja zakonskih odredbi o poslovanju; b) banke koje su sistemski značajne za finansijski sistem; Član 145. (Neposredni nadzor poslovanja) (1) Neposredni nadzor Agencija vrši pregledom poslovanja banke u sjedištu ili izvan sjedišta banke u kojem banka, ili drugo lice po njenom ovlaštenju, obavlja bankarske poslove, kao i na drugim mjestima u slučajevima propisanim ovim zakonom. (3) Agencija će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavlјanja supervizije iz stava (1) ovog člana za pojedinu banku rukovoditi veličinom i značenjem banke za bankarski sistem u Federaciji te vrstom, obimom i složenošću poslova koje banka obavlјa kao i načelom srazmjernosti. (3) Ako banka ne ispuni obaveze iz pisanog upozorenja u roku i na način utvrđen pisanim upozorenjem, Agencija može prema banci izreći novu mjeru. Član 152. (Pisani nalog) (1) Agencija će banci izdati pisani nalog i rješenjem naložiti otklanjane utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju ako u okviru svojih supervizorskih ovlaštenja utvrdi da je: a) banka svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila ili se očekuje da će postupiti u slјedećih 12 mjeseci suprotno ovom zakonu ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje banke, b) likvidnost banke ugrožena i ne postoji mogućnost izmirenja obaveza u kratkom roku, c) takva mjera neophodna za zaštitu interesa deponenata i povjerilaca, d) potrebno da banka poduzme radnje i postupke za pobolјšanje poslovanja. (2) Na postupak izvršenja naloga primjenjuju se odredbe ovog zakona i podzakonskih akata Agencije. Član 153. (Mjere iz pisanog naloga) (1) U slučaju da nastupi bilo koja okolnost iz člana 152. stav (1) ovog zakona Agencija je ovlaštena da: a) zahtjeva da banka donese i implementira sveobuhvatan plan za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, b) zahtjeva od banke da u zavisnosti od prirode utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju poduzme značajne korake ili da se uzdrži od određenih aktivnosti, (4) Kada na osnovu supervizije Agencija za pojedinu banku to ocijeni potrebnim, provodit će pojačanu superviziju, između ostalog i na način da će: (2) Banka je dužna da ovlaštenim licima Agencije omogući da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u sjedištu banke i u svim njenim organizacionim dijelovima. (3) Banka je dužna da ovlaštenim licima omogući da izvrše kontrolu usklađenosti s propisima njenih poslovnih knjiga i druge dokumentacije, kao i informacione tehnologije. a) povećati broj i učestalost neposrednih nadzora te banke; b) imenovati savjetnika u skladu s odredbama ovog zakona; c) zatražiti dodatno ili učestalije izvještavanje Agencije od strane te banke; d) obavlјati dodatne ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova te banke; e) obavlјati superviziju pojedinog segmenta poslovanja i postojećih potencijalnih rizika. (4) Banka je dužna ovlaštenim licima staviti na uvid poslovne knjige i dokumentaciju koju ta lica budu zahtijevala u pismenoj, odnosno elektronskoj formi, kao i da im, radi vršenja kontrole informacionog sistema, omogući pristup sistemu baze podataka koji banka koristi. Član 140. (Zadaci u superviziji) (4) Ako banka, u rokovima propisanim ovim zakonom, ne dostavi prigovor na zapisnik, odnosno na dopunu zapisnika ili svojim prigovorom osnovano ne ospori nalaze iz zapisnika, odnosno dopune zapisnika kojima su utvrđene nepravilnosti i slabosti u poslovanju, Agencija će banci izreći odgovarajuću mjeru propisanu ovim zakonom. n) zahtijeva poboljšanje postupka naplate dospjelih potraživanja, o) zahtijeva pobolјšanje kontrolnih mehanizama upravlјanja rizicima, p) naloži privremenu zabranu ili ograniči isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika isplate dobiti, r) naloži privremenu zabranu ili ograniči otkup dionica, s) suspendira i zahtjeva smjenu bilo kojeg člana nadzornog odbora ili uprave, t) pojedincima zabrani vršenje funkcija u bankarskom sektoru, u) ograniči prava većinskim dioničarima u upravlјanju bankom, v) naloži zatvaranje organizacionih jedinica ili privremeno zabrani širenje bankarske organizacione mreže, z) omogući preuzimanje, pripajanje ili spajanje sa zdravom bankom, aa) zaštiti banku od postupanja matične banke, supsidijara, podružnica i drugih povezanih strana koje bi moglo dovesti do bilo kojeg slučaja iz člana 152. ovog zakona, bb) naloži provođenje bilo koje mjere iz plana oporavka banke, cc) preuzme kontrolu nad bankom uvođenjem eksternog upravnika, dd) naloži da se iznos varijabilnih naknada ograniči, ee) naloži da provede mjeru prema preporuci Stalnog Odbora za finansijsku stabilnost Bosne i Hercegovine, ff) naloži javnu objavu dodatnih informacija, gg) naloži banci da poduzme druge mjere koje su potrebne za rješavanja nekih pitanja navedenih u članu 152. ovog zakona. (2) Agencija će propisati način i rokove za postupanje banke na otklanjanju uočenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, kao i rokove za izvještavanje Agencije od strane banke o provedenim aktivnostima uz dostavlјanje odgovarajuće dokumentacije kojom dokazuje da su takve nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostaci u poslovanju otklonjeni. Član 148. (Dopuna zapisnika) (1) U slučaju kada se razmatranjem prigovora banke na zapisnik utvrdi opravdanost prigovora koji u značajnoj mjeri mijenja činjenično stanje navedeno u zapisniku, sačinjava se dopuna zapisnika. a) provođenjem mjera za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju i mjera rane intervencije Agencije ili b) konverzijom instrumenata kapitala banke, a koje banka može uzeti u obzir prilikom izračuna kapitala i koji su konvertovani u dionice kada su ispunjeni uslovi u skladu sa ovim zakonom. (5) Pravo izuzetka iz stava (4) ovog člana sticalac dionica banke može koristiti uz prethodnu saglasnost Agencije, samo ako ista ocijeni da je korištenje prava izuzetka u cilјu očuvanja finansijske stabilnosti, o čemu Agencija obavještava Komisiju za VP. (6) Ako organizacioni dio banke sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu pri obavlјanju poslova na teritoriji Federacije postupa suprotno odredbama ovog zakona i propisima Agencije, Agencija tom organizacionom dijelu banke izriče odgovarajuću mjeru nadzora. c) banka obavlјa poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti kapital, njezinu likvidnost ili solventnost, d) ne postoji mogućnost nastavka neposrednog nadzora u banci, e) u drugim slučajevima kršenja ovog zakona i podzakonskih akata. Član 155. (Opomena članovima uprave) (1) Agencija može izreći opomenu odgovornom članu uprave: a) ako banka ne postupi na način i u rokovima određenima pisanim upozorenjem u skladu sa ovim zakonom ili b) ako banka ne izvrši naložene supervizorske mjere iz pisanog upozorenja na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije, c) u drugim slučajevima kada nisu ispunjeni uslovi za oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. (2) Opomena iz stava (1) ovog člana izriče se odgovornom članu uprave bez obzira na to je li u trenutku izricanja opomene lice i dalјe član uprave banke, a najduže u roku od dvije godine od dana nastanka okolnosti zbog koje se opomena izriče. Član 156. (Ocjena Agencije) (1) Odluku o mjeri koju poduzima prema banci, Agencija donosi na osnovu: a) težine utvrđenih nepravilnosti; b) pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti; c) stepena kojim banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcioniranje bankarskog sistema. (2) Kod ocjene težine nepravilnosti utvrđenih u poslovanju banke procjenjuju se naročito: a) finansijski položaj banke; b) stepen adekvatnosti kapitala u odnosu na preuzete rizike; c) uticaj učinjene nepravilnosti na budući položaj banke; d) broj utvrđenih nepravilnosti i njihova međusobna zavisnost; Član 151. (Pisano upozorenje) (1) Ako u toku vršenja supervizije (neposredne i posredne) utvrdi slabosti ili nedostatke koje nemaju značenje kršenja propisa, niti neposredno utiču na njeno finansijsko stanje ali bi mogle imati takav uticaj ako se ne otklone, Agencija može banci izdati pisano upozorenje da poduzme radnje i postupke za pobolјšanja u poslovanju. (2) Pisanim upozorenjem obavezno se određuje: a) ukazuje na utvrđene slabosti, nedostatke ili nedoslјednosti u poslovanju, b) rok i način postupanja banke radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju banke i c) rok, odnosno dinamika kojom će banka izvještavati Agenciju o izvršavanju obaveza iz pisanog naloga. (3) Na dostavljeni zapisnik, banka ima pravo prigovora u roku od 15 dana od dana prijema. Agencija može izuzetno i na zahtjev banke produžti rok za dostavu prigovora na zapisnik, ali samo u slučajevima kada se nalazi iz zapisnika odnose na djelokrug rada nadzornog odbora. (4) Kod ocjene stepena kojim banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema procjenjuje se značaj banke u finansijskom sistemu i njenog uticaja na sistemski rizik. Odjelјak C. Supervizija na konsolidovanoj osnovi Član 157. (Supervizija na konsolidovanoj osnovi) (1) Agencija vrši superviziju bankarske grupe u kojoj je banka sa sjedištem u Federaciji ima svojstvo najvišeg matičnog društva ili svojstvo zavisnog društva na konsolidovanoj osnovi. (2) Superviziju iz stava (1) ovog člana Agencija vrši: a) analizom konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe, b) neposrednim nadzorom bankarske grupe, odnosno njenih članova, u cilju utvrđivanja tačnosti podataka iz konsolidovanih finansijskih izvještaja, kao i rizika kojima je izložena banka kao član bankarske grupe i bankarska grupa u cjelini i c) procjenom stanja bankarske grupe. (3) Agencija u postupku supervizije iz stava (1) ovog člana ovlaštena je da pregleda: a) adekvatnost nadzora poslovanja banke u inostranstvu od strane rukovodstva matične banke ili holding kompanije; b) mogućnost da matična banka u zemlјama domaćinima pristupa podacima o stranim podružnicama i zavisnim društvima; c) stručnost lokalnog rukovodstva i d) efikasnost supervizije u zemlјama domaćinima. (4) Agencija je ovlaštena da posjećuje banku u inostranstvu koja je predmet supervizije iz stava (1) ovog člana i sastaje se sa supervizorima domaćinima. (5) Agencija može ograničiti aktivnosti konsolidovane grupe i mjesto provođenja aktivnosti ako: a) je banka ili grupa izložena prevelikom riziku i/ili se njom ne upravlјa na odgovarajući način; b) je supervizija u zemlјi domaćinu neadekvatna ili c) se pri vršenju konsolidovane supervizije pojavlјuju određene prepreke. (6) Superviziju vrši regulatorno tijelo države porijekla holdinga ako: a) je sjedište holdinga van Federacije; b) regulatorno tijelo države porijekla holdinga kontrolu na konsolidovanoj osnovi vrši na način koji zadovoljava uslove Agencije; (3) Osim izvještaja o provedenim mjerama iz stava (2) ovog člana, Agencija može naložiti banci da dostavi poseban revizijski izvještaj vezano za otklanjanje nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. (4) Agencija može nametnuti nove mjere banci koja nije ispoštovala donesenu odluku Agencije ili u slučaju da nametnute mjere nisu bile efikasne za otklanjanje postojećih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. Član 154. (Rješenje tokom neposrednog nadzora) Agencija može donijeti rješenje tokom neposrednog nadzora te naložiti banci poduzimanje mjera za otklanjanje određenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, koje je banka bez odgode dužna provesti ako: a) ovlašteno lice pri obavlјanju neposrednog nadzora utvrdi da banka nije organizovala svoje poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu evidenciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li banka u skladu s propisima i pravilima o upravlјanju rizicima, c) finansijsko stanje i rezultate poslovanja bankarske grupe i njenih članova; d) vrste i nivoe rizika kojima su bankarska grupa i njeni članovi izloženi; e) način na koji se upravljanje rizicima organizuje i sprovodi na nivou bankarske grupe; f) poslovne, finansijske i druge odnose između članova bankarske grupe. (2) Struktura bankarske grupe mora biti takva da omogućava adekvatnu internu i eksternu reviziju, kao i nesmetano vršenje kontrolne funkcije Agencije. Član 159. (Podređeno društvo banke) (1) Banka može osnovati ili steći podređeno društvo samo uz saglasnost Agencije. (2) Agencija propisuje način i bliže uslove dobijanja saglasnosti iz stava (1) ovog člana. Član 160. (Podređeno društvo holdinga) (1) Holding ne može osnovati ili steći direktno ili indirektno vlasništvo u podređenom društvu ako takvo sticanje može negativno uticati na poslovanje banke u kojoj taj holding ima kontrolno učešće. (2) Holding obavještava Agenciju o sticanju direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu u roku od 15 dana od dana tog sticanja. (3) Ako Agencija utvrdi da sticanje direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu može imati negativne poslјedice za banku iz stava (1) ovog člana, primjeniće mjere propisane ovim zakonom. Član 161. (Konsolidovani finansijski izvještaji bankarske grupe) (1) Najviše matično društvo bankarske grupe priprema i Agenciji podnosi konsolidovane finansijske izvještaje te grupe. (2) Za obaveze u vezi s dostavljanjem konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe u skladu sa ovim zakonom odgovara banka i najviše matično društvo bankarske grupe. (3) Članovi bankarske grupe dužni su obveznicima izvještavanja na konsolidovanoj osnovi iz stava (2) ovog člana blagovremeno dostavljati sve podatke neophodne za provođenje konsolidacije. (4) Agencija može od člana bankarske grupe zahtijevati da joj, osim pojedinačnih finansijskih izvještaja, dostavi i druge izvještaje i podatke. (5) Izvještaji bankarske grupe iz stava (1) ovog člana pripremaju se u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardima. (6) Agencija propisuje obim i učestalost podnošenja izvještaja, iz stava (1) ovog člana, kao i sadržaj tih izvještaja. b) ovlašteno lice pri obavlјanju neposrednog nadzora utvrdi da je neophodno da banka poduzme mjere bez odgode i u toku samog neposrednog nadzora, e) trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti; f) zakonitost rada banke. (3) Kod ocjene pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti procjenjuju se naročito: b) velika izloženost, c) ulaganje u druga pravna lica i u osnovna sredstva, d) otvorena neto devizna pozicija, e) likvidnost bankarske grupe, f) ograničenje kreditiranja u grupi, g) izloženost povezanim licima, h) struktura grupe. (2) Ako Agencija, na osnovu podataka iz stava (1) ovog člana, odnosno na osnovu konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe, ocijeni da nivo kapitala bankarske grupe ugrožava stabilno poslovanje banke, može od banke zahtijevati da obezbijedi dodatni kapital i da banci odredi pokazatelj adekvatnosti kapitala veći od propisanog, u skladu s članom 27. ovog zakona, kao i naložiti druge nadzorne mjere vezano za rizike na nivou grupe. (3) Bankarska grupa mora uspostaviti procedure za upravljanje rizicima i procedure interne revizije i interne kontrole koje odgovaraju aktivnostima ove grupe, kao i redovno praćenje i ažuriranje tih procedura. (4) Banka i najviše matično društvo odgovorni su za utvrđivanje i dostavljanje podataka iz stava (1) ovog člana Agenciji. (5) Agencija će propisati način utvrđivanja i dostavljanja podataka iz stava (1) ovog člana, kao i bliže uslove i način upravljanja rizicima na nivou bankarske grupe. Član 163. (Vrste supervizorskih mjera za članove bankarske grupe) (1) Kada Agencija otkrije da je član bankarske grupe, isklјučujući banku, prekršio odredbe ovog zakona ili podzakonskih propisa Agencije ili da postupanje ili finansijski položaj bilo kojeg člana može imati štetne poslјedice za finansijsku stabilnost banke ili da može ugroziti deponente banke, naložit će takvim članovima da otklone nepravilnosti u roku koji Agencija utvrdi. (2) Kada nepravilnosti iz stava (1) ovog člana nisu otklonjene u određenom roku, Agencija može poduzeti slјedeće mjere: a) naložiti banci da privremeno obustavi ulaganje u njeno podređeno društvo, b) naložiti kompaniji majci sa sjedištem u Federaciji da privremeno obustavi korištenje prava i koristi iz kontrolnog učešća koje ima u banci, uklјučujući i direktna i indirektna glasačka prava, c) naložiti kompaniji majci dokapitalizaciju banke, d) naložiti članu bankarske grupe da privremeno obustavi sve direktne i indirektne poslovne aktivnosti između banke i članova te bankarske grupe, a) sposobnost rukovodstva banke da identifikuje, vrednuje i nadzire rizike iz poslovanja banke i da upravlja tim rizicima; b) djelotvornost sistema interne revizije i sistema internih kontrola u banci; c) efikasnost u otklanjanju ranije utvrđenih nepravilnosti, a naročito u provođenju ranije izrečenih mjera; d) stepen saradnje zaposlenika i organa banke sa ovlaštenim licima tokom kontrole. c) ograniči poslovanje ili širenje mreže poslovnica banke, d) obustavi postupak davanja saglasnosti za nove poslovne aktivnosti ili preuzimanje vlasništva, (4) Kada okolnosti zahtijevaju hitno djelovanje, Agencija može poduzeti i mjere iz st. (2) i (3) ovog člana i prije isteka roka koji je Agencija utvrdila u skladu sa stavom (1) ovog člana. (5) Ako je član bankarske grupe iz stava (1) ovog člana lice koje nadzire drugi regulatorni organ u Federaciji i RS, Agencija je dužna da o poduzetim mjerama obavijesti taj regulatorni organ. Odjelјak D. Mjere za ranu intervenciju Član 164. (Mjere za ranu intervenciju) (1) Ako nadzorom utvrdi da banka postupa suprotno odredbama ovog zakona, propisima Agencije ili drugim propisima, ili je vjerovatno da će, uslijed brzog pogoršanja njenog finansijskog stanja, uključujući i pogoršano stanje u pogledu likvidnosti, povećanja nivoa zaduženosti, nekvalitetnih kredita ili koncentracije izloženosti, u bliskoj budućnosti prekršiti odredbe ovog zakona, propise Agencije ili druge propise, Agencija može, nezavisno od poduzetih mjera za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 153. ovog zakona, da poduzme jednu ili više od sljedećih mjera: a) naloži organima upravljanja banke da provedu jednu ili više mjera utvrđenih u planu oporavka, ili da, ako su okolnosti koje su dovele do rane intervencije različite od pretpostavki iz prvobitnog plana, ažurira taj plan i provede jednu ili više mjera iz ažuriranog plana u određenom roku, b) zahtijeva od nadzornog odbora i uprave banke da analiziraju stanje, utvrde mjere za rješavanje utvrđenih problema i izrade plan aktivnosti za rješavanje tih problema, kao i utvrde rokove za njegovo provođenje, c) naloži nadzornom odboru banke da sazove, ili da direktno sazove skupštinu dioničara banke, ako nadzorni odbor ne postupi po ovom zahtjevu, te u oba ova slučaja odredi dnevni red skupštine i zahtijeva da dioničari razmotre i donesu odgovarajuće odluke, d) naloži nadležnom organu banke da razriješi jednog ili više članova nadzornog odbora, uprave ili višeg rukovodstva banke ako se ustanovi da ova lica nisu sposobna da izvršavaju svoje dužnosti i imenuju nova lica u skladu sa zakonom, e) uvede savjetnika ili eksternog upravnika u banci, f) zahtijeva od nadzornog odbora i uprave banke da izradi plan za pregovaranje o restrukturiranju duga sa pojedinim ili svim povjeriocima u skladu sa planom oporavka, e) uvede ograničenja na primanja novih depozita i drugih povratnih sredstava, davanja kredita ili investiranja, f) zabrani banci da prikuplјa sve depozite ili samo za određena lica ili grupe, g) zabrani banci ulaženje u nove transakcije ili u povezane transakcije, h) ograniči uvođenje novih proizvoda, i) uvede veće prudencijalne zahtjeve, j) zahtijeva od banke veći kapital od istog iz člana 24. ovoga zakona, k) naloži primjenu posebnih politika rezerviranja ili postupanja s imovinom u odnosu na izračun kapitalnih zahtjeva, l) ograniči prodaju imovine, m) naloži da banka u dalјem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s njenim aktivnostima, proizvodima ili sistemima, (3) Agencija saziva skupštinu najmanje 30 dana prije dana njenog održavanja, u koji se ne uračunava dan objave poziva za sazivanje skupštine. (4) Na dnevni red koji predloži Agencija dioničari ne mogu dati protuprijedlog niti prijedlog dopune dnevnog reda. Član 166. (Razrješenje članova uprave, nadzornog odbora i višeg rukovodstva banke) (1) U slučaju značajnog pogoršanja finansijskog stanja banke ili težeg kršenja zakona, propisa Agencije ili internih akata banke, a kada druge mjere rane intervencije poduzete u skladu sa članom 164. ovog zakona nisu dovoljne za poboljšanje takvog stanja, Agencija može svim ili pojedinim članovima uprave i nadzornog odbora banke oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije i zahtijevati njihovo razrješenje, kao i razrješenje višeg rukovodstva banke. (2) Pored mjera iz stava (1) ovog člana Agencija može svim ili pojedinim članovima uprave, nadzornog odbora i višeg rukovodstva banke da: a) zabrani ili ograniči obavljanje te funkcije ili bilo koje aktivnosti u banci, b) zabrani ili ograniči posredno ili neposredno ostvarivanje glasačkog prava u banci, c) zahtijeva da otuđi direktno ili indirektno vlasništvo koje ima u banci, u roku koji ona odredi, d) zabrani obavljanje funkcije u bilo kojoj banci ili članu bankarske grupe ili učestvovanje u obavljanju aktivnosti u banci ili bankarskoj grupi bez prethodne saglasnosti Agencije. (3) Imenovanje novih članova nadzornog odbora i uprave vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona koje uređuju imenovanje članova nadzornog odbora i uprave banke. Član 167. (Savjetnik) (1) Kada Agencija ocijeni da je potrebna detalјnija procjena i praćenje finansijskog stanja banke može imenovati jednog ili više savjetnika da privremeno rade sa upravljačkim tijelom banke. Član 158. (Transparentnost strukture bankarskih grupa) (1) Struktura bankarske grupe mora biti transparentna u mjeri koja Agenciji omogućava da utvrdi: a) najviše matično društvo bankarske grupe i lica koja imaju kontrolno ili značajno učešće u tom društvu; b) mjesto i vrste poslovnih aktivnosti koje se obavljaju u okviru bankarske grupe; (7) Agencija može naložiti banci koja je član bankarske grupe da izvrši konsolidaciju pojedinačnih stavki finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana, poslova ili grupa poslova u okviru bankarske grupe ako je to neophodno za potpuno i objektivno utvrđivanje finansijskog stanja i poslovnih rezultata bankarske grupe ili banke koja je član te grupe. Član 162. (Upravljanje rizicima na nivou bankarske grupe) (8) Savjetnik ne može prenijeti svoje ovlasti na druga lica, a za svoj rad odgovoran je Agenciji. (9) Banka je dužna na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati savjetnika te mu pravovremeno dostaviti svu dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, a savjetnik ima pravo biti prisutan na tim sjednicama i učestvovati u njihovu radu, ali nema pravo glasa. (10) Banka i sva njezina tijela dužni su savjetniku bez odlaganja staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omogućiti mu uvid u poslovne knjige. Član 168. (Izvještaji savjetnika o finansijskom stanju banke) (1) Savjetnik je dužan u roku 60 dana od imenovanja izraditi izvještaj o finansijskom stanju i uslovima poslovanja banke s procjenom njezine finansijske stabilnosti i mogućnostima za njezino dalјnje poslovanje (u dalјnjem tekstu: izvještaj o finansijskom stanju) i dostaviti ga Agenciji. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana Agencija će dostavit banci. (3) Savjetnik je dužan da redovno, najmanje mjesečno, a na zahtjev Agencije i češće, izvještava Agenciju o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju i radnjama koje je poduzeo u izvršavanju svojih dužnosti. (4) Savjetnik je bez odgode dužan obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu uticati na neizvršavanje naloženih supervizorskih mjera i o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu uticati na pogoršanje finansijskog stanja banke. (5) Na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana Agencija može banci naložiti supervizorsku mjeru iz člana 153. ovoga zakona. Član 169. (Prestanak ovlasti savjetnika) Ovlasti savjetnika prestaju danom: a) isteka perioda navedenog u odluci o imenovanju, b) opoziva njegova imenovanja, c) imenovanja eksternog upravnika, d) imenovanja posebne uprave, e) imenovanja likvidatora ili (1) Za bankarsku grupu kojoj je matična banka u Federaciji na konsolidovanoj osnovi utvrđuju se: a) pokazatelj adekvatnosti kapitala, e) naložiti pravnom licu, u kojem drugo pravno lice ima kontrolno učešće, a koje ima učešće u vlasništvu banke da privremeno obustavi korištenje prava i koristi iz učešća u vlasništvu banke, uklјučujući korištenje direktnih i indirektnih glasačkih prava, kao i sve direktne i indirektne poslovne aktivnosti između banke i tog pravnog lica. (3) Kada mjere iz stava (2) ovog člana nisu rezultirale otklanjanjem nepravilnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može poduzeti slјedeće mjere: a) zahtijevati od banke da ulaganja u podređeno društvo smanji da ono više ne bude podređeno društvo banke, b) ukidanje saglasnosti kompaniji majci za sticanje kontrolnog učešća u banci, c) zahtijevati od kompanije majke da proda značajno ili kontrolno učešće u supsidijarima, d) povlačenje saglasnosti za preuzimanje učešća u banci odobrenoj licu koje već ima učešće u banci i u kojem drugo lice ima kontrolno učešće. g) zahtijeva od banke izmjenu njene poslovne strategije, h) zahtijeva od banke izmjenu njene organizacione strukture, i) pribavi putem posrednog ili neposrednog nadzora informacije potrebne za ažuriranje plana restrukturiranja, procjenu vrijednosti imovine i obaveza i pripremu za moguće provođenje postupka restrukturiranja. (2) Za svaku od mjera navedenih u stavu (1) ovog člana, Agencija određuje odgovarajući rok izvršenja. Član 171. (Eksterni upravnik) (1) Agencija može imenovati jednog ili više eksternih upravnika u banci. (2) Eksternog upravnika imenuje i razrješava Agencija. (3) Za eksternog upravnika može biti imenovano samo lice koje je nezavisno od banke, koje ima dobar poslovni ugled, odgovarajuće kvalifikacije, te mora ispunjavati iste uslove kao i za imenovanje članova uprave banke. (4) Za eksternog upravnika banke ne može biti imenovano lice koje je dioničar ili povezano lice sa bankom ili član uže porodice bilo koga od ovih lica. (5) Agencija može razriješiti imenovanog eksternog upravnika ako on ne obavlјa svoju dužnost ili je ne obavlјa na zadovolјavajući način, kao i zbog drugih opravdanih razloga, te imenovati novoga eksternog upravnika, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata eksternog upravnika. (6) Prava i obaveze eksternog upravnika počinju danom donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika bez obzira na upis u registar društava. (7) Eksterni upravnik zastupa banku. (8) Na eksternog upravnika primjenjuju se odredbe ovoga zakona koje se odnose na odredbe člana 67. stav (1) ovoga zakona i odredbe čl. 55. i 56. ovoga zakona. (3) U vezi sa stavom (1) ovog člana Agencija će prikuplјati sve potrebne informacije, kako bi se ažurirao plan restrukturiranja i pripremilo za moguće restrukturiranje banke i za procjenu imovine i obaveza banke u skladu s članom 189. ovog zakona. (4) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje uslove iz stava (1) ovog člana. Član 165. (Sazivanje skupštine banke) (1) Ako banka nije izvršila naloženu mjeru Agencije iz člana 164. stav (1) tačka c) ovog zakona na način i u rokovima utvrđenim od Agencije, skupštinu banke može sazvati Agencija i utvrditi dnevni red radi donošenja potrebnih odluka. (2) Agencija će za potrebe skupštine, na osnovu obavljenog nadzora, sačiniti izvještaj o poslovanju banke i učiniti ga dostupnim dioničarima. c) postoji odgovarajuća saradnja Agencije s regulatornim tijelom iz tačke b) ovog stava. (2) Danom donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika u banci prestaju sve ovlasti dotadašnjih članova uprave i nadzornog odbora, a odluke iz njihove nadležnosti donosi eksterni upravnik. (3) Danom donošenja rješenja o imenovanju eksternog upravnika prestaju svi ugovori na osnovu kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj banci, odnosno prestaju da važe i ugovori sa dotadašnjim članovima nadzornog odbora. (4) U slučaju iz stava (2) ovoga člana dotadašnji članovi uprave i nadzornog odbora ne ostvaruju pravo na isplatu ugovorene otpremnine i varijabilnih naknada, nezavisno o tome je li ostvarivanje takvih prava bilo ugovoreno s bankom ili je proizlazilo iz drugog akta banke. Član 174. (Obaveze dosadašnjih članova uprave kod uvođenja eksternog upravnika) (1) Dosadašnji članovi uprave banke dužni su eksternom upravniku odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji banke te sastaviti izvještaj o primopredaji poslovanja. (2) Dosadašnji članovi uprave banke dužni su eksternom upravniku dati sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke. (3) Svi radnici banke dužni su sarađivati s eksternim upravnikom. (4) Eksterni upravnik ima pravo udalјiti lice koje onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutrašnjih poslova. Član 175. (Pravo pristupa) (1) Eksterni upravnik ima pravo neograničenog pristupa i kontrole svih poslovnih prostorija banke, finansijske aktive, računovodstvenih i drugih evidencija, i ostale aktive banke i njenih supsidijarnih lica. (2) Eksterni upravnik je dužan odmah po prijemu rješenja o imenovanju poduzeti mjere zaštite i sprečavanja otuđenja ili zloupotrebe imovine i dokumentacije banke i njenih zavisnih lica, te poduzeti sve potrebne mjere i aktivnosti koje su neophodne za nastavak poslovanja banke i zaštitu njene imovine, uklјučujući i: a) otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u poslovanju banke, b) naplatu potraživanja banke, a posebno nekvalitetnih kredita, c) ograničavanje rasta aktive i vanbilansnih obaveza banke i d) smanjenje troškova poslovanja banke. (3) Savjetnik ima pravo na naknadu za svoj rad koju isplaćuje Agencija. (4) Agencija će u Rješenju o imenovanju savjetnika odrediti dužnosti, ovlasti i mandat savjetnika, kao i definisati pitanja o kojima se uprava banke i nadzorni odbor savjetuje sa savjetnikom ili za koja će biti potrebna njegova saglasnost prije samog donošenja. (5) Ako je potrebna saglasnost savjetnika uprava i nadzorni odbor ne mogu donositi odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne saglasnosti savjetnika su ništavne. (6) Rješenjem o imenovanju savjetnika Agencija će odredit i sadržaj izvještaja o finansijskom stanju iz člana 168. stava (1) ovog zakona, koji je savjetnik dužan sastaviti, kao i druge izvještaje koje dostavlјa Agenciji. (7) Agencija imenuje savjetnika za period do 12 mjeseci. Izuzetno taj rok se može produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalјe postoji neki od razloga za imenovanje savjetnika. f) otvaranja stečajnog postupka. Član 170. (Rješenje o uvođenju eksternog upravnika) (1) Agencija može imenovati eksternog upravnika kada izvršavajući svoju nadzornu funkciju, ocijeni da mjera rane intervencije iz člana 166. ovog zakona nije dovoljna da bi se poboljšalo poslovanje banke i obnovilo zdravo i stabilno upravljanje bankom. (2) Rješenjem o uvođenju eksternog upravnika: a) utvrđuju se razlozi za uvođenje eksternog upravnika u konkretnom slučaju; b) prodaju dijela ili cjelokupne imovine, c) istovremenu prodaju dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banci ili drugom licu ovlaštenom za obavljanje ovih poslova, d) prodaju ili spajanje sa drugom bankom, e) pokretanje postupka restrukturiranja banke, f) oduzimanje dozvole za rad i likvidaciju banke, sa procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji banke i g) oduzimanje dozvole za rad i pokretanje postupka stečaja, ako nisu ispunjeni uslovi za pokretanje i vođenje likvidacionog postupka. (4) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana, eksterni upravnik Agenciji dostavlja i plan aktivnosti koji su dioničari banke dužni da sačine i dostave eksternom upravniku u roku od 20 dana od dana njegovog uvođenja. (5) Plan aktivnosti iz stava (4) ovog člana sadrži prijedlog neophodnih aktivnosti koje će banka poduzeti za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju banke i poboljšanje njenog finansijskog stanja, sa utvrđenim rokovima za provođenje tih aktivnosti. (6) Prilikom odlučivanja o planu mjera predloženih u izvještaju eksternog upravnika, Agencija je dužna cijeniti i potrebu zaštite interesa deponenata i ostalih povjerilaca banke, te utvrditi postojanje realnih pretpostavki da se predloženi plan uspješno provede u periodu trajanja postupka eksternog upravnika. (7) Eksterni upravnik je dužan na kraju mandata da sačini i dostavi Agenciji završni izvještaj, sa obrazloženjem realizovanih mjera eksternog upravnika. (8) Eksterni upravnik je dužan postupati po nalozima i uputama Agencije i redovno izvještavati Agenciju o izvršenju naloga i uputa. b) imenuje se eksterni upravnik te utvrđuje obim poslova koje obavlјa i kojima upravlјa; c) određuje se period na koji je imenovan eksterni upravnik; d) određuju se sadržaj i rokovi dostave izvještaja iz člana 177. ovoga zakona; e) može se odrediti da određene poslove eksterni upravnik može poduzeti samo uz prethodnu saglasnost Agencije. (3) Eksterni upravnik imenuje se na period do 12 mjeseci. Taj se period izuzetno može obnoviti na period od 12 mjeseci ako Agencija utvrdi da su i dalјe zadovolјeni uslovi za imenovanje eksternog upravnika. (4) Upravlјanje od strane eksternog upravnika nad bankom može se okončati i prije isteka roka iz stava (3) ovog člana, ako eksterni upravnik ili Agencija ocijeni da uvođenje eksternog upravnika nije dovelo do pobolјšanja finansijskog stanja banke ili da se finansijsko stanje te banke popravilo u mjeri da eksterni upravnik više nije potreban. (5) Rješenje o imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata eksternog upravnika bez odlaganja se dostavlјa eksternom upravniku i banci u kojoj je imenovan, obavještava se Centralna banka, Komisija za VP, Registar VP, Agencija za osiguranje depozita, Agencija za bankarstvo RS, objavlјuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i internet stranici Agencije i upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i registar društava kod nadležnog suda. (9) Eksterni upravnik ima pravo na naknadu za svoj rad. Član 172. (Upis u registar društava i objavlјivanje rješenja o uvođenju eksternog upravnika) Član 179. (Ovlasti Agencije za restrukturiranje banaka) (1) Zadatke i nadležnosti restrukturiranja banaka izvršava Agencija u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim je uređeno poslovanje Agencije. (2) Lica zadužena za restrukturiranje banaka moraju imati odgovarajuće kvalifikacije, stručna znanja, vještine i iskustvo potrebno za obavljanje poslova restrukturiranja i postizanja ciljeva restrukturiranja banaka. Član 180. (Cilјevi restrukturiranja banke) (1) Cilјevi restrukturiranja banke su: a) osiguravanje kontinuiteta klјučnih funkcija, b) izbjegavanje većeg štetnog učinka na finansijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja štetnih učinaka na finansijski sistem, uklјučujući i njihovo širenje na tržišnu infrastrukturu, te održavanje tržišne discipline, c) zaštita javnih sredstava tako da se na najmanju moguću mjeru svede oslanjanje na javnu finansijsku pomoć, d) zaštita deponenata koji imaju osigurane depozite i e) zaštita sredstava i imovine klijenata. (2) Pri primjeni instrumenata restrukturiranja ili izvršavanja ovlasti za restrukturiranje, iz člana 179. ovog zakona Agencija uzima u obzir cilјeve restrukturiranja te odabire instrumente i ovlasti kojima se najbolјe ostvaruju cilјevi koji su relevantni u okolnostima pojedinog slučaja. (3) Pri postizanju cilјeva restrukturiranja iz stava (1) ovoga člana Agencija je dužna voditi računa o smanjenju troška restrukturiranja na najmanju moguću mjeru, i izbjegavanju smanjenja vrijednosti imovine banke, osim ako je to potrebno radi ostvarivanja cilјeva restrukturiranja. (4) Agencija će uzet u obzir sve cilјeve restrukturiranja vodeći računa o naravi i okolnostima pojedinog slučaja, pri čemu su svi cilјevi restrukturiranja jednako važni. Član 181. (Opća načela restrukturiranja) (1) Agencija, kod primjene instrumenata restrukturiranja i izvršavanja ovlasti za restrukturiranje, donosi sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se restrukturiranje provodi u skladu sa slјedećim načelima: a) gubitke snose prvo dioničari banke u restrukturiranju; (1) Rješenje o uvođenju eksternog upravnika upisuje se u registar društava. Istovremeno se u registar društava upisuje promjena lica ovlaštenih za zastupanje banke. (2) Prijedlog za upis podataka iz stava (1) ovoga člana podnosi se u roku tri radna dana od dana donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika u banci. Rješenje kojim je eksterni upravnik imenovan prilaže se prijedlogu. Član 173. (Pravne poslјedice rješenja o uvođenju eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik je ovlašten i odgovoran za zaštitu imovine i preuzimanje kontrole nad poslovanjem banke i donošenje odluke o nastavku poslovanja banke. (2) Savjetnik banke mora biti lice nezavisno od banke i imati dobru poslovnu reputaciju i odgovarajuće kvalifikacije, te mora ispunjavati iste uslove kao i za imenovanje članova uprave banke. Član 176. (Poslovi eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik vodi poslovanje banke. (2) Agencija je ovlaštena davati eksternom upravniku pisane naloge i upute. (3) U vođenju poslova banke eksterni upravnik se mora pridržavati ograničenja koja su mu postavlјena rješenjem Agencije o njegovom imenovanju. (3) Kod primjene instrumenata restrukturiranja i izvršavanja ovlasti restrukturiranja, Agencija prema potrebi obavještava predstavnike zaposlenika banke u restrukturiranju. Član 182. (Plan restrukturiranja) (1) Agencija sastavlјa plan restrukturiranja za svaku banku koja nije dio grupe koja podliježe konsolidiranom nadzoru, kao i plan restrukturiranja grupe u skladu sa članom 183. ovog zakona. (2) Planom restrukturiranja predviđena je primjena odgovarajućih instrumenata i mjera restrukturiranja i vršenje ovlaštenja Agencije nakon donošenja rješenja o restrukturiranju, ako budu ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke u skladu sa ovim zakonom. (3) Plan restrukturiranja najmanje uklјučuje: a) kratak prikaz klјučnih elemenata plana restrukturiranja, b) kratak prikaz bitnih promjena u banci koje su nastupile nakon posljednjih izmjena plana restrukturiranja, c) prikaz načina na koji bi, u mjeri u kojoj je to neophodno, banka mogla odvojiti ključne funkcije i ključne poslovne aktivnosti od ostalih poslova, kako bi obezbijedila kontinuitet poslovanja u slučaju ispunjenja uslova za restrukturiranje, d) procjena rokova za provedbu svakog važnog aspekta plana, Član 177. (Izvještaji eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik je dužan nakon imenovanja, u roku od 60 dana od dana imenovanja, ako odlukom Agencije nije utvrđen duži rok, sastaviti i dostaviti Agenciji izvještaj o finansijskom stanju i uslovima poslovanja banke zajedno s procjenom njezine finansijske stabilnosti i mogućnostima za njezino dalјnje poslovanje. (2) Eksterni upravnik je dužan redovno i na zahtjev Agencije, a najmanje jednom mjesečno, izvještavati Agenciju o poslovanju banke o njenom finansijskom stanju, odnosno bez odlaganja obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje mogu uticati na pogoršanje finansijskog stanja banke. (3) Eksterni upravnik u izvještaju iz stava (1) ovog člana predlaže jednu ili više sljedećih mjera: a) povećanje kapitala banke do iznosa utvrđenog ovim zakonom i propisima Agencije, (9) Agencija može naložiti eksternom upravniku da sazove skupštinu dioničara banke s utvrđenim dnevnim redom i prijedlogom odluka. (10) Eksterni upravnik će sazvati skupštinu najkasnije u roku od osam dana od dana primitka naloga Agencije iz stava (9) ovoga člana. Član 178. (Prestanak ovlaštenja eksternog upravnika) Ovlaštenja eksternog upravnika banke prestaju: a) istekom roka na koji je imenovan; b) danom razrješenja i imenovanjem novog eksternog upravnika; p) mišljenje banke u vezi sa planom restrukturiranja, ako je potrebno. (4) Planovi restrukturiranja se preispituju i prema potrebi ažuriraju najmanje jednom godišnje te nakon svake promjene pravne ili organizacijske strukture banke ili njena poslovanja ili finansijskog položaja koja bi mogla bitno utjecati na učinkovitost plana ili stvoriti potrebu za revizijom plana restrukturiranja. Za potrebe preispitivanja ili ažuriranja planova restrukturiranja banke obavještavaju Agenciju o svakoj promjeni zbog koje je nužna takva revizija ili ažuriranje. (5) Banka je dužna sarađivati sa Agencijom i dostavljati joj informacije i podatke neophodne za izradu i ažuriranje plana restrukturiranja. (6) Banka je dužna da odmah obavijesti Agenciju o svakoj promjeni podataka bitnih za ažuriranje plana restrukturiranja. (7) Agencija, prilikom izrade plana restrukturiranja, koristi podatke kojima raspolaže obavljajući nadzornu funkciju. (8) Pri izradi plana restrukturiranja, Agencija traži mišlјenje od Agencije za osiguranje depozita u vezi s mogućnošću restrukturiranja banke, a posebno u pogledu provodivosti likvidacije banke. (9) Pri donošenju rješenja o restrukturiranju banke, odnosno o primjeni odgovarajućih instrumenata restrukturiranja, Agencija nije dužna da primjeni instrumente restrukturiranja predviđene planom restrukturiranja za tu banku. c) danom donošenja rješenja o imenovanju posebne uprave, likvidatora; d) rješenjem nadležnog suda o imenovanju stečajnog upravnika. POGLAVLJE VIII – RESTRUKTURIRANJE, LIKVIDACIJA I STEČAJ BANKE Odjelјak A. Restrukturiranje banke (3) U poduzimanju mjera iz svojih nadležnosti Agencija i eksterni upravnik ovlašteni su zahtijevati pomoć nadležnih organa unutrašnjih poslova i drugih nadležnih organa. h) osigurani depoziti su potpuno zaštićeni do visine iznosa utvrđenog propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama; i) zaštitne mjere primjenjuju se u skladu sa ovim zakonom. a) opis aktivnosti i mjera koje će se poduzeti prema članovima bankarske grupe, b) detaljan opis različitih mogućnosti za primjenu instrumenata restrukturiranja bankarske grupe na osnovu razmatranja različitih situacija u kojima mogu nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te grupe, c) obrazloženje načina na koji će se obezbijediti finansiranje primjene različitih mogućnosti i instrumenata restrukturiranja bankarske grupe predviđenih ovim planom, koje se ne može zasnivati na pretpostavci korištenja vanredne javne finansijske podrške, d) procjenu mogućnosti poduzimanja međusobno usklađenih aktivnosti i mjera za restrukturiranje bankarske grupe kada nadzor nad članovima ove grupe ne vrši samo Agencija, uključujući mjere prodaje grupe u cjelini trećem licu i razdvajanje ključnih poslovnih aktivnosti koje obavljaju određeni članovi ove grupe, kao i opis mjera potrebnih za otklanjanje prepreka za restrukturiranje posebno u vezi sa međusobnim usklađivanjem aktivnosti različitih nadležnih organa, e) opis mogućnosti saradnje sa nadležnim regulatornim tijelom i tijelom za restrukturiranje, a u vezi sa restrukturiranjem bankarske grupe, kada članovi bankarske grupe imaju sjedište izvan Federacije, f) opis mjera za odvajanje pojedinih funkcija ili poslovnih aktivnosti koje su neophodne radi otklanjanja prepreka za nesmetano restrukturiranje bankarske grupe, i g) opis drugih mjera i aktivnosti koje će poduzeti radi restrukturiranja bankarske grupe, a koje nisu izričito utvrđene ovim zakonom. (4) Odredbe člana 182. st. (5), (7) i (10) ovog zakona shodno se primjenjuju na matično društvo i člana bankarske grupe kada Agencija izrađuje plan restrukturiranja bankarske grupe. Član 184. (Procjena mogućnosti restrukturiranja banke) (1) Agencija, nakon dobijanja mišlјenja od Agencije za osiguranje depozita, procjenjuje do koje je mjere moguće restrukturirati banku koja nije dio grupe. (2) Smatra se da postoji mogućnost za restrukturiranje banke ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: a) nad bankom je moguće provesti ili postupak stečaja, odnosno likvidacije ili postupak restrukturiranja, (2) Ako je banka član bankarske grupe, Agencija primjenjuje instrumente za restrukturiranje i izvršava ovlasti za restrukturiranje na način koji svodi na najmanju moguću mjeru učinak na pridružene institucije i na grupaciju u cjelini, i smanjuje negativni učinak na finansijsku stabilnost u zemlјi. e) detaljan opis procjene mogućnosti restrukturiranja i opis mjera potrebnih za otklanjanje prepreka za restrukturiranje, utvrđenih u skladu sa čl. 184. i 185. ovog zakona, f) opis procedura za utvrđivanje tržišne vrijednosti ključnih funkcija, ključnih poslovnih aktivnosti i imovine banke, g) detaljan opis postupaka kojima se obezbjeđuje kontinuirano pribavljanje ažuriranih informacija i podataka od banke, h) obrazloženje načina na koji će se obezbijediti finansiranje različitih mogućnosti i instrumenata restrukturiranja predviđenih planom restrukturiranja, koji se ne zasniva na pretpostavci korištenja vanredne javne finansijske podrške, i) detaljan opis različitih mogućnosti za primjenu instrumenata restrukturiranja, sa rokovima za njihovo provođenje, a na osnovu razmatranja različitih situacija u kojima mogu nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke, j) opis mogućih sistemskih posljedica restrukturiranja banke, k) opis različitih mogućnosti za očuvanje pristupa uslugama platnog prometa i sistemima poravnanja i ocjenu mogućnosti prenosa sredstava klijenata, l) analizu posljedica plana restrukturiranja na zaposlene, uključujući i analizu troškova koji povodom toga mogu nastati, m) plan pružanja informacija sredstvima javnog informisanja i javnosti u vezi sa restrukturiranjem banke, n) minimalni zahtjevi za kapitalom iz člana 205. ovog zakona i prihvatljivim obavezama iz člana 204. ovog zakona i rok u kojem je banka dužna da dostigne propisani nivo ovih zahtjeva, h) odvojenost klјučnih poslovnih aktivnosti od ostalih aktivnosti banke; i) primjenlјivost procedura i mjera za upravlјanje rizicima; j) iznos i vrstu obaveza, isklјučujući one iz člana 204. ovog zakona; k) adekvatnost upravlјanja rizicima informacionog sistema u vezi sa osiguravanjem pristupa informacijama i podacima neophodnim za provođenje postupka restrukturiranja. (4) Agencija je dužna da pri izradi i ažuriranju plana restrukturiranja bankarske grupe procjenjuje mogućnost restrukturiranja shodnom primjenom st. (1) do (3) ovog člana. (5) Agencija propisuje elemente koje treba uzeti u obzir prilikom procjene mogućnosti restrukturiranja neke banke ili grupe. Član 185. (Otklanjanje prepreka za restrukturiranje) (1) Ako Agencija u toku procjene mogućnosti restrukturiranja iz člana 184. ovog zakona utvrdi da postoje značajne prepreke za restrukturiranje banke, naložiće banci da najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana prijema tog rješenja dostavi prijedlog mogućih mjera za rješavanje ili otklanjanje ovih prepreka. (2) Ako Agencija ocijeni da mjere koje je banka predložila ne mogu efektivno umanjiti, odnosno otkloniti prepreke za restrukturiranje, zahtijevat će od banke da poduzme alternativne mjere koje mogu postići taj cilј i pisanim putem o tim mjerama obavještava banku koja najkasnije u roku od jednog mjeseca predlaže plan u skladu s tim mjerama. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, Agencija može naložiti banci da: o) opis aktivnosti i sistema u banci koji su neophodni za kontinuirano obavljanje operativnih poslova banke i b) povjerioci banke snose gubitke nakon dioničara, i to tako da se obezbijedi jednak tretman povjerilaca čija su potraživanja u istom isplatnom redu u postupku likvidacije i stečaja u skladu sa ovim zakonom; c) smjenjuju se nadzorni odbor, uprava i po potrebi više rukovodstvo banke u restrukturiranju, osim u slučajevima kada se smatra da je potpuno ili djelomično zadržavanje nadzornog odbora, uprave ili višeg rukovodstva, ovisno o okolnostima, nužno za postizanje cilјeva restrukturiranja; d) nadzorni odbor, uprava i više rukovodstvo banke u restrukturiranju dužno je pružiti svu potrebnu pomoć za postizanje cilјeva restrukturiranja; e) članovi nadzornog odbora, uprave, dioničari i druga lica koja su doprinijela da banka ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti sa poslovanjem, odgovaraju u skladu sa zakonom za propuste u svom radu i štetu koju su prouzrokovali; f) prema povjeriocima iste kategorije postupa se jednako, osim ako ovim zakonom nije propisano drugačije ili ukoliko je nužna zaštita finansijske stabilnosti od potencijalnog sistemskog uticaja banke koja propada ili očuvanje vrijednosti banke u interesu svih povjerilaca u cjelini; g) nijedan povjerilac ne smije pretrpjet veće gubitke od onih koji bi nastali da je nad bankom otvoren likvidacioni ili stečajni postupak u skladu sa zaštitnim mjerama iz čl. 212. i 213. ovog zakona; (3) Plan restrukturiranja bankarske grupe najmanje sadrži: b) provođenje bilo kojeg od tih postupaka, u mjeri u kojoj je to moguće, neće dovesti do nastupanja značajnih negativnih posljedica na stabilnost finansijskog sistema, c) provođenjem bilo kojeg od tih postupaka moguće je obezbijediti kontinuitet obavljanja klјučnih funkcija banke i d) provođenje restrukturiranja je moguće bez korištenja vanredne javne finansijske podrške. (5) Na otklanjanje prepreka za restrukturiranje bankarske grupe shodno se primjenjuju odredbe st. (1) do (4) ovog člana. (6) Ako banka u restrukturiranju obavlja poslove za čije obavljanje je potrebna dozvola drugog nadležnog regulatornog tijela, Agencija obavještava to tijelo o poduzetim mjerama koje mogu uticati na obavljanje tih poslova. Član 186. (Zahtjev za otpis ili konverziju instrumenata kapitala) (1) Otpis ili konverzija odgovarajućih instrumenata kapitala u dionice ili druge instrumente vlasništva banke može se izvršiti: a) nezavisno od mjera restrukturiranja ili b) zajedno sa provođenjem mjera restrukturiranja, ako su ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke. (2) Prije pokretanja postupka restrukturiranja Agencija može izvršiti otpis odgovarajućih elemenata kapitala banke ili njihovu konverziju u dionice ili druge vlasničke instrumente te banke, a nakon pokretanja tog postupka otpis ili konverziju kapitala vrši prije primjene odgovarajućeg instrumenta restrukturiranja. (3) Otpis ili konverzija se vrši u skladu s članom 187. ovog zakona i bez odgode, u vezi s relevantnim instrumentima kapitala koje je izdala banka ako nastupi jedna ili više slјedećih okolnosti: a) ako je utvrđeno da su uslovi za restrukturiranje iz člana 188. ovog zakona ispunjeni, prije nego su poduzete bilo kakve mjere restrukturiranja; (3) Prilikom procjene iz stava (1) ovoga člana Agencija je dužna procijeniti najmanje slјedeće: a) mogućnost ostvarivanja cilјeva restrukturiranja primjenom raspoloživih instrumenata restrukturiranja; b) poslјedice restrukturiranja banke na stabilnost finansijskog sistema, privredu i povjerenje građana u bankarski sistem; c) poslјedice restrukturiranja banke na povjerioce, deponente, ugovorne strane i zaposlene; d) poslјedice restrukturiranja banke na nesmetano funkcionisanje platnog sistema i sistema za poravnanje vrijednosnih papira; e) sposobnost banke da osigura kontinuitet obavlјanja osnovnih funkcija i klјučnih poslovnih aktivnosti; f) nivo usklađenosti pravne i organizacione strukture s osnovnim funkcijama i klјučnim poslovnim aktivnostima koje se obavlјaju u banci; b) stavke instrumenata dodatnog osnovnog kapitala otpisuju se i/ili konvertuju u instrumente redovnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to potrebno za ostvarivanje ciljeva restrukturiranja ili do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje; c) stavke dopunskog kapitala otpisuju se ili konvertuju u dionice banke koje se mogu uključiti u osnovni kapital banke i to u mjeri u kojoj je potrebno za postizanje ciljeva restrukturiranja iz člana 180. ovog zakona ili do ukupnog iznosa tih stavki kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje. (2) U slučaju otpisa stavki kapitala prestaju obaveze po tom osnovu prema imaocu odgovarajuće stavke kapitala u otpisanom iznosu te stavke, osim već obračunatih obaveza, a ovom vlasniku ne isplaćuje se nikakva naknada po osnovu ovog otpisa. (3) Za potrebe provođenja konverzije iz stava (1) tačka b) ovog člana, Agencija može naložiti banci da vlasnicima određenih stavki kapitala iz te tačke izda dionice koje se mogu uključiti u osnovni kapital banke. (4) Ako bi konverzija stavki kapitala banke dovela do sticanja ili povećanja vlasništva u banci preko procenata propisanih u članu 29. stav (1) ovog zakona − Agencija blagovremeno vrši ocjenu ispunjenosti uslova za davanje saglasnosti za sticanje vlasništva, tako da ova ocjena ne utiče na odlaganje ove konverzije. g) sposobnost banke da u skladu sa već zaklјučenim poslovima i mogućnostima obezbijedi minimalne kadrovske i infrastrukturne kapacitete, kao i finansiranje, likvidnost i kapital koji su dovolјni da održavaju osnovne funkcije i klјučne poslovne aktivnosti; (10) Agencija, nakon izrade plana restrukturiranja, dostavlja banci kratak prikaz ključnih elemenata plana restrukturiranja. (11) Agencija će propisati podatke i informacije koje su banke dužne dostavljati Agenciji u svrhu izrade i ažuriranja planova restrukturiranja, kao i način i rokove njihovog dostavljanja. Član 183. (Plan restrukturiranja grupe) (1) Agencija izrađuje plan restrukturiranja bankarske grupe, koja je predmet kontrole Agencije na konsolidovanoj osnovi, a koji obuhvata restrukturiranje grupe ili bilo kojeg člana te grupe u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Na izradu i ažuriranje plana restrukturiranja bankarske grupe shodno se primjenjuju odredbe člana 182. st. (1) i (4) ovog zakona. a) kada je Agencija utvrdila da je stanje banke takvo da ona ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, b) nije razumno očekivati da bi bilo koja druga mjera banke ili lica iz privatnog sektora ili mjere nadzora, uključujući i mjere rane intervencije, ili mjere otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, mogle u razumnom roku otkloniti smetnje za nastavak poslovanja banke, uzimajući u obzir sve okolnosti pojedinačnog slučaja, c) restrukturiranje banke je u javnom interesu. (2) Prethodno poduzimanje supervizorskih mjera i mjera rane intervencije u skladu sa ovim zakonom nije preduslov za poduzimanje mjera restrukturiranja banke. (3) Smatra se da je stanje banke takvo da ona ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, u smislu ovog zakona, ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uslova: a) nastupili su ili je vjerovatno da će uskoro nastupiti razlozi za oduzimanje dozvole za rad banke iz člana 22. ovog zakona, naročito kad su u poslovanju banke nastali gubici koji bi se pokrili na teret cijelog ili značajnog iznosa kapitala ili kada je vjerovatno da će takvi gubici nastati, b) imovina banke je manja od njenih obaveza ili je vjerovatno da će imovina banke uskoro biti manja od obaveza, c) banka je nelikvidna ili je vjerovatno da će uskoro biti nelikvidna, d) ako je banka zatražila vanrednu javnu finansijsku podršku, osim u izuzetnim slučajevima kada se ta podrška daje solventnoj banci radi otklanjanja ozbiljnog poremećaja u ekonomiji i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, kao privremena i srazmjerna mjera, u obliku: 1) garancija Federacije za novoizdate obaveze i garancija i kredita njenih javnih institucija ili 2) dokapitalizacije ili kupovine vlasničkih instrumenata pod uslovima koji banci ne daju prednost na tržištu, do iznosa potrebnog da se otkloni manjak kapitala, pod uslovima koje utvrđuje Agencija i to samo ako u trenutku pružanja ove podrške nisu ispunjeni uslovi iz tač. a) do c) ovog stava, kao ni uslovi za otpis i konverziju kapitala iz čl. 186. i 187. ovog zakona. i) pravno razdvoji finansijske i nefinansijske poslove na nivou bankarske grupe čiji je član; j) poduzme ostale mjere koje utvrdi Agencija. (4) Pri nalaganju mjera iz stava (3) ovog člana, Agencija ocjenjuje moguće posljedice primjene mjera na poslovanje i stabilnost banke, stabilnost finansijskog sistema, a banka je dužna u utvrđenom roku Agenciji dostaviti plan usklađivanja sa naloženim mjerama. b) ako Agencija utvrdi da banka više neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, a nije vjerovatno da bi bilo koja druga mjera banke ili lica iz privatnog sektora, niti mjera poduzeta u postupku supervizije u skladu sa ovim zakonom, osim tog otpisa, odnosno konverzije − mogla u razumnom roku otkloniti smetnje za nastavak poslovanja banke, uzimajući u obzir sve okolnosti pojedinačnog slučaja; c) ako banka zatraži vanrednu javnu finansijsku podršku, osim ako je riječ o likvidnoj banci, a finansijska podrška se traži u svrhu rješavanja nedostatka kapitala ustanovlјenog u testovima otpornosti na stres i ocjenom kvaliteta imovine. (4) Ovlast otpisa ili konverzije instrumenata kapitala vrši se bez saglasnosti dioničara, deponenata i drugih povjerilaca banke ili bilo kog trećeg lica. (5) Prije nego što izvrši ovlast otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, Agencija je dužna osigurati nezavisnu procjenu imovine i obaveza banke koja se provodi u skladu s članom 189. ovog zakona. Ta procjena je osnov izračuna otpisa koji se treba primijeniti na relevantne instrumente kapitala kako bi se pokrili gubici i izračunao nivo konverzije koja se primjenjuje na relevantne instrumente kapitala kako bi se dokapitalizirala banka. Član 187. (Provođenje otpisa ili konverzije instrumenata kapitala) (1) Otpis ili konverzija instrumenata kapitala se vrši na način kojim se postižu slјedeći rezultati: a) stavke redovnog osnovnog kapitala smanjuju se srazmjerno gubicima i do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, a Agencija prema dioničarima poduzima jednu ili obje mjere predviđene ovim zakonom u primjeni instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja; (8) Uz procjenu iz stava (1) ovog člana prilažu se ažurni finansijski izvještaji banke, sa analizom i procjenom računovodstvene vrijednosti imovine, kao i popisom neizmirenih bilansnih i vanbilansnih obaveza prikazanih u poslovnim knjigama i evidencijama banke s navođenjem isplatnih redova u koje bi se razvrstale obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se uređuje stečaj i likvidacija banaka. (9) Agencija može, radi donošenja odluke o izboru instrumenata restrukturiranja predviđenih ovim zakonom, zahtijevati od nezavisnog procjenjivača da se analiza i procjena računovodstvene vrijednosti imovine dopuni analizom i procjenom tržišne vrijednosti imovine i obaveza banke u restrukturiranju. (5) Smatra se da bankarska grupa neće moći da nastavi da posluje u smislu člana 186. stava (3) tačka b) ovog zakona kada ne postupa ili je vjerovatno da neće postupiti u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuju pokazatelji koji se tiču upravljanja rizicima na nivou bankarske grupe, uslijed čega joj Agencija može izreći mjeru iz ovog zakona, a naročito ako je pretrpjela ili će vjerovatno pretrpjeti gubitke u visini njenog cjelokupnog kapitala ili znatnog dijela ovog kapitala. (11) Agencija dostavlјa zahtjev Agenciji za osiguranje depozita za dostavlјanje informacije neophodne za izračunavanje procjene hipotetičkog iznosa pokrića gubitaka. Agencija za osiguranje depozita dostavlјa svoje mišlјenje u roku od 24 sata po prijemu procjene koju je obavio nezavisni procjenjivač. (12) Ako zbog hitnosti nije moguće izvršiti procjenu u skladu sa st. (8) i (10) ovog člana društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana vrši privremenu procjenu, koja se koristi u postupku restrukturiranja dok se ne izvrši konačna procjena vrijednosti imovine i obaveza banke (u daljem tekstu: konačna procjena), a izuzetno u slučaju kad nije moguće obezbijediti nezavisnu procjenu iz stava (1) ovog člana Agencija vrši privremenu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke, dok društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana ne izvrši konačnu procjenu. (13) Privremenom procjenom iz stava (12) ovog člana predviđaju se i rezerve za dodatne gubitke, što se posebno obrazlaže. (14) Agencija može pokrenuti postupak restrukturiranja i primijeniti instrumente i mjere restrukturiranja i na osnovu privremene procjene iz stava (12) ovog člana. (15) U slučaju iz stava (12) ovog člana, kao i u drugim slučajevima kada procjena iz stava (1) ovog člana nije izvršena prije pokretanja postupka restrukturiranja u skladu sa uslovima iz ovog člana, društvo iz stava (3) ovog člana je dužno izvršiti konačnu procjenu neposredno nakon što se ispune odgovarajući uslovi. (16) Ako je vrijednost imovine i obaveza banke utvrđena konačnom procjenom veća od vrijednosti utvrđene privremenom procjenom – Agencija može povećati iznose potraživanja povjerilaca ili dioničara koji će biti otpisani primjenom instrumenta restrukturiranja iz člana 203. ovog zakona, odnosno naložiti banci za posebne namjene ili društvu za upravlјanje imovinom iz člana 202. ovog zakona da izvrši dodatno plaćanje banci, odnosno dioničarima po osnovu prijenosa dionica, imovine ili obaveza. (17) Agencija propisuje bliže uslove i način vršenja nezavisne procjene vrijednosti imovine i obaveza iz ovog člana, kao i bliže uslove i kriterije koje društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana koje će vršiti procjenu iz stava (1) ovog člana treba ispunjavati za obavljanje procjene. Član 190. (Donošenja rješenja o pokretanju postupka restrukturiranja) (1) Agencija je dužna kontinuirano u vezi sa članom 55. stav (2) tačka bb) i članom 67. stav (1) tačka i) ovog zakona, poduzimati mjere prema banci u cilju sprečavanja pogoršanja njenog finansijskog stanja (krize). (2) Kada Agencija utvrdi da su ispunjeni uslovi za restrukturiranje donosi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja banke i o tome obavještava: a) banku na koju se rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja odnosi, b) Agenciju za bankarstvo RS i Brčko Distriktu, ako banka posluje putem organizacionih dijelova osnovanih u RS i Brčko Distriktu, c) Centralnu banku, d) Agenciju za osiguranje depozita, (6) Na otpis i konverziju stavki kapitala člana bankarske grupe koji nije banka shodno se primjenjuje član 186. ovog zakona i st. (1) do (6) ovog člana. a) izmijeni sporazum o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe ili preispita zaklјučenje ovog sporazuma ako već nije zaklјučen, odnosno zaklјuči ugovor o pružanju odgovarajućih usluga bilo unutar grupe bilo s trećim licima; g) nadležni registarski sud. (3) Obavještavanje iz stava (2) ovog člana podliježe odredbama o poslovnoj tajni Agencije. Član 191. (Objavljivanje rješenja o pokretanju postupka restrukturiranja) (1) Agencija je dužna da u "Službenim novinama Federacije BiH", jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na internet stranici Agencije objavi pokretanje postupka restrukturiranja banke sa obavještenjem o mjerama restrukturiranja koje se poduzimaju i posljedicama tih mjera i prema potrebi uslove i period privremene obustave određenih obaveza banke na način koji Agencija odredi primjerenim. (2) Banka je dužna da na svojoj internet stranici objavi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja i sva naknadna rješenja kojima se provodi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja. Član 192. (Opće ovlasti u postupku restrukturiranja) (1) U cilju poduzimanja mjera restrukturiranja Agencija, koristi pojedinačno ili u kombinaciji slijedeća ovlaštenja: a) od bilo kojeg lica zahtijeva davanje svih informacija koje su potrebne za odlučivanje o mjerama restrukturiranja banke i njenu pripremu, uključujući ažuriranje i dopunu informacija sadržanih u planu restrukturiranja, kao i da zahtijeva prikupljanje informacija putem neposredne kontrole, b) za razrješenje nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva banke u restrukturiranju, c) za preuzimanje svih ovlaštenja dioničara, nadzornog odbora i uprave banke u restrukturiranju i povjeravanje tih ovlaštenja posebnoj upravi, d) za prijenos dionica i drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, e) za prijenos prava, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju na drugo lice, uz saglasnost tog lica, f) za djelimično ili potpuno smanjenje vrijednosti glavnice ili preostalog dospjelog neizmirenog duga u vezi s prihvatlјivim obavezama banke u restrukturiranju, g) za konverziju prihvatljivih obaveza banke u restrukturiranju u obične dionice ili druge vlasničke instrumente te banke, njenog matičnog društva ili banke za posebne namjene na koje se prenose imovina ili obaveze, h) za poništavanje dužničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, osim prihvatljivih obaveza iz člana 204. ovog zakona, i) za smanjenje, uključujući smanjenje na nulu, nominalne vrijednosti dionica ili drugih vlasničkih instrumenata banke u restrukturiranju, te za poništenje takvih dionica ili drugih instrumenata vlasništva, j) da traži od banke u restrukturiranju ili njenog matičnog društva da izvrši emisiju novih dionica, drugih instrumenata vlasništva ili drugih instrumenata kapitala, uključujući prioritetne dionice i potencijalne zamjenjive instrumente, b) ograniči izloženost prema jednom licu i ukupnu izloženost iz čl. 90., 92. i 93. ovog zakona; l) da izvrši procjenu kupca kvalifovanog učešća bez obaveze primjene propisanih rokova vezanih za takvu procjenu i m) izmijeni rokove dospijeća dužničkih instrumenata ili drugih prihvatljivih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospijeća plaćanja te kamate, uključujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz člana 204. stav (1) ovog zakona. (2) Agencija, prilikom izvršavanja svojih ovlaštenja, nije dužna obavještavati ni pribavljati odobrenja ili saglasnosti bilo kojeg organa ili organizacije, niti dioničara ili povjerilaca banke u restrukturiranju, koja bi trebala biti obezbijeđena u redovnom poslovanju banke. (3) U periodu provođenja mjera restrukturiranja banke, Agencija može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za izricanje privremene mjere zabrane izvršenja nad imovinom banke u restrukturiranju ili prekid svih sudskih ili upravnih postupaka protiv banke. Član 193. (Dodatna ovlaštenja Agencije) (1) Agencija, pored općih ovlaštenja iz člana 192. ovog zakona, a radi efikasnog provođenja mjera restrukturiranja, ovlaštena je da: a) osigura da prijenosom ne nastaju dodatna prava ili obaveze koje utiču na prenesene finansijske instrumente, imovinu ili obaveze, u koju svrhu se bilo koje pravo na prebijanje ili poravnanje prema odredbama ovog zakona ne smatra dodatnim pravom ili obavezom, b) ukine prava za sticanje dodatnih dionica ili drugih instrumenata vlasništva, c) zahtijeva od nadležnog tijela obustavu trgovanja i isključenje sa berze ili drugog uređenog tržišta ili službene kotacije finansijskih instrumenata, u skladu sa propisima koji uređuju trgovanje vrijednosnim papirima, d) obezbijedi da se prema društvu primaocu dionica, ostalih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata, imovine, prava ili obaveza ili bilo koje kombinacije ovih stavki od banke u sanaciji (u dalјem tekstu: društvo primalac) u pogledu svih prava, obaveza ili mjera koje poduzima banka u restrukturiranju postupa kao da je banka u restrukturiranju, uključujući, shodno članu 200. st. (12), (13) i (18) i članu 201. ovog zakona, i sva prava i obaveze povezane sa učešćem na tržištu, e) zahtijeva od banke u restrukturiranju ili društva primaoca međusobnu razmjenu informacija i pružanje pomoći i f) poništi ili izmijeni uslove ugovora u kojem je banka u restrukturiranju jedna od strana i obezbijedi da društvo primalac kao strana zamijeni banku u restrukturiranju. (2) Agencija u postupku restrukturiranja banke ima ovlaštenja da društvu primaocu omogući nastavak aranžmana poslovanja koji su potrebni za obezbjeđenje efikasnosti mjera restrukturiranja, a naročito: a) nastavak ugovora koje je zaključila banka u restrukturiranju, tako da društvo primalac prihvata prenesena prava i obaveze banke u restrukturiranju u vezi sa finansijskim instrumentom, imovinom ili obavezom koji su preneseni, te zamijeni banku u restrukturiranju, u svim relevantnim ugovorima, (7) Agencija će izvršiti otpis i konverziju stavki kapitala prema članu bankarske grupe sa sjedištem u Federaciji nad kojim ne vrši nadzor, nakon pribavljanja mišljenja od regulatornog tijela koje vrši nadzor nad poslovanjem tog člana. (3) Ovlaštenja Agencije iz stava (1) tačka d) i stava (2) tačka b) ovog člana ne utiču na: a) prava zaposlenih u banci u restrukturiranju da otkažu ugovor o radu, b) pravo ugovorne strane uključujući i pravo na raskid ugovora, u skladu sa članom 195. ovog zakona, ako na to ima pravo u skladu sa uslovima ugovora na osnovu činjenja ili propusta banke u restrukturiranju prije prijenosa ili na osnovu činjenja ili propusta društva primaoca nakon prijenosa. Član 194. (Ovlaštenje za osiguranje usluga i prostora) (1) Agencija može zahtijevati od banke u restrukturiranju ili bilo kojeg njenog zavisnog društva da pruže sve operativne usluge ili osiguraju prostore i opremu, koji ne uključuju bilo kakav vid finansijske podrške, a potrebni su primaocu kako bi uspješno pružao usluge i obavljao bankarske poslove koji su na njega preneseni. (2) Usluge i prostori iz stava (1) ovog člana pružaju se: a) pod uslovima iz ugovora o pružanju usluga ili korištenju prostora koji je važio neposredno prije poduzimanja mjere za restrukturiranje i u vremenu trajanja tog ugovora ili b) ako ugovor o pružanju usluga ili korištenju prostora ne postoji ili je prestao važiti prije ili u toku poduzimanja mjere za restrukturiranje, pod razumnim uslovima. Član 195. (Ovlaštenje za privremenu obustavu određenih obaveza) (1) Agencija može da privremeno obustavi izvršenje svih obaveza plaćanja ili ispunjenja obaveza u skladu sa bilo kojim ugovorom u kojem je banka u restrukturiranju jedna od strana na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi. (2) Ako obaveza plaćanja ili isporuke dospijeva u toku perioda obustave, obaveza plaćanja ili isporuke dospijeva narednog radnog dana od dana isteka perioda obustave. (3) Ako su obaveze plaćanja ili isporuke banke u restrukturiranju privremeno obustavljene u skladu sa stavom (1) ovog člana, obaveze plaćanja ili isporuke drugih ugovornih strana banke u restrukturiranju prema tom ugovoru privremeno se obustavljaju za isti period. (4) Izuzetno od stava (1) ovog člana, privremena obustava ne primjenjuje se na: a) osigurane depozite u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama, b) obaveze prema platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira koji su u skladu sa zakonom određeni kao bitni sistemi, odnosno operaterima tih sistemima i učesnicima u tim sistemima, koje su nastale po osnovu učešća u tim sistemima, c) sredstva javnih prihoda uplaćena po osnovu izmirenja obaveza prema BiH, Federaciji, RS, Brčko Distriktu, kantonima, gradovima, općinama i fondovima, a koji prolaze kroz jedinstveni bankovni račun u komercijalnoj banci na koji se polažu svi javni prihodi u skladu sa propisima kojima se uređuju trezorska poslovanja BiH, Federacije, RS i Brčko Distrikta. (8) Bliže uslove konverzije stavki kapitala iz stava (3) ovog člana propisuje Agencija. Član 188. (Uslovi za restrukturiranje) (1) Agencija donosi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja banke kada utvrdi da su ispunjeni svi slijedeći uslovi: (8) Prilikom izvršavanja ovlaštenja iz ovog člana Agencija uzima u obzir efekte koje će izvršavanje ovih ovlaštenja imati na nesmetano funkcioniranje finansijskih tržišta. Član 196. (Posebni upravnik) (1) Agencija donosi rješenje o imenovanju posebnog upravnika u banci u restrukturiranju, ako ocjeni da bi promjena načina upravljanja i rukovođenja bankom doprinijela ostvarivanju ciljeva restrukturiranja. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija može donijeti u bilo kom trenutku u postupku restrukturiranja. (3) Agencija je dužna da donese rješenje iz stava (1) ovog člana kada se postupak restrukturiranja pokreće nad bankom kojoj se ukida dozvola za rad. (4) Posebni upravnik se imenuje najduže na godinu dana, a njegov mandat se izuzetno može produžiti za još godinu dana ako Agencija procjeni da je to potrebno da bi se okončale započete aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja, odnosno da su i dalje ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana. (5) Rješenjem iz stava (1) ovog člana utvrđuje se visina naknade za rad posebnog upravnika, koja pada na teret banke. (6) Agencija može u toku mandata posebnog upravnika donijeti rješenje kojim se on razrješava funkcije i imenuje drugi posebni upravnik. (7) Posebni upravnik mora biti lice nezavisno od banke i ispunjavati uslove iz člana 64. ovog zakona. (8) Danom donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana, prestaju funkcije članovima uprave i nadzornog odbora banke i ovlaštenja skupštine banke, a funkcije uprave i nadzornog odbora banke, kao i ovlaštenja skupštine banke - preuzima posebni upravnik. (9) Dosadašnji članovi uprave, druga ovlaštena lica s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima banke i zaposlenici dužni su sarađivati sa posebnim upravnikom, te mu odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji banke te sastaviti izvještaj o primopredaji poslovanja, dati mu sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke. Posebni upravnik ima pravo udalјiti lice koje onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova. c) redovno dostavlјa dodatne informacije i podatke značajne za restrukturiranje banke ili dostavi određene informacije i podatke značajne za to restrukturiranje u pojedinačnom slučaju; d) otuđi određeni dio imovine; e) ograniči ili prestane da obavlјa ili razvija određenu vrstu poslova, odnosno ne započinje nove poslove ili prestane da ih dalјe razvija; f) izvrši, odnosno osigura odgovarajuće pravne i/ili organizacione promjene banke i/ili bilo kog drugog člana bankarske grupe kojoj pripada ova banka, kako bi se smanjila složenost ove banke i/ili grupe i omogućilo odvajanje klјučnih funkcija od ostalih poslova banke tokom provođenja postupka restrukturiranja; g) osigura prihvatlјive obaveze za pokriće gubitaka koji ispunjavaju uslove iz čl. 204. i 205. ovog zakona; h) poduzme druge mjere radi ispunjenja minimalnih zahtjeva za kapital i obaveze iz tačke g) ovog stava, koji su propisani u članu 205. ovog zakona; (5) Na pokretanje postupka restrukturiranja bankarske grupe i holdinga shodno se primjenjuju odredbe ovog člana. (17) Rješenje o imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata posebnog upravnika banke bez odlaganja se dostavlјa posebnom upravniku i banci u kojoj je imenovan, objavlјuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i registar društava kod nadležnog suda. (18) Ako drugo nadležno tijelo za restrukturiranje namjerava da imenuje posebnog upravnika za drugog člana bankarske grupe, Agencija će sa tim drugim nadležnim tijelom za restrukturiranje razmotriti mogućnost imenovanja istog posebnog upravnika za te članove bankarske grupe, radi olakšavanja provođenja mjera restrukturiranja. Član 197. (Instrumenti restrukturiranja banke) (1) Instrumenti restrukturiranja su: a) prodaja dijela ili cijelog poslovanja drugom subjektu ovlaštenom za obavlјanje datih poslova (u dalјem tekstu: prodaja poslovanja banke); b) prijenos dijela ili cijelog poslovanja jednoj ili više banaka za posebne namjene (u dalјem tekstu: banka za posebne namjene); c) odvajanje i prijenos imovine; d) unutrašnje restrukturiranje. (2) Agencija može instrumente restrukturiranja navedene u stavu (1) ovog člana primijeniti pojedinačno ili u kombinaciji, u zavisnosti od slučaja koji se rješava, s tim da se instrument odvajanja i prijenosa imovine može primijeniti samo u kombinaciji sa još nekim instrumentom restrukturiranja. Član 189. (Procjena u slučaju restrukturiranja) (1) Prije pokretanja postupka restrukturiranja ili otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, Agencija je dužna obezbijediti fer i realnu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke. (2) Procjena iz stava (1) ovog člana vrši se radi pružanja odgovarajućih informacija i podataka Agenciji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za restrukturiranje banke ili uslova za otpis ili konverziju instrumenata kapitala, odnosno izbor odgovarajućeg instrumenta i mjere restrukturiranja, odnosno otpisa ili konverzije instrumenata kapitala ako utvrdi da su ispunjeni ovi uslovi, kao i radi osiguranja da su svi gubici banke u potpunosti prikazani u poslovnim knjigama i finansijskim izvještajima ove banke, sačinjenim na dan poduzimanja aktivnosti restrukturiranja. (3) Procjenu iz stava (1) ovog člana vrši društvo za reviziju ili drugo lice u skladu sa propisom Agencije. (4) Agencija vrši izbor društva za reviziju ili drugog lica iz stava (3) ovog člana koji će vršiti procjenu, a naknada za vršenje procjene pada na teret banke. (5) Društvo za reviziju ili drugo lice iz stava (3) ovog člana mora biti nezavisno od Agencije i bilo kog organa javne vlasti ili institucije kojoj je povjereno vršenje javnih ovlaštenja, kao i od banke na koju se procjena odnosi ili bankarske grupe čiji je ta banka član. (6) Procjena iz stava (1) ovog člana zasniva se na opreznim pretpostavkama, uključujući opreznu ocjenu nivoa gubitaka nastalih usljed nastupanja statusa neizmirenja obaveza dužnika, a ne može se zasnivati na pretpostavci korištenja javne finansijske pomoći, kredita za održavanje likvidnosti ili kredita za likvidnost sa sredstvima osiguranja, rokom otplate i kamatnim stopama koji odstupaju od uobičajenih. (7) Agencija propisuje način i postupak objavlјivanja rješenja o restrukturiranju. Član 198. (Prodaja poslovanja banke) (1) Agencija može kupcu koji nije banka za posebne namjene prodati dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala banka u restrukturiranju ili svu ili određene dijelove imovine, prava ili obaveza banke u restrukturiranju. (2) Za prodaju iz stava (1) ovog člana nije potrebno prethodno odobrenje dioničara banke u restrukturiranju ili bilo koje treće strane, osim kupca. (3) Prodaja u skladu sa stavom (1) ovog člana vrši se pod tržišnim uslovima, uzimajući u obzir jednak tretman svih zainteresiranih strana, pod uslovima koju zahtijevaju date okolnosti. (4) Prihod ostvaren po osnovu prijenosa dionica sa dioničara na stjecatelјa, umanjen za izdatke postupka restrukturiranja u vezi sa članom 197. stava (5) ovog zakona pripada dioničarima, dok prihod ostvaren prijenosom cjelokupne ili dijela imovine ili obaveza sa banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene na sticaoca, umanjen za izdatke postupka restrukturiranja u vezi sa članom 197. stava (5) ovog zakona pripada banci u restrukturiranju. (5) Kod primjene instrumenta prodaje poslovanja banke Agencija može više puta izvršiti prijenos dionica ili drugih instrumenata vlasništva ili, ovisno o slučaju, imovine, prava ili obaveze banke u restrukturiranju. (6) Nakon primjene instrumenta prodaje poslovanja banke, Agencija može, uz saglasnost kupca, izvršavati prijenos u odnosu na imovinu, prava ili obaveze prenesene kupcu kako bi vratilo imovinu, prava ili obaveze banci u restrukturiranju, ili dionice ili druge vlasničke instrumente vratilo izvornim vlasnicima, a banka u restrukturiranju ili izvorni vlasnici obavezni su preuzeti svu takvu imovinu, prava ili obaveze, ili dionice, ili druge vlasničke instrumente. (7) Procjenom iz stava (1) ovog člana uzima se u obzir i moguće potraživanje Agencije po osnovu nadoknade troškova u vezi sa provođenjem postupka restrukturiranja, kao i troškovi kamata i nadoknada za eventualno korištenje zajmova ili garancija koje su osigurani banci iz izvora finansiranja restrukturiranja. (10) Procjena iz stava (1) ovog člana obavezno obuhvata i procjenu ukupnog iznosa koji bi svakom isplatnom redu povjerilaca pripao u slučaju provođenja likvidacionog i stečajnog postupka, ali ne isključuje obavezu provođenja posebne nezavisne procjene iz člana 212. ovog zakona. e) prema potrebi, nadležno regulatorno tijelo i tijelo za restrukturiranje bankarske grupe čiji je banka član, f) Federalno ministarstvo finansija (u dalјem tekstu: Ministarstvo finansija) k) da proglasi dospjelim i raskine finansijske ugovore ili ugovore o finansijskim derivatima u svrhu primjene ovlaštenja za otpis i konverziju obaveza koje nastaju po derivatima, b) da društvo primalac zamijeni banku u restrukturiranju, kao strana u svim pravnim postupcima u vezi sa svim prenesenim finansijskim instrumentima, imovinom ili obavezama nezavisno od pristanka suprotne strane. (5) Agencija može da privremeno obustavi prinudno izvršenje založnih prava na imovini banke u restrukturiranju od strane osiguranih povjerilaca te banke na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi. (14) Kupac se smatra pravnim sljednikom banke u restrukturiranju u vezi sa prenesenom imovinom, pravom ili obavezama, i stupa na mjesto banke u restrukturiranju u svim postupcima u kojima je ista učestvovala u vezi sa prenesenom imovinom, pravom ili obavezama, nezavisno od pristanka druge ugovorne strane. (15) Dioničari i povjerioci banke u restrukturiranju i ostale treće strane čije dionice, odnosno imovina, prava i obaveze nisu prodate, odnosno prenesene na banku za posebne namjene ili društvo za upravljanje imovinom nemaju nikakva prava u odnosu na prodate ili prenesene dionice, odnosno imovinu, prava i obaveze, niti u odnosu na kupca i njegove organe upravljanja, osim prava na zaštitne mjere predviđene ovim zakonom. (16) Agencija će detalјnije propisati postupak prodaje poslovanja banke u restrukturiranju. (6) Agencija može da privremeno obustavi pravo na raskid ugovora svih strana u ugovornom odnosu sa bankom u restrukturiranju na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi, pod uslovom da se obaveze plaćanja i isporuke, te založnih prava i dalje izvršavaju. (7) Po isteku perioda privremene obustave iz stava (6) ovog člana, ako su prava i obaveze obuhvaćene ugovorom prenesene na primaoca, druga ugovorna strana može raskinuti ugovor samo ako nakon trenutka prijenosa nastupe uslovi za raskid ugovora u odnosu na primaoca. (4) Smatra se da je restrukturiranje banke u javnom interesu, u smislu stava (1) tačke c) ovog člana, kada se osigurava finansijska stabilnost i ako se provođenjem restrukturiranja na odgovarajući način može ostvariti jedan ili više ciljeva restrukturiranja koji se ne bi mogli ostvariti u istoj mjeri provođenjem likvidacionog ili stečajnog postupka nad bankom. (3) Prilikom odlučivanja koji instrument restrukturiranja će se primijeniti, Agencija će izvršiti analizu troška uklјučujući svaku od opcija i ocijeniti odnos troška i efikasnosti svakog instrumenta u postizanju cilјeva restrukturiranja. (4) Kad se za prijenos dijela imovine, prava ili obaveza banke u restrukturiranju primjenjuju instrumenti restrukturiranja iz stava (1) tač. a) ili b) ovog člana, preostali dio banke iz koje su preneseni imovina, prava ili obaveze se likvidira u redovnom stečajnom postupku. (5) Agencija, Agencija za osiguranje depozita i druga lica koja su učestvovala u finansiranju restrukturiranja banke, imaju pravo na naknadu razumnih i stvarno nastalih troškova u vezi primjene instrumenata restrukturiranja, ovlaštenja restrukturiranja ili obezbjeđenja vanredne javne finansijske podrške na jedan ili više sljedećih načina: a) umanjenjem bilo koje naknade koju je primalac platio banci u restrukturiranju ili dioničarima banke u restrukturiranju, b) od banke u restrukturiranju, kao povlašteni povjerioci, c) od svih prihoda stečenih likvidacijom ili stečajem banke za posebne namjene ili društva za upravljanje imovinom, kao povlašteni povjerioci. (6) O primjeni instrumenata restrukturiranja iz stava (1) ovog člana i izvršenom prijenosu, Agencija bez odlaganja obavještava deponente, povjerioce i dužnike banke na internet stranici Agencije i putem jednih ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (7) Kupac mora imati sva potrebna odobrenja za pružanje usluga koje su predmet prodaje. U slučaju da bi se prijenosom dionica ili drugih vlasničkih instrumenata putem primjene instrumenta prodaje poslovanja dovelo do preuzimanja ili povećanja kvalificiranog učešća u banci, stjecatelј kvalificiranog učešća dužan je u trenutku prodaje odnosno upisa imati prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća u skladu sa članom 29. ovog zakona. Agencija je dužna o zahtjevu za sticanje kvalificiranog učešća odlučiti pravovremeno kako ne bi došlo do odgode primjene instrumenta prodaje poslovanja i kako se ne bi onemogućilo da se mjerama restrukturiranja ostvare relevantni cilјevi restrukturiranja. a) ako smatra da postoji bitna prijetnja finansijskoj stabilnosti koja proizlazi iz moguće propasti banke u restrukturiranju, b) ako smatra da bi javna objava štetila efikasnosti instrumenta prodaje ili postizanju cilja restrukturiranja. (6) Ako procijeni da se prihvatanjem neke od dostavljenih ponuda za kupovinu ne ispunjavaju ciljevi restrukturiranja, Agencija može odlučiti da ne izvrši prodaju i primijeni drugi instrument restrukturiranja banke. Član 200. (Banka za posebne namjene) (1) Banka za posebne namjene je pravno lice koje osniva Federacija odnosno društava u djelimičnom ili potpunom državnom vlasništvu s cilјem održavanja kontinuiteta ključnih funkcija i prodaje banke u restrukturiranju. Agencija ima ovlast da na banku za posebne namjene prenese: a) dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala jedna ili više banaka u restrukturiranju; b) cjelokupnu ili dio imovine, prava ili obaveza najmanje jedne banke u restrukturiranju. (2) Za prijenos iz stava (1) ovog člana nije potreban pristanak dioničara, deponenata i drugih povjerilaca, odnosno dužnika banke u restrukturiranju. (3) Agencija odobrava osnivačke akte, kao i strategiju i profil rizika banke za posebne namjene. (4) Dozvolu za rad banke za posebne namjene izdaje Agencija na osnovu zahtjeva osnivača uz koji se dostavlja: a) osnivački akt i statut banke, na koje je saglasnost dala Agencija, b) dokaz o uplati minimalnog osnivačkog kapitala, (8) Izuzetno od stava (7) ovoga člana kako ne bi došlo do odgode prodaje i onemogućavanja ostvarivanja cilјeva restrukturiranja Agencija može izvršiti prodaju prije isteka roka za odlučivanje o zahtjevu iz stava (7) ovoga člana, a Agencija je dužna o zahtjevu za sticanje kvalificiranog učešća odlučiti naknadno. (9) U slučaju iz stava (7) ovoga člana ako je kupac stekao kvalificirano učešće, a Agencija nije odlučila o zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti sticaocu kvalificiranog učešća, ugovor o prodaji ima pravne učinke i prijenos vlasništva može se izvršiti. Kupac koji je tako stekao dionice ili druge vlasničke instrumente banke u restrukturiranju ima sva imovinska prava iz tih vlasničkih instrumenata. Glasačka i druga upravlјačka prava na osnovu tih vlasničkih instrumenata ima Agencija. Agencija nema obavezu koristiti se tim pravom glasa te nema odgovornost ako se tim pravom tokom perioda restrukturiranja, nije koristila. (10) U slučaju iz stava (7) ovoga člana ako Agencija odbije zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća, glasačka i druga upravlјačka prava na osnovu tih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata još uvijek ima Agencija i može naložiti prodaju tih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata za koju sticalac nije dobio potrebnu saglasnost u određenom roku. (7) Osnivač banke za posebne namjene dužan je da prijavu za upis u registar poslovnih subjekata podnese najkasnije narednog dana od dana izdavanja dozvole za rad. (8) Članove nadzornog odbora i uprave banke za posebne namjene imenuje osnivač iz stava (1) ovog člana, uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije. Agencija daje saglasnost na naknadu članova nadzornog odbora i uprave. (9) Kod primjene instrumenta banke za posebne namjene Agencija osigurava da ukupna vrijednost obaveza prenesenih na banku za posebne namjene ne prelazi ukupnu vrijednost prava i imovine prenesenih s banke u restrukturiranju ili osigurane iz drugih izvora. (10) Na osnivanje i poslovanje banke za posebne namjene, kao i na nadzor nad njom primjenjuju se odredbe ovog zakona. Izuzetno, osnivač može Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke za posebne namjene i ako nisu ispunjeni uslovi za osnivanje utvrđeni ovim zakonom. (11) U slučaju izdavanja dozvole za rad iz stava (10) ovog člana, Agencija utvrđuje rok do kojeg je banka za posebne namjene dužna da svoje poslovanje uskladi sa odredbama ovog zakona koje se odnose na njen kapital i pokazatelje poslovanja banke, a koji ne može biti duži od šest mjeseci. (12) Kod primjene instrumenta banke za posebne namjene, Agencija može više puta izvršavati prijenos kako bi osigurala dodatne prijenose dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju ili, ovisno o slučaju, prava ili obaveze banke u restrukturiranju. (13) Nakon primjene instrumenta banke za posebne namjene Agencija može: a) prenijeti prava, imovinu i obaveze s banke za posebne namjene natrag na banku u restrukturiranju, ili dionice ili druge vlasničke instrumente izvornim vlasnicima, a banka u restrukturiranju ili izvorni vlasnik je dužan preuzeti takvu imovinu, prava i obaveze, ili dionice ili druge vlasničke instrumente, pod uslovom da je takav prijenos bio izričito naveden u instrumentu kojim je izvršen prijenos ili da prenesena prava, imovina, obaveze ili dionice ne ispunjavaju uslove za prijenos, b) prenijeti dionce ili druge vlasničke instrumente, imovinu, prava ili obaveze sa banke za psebne namjene na treće lice. (11) Ako sticalac, u naloženom roku, ne proda dionice ili druge vlasničke instrumente Agencija će poduzeti mjere predviđene članom 36. ovog zakona. (12) Prijenos na osnovu instrumenta prodaje poslovanja banke koji uklјučuje prijenos nekih, ali ne svih, dijelova imovine, prava ili obaveza banke podliježu zaštitnim mjerama za djelomične prijenose vlasništva iz člana 213. ovog zakona. (13) Kupac iz stava (1) ovog člana može nastaviti koristiti prava članstva i pristupa platnom sistemu, klirinškom sistemu, berzama i osiguranju depozita banke u restrukturiranju, pod uslovom da ispunjavaju kriterije za učešće u njima. (10) Posebni upravnik dužan je da poduzme sve mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva restrukturiranja, kao i da primjeni instrumente i mjere restrukturiranja, u skladu s rješenjem Agencije o provođenju postupka restrukturiranja nad bankom. Te mjere mogu uklјučivati povećanje kapitala, promjenu vlasničke strukture banke ili preuzimanje njezine imovine, prava ili obaveza od strane institucija koje su finansijski i organizacijski stabilne, a u skladu s odabranim instrumentom restrukturiranja. (18) Agencija detalјnije propisuje mogućnosti prijenosa imovine, prava i obaveza s banke u restrukturiranju na banku za posebne namjene, kao i mogućnost prijenosa imovine, prava i obaveza s banke za posebne namjene nazad na banku u restrukturiranju. Agencija će definisati propisom aktivu, pasivu koju treba prebaciti na banku za posebne namjene u vrijeme kada se osnuje banka za posebne namjene. Član 201. (Prestanak rada banke za posebne namjene) (1) Pri prodaji banke za posebne namjene ili njezine imovine ili obaveza, Agencija osigurava da se banka ili relevantna imovina ili obaveze na tržište stave pod istim uslovima, te da prodaja ne dovede do lažnog prikazivanja ili davanja prednosti određenim mogućim kupcima, odnosno do njihove diskriminacije. Svaka takva prodaja vrši se pod tržišnim uslovima. (2) Agencija ukida dozvolu za rad banci za posebne namjene u bilo kojem od slјedećih slučajeva, do kojega god prije dođe: a) banka za posebne namjene spoji se sa drugom bankom ili pripoji toj banci, u skladu sa ovim zakonom, b) banka za posebne namjene više ne ispunjava uslove predviđene članom 200. stav (1) ovog zakona, c) svu ili gotovo svu njezinu imovinu, prava ili obaveze preuzme treća strana, d) istekne rok iz člana 200. stav (6) ovog zakona, e) imovina banke za posebne namjene se u potpunosti otuđi, odnosno unovči i njene obaveze u potpunosti izmire. (3) Ako se rad banke za posebne namjene obustavi u okolnostima iz stava (2) tač. c) i d) ovog člana banka se likvidira odnosno podnosi nadležnom sudu prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad bankom za posebne namjene. Iznos dobijen prodajom banke za posebne namjene umanjen za iznos utvrđen u skladu s članom 197. stavom (5) ovog zakona, Agencija isplaćuje: a) dioničarima banke u restrukturiranju, ako je prijenosom njihovih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata osnovana ta banka za posebne namjene, (11) Izvršavanje obaveza posebnog upravnika iz stava (10) ovog člana ima prednost u odnosu na druge obaveze koje proizlaze iz propisa ili internih akata banke. (12) Posebni upravnik može angažovati, o trošku banke, nezavisne stručnjake u oblasti bankarstva, finansija, računovodstva ili druge odgovarajuće struke, pod uslovima koje odobrava Agencija. (13) Posebni upravnik dostavlja Agenciji izvještaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i radnjama koje je poduzeo pri izvršavanju njegovih dužnosti najmanje tromjesečno, a na zahtjev Agencije i češće. Posebni upravnik je dužan da izvještaj Agenciji podnese i na početku i na kraju svog mandata. (14) Kontrolu nad vršenjem funkcija i ovlaštenja posebnog upravnika vrši Agencija. (15) Rješenjem iz stava (1) ovog člana mogu biti utvrđena izvjesna ograničenja funkcija i ovlaštenja posebnog upravnika, kao i njegova dužnost da, prije poduzimanja određenih pravnih radnji, pribavi saglasnost Agencije. (16) Agencija na svojoj internet stranici objavljuje imenovanje posebnog upravnika. c) izbjegavanje sukoba interesa, (2) Društvo za upravlјanje je pravno lice koje je u potpunosti ili djelomično u vlasništvu jedne ili više javnih institucija, odnosno društava u djelimičnom ili potpunom državnom vlasništvu, a osnovano je u svrhu primanja dijela ili cjelokupne imovine, prava ili obaveza jedne ili više banaka u restrukturiranju ili banke za posebne namjene. Nadzor nad društvom za upravlјanje vrši Agencija. (3) Agencija: a) daje prethodnu saglasnost na osnivački akt društva za upravljanje; b) daje prethodnu saglasnost na imenovanje organa upravljanja društva za upravljanje; c) odobrava naknade članova organa upravljanja društva za upravljanje i akt kojim se utvrđuju njihove dužnosti, prava i obaveze; d) odobrava strategiju i rizični profil društva za upravljanje. (4) Društvo za upravljanje upravlja prenesenom imovinom radi povećanja njene vrijednosti putem prodaje ili njenog unovčenja na drugi način. (5) Agencija može rješenjem iz stava (1) ovog člana prenijeti imovinu i obaveze banke prenosioca na jedno ili više društava za upravljanje. (6) Agencija može prenijetu imovinu i obaveze iz stava (1) ovog člana vratiti banci u restrukturiranju ako je ta mogućnost izričito utvrđena rješenjem iz tog stava, odnosno ako određena imovina ili obaveze po svojoj suštini ne spadaju u kategorije imovine ili obaveza utvrđenih u ovom rješenju ili ne ispunjavaju uslove za prijenos iz tog rješenja. (7) Prijenos iz stava (1) ovog člana vrši se bez saglasnosti dioničara, deponenata i drugih povjerilaca banke u restrukturiranju ili bilo kog trećeg lica. (8) Agencija utvrđuje iznos naknade koju društvo za upravljanje plaća za imovinu i obaveze koje preuzima, a koja može imati i negativnu vrijednost. (9) Naknada iz stava (8) ovog člana može se isplatiti i u obliku dužničkog instrumenta koji izdaje društvo za upravljanje, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva finansija. d) hitnost postupka restrukturiranja i e) postupanje sa pažnjom dobrog privrednika. (2) Agencija će, poštujući načela iz stava (1) ovog člana, javno objaviti i pozvati potencijalne kupce da dostave svoje ponude za kupovinu. (3) Agencija će potencijalnim kupcima odmah obezbijediti uslove za raspolaganje relevantnim informacijama o finansijskom položaju banke, u svrhu procjene imovine, prava ili obaveza koja se prodaje. (4) Agencija se može zalagati za prodaju određenoj kategoriji kupaca ili dogovoriti prodaju direktno sa određenim kupcem čime se ne narušava načelo ravnopravnosti položaja potencijalnih kupaca. (5) Izuzetno od stava (2) ovog člana, Agencija može provesti postupak prodaje bez javne objave ako utvrdi da bi takva objava onemogućila ili otežala ispunjenje jednog ili više ciljeva restrukturiranja, a posebno ako su ispunjeni sljedeći uslovi: c) imena predloženih članova nadzornog odbora i uprave banke sa podacima o njihovim kvalifikacijama, stručnom znanju, iskustvu, poslovnoj reputaciji i ugledu. (5) O zahtjevu iz stava (4) ovog člana Agencija odlučuje najkasnije u roku od dva radna dana od dana prijema urednog zahtjeva i rješenje o izdavanju dozvole za rad objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici. b) konverzije u kapital ili smanjenje (otpis) glavnice obaveza ili dužničkih instrumenata koji se prenose na banku za posebne namjene u cilјu osiguranja kapitala za tu banku ili se prenose u okviru instrumenta prodaje poslovanja banke ili instrumenta odvajanja imovine banke u restrukturiranju. (2) Agencija može primjenjivati unutrašnje restrukturiranje za potrebe iz tačke a) stava (1) ovog člana samo ako postoji realna mogućnost da će primjenom tog instrumenta, uz mjere koje se provode u skladu s planom reorganizacije poslovanja iz člana 209. ovog zakona, i uz ostvarivanje odgovarajućih cilјeva restrukturiranja, datoj banci omogućiti ponovno uspostavlјanje finansijske stabilnosti i dugoročne održivosti. Član 204. (Područje primjene unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Obaveze banke u restrukturiranju na koje se mogu primijeniti otpis i konverzija iz člana 203. stav (1) tačka b) ovog zakona (u dalјem tekstu: prihvatlјive obaveze) obuhvataju sve obaveze te banke, osim: a) obaveza po osnovu osiguranih depozita, do iznosa osiguranog u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama; b) obaveza čije je ispunjenje osigurano založnim pravom, sredstvom finansijskog osiguranja ili drugim srodnim pravom, uključujući repo poslove, pokrivene obveznice ili obaveze iz finansijskih instrumenata koji se koriste za zaštitu od rizika i čine sastavni dio imovine za pokriće i koji su osigurani na sličan način kao pokrivene obveznice; (6) Dozvola za rad banke za posebne namjene izdaje se na period koji ne može biti duži od dvije godine od dana posljednjeg izvršenog prijenosa iz stava (1) ovog člana, uz mogućnost produženja tog roka za jednu godinu ili više jednogodišnjih perioda, ako je takvo produženje neophodno zbog održavanja ključnih funkcija banke za posebne namjene i obezbjeđenja uslova za prestanak njenog rada. (14) Za potrebe korištenja prava koja je koristila banka u restrukturiranju u pogledu članstva i pristupa platnom sistemu, klirinškom/obračunskom sistemu i sistemu poravnanja, berzama, te sistemu osiguranja depozita, banka za posebne namjene se smatra pravnim sljednikom banke u restrukturiranju, pod uslovom da ispuni kriterije za učešće u takvim sistemima u roku od šest mjeseci, sa mogućnosti produženja roka. (15) Cilј banke za posebne namjene ne podrazumijeva nikakvu dužnost ili odgovornost prema dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju i nadzorni odbor, uprava ili više rukovodstvo banke za posebne namjene ne odgovaraju dioničaru ili povjeriocu banke u restrukturiranju odnosno povjeriocu banke za posebne namjene zbog svog djelovanja ili propusta tokom obavlјanja svojih dužnosti, osim ako je šteta prouzročena grubom nepažnjom ili teškom povredom radne dužnosti. (16) Na osnivanje banke za posebne namjene ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište vrijednosnim papirima, odnosno nadležni organi su dužni da za osnivanje banke za posebne namjene, po zahtjevu Agencije hitno donesu akte i provedu radnje predviđene zakonom. 1) zaposlenima na osnovu obračunatih, a neisplaćenih plaća, doprinosa za obavezno penziono i zdravstveno osiguranje ili ostalih fiksnih primanja, osim za varijabilne naknade koje nisu regulisane zakonom ili kolektivnim ugovorom; 2) povjeriocima po osnovu prodaje robe ili pružanja usluga banci u restrukturiranju, a koji su klјučni za svakodnevno poslovanje ove banke, uklјučujući usluge informacionih tehnologija, komunalne usluge i usluge zakupa, servisiranja i održavanja poslovnih prostorija; 3) poreznim organima i tijelima kojima se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, pod uslovom da te obaveze imaju prednost pri namirenju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima; 4) Agenciji za osiguranje depozita po osnovu premije za osiguranje depozita. (2) Pokretanje postupka restrukturiranja i sprovođenje instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja ne utiče na imovinu kojom su osigurane pokrivene obveznice koja i dalјe ostaje zaštićena, odvojena i sa utvrđenim nivoom. Taj uslov, kao i uslov iz tačke b) stava (1) ovog člana ne sprečavaju Agenciju da primjeni instrument unutrašnjeg restrukturiranja i na dio osigurane obaveze ili obaveze za koju je osiguran kolateral koji premašuje vrijednost imovine, zaloga, založnog prava ili kolaterala kojim je osigurana. (3) Izuzetno, Agencija može isklјučiti ili djelomično isklјučiti određene prihvatlјive obaveze iz primjene otpisa ili konverzije i to ako: a) ovu obavezu nije moguće otpisati ili konvertovati u razumnom roku uprkos svim radnjama koje je Agencija poduzela radi blagovremene i efikasne primjene tog instrumenta; b) ovo isklјučenje je nužno s cilјem omogućavanja kontinuiteta klјučnih funkcija i osnovnih linija poslovanja; c) ovo isklјučenje je nužno radi sprječavanja širenja finansijskih poremećaja na tržištu, posebno u vezi sa depozitima fizičkih lica, obrtnika, mikro, malih i srednjih pravnih lica, uslijed čega bi mogla biti ugrožena stabilnost finansijskog sistema na način koji bi mogao proizvesti i ozbilјne poremećaje u privredi; d) bi primjena instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja na te obaveze rezultirala većim gubicima drugih povjerilaca, nego u slučaju da su te obaveze bile isključene iz otpisa ili konverzije. (17) Agencija donosi akt kojim bliže propisuje sadržaj dokumentacije i dokaza koji se dostavljaju prilikom osnivanja banke za posebne namjene. Član 199. (Provođenje postupka prodaje poslovanja banke) (1) Postupak prodaje provodi se u skladu sa sljedećim načelima: a) transparentnosti i ispravnog prikazivanja imovine, prava, obaveza ili dionica ili drugih instrumenata vlasništva banke u restrukturiranju vodeći računa o očuvanju finansijske stabilnosti, b) ravnopravnosti položaja potencijalnih kupaca, (10) Društvo za upravljanje je dužno da poslove u vezi s prenesenom imovinom i obavezama iz stava (1) ovog člana obavljaju s pažnjom dobrog privrednika i da o tome izvještava Agenciju u rokovima i na način utvrđenim rješenjem iz tog stava. (11) U vezi sa članom 197. stav (5) ovog zakona bilo kakva naknada koju je isplatilo društvo za upravlјanje u vezi s imovinom, pravima ili obavezama koje su stečene direktno od banke u restrukturiranju ide u korist banke u restrukturiranju, po umanjenju troškova nastalih korištenjem ovog instrumenta. (12) Dioničar ili povjerilac banke u restrukturiranju i treća strana čija imovina, prava ili obaveze nisu preneseni na društvo za upravlјanje nemaju nikakva prava u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obaveze, osim prava na zaštitne mjere iz člana 213. ovog zakona. (7) Agencija prilikom odlučivanja o korištenju sredstava za restrukturiranje banaka u skladu sa stavom (5) ovog člana, uzima u obzir: a) načelo da gubitke prvo snose dioničari, a zatim povjerioci banke u restrukturiranju prema redoslijedu namirenja u stečajnom postupku u skladu sa ovim zakonom; b) sposobnost banke u restrukturiranju za pokriće gubitaka koju bi imala u slučaju isključenja obaveza te c) potrebu da se obezbijedi odgovarajuće finansiranje restrukturiranja. (8) Isključenje prihvatljivih obaveza u skladu sa stavom (3) ovog člana može se primjeniti za potpuno isključivanje obaveza iz otpisa ili za ograničavanje nivoa otpisa koji se primjenjuje na tu obavezu. (9) Agencija bliže propisuje postupak i način vršenja otpisa i konverzije obaveza banke u restrukturiranju, kao i uslove korištenja sredstava osiguranih za restrukturiranje banke za namjene iz stava (5) ovog člana. Član 205. (Minimalni zahtjevi za kapitalom i prihvatlјivim obavezama) (1) Banke u svakom trenutku moraju zadovolјiti minimalne zahtjeve za kapitalom i prihvatlјivim obavezama. Minimalni zahtjev se izračunava kao iznos vlastitih sredstava i prihvatlјivih obaveza izražen kao procenat ukupnih obaveza i vlastitih sredstava banke. (2) Agencija utvrđuje za svaku banku posebne minimalne zahtjeve iz stava (1) ovog člana na osnovu sljedećih kriterija: a) potrebe da se obezbijedi mogućnost restrukturiranja banke primjenom instrumenata restrukturiranja, uključujući primjenu instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja, na način kojim se postižu ciljevi restrukturiranja, (13) Cilјevi društva za upravlјanje ne podrazumijevaju nikakvu dužnost ili odgovornost prema dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju, a nadzorni odbor, uprava i više rukovodstvo nemaju nikakvu odgovornost prema tim dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju zbog svog rada ili propusta tokom obavlјanja svojih dužnosti, osim ako rad ili propust predstavlјa grubu nepažnju ili tešku povredu radne dužnosti. (14) Agencija bliže propisuje uslove i način davanja saglasnosti iz stava (3) ovog člana. Član 203. (Unutrašnje restrukturiranje) (1) Agencija može primijeniti unutrašnje restrukturiranje radi: a) dokapitalizacije banke u restrukturiranju u mjeri neophodnoj za dalje nesmetano poslovanje banke u skladu sa ovim zakonom i održavanje povjerenja na finansijskom tržištu u banku; c) obaveza nastalih upravljanjem imovinom i novcem klijenata, uključujući imovinu ili novac klijenata koje banka u restrukturiranju čuva za račun investicionih i penzijskih fondova ako su ta sredstva posebnim zakonom izuzeta iz likvidacione ili stečajne mase; d) obaveza prema bankama u BiH i stranim bankama i investicionim fondovima, isklјučujući članove iste grupe čiji je prvobitni rok dospijeća kraći od sedam dana; e) obaveza s preostalim rokom dospijeća kraćim od sedam dana prema platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira, odnosno operaterima tih sistema i učesnicima u tim sistemima, koje su nastale po osnovu učešća u tim sistemima; (1) Kod primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja Agencija, na osnovu nezavisne procjene iz člana 189. ovog zakona utvrđuje ukupan zbir: a) iznosa za koji se moraju otpisati prihvatlјive obaveze kako bi se osiguralo da vrijednost imovine banke u restrukturiranju bude jednaka vrijednosti njezinih obaveza, b) iznosa za koji se prihvatlјive obaveze moraju pretvoriti u dionice ili druge vrste instrumenata kapitala kako bi se ponovno uspostavila potrebna stopa adekvatnosti regulatornog kapitala banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene. (2) Pri utvrđivanju iznosa iz stava (1) ovog člana Agencija uzima u obzir potrebu očuvanja povjerenja u banku u restrukturiranju ili banku za posebne namjene na finansijskom tržištu i osiguralo nesmetano dalјe poslovanje ovih banaka u periodu od najmanje jedne godine. (3) Ako Agencija namjerava primijeniti instrument odvajanja imovine kod utvrđivanja iznosa iz stava (1) tačke a) ovoga člana uzima u obzir procjenu potrebnog kapitala društva za upravlјanje imovinom. Član 207. (Postupanje prema dioničarima) (1) Agencija je ovlaštena da pri primjeni otpisa ili konverzije, kao i pri primjeni instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja, u odnosu na dioničare: a) poništava dionice ili ih prenosi povjeriocima koji snose gubitke primjenom ovog instrumenta i/ili f) obaveza prema: b) banci u restrukturiranju ako je prijenosom, u cijelosti ili djelimično, imovine, prava ili obaveze banke u restrukturiranju osnovana ta banka za posebne namjene. (4) Ako se banka za posebne namjene koristi za prijenos imovine i obaveza više od jedne banke, obaveza iz stava (3) ovog člana odnosi se na likvidaciju imovine i obaveza prenesenih sa svake od banke, a ne na samu banku za posebne namjene. Član 202. (Odvajanje i prijenos imovine) (1) Agencija može donijeti rješenje kojim na društvo za upravlјanje imovinom (u dalјem tekstu: društvo za upravlјanje) koje nije banka za posebne namjene prenosi imovinu i obaveze banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene, ako je ispunjen najmanje jedan od slјedećih uslova: a) ako je stanje na tržištu takvo da bi prodaja ove imovine u postupku likvidacije ili stečaja mogla negativno da utiče na finansijsko tržište; b) ako je prijenos potreban da bi se obezbijedilo nesmetano poslovanje banke čija su imovina ili obaveze prenijeti; b) iznos do kojeg, prema procjeni Agencije, stavke redovnog osnovnog kapitala moraju biti smanjene i odgovarajući instrumenti kapitala otpisani ili konvertirani u skladu s članom 187. stavom (1) ovog zakona i c) ukupan zbir iznosa koji je procijenila Agencija u skladu s članom 206. ovog zakona. Član 208. (Redoslijed otpisa i konverzije) (1) Primjenom unutrašnjeg restrukturiranja Agencija može smanjiti vrijednost ili izvršiti pretvaranje instrumenta odnosno obaveze koja nije izuzeta na osnovu člana 204. st. (1) do (4) ovoga zakona na način prema slјedećem redoslijedu, da: a) smanji vrijednost stavaka redovnog osnovnog kapitala u skladu s članom 187. stav (1) tačka a) ovoga zakona u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, b) smanji glavnicu instrumenta dodatnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno i u skladu sa svojstvima instrumenta, ako je ukupno smanjenje u skladu s tačkom a) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, c) smanji glavnicu instrumenta dopunskog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno i u skladu sa svojstvima instrumenta, ako je ukupno smanjenje u skladu s tač. a) i b) ovoga stava manja od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, d) smanji glavnicu subordiniranog duga koji nije uklјučen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku, da bi zajedno sa smanjenjem vrijednosti u skladu s tač. a), b) i c) ovoga stava dostigao zbir iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, ako je ukupno smanjenje u skladu s tač. a), b) i c) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, c) ako je prijenos potreban radi ostvarenja najvećeg mogućeg prihoda od unovčenja, odnosno prodaje prenijete imovine uz što manje troškove. d) 7% počevši od 1. januara 2020. godine i e) 8% počevši od 1. januara 2021. godine. Član 209. (Plan reorganizacije poslovanja) (1) Ako Agencija primjeni instrument unutrašnjeg restrukturiranja radi dokapitalizacije banke u skladu s članom 203. stavom (1) tačkom a) ovog zakona, zahtijevati će da nadzorni odbor i uprava ili posebna uprava imenovana u skladu sa članom 192. stav (1) tačka c) ovog zakona sastavi plan reorganizacije poslovanja i podnese ga Agenciji u roku od jednog mjeseca nakon primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja. (2) Ako se instrument unutrašnjeg restrukturiranja iz člana 203. stava (1) tačke a) ovog zakona primjenjuje na dva ili više članova bankarske grupe, čiju superviziju na konsolidiranoj i podkonsolidiranoj osnovi vrši Agencija, plan reorganizacije poslovanja izrađuje i Agenciji dostavlјa matično društvo, a njime su obuhvaćeni svi članovi grupe. (3) U iznimnim okolnostima i ako je to nužno za postizanje cilјeva restrukturiranja, Agencija može produžiti period iz stava (1) ovog člana za još mjesec dana. (4) Plan reorganizacije poslovanja sadrži mjere kojima se u razumnom vremenskom roku osigurava dugoročna održivost banke ili dijela njenog poslovanja i zasnivaju se na realnim pretpostavkama u vezi s uslovima na tržištu pod kojima će banka poslovati. (5) U planu reorganizacije poslovanja, između ostalog, uzima se u obzir trenutno i očekivano stanje finansijskih tržišta koje odražava pretpostavke o najbolјem i najgorem razvoju događaja, uklјučujući kombinaciju događaja, čime se omogućuje utvrđivanje glavnih slabosti banke. Pretpostavke se uspoređuju s odgovarajućim referentnim vrijednostima na nivou cijelog sektora. (6) Plan reorganizacije poslovanja sadrži najmanje slјedeće elemente: a) detalјnu analizu okolnosti koje su dovele do propasti ili vjerovatne propasti banke; b) opis aktivnosti koje treba provesti s cilјem ponovnog uspostavlјanja dugoročne održivosti banke i rokove za provođenja tih aktivnosti. b) potrebe da se obezbijedi da banka ima dovoljno prihvatljivih obaveza kako bi u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja pokrila gubitke i ponovo uspostavila pokazatelj adekvatnosti kapitala na nivou kojim bi se omogućilo dalje nesmetano poslovanje i održavanje dovoljnog povjerenja na finansijskom tržištu u banku, c) potrebe da se, ako je planom restrukturiranja predviđena mogućnost da određene vrste prihvatljivih obaveza budu isključene iz unutrašnjeg restrukturiranja na osnovu člana 204. stav (3) ovog zakona ili da se određene vrste prihvatljivih obaveza u potpunosti prenesu na primaoca po osnovu djelimičnog prenosa, obezbjedi da banka ima dovoljno drugih prihvatljivih obaveza kako bi se pokrili gubici i ponovo uspostavio pokazatelj adekvatnosti kapitala banke na nivou kojim bi joj se omogućilo dalje nesmetano poslovanje, d) veličine, poslovnog modela, modela finansiranja i rizičnog profila banke, e) procjene mogućeg iznosa sredstava za osiguranje depozita koja bi se mogla koristiti za finansiranje postupka restrukturiranja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama, f) procjene negativnih posljedica prestanka poslovanja banke na stabilnost finansijskog sistema, uključujući širenje finansijskih poteškoća i na druge banke, a s obzirom na njihovu međusobnu povezanost ili povezanost sa drugim dijelovima finansijskog sistema. (3) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i na matično društvo, odnosno bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi. (4) Agencija propisuje bliže uslove pod kojima se prihvatljive obaveze uključuju u iznos kapitala i prihvatljivih obaveza iz stava (1) ovog člana, a može propisati i dodatne kriterije na osnovu kojih se utvrđuje taj zahtjev. Član 206. (Procjena iznosa unutrašnjeg restrukturiranja) b) značajno smanjuje nominalnu vrijednost dionica i druga odgovarajuća prava dioničara banke, kao posljedicu konverzije elemenata kapitala ili prihvatljivih obaveza banke u restrukturiranju u njene dionice, pod uslovom da u skladu sa nezavisnom procjenom vrijednosti iz člana 189. ovog zakona imovina banke u restrukturiranju ima imovinu veću od njenih obaveza. (2) U odnosu na tačku b) iz stava (1) ovog člana, konverzija se vrši po stopi konverzije kojom se značajno smanjuje nominalna vrijednost postojećih dionica i drugih instrumenata vlasništva. (4) U slučaju kada je prihvatljiva obaveza ili kategorija prihvatljivih obaveza isključena, ili djelimično isključena, nivo otpisa ili konverzije koji se primjenjuje na ostale prihvatljive obaveze može se povećati kako bi se uzela u obzir takva isključenja, pod uslovom da povjerioci tih drugih prihvatljivih obaveza ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli da je nad bankom pokrenut postupak likvidacije ili stečaja. Član 210. (Efekti unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Kada Agencija poduzima mjeru otpisa i konverzije kapitala, odnosno instrument unutrašnjeg restrukturiranja, ta mjera, odnosno instrument odmah proizvode pravno dejstvo prema banci u restrukturiranju, dioničarima te banke i povjeriocima na koje se ta mjera, odnosno instrument odnose. (2) Agencija može provesti neophodne radnje ili zahtijevati donošenje odgovarajućih akata i provođenje svih neophodnih radnji drugih nadležnih organa i lica potrebnih za izvršenje mjere, odnosno instrumenta iz stava (1) ovog člana, i to naročito: a) upis ili izmjenu odgovarajućih podataka u registrima i evidencijama koje vode Registar VP i drugi nadležni organi i organizacije; b) isključenje dionica ili drugih vlasničkih ili dužničkih instrumenata iz trgovanja, odnosno sa listinga odgovarajućeg tržišta; c) prijem novih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata u trgovanje, odnosno na listing odgovarajućeg tržišta; d) ponovni prijem u trgovanje, odnosno na listing odgovarajućeg tržišta dužničkih instrumenata kojima je smanjena vrijednost, bez izdavanja prospekta. (3) Ako Agencija u potpunosti izvrši otpis pojedinih obaveza, te obaveze, kao i sve druge obaveze i potraživanja koji su s njom povezani, a nisu obračunati u trenutku poduzimanja mjere ‒ smatraju se izmirenim, odnosno namirenim i ne može se dokazivati suprotno ni u jednom postupku u vezi s bankom u restrukturiranju ili njenim pravnim slјednikom. (5) U primjeni ovog instrumenta Agencija može koristiti druge izvore finansiranja restrukturiranja banaka ako su dioničari i ostali povjerioci, smanjenjem vrijednosti, konverzijom ili na drugi način, učestvovali u pokriću gubitaka i povećanju kapitala u iznosu ne manjem od prihvatlјivog iznosa od ukupnih obaveza, uključujući regulatorni kapital banke u restrukturiranju, izračunat u trenutku preduzimanja mjera restrukturiranja u skladu sa nezavisnom procjenom vrijednosti iz člana 189. ovog zakona. (6) Najmanji prihvatlјivi iznos pokrića gubitaka i povećanja kapitala u odnosu na ukupne obaveze iz stava (5) ovog člana je: a) 4% počevši od 1. januara 2017. godine, b) 5% počevši od 1. januara 2018. godine, (6) Agencija može zahtijevati od banke da održava broj odobrenih dionica na nivou koji bi bio potreban za efikasno provođenje konverzije prihvatlјivih obaveza u te dionice, uzimajući u obzir mogućnost primjene ovog instrumenta prema planu restrukturiranja. Član 211. (Ugovorno priznanje unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Banka je dužna osigurati da ugovor sadrži odredbu da obaveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet otpisa ili konverzije te da povjerilac ili druga ugovorna strana pristaje na smanjenje glavnice i nepodmirenog iznosa, konverziju ili poništenje te obaveze u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja. (2) Stav (1) ovoga člana primjenjuje se na sve obaveze koje: a) nisu isklјučene na osnovu člana 204. stava (1) ovog zakona, b) nisu dio depozita iz člana 227. stav (1) tačka d) ovog zakona koji podliježu osiguranju depozita ali prelaze osigurani iznos, c) uređene su pravom druge države i d) nastale su nakon stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se, ako Agencija ocijeni da se obaveze iz stava (1) ovog člana mogu smanjiti ili pretvoriti na osnovu prava te druge države ili na osnovu obavezujućeg sporazuma skloplјenog s tom drugom državom. (4) Agencija, u cilјu procjene iz stava (3) ovog člana, može zahtijevati od banke da joj dostavi pravno mišlјenje o provedivosti odredbe stava (1) ovog člana prema pravu te druge države. (5) Neovisno o tome sadrži li ugovor odredbu iz stava (1) ovog člana ili ne Agencija može otpisati ili konvertovati tu obavezu. Član 212. (Procjena razlike u postupanju) (1) Agencija obezbjeđuje da se, odmah nakon što je pokrenut postupak restrukturiranja ili nakon što su primijenjeni instrumenti restrukturiranja, izvrši nezavisna procjena o tome da li bi dioničari i povjerioci banke bili u povolјnijem položaju da je umjesto postupka restrukturiranja pokrenut stečajni postupak nad bankom. Pri procjeni se: a) pretpostavlјa da bi za banku u restrukturiranju u odnosu na koju je izvršena mjera restrukturiranja ili više njih bio pokrenut stečajni postupak u vrijeme kad je doneseno rješenje o mjerama restrukturiranja; (3) Mjere iz stava (1) ovog člana također se odnose na dioničare kojima su instrumenti redovnog osnovnog kapitala izdati ili dodijelјeni na osnovu konverzije: a) dužničkih instrumenata u dionice ili druge vlasničke instrumente u skladu s ugovorenim uslovima prvobitnih dužničkih instrumenata prilikom nastupa događaja koji je prethodio ili je nastupio istovremeno s donošenjem rješenja o otvaranju postupka restrukturiranja; b) odgovarajućih instrumenata kapitala u instrumente redovnog osnovnog kapitala u skladu s članom 187. ovog zakona. (4) Kod odlučivanja o mjeri koju će poduzeti u skladu sa stavom (1) ovog člana, Agencija će uzeti u obzir: a) rezultate procjene provedene u skladu s članom 189. ovog zakona; c) 6% počevši od 1. januara 2019. godine, (3) Pri vršenju konverzije iz stava (1) ovog člana, Agencija može primijeniti različite stope ove konverzije za različite kategorije dioničara i povjerilaca iz tog stava, uzimajući u obzir da se ista stopa primjenjuje na sve povjerioce iz istog isplatnog reda u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se uređuje stečaj, a da se povolјnija stopa konverzija primjenjuje na viši isplatni red. (7) Mjere za ponovno uspostavlјanje dugoročne održivosti banke mogu uklјučivati: a) reorganizaciju poslovanja banke, posebno da bi banka ponovo postala konkurentna; b) promjene u sistemu upravlјanja bankom, sistemu upravlјanja rizicima u banci, sistemu unutrašnje kontrole, informacionom sistemu i drugim sistemima u banci, kao i promjene u infrastrukturi banke; (2) Ako Agencija koristi instrument unutrašnjeg restrukturiranja, dioničari i povjerioci čija potraživanja su otpisana ili konvertirana u vlasnički kapital ne trpe veće gubitke nego što bi trpjeli da je banka u restrukturiranju likvidirana u stečajnom postupku u vrijeme kad je doneseno rješenje. (3) Ako se procjenom izvršenom u skladu s članom 212. ovog zakona utvrdi da je bilo koji dioničar ili povjerilac iz st. (1) i (2) ovog člana, uključujući i Agenciju za osiguranje depozita u slučaju da je učestvovala u finansiranju restrukturiranja banke, pretrpio veće gubitke nego što bi ih pretrpio prilikom likvidacije u stečajnom postupku ima pravo na plaćanje razlike do visine gubitaka koje bi pretrpjeli u stečajnom postupku iz sredstava za restrukturiranje. (4) Agencija ne može primjenom dodatnih ovlasti za restrukturiranje, izvršiti djelomični prijenos prava i obaveza niti djelomično promijeniti ili otkazati prava i obaveze koje su zaštićene ugovorom o finansijskom osiguranju s prijenosom prava vlasništva, o prijeboju i netiranju a koji je zaklјučen između banke u restrukturiranju i drugog lica. (5) Za potrebe primjene stava (4) ovoga člana, smatra se da su prava i obaveze zaštićene takvim ugovorom odnosno sporazumom, ako njegove strane imaju pravo na prijeboj ili netiranje tih prava i obaveza. (6) U postupku restrukturiranja: a) ne može se na sticaoca prenijeti imovina kojom je osigurano ispunjenje određene obaveze, ako s prijenosom imovine sticalac nije preuzeo tu obavezu i ako povjerilac nije zadržao sva prava prema sticaocu koja je imao i prema ranijem dužniku po osnovu osiguranog potraživanja; c) povlačenje iz dijela poslovanja kojima se stvaraju gubici; d) prodaju imovine ili poslovnih djelatnosti. (8) U roku od mjesec dana od podnošenja plana reorganizacije poslovanja Agencija procjenjuje da li je vjerovatno da će se provođenjem takvog plana, postići dugoročna održivost banke. Ako Agencija smatra da će se planom taj cilј ostvariti, onda ga i odobrava. (9) Ako Agencija procjeni da se planom neće ostvariti cilј naveden u stavu (8) ovog člana obavijestit će organe upravlјanja ili posebnog upravnika o svojim primjedbama i zahtijevati da se u roku od 14 dana izradi i dostavi izmijenjeni plan kojim se otklanjaju utvrđeni nedostaci. (10) Agencija ocjenjuje izmijenjeni i dopunjeni plan u roku od sedam dana i utvrđuje da li su otklonjeni uočeni nedostaci. (11) Nadzorni odbor i uprava ili posebni upravnik provodi plan reorganizacije, te najmanje svakih šest mjeseci izvještava Agenciju o napretku u provedbi plana. (12) Nadzorni odbor i uprava ili posebni upravnik vrše izmjenu plana ako je prema mišlјenju Agencije potrebno za postizanje cilјa iz st. (4) i (5) ovog člana te svaku takvu izmjenu podnosi Agenciji na odobrenje. (13) Agencija će propisati sadržaj i kriterije za odobravanje plana reorganizacije. (4) Ako Agencija djelimično otpiše (smanji) glavnicu obaveze ili neizmireni iznos obaveze: a) obaveza se smatra izmirenom u visini smanjenog iznosa; b) instrument ili ugovor kojim je stvorena prvobitna obaveza i dalje se primjenjuje u odnosu na ostatak glavnice ili neizmireni iznos obaveze nakon smanjenja, a u skladu sa promjenama iznosa kamata koje odražavaju smanjenje glavnice i svakom drugom promjenom uslova i rokova koje bi Agencija mogla jednostrano izvršiti. (5) Agencija tokom postupka restrukturiranja, kada je to neophodno radi ostvarivanja cilјeva restrukturiranja, može jednostrano izmijeniti rokove dospijeća dužničkih instrumenata ili drugih prihvatlјivih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospijeća plaćanja te kamate, uklјučujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz člana 204. stav (1) tačka b) ovog zakona. b) 5% počevši od 1. januara 2018. godine, c) 6% počevši od 1. januara 2019. godine, d) 7% počevši od 1. januara 2020. godine i e) 8% počevši od 1. januara 2021. godine ukupnih obaveza, uključujući regulatorni kapital banke u restrukturiranju, izračunato u trenutku poduzimanja mjera restrukturiranja u skladu sa nezavisnom procjenom iz člana 189. ovog zakona. (4) Ako sredstva iz st. (1) i (2) ovog člana nisu dovoljna ili ih nije moguće blagovremeno osigurati, za finansiranje restrukturiranja mogu se koristiti sredstva vanredne javne finansijske podrške koju osigurava Federacija pod uslovom da je Vlada odobrila korištenje sredstava vanredne javne finansijske podrške i da su ispunjeni uslovi utvrđeni članom 204. stav (6) ovog zakona. e) smanji glavnicu ili preostali iznos prihvatlјivih obaveza, u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku u skladu sa ovim zakonom, da bi zajedno sa smanjenjem vrijednosti u skladu s tač. a), b), c) i d) ovoga stava dostigao zbir iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, ako je ukupno smanjenje iz tač. a), b), c) i d) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona. (2) Pri provođenju otpisa ili konverzije Agencija će gubitak iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, proporcionalno raspodijeliti na dionice odnosno druge vlasničke instrumente i prihvatlјive obaveze iste kategorije, osim ako drugačiji raspored ne proizlazi iz primjene člana 204. stav (4) ovoga zakona. Ovim se stavom ne sprječava povlašteno postupanje s obavezama koje su isklјučene od instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja u skladu s članom 204. st. (1) do (4) ovog zakona u odnosu na prihvatlјive obaveze istog redoslijeda namirenja u skladu sa ovim zakonom. (4) Agencija pobliže propisuje metodologiju za provođenje procjene iz ovog člana, i to konkretno metodologiju ocjenjivanja načina na koji bi se postupalo s dioničarima i povjeriocima da je za banku u restrukturiranju proveden stečajni postupak u vrijeme kad je donesena odluka. Član 213. (Zaštitne mjere) (1) Ako Agencija prenese samo dijelove prava, imovine i obaveza banke u restrukturiranju, dioničari i oni povjerioci čija potraživanja nisu prenesena imaju pravo na namirenje svojih potraživanja barem u iznosu u kojem bi ta potraživanja bila namirena u slučaju da je banka u restrukturiranju likvidirana u stečajnom postupku u vrijeme kad je doneseno rješenje. b) ne može se na sticaoca prenijeti obaveza čije je ispunjenje osigurano određenom imovinom ako nije prenijeta i ta imovina i ako povjerilac nije zadržao sva prava prema sticaocu koja je imao i prema ranijem dužniku po osnovu osiguranog potraživanja; c) ne mogu se zadržati prava povjerioca prema sticaocu po osnovu osiguranog potraživanja koja je imao i prema ranijem dužniku, ako sticalac nije preuzeo obavezu čije je ispunjenje osigurano prema tom povjeriocu; d) ne može se korištenjem prava po osnovu ovih poslova izmijeniti ili tražiti prestanak važenja ugovora po osnovu kog je dato odgovarajuće sredstvo osiguranja ako uslijed toga potraživanje više ne bi bilo osigurano. (7) Izuzetno od st. (1) do (6) ovog člana, Agencija može osigurane depozite koji su predmet ugovora iz tih stavova prenijeti bez istovremenog prijenosa druge imovine ili obaveza koji su predmet istog ugovora, a može i prenijeti, izmijeniti ili otpisati ovu imovinu i obaveze bez istovremenog prijenosa osiguranih depozita – pod uslovom da je to neophodno da bi se obezbijedila potpuna zaštita ovih depozita. a) Agencija ne namjerava poduzimati nikakve mjere restrukturiranja u vezi s tom bankom; b) je istekao period od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) U periodu provođenja instrumenata restrukturiranja banke, Agencija može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za izricanje privremene mjere zabrane izvršenja nad imovinom banke u restrukturiranju, ili prekid svih sudskih ili upravnih postupaka protiv banke. Odjelјak B. Likvidacija i stečaj banke Član 216. (Pokretanje postupka dobrovoljne likvidacije) (1) Skupština dioničara banke može donijeti odluku o prestanku rada banke (dobrovoljnoj likvidaciji). (2) Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji banke skupština može donijeti samo u slučaju kada banka ima dovoljno finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza. (3) Banka koja je pokrenula postupak dobrovoljne likvidacije ne može promijeniti djelatnost na način da prestane obavljati bankarske poslove i nastavi poslovati, već mora okončati postupak likvidacije i izvršiti brisanje u registru u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata. (4) Prije donošenja odluke o dobrovoljnoj likvidaciji banke, nadzorni odbor i uprava banke dužni su o tome zatražiti mišlјenje Agencije. (8) Primjena instrumenata restrukturiranja i mjera u postupku restrukturiranja banke ne utiče na prava i obaveze trećih lica utvrđena zakonom kojim se uređuje konačnost poravnanja u platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira. (9) U postupku restrukturiranja člana bankarske grupe koji nije banka shodno se primjenjuju st. (1) do (5) ovog člana. (10) Agencija će propisati vrste ugovora i finansijskih instrumenata na koje se primjenjuju mjere zaštite drugih ugovornih strana iz ovog člana. Član 214. (Izvori finansiranja restrukturiranja) (1) Za finansiranje restrukturiranja banaka mogu se obezbijediti sredstva iz Fonda za osiguranje depozita, u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama BiH. (2) Ako sredstva iz stava (1) ovog člana nisu dovoljna, Agencija može osigurati finansiranje restrukturiranja i iz drugih izvora, kao što su zajmovi, krediti i drugi prihvatljivi oblici podrške od banaka i ostalih trećih strana. (3) Sredstva iz st. (1) i (2) ovog člana mogu se koristiti za finansiranje restrukturiranja samo u slučaju ako su dioničari i ostali povjerioci, smanjenjem vrijednosti, konverzijom ili na drugi način učestvovali u pokriću gubitaka i povećanju kapitala u iznosu od najmanje: Član 217. (Imenovanje likvidatora) (1) Banka obavezno imenuje jednog ili više likvidatora, koji su predloženi u zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za provođenje postupka dobrovoljne likvidacije, a na koji je Agencija dala saglasnost. (2) Za likvidatora mogu biti imenovana samo lica koja su nezavisna od banke i ispunjavaju uslove za imenovanje člana uprave banke. Član 218. (Objava odluke o dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Likvidator je dužan obavijestiti Agenciju o odluci o dobrovoljnoj likvidaciji prvog radnog dana od dana njenog donošenja. (2) Banka je dužna da odluku o dobrovoljnoj likvidaciji objavi u "Službenim novinama Federacije BiH", u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici. Član 219. (Dužnosti likvidatora u dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Likvidator je dužan okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu banke i izmiriti obaveze prema povjeriocima. (2) Likvidator može poduzimati nove poslove samo u mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje dobrovoljnog likvidacionog postupka. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, likvidator ne može primati nove novčane depozite i druga povratna sredstva od javnosti. (4) Ako likvidator banke utvrdi da su nastupili razlozi za pokretanje stečajnog postupka banke u likvidaciji, dužan je da odmah obustavi postupak likvidacije i da podnese Agenciji prijedlog za provođenje procedure za otvaranje stečajnog postupka. (5) Likvidator je dužan da izvještava Agenciju o provođenju postupka likvidacije na način i u rokovima koje odredi Agencija. Član 220. (Primjena drugih propisa u dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Na postupak dobrovoljne likvidacije banke primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje likvidacioni postupak i odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava koje se odnose na dobrovoljnu likvidaciju, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (2) Na rad banke nad kojom se provodi postupak dobrovoljne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog zakona. Član 221. (Pokretanje postupka prinudne likvidacije) (1) Agencija pokreće postupak prinudne likvidacije banke u sljedećim slučajevima: a) 4% počevši od 1. januara 2017. godine, b) pretpostavlјa da mjera restrukturiranja ili više njih nisu bile poduzete; c) ne uzima u obzir pružanje javnih finansijskih pomoći banci u restrukturiranju. (2) Procjenom iz stava (1) ovog člana utvrđuje se slјedeće: a) način na koji bi se postupalo s dioničarima i povjeriocima ili relevantnim sistemima osiguranja depozita, da je za banku u restrukturiranju u odnosu na koju je izvršena mjera restrukturiranja ili više njih pokrenut stečajni postupak u vrijeme kad je doneseno rješenje; b) konkretan način na koji se postupalo s dioničarima i povjeriocima pri restrukturiranju banke u restrukturiranju i c) postoji li razlika između postupanja iz tačke a) i postupanja iz tačke b) ovog stava. (3) Procjenu iz stava (1) ovog člana može vršiti samo nezavisni procjenjivač koji ispunjava uslove iz člana 189. stav (5) ovog zakona, a troškove procjene snosi banka u restrukturiranju. (8) Na osnovu prijedloga iz stava (7) ovog člana, Vlada donosi odluku o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške i bez odlaganja je dostavlja Agenciji i Agenciji za osiguranje depozita. (3) Agencija pokretanjem postupka prinudne likvidacije imenuje likvidatora banke rješenjem i utvrđuje naknadu za njegov rad koja pada na teret banke. (4) Istovremeno sa pokretanjem postupka prinudne likvidacije i imenovanjem likvidatora Agencija donosi i rješenje o oduzimanju dozvole za rad banke. (5) Danom imenovanja likvidatora prestaju sva ovlaštenja, nadležnosti i prava nadzornog odbora, uprave i dioničara banke. (6) Tokom postupka likvidacije ovlaštenja uprave banke, nadzornog odbora i skupštine banke prenose se na likvidatora. (7) Isto lice koje je vršilo dužnost eksternog upravnika u banci može obavljati dužnost likvidatora u toj banci, pod uslovom da ima položen stručni ispit za stečajnog upravnika. Član 222. (Obavještavanja o postupku prinudne likvidacije) (1) Rješenje o pokretanju postupka likvidacije banke i imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata likvidatora banke bez odlaganja dostavlja se likvidatoru i banci u likvidaciji, nadležnim regulatornim organima u RS, odnosno Brčko Distriktu, Centralnoj banci i Agenciji za osiguranje depozita, objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH, kao i na internet stranici Agencije i banke, te upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i u registar poslovnih subjekata. (2) Likvidator je dužan da, u roku od sedam dana od dana prijema rješenja o imenovanju, u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH izda obavještenje da su svi povjerioci dužni da likvidatoru prijave sva svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana izdavanja prvog obavještenja. (9) Uslovi i način osiguravanja vanredne javne finansijske podrške iz ovog člana uređuju se sporazumom zaključenim između Agencije i Ministarstva finansija. Član 215. (Ograničenja drugih postupaka) (1) Za banku u postupku restrukturiranja za koju je utvrđeno da zadovolјava uslove za restrukturiranje stečajni postupak se ne može pokrenuti, osim na inicijativu Agencije. (2) U vezi sa stavom (1) ovog člana Agencija bez odgode obavještava o svakom zahtjevu za pokretanje stečajnog postupka banke bez obzira na to je li banka u postupku restrukturiranja ili je donijeto rješenje o pokretanju restrukturiranja. a) postupa u skladu sa zakonom, propisima i nalozima Agencije i odgovoran je Agenciji za obavljanje svojih ovlaštenja i odgovornosti, b) zastupa i predstavlja banku, c) redovno, a najmanje tromjesečno, kao i na zahtjev Agencije izvještava o provođenju postupka likvidacije, odnosno bez odlaganja obavještava Agenciju o ispunjenosti uslova za otvaranje stečaja banke, d) na kraju mandata sačini i dostavi Agenciji završni izvještaj o postupku likvidacije i njegovom okončanju, sa obrazloženjem realizovanih mjera. (2) Likvidator banke ima ovlaštenja da: a) proda dio ili cjelokupnu imovinu banke, b) proda dio ili cjelokupnu imovinu i obaveze banci ili drugom licu ovlaštenom za obavljanje tih poslova, c) proda ili spoji banku u skladu sa ovim zakonom, d) otkaže ili jednostrano dopuni i izmijeni ugovore koje je banka potpisala, uklјučujući i obustavu obračuna kamata i promjenu kamatne stope, naknada i rokova dospijeća, e) vrši isplate obaveza u okviru sredstava koja su na raspolaganju i na pro rata osnovi ako je primjenlјivo, f) likvidira banku, u kom postupku odlučuje o osnovanosti i isplati zahtjeva povjerilaca prema banci. (3) Likvidator je dužan da, prije provođenja prodaje dijela ili cjelokupne imovine i obaveza ili prije prodaje ili spajanja banke, pribavi saglasnost Agencije. (4) Prodaja i preuzimanje dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banke vrši se bez saglasnosti deponenata, drugih povjerilaca i dužnika banke. (5) Prebijanja potraživanja sa dugovanjima banke mogu se vršiti samo po redoslijedu prioriteta isplata u procesu likvidacije utvrđenim ovim zakonom. (6) Likvidator tokom provođenja plana prodaje ili spajanja banke podnosi Agenciji izvještaj o realizaciji plana najmanje jednom tromjesečno. (7) Agencija može, uz pribavljeno mišljenje likvidatora, u toku provođenja plana prodaje ili spajanja banke obustaviti taj postupak i donijeti rješenje o nastavku postupka likvidacije drugim primjerenim postupcima u skladu sa odredbama ovog zakona. (8) Donošenjem rješenja o pokretanju postupka likvidacije banke prekidaju se svi upravni i sudski postupci u kojima je banka tužena, dok likvidator ne donese odluku o poravnanju ili priznavanju ili nepriznavanju potraživanja tužitelja, a izvršni postupci protiv banke se obustavljaju. (9) Agencija propisuje postupak utvrđivanja potraživanja i raspodjele imovine, kao i utvrđivanja i izvršavanja obaveza banke u postupku likvidacije. Član 224. (Obaveza likvidatora) (3) O zahtjevu iz stava (2) ovog člana se može odlučiti samo ako: (5) Provođenje postupaka dobrovolјne likvidacije može započeti samo nakon pribavlјene saglasnosti Agencije. (6) Banka podnosi zahtjev Agenciji za davanje prethodne saglasnosti za provođenje postupka dobrovoljne likvidacije, koji sadrži: a) predloženi plan likvidacije, rok i faze pripreme banke za okončanje njenih aktivnosti, b) dokaz da je imovina banke dovoljna da banka ispuni sve svoje obaveze, c) prijedlog lica za likvidatora i d) druge neophodne informacije i podatke, u skladu sa propisima Agencije. (7) Izdavanjem saglasnosti Agencije za provođenje dobrovoljne likvidacije banke prestaje da važi dozvola za rad banke. (5) Ako se koriste sredstva vanredne javne finansijske podrške iz stava (4) ovog člana Agencija dostavlja Ministarstvu finansija zahtjev za davanje pozitivnog mišljenja o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške koji sadrži pregled predviđenih instrumenata i mjera restrukturiranja banke sa obrazloženjem, kao i iznos, način i rok u kojem je potrebno osigurati finansijsku podršku, imajući u vidu načela postupka restrukturiranja. (6) Uz zahtjev iz stava (5) ovog člana, Agencija dostavlja procjenu troškova isplate osiguranih depozita Agencije za osiguranje depozita, kao i nezavisnu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke iz člana 189. ovog zakona. Član 227. (Redoslijed prioriteta) (1) U postupku likvidacije i stečaja, isplata obaveza vrši se po sljedećem redoslijedu prioriteta: a) obaveze prema osiguranim povjeriocima, do vrijednosti njihovog osiguranja, b) dugovi banke po osnovu zajmova datih banci ili drugih troškova banke stvorenih tokom postupka eksternog upravnika, postupka restrukturiranja, postupka likvidacije banke i postupka stečaja, u skladu sa ovim zakonom, c) potraživanja radnika iz radnog odnosa za poslјednjih 12 mjeseci do dana otvaranja likvidacionog postupka, a u visini najniže bruto plaće obračunate prema Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije, kao i potraživanja radnika po osnovu naknada štete za povrede na radu i članova porodice poginulog radnika na radu, koje se isplaćuju u punom iznosu, d) osigurani depoziti ili potraživanja Agencije za osiguranje depozita za naknadu isplaćenih depozita do iznosa definisanog propisima kojima se uređuje osiguranje depozita u bankama i troškovi Agencije za osiguranje depozita nastali u postupku isplate ovih depozita, e) ostali depoziti i isključeni depoziti prema propisima o osiguranju depozita u bankama, f) potraživanja drugih povjerilaca koji nisu dioničari banke, (7) Na osnovu pozitivnog mišljenja Ministarstva finansija, Agencija dostavlja Vladi prijedlog o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške, koji sadrži pregled predviđenih instrumenata i mjera restrukturiranja banke sa obrazloženjem, kao i iznos, način i rok u kojem je potrebno osigurati ovu podršku, uz koji dostavlja dokumentaciju iz stava (6) ovog člana. (3) U roku od 30 dana od dana prvog obavještenja likvidator je dužan da objavi drugo obavještenje povjeriocima u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (4) Svi povjerioci su dužni da likvidatoru prijave svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana prvog obavještenja. Član 223. (Dužnosti i ovlaštenja likvidatora) (1) Likvidator je dužan da: Likvidator je dužan da, prodaju dijelova ili cjelokupne imovine, prodaju dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banci i drugom ovlaštenom licu za obavljanje datih poslova, odnosno prodaju ili spajanje banke u skladu sa ovim zakonom, provede tako da: (5) Treća lica koja djeluju u ime fizičkih i pravnih lica iz stava (3) ovog člana, kao i članovi uže porodice, srodnici lica iz tog stava po krvi i po tazbini do trećeg stepena, također nemaju pravo na isplatu dok se svi ostali povjerioci banke ne isplate u potpunosti. Član 228. (Primjena drugih propisa u prinudnoj likvidaciji) Na banku nad kojom se provodi postupak likvidacije primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju likvidacioni postupak i stečajni postupak, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 229. (Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka) (1) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad bankom može podnijeti samo Agencija. (2) Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad bankom istovremeno sa oduzimanjem dozvole za rad banci, ako nisu ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke i kada utvrdi postojanje jednog od sljedećih razloga: a) ako je račun banke po nalogu povjerioca u skladu sa zakonom kojim se uređuje provođenje izvršenja na novčanim sredstvima blokiran duže od dva radna dana, b) ako je banka nesolventna ili postoje objektivne okolnosti na osnovu kojih se utvrđuje da će uskoro biti nesolventna ili c) ako Agencija utvrdi da banka i pored naloženih mjera nadzora ili mjera koje je proveo eksterni upravnik ne ispunjava uslove vezane za kapital, u skladu sa ovim zakonom, i da procijeni da neće biti sposobna da ispunjava svoje dospjele novčane obaveze, a nisu ispunjeni uslovi za likvidaciju. (3) Izuzetno, ako je nad bankom pokrenut postupak restrukturiranja, Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u sljedećim slučajevima: a) kada je primjenom instrumenata restrukturiranja izvršen prijenos imovine i obaveza banke, a Agencija ocijeni da su tim prijenosom ispunjeni ciljevi restrukturiranja, b) kada u toku postupka restrukturiranja utvrdi da je potrebno osigurati dodatna sredstva za finansiranje restrukturiranja, a ova sredstva ne budu osigurana, c) kada Agencija ocijeni da se ciljevi restrukturiranja više ne mogu ispuniti. a) postigne maksimalnu cijenu takvom prodajom ili raspodjelom, radi zaštite deponenata i ostalih povjerilaca banke, b) osigura ravnopravnost mogućih kupaca ili partnera za spajanje i c) onemogući bilo koju vrstu diskriminacije prilikom nadmetanja i razmatranja ponuda. Član 225. (Prinudna naplata u postupku likvidacije) (1) Likvidator je ovlašten za izdavanje rješenja kojim se nalaže prinudna naplata sa svih računa neurednih dužnika banke u likvidaciji i/ili jemaca tih dužnika koji su otvoreni u drugim bankama koje imaju sjedište u BiH, kao i blokada svih njihovih računa do potpunog izmirenja ovih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uređuje unutrašnji platni promet, zakonom kojim se uređuje izvršni postupak i drugim zakonima. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana ima snagu izvršne odluke i prinudna naplata po istom izvršava se prema redoslijedu prioriteta utvrđenim odredbama Zakona o unutrašnjem platnom prometu koje uređuju izvršenje plaćanja i prinudnu naplatu sa računa, kao i odredbama Zakona o izvršnom postupku koje uređuju obim i redoslijed izvršenja novčanih potraživanja. Član 226. (Predstečajni postupak) (1) Agencija prilikom pokretanja postupka prinudne likvidacije, kao i u toku postupka likvidacije može, po vlastitoj procjeni, odlučiti da se postupak likvidacije otvori i vodi, odnosno nastavi voditi i u slučaju kada visina obaveza prelazi vrijednost aktive banke. a) ako usvoji izvještaj eksternog upravnika sa prijedlogom za oduzimanje dozvole za rad i pokretanje postupka prinudne likvidacije banke, b) ako banka ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, pod uslovom da ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, (2) Za preostali dio aktive i obaveza, koji eventualno se ne može likvidirati u razumnom vremenskom roku prema diskrecionoj ocjeni Agencije, na prijedlog likvidatora, Agencija može podnijeti nadležnom sudu zahtjev za pokretanje postupka stečaja. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana: a) mogu se uz saglasnost Agencije vršiti gotovinska plaćanja iz gotovinskih sredstava banke samo ako su takva plaćanja neophodna radi očuvanja imovine banke, b) dužnici radi ispunjavanja svojih obaveza prema banci, kao i likvidacioni, odnosno eksterni upravnik ukoliko su imenovani, mogu vršiti sljedeće uplate: 1) gotovinske uplate banci, 2) uplate na poseban račun banke otvoren kod druge banke za ove namjene, 3) dozvoljena su plaćanja koja proizlaze iz obaveza banke kao učesnika u sistemu poravnanja u skladu sa propisima kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira, a koja plaćanja je banka dužna izvršiti pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira. (3) Stečajni upravnik banke u ime banke i stečajni povjerioci ovlašteni su da pobijaju sve isplate, prenose i platne transakcije izvršene suprotno privremenim zabranama utvrđenim ovim članom, nakon trenutka objavljivanja odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom. Član 232. (Obavještavanje o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) (1) Agencija je dužna da odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom, u kojoj je dužna navesti datum i sat donošenja odluke, bez odgađanja u pisanoj ili elektronskoj formi, dostavi banci, nadležnom regulatornom organu u RS, odnosno Brčko Distriktu, Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita, Komisiji za VP, Registru VP i Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. c) ako nisu ispunjeni uslovi za provođenje dobrovoljne likvidacije, d) na osnovu izvještaja Agencije o nepostojanju uslova za pokretanje postupka restrukturiranja banke. (2) Agencija može pokrenuti postupak prinudne likvidacije banke i u sljedećim slučajevima: a) ako utvrdi da dioničari banke, u kojoj je uveden eksterni upravnik, nisu u propisanom roku sačinili plan aktivnosti iz člana 177. ovog zakona, b) ako skupština dioničara, sazvana na zahtjev eksternog upravnika, odbije da donese odluku o povećanju kapitala banke, odnosno ne donese odluku o spajanju ili drugu sličnu odluku, c) ako na osnovu izvještaja eksternog upravnika ocijeni da se eksternom upravom ne mogu otkloniti nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju banke i poboljšati finansijsko stanje, tako da banka ispuni i održava iznos kapitala i stopu adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa ovim zakonom, a ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, d) ako u periodu trajanja eksternog upravnika, na osnovu izvještaja eksternog upravnika, ocijeni da se finansijsko stanje nije poboljšalo tako da banka ne ispunjava uslove u vezi sa iznosom kapitala i stopom adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa ovim zakonom, a ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka. i) potraživanja vlasnika običnih dionica. (2) U slučaju likvidacije banke, sredstva računa javnih prihoda na koje se vrše uplate javnih prihoda na ime BiH, Brčko Distrikta, RS, Federacije, kantona, gradova, općina i fondova i sa kojih se vrši raspodjela na račune korisnika javnih prihoda izuzimaju se iz likvidacione mase. (2) Agencija u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka navodi činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje nekog od stečajnih razloga iz člana 229. ovog zakona. (3) Kada Agencija podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne provodi se prethodni postupak. (4) Stečajni sudija dužan je u roku od osam dana od dana prijema prijedloga za otvaranje stečajnog postupka zakazati ročište radi rasprave o uslovima za otvaranje stečajnog postupka. (5) Stečajni sudija dužan je u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Član 235. (Imenovanje stečajnog upravnika) Za stečajnog upravnika banke imenuje se lice koje, osim uslova predviđenih zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, ima znanje i iskustvo iz oblasti bankarskog poslovanja. Član 236. (Prioriteti isplata u postupku stečaja) (1) U postupku stečaja banaka isplata obaveza banke vrši se prema redoslijedu prioriteta i uslovima isplata u postupku likvidacije banke utvrđenim članom 227. ovog zakona. (2) Stečajni sudija na ispitnom ročištu utvrđuje listu priznatih potraživanja, redoslijed prioriteta i uslove isplate i iste unosi u tabelu u skladu sa odredbama člana 227. ovog zakona. (3) U pregledu iznosa i ranga priznatih potraživanja, upis u tabelu ima dejstvo kao pravosnažna presuda. Član 237. (Obustava i zaključenje stečajnog postupka) Stečajni sudija rješenje o obustavi i zaključenju stečajnog postupka nad bankom dostavlja Agenciji. Odjelјak C. Odgovornost za štetu (3) U postupku iz stava (1) ovog člana isplata bilo kakvih obaveza banke prema članovima nadzornog odbora i uprave banke, odbora za reviziju, dioničarima banke koji učestvuju sa 5% ili više u glasačkim pravima, odnosno vlasništvu nad kapitalom, povezanim licima i povezanim bankama suspenduje se sve dok u potpunosti ne budu isplaćene obaveze prema drugim povjeriocima banke. (4) Isplata obaveza banke u postupku likvidacije vrši se u skladu sa planom likvidacije, koji je sastavni dio likvidacionog bilansa stanja i finansijskog izvještaja koji je sačinio likvidator i na koji je saglasnost dala Agencija. (4) Banka se smatra nesolventnom kada Agencija, prema propisima koje donosi, utvrdi da je vrijednost obaveza banke veća od vrijednosti njene imovine. (5) U postupku ocjene solventnosti, vrijednost imovine i obaveza banke procjenjuje se u skladu sa standardima i procedurama utvrđenim propisima Agencije, pri čemu se u vrijednost imovine i obaveza banke za budući period uključuje i realna procjena iznosa prihoda i rashoda banke za taj period. Član 230. (Primjena drugih propisa u stečajnom postupku) Na stečaj banke primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje stečajni postupak, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. d) kad je uzrok pokretanja postupka restrukturiranja, likvidacije ili stečaja banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju bankom. Član 239. (Odgovornost banke) (1) Banka se u sudskom postupku može proglasiti odgovornom, pojedinačno ili solidarno sa ostalim bankama ili privrednim subjektima za obaveze banke ili privrednog subjekta koje je platežno nesposobno ili je pod stečajem, s tim da postoje dokazi da se banka i privredni subjekti nalaze u okolnostima povezanog upravlјanja. (2) Povezano upravlјanje može proizaći iz sporazuma između banke i/ili privrednih subjekata ili iz njihovih akata koji upućuju na postojanje okolnosti takvog upravlјanja ili kada se u sastavu nadzornih odbora nalazi većina istih lica, ili lica u posebnom odnosu sa bankom u skladu sa članom 2. tačka v) ovog zakona, ili je većina dionica u posjedu istih lica. POGLAVLJE IX - KAZNENE ODREDBE Član 240. (Prekršaji banke) (1) Novčanom kaznom od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka ako: a) se bavi primanjem novčanih depozita ili drugih naplativih novčanih sredstava ili daje kredite bez dozvole Agencije suprotno odredbi člana 4. stav (4) ovog zakona; b) nastavi da obavlјa bankarsku djelatnost suprotno zabrani iz člana 23. stav (3) ovog zakona; c) ne održava iznos regulatornog kapitala u skladu sa članom 24. stav (2) ovog zakona; d) postupa u suprotnosti sa ograničenjima vezanim za kapital iz člana 26. ovog zakona; e) ne održava stopu adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa članom 27. stav (2) ovog zakona; f) ne utvrdi, ne provodi i redovno ne preispituje strategiju i postupke za kontinuiranu internu procjenu adekvatnosti kapitala u skladu sa članom 27. stav (6) ovog zakona; g) bez saglasnosti Agencije poduzima radnje i aktivnosti spajanja, pripajanja ili podjele banke suprotno odredbi člana 40. stav (1) ovog zakona; h) ne posluje u skladu s odredbama člana 74. ovog zakona; i) pri provođenju eksternalizacije postupi suprotno članu 77. ovog zakona; Član 231. (Posljedice odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) (1) Odluka Agencije o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom ima sljedeće posljedice: a) privremenu zabranu izvršavanja osnova za plaćanje na teret računa banke i na teret računa klijenta prema zakonu kojim se uređuje provođenje izvršenja na novčanim sredstvima, b) privremenu zabranu banci da obavlja plaćanja sa svih svojih računa za svoje potrebe, c) privremenu zabranu banci da obavlja isplate i prijenos sa računa svojih klijenata, d) privremenu zabranu banci da pruža usluge platnog prometa za svoje klijente i p) ne postupi po zahtjevu Agencije iz člana 166. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka ako: a) u svom nazivu koristi riječi suprotno odredbama člana 4. stav (3) ovog zakona; b) postupa suprotno odredbama iz člana 5. ovog zakona; c) ne dostavlјa Agenciji potrebnu dokumentaciju i donosi statut odnosno izmjene i dopune statuta suprotno odredbama člana 9. st. (3) i (4) ovog zakona; d) postupa bez saglasnosti Agencije pri konverziji pojedinih stavki u kapital, kao i povećanju kapitala banke iz eksternih izvora u skladu sa članom 25. stav (3) ovog zakona i ne održava zaštitne slojeve kapitala, na način propisan aktima Agencije u skladu sa članom 27. stav (5) ovog zakona; e) isplati akontaciju dobiti ili dividendu suprotno članu 28. ovog zakona; f) banka stiče kvalificirano učešće u pravnom licu koje ima kvalificirano učešće u banci u skladu sa članom 30. stav (2) ovog zakona; g) vrši sticanje vlastitih dionica suprotno članu 32. ovog zakona; h) ne izvjesti Agenciju u skladu sa članom 35. ovog zakona; i) postupi suprotno članu 37. stav (5) ovog zakona; j) skupština banke svoje nadležnosti propisane ovim zakonom prenese na drugi organ banke suprotno članu 45. stav (3) ovog zakona; k) imenuje članove nadzornog odbora suprotno odredbama člana 49. stav (1) ovog zakona; l) u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata člana nadzornog odbora i uprave u skladu sa članom 70. stav (8) ovog zakona; m) pri provođenju eksternalizacije postupi suprotno članu 76. st. (1) i (3) ovog zakona; n) ne uspostavi adekvatan sistem za upravlјanje rizicima u skladu sa čl. 79., 80. i 81. ovog zakona; o) ne organizuje internu reviziju u skladu sa članom 86. ovog zakona; p) ne uspostavi funkciju praćenja usklađenosti poslovanja u skladu sa članom 87. ovog zakona; r) ne uspostavi funkciju upravlјanja rizikom u skladu sa članom 88. ovog zakona; s) postupi suprotno odredbama iz čl. 89. i 90. ovog zakona o dopuštenoj izloženosti; t) sklopi pravni posao bez prethodne saglasnosti nadzornog odbora suprotno članu 91. ovog zakona; e) privremenu zabranu primanja uplata na račune banke i na račune njenih klijenata. g) potraživanja vlasnika subordinisanog duga, h) potraživanja vlasnika prioritetnih dionica, (1) Agencija je dužna nadležnom sudu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka najkasnije slijedećeg radnog dana nakon donošenja odluke Agencije o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom. Član 238. (Odgovornost za nastalu štetu) (1) Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog učešća. (2) Kad je nad bankom otvoren postupak restrukturiranja, likvidacije ili stečaja dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora banke i druga pravna ili fizička lica, ako su faktički imala neposredan ili posredan bitan uticaj na poslovanje banke ili kontrolu nad bankom, odgovaraju, pojedinačno ili solidarno, za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima: ee) ne dostavlja Agenciji mjesečne statističke izvještaje u skladu sa članom 110. stav (8) ovog zakona; ff) ne vodi poslovne knjige i računovodstvenu evidenciju u skladu sa članom 116. ovog zakona; gg) ne imenuje društvo za reviziju u skladu sa članom 118. ovog zakona; hh) ne dostavi Agenciji izvještaje ili ukoliko ne objavi finansijske informacije u skladu sa čl. 124., 129. i 130. ovog zakona; ii) po nalogu Agencije ne angažuje društvo za reviziju radi obavljanja posebne revizije finansijskih izvještaja u skladu sa članom 128. stav (1) ovog zakona; jj) ne angažuje društvo za reviziju radi obavljanja revizije u slučaju statusne promjene u skladu sa članom 128. st. (4) do (6) ovog zakona; kk) ne dostavi godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija u skladu sa članom 131. ovog zakona; ll) ne izradi i dostavi plan oporavka za pobolјšanje finansijskog položaja banke u skladu sa članom 132. ovog zakona; mm) plan oporavka ne sadrži sve elemente propisane podzakonskim aktom Agencije na osnovu člana 133. ovog zakona; nn) u slučaju da banka ne sačini revidirani plan oporavka u skladu sa članom 134. ovog zakona; oo) kao matično društvo ne postupi u skladu sa zahtjevom Agencije u skladu sa članom 135. ovog zakona; pp) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 153. ovog zakona; rr) osniva ili stiče podređeno društvo suprotno odredbama iz člana 159. ovog zakona; ss) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 160. ovog zakona; tt) ne pozove savjetnika na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela u skladu sa članom 167. stav (9) ovog zakona; uu) ne stavi na uvid dokumentaciju iz člana 167. stav (10) ovog zakona; vv) ne surađuje i ako ne pruži pomoć Agenciji pri izradi i ažuriranju plana restrukturiranja čime postupa suprotno članu 182. stavu (4) ovog zakona; zz) ne surađuje sa Agencijom i ne dostavlјa informacije pri izradi planova restrukturiranja u skladu sa članom 182. st. (5) i (6) ovog zakona; a) kad je banka korištena za ispunjavanje cilјeva koji su u suprotnosti sa cilјevima banke utvrđenim zakonom ili b) kad se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine gore navedenih lica ili c) kad je banka poslovala s cilјem prevare povjerioca ili protiv interesa povjerioca ili j) obavlјa transakcije s licima u posebnom odnosu suprotno odredbama člana 93. ovog zakona; k) banka sklapa ugovore o kupoprodaji plasmana suprotno članu 96. stav (2) ovog zakona; l) ne obavi reviziju u skladu sa članom 117. ovog zakona; m) u postupku kontrole ne postupa u skladu sa odredbama člana 145. ovog zakona; (4) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u banci novčanom kaznom od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (5) Za prekršaje iz stava (2) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u banci novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (6) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit ce se fizičko lice koje je učinilo prekršaj u banci novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. (7) Za prekršaje iz stava (2) ovog člana kaznit ce se fizičko lice koje je učinilo prekršaj u banci novčanom kaznom od 600,00 KM do 3.000,00 KM. (8) Sve novčane kazne propisane u ovom članu se plaćaju budžetu Federacije. Član 241. (Prekršaji za banke sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu ako: a) osnuje organizacioni dio u Federaciji bez odobrenja Agencije suprotno članu 15. stav (2) ovog zakona, b) bez prethodne saglasnosti Agencije izvrši promjene koje se odnose na podružnice i niže organizacione dijelove osnovane u Federaciji u skladu sa članom 17. stav (3) ovog zakona, c) otvori predstavništvo bez saglasnosti Agencije u skladu sa članom 19. stav (1) ovog zakona i ne postupi u skladu sa članom 19. stav (8) ovog zakona, d) organizacioni dijelovi ne izvještavaju Agenciju u skladu sa članom 130. stav (4) ovog zakona i e) organizacioni dio ne omogući obavlјanje neposrednog nadzora i ne sarađuje sa ovlaštenim licima Agencije u skladu sa članom 145. ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. n) banka ne utvrđuje i ne dostavlјa podatke za bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi u skladu sa članom 162. stav (4) ovog zakona; o) ne postupi u skladu sa mjerama za ranu intervenciju iz člana 164. ovog zakona; (2) Agencija je dužna da odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom objavi u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici, uz navođenje posljedica iz člana 231. stava (1) ovog zakona. Član 233. (Nastavak rada eksternog upravnika, odnosno likvidatora) (1) Ako je Agencija donijela odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom u kojoj je imenovan eksterni upravnik, odnosno likvidator, isti nakon dostavljanja obavještenja nastavlja sa radom i dužnostima do imenovanja stečajnog upravnika. (2) Ako u trenutku donošenja odluke o pokretanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka u toj banci nije bio imenovan eksterni upravnik, Agencija će istovremeno imenovati eksternog upravnika. (3) Lica iz st. (1) i (2) ovog člana nakon dostavljanja obavještenja dužna su: a) zaštititi i održavati imovinu banke i b) na zahtjev stečajnog sudije ispitati mogu li se imovinom banke pokriti troškovi stečajnog postupka. (2) Za prekršaj kaznit će se član nadzornog odbora banke novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako: a) je dao neistinitu i netačnu dokumentaciju ili neistinito prezentirao podatke koji su bitni za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora iz člana 53. stav (1) tačka a) ovog zakona; b) ne održi sjednicu po zahtjevu Agencije u skladu sa članom 54. stav (4) i ukoliko ne postupi u skladu sa članom 54. stav (5) ovog zakona; c) ne osnuje odbore u skladu s članom 55. ovog zakona; d) ne obavlјa svoje dužnosti u skladu s članom 56. stav (8) tač. a), b), c), e) i f) ovog zakona; e) bez odgode ne obavijesti Agenciju o nastupu okolnosti iz člana 56. stava (8) tačke d) ovog zakona; f) učestvuje u razmatranju ili odobravanju pravnog posla između njega i banke, odnosno banke i lica povezanog sa njim suprotno članu 56. stav (12) ovog zakona; g) odbori nadzornog odbora ne postupaju u skladu s čl. 57. do 62. ovog zakona ili ako postupi suprotno podzakonskom propisu donesenom na osnovu ovog zakona, a u vezi sa primjerenom politikom naknada u banci; h) u skladu sa članom 65. st. (2) i (11) ovog zakona ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje člana uprave; i) bez odgode ne donese odluku iz člana 69. stava (7) ovog zakona. Član 243. (Prekršaji drugih lica) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj drugo pravno lice ako: a) se koristi riječju "banka", odnosno izvedenicom te riječi suprotno odredbama člana 4. stav (2) ovog zakona; Član 234. (Podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) bb) vrši finansiranje kupoprodaje plasmana suprotno odredbama člana 100. ovog zakona; cc) postupa suprotno odredbama člana 107. ovog zakona u vezi čuvanja dokumentacije; dd) ne propiše procedure za postupanje sa neaktivnim računima u skladu sa članom 109. ovog zakona; aaa ne otkloni prepreke mogućnosti provođenja restrukturiranja banke u određenom roku čime postupa suprotno članu 185. ovog zakona; g) mu Agencija ukine saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća iz razloga propisanih u članu 38. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona; h) ne postupi po odredbi člana 101. st. (1) i (2) ovog zakona; i) ne postupi u skladu sa odredbama vezanim za plan oporavka grupe iz člana 135. ovog zakona; j) holding osnuje ili stekne direktno ili indirektno vlasništvo u podređenom društvu suprotno odredbama člana 160. ovog zakona; k) kao najviše matično društvo holdinga, Agenciji ne podnese konsolidovane finansijske izvještaje u skladu s članom 161. ovog zakona; l) kao najviše matično društvo ne utvrđuje i ne dostavlјa podatke za bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi u skladu sa članom 162. stav (4) ovog zakona; m) ne postupi u skladu sa mjerama iz člana 163. ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice iz pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) tač. d), e) f) i g) ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. (4) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj savjetnik ako Agenciji ne dostavi izvještaj o finansijskom stanju banke u skladu sa članom 168. stav (1) ovog zakona. (5) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj eksterni upravnik ako ne postupa u skladu sa rješenjem Agencije iz člana 170. ovog zakona odnosno ne postupa po nalozima i uputama Agencije iz člana 177. ovog zakona. (6) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se likvidator ako vrši isplatu obaveza suprotno odredbama člana 227. ovog zakona. (7) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se neovisni procjenitelј ako ne izvrši procjenu vrijednosti na način i u rokovima kako je to propisano čl. 189. i 212. ovoga zakona. (8) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj posebni upravnik ako Agenciji ne dostavi izveštaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i radnjama koje je poduzeo pri izvršavanju njegovih dužnosti u skladu sa članom 196. stav (13) ovog zakona. Član 244. (Prekršaji društva za reviziju i ovlaštenog revizora) (1) Za prekršaj kaznit će se društvo za reviziju novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM ako: bbb) ne obavijesti Agenciju kada smatra da ispunjava neki od uslova iz člana 188. stav (1) ovog zakona; ccc) ne postupi po zahtjevu Agencije iz člana 194. ovog zakona; ddd) ne ispunjava minimalni zahtjev za kapitalom i prihvatlјivim obavezama utvrđen članom 205. ovog zakona na pojedinačnoj osnovi, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi; eee) ne izradi plan reorganizacije poslovanja u skladu s članom 209. ovog zakona; fff) ne obezbijedi da ugovor sadrži odredbu da obaveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet otpisa ili konverzije, odnosno predmet unutrašnjeg restrukturiranja, te da povjerilac ili druga ugovorna strana pristane na otpis glavnice i nepodmirenog iznosa, konverzije ili poništavanje te obaveze u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja u skladu sa članom 211. ovog zakona. (3) Ukoliko Agencija u postupcima kontrole utvrdi da je počinjen prekršaj u povratu u roku od dvije godine, Agencija može za isti ponovlјeni prekršaj izreći dvostruki iznos propisane novčane kazne, pod uslovom da visina ukupnih novčanih kazni izrečenih za prekršaj u povratu ne prelazi maksimalno propisanu kaznu iz stava (1) ovog člana. (3) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu i odgovorno lice te banke kaznit će se ako njena podružnica ili niži organizacioni dio učini prekršaje iz člana 240. stav (2) tačka cc) ovog zakona i člana 245. ovog zakona, novčanom kaznom predviđenom ovim članovima. Član 242. (Ostali prekršaji uprave i nadzornog odbora) (1) Za prekršaj kaznit će se član uprave banke novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako: (1) Za prekršaj kaznit će se banka ako krši odredbe iz člana 102. st. (1) i (2), člana 103. st. (1) i (2) i člana 104. st. (2) i (4) ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se odgovorno lice iz uprave banke novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz člana 102. stav (1), člana 103. stav (1) i člana 104. stav (4) ovog zakona kaznit će se pravno lice novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 KM do 100.000,00 KM te odgovorno lice u tom pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz člana 102. stav (1), člana 103. stav (1) i člana 104. stav (4) ovog zakona kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (5) Za prekršaj iz člana 105. ovog zakona kaznit će se pravno lice ako krši odredbe ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM. (6) Za prekršaj iz stava (5) ovoga člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu iz člana 103. stava (1) ovog zakona novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (7) Za prekršaj kaznit će se fizičko lice iz člana 105. ovog zakona ako krši odredbe ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. Član 246. (Prekršaji dioničara) (1) Za prekršaj kaznit će se dioničar banke koji je pravno lice ako stekne dionice banke ili postupi suprotno odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona ili ako ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. st. (1) i (2) ovog zakona novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM. (2) Za prekršaj kaznit će se odgovorno lice pravnog lica koji počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. u) ne obavijesti Agenciju o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način propisan članom 92. ovog zakona; v) izvrši ulaganja bez prethodne saglasnosti Agencije iz člana 94. stav (1) ovoga zakona; a) ne uspostavi i ne provodi efikasan i pouzdan sistem upravlјanja u skladu s članom 67. ovog zakona; b) bez odgode ne obavijesti nadzorni odbor o okolnostima iz člana 68. ovog zakona; c) ne dostavi pisanu izjavu o imovinskom stanju i podatke u skladu sa članom 70. st. (1) do (4) ovog zakona, d) ne dostavi Agenciji izvještaje i informacije na način i u roku iz člana 130. ovog zakona; e) dosadašnji članovi uprave ne omoguće pristup poslovnoj dokumentaciji banke eksternom upravniku i ne daju sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke u skladu sa članom 174. st. (1) i (2) ovog zakona; f) dosadašnji članovi uprave ne omoguće pristup poslovnoj dokumentaciji banke posebnom upravniku i ne daju sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke u skladu sa članom 196. stav (9) ovog zakona. (2) Propisi iz stava (1) ovog člana objavlјuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 249. (Primjena važećih podzakonskih propisa) Do donošenja propisa iz člana 248. ovog zakona, primjenjivaće se podzakonski propisi koji su važili na dan stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 250. (Usklađivanje poslovanja banaka) (1) Banke su dužne da svoje poslovanje, organizaciju i opće akte usklade sa odredbama ovog zakona i propisima Agencije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim odredbe člana 2. tačka hh), kojom je uređen odnos dopunskog i osnovnog kapitala, a sa kojom su banke dužne da se usklade u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Banke su dužne da planove oporavka iz čl. 132. i 135. ovog zakona dostave Agenciji u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskih propisa Agencije iz čl. 133., 135. i 136. ovog zakona kojima se uređuje sadržaj plana oporavka. Član 251. (Izrada planova restrukturiranja) (1) Agencija će izraditi planove restrukturiranja iz člana 182. ovog zakona za banke koje na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju dozvolu za rad Agencije u roku od 12 mjeseci, a planove restrukturiranja bankarske grupe iz člana 183. ovog zakona najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog akta Agencije iz člana 182. ovog zakona, kojim se propisuju podaci i informacije koje banke dostavljaju u svrhu izrade plana restrukturiranja. (2) Agencija može pokrenuti postupak restrukturiranja i primijeniti instrumente restrukturiranja u skladu sa ovim zakonom nezavisno od toga da li su izrađeni planovi restrukturiranja iz stava (1) ovog člana i planovi oporavka iz čl. 132. i 135. ovog zakona. Član 252. (Započeti postupci) z) stekne učešće u drugom pravnom licu suprotno odredbama člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona; aa) je ukupno ulaganje banke u osnovna sredstva veće od ograničenja iz člana 94. stav (6) ovoga zakona; d) stekne dionice banke na način suprotno odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona; e) lice koje je dionice banke steklo naslјeđivanjem, pravnim slјedbeništvom ili drugim sticanjem nezavisnim od volje sticaoca postupa suprotno članu 36. st. (2) i (3) ovog zakona; f) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. stava (1) ovog zakona; a) ne obavi reviziju finansijskih izvještaja i ne sastavi revizorski izvještaj u skladu s članom 117. stav (4) ovog zakona; b) ne dostavi Agenciji plan obavlјanja revizije u roku i na način propisan u članu 118. stavu (5) ovog zakona; c) obavlјa reviziju suprotno članu 119. ovog zakona; d) ne obavijesti i ne obrazloži Agenciji raskid ugovora s bankom u skladu s članom 120. ovoga zakona; e) ne ispuni obaveze iz člana 121. st. (1), (2) ili (3) ovoga zakona; f) ne obavi reviziju za potrebe Agencije u skladu s članom 123. ovog zakona i propisima donesenima na osnovu stava (4) istog člana. (2) Za prekršaj kaznit će se odgovorno lice pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana. (3) Za prekršaj kaznit će se ovlašteni revizor novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM ako počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana. Član 245. (Prekršaji u vezi s obavezom čuvanja bankarske tajne) (3) Za prekršaj kaznit će se dioničar banke koji je fizičko lice ako stekne dionice banke na način suprotan odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona ili ako ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. st. (1) i (2) ovog zakona novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. Član 247. (Prekršajni postupak) (1) Prekršajni postupak pokreće se i vodi u skladu sa propisima kojima se uređuje prekršajni postupak. (2) Utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera u skladu sa ovim zakonom ne isključuje utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera utvrđenih drugim zakonima. (3) Ako banka u svom poslovanju ne izvršava obaveze i zadatke, kao i ne poduzima mjere i radnje definisane propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Agencija poduzima mjere, izdaje prekršajne naloge ili pokreće prekršajni postupak u skladu sa tim propisima. POGLAVLJE X – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 248. (Donošenje i objavljivanje podzakonskih propisa) (1) Agencija će uskladiti svoju organizaciju i donijeti podzakonske propise predviđene ovim zakonom u roku od šest mjeseci, osim podzakonskih propisa iz čl. 182., 184., 187., 189., 197., 198., 200., 202., 204., 205., 209., 212. i 213. ovog zakona koji će donijeti u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. b) prikuplјa depozite ili druga naplativa sredstva od javnosti suprotno zabrani iz člana 4. stav (4) ovog zakona; c) drugo pravno lice (skrbnik) ne otkrije Agenciji identitet klijenata za čiji račun upravlja dionicama banke u skladu sa članom 25. stav (2) ovog zakona; Član 254. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Postupci za izdavanje dozvole za rad banke i ostalih saglasnosti Agencije koji su započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, završit će se u skladu sa odredbama Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13). Član 253. (Prestanak važenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje da važi Zakon o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskom fondovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/17 05.04.2017 SN FBiH 85/08 investicijski fondovi,fond Broj 25 - Stranica 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Члaн 9. Изa члaнa 227. дoдaje сe нoви пoдoдjeљaк "1a. Прeкршaj члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe" и члaн 227a. кojи глaсe: "1a. Прeкршaj члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe Члaн 227 a. Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj члaн нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe aкo нe oбaвљa свoje дужнoсти из чл. 27j. и 27к. у склaду сa члaнoм 27л. oвoг зaкoнa.". Члaн 10. Изa члaнa 230. у нaзиву пoдoдjeљкa 5. изa риjeчи: "oдбoрa" дoдajу сe риjeчи: "и дирeктoрa". Члaн 11. Члaн 231. миjeњa сe и глaси: (1) "Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj члaн нaдзoрнoг oдбoрa зaтвoрeнoг инвeстициjскoг фoндa aкo нe предузмe рaдњe у склaду сa чл. 70. и 71. oвoг зaкoнa". (2) Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj дирeктoр зaтвoрeнoг инвeстициjскoг фoндa aкo нe oбaвљa дужнoсти у склaду сa члaнoм 74. oвoг зaкoнa.". Члaн 12. У члaну 239. стaв (3) бришe сe. Члaн 13. Изa члaнa 239. дoдaje сe нoви члaн 239a. кojи глaси: "Члaн 239a. (1) Зa лица кojа врше функциje члaнa упрaвe или члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe нa дaн ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa, Друштвo зa упрaвљaњe дужнo je пoдниjeти зaхтjeв зa издaвaњe сaглaснoсти Кoмисиjи, у рoку чeтири мjeсeцa oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. (2) Aкo ниjeдaн oд члaнoвa упрaвe Друштвa зa упрaвљaњe нa дaн ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa нeмa дoзвoлу зa oбaвљaњe пoслoвa инвeстициjскoг мeнaџeрa/сaвjeтникa у склaду сa члaнoм 27. стaв (6) oвoг зaкoнa, jeдaн члaн упрaвe Друштвa зa упрaвљaњe дужaн ју je прибaвити у рoку 12 мjeсeци oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. Члaн 14. (1) Oдрeдбe oвoг зaкoнa примjeњуjу сe нa лица кoја врше функциje члaнa упрaвe или члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe, нa инвeстициjскe мeнaџeрe, инвeстициjскe сaвjeтникe и нa физичка и прaвна лица имaоце квaлификованих учешћа. (2) Прaвна и физичка лица из стaвa (1) oвoг члaнa дужна су Кoмисиjи пoдниjeти зaхтjeв сa дoкaзимa o испуњaвaњу услoвa из oвoг зaкoнa у рoку чeтири мjeсeцa од дана ступања на снагу овог закона. Члaн 15. Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskim fondovima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 25.01.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-202-01/17 31. marta 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Član 1. (1) U Zakonu o investicijskim fondovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08) u članu 26. tač. a), b), d), e), f) i g) mijenjaju se i glase: a) "lica koja su u periodu tri godine prije sticanja članstva u Društvu za upravljanje imala više od 10% udjela ili dionica u osnovnom kapitalu drugog društva za upravljanje ili Fonda kojim je upravljalo to društvo za upravljanje, banci ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, drugoj finansijskoj instituciji ili društvu za obavljanje poslova kupovine i prodaje finansijskih instrumenata u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad; b) lica koja nisu potpuno poslovno sposobna; d) lica nad čijom imovinom je otvoren stečajni ili likvidacioni postupak; e) lica koja su bila na rukovodećim položajima u privrednom društvu nad kojim je otvoren ili proveden stečajni postupak ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Komisija utvrdi da ta lica nisu svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima; f) lica kojima je zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa oduzeta saglasnost za obavljanje određenih poslova, ili su im izrečene druge mjere prema zakonima koji su u nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela; g) lica koja su pravomoćno osuđena za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja kršenje propisa iz nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela iz Federacije, Bosne i Hercegovine i/ili druge države.". (2) Iza tačke g) dodaje se nova tačka h) koja glasi: "h) koja su pravomoćno osuđena za krivično djelo prouzrokovanja stečaja, izrade lažne bilanse, oštećenja povjerilaca, zloupotrebe u stečajnom postupku, zloupotrebe ovlaštenja u privrednom poslovanju, zloupotrebe u postupku privatizacije, odavanje i neovlašteno otkrivanje poslovne tajne, te krivično djelo prevare i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom su osuđena, a u to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne, te druga krivična djela, izuzev krivičnih djela protiv sigurnosti saobraćaja uključujući povezana lica sa tim licima u smislu ovog zakona.". Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 17 (3) Dosadašnja tačka h) postaje tačka i). (4) Iza tačke i) dodaje se nova tačka j) koja glasi: "i) lica protiv kojih je pokrenuta istraga, odnosno protiv kojih se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se progone po službenoj dužnosti"." Član 2. Iza člana 26. dodaju se čl. 26a., 26b., 26c., 26d. i 26e. koji glase: "Član 26a. (1) U postupku rješavanja zahtjeva iz člana 29. stav (1) ovog zakona, kao i u slučaju promjene vlasničke strukture Društva za upravljanje, Komisija će vršiti ocjenu primjerenosti, prikladnosti i finansijsku stabilnost sticatelja vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje. (2) Komisija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i finansijsku stabilnost sticatelja udjela u Društvu za upravljanje iz stava (1) ovog člana uzimajući u obzir sljedeće kriterije: a) ugled i bonitet sticatelja udjela, b) ugled i iskustvo lica koje će za posljedicu namjeravanog sticanja voditi poslovanje Društva za upravljanje, c) finansijsku stabilnost vlasnika udjela, d) hoće li Društvo za upravljanje biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovog zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidovanoj osnovi, a posebno ima li Društvo za upravljanje i grupa kojoj će pripadati Društvo za upravljanje strukturu koja omogućava razmjenu podataka unutar grupe i sa Komisijom, a što će omogućiti efikasno provođenje nadzora Komisije, e) postoji li osnovana sumnja da su podnosioci zahtjeva za sticanje vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje počinili ili pokušali počiniti krivično djelo pranja novca ili finansiranja terorizma prema propisima koji to uređuju. Član 26b. (1) Svako fizičko ili pravno lice i s njima povezana lica koja namjeravaju direktno ili indirektno steći ili povećati vlasnički udio u Društvu za upravljanje, što bi za rezultat imalo to da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dostigne ili premaši 20%, 30% ili 50% kapitala Društva za upravljanje, ili ako Društvo za upravljanje postane zavisno društvo namjeravanog sticatelja, dužna su prethodno Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje, odnosno povećanje udjela. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana namjeravani sticatelj podnosi Komisiji, uz posredovanje Društva za upravljanje. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke o visini vlasničkog udjela koji se namjerava steći i svu dokumentaciju na osnovu koje je moguće ocijeniti primjerenost, prikladnost i finansijsku stabilnost sticatelja vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje kako je to propisano u članu 26a. stav (2) ovog zakona. (4) Ako lice, odnosno lica iz stava (1) ovog člana stekne/u vlasnički udio u Društvu za upravljanje nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kada nisu znala ili morala znati da će premašiti procente iz stava (1) ovog člana, dužna su podnijeti zahtjev za saglasnost za takvo sticanje u roku 30 dana od dana kada su saznala ili morala saznati za sticanje. Ako to ne učine, Komisija će postupiti u skladu sa članom 26c. ovog zakona. (5) Komisija može odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano sticanje mora provesti, te ga iz opravdanih razloga može produžiti. (6) Ako namjeravani sticatelj ne stekne vlasnički udio u roku iz stava (5) ovog člana, izdata saglasnost Komisije prestaje važiti. (7) Komisija može odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za namjeravano sticanje jedino ako ocjena iz stava (3) ovog člana za namjeravanog sticatelja nije zadovoljavajuća ili ako je namjeravani sticatelj dostavio nepotpune ili netačne podatke, odnosno podatke koji dovode u zabludu. (8) Dokumentacija potrebna za procjenu, koja se dostavlja Komisiji uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u skladu sa stavom (1) ovog člana, mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom sticatelju i namjeravanom sticanju. (9) Komisija će pravilnikom propisati listu dokumentacije iz stava (3) ovog člana. (10) Ako je Komisija zaprimila dva ili više zahtjeva za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u istom društvu za upravljanje odnosit će se prema svim namjeravanim sticateljima ravnopravno. (11) Ako Društvo za upravljanje sazna za sticanje ili otuđenje udjela u kapitalu Društva za upravljanje koji prelazi ili padne ispod 20%, 30% ili 50% dužno je o tome, bez odgađanja, obavijestiti Komisiju. (12) Društvo za upravljanje dužno je jednom godišnje a najkasnije do 31. marta tekuće godine Komisiji dostaviti popis svih vlasnika udjela sa veličinom pojedinih vlasničkih udjela sa stanjem na dan 1. januar tekuće godine. Član 26c. (1) Lice koje stekne ili poveća vlasnički udio u Društvu za upravljanje, suprotno odredbama ovog zakona, nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela stečenih bez saglasnosti Komisije. (2) U slučaju sticanja dionica ili udjela iz stava (1) ovog člana Komisija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela. (3) Komisija može oduzeti saglasnost za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u slučaju ako: a) je vlasnik udjela u Društvu za upravljanje dobio saglasnost za sticanje davanjem neistinitih, netačnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način, b) prestanu uvjeti propisani odredbama ovog zakona za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje udjela. (4) Lice kojem je oduzeta saglasnost za sticanje ili povećanje udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje mu je oduzeto odobrenje. (5) Troškove prodaje dionica ili poslovnih udjela iz stava (2) ovog člana podmiruje vlasnik vlasničkog udjela. Član 26d. (1) Ako je neprimjerenim utjecajem vlasnika vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje iz člana 26b. stav (1) ovog zakona upravljanje Društvom za upravljanje, pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Komisija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio. (2) Mjere iz stava (1) ovog člana obuhvataju odgovarajuće nadzorne mjere i donošenje rješenja kojim će Komisija zabraniti glasačka i druga prava vezana uz udjele vlasnika Društva za upravljanje iz stava (1) ovog člana. Član 26e. Svako fizičko ili pravno lice koje namjerava direktno ili indirektno otuđiti vlasnički udio u Društvu za upravljanje koji čini 20% i više u kapitalu Društva za upravljanje, dužno je najmanje sedam dana ranije o tome obavijestiti Komisiju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otuđiti.". Broj 25 - Stranica 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Član 3. Član 27. mijenja se i glasi: (1) "Upravu Društva za upravljanje čine najmanje dva člana. (2) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti lice: a) koje nema odgovarajuće stručne kvalifikacije, najmanje VSS-VII stepen stručne spreme (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja, ekonomskog ili pravnog smjera, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova Društva za upravljanje, b) koje je bilo član nadzornog odbora, član uprave ili lice na drugom rukovodećem položaju u društvu za upravljanje, odnosno privrednom društvu kada je nad društvom otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Komisija ocijeni da to lice nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecalo na prouzrokovanje stečaja, prisilnu likvidaciju ili oduzimanje odobrenja za rad, c) koje nema dobar ugled ili bonitet, d) kojem je oduzeta odgovarajuća saglasnost ili odobrenje za obavljanje određenih poslova zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa, ili kojem su izrečene druge mjere prema zakonima koji su u nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela, e) protiv kojeg je pokrenuta istraga, odnosno protiv kojeg se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti i s njim povezana lica, f) koje je pravomoćno osuđeno za krivično djelo prouzrokovanja stečaja, izrade lažnog bilansa, oštećenja povjerilaca, zloupotrebe u stečajnom postupku, zloupotrebe ovlaštenja u privrednom poslovanju, zloupotrebe u postupku privatizacije, odavanje i neovlašteno otkrivanje poslovne tajne, te krivično djelo prevare i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđeno, a u to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne, g) koje je pravomoćno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja kršenje propisa iz nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela, h) za koje na osnovu dosadašnjeg ponašanja nije moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave Društva za upravljanje, i) koje ne ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, j) koje je član uprave drugog društva za upravljanje ili privrednog društva, k) kojem je Komisija odbila izdati saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. (3) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti lice koje je povezano upravljačkim i/ili vlasničkim učešćem, koje je, u smislu propisa koji uređuju tržište kapitala, u zajedničkom djelovanju sa licima koja ne zadovoljavaju propisane uvjete za člana uprave iz stava (2) ovog člana tač. od d) do h). (4) Pod iskustvom iz stava (2) tačka a) ovog člana podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u Društvu za upravljanje, odnosno pet godina iskustva u vođenju poslova koji se mogu uporediti sa djelatnostima Društva za upravljanje. (5) Članovi uprave Društva za upravljanje moraju biti u radnom odnosu kod Društva za upravljanje. (6) Najmanje jedan član uprave mora znati jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji i najmanje jedan član uprave mora imati dozvolu za obavljanje poslova investicijskog menadžera/savjetnika. (7) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz st. (2) i (3) ovog člana za članstvo u upravi Društva za upravljanje uključujući i specifične uvjete vezane uz vrstu fonda kojim Društvo za upravljanje upravlja ili namjerava upravljati, postupak za izdavanje saglasnosti, te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave.". Član 4. Iza člana 27. dodaju se čl. 27a., 27b., 27c., 27d., 27e., 27f., 27g., 27h., 27i., 27j., 27k. i 27l. koji glase: "Član 27a. (1) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti član nadzornog odbora: a) bilo kojeg drugog društva za upravljanje, b) banke depozitara, c) bilo kojeg povezanog lica u odnosu na subjekte navedene u tač. a) i b) ovog stava, d) profesionalnog posrednika, e) drugih pravnih lica koja posluju na osnovu odobrenja ili dozvole Komisije. (2) Član uprave Društva za upravljanje može biti član nadzornog odbora vezano uz ulaganja Fonda kojim upravlja Društvo za upravljanje kod najviše dva pravna subjekta. Član 27b. Članovi uprave Društva za upravljanje solidarno odgovaraju Društvu za upravljanje za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obaveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obaveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka. Član 27c. (1) Članom uprave Društva za upravljanje može biti imenovano lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave podnosi, uime člana, Društvo za upravljanje za mandat koji ne može biti duži od četiri godine. (3) Društvo za upravljanje dužno je podnijeti novi zahtjev za izdavanje saglasnosti za mandatni period u roku 30 dana od dana prijema obavještenja o oduzimanju, prestanku ili odbijanju davanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave za člana, odnosno kandidata za člana uprave. (4) Društvo za upravljanje dužno je, uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana, priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz člana 27. ovog zakona. (5) U postupku odlučivanja o saglasnosti iz stava (1) ovog člana, Komisija može zatražiti da kandidat za člana uprave Društva za upravljanje predstavi program vođenja poslova Društva za upravljanje za mandatni period. (6) Lice za koje je Komisija već izdala saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje dužno je, prije nego što bude imenovano na tu dužnost u drugom društvu za upravljanje, ponovo dobiti odobrenje Komisije. Član 27d. Komisija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje ako: a) predloženo lice ne ispunjava uvjete propisane odredbama člana 27. ovog zakona, b) Komisija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da su poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo, predstavljali prijetnju Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 19 upravljanjem Društvom za upravljanje u skladu sa organizacijskim zahtjevima za Društvo za upravljanje, koji su propisani ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, c) su u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni netačni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu. Član 27e. Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje prestaje važiti ako: a) lice u roku šest mjeseci od izdavanja saglasnosti ne bude imenovano ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi istekom navedenog roka, b) licu prestane dužnost na koju se saglasnost odnosi sa danom prestanka dužnosti, c) licu prestane radni odnos u Društvu za upravljanje sa danom prestanka radnog odnosa. Član 27f. (1) Komisija će oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje u sljedećim slučajevima ako: a) član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je saglasnost izdata, b) saglasnost je izdata na osnovu neistinitih, netačnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, c) član uprave prekršio je odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na osnovu povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala, d) član uprave teže ili sistematski kršio je ovaj zakon, propise donesene na osnovu ovog zakona ili ostale zakonske propise, a posebno ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala Društva za upravljanje i/ili Fonda kojim upravlja, e) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Komisija, f) član uprave nije osigurao adekvatne organizacijske uvjete za Društvo za upravljanje propisane ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona, g) utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obaveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka, h) član uprave ne ispunjava redovno obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja efikasnosti politika, mjera ili internih procedura vezanih uz usklađenost Društva za upravljanje i Fonda kojim upravlja sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona ili obavezu poduzimanja odgovarajućih mjera radi ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju Društva za upravljanje. (2) U slučajevima iz stava (1) tač. od e) do h) ovog člana Komisija može i privremeno oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, uz navođenje roka za otklanjanje nedostataka koji ne može biti duži od tri mjeseca. (3) Ako Komisija oduzme saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društvo za upravljanje je obavezno, bez odgađanja, donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (4) U slučaju oduzimanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, lice kojem je oduzeta saglasnost može podnijeti zahtjev za ponovno izdavanje saglasnosti u roku koji ne može biti kraći od jedne godine niti duži od tri godine od dana oduzimanja saglasnosti. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana i u drugom slučaju kada Društvo za upravljanje ne zadovoljava uvjet o najmanjem broju članova uprave iz člana 27. ovog zakona, nadzorni odbor Društva za upravljanje dužan je, u skladu sa odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, imenovati zamjenika člana uprave iz reda svojih članova, bez saglasnosti Komisije, na rok od najviše tri mjeseca i o tome, bez odgađanja, obavijestiti Komisiju. Nadzorni odbor može ponovo imenovati istog ili drugog svog člana, uz uvjet da zamjenski mandat ukupno ne traje duže od šest mjeseci. (6) Nadzorni odbor društva za upravljanje dužan je predložiti kandidata za člana uprave koji nedostaje i putem Društva za upravljanje podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave u roku 45 dana od dana prestanka odobrenja Komisije u skladu sa članom 27e. ovog zakona, odnosno od prijema odluke Komisije o oduzimanju ili odbijanju davanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. Član 27g. (1) Ako je član uprave više od dva puta u periodu tri godine prekršio odredbe ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog zakona ili drugih propisa, Komisija je ovlaštena tom članu uprave zabraniti obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje u tom ili u bilo kojem društvu za upravljanje. (2) U slučajevima kada to ocijeni opravdanim, Komisija je ovlaštena izdati i privremenu zabranu obavljanja funkcije člana uprave društva za upravljanje u tom ili u bilo kojem društvu za upravljanje. Član 27h. (1) Za člana nadzornog odbora Društva za upravljanje može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije, iskustvo za nadziranje vođenja poslova Društva za upravljanje i koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva za upravljanje. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima najmanje petogodišnje iskustvo vođenja ili nadzora nad vođenjem poslova društva uporedive veličine i predmeta poslovanja kao i kod Društva. (3) Članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge koje su konkurentne poslovanju Društva za upravljanje ili kojima bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva za upravljanje. (4) Članovi nadzornog odbora jednog društva za upravljanje ne mogu biti istovremeno članovi nadzornog odbora drugog društva za upravljanje ili zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (5) Komisija može naložiti Društvu za upravljanje opoziv člana nadzornog odbora Društva za upravljanje ako: a) član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima, te propisima donesenim na osnovu tih zakona, b) postoji ili nastupi smetnja za izbor ili imenovanje člana nadzornog odbora, c) član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz st. (1) i (3) ovog člana. (6) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje. Broj 25 - Stranica 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Član 27i. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za odobrenje, prestanak i ukidanje, odnosno oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, na odgovarajući način primjenjuju se i na članove nadzornog odbora Društva za upravljanje koji za obavljanje te funkcije mora dobiti saglasnost Komisije. Član 27j. Pored ovlaštenja koje nadzorni odbor Društva za upravljanje ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor Društva za upravljanje nadležan je i za davanje odobrenja upravi Društva za upravljanje: a) za određivanje i provođenje poslovne politike Društva za upravljanje, b) za finansijski plan Društva za upravljanje, c) za organizaciju sistema interne kontrole Društva za upravljanje i sistema upravljanja rizicima, d) te za odlučivanje o drugim pitanjima određenim ovim zakonom. Član 27k. (1) Nadzorni odbor Društva za upravljanje dužan je: a) nadzirati primjerenost postupanja i efikasnost rada sistema interne kontrole u Društvu za upravljanje, b) nadzirati provođenje poslovne politike, c) dati svoje mišljenje Komisiji o nalozima Komisije u postupcima nadzora Društva za upravljanje, te nadzirati postupanje Društva za upravljanje u skladu sa nalozima i rješenjima Komisije, d) podnijeti izvještaj skupštini Društva za upravljanje o nalozima Komisije, te postupcima iz tačke b) ovog stava, ovog člana, e) odlučiti o davanju odobrenja na godišnje i druge finansijske izvještaje Društva za upravljanje i Fonda te o njima podnijeti pisani izvještaj skupštini Društva za upravljanje. (2) Članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje solidarno odgovaraju Društvu za upravljanje za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obaveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obaveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka. Član 27l. (1) Društvo za upravljanje, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora dužni su: a) u obavljanju svojih djelatnosti, odnosno svojih dužnosti postupati savjesno i pošteno, te u skladu s pravilima struke, b) u izvršavanju svojih obaveza postupati sa pažnjom dobrog stručnjaka, c) postupati u najboljem interesu investitora Fonda i fondova kojim upravlja DUF, kao i štititi integritet tržišta kapitala, d) uspostaviti i efikasno koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti Društva za upravljanje, e) poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se oni ne mogu izbjeći prepoznati ih, upravljati, pratiti ih te ih objaviti kada je to primjenjivo kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese Fonda i investitora u Fond i osiguralo da se prema investitorima te Fondu kojim upravlja Društvo za upravljanje postupalo pošteno, f) pridržavati se odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona na način koji promovira najbolje interese investitora i integritet tržišta kapitala. (2) Društvu za upravljanje, članovima uprave i nadzornog odbora, zaposlenicima Društva za upravljanje interesi investitora Fonda moraju uvijek biti prioritet i nikada svoje interese ili interese s njima povezanih lica ne smiju stavljati ispred interesa investitora Fonda, te integriteta tržišta kapitala. (3) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije za procjenu, mjere i procedure te druge načine na koji će Društvo za upravljanje ispuniti svoju obavezu iz stava (1) ovog člana.". Član 5. Član 67. mijenja se i glasi: (1) "Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ima najmanje tri člana. (2) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo iz područja upravljanja imovinom u koju će se ulagati imovina zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u skladu sa investicijskim ciljevima i strategijom zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (3) Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom treba biti sastavljen većinom od nezavisnih članova koji nisu u poslovnim, porodičnim i drugim vezama sa Društvom za upravljanje, većinskim vlasnikom ili grupom većinskih vlasnika ili članovima uprave ili nadzornog odbora Društva za upravljanje. (4) Nezavisni članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koji obavlja tu funkciju više od dva mandata trebaju dati pisanu izjavu kojom potvrđuje svoj nezavisni status. (5) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom imenuju se na period od najviše četiri godine i mogu biti ponovo imenovani. (6) Komisija će pravilnikom propisati detaljnije uvjete u pogledu stručne spreme, znanja i iskustva i načina njihovog utvrđivanja koje članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju zadovoljavati.". Član 6. Član 68. mijenja se i glasi: (1) "Za člana nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo i koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima najmanje petogodišnje iskustvo vođenja ili nadzora nad vođenjem poslova društava iz finansijskog sektora. (3) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge koje su konkurentne poslovanju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ili kojima bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (4) Članovi nadzornog odbora jednog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu biti istovremeno članovi nadzornog odbora drugog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ili Društva za upravljanje. (5) Odredbe ovog zakona, koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za odobrenje, prestanak i oduzimanje Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 21 saglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva za upravljanje, na odgovarajući način primjenjuju se i na članove nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koji za obavljanje te funkcije moraju dobiti odobrenje Komisije. (6) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom.". Član 7. Član 70. mijenja se i glasi: (1) "Svi članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom isključivo zajednički zastupaju zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom prema Društvu za upravljanje. (2) Pored ovlaštenja koje ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom nadležan je i za: a) davanje odobrenja za sklapanje ugovora sa licima koja zatvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom pružaju usluge, pri čemu se takvi ugovori ne smiju sklapati na period duži od tri godine, b) nadzor nad izvršavanjem ugovora iz tačke a) ovog stava, pri čemu nadzorni odbor ima pravo raskinuti ugovor u slučaju trajnijeg neizvršavanja obaveza, u kojem slučaju niti jedna naknada plativa zbog takvog raskida ne smije prelaziti iznos tromjesečne naknade predviđene raskinutim ugovorom, c) sklapanje ugovora o upravljanju i izmjene i dopune ugovora sa Društvom za upravljanje u skladu sa odredbama ovog zakona, d) nadzor nad usklađenošću poslovanja sa odredbama ovog zakona, prospektom, pravilima, statutom, te ciljevima i ograničenjima investiranja pojedinog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, e) davanje odobrenja na odluku kojom se skupštini zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom predlaže odlučivanje u vezi sa izdavanjem dionica zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, f) prijavljivanje Komisiji svakog propusta Društva za upravljanje u vezi sa obavljanjem djelatnosti upravljanja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom i propusta depozitara u pridržavanju ovog zakona i mjerodavnih propisa, g) utvrđivanje finansijskih izvještaja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, na prijedlog Društva za upravljanje, h) obavljanje poslova vezanih uz prijenos upravljanja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom na drugo društvo za upravljanje.". Član 8. Član 73. mijenja se i glasi: (1) "Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ima direktora. (2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za izdavanje, prestanak i ukidanje, odnosno oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje na odgovarajući način primjenjuju se i na direktora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, koji za obavljanje te funkcije mora dobiti prethodnu saglasnost Komisije. (3) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz stava (2) ovog člana za obavljanje funkcije direktora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom.". Član 9. Iza člana 227. dodaje se novi pododjeljak "1a. Prekršaj člana nadzornog odbora Društva za upravljanje" i član 227a. koji glasi: "1a. Prekršaj člana nadzornog odbora Društva za upravljanje Član 227a. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj član nadzornog odbora Društva za upravljanje ako ne obavlja svoje dužnosti iz čl. 27j. i 27k. u skladu sa članom 27l. ovog zakona.". Član 10. Iza člana 230. u nazivu pododjeljka 5. iza riječi: "odbora" dodaju se riječi: "i direktora". Član 11. Član 231. mijenja se i glasi: (1) "Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj član nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda ako ne poduzme radnje u skladu sa čl. 70. i 71. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj direktor zatvorenog investicijskog fonda ako ne obavlja dužnosti u skladu sa članom 74. ovog zakona.". Član 12. U članu 239. stav (3) se briše. Član 13. Iza člana 239. dodaje se novi član 239a. koji glasi: "Član 239a. (1) Za lica koja obavljaju funkciju člana uprave ili člana nadzornog odbora Društva za upravljanje na dan stupanja na snagu ovog zakona Društvo za upravljanje dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti Komisiji u roku četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ako nijedan od članova uprave Društva za upravljanje na dan stupanja na snagu ovog zakona nema dozvolu za obavljanje poslova investicijskog menadžera/savjetnika u skladu sa članom 27. stav (6) ovog zakona, jedan član uprave Društva za upravljanje dužan ju je pribaviti u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 14. (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na lica koja obavljaju funkciju člana uprave ili člana nadzornog odbora Društva za upravljanje, na investicijske menadžere, investicijske savjetnike i na fizička i pravna lica imaoce kvalifikovanih udjela. (2) Pravna i fizička lica iz stava (1) ovog člana dužna su Komisiji podnijeti zahtjev sa dokazima o ispunjavanju
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/17 05.04.2017 SN FBiH 109/12, SN FBiH 85/08 vrijednosni papiri Godina XXIV - Broj 25 Srijeda, 5. 4. 2017. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 483 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 25.1.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-201-01/17 31. ožujka 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Članak 1. U Zakonu o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08, 109/12 i 86/15) iza članka 3. dodaje se novi članak 3a., koji glasi: "Članak 3a. Pravne posljedice osude Pravne posljedice osude su događaji ili okolnosti u svezi sa pravnom ili fizičkom osobom koje su u suprotnosti sa odredbama ovoga Zakona, drugog zakona i akata donesenih na osnovu njih odnosno suglasnosti Komisije u skladu sa odredbama ovoga Zakona, a takva osoba je ili se na nju primjenjuje: a) pravomoćno osuđivana za kaznena djela protiv radnih odnosa, gospodarstva, imovine, pravosuđa, pranja novca, financiranja terorizma, javnog reda, pravnog prometa i službene dužnosti, koruptivna kaznena djela ili za kaznena djela utvrđena ovim zakonom, te druga kaznena djela, izuzev kaznenih djela protiv sigurnosti prometa, uključujući povezane osobe sa tim osobama u smislu ovoga Zakona, b) u posljednjih pet godina počinila težu povredu, odnosno ponavljanje povrede ovoga Zakona, ili koje se odnose na preuzimanja dioničkih društava, investicijske fondove, zakon kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, zakon kojim se regulira poslovanje banaka, društava za osiguranje, propisi Komisije, akta uređenog javnog tržišta ili Registra, a koje se odnose na ili su za posljedicu imale: neistinito objavljivanje informacija, odnosno objavljivanje informacija koje dovode u zabludu, ponašanje protivno odredbama o zlouporabama na tržištu iz ovoga Zakona, povredu obveze čuvanja poslovne tajne, ugrožavanje interesa sudionika na tržištu vrijednosnih papira, c) u posljednih pet godina počinila težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa iz točke b) ovoga članka, a koja se odnosi ili je za posljedicu imala: prestanak obavljanja dužnosti direktora ili osobe sa dozvolom po ovom zakonu u profesionalnom posredniku i drugom učesniku na tržištu vrijednosnih papira, ili obustavljanje odnosno oduzimanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, d) u posljednjih pet godina na osobu je primijenjena sankcija, odnosno mjera prema zakonima ili podzakonskim aktima strane države, a koja predstavlja sličnu, odnosno uporedivu sankciju ili mjeru iz ovoga članka.". Članak 2. Iza članka 76b. dodaje se novi članak 76c., koji glasi: "Članak 76c. Odbijanje davanja suglasnosti Komisija neće dati suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ukoliko: a) postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona, b) namjeravani stjecatelj nema dobar ugled, odnosno za kojeg na osnovu dosadašnjeg ponašanja nije moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno vršiti svoje dužnosti kao imatelj udjela te za kojeg postoji Broj 25 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju, c) postoje prepreke prema općima aktima Komisije.". Članak 3. U članku 91. stavak 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) da kandidat za direktora ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 4. U članku 104. stavku 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) broker, investicijski menadžer i investicijski savjetnik ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 5. U članku 140a. iza riječi "76a." veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza riječi "76b." dodaju se riječi "i 76c." Članak 6. U članku 143. stavku 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) kandidat za direktora ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 7. Iza članka 186. dodaje se novi članak 186a., koji glasi: "Članak 186a. Shodna primjena Direktor i zamjenik direktora Registra ne mogu biti osobe za koje postoje prepreke predviđene ovim Zakonom za direktora burze.". Članak 8. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na osobe koje stupanjem na snagu ovoga Zakona obnašaju funkcije člana nadzornog odbora, uprave, brokera, investicijskih menadžera i investicijskih savjetnika i na fizičke i pravne
Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/17 27.01.2017 SN FBiH 33/04, SN FBiH 36/99, SN FBiH 39/98 komisja,vrijednosni papir,fbih,zakon Broj 6 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 27. 1. 2017. (2) Upravno vijeće imenovat će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Statut Agencije usuglasit će se sa odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od imenovanja Upravnog vijeća iz stavka 2. ovog članka. Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О СИСТЕМУ ПОБОЉШАЊА КВАЛИТЕТА, БЕЗБЈЕДНОСТИ И О АКРЕДИТАЦИЈИ У ЗДРАВСТВУ Проглашава се Закон о измјени Закона о систему побољшања квалитета, безбједности и о акредитацији у здравству, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 29.11.2016. године и на сједници Дома народа од 12.01.2017. године. Број 01-02-45-01/17 24. јануара 2017. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О СИСТЕМУ ПОБОЉШАЊА КВАЛИТЕТА, БЕЗБЈЕДНОСТИ И О АКРЕДИТАЦИЈИ У ЗДРАВСТВУ Члан 1. У Закону о систему побољшања квалитета, безбједности и о акредитацији у здравству ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 59/05 и 52/11), у члану 26. став 2. ријеч: "пет" замјењује се ријечју: "три". Члан 2. (1) Федерални министар ускладиће пропис о ближим критеријумима за избор предсједника и чланова Управног одбора из члана 26. став 5. Закона, у року од 30 дана од дана ступања на снагу овог закона. (2) Управни одбор именоваће се у року од 60 дана од дана ступања на снагу овог закона. (3) Статут Агенције усагласиће се са одредбама овог закона у року од 60 дана од именовања Управног одбора из става 2. овог члана. Члан 3. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. 89 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 29.11.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 12.01.2017. godine. Broj 01-02-46-01/17 24. januara 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Član 1. U Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99, 33/04 i 92/13) u članu 5. briše se stav 4. Član 2. Briše se član 6. Član 3. Dosadašnji čl.: 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 14a., 14b., 14c., 14d., 14e., 14f., 14g., 15., 16., 16a., 16b., 17., 17a., 18., 19., 20., 21., 22., 23. i 24. postaju čl. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 13a., 13b., 13c., 13d., 13e., 13f., 13g., 14., 15., 15a., 15b., 16., 16a., 17., 18., 19., 20., 21., 22. i 23. Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 29.11.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 12.1.2017. godine. Broj 01-02-46-01/17 24. siječnja 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Članak 1. U Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99, 33/04 i 92/13) u članku 5. briše se stavak 4.
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/16 30.12.2016 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 293 Став (2) се брише. Члан 23. Иза члана 92. додају се нови чл. 92а. и 92б. који гласе: "Члан 92а. Прекршаји одговорних лица у лизинг друштву и банци (1) Одговорно лице у лизинг друштву казнит ће се за прекршаје: a) из члана 91. овог Закона, новчаном казном у износу од 1.500 до 5.000,00 КМ b) из члана 91а. овог Закона, новчаном казном у износу од 1.000 до 3.000,00 КМ. (2) Одговорно лице у банци казнит ће се за прекршаје из члана 92. овог Закона новчаном казном у износу од 1.000 до 3.000,00 КМ. Члан 92б. Корисници лизинга (физичко или правно лице) (1) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 3.000,00 КМ казнит ће се физичко лице - корисник лизинга које је закључио уговор о лизингу са правним лицем регистрованим ван територије БиХ. (2) Новчаном казном у износу од 2.000,00 до 7.000,00 КМ казнит ће се правно лице - корисник лизинга које је закључило уговор о лизингу са правним лицем регистрованим ван територије БиХ. (3) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 3.000,00 КМ казнит ће се одговорно лице у правном лицу - кориснику лизинга за прекршај из става (2) овог члана.". Члан 24. У члану 93. став (1) ријечи: "500,00 до 1.500,00" замјењују се ријечима: "1.500,00 до 5.000,00". У ставу (2) ријечи: "које је било у мандату" бришу се, а ријечи: "300,00 до 1.000,00" замјењују се ријечима: "1.000,00 до 3.000,00". Члан 25. Иза члана 93. додаје се нови члан 93а. који гласи: "Члан 93а. Прекршаји чланова Управе лизинг друштва и надзорног одбора (1) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 5.000,00 КМ казнит ће се извршни директори - чланови Управе лизинг друштва, ако не воде послове лизинг друштва из своје надлежности, у складу са чланом 31. овог Закона. (2) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 5.000,00 КМ казнит ће се чланови Надзорног одбора ако не поступе у складу са чланом 27. овог Закона.''''''''. Члан 26. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. 1818 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-739-01/16 30. decembra 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15) u članu 20a. riječi: "12 mjeseci" zamjenjuju se riječima: "24 mjeseca". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-739-01/16 30. prosinca 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15) u članku 20a. riječi "12 mjeseci" zamjenjuju se riječima "24 mjeseca". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/16 30.12.2016 SN FBiH 65/13, SN FBiH 39/09, SN FBiH 85/08 leasing ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIZINGU Član 1. U Zakonu o lizingu ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08, 39/09 i 65/13) u članu 2. tačka d) iza riječi "prava" dodaje se zarez i riječi: "a može biti i buduća stvar''. Član 2. U članu 5. iza stava (4) dodaju se novi st. (5), (6), (7) i (8) koji glase: ''(5) S obzirom na položaj i broj subjekata u poslu lizinga, lizing može biti direktni lizing, indirektni lizing i povratni lizing (sale and lease back). (6) Direktni lizing je dvostrani pravni posao u kojem učestvuju samo dva subjekta, davalac lizinga koji je ujedno i dobavljač predmeta lizinga i korisnik lizinga. (7) Indirektni lizing je višestrani pravni posao u kojem učestvuju tri subjekta, dobavljač predmeta lizinga, davalac lizinga i korisnik lizinga. (8) Povratni lizing (sale and lease back) je pravni posao u kojem učestvuju samo korisnik lizinga i davalac lizinga, pri čemu korisnik lizinga prethodno u svojstvu dobavljača predmeta lizinga prodaje predmet lizinga davaocu lizinga kojeg potom davalac lizinga predaje na korištenje korisniku lizinga, uz obavezu korisnika lizinga na plaćanje naknade.''. Član 3. U članu 5a. stav (1) se briše. Dosadašnji stav (2) postaje stav (1). Član 4. U članu 15. stav (1) tač. b) i c) riječi: "šest mjeseci" zamjenjuju se riječima: "godinu dana". Član 5. Iza člana 15. dodaje se novi član 15a. koji glasi: "Član 15a Prestanak poslovanja lizing društva (1) Lizing društvo može donijeti odluku o prestanku poslovanja kao lizing društvo i preregistrovati se kao drugo privredno društvo pod uslovom da u portfoliju nema važećih ugovora o lizingu ili pod uslovom da na drugo lizing društvo prenese svoje lizing poslovanje. (2) Lizing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je, prije upisa odluke o promjeni predmeta poslovanja u sudski registar, dobiti rješenje Agencije o ukidanju dozvole za obavljanje poslova lizinga. (3) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju dozvole kada, uz druge uslove potrebne za prestanak poslovanja lizing društva, utvrdi da su ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana. (4) Ako lizing društvo donese odluku o prestanku poslovanja kao lizing društvo, a u portfoliju ima važećih ugovora o lizingu i u roku od šest mjeseci nije na drugo lizing društvo prenijelo svoje lizing poslovanje, Agencija će postupiti na način iz člana 85. stav (3) ovog Zakona. Lizing društvo ostaje pod nadzorom Agencije sve do okončanja procesa prijenosa portfolija na drugo lizing društvo ili do pokretanja postupka likvidacije od strane nadležnog suda. (5) U slučaju prijenosa lizing poslovanja iz stava (1) ovog člana lizing društva koja učestvuju u tom postupku dužna su o toj namjeri u pisanoj formi obavijestiti Agenciju, obaviti prethodne konsultacije s Agencijom, te dobiti saglasnost Agencije za taj prijenos.". Član 6. U članu 29. iza stava (5) dodaju se novi st. (6) i (7) koji glase: "(6) U skladu sa osnivačkim aktom ili statutom društvo može dati prokuru jednom ili više fizičkih lica za zastupanje lizing društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun lizing društva koje proizlaze iz djelatnosti lizing društva, ali samo zajedno sa barem jednim članom uprave lizing društva. (7) Uslovi koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, ovlašteno tijelo za dodjelu prokure, vrsta i način davanja prokure, obim, ovlaštenja iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju radnji od strane prokurista, utvrđuju se osnivačkim aktom lizing društva.". Član 7. U članu 30. stav (1) tačka c) iza riječi "Federaciji" dodaju se riječi: "niti je prokurista u nekom drugom pravnom licu,''. Iza tačke d) dodaju se nove tač. e), f), g) i h) koje glase: "e) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će odgovorno i savjesno obavljati poslove člana uprave lizing društva; f) nije bilo razriješeno dužnosti člana uprave lizing društva po nalogu Agencije iz člana 83. stav (2) ovog Zakona; g) ima dobar ugled i nad čijom imovinom ne postoji upisan teret od strane nadležnog organa; h) nije pravosnažno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja grubo i trajno kršenje propisa iz djelatnosti Agencije ili drugog nadležnog tijela na finansijskom tržištu i". Dosadašnja tačka e) postaje tačka i). Član 8. Iza člana 30. dodaju se novi čl. 30a., 30b., 30c. i 30d. koji glase: ''Član 30a. Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Članom uprave lizing društva može biti imenovano samo lice koje od Agencije dobije saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi kandidat za člana uprave lizing društva uz obavezno priloženu odluku u pisanoj formi ili saglasnost organa u lizing društvu nadležnog za imenovanje članova uprave za mandat koji ne može biti duži od četiri godine. (3) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti, Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (4) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 30. ovog Zakona. (5) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave lizing društva predstavi program vođenja poslova lizing društva za razdoblje mandata na koje se imenuje član uprave. (6) Lice koje je dobilo saglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva prije imenovanja na funkciju člana uprave drugog lizing društva mora ponovno dobiti saglasnost Agencije. (7) Kada nadležni organ lizing društva želi ponovno imenovati lice koje je već dobilo saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva, kandidat za člana uprave lizing društva uz priloženu odluku u pisanoj formi ili saglasnost organa u lizing društvu nadležnog za imenovanje članova uprave dužan je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana za novi mandat najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana uprave. (8) Lice koje je već dobilo saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva i koje nadležni organ lizing društva želi ponovo imenovati dužno je ponovo proći postupak propisan ovim Zakonom. Član 30b. Odbijanje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje saglas-nosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva ako: a) predloženo lice ne ispunjava uslove propisane odredbama člana 30. ovog Zakona, b) Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlo-zima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelat-nosti i poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo, pred-stavljali prijetnju upravljanju lizing društvom u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, organiza-cionim i drugim zahtjevima iz ovog Zakona, kao i druge zakonske i podzakonske regulative, c) su u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni podaci netačni, neistiniti ili podaci koji dovode u zabludu. Član 30c. Oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Agencija će rješenjem oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva ako: a) lice u roku od šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave lizing društva na koje se saglasnost odnosi, a postupak izdavanja saglasnosti je bio spojen s postupkom izdavanja odobrenja za obavljanje poslova lizinga, b) lice u roku od tri mjeseca od izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave lizing društva, c) licu prestaje funkcija člana uprave lizing društva na koju se saglasnost odnosi, d) licu prestane radni odnos s lizing društvom na koje se saglasnost odnosi, s danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom mandata člana uprave na koji se saglasnost odnosi, e) član uprave ne ispunjava uslove pod kojim mu je saglasnost izdata, f) je saglasnost izdata uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netačnih podataka i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, g) je član uprave lizing društva ozbiljno i sistemski kršio ovaj Zakon, propise donesene na osnovu ovog Zakona i druge zakonske propise, a naročito ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala lizing društva, h) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija, i) član uprave nije osigurao adekvatnu organizacionu strukturu ili sistem upravljanja rizicima lizing društva, j) su prestali postojati uslovi iz odredbi propisa o privrednim društvima za člana uprave, k) se utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati obaveze i dužnosti sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika, l) član uprave redovno ne ispunjava obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja efikasnosti politika, mjera i internih procedura vezanih za usklađenost lizing društva s ovim Zakonom ili obavezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju lizing društva. (2) Izuzetno, u slučajevima iz stava (1), tač. h), i), k) i l) ovog člana, Agencija može umjesto oduzimanja rješenja donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave lizing društva. Član 30d. Pravne posljedice oduzimanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Ako Agencija oduzme saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave, lizing društvo obavezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (2) Ako je članu uprave oduzeta saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave ili u drugim slučajevima prijevre-menog prestanka mandata člana uprave, nadležni organ prema osnivačkom aktu lizing društva dužan je u roku od 90 dana od dana prestanka funkcije člana, odnosno članova uprave pribaviti saglasnost Agencije i imenovati novog člana, odnosno nove članove uprave, ako lizing društvo ne bi imalo minimalan broj članova uprave u skladu s osnivačkim aktom i/ili ovim Zakonom. (3) Agencija objedinjuje oba postupka ako je protiv člana uprave započeo postupak za oduzimanje saglasnosti za čla-na uprave u slučaju iz člana 30c. stav (1) tačka g) ovog Za-kona, a zbog kojeg je protiv lizing društva započet postupak za oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova lizinga. (4) U slučaju kada uprava lizing društva nije u punom sastavu ili kad članovi uprave lizing društva ne mogu obavljati svoju funkciju iz nekih drugih razloga koji nisu navedeni u stavu (2) ovog člana, nadležni organ prema osnivačkom aktu lizing društva može, bez prethodne saglasnosti Agencije, jednokratno imenovati članove nadzornog odbora za zamjenike članova uprave i to najviše na rok od tri mjeseca, ako je to nužno zbog osiguranja poslovanja lizing društva i otklanjanja štetnih posljedica za lizing društvo i o tome u roku od 3 dana od dana imenovanja u pisanoj formi obavijestiti Agenciju.''. Član 9. U članu 48. iza stava (8) dodaje se novi stav (9) koji glasi: ''(9) Ako je prema propisu kojim se uređuju prekršaji, za prekršaj koji je u neposrednoj vezi sa korištenjem predmeta lizinga odgovoran vlasnik predmeta lizinga, a predmet lizinga u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio u posjedu davaoca lizinga u svrhu utvrđivanja po-stojanja prekršaja i prekršajne odgovornosti, smatrat će se da je korisnik lizinga vlasnik predmeta lizinga.''. Član 10. U članu 52. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: ''(2) Ugovorom o lizingu ne smatra se: a) ugovor o zakupu zaključen u smislu Zakona o obligacionim odnosima; b) ugovor kojim se definira davanje u zakup pokretne ili nepokretne stvari, a koji nije zaključen u skladu sa odredbama ovog zakona.''. Član 11. U članu 55. stav (1) riječi: "na povrat predmeta lizinga" zamjenjuju se riječima: "oduzeti predmet lizinga.'' Član 12. U članu 58. stav (3) na kraju teksta iza riječi "vozilima" dodaju se riječi: "i u skladu sa stavom (2) ovog člana.'' Član 13. U članu 59. stav (2) broj "30" zamjenjuje se brojem "60". Član 14. U članu 60. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Upravljanje rizicima je sveobuhvatan proces, odnosno skup postupaka, metoda i tehnika za identifikaciju, mjerenje i procjenu te upravljanje i ovladavanje rizicima kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, uključujući i izvje-štavanje o istim. Lizing društvo dužno je uspostaviti sveobuhvatan i efikasan sistem upravljanja rizicima u skladu s vrstom, obimom i složenosti svog poslo-vanja, koji mora uključivati najmanje: a) strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima, b) tehnike mjerenja rizika, c) podjelu odgovornosti u vezi sa upravljanjem rizicima.''. Član 15. Iza člana 60. dodaju se novi čl. 60a. i 60b. koji glase: "Član 60a. Opći organizacioni zahtjevi (1) Uzimajući u obzir vrstu i složenost poslovanja, lizing društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovno ažurirati, procjenjivati i nadzirati efikasne i primjerene: a) postupke odlučivanja i organizacionu strukturu koja jasno i na dokumentovan način utvrđuje linije odgo-vornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti; b) mehanizme internih kontrola, namijenjene osigu-ranju usklađenosti sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugih propisa, te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim nivoima lizing društva; c) evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena; d) administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sistem izrade poslovnih knjiga i finansijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i fer prikaz finansijskog stanja društva u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima; e) mjere i postupke za ispravan rad, nadzor i zaštitu informacionog sistema društva i f) mjere i postupke za očuvanje cjelovitosti, dostupnosti i povjerljivosti informacija. (2) Lizing društvo dužno je u okviru mehanizma interne kontrole, uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost svog poslovanja, te vrstu i obim usluga koje pruža i obavlja, uspostaviti vlastitu funkciju upravljanja rizicima i funkciju interne revizije, koja nezavisno i objektivno procjenjuje sistem internih kontrola, daje nezavisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja s ciljem poboljšanja poslovanja lizing društva, uvodeći sistematičan, disciplinovan pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja. Član 60b. Izdvajanje poslovnih procesa lizing društva (eksternalizacija) (1) Lizing društvo može izdvojiti (eksternalizovati) određene poslovne procese kojima se podržava obavljanje osnovne djelatnosti lizing društva na način da ih, na osnovu ugovora u pisanoj formi, prenese na drugo lice. Izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje obavljanja radnji, usluga ili aktivnosti drugom licu koje bi inače obavljalo lizing društvo. Pružalac usluga može biti bilo koje fizičko ili pravno lice koje je prema propisima države u kojoj obavlja djelatnost ovlašteno obavljati poslove koji su predmet izdvajanja. (2) Lizing društvo ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja lizing usluga za koje je dobilo dozvolu za rad od strane Agencije. (3) Ugovorom o izdvajanju poslovnih procesa mora biti ugovoreno da je lice na koje se prenose poslovni procesi lizing društva dužno omogućiti provođenje nadzora od strane Agencije nad prenesenim poslovnim procesima. Lizing društvo dužno je uspostaviti odgovarajući sistem upravljanja rizicima koji su povezani s izdvojenim poslovnim procesima. (4) Odgovornost lizing društva prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (5) Lizing društvo ne smije eksternalizovati prava i obaveze organa upravljanja, kao ni kontrolne funkcije lizing društva (kreditna funkcija i funkcija rizika, interna revizija i sl.). (6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, lizing društvo smije eksternalizovati segmente funkcije interne revizije koje se odnose na reviziju informacionih tehnologija i druge specifične vrste interne revizije. (7) Lizing društvo dužno je osigurati da izdvajanje poslovnih procesa na drugo lice ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja lizing društva; b) djelotvorno upravljanje rizicima lizing društva; c) sistem internih kontrola lizing društva; d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije. (8) Agencija je ovlaštena zabraniti izdvajanje određenih poslovnih procesa ili zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ako procijeni da bi takvo izdvajanje poslovnih procesa moglo onemogućiti ili otežati djelotvorno i kontinuirano ispunjavanje uslova iz stava 3. ovog člana. (9) Agencija će posebnim aktom propisati uslove i kriterije za izdvajanje poslovnih procesa (eksternalizaciju).". Član 60b. Izdvajanje poslovnih procesa lizing društva (eksternalizacija) (1) Lizing društvo može izdvojiti (eksternalizovati) određene poslovne procese kojima se podržava obavljanje osnovne djelatnosti lizing društva na način da ih, na osnovu ugovora u pisanoj formi, prenese na drugo lice. Izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje obavljanja radnji, usluga ili aktivnosti drugom licu koje bi inače obavljalo lizing društvo. Pružalac usluga može biti bilo koje fizičko ili pravno lice koje je prema propisima države u kojoj obavlja djelatnost ovlašteno obavljati poslove koji su predmet izdvajanja. (2) Lizing društvo ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja lizing usluga za koje je dobilo dozvolu za rad od strane Agencije. (3) Ugovorom o izdvajanju poslovnih procesa mora biti ugovoreno da je lice na koje se prenose poslovni procesi lizing društva dužno omogućiti provođenje nadzora od strane Agencije nad prenesenim poslovnim procesima. Lizing društvo dužno je uspostaviti odgovarajući sistem upravljanja rizicima koji su povezani s izdvojenim poslovnim procesima. (4) Odgovornost lizing društva prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (5) Lizing društvo ne smije eksternalizovati prava i obaveze organa upravljanja, kao ni kontrolne funkcije lizing društva (kreditna funkcija i funkcija rizika, interna revizija i sl.). (6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, lizing društvo smije eksternalizovati segmente funkcije interne revizije koje se odnose na reviziju informacionih tehnologija i druge specifične vrste interne revizije. (7) Lizing društvo dužno je osigurati da izdvajanje poslovnih procesa na drugo lice ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja lizing društva; b) djelotvorno upravljanje rizicima lizing društva; c) sistem internih kontrola lizing društva; d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije. (8) Agencija je ovlaštena zabraniti izdvajanje određenih poslovnih procesa ili zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ako procijeni da bi takvo izdvajanje poslovnih procesa moglo onemogućiti ili otežati djelotvorno i kontinuirano ispunjavanje uslova iz stava 3. ovog člana. (9) Agencija će posebnim aktom propisati uslove i kriterije za izdvajanje poslovnih procesa (eksternalizaciju).". Član 16. U članu 70. dodaju se nove tač. a) i b) koje glase: "a) preporuku upravi lizing društva; b) opomenu;" Tačka d) se briše. Dosadašnje tač. a), b) i c) postaju tač. c), d) i e). Član 17. Iza člana 78. – u poglavlju III. MJERE U OTKLANJANJU NEZAKONITOSTI I NEPRAVILNOSTI, dodaju se novi čl. 78a. i 78b. koji glase: "Član 78a. Preporuke upravi lizing društva (1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene finansijske stabilnosti i položaja lizing-društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovog Zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, te drugih zakona i propisa donesenih na osnovu istih ili ako Agencija smatra potrebnim da lizing društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će izreći preporuke upravi lizing društva. (2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovog Zakona te smjernice upravi društva za upravljanje u cilju otklanjanja istih, kao i u cilju poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je lizing društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju. (3) Uprava lizing društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije. (4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je lizing društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad lizing društvom. Član 78b. Opomena (1) Kad Agencija tokom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i obim utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje lizing društva Agencija može izreći opomenu lizing društvu. (2) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da lizing društvo ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te rokove u kojima je lizing društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima. (3) Ako lizing društvo ne postupi po nalogu i u roku Agencije iz stava (2) ovog člana, Agencija će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (4) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad lizing društvom u mjeri i obimu koje su potrebne da se utvrdi je li lizing društvo postupilo po nalogu Agencije iz stava (2) ovog člana, te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu.". Član 18. Iza člana 83. dodaju se novo POGLAVLJE IV. i čl. 83a. i 83b. i novo POGLAVLJE V. i čl. 83c., 83d. i 83e. koji glase: ''POGLAVLJE IV. NADZOR NAD DRUGIM LICIMA Član 83a. Obavljanje lizinga bez dozvole Agencija je ovlaštena provoditi i nadzor nad drugim licima za koja raspolaže podacima: a) da osim drugih djelatnosti ili kao jedinu djelatnost obavljaju poslove lizinga, bez dozvole za obavljanje poslova lizinga izdate od strane Agencije; b) da su korisnici lizinga koji su zaključili ugovor sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. Član 83b. Mjere nadzora (1) Agencija u postupku nadzora iz člana 83a. ovog Zakona obavlja pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije nadziranih lica. (2) Ako Agencija u postupku nadzora utvrdi da lice postupa na način iz člana 83a. ovog Zakona, tom će licu naložiti Rješenjem da otkloni nezakonitosti i nepravilnosti. U rješe-nju se nalažu mjere koje mogu obuhvatiti i obustavljanje zaključivanja novih ugovora o lizingu i/ili prijenos lizing poslovanja na lizing društvo koje posjeduje dozvolu za obavljanje poslova lizinga izdatu od strane Agencije. Poglavlje V. POVJERLJIVI PODACI Član 83c. Opća odredba Lizing društvo dužno je kao povjerljive čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo u poslovanju s korisnikom lizinga, odnosno dobavljačem lizinga. Član 83d. Obaveza čuvanja povjerljivih podataka (1) Vlasnici, članovi organa upravljanja, te radnici lizing društva, odnosno druga lica kojima su vezano za njihov rad u lizing društvu ili uz pružanje usluga za lizing društvo na bilo koji način dostupni podaci iz člana 83c. ovog Zakona ne smiju te podatke saopćavati trećim licima, iskoristiti ih protiv interesa lizing društva i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treća lica. (2) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka ne vrijedi u sljedećim slučajevima: a) ako korisnik lizinga, odnosno dobavljač lizinga u pisanoj formi pristane da se pojedini povjerljivi podaci saopće; b) ako nadležni sud ili drugo nadležno tijelo u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka radi utvrđivanja činjenica u krivičnom ili prekršajnom postupku ili za potrebe utvrđivanja činjenica nužnih za pokretanje takvih postupaka; c) u slučajevima određenim propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma; d) ako su ti podaci potrebni u svrhu razjašnjavanja međusobnih pravnih odnosa između lizing društva i korisnika lizinga, odnosno dobavljača lizinga, odnosno drugih nosilaca prava iz ugovora o lizingu te između korisnika lizinga i trećih lica u sudskim postupcima, arbitražnim postupcima i postupcima mirenja; e) ako nadležni sud u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka za potrebe ostavinskog, stečajnog postupka i drugog sudskog postupka; f) ako nadležni sud ili drugo nadležno tijelo u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka radi izvršenja nad imovinom korisnika lizinga, odnosno drugog nosioca prava iz ugovora o lizingu ili nad imovinom trećih lica; g) ako nadležno tijelo koje obavlja poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, ili nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno, kao i pravno lice koje obavlja komunalne poslove, u pisanoj formi zahtijeva predočenje tih podataka u svrhu izvršenja svojih ovlaštenja; h) ako se ti podaci dostavljaju Agenciji za potrebe nadzora koji u okviru svojih nadležnosti provodi Agencija, odnosno drugo nadzorno tijelo; i) ako se ti podaci dostavljaju poreznim organima, za potrebe postupaka koje oni provode u okviru svojih nadležnosti; j) ako se ti podaci saopćavaju pravnom licu koje se registrovano bavi prikupljanjem i pružanjem podataka o obavezama iz poslova lizinga; k) ako je to propisano posebnim zakonom. (3) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za lica iz stava (1) ovog člana i nakon prestanka rada u lizing društvu, odnosno nakon prestanka svojstva vlasnika lizing društva ili člana organa upravljanja lizing društva, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za lizing društvo. (4) Nadzorno tijelo, odnosno druga tijela i sudovi smiju podatke koje su prikupili na osnovu stava (2) ovog člana upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni. Član 83e. Prikupljanje, vođenje i upotreba povjerljivih podataka Lizing društva prikupljaju, obrađuju, čuvaju, dostavljaju i upotrebljavaju povjerljive podatke iz člana 83c. ovog Zakona, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka.". Član 19. U članu 85. iza stava (3) dodaju se novi st. (4), (5), (6) i (7) koji glase: ''(4) Prije donošenja odluke o likvidaciji lizing društva, uprava i nadzorni odbor lizing društva dužni su obaviti prethodne konsultacije sa Agencijom. (5) Likvidatori su dužni obavijestiti Agenciju o odluci o likvidaciji lizing društva u roku od tri dana od dana njenog donošenja. (6) Likvidatori lizing društva dužni su okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu lizing društva i podmiriti obaveze prema povjeriocima te eventualni ostatak imovine podijeliti vlasnicima lizing društva. (7) Izuzetno, u mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ugovoriti nove poslove.". Član 20. U članu 91. naziv "Prekršaji lizing društva" mijenja se i glasi: "Teži prekršaji lizing društva". U stavu 1. iznos: "1.000,00 do 15.000,00" zamjenjuje se iznosom "5.000,00 do 20.000,00" Iza tačke c) dodaju se nove tač. d) i e) koje glase: "d) ne postupi u skladu sa članom 15a. ovog Zakona e) prilikom imenovanja člana uprave ne pribavi saglasnost Agencije u skladu sa članom 30. stav (3) ovog Zakona.". Dosadašnje tač. d) i e) postaju tač. f) i g). Iza dosadašnje tačke e) koja postaje tačka g) dodaju se nove tač. h) i i) koje glase: "h) ne postupa u skladu sa članom 60. ovog Zakona; i) teže krši pravila o upravljanju rizicima iz člana 62. ovog Zakona;". Dosadašnje tač. f), g), h) i i). postaju tač. j), k), l) i m). St. (2) i (3) se brišu. Član 21. Iza člana 91. dodaje se novi član 91a. koji glasi: "Član 91a. Lakši prekršaji lizing društva Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 KM kaznit će se za prekršaj lizing društvo ako: a) prilikom izbora članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama čl. 24. i 25. ovog Zakona; b) član uprave nije u radnom odnosu u skladu sa odredbom člana 29. stav (5) ovog Zakona; c) ne učini dostupnim informacije iz člana 33. ovog Zakona; d) ugovor o lizingu nije sastavljen u skladu s odredbama čl. 36. do 38. ovog Zakona; e) ne obavijesti dobavljača predmeta lizinga u skladu s odredbama člana 40. ovog Zakona; f) ne postupa u skladu sa članom 60a. ovog Zakona; g) ne postupa u skladu sa članom 60b. ovog Zakona; h) ne izvijesti Agenciju u skladu s odredbama člana 68. ovog Zakona; i) ne dostavi informacije Agenciji u skladu s odredbama člana 75. ovog Zakona j) ne postupi u skladu sa članom 85. stav (4) ovog Zakona.". Član 22. U članu 92. stav 1) riječi: "1.000,00 do 15.000,00" zamjenjuju se riječima: "2.000,00 do 7.000,00". Stav (2) se briše. Član 23. Iza člana 92. dodaju se novi čl. 92a. i 92b. koji glase: "Član 92a. Prekršaji odgovornih lica u lizing društvu i banci (1) Odgovorno lice u lizing društvu kaznit će se za prekršaje: a) iz člana 91. ovog Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 5.000,00 KM b) iz člana 91a. ovog Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000,00 KM. (2) Odgovorno lice u banci kaznit će se za prekršaje iz člana 92. ovog Zakona novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000,00 KM. Član 92b. Korisnici lizinga (fizičko ili pravno lice) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznit će se fizičko lice - korisnik lizinga koje je zaključio ugovor o lizingu sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 KM kaznit će se pravno lice - korisnik lizinga koje je zaključilo ugovor o lizingu sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu - korisniku lizinga za prekršaj iz stava (2) ovog člana." Član 24. U članu 93. stav (1) riječi: "500,00 do 1.500,00" zamjenjuju se riječima: "1.500,00 do 5.000,00". U stavu (2) riječi: "koje je bilo u mandatu" brišu se, a riječi: "300,00 do 1.000,00" zamjenjuju se riječima: "1.000,00 do 3.000,00". Član 25. Iza člana 93. dodaje se novi član 93a. koji glasi: "Član 93a. Prekršaji članova Uprave lizing društva i nadzornog odbora (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se izvršni direktori - članovi Uprave lizing društva, ako ne vode poslove lizing društva iz svoje nadležnosti, u skladu sa članom 31. ovog Zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se članovi Nadzornog odbora ako ne postupe u skladu sa članom 27. ovog Zakona.''.
Zakon o finansijskom poslovanju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/16 22.06.2016 finansijsko poslovanje Godina XXIII - Broj 48 Srijeda, 22. 6. 2016. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1221 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU Proglašava se Zakon o financijskom poslovanju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 18.05.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 02.06.2016. godine. Broj 01-02-340-02/16 15. lipnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom uređuju pitanja vezana uz osnovna pravila financijskog poslovanja, obveze uprave i nadzornog odbora u vođenju poslova poduzetnika, kao i poduzimanje mjera na osiguranju likvidnosti, rizik u financijskom poslovanju, rokovi izvršenja novčanih obveza poduzetnika i subjekata javnog prava, pravne posljedice kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza, ništavnost pojedinih odredbi ugovora o poslovnim transakcijama, kao i obveze poduzetnika kod nastanka nelikvidnosti, te nadzor poduzetnika i subjekata javnog prava. Članak 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: a) "poduzetnik" je pravna osoba koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrši usluge na tržištu radi stjecanja dobiti sukladno propisu o gospodarskim društvima (u daljnjem tekstu: društvo) i fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost sukladno propisu o obrtu i srodnim djelatnostima; b) "subjekti javnog prava" su ugovorni organi i sektorski ugovorni organi uređeni sukladno propisu o javnim nabavama, osim gospodarskih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika; c) "financijsko poslovanje" čini pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje financijskim sredstvima, te raspoređivanje sredstava financiranja radi osiguravanja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti; d) "poslovna transakcija" predstavlja prijenos sredstava između poduzetnika ili između poduzetnika i subjekata javnog prava u svrhu izmirenja novčanih obveza koje su nastale po osnovi nabave roba ili pružanja usluga za novčanu naknadu; e) "pravila poslovno-financijske struke" su pravila financijskog poslovanja uređena posebnim zakonima, te druga iskustvena pravila financijskog poslovanja; f) "novčana obveza" je dospjeli iznos glavnice koji je trebao biti plaćen u okviru ugovornog ili zakonskog roka plaćanja, uključujući poreze i druga obvezna davanja navedena u računu ili drugom odgovarajućem zahtjevu za isplatu; g) "likvidnost" je sposobnost pravodobnog izvršavanja dospjelih novčanih obveza; h) "adekvatnost kapitala" je odnos između dugoročnih izvora financiranja i opsega i vrste poslova koju društvo obavlja, te rizika kojima je izloženo u poslovanju; i) "izvršna isprava" je odluka, presuda ili zahtjev za plaćanje koje izdaje sud ili drugi mjerodavni organ, bilo za neposredno plaćanje ili plaćanje u obrocima, a koji vjerovniku omogućuju da naplati svoje potraživanje prema dužniku putem prinudnog izvršenja; j) "financijsko restrukturiranje" je postupak koji se provodi na temelju prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja radi postizanja stanja likvidnosti i solventnosti; Broj 48 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. k) "kašnjenje s plaćanjem" znači plaćanje koje nije izvršeno u roku predviđenom ugovorom ili zakonom; l) "kamata za kašnjenje s plaćanjem" je kamata koja je jednaka visini kamatne stope propisane sukladno propisu o visini stope zatezne kamate. POGLAVLJE II. OSNOVNA PRAVILA FINANCIJSKOG POSLOVANJA Članak 3. (Primjena odredbi o financijskom poslovanju) (1) Odredbe ovoga zakona odnose se na pravne osobe iz članka 2. točka a) ovoga zakona, a na odgovarajući način i na fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost. (2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na financijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva i mikrokreditne organizacije. Članak 4. (Osnovne obveze uprave) (1) U smislu odredbi ovoga zakona uprava je dužna u vođenju poslova društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala njegova likvidnost. (2) Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je ono sposobno izvršavati sve svoje dospjele obveze. (3) Uprava je dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dostizanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti. Članak 5. (Osnovne obveze članova nadzornog odbora) U smislu odredbi ovoga zakona nadzorni odbor je dužan nadzirati stanje likvidnosti, kao i poduzimati adekvatne mjere radi otklanjanja nelikvidnosti društva. Članak 6. (Rizik i upravljanje rizikom) (1) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u poslovanju, a naročito kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti. (2) Kreditni rizik je rizik gubitka uloženih novčanih sredstava zbog zakašnjenja dužnika društva. (3) Tržišni rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena roba, valuta i financijskih instrumenata ili promjena kamatnih stopa. (4) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima, uključujući rizik izmjena pravnih propisa. (5) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji može nastati zbog nemogućnosti izvršenja dospjelih obveza. (6) S obzirom na opseg i vrstu poslova koju društvo obavlja, uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovite mjere upravljanja rizikom i glede toga da postupa sukladno pravilima poslovno-financijske struke. (7) Upravljanje rizikom obuhvaća identificiranje, mjerenje ili procjenu, te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo tijekom svoga poslovanja. Članak 7. (Upravljanje rizikom likvidnosti) Mjere koje je uprava dužna poduzeti za razvitak i provođenje politike redovitog upravljanja rizikom likvidnosti su: a) redovito praćenje i upravljanje likvidnošću, b) planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovit tijek poslovanja, c) određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti. Članak 8. (Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala) (1) Uprava je dužna poduzeti sve potrebne mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja s obzirom na opseg i vrstu poslovne djelatnosti. (2) Uprava je dužna redovito pratiti da društvo ostvaruje adekvatnost kapitala. (3) Smatra se da je kod društva nastala neadekvatnost kapitala ako mu je na dan sastavljanja financijskih izvješća gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubitcima dostigao polovinu visine njegovog temeljnog kapitala. Članak 9. (Dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti kapitala) (1) U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan, uprava je dužna: a) u roku osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala, te ih dostaviti nadzornom odboru koji je dužan o tome dati mišljenje u roku osam dana od dana prijema; b) početi provoditi mjere iz točke a) ovoga stavka koje su u njezinoj mjerodavnosti (pronalaženje adekvatnih izvora financiranja) i za koje je dobila suglasnost; c) odmah sazvati skupštinu i predložiti provedbu mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj mjerodavnosti (npr. smanjenje temeljnog kapitala subjekta radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog kapitala). (2) Mjere iz stavka (1) ovoga članka uprava je dužna provesti u roku 90 dana. Članak 10. (Izvršenje novčanih obveza) (1) Odredbe čl. od 10. do 16. ovoga zakona odnose se na poslovne transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i subjekata javnog prava, kao i na komercijalne transakcije između glavnih izvođača i njihovih dobavljača i kooperanata nastale po osnovi projektiranja i izvođenja javnih radova, kao i izvođenje građevinskih radova. (2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na promet ostvaren s potrošačima u maloprodaji, kao i na obveze koje su predmet stečajnog postupka, uključujući i obveze po osnovi restrukturiranja duga radi povećanja profitabilnosti i troškovne učinkovitosti subjekata. Članak 11. (Rokovi izvršenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika) (1) Ugovorom između poduzetnika može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok izvršenja novčane obveze, a koji ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave. Srijeda, 22. 6. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 3 (3) Sredstva osiguranja koja imaju snagu izvršne isprave iz stavka (2) ovoga članka su bankarsko jamstvo koje sadrži klauzule "neopoziva", "bezuvjetna", "naplativa na prvi poziv bez prigovora", kao i avalirane mjenice kod banke. (4) Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana. (5) Rok za izvršenje novčane obveze počinje teći od: a) dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu ili b) dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu: 1) ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili 2) ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego je vjerovnik ispunio svoju obvezu ili c) dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka. (6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) točka c) ovoga članka ne može biti dulji od 30 dana od dana prijema predmeta obveze. (7) Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to npr. posebna priroda predmeta obveze, ako ne postoje okolnosti iz članka 15. stavka (4) ovoga zakona, ugovorne strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok od roka iz stavka (6) ovoga članka. Članak 12. (Rokovi izvršenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i subjekata javnog prava) (1) Ugovorom između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, može se ugovoriti i dulji rok izvršenja novčane obveze, ali ne dulji od 90 dana. (3) Ako ugovorom iz stavka (1) ovoga članka nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana. (4) Rok za izvršenje novčane obveze iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka počinje teći od dana određenog člankom 11. stavak (5) ovoga zakona. (5) U ugovorima iz stavka (1) ovoga članka na rok za pregled predmeta obveze primjenjuju se odredbe članka 11. st. (6) i (7) ovoga zakona. (6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) ovoga članka mora biti naveden u natječajnoj dokumentaciji. (7) Na ugovore između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze primjenjuju se odredbe članka 11. ovoga zakona. Članak 13. (Posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza) (1) Ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, tada duguje vjerovniku, pored glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze. (2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, jednaka je visini stope zatezne kamate propisane zakonom. (3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za kašnjenje s plaćanjem iz stavka (2) ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem. Članak 14. (Posebna naknada za troškove koji su prouzročeni vjerovniku zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u poslovnim transakcijama) (1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u iznosu 100,00 KM. (2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka (1) ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio štetu zbog dužnikovog kašnjenja. (3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prinudne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog kašnjenja. Članak 15. (Ništavnost pojedinih odredbi ugovora) (1) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem ili pravo vjerovnika na posebnu naknadu iz članka 14. stavka (1) ovoga zakona. (2) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se određuje datum prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu. (3) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je poduzetnik dužnik novčane obveze iz odredbe članka 11. st. (2) i (3) ovoga zakona, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 90 dana. (4) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren: a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana, b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze. (5) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren: a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana, b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, Broj 48 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze. (6) Prilikom ocjene jesu li odredbe ugovora iz st. (4) i (5) ovoga članka ništavne, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova izvršenja novčanih obveza propisanih ovim zakonom. (7) Utvrđenje ništavnosti ugovornih odredbi iz st. od (1) do (6) ovoga članka i ugovornih odredbi o visini stope kamata za kašnjenje s plaćanjem sadržanih u standardiziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima, te zabrana uporabe drugih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima kojima se suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje očigledno nejednakopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlaštena osoba može podnijeti tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka. (8) Ovlaštena osoba iz stavka (7) ovoga članka je komorska i/ili interesna (strukovna) udruga poduzetnika, te svaka pravna osoba osnovana sukladno zakonu, koja se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bavi zaštitom kolektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza zajamčenih odredbom stavka (7) ovoga članka. Članak 16. (Obročna otplata) Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ugovori obročna otplata, odredbe o pravnim posljedicama iz čl. 13. i 14. ovoga zakona primjenjuju se na svaki obrok zasebice. POGLAVLJE III. OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI Članak 17. (Nelikvidnost poduzetnika) (1) Nelikvidnost, u smislu odredbi ovoga zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju. (2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan: a) ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu financijsku godinu ili b) ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom. Članak 18. (Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti) (1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovito poslovanje. (2) Smatra se da su za redovito poslovanje nužna plaćanja za: a) nabavu roba i usluga potrebnih za redovito poslovanje, b) operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.), c) plaće radnika, d) porez na dodatnu vrijednost, trošarine, doprinose za socijalno osiguranje i druge poreze koje dužnik mora obračunati i platiti sukladno propisima, e) troškove postupaka pred javnopravnim tijelima, f) troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provođenje postupka financijske konsolidacije i programa restrukturiranja. (3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u nejednakopravan položaj. (4) Radnjama iz stavka (3) ovoga članka naročito se smatraju: preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na druge osobe, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, naročito na povezana društva, nabava putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, izdatci za poslovne zabave i smještaj i izdatci obveznika za reprezentaciju. (5) Poduzetnik je obvezan najkasnije u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave stanja likvidnosti. (6) Osim redovitih poslova iz stavka (2) ovoga članka poduzetnik može poduzimati i druge mjere na temelju kojih se sukladno pravilima financijske struke omogućuje da poduzetnik postane likvidan. (7) Ukoliko se vrši obračunsko plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje unutarnji platni promet, obveze izmirene na taj način evidentiraju se putem redovitih računa kod ovlaštenih organizacija unutarnjeg platnog prometa, najmanje jednom u mjesecu, odnosno do kraja tog mjeseca u kojem su izvršena obračunska plaćanja. POGLAVLJE IV. NADZOR PODUZETNIKA I SUBJEKATA JAVNOG PRAVA Članak 19. (Financijski nadzor i vršitelji nadzora) (1) U smislu odredbi ovoga zakona financijskim nadzorom smatra se inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona kod subjekata iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora). (2) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija - Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, a inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između subjekata javnog prava i poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija putem proračunske inspekcije (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo). (3) Ovlaštene osobe za vršenje nadzora iz stavka (2) ovoga članka su inspektori nadzornog tijela. (4) Financijski nadzor obuhvaća uvid u financijsku, računovodstvenu i ostalu poslovnu dokumentaciju sukladno predmetu financijskog nadzora subjekata iz stavka (1) ovoga članka. (5) Financijski nadzor nad poslovanjem subjekata iz stavka (1) ovoga članka vrši se neposrednim nadzorom, odnosno analizom njihove financijsko-računovodstvene dokumentacije. (6) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev ovlaštene osobe nadzornog tijela dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju. (7) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka dužna je omogućiti nesmetano vršenje nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada. Srijeda, 22. 6. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 5 Članak 20. (Postupak nadzora) (1) Postupak nadzora nad subjektima iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona započinje uručenjem naloga odgovornoj osobi ili od nje ovlaštenoj osobi subjekta nadzora. (2) Nalog iz stavka (1) ovoga članka sadrži: a) naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta, b) ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora iz stavka (1) ovoga članka, c) predmet nadzora, d) razdoblje koje će biti obuhvaćeno nadzorom, e) datum početka nadzora, f) ime i prezime ovlaštenih službenika za provedbu nadzora, g) potpis ovlaštene osobe. (3) Protiv naloga iz stavka (2) ovoga članka prigovor nije dopušten. (4) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, postupak nadzora može započeti i bez uručenja naloga ako: a) odgovorna osoba iz stavka (1) ovoga članka očito izbjegava uručenje naloga, b) postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. Članak 21. (Zapisnik o izvršenom nadzoru) (1) U roku osam radnih dana po izvršenom nadzoru inspektor će sačiniti zapisnik koji sadrži: naziv tijela koje ga je sačinilo, broj i datum akta, ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora, pravnu i činjeničnu osnovu, mjesto provedbe i vrijeme trajanja nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su obavile nadzor, razdoblje obuhvaćeno nadzorom, opis radnji, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti. (2) Na zapisnik o izvršenom nadzoru odgovorna osoba subjekta nadzora ima pravo podnijeti prigovor u roku pet dana, računajući od dana prijema zapisnika. (3) O prigovoru na zapisnik odlučuje rješenjem inspektor ili druga ovlaštena osoba nadzornog tijela. (4) Na temelju zapisnika ukoliko postoje elementi prekršaja, izdaje se prekršajni nalog. Članak 22. (Mjere nadzora) (1) U vršenju nadzora nad provedbom odredbi iz članka 18. ovoga zakona nadzorno tijelo iz članka 19. stavak (2) ovoga zakona podnosi mjerodavnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje predviđene ovim zakonom. (2) Nadzorno tijelo podnosi mjerodavnom prekršajnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i po prijemu pravomoćnog rješenja o izvršenju koje se odnosi na neizvršene novčane obveze između poduzetnika. (3) Sudski postupak izvršenja neizmirenih novčanih obveza definiranih ovim zakonom vrši se uz primjenu načela žurnosti postupanja. (4) Prijedlog o izvršenju koji vjerovnik podnosi sudu sačinjava se sukladno zakonu kojim se uređuje ovršni postupak. (5) Vjerovnik u prijedlogu za izvršenje ima pravo zahtijevati naknadu za kašnjenje u izvršavanju novčane obveze u iznosu propisanom člankom 14. ovoga zakona. Članak 23. (Zastara) Na pokretanje i vođenje prekršajnog postupka za prekršaj utvrđen ovim zakonom primjenjuju se odredbe o zastari propisane zakonom kojim se uređuju prekršaji. POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Članak 24. (Prekršaji poduzetnika) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poduzetnik koji: a) ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama članka 11. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona, b) postupa suprotno odredbama članka 18. st. (3) i (4) ovoga zakona, odnosno ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovito poslovanje, c) ne postupi sukladno članku 18. st. (5) i (7) ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba poduzetnika novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 19. stavak (1) ovoga zakona ako: a) odbije sudjelovati u postupku financijskog nadzora ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija, sukladno članku 19. stavak (6) ovoga zakona, b) onemogući nesmetano vršenje financijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete za vršenje financijskog nadzora sukladno članku 19. stavak (7) ovoga zakona. (4) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjene za prekršaj odgovorne osobe uprave i nadzornog odbora subjekta nadzora ako ne postupaju sukladno odredbama članka 9. ovoga zakona. Članak 25. (Prekršaji subjekta javnog prava) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj subjekt javnog prava iz članka 2. točka b) ovoga zakona koji ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama članka 12. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba subjekta javnog prava novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. (Primjena odredbi ovoga zakona na zaključene ugovore u poslovnim transakcijama) (1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se na ugovore u poslovnim transakcijama koji su zaključeni nakon početka primjene ovoga zakona. (2) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na poslovne transakcije čija realizacija nije počela prije početka primjene ovoga zakona, a ugovori su zaključeni prije stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Poslovna transakcija nije započeta ukoliko nije izvršena isporuka dobara, odnosno nije pružena usluga. Članak 27. (Primjena odredbi drugih propisa) Ako nije drukčije određeno ovim zakonom, na obvezne odnose iz ovoga zakona primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi. Broj 48 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. Članak 28. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r.
Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 30/16 20.04.2016 SN FBiH 39/18, SN FBiH 34/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 104/16, SN FBiH 98/15, SN FBiH 91/15, SN FBiH 86/15, SN FBiH 109/12, SN FBiH 42/09, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,uplata doprinosa,izmjena Broj 30 - Stranica 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 20. 4. 2016. Članak 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Проглашава се Закон о измјенама Закона о Јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 23.02.2016. године и на сједници Дома народа од 31.03.2016. године. Број 01-02-224-02/16 14. априла 2016. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Члан 1. У Закону о Јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 42/09, 109/12 и 86/15), у члану 3. тачка 15. мијења се и гласи: "15. Мјесечном пријавом података о доприносима сматрају се обрасци: МИП-1023 Мјесечни извјештај о испла- ћеним платама, оствареним користима и другим опорезивим приходима запосленика од несамосталне дјелатности, плаћеним доприносима и аконтацији пореза на доходак; ПМИП-1024 Појединачни мјесечни извјештај о исплаћеним платама, обрачунатим и уплаћеним доприносима и порезу на доходак од несамосталне дјелатности (који чине саставни дио Правилника о примјени Закона о порезу на доходак); ЈС3300 Електронски образац за доприносе које ванбуџетски фондови плаћају у име својих осигураника; ЈС3310 Пријава уплате доприноса за добровољно пензијско осигурање и здравствено осигурање личним средствима (који чине саставни дио Правилника о подношењу пријава за упис и промјене уписа у Јединствени систем регистрације, контроле и наплате доприноса); 2002 Спецификација уз уплату доприноса предузетника и 2002-А Спецификација уз уплату доприноса предузетника са пребивалиштем у Републици Српској и Брчко Дистрикту БиХ који самосталну дјелатност обављају на територији Федерације БиХ (које чине саставни дио Правилника о начину обрачунавања и уплате доприноса);". Члан 2. Члан 14. мијења се и гласи: "Члан 14. Обвезник уплате доприноса подноси Пореској управи пријаву за упис у Јединствени систем за сваког новог запосленика најкасније дан прије отпочињања рада осигураника. Промјена у осигурању запосленика подноси се са даном настанка промјене, а одјава осигурања за запосленика најкасније са даном престанка рада осигураника. Обвезник уплате доприноса Пореској управи подноси пријаву из чл. 12. и 13. овог закона, осим пријава за упис из става 1. овог члана, у року од седам дана од дана настанка промјене.". Члан 3. Члан 18. мијења се и гласи: "Члан 18. Пореска управа ће сваком осигуранику путем интер- нета омогућити приступ подацима о износу уплаћених доприноса. Пореска управа на основу захтјева осигураника издаје увјерење из Јединственог система које садржи податке о износу уплаћених доприноса.". Члан 4. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ.". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 23.02.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 31.03.2016. godine. Broj 01-02-224-02/16 14. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09, 109/12 i 86/15) u članu 3. tačka 15. mijenja se i glasi: "15. Mjesečnom prijavom podataka o doprinosima smatraju se obrasci: MIP-1023 Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak; PMIP-1024 Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (koji čine sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak); JS3300 Elektronski obrazac za doprinose koje vanbudžetski fondovi plaćaju u ime svojih osiguranika; JS3310 Prijava uplate doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje i zdravstveno osiguranje ličnim sredstvima (koji čine sastavni dio Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa); 2002 Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika i 2002-A Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika sa prebivalištem u Srijeda, 20. 4. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Stranica 11 Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH koji samostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Federacije BiH (koje čine sastavni dio Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa);". Član 2. Član 14. mijenja se i glasi: "Član 14. Obveznik uplate doprinosa podnosi Poreznoj upravi prijavu za upis u Jedinstveni sistem za svakog novog zaposlenika najkasnije dan prije otpočinjanja rada osiguranika. Promjena u osiguranju zaposlenika podnosi se sa danom nastanka promjene, a odjava osiguranja za zaposlenika najkasnije sa danom prestanka rada osiguranika. Obveznik uplate doprinosa Poreznoj upravi podnosi prijavu iz čl. 12. i 13. ovog zakona, osim prijava za upis iz stava 1. ovog člana u roku sedam dana od dana nastanka promjene.". Član 3. Član 18. mijenja se i glasi: "Član 18. Porezna uprava će svakom osiguraniku putem interneta omogućiti pristup podacima o iznosu uplaćenih doprinosa. Porezna uprava na osnovu zahtjeva osiguranika izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema koje sadrži podatke o iznosu uplaćenih doprinosa.". Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. 813 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ODLUKE O DAVANJU SUGLASNOSTI NA FINANCIJSKI PLAN ZAVODA ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU Proglašava se Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 3.2.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 3.3.2016. godine. Broj 01-02-205-02/16 14. travnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. Na temelju članka 27. stavka 7. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15 i 91/15), Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 03.02.2016. godine i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 03.03.2016. godine, donio je ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI NA FINANCIJSKI PLAN ZAVODA ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU I. Daje se suglasnost na Financijski plan Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu. II. Financijski plan iz točke I. nalazi se u privitku ove odluke i čini njezin sastavni dio. III. Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". PF broj 01-02-14-1920/15 03. ožujka 2016. godine Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Sarajevo FINANCIJSKI PLAN PRIHODA I PRIMITAKA I RASHODA I IZDATAKA ZA 2016. GODINU Rujan, 2015. godine I. Uvod Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH (u daljem tekstu Zavod) je zdravstvena ustanova za obavljanje transfuzijske djelatnosti na teritoriji Federacije BiH, suglasno članku 118. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), odnosno članku 11. Statuta Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/13). Zavod je osnovan na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Odluke o početku rada Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/98). Osnivač Zavoda je Federacija BiH, a prava i dužnosti osnivača Zavoda ima Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno članku 36. stavak 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Sjedište Zavoda je u Sarajevu, u ul. Čekaluša br. 86. ID Zavoda je: 4200671280001 Radno vrijeme Zavoda je 24 sata dnevno. II. Djelatnost Zavoda Djelatnost javnih ustanova koje pružaju zdravstvenu zaštitu, obrazovne, kulturne i druge društvene usluge, osim obveznog socijalnog osiguranja na razini Federacije Istraživanja i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima Obrada podataka Izrada baze podataka Ostala djelatnost humane medicine - Osigurava krv, komponente, stabilne produkte iz krvi za liječenje povrijeđenih i oboljelih. - Prava i obveze koje iz toga proizilaze odredit će se posebnim aktom.
Zakon o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/16 26.02.2016 SN FBiH 15/20 zakon o porezu na dobit,zakon,dobit ZAKON O POREZU NA DOBIT („Službene novoine Federacije BiH“, broj: 15/16) I. OPĆE ODREDBE Član 1. (1) Ovim zakonom definira se: obveznik poreza na dobit, metodologija utvrđivanja porezne osnovice, plaćanje i naplata poreza na dobit, otklanjanje dvostrukog oporezivanja, grupno oporezivanje, oporezivanje kod statusnih promjena, porezni poticaji, transferne cijene, kaznene odredbe za prekršaje koji se odnose na povrede odredbi ovog zakona kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje poreza na dobit koji se prema ovom zakonu plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). (2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom. Član 2. (1) U smislu ovog zakona primjenjuje se značenje pojmova koji su definirani u drugim zakonima i propisima u Federaciji i Bosni i Hercegovini, ukoliko u ovom zakonu nije izričito navedeno drugačije značenje. (2) U smislu ovog zakona primjenjuju se sljedeći pojmovi: a) pojam "porezni obveznik" znači svako lice koje podliježe plaćanju poreza na dobit prema ovom zakonu; b) pojam "lice" znači svako fizičko ili pravno lice; c) pojam "pravno lice" znači bilo koji oblik organizacione cjeline koji ima zakonska prava i obaveze, te se osniva da bi se ostvario određeni cilj i djeluje u skladu sa zakonskim propisima uz upisivanje u odgovarajući registar koji vodi nadležni organ; d) pojam "povezano lice" znači bilo koje lice koje je povezano sa poreznim obveznikom na način predviđen ovim zakonom; e) pojam "finansijske institucije" obuhvaća banke, osiguravajuća društva, društva za reosiguranje, lizing društva, mikrokreditna društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, investicijske fondove, brokerska i dilerska društva; f) pojam "nadzorni organ" obuhvaća Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Agenciju za bankarstvo Republike Srpske, Agenciju za nadzor osiguravajućih društava Federacije Bosne i Hercegovine i Agenciju za osiguranje Republike Srpske; g) pojam "računovodstveni propisi" obuhvaća zakonske i podzakonske akte iz oblasti računovodstva i revizije koji se primjenjuju na teritoriji Bosne i Hercegovine, te Međunarodne računovodstvene standarde - MRS i Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja - MSFI; h) pojam "finansijski izvještaj" obuhvaća bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjeni kapitala, izvještaj o novčanim tokovima; i) pojam "dobit" znači iskazana ukupna dobit prije poreza na dobit. II. OBVEZNICI POREZA NA DOBIT 1. Porezni obveznik Član 3. (1) Obveznik poreza na dobit je privredno društvo i drugo pravno lice rezident Federacije koji privrednu djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) ili na inozemnom tržištu radi ostvarivanja dobiti. (2) Obveznik poreza na dobit je i podružnica pravnog lica iz Republike Srpske i Brčko Distrikta, a koja je registrirana na teritoriji Federacije, za dobit koju ostvari poslovanjem u Federaciji. (3) Obveznik poreza na dobit je i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije. (4) Obveznik je i nerezident na osnovu ostvarenog prihoda od rezidenta Federacije. 2. Lica koja ne podliježu porezu na dobit Član 4. (1) Lica koji ne podliježu porezu na dobit su: a) Centralna banka Bosne i Hercegovine; b) organi državne, federalne i kantonalne uprave i lokalne samouprave; c) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruženja, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice, sportska društva i savezi, fondacije, zaklade, ustanove, humanitarne organizacije, pravna lica kojima je posebnim propisima povjereno obavljanje upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave i druga pravna lica registrirana za obavljanje neprofitne djelatnosti u Federaciji i koji ostvaruju prihode na osnovu: prihoda iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave; prihoda na osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, članarina, naknada kao i prihoda od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti na tržišnom osnovu. (2) Ako pravna lica iz stava (1) tačka c) ovog člana, koja su registrirana u skladu sa posebnim propisima, obavljaju neku tržišnu djelatnost te ostvaruju i druge prihode sa tržišta, izuzev prihoda navedenih u stavu (1) tačka c) ovog člana, obveznici su poreza na dobit za dobit koju ostvare obavljanjem takvih djelatnosti. (3) Ako pravna lica iz stava (2) ovog člana ne podnose prijave kao obveznici poreza na dobit, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) će po službenoj dužnosti ili na prijedlog poreznog obveznika ili drugih zainteresiranih lica rješenjem utvrditi da su ta pravna lica obveznici poreza na dobit za tu djelatnost ili za prihode koji nisu navedeni u stavu (1) tačka c) ovog člana. 3. Rezident i nerezident Član 5. (1) Rezident Federacije, u svrhu ovog zakona, jeste pravno lice koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: 1. sjedište pravnog lica je upisano u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji, 2. mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja pravnog lica se nalazi na teritoriji Federacije. (2) Nerezidentom se smatra pravno lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine i/ili čije se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi van granica Bosne i Hercegovine. 4. Poslovna jedinica nerezidenta Član 6. (1) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se stalno mjesto poslovanja putem kojeg nerezidentno pravno lice obavlja poslovanje u cijelosti ili djelimično. (2) Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvaća: a) sjedište uprave, b) podružnicu, c) poslovnicu, d) tvornicu, e) radionicu i f) rudnik, naftne ili plinske izvore, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnog bogatstva. (3) Stalno mjesto poslovanja predstavlja i gradilište ili građevinski ili instalaterski projekt, ukoliko poslovanje traje duže od šest mjeseci. (4) Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvaća i pružanje usluga, uključujući i savjetodavne usluge od pravnog lica putem zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažiralo pravno lice, ukoliko se djelatnost odnosi na isti ili povezani projekt u Federaciji u periodu ili periodima koji ukupno traju duže od tri mjeseca u bilo kojem dvanaestomjesečnom periodu. (5) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (4) ovog člana, stalnim mjestom poslovanja ne smatra se: a) korištenje objekata isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili isporuke proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu; b) držanje zaliha proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili isporuke; c) držanje zaliha proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu isključivo za potrebe prerade koje obavlja drugo pravno lice; d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu nabavke proizvoda ili roba ili prikupljanja informacija za sebe; e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja drugih sličnih pripremnih ili pomoćnih djelatnosti za pravno lice; f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo zbog kombinacije djelatnosti spomenutih u tačkama od a) do e) ovog stava, pod uvjetom da je cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja se javlja kao rezultat te kombinacije, pripremnog ili pomoćnog karaktera. (6) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog člana, kada pravna lica - osim posrednika sa samostalnim statusom na kojeg se primjenjuje stav (7) ovog člana - djeluje uime nekog pravnog lica, te ima ovlaštenje da u Federaciji zaključuje ugovore uime i za račun tog pravnog lica, smatra se da to pravno lice ima stalno mjesto poslovanja u Federaciji ukoliko aktivnosti tog pravnog lica nisu ograničene na djelatnosti navedene u stavu (5) ovog člana, koje, iako se obavljaju putem stalnog mjesta poslovanja, ne bi se smatralo stalnim mjestom poslovanja u skladu sa odredbama ovog stava.
Zakon o faktoringu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 14/16 24.02.2016 faktoring,zakon Godina XXIII - Broj 14 Srijeda, 24. 2. 2016. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 341 Na osnovu člana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FAKTORINGU Proglašava se Zakon o faktoringu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 22.12.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 17.12.2015. godine. Broj 01-02-101-02/16 18. februara 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O FAKTORINGU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Оvim zаkоnоm uređuje se fаktоring, vrste faktoringa, ugovori o faktoringu, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društava za faktoring, upravljanje rizicima, finansijsko izvještavanje, revizija i nadzor nad poslovanjem faktoring društava. Član 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovog zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: (1) Fаktоring је prаvni pоsао kupoprodaje postojeće nedospjele ili buduće kratkoročne novčane tražbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnjа uslugа u zеmlјi i inоzemstvu, koja se prеnоsi na faktora ugovorom i koji preuzima tražbinu od prodavca da je naplati u svoje ime i za svoj račun. (2) Krаtkоrоčna novčana trаžbina је trаžbina kојa dоspijеvа nа nаplаtu u rоku do 180 dana оd dаnа prоdаје rоbе, оdnоsnо pružene uslugе, a dеfinira se ugоvоrоm о prоdајi rоbе ili pružаnja uslugа. (3) Prеdmеt faktoringa je otkup svаke pоstојеćе i/ili budućе, cijеle ili djеlimične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi roba ili pružanja uslugа u zemlji i inozemstvu, zаklјučеnоg izmеđu subjekata koji obavljajući svoju djelatnost stupaju u međusobne dužničko - povjerilačke odnose. (4) Avans predstavlja dio tražbine koju faktor nakon zaključenog ugovora isplaćuje prodavcu tražbine. (5) Faktoring garantni fond predstavlja dio neisplaćene tražbine koji faktor zadržava do naplate od dužnika kao garanciju za naplatu kamata na isplaćeni avans i naknade faktoru za izvršene faktoring usluge i korespondira sa isplaćenim avansom. (6) Faktoring limit predstavlja iznos faktoring tražbine koji se od kupca prenosi na faktora u skladu sa propisom o obligacionim odnosima i pokriven je instrumentom osiguranja plaćanja prihvatljivim za društvo za faktoring. (7) Kamata predstavlja kamatnu stopu koju faktor obračunava prodavcu tražbine na isplaćeni avans do naplate tražbine od kupca. (8) Naknada predstavlja iznos koji faktor obračunava na osnovicu od nominalnog iznosa otkupljene tražbine. (9) Administrativna naknada je naknada za operativne aktivnosti vezane uz pružanje usluge faktoringa (vođenje evidencije, dogovaranje i praćenje otplate predmeta faktoringa, prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti dužnika predmeta faktoringa itd.). (10) Kupac je poslovni subjekt koji je dužnik predmeta faktoringa. (11) Prodavac je prodavac tražbine i povjerilac predmeta faktoringa. (12) Pružalac usluga faktoringa je svako lice koje u skladu sa odredbama ovog zakona ima pravo pružati uslugu faktoringa. (13) Poslovni subjekti su pravna lica koja samostalno nastupaju u pravnom prometu i učestvuju u postupku Broj 14 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. prometa roba i usluga stupajući u međusobne dužničko – povjerilačke odnose, a to su: a) privredna društva koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrše usluge na tržištu radi sticanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društva, b) samostalni poduzetnici (obrtnici) koji obavljaju djelatnosti u skladu sa propisima o obrtu i srodnim djelatnostima, i c) subjekti koji su organizirani kao društva kapitala, a poslovanje im je uređeno propisima o javnim preduzećima. (14) Nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu sa vlastitim poslovnim politikama i usvojenim pravilima društva za faktoring te standardima i pravilima struke, ili se oni dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebno u vezi sa organizacionim zahtjevima i upravljanjem rizicima. (15) Matično društvo је društvо kоје u tom društvu za faktoring imа kоntrоlni udio. (16) Zavisno društvo je svako pravno lice: a) u kojem društvo za faktoring posjeduje većinu glasačkih prava dioničara ili članova; b) u kojem društvo za faktoring ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova uprave i nadzornog odbora, s tim da je istovremeno i dioničar ili vlasnik udjela; c) nad kojim društvo za faktoring ima pravo vršiti dominantan uticaj na upravljanje i vođenje poslovanja i to na osnovu prava koja vlasnik dionica, odnosno udjela crpi iz statusa dioničara, odnosno vlasnika udjela ili na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa propisom koji uređuje privredna društva; d) u kojem društvo za faktoring ima samo kontrolu nad većinom vlasničkih i glasačkih prava u skladu sa sporazumom sa ostalim dioničarima ili članovima tog pravnog lica. (17) Kvalifikovani udio znači direktno ili indirektno ulaganje u društvo za faktoring koje predstavlja 10% ili više kapitala ili glasačkih prava, ili koje omogućava ostvarivanje značajnog uticaja na upravljanje tim društvom. (18) Značajni udio pоstојi kаdа јеdno lice imа direktno ili indirektno prаvо ili mоgućnоst оstvаriti nајmаnjе 20% glаsаčkih prаvа u društvu, оdnоsnо direktno ili indirektno vlаsništvо nаd nајmаnjе 20% kаpitаlа tog društva. (19) Kоntrоlni udio pоstојi kаdа јеdno lice imа direktno ili indirektno prаvо ili mоgućnоst оstvаriti nајmаnjе 50% glаsаčkih prаvа u društvu, оdnоsnо direktno ili indirektno vlаsništvо nаd nајmаnjе 50% kаpitаlа tog društva. (20) Učestvovanje znači učestvovanje nekog lica u drugom pravnom licu ako: a) ima direktno ili indirektno ulaganje na osnovu kojih učestvuje sa 20% udjela ili više u kapitalu tog pravnog lica ili glasačkim pravima u tom pravnom licu, ili b) ima udio u kapitalu tog pravnog lica ili u glasačkim pravima u tom pravnom licu manji od 20%, a stečen je sa namjerom da, na osnovu trajne povezanosti sa tim pravnim licem, omogući uticaj na njegovo poslovanje. POGLAVLJE II. FAKTORING Član 3. (Primjena propisa) Na poslove faktoringa primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 4. (Cilj faktoringa i subjekti u fаktоringu) (1) Faktoring iz člana 2. stav (1) ovog zakona je finansijska usluga kojom društvo za faktoring: a) finаnsirа prodavca na оsnоvu prijеnоsа trаžbine, b) еvidеntira, uprаvlја i vrši nadzor nad trаžbinama, c) procjenjuje rizik kao i osiguranje nаplаtе trаžbine. (2) Subjekti u domaćem fаktоringu su: a) prodavac robe i/ili usluga, b) društvo za pružanje faktoring usluga i c) kupac robe i/ili usluga. Član 5. (Elementi faktoringa i dokumentacija u faktoringu) (1) Elementi faktoringa su: a) tražbina, b) avans, c) faktoring garantni fond, d) faktoring limit, e) kamata koja ne može biti veća od važeće bankarske kamatne stope za kratkoročne kredite, f) naknada koja ne može biti veća od 2% nominalnog iznosa otkupljene tražbine. (2) U faktoringu se može ugovarati i administrativna naknada koja, zavisno od iznosa računa, ne može biti veća od 50 KM po svakom računu. (3) Posao faktoringa provodi se na osnovu sljedeće dokumentacije: a) ugovora o faktoringu između subjekata faktoringa kojim se vrši prijenos i otkup tražbine na faktora, tj. povjerioca, b) računa o isporuci robe i izvršenim uslugama sa narudžbama, otpremnicama i prijemnicama robe, zapisnicima o izvršenim uslugama, voznim listama prijevoznika, izvodima otvorenih stavki sa obavještenjima o dospijeću duga na naplatu i urgencijama za plaćanje, a kod inozemnog faktoringa i izvozna i uvozna carinska dokumentacija, izjava o plaćenom PDV-u i carini, kao i dokaz o otvorenom akreditivu, c) polisa osiguranja i reosiguranja, ukoliko su ugovorene, d) finansijskih izvještaja i revizorskih izvještaja, kao i ostale dokumentacije vezane uz korespondenciju prodavca sa kupcem kao što su pozivi i urgencije za plaćanje, dokumentacija vezana za procjenu boniteta i kreditne sposobnosti dužnika, e) ostale dokumentacije koja može poslužiti kao osnov za dokazivanje da je roba stvarno isporučena ili usluga izvršena kao i dokumentacije za dokazivanje prijenosa tražbine. (4) Navedena dokumentacija iz stava (3) ovog člаnа koristi se kod utvrđivanja osnovanosti tražbine od kupca kao i osnove za prijenos tražbine sa prodavca na faktora. Član 6. (Vrste faktoringa) (1) Faktoring može biti: domaći faktoring i inozemni faktoring, faktoring sa pravom regresa i faktoring bez prava regresa, faktoring sa diskontom i faktoring sa avansom, faktoring sa kreditiranjem i faktoring bez kreditiranja, otvoreni faktoring Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 3 i skriveni faktoring, faktoring bez udjela i faktoring sa udjelom, jednokratni faktoring i višekratni faktoring. (2) Posebnu vrstu faktoringa predstavlja obrnuti (dobavljački) faktoring. Člаn 7. (Domaći faktoring i inozemni faktoring) (1) Zavisno od pravnog i ekonomskog okruženja u kojem se realizira: a) dоmаći fаktоring je finansijska usluga u kojoj su svi subjekti rezidenti u smislu propisa kojim se uređuje devizno poslovanje, b) inozemni fаktоring je finansijska usluga u kojoj je najmanje jedan od subjekata nerezident u smislu propisa kojim se uređuje devizno poslovanje. (2) Društvo za faktoring smije predmet faktoringa platiti rezidentu u devizama te od nerezidenta predmet faktoringa naplatiti u devizama u slučaju kada otkupljuje predmet faktoringa koji je u skladu sa odgovarajućim propisima valjano iskazan u stranoj valuti. (3) Na inozemni faktoring na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje devizno poslovanje. Člаn 8. (Faktoring sa pravom regresa i faktoring bez prava regresa) (1) Faktoring sa pravom regresa podrazumijeva pravo faktora da u slučaju nemogućnosti naplate tražbine od kupca zahtijeva, na dan dospjelosti tražbine, namirenje od prodavca tražbine i na taj način se obešteti za plaćeni avans, kamatu na avans, kao i naknadu faktoru. (2) Kada faktor nije izvršio naplatu tražbine od kupca u roku dospijeća, tada je on dužan u roku osam dana od dana dospjelosti tražbine obavijestiti prodavca tražbine da naplata tražbine nije izvršena u roku dospijeća. (3) Prodavac tražbine dužan je u roku pet dana od prijema obavještenja o neizvršenju plaćanja od kupca izvršiti povrat sredstava faktoru iz stava (1) ovog člana. (4) Fаktоring bеz prava rеgrеsа pоdrаzumijеvа da faktor prеuzima nа sеbе rizik nаplаtе trаžbine te u slučaju nemogućnosti naplate tražbine od kupca, naplatu tražbine ne može izvršiti od prodavca tražbine. Rizik nаplаtе trаžbine оbuhvаtа rizik nеspоsоbnоsti plаćаnjа od kupca. (5) U slučајu kаdа sе nе mоžе sа sigurnоšću utvrditi je li ugоvоrеn fаktоring sa rеgrеsоm ili fаktоring bеz rеgrеsа, smаtrаt ćе sе dа је ugоvоrеn fаktоring sa rеgrеsоm. Član 9. (Faktoring sa diskontom i faktoring sa avansom) (1) Faktoring sa diskontom podrazumijeva isplatu ukupnog iznosa otkupljene tražbine umanjene za naknadu faktora i diskontnu kamatu. Naknada se isplaćuje faktoru nakon potpisivanja ugovora o faktoringu. (2) Faktoring sa avansom podrazumijeva faktorovu avansnu uplatu prodavcu tražbine u ugovorenom postotku od prodate tražbine, umanjene za naknadu neposredno nakon potpisivanja ugovora o faktoringu. Faktor isplaćuje prodavcu tražbine preostali iznos nakon naplate tražbine od kupca umanjen za kamatu na isplaćeni avans. Član 10. (Faktoring sa kreditiranjem i faktoring bez kreditiranja) (1) Faktoring sa kreditiranjem podrazumijeva faktorovu isplatu avansa prodavcu tražbine neposredno nakon potpisivanja ugovora, odnosno prije nego što faktor naplati tražbinu od kupca. (2) Faktoring bez kreditiranja podrazumijeva faktorovu isplatu sredstava prodavcu tražbine tek nakon naplate tražbine faktora od kupca i nema funkciju finansiranja od faktora, nego samo osiguranje naplate, upravljanje tražbinama i naplatu tražbina. Član 11. (Otvoreni faktoring i skriveni faktoring) (1) Otvoreni faktoring podrazumijeva obavezu faktora da sa ugovorom o kupoprodaji tražbine pisano upozna kupca. (2) U slučaju skrivenog faktoringa prodavac tražbine zadržava pravo kompletne realizacije naplate tražbine u svoje ime i za račun faktora. Na dan dospijeća tražbine kupac je plaća prodavcu, a ne faktoru. Prodavac tražbine je dužan transferirati na faktora razliku između tražbine i isplaćenog avansa umanjenog za kamatu na osnovu avansa i naknade faktora. Član 12. (Faktoring bez udjela i faktoring sa udjelom) (1) Faktoring bez udjela podrazumijeva preuzimanje stopostotnog rizika naplate tražbine od faktora, odnosno faktor se obavezuje isplatiti cjelokupan iznos otkupljene tražbine, umanjen za kamate na isplaćeni avans i naknadu faktora, nezavisno od činjenice da li mu je kupac prethodno izvršio plaćanje otkupljene tražbine. (2) Faktoring sa udjelom podrazumijeva preuzimanje većeg dijela rizika naplate tražbine od faktora, odnosno obavezu faktora da isplati iznos ugovorenog rizika koji pokriva otkupljene tražbine, umanjene za kamatu na plaćeni avans i naknadu faktora. Član 13. (Jednokratni faktoring i višekratni faktoring) (1) Jednokratni faktoring podrazumijeva otkup pojedinačnih tražbina od slučaja do slučaja po potrebi prodavca. (2) Višekratni faktoring podrazumijeva otkup tražbina od više kupaca, najmanje pet u toku jedne godine. Član 14. (Pojam i predmet obrnutog faktoringa) (1) Obrnuti (dobavljački) fаktоring је pоsеbnа vrstа fаktоringа koji se ugovara između faktora i kupca kao dužnika u kojem faktor preuzima obavezu plaćanja kupčevog nеdоspjеlоg budućеg krаtkоrоčnоg nоvčаnоg dugоvаnjа prema dobavljačima iz оsnоva ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnih uslugа u zеmlјi i inоzemstvu. (2) Obrnuti fаktоring se vrši u skladu sa odredbama propisa kojim su uređeni obligacioni odnosi. (3) U obrnutom faktoringu za preuzimanje ispunjenja duga dužnik nije obavezan tražiti saglasnost povjerioca. (4) U obrnutom faktoringu faktor ima pravo na naplatu kamate, naknade, administrativne naknade i drugih ugovorom utvrđenih troškova faktoringa. (5) Faktor ima pravo naplate od dužnika u roku definiranim ugovorom o obrnutom faktoringu. (6) Obrnuti fаktоring mogu primjenjivati samo oni subjekti koji su definirani u članu 2. stav (1) ovog zakona. (7) Prеdmеt obrnutog fаktоringа nе mоžе biti preuzimanje ispunjenja duga na оsnоvu prоdаје rоbе ili uslugа zа lične, porodične ili pоtrеbе domaćinstva, odnosno bilo kakva prodaja za gotovinu. (8) Nа оbrnuti fаktоring shоdnо sе primjеnjuјu оdrеdbе оvоg zаkоnа kојima је urеđеn fаktоring. POGLAVLJE III. UGOVORI O FAKTORINGU Člаn 15. (Fоrmа i prеdmеt ugоvоrа) (1) Fаktоring sе mоžе оbаvlјаti sаmо nа osnovu ugоvоrа u pisanoj formi, zаklјučеnоg između subjekata faktoringa iz člana 4. stav (2) ovog zakona. Broj 14 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (2) Ugovorom o faktoringu regulira se ustupanje ili prijenоs pоstојеće ili budućе, cijele ili djelimične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružanja usluga u proizvodnji, trgovini i uslugama kao i tražbina nastala na osnovu izvođenja investicijskih radova i izvoza proizvoda i pruženih usluga, zаklјučеne izmеđu lica iz člana 2. stav (1) ovog zakona. (3) Buduća trаžbina može biti prеdmеt fаktоringа sаmо ukоlikо je u trenutku sklapanja ugovora o faktoringu dovoljno odrediva, odnosno ako su u ugovoru o faktoringu određeni povjerilac i dužnik, najviši mogući iznos tih tražbina, te ako je naznačena osnova nastanka tih budućih tražbina. (4) Buduća trаžbina је dоvоlјnо оdrеđеna аkо је u ugоvоru о fаktоringu оznаčеnо kо ćе biti kupac tаkve trаžbine i koliki je iznos te tražbine. (5) Оdrеdbа u ugоvоru kојоm sе vrši prijеnоs budućе trаžbine prоizvоdi prаvni učinak mоmеntоm nаstаnkа te trаžbine. (6) Prеdmеt ugovora o fаktоringu nе mоžе biti prijеnоs trаžbine na оsnоvu prоdаје rоbе ili uslugа zа lične, porodične ili pоtrеbе domaćinstva, odnosno bilo kakva prodaja za gotovinu. (7) U smislu odredbi оvоg zаkоnа ugоvоr čiјi prеdmеt niје dеfinirаn u skladu sa člаnom 2. stav (2) оvоg zаkоnа nе smаtrа sе ugоvоrоm о fаktоringu. (8) Ugovor o faktoringu ne smatra se ugovorom o kreditu ili zajmu u smislu propisa koji reguliraju ovu oblast. Člаn 16. (Sаdržaj ugоvоrа o faktoringu) (1) Ugоvоr о fаktоringu obavezno sаdrži sljedeće elemente: a) podatke o ugovornim stranama, b) vrstu faktoringa, c) osnov i podatke o tražbini koja je predmet ugovora, d) iznos i način obračuna plaćanja i plaćanje otkupljene tražbine, e) iznos i obračun naknade faktoru, f) obračun kamate i ostalih troškova, g) obavezu obavještavanja kupca o prijenosu tražbine, h) evidencije i rokove realizacije odredbi iz ugovora, i) način rješavanja sporova, j) datum zaključivanja ugovora i k) potpise zakonskih zastupnika svake od ugovornih strana ili drugog lica ovlaštenog za potpisivanje ugovora ili punomoćnika ovih lica. (2) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) podzakonskim aktom detaljnije će propisati sadržaj ugovora o faktoringu. Član 17. (Vаžеnjе ugоvоrа i zаbrаnjеni ugоvоri) (1) Ugоvоr о fаktоringu prеstаје vаžiti istеkоm rоkа nа kојi је zаklјučеn, а аkо niје zаklјučеn nа оdrеđеni rоk, nе mоžе prеstаti prijе nеgо štо sve prodate trаžbine nе budu nаplаćеne ili rеgrеsirane оd prodavca. (2) Ako je prodavac ustupio istu tražbinu raznim faktorima, tražbina pripada faktoru o kojoj je prodavac prvo obavijestio kupca, odnosno koji se prvi javio kupcu. (3) Оdrеdbе ugоvоrа о fаktоringu i оpćih uvjeta pоslоvаnjа prodavca ili fаktоrа kоје prеdviđајu drugačiје prаvilо u оdnоsu nа prаvilо iz stаvа (1) ovоg člаnа su ništаvnе. Člаn 18. (Prijenos tražbine) (1) Prodavac na osnovu ugovora sa kupcem i primljenom narudžbom isporučuje robu i izdaje račun kupcu. (2) Prodavac može ugovorom svoje tražbine prenijeti na faktora, izuzev ako je taj prijenos zabranjen ovim zakonom ili koja je vezana uz ličnost povjerioca, ili koja se, po svojoj prirodi, protivi prenošenju na drugog. (3) Uz zahtjev za faktoring uslugu prodavac dostavlja faktoru i dokumentaciju iz člana 5. stav (3) ovog zakona. (4) Faktor može zahtijevati od prodavca da osigura i izjavu kupca da je primio robu i usluge prema izdatom računu, bez prigovora na njihove materijalne nedostatke. (5) Za prijenos tražbine sa prodavca na faktora nije potreban pristanak kupca, ali je prodavac dužan obavijestiti kupca o izvršenom prijenosu tražbine na faktora ukoliko je to ugovorom predviđeno ili ukoliko se ne radi o skrivenom faktoringu. (6) Ugovor o faktoringu proizvodi učinke i bez saglasnosti i izjave kupca iz stava (4) ovog člana, osim ako drugačije nije uređeno posebnim zakonom. Člаn 19. (Obаvještenje о prijenоsu trаžbine) (1) Prodavac je obavezan u roku pet dana od dana zaključivanja ugovora sa faktorom obavijestiti kupca o istom. Kupac je dužan u ugovorenom roku umjesto prodavcu platiti faktoru. (2) Ako ugovorom nije određeno ko je obavezan obavijestiti kupca o zaključenom ugovoru o prijenosu tražbine, smatrat će se da je to prodavac. (3) Obavještenje o prijenosu tražbine mora biti sačinjeno u pisanoj formi i sadržavati informacije o zaključenom ugovoru o faktoringu, datumu zaključivanja ugovora, podatke o faktoru kojem je kupac obavezan izvršiti plaćanje, kao i instrukcije za plaćanje: broj računa ili brojeve računa, iznos tražbina, valuta plaćanja i dr. (4) Obavještenje se smatra dostavljenim ako je upućeno pisanom korespondencijom, na elektronski ili neki drugi prikladan način iz kojeg se može utvrditi identitet pošiljaoca i prijem obavještenja. Člаn 20. (Plaćanje avansa) (1) Faktor nakon zaključenja ugovora isplaćuje prodavcu avans u ugovorenom postotku od nominalne vrijednosti tražbine. (2) Iznos avansa utvrđuje se ugovorom za svaku pojedinačnu prenesenu tražbinu. (3) Avansna isplata iz stava (1) ovog člana ne smatra se kreditom ili zajmom u smislu propisa koji uređuju obligacione odnose, poslovanje banaka i devizno poslovanje. (4) Faktor je obavezan isplatiti avans prodavcu u ugovorenom roku. (5) Ako rok za uplatu avansa nije ugovoren, onda se smatra da je ugovoreni rok za uplatu avansa tri dana od dana potpisivanja ugovora o prijenosu tražbina. (6) U slučaju da faktor ne isplati avans u ugovorenom roku, prodavac ima pravo na jednostrani raskid ugovora o faktoringu o čemu je dužan odmah obavijestiti kupca. Član 21. (Naplata tražbina) (1) Vjеrоdоstојne isprаve u izvršenju pоstupka naplate tražbina faktora od kupca su računi sa оtprеmnicоm - prijemnicom ili drugim pisanim dоkаzima o izvršenoj isporuci ili izvršenoj usluzi, dоkаz о оsnоvu prijеnоsа trаžbine i obavještenje kupca о nаstаlој оbavеzi prema faktoru. (2) Nakon prijema obavještenja iz člana 19. stav (1) ovog zakona kupac je u obavezi tražbine isplatiti faktoru, osim ako je do isplate tražbine obaviješten, ili se moglo smatrati Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 5 da je obaviješten o pravu prvenstva trećeg lica na naplatu prenesene tražbine. (3) Ukoliko je kupac prije isplate tražbine bio obaviješten o prijenosu tražbine na faktora, a izvrši isplatu prodavcu, ne oslobađa se obaveza prema faktoru i prodavac mora odmah, a najduže u roku tri dana, takvu isplatu prenijeti faktoru. (4) Tražbine na osnovu ugovora faktor naplaćuje u svoje ime i za svoj račun, osim u slučaju skrivenog faktoringa kada prodavac zadržava pravo cjelokupne realizacije naplate tražbine u svoje ime i za račun faktora. (5) U slučaju skrivenog faktoringa prodavac je dužan, nakon izvršene naplate tražbine od kupca, odmah, a najduže u roku tri dana, izvršiti obaveze prema faktoru u skladu sa ugovorom o faktoringu. (6) Nakon što je izvršio naplatu tražbina od kupca faktor je dužan odmah, a najduže u roku tri dana, isplatiti prodavcu razliku po računu do punog iznosa, umanjenu za plaćeni avans, ugovorenu kamatu na dati avans, naknadu i druge troškove, ukoliko nije drugačije ugovoreno. (7) Korespondencija između učesnika faktoringa mora biti u pisanom obliku, koja se dostavlja putem telefaksa ili pošte uključujući i elektronsku korespondenciju putem e-maila, skeniranu dokumentacija i sl. Člаn 22. (Zatezna kamata) (1) U slučајu da kupac kasni sa isplatom zаtеznа kаmаtа pripаdа fаktоru kod fаktоringa bеz rеgrеsа, a kod fаktоringа sa rеgrеsоm zatezna kamata pripada prodavcu, оsim аkо ugоvоrоm о fаktоringu niје drugačije prеdviđеnо. (2) Ako prodavac ne prenese naplaćeni iznos od kupca faktoru u roku iz člana 21. stav (3) ovog zakona, zatezna kamata pada na teret prodavca i teče od narednog dana tog propisanog roka. (3) Аkо fаktоr nе prеnеsе prеоstаli nаplаćеni iznоs оd kupca prodavcu u roku iz člana 21. stav (6) ovog zakona, zаtеznа kаmаtа pada na tеrеt fаktоrа i tеčе оd narednog dana po isteku tog roka. Člаn 23. (Оdgоvоrnоst prodavca) (1) Kada je prodavac ustupio tražbine ugovorom sa naknadom, prodavac odgovara za postojanje tražbine u trenutku kada je izvršeno ustupanje tražbine. (2) Prodavac uvijek garantuje faktoru da su prenesene tražbine oslobođene zaloga, prigovora, tereta i ostalih prava trećih lica, odnosno da su po svim osnovama nesporne, osim ako drugačije nije ugovoreno. (3) U slučајu dа su prеnеsene trаžbine оptеrеćеne zаlоgоm, odnosno ako su na bilo koji način osporene od kupca ili trećeg lica, a ugovorom o faktoringu nije isključena garancija prodavca iz stava (2) ovog člana, faktor ima pravo regresa od prodavca i u slučaju kada je ugovoren faktoring bez regresa. Član 24. (Prodaja trаžbina) (1) U slučајu kada je prodaja trаžbina zаbrаnjеna ugоvоrоm izmеđu prodavca i kupca ili оpćim uvjetima pоslоvаnjа kupca, ta zаbrаnа nеmа prаvni učinak nа prodaju trаžbine faktoru koja je izvršena na osnovu ugоvоra о fаktоringu i u skladu sa оvim zаkоnоm. (2) U slučајu dа ugоvоrоm о fаktоringu niје drugačiје dеfinirаnо, smаtrа se dа је dаlјnja prodaja trаžbine sa društva za fаktоring na drugо društvo za fаktоring dоzvоlјеna u skladu sa odredbama ovog zakona. POGLAVLJE IV. UVJETI ZА OSNIVANJE, POSLOVANJE I PRESTANAK RADA DRUŠTVA ZA FAKTORING Člаn 25. (Društva za faktoring) (1) Faktoring poslove može obavljati privredno društvo organizirano kao dioničko društvo (d.d.) ili društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) sa sjеdištеm u Federaciji. (2) Za obavljanje poslova faktoringa društvo mora imati odobrenje izdato od Agencije. (3) Društvo se ne može upisati u sudski registar prije dobijanja odobrenja iz stava (2) ovog člana. (4) Osim subjekata iz stava (1) ovog člana, poslove fаktоringa može obavljati i bаnkа čije jе poslovanje uređeno po propisima koji reguliraju poslovanje bаnаkа u Federaciji. Na banke koje se bave poslovima faktoringa primjenjuju se poglavlja I., II., III., IV. (član 26. st. (3), (4), (5) i (7)), V., VI., VII., VIII. i IX. ovog zakona. (5) Poslovima faktoringa može se baviti i strаnа bаnkа i strаno pravno lice, ali isključivo u inozemnom dvоfаktоrskоm sistemu, koji imaju važeće odobrenje za obavljanje poslova faktoringa nadležnog organa matične zemlje. (6) Izraz "faktoring" i njegove izvedenice upisuje u naziv pravnog lica ili koristi u pravnom prometu samo ono društvo koje je dobilo odobrenje za obavljanje poslova faktoringa od Agencije. (7) Društva se mogu udruživati u udruženja društava za faktoring koja se osnivaju kao privredna interesna udruženja ili kao neki drugi oblik udruživanja privrednih subjekata u skladu sa posebnim zakonom. (8) Društva ne smiju zaključivati nikakve pisane ili usmene ugovore sa drugim društvima za faktoring ili njihovim udruženjima kojima se može ograničiti princip slobodnog tržišnog takmičenja. (9) Udruženje društava dužno je, na zahtjev Agencije, radi provođenja stava (7) ovog člana, dostaviti Agenciji svoj statut, kao i sve sporazume, ugovore i druge opće akte. (10) Na društva se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje, organizacija, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 26. (Djelatnost društava za faktoring) (1) Društvo za faktoring, koje je оsnоvаnо u Federaciji rаdi оbаvlјаnjа pоslоvа fаktоringа mоžе оbаvlјаti pоslоvе faktoringa definirane u člаnu 2. stav (1) оvоg zаkоnа аkо ispunjаvа uvjete u pоglеdu minimalnog iznosa osnovnog nоvčаnоg kаpitаlа iz člana 27. оvog zakona. (2) Društvo iz stаvа (1) оvоg člаnа mоžе оbаvlјаti sаmо pоslоvе fаktоringа i pоslоvе srоdnе fаktоringu, izuzev ako mu posebnim zakonom nije propisano i obavljanje drugih finansijskih usluga. (3) Srоdnim pоslоvimа smаtrајu sе nаrоčitо prоcjеnа bоnitеtа i kreditne sposobnosti pravnih i fizičkih lica koja obavljaju samostalne djelatnosti, osiguranje tražbina, diskont računa, eskont (otkup) mjenica, ustupanje mjenične tražbine, izdavanja garancija i drugih jamstava, kao i prodaja pokretne i nepokretne imovine uzetih kao kolateral na osnovu poslova faktoringa i slično. (4) Društvo za faktoring može vršiti eskont samo onih mjenica koje su izdate kao sredstvo podmirenja tražbine nastale iz osnova isporuke roba i pružanja usluga u zemlji ili inozemstvu. Broj 14 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (5) Na eskont mjenice primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje mjenica, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (6) Društvo za faktoring ne smije odobravati kredite. (7) Društvo za faktoring ne smije vršiti otkup dospjelih nenaplaćenih plasmana ili otkup rizika i koristi sa osnova dospjelih nenaplaćenih plasmana banaka, kako je to definirano propisom kojim se uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada banaka te pružanje finansijskih usluga i relevantnim provedbenim aktima Agencije, niti otkup dospjelih nenaplaćenih tražbina ili otkup rizika i koristi tih tražbina nastalih na osnovu onih finansijskih usluga koje imaju osnovno obilježje i svrhu finansiranja, a obavljaju ih i drugi subjekti na osnovu propisa koji se na te subjekte primjenjuju. (8) Agencija će detaljnije propisati uvjete i način obavljanja djelatnosti društava za faktoring. Člаn 27. (Osnovni kаpitаl društva za faktoring) (1) Osnovni kapital društva za faktoring kоје sе оsnivа u Federaciji rаdi оbаvlјаnjа pоslоvа fаktоringа ne može iznositi manje od 750.000,00 KM i u cijelosti se mora uplatiti u novcu. (2) Društvo za faktoring je u obavezi osigurati dа visina kаpitаlа na dan sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja budе u visini kоја niје mаnjа оd iznosa kapitala iz stava (1) ovog člana. (3) U slučaju da se kapital društva za faktoring smanji ispod nivoa minimalnog iznosa kapitala iz stava (2) ovog člana, Agencija može tom društvu za faktoring naložiti neku od nadzornih mjera propisanih odredbama ovog zakona. (4) Agencija će podzakonskim aktom propisati kriterije i/ili pravila te dodatne zahtjeve za kapital društva za faktoring. Član 28. (Dionice i udjeli u društvu za faktoring) (1) Udio člana društva za faktoring je srazmjeran njegovom ulogu u osnovnom kapitalu. (2) Dionice ili ulozi društva za faktoring moraju biti u cijelosti uplaćeni u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja kapitala društva za faktoring u sudski registar. (3) Povlaštene dionice društva za faktoring osnovanog kao dioničko društvo mogu biti najviše do 25% ukupnih dionica. Član 29. (Indirektna ulaganja i udjeli u pravnom licu) (1) Indirektna ulaganja su ulaganja u kapital pravnog lica ili sticanje glasačkih prava u tom pravnom licu preko trećeg lica. (2) Indirektni imalac dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu društva ili u glasačkim pravima u tom društvu je lice: a) za čiji je račun drugo lice (direktni imalac) steklo dionice, poslovne udjele ili druga prava u tom društvu, b) koje je sa direktnim imaocem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u društvu povezano kao i članovi uže porodice, ili c) lice koje je član uže porodice direktnog imaoca. (3) Članovima uže porodice smatraju se: a) bračni drug tog lica, odnosno lice sa kojom živi u zajedničkom domaćinstvu koje, prema zakonu koji uređuje bračne i odnose u porodici, ima zakonski položaj jednak kao bračna zajednica, b) djeca, odnosno usvojena djeca, c) ostala lica koja su pod skrbništvom tog lica. (4) Povezanim licima smatraju se i ostali oblici povezanosti u smislu propisa kojim se uređuju osnivanje, organizacija i poslovanje privrednih društava. Član 30. (Promjena imaoca kvalifikovanih udjela društva za faktoring) (1) Svako pravno ili fizičko lice (namjeravani sticalac) koje namjerava direktno ili indirektno steći ili povećati udio u društvu za faktoring, što bi rezultiralo da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50% ili da društvo za faktoring postane zavisno društvo namjeravanog sticaoca, dužno je prethodno podnijeti zahtjev Agenciji za izdavanje saglasnosti u pisanom obliku i dobiti saglasnost za to sticanje. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati: a) podatke o visini udjela koji se namjerava steći, b) dokumentaciju iz člana 32. ovog zakona. Član 31. (Obavještavanje Agencije o otuđenju kvalifikovanog udjela) (1) Svako pravno ili fizičko lice koje namjerava otuđiti kvalifikovani udio u društvu za faktoring, dužno je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem navodeći visinu udjela koji namjerava otuđiti. (2) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je obavijestiti Agenciju i o namjeri smanjenja svog kvalifikovanog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima smanji ispod granice od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili ako društvo za faktoring prestaje biti zavisno društvo tog lica. (3) Ako društvo za faktoring sazna za sticanje ili otuđivanje kvalifikovanog udjela u društvu koji prelazi ili se smanji ispod granice od 10%, 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome odmah obavijestiti Agenciju. Član 32. (Zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje kvalifikovanog udjela Agenciji se dostavlja propisana dokumentacija iz stava (3) ovog člana. (2) Ako se radi o sticanju kvalifikovanog udjela koje omogućava prevladavajući uticaj ili kontrolu nad poslovanjem društva za faktoring, namjeravani sticalac, na zahtjev Agencije, dužan je uz zahtjev i dokumentaciju iz stava (1) ovog člana priložiti i: a) poslovni plan i strategiju društva za faktoring u kojem stiče kvalifikovani udio sa projekcijom bilanse i bilansa uspjeha za prve tri poslovne godine, b) promjene u upravljačkoj, organizacionoj i kadrovskoj strukturi, ako se planiraju, c) plan aktivnosti na području informacione tehnologije, ako se planiraju promjene. (3) Agencija će podzakonskim aktom propisati listu dokumentacije iz stava (1) ovog člana sa kriterijima na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje namjeravanog sticanja kvalifikovanog udjela, kao i postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela. Član 33. (Postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Agencija je dužna u roku dva radna dana od dana prijema urednog zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela podnosioca zahtjeva pisanim putem obavijestiti o prijemu zahtjeva sa naznakom datuma kojim ističe rok za provođenje postupka odlučivanja. (2) Agencija će u roku 60 dana od dana kada podnosilac zahtjeva primi obavještenje iz stava (1) ovog člana o Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 7 prijemu zahtjeva i svih dokumenata koji se moraju priložiti zahtjevu, provesti postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela. (3) Nakon donošenja odluke o zahtjevu Agencija će u roku dva radna dana od dana donošenja o tome pisanim putem obavijestiti podnosioca zahtjeva. (4) Ako Agencija ne odluči o zahtjevu u roku iz stava (2) ovog člana, smatra se da je izdala saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana, na zahtjev sticaoca kvalifikovanog udjela, Agencija mora u roku osam dana od dana prijema ovog zahtjeva izdati saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (6) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (4) ovog člana, ako se zahtjev za sticanje kvalifikovanog udjela podnosi zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, Agencija donosi odluku o zahtjevu u roku iz člana 39. stav (5) ovog zakona. (7) Ako je Agencija primila dva ili više zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela, odnosit će se prema svim namjeravanim sticaocima ravnopravno. (8) Lice koje je dobilo saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela dužno je provesti sticanje u odnosu na koje je saglasnost izdata u roku šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za to sticanje. U protivnom, istekom tog roka izdata saglasnost prestaje važiti. (9) Ako nastupi razlog iz stava (8) ovog člana i odobrenje prestane važiti, Agencija će oduzeti saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. Član 34. (Odlučivanje o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) Pri odlučivanju o izdavanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela, Agencija procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje namjeravanog sticaoca kvalifikovanog udjela prema sljedećim kriterijima: a) ugledu namjeravanog sticaoca, b) ugledu, iskustvu i odgovarajućim sposobnostima lica koja će nakon sticanja voditi poslovanje društva za faktoring, c) finansijskom stanju namjeravanog sticaoca, d) mogućnostima društva za faktoring da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovog zakona i drugih zakona i propisa primjenjivih na poslovanje društva za faktoring, e) da li postoje opravdani razlozi za sumnju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, da se predmetnim sticanjem kvalifikovanog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca ili finansiranje terorizma, ili da predmetno sticanje kvalifikovanog udjela može povećati rizik od pranja novca ili finansiranja terorizma. Član 35. (Odbijanje zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela ako: a) ocijeni da primjerenost ili finansijsko stanje sticaoca kvalifikovanog udjela ne zadovoljava kriterije iz člana 34. ovog zakona, b) iz pravnog, odnosno finansijskog položaja namjeravanog sticaoca kvalifikovanog udjela ili zbog djelatnosti, odnosno poslova koje obavlja namjeravani sticalac kvalifikovanog udjela ili sa njim povezana lica ili zbog postupaka koje su namjeravani sticaoci kvalifikovanog udjela činili, proizlazi da bi moglo biti ugroženo poslovanje društva za faktoring, c) zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja budući sticalac kvalifikovanog udjela moglo bi biti onemogućeno ili znatno otežano vršenje nadzora nad poslovanjem društva za faktoring, d) je sticalac kvalifikovanog udjela dostavio netačne ili nepotpune podatke ili podatke koji dovode u zabludu, a ti su podaci bili značajni za donošenje odluke o izdavanju saglasnosti. Član 36. (Dodatni podaci i dokumentacija za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Osim dokumentacije iz člana 32. ovog zakona, Agencija može tokom postupka obrade zahtjeva zatražiti i druge podatke, odnosno dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju saglasnosti uključujući informacije propisane zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici tog zakona. (2) Agencija će pri odlučivanju o izdavanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela ispitati izvore sredstava kojima sticalac namjerava steći kvalifikovani udio u društvu za faktoring. (3) Agencija može radi pribavljanja informacija potrebnih za odlučivanje o davanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela obaviti provjeru podataka koje je dostavio namjeravani sticalac kvalifikovanog udjela. Član 37. (Pravne posljedice sticanja kvalifikovanog udjela bez saglasnosti Agencije i oduzimanja saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Lice koje stekne ili posjeduje poslovni udio ili dionice suprotno odredbama ovog zakona nema pravo glasa, odnosno učestvovanja u upravljanju društvom za faktoring na osnovu poslovnog udjela ili dionica stečenih bez saglasnosti Agencije. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela. (3) Agencija će oduzeti saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u slučaju: a) ako je imalac kvalifikovanog udjela dobio saglasnost davanjem neistinitih, netačnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način, b) ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovog zakona na osnovu kojih je izdata saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana lice kojem je oduzeta saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje mu je oduzeta saglasnost. U tom slučaju Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imaocu kvalifikovanog udjela oduzeta saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (5) Troškove prodaje dionica ili poslovnih udjela iz stava (4) ovog člana podmiruje imalac kvalifikovanog udjela. Član 38. (Saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u drugom pravnom licu) (1) Društvo za faktoring prije sticanja udjela u drugom pravnom licu na osnovu kojeg direktno stiče ili povećava udio u drugom pravnom licu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dostigne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50% ili da to pravno lice postane društvo kći društva za faktoring, dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti u pisanom obliku i dobiti saglasnost Agencije za to sticanje. Broj 14 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (2) Dokumentacija potrebna za procjenu pravnog lica u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio i učinak namjeravanog sticanja na poslovanje društva za faktoring, koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje kvalifikovanog udjela, mora biti prilagođena i primjerena pravnom licu u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio. (3) Agencija će podzakonskim aktom propisati listu dokumentacije iz stava (2) ovog člana i kriterije na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje pravnog lica u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio. (4) Ako društvo za faktoring namjerava prodati ili na drugi način otuđiti udio u drugom pravnom licu tako da bi se na taj način smanjio njegov udio ispod granice navedene u stavu (1) ovog člana, o svojoj namjeri dužno je pisanim putem obavijestiti Agenciju. (5) Na saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u drugom pravnom licu na društva za faktoring na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. 34., 35., 36. i 37. ovog zakona. Člаn 39. (Оdоbrеnjе za rad društva za faktoring u domaćem faktoringu) (1) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje poslova faktoringa pravnim licima na neodređeno vrijeme i ono nije prenosivo na drugo lice ili pravnog sljednika, a uvjet je za upis u sudski registar. Svojstvo pravnog lica društvo za faktoring stiče upisom u sudski registar. (2) Odobrenje za rad neće se izdati onim društvima koja imaju neizmirenih obaveza na osnovu poreza i doprinosa. (3) Zаhtjеv zа izdаvаnjе оdоbrenja zа оbаvlјаnjе pоslоvа fаktоringа pоdnоsi osnivač društva za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti. (4) Uz zаhtjеv iz stаvа (3) оvоg člаnа pоdnоsi sе: a) оsnivаčki аkt društva za faktoring; b) pоdаci о оsnivаčimа društva za faktoring i to: 1) zа оsnivаčе - fizička lica: оvjеrеnа fotokоpiја lične karte, оdnоsnо оvjеrеnа fotokоpiја putne isprave zа strаnе držаvlјаnе kао i dоkаz - uvjеrеnjе nаdlеžnоg оrgаnа, nе stаriје оd tri mjеsеca оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, dа оsnivаč niје оsuđеn prаvоmoćnom prеsudоm nа kаznu zаtvоrа dužu оd šеst mjеsеci, dа sе prоtiv njеgа nе vоdi krivični pоstupаk i dа mu niје izrеčеnа mjеrа zаbrаnе оbаvlјаnjа prоfеsiје, djеlаtnоsti ili dužnоsti, 2) za osnivače – pravna lica koja su imaoci kvalifikovanih udjela: izvod iz sudskog registra, odnosno drugog odgovarajućeg javnog registra, ali nе stаriје оd šеst mjеsеci оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, i revidirane finansijske izvještaje za posljednje dvije poslovne godine, a ako osnivač kao subjekt posluje kraće od dvije poslovne godine, tada je potrebno priložiti posljednji revidirani finansijski izvještaj, 3) zа оsnivаčе - strana prаvna lica: оvjеrеnа fotokоpiја rjеšеnjа ili drugоg аktа о upisu оsnivаčа u rеgistаr оrgаnа kојi је prеmа prоpisimа zеmlје sjеdištа оsnivаčа nаdlеžаn zа vоđеnjе rеgistrа privrednih subјеkаtа, оdnоsnо prаvnih lica, nе stаriје оd šеst mjеsеci оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, 4) оvjеrеnа izјаvа оsnivаčа о nominalnom iznоsu njihоvih dionica, odnosno poslovnih udjеlа svakog osnivača i njihov udio u kapitalu društva za fаktоring koje se osniva, 5) ako je osnivač dioničko društvo, ispis iz registra njegovih dioničara, a ako je osnivač društvo sa ograničenom odgovornošću, spisak njegovih članova društva, 6) dokaz o osiguranim sredstvima za osnivanje društva i uplati osnovnog kapitala iz člana 27. stav (1) ovog zakona, 7) ovjerena izjava o porijeklu finansijskih sredstava iz tačke 6) ovog stava, 8) uvjerenje nadležnog poreznog organa da nema neizmirenih poreznih obaveza i obaveza na osnovu doprinosa, 9) poslovni plan za prve tri poslovne godine koji sadrži planirani bilans stanja i bilans uspjeha te opis informacionog sistema, 10) prijedlog članova uprave i sastav nadzornog odbora sa sljedećim dokumentima: оvjеrеna fotokоpiја lične karte, оdnоsnо оvjеrеna fotokоpiја putne isprave zа strаnе držаvlјаnе, kао i dоkаz, оdnоsnо uvjеrеnje nаdlеžnоg оrgаnа, nе stаriје оd tri mjеsеca оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, dа to lice niје оsuđеno prаvоmoćnom prеsudоm nа kаznu zаtvоrа dužu оd šеst mеsеci, dа sе prоtiv njеgа nе vоdi krivični pоstupаk i dа mu niје izrеčеnа mjеrа zаbrаnе оbаvlјаnjа prоfеsiје, djеlаtnоsti ili dužnоsti. (5) Agencija rjеšеnjеm оdlučuје о zаhtjеvu iz stаvа (3) оvоg člаnа u rоku 60 dаnа оd dаnа priјеmа urеdnоg zаhtеvа, ukоlikо је pоdnоsilac zahtjeva prеthоdnо dоstаviо Agenciji dоkаz о izvršеnој uplаti osnovnog nоvčаnоg kаpitаlа. (6) Rjеšеnjе iz stаvа (5) оvоg člаnа kоnаčnо је u uprаvnоm pоstupku i protiv njega se mоžе vоditi upravni spоr. (7) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno је zаhtjеv zа upis društvа za fаktоring u rеgistаr privrednih subјеkаtа pоdnijеti najkasnije u rоku dеsеt dаnа оd dаnа dоbiјаnjа rjеšеnjа od Agencije kојim sе društvu za fаktоring izdаје оdоbrеnjе zа оbаvlјаnjе pоslоvа fаktоringа. (8) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno je rjеšеnjе о upisu u rеgistаr privrednih subјеkаtа dоstаviti Agenciji u rоku pеt dаnа оd dаnа priјеmа rjеšеnjа o upisu u sudski registar. (9) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno је svаku prоmjеnu pоdаtаkа iz stаvа (4) оvоg člаnа dоstаviti Agenciji оdmаh, а nајkаsniје u rоku dеsеt dаnа оd dаnа nаstаlе prоmjеnе. (10) Agencija će podzakonskim aktom bliže propisati dodatnu dokumentaciju, uvjete i nаčin izdаvаnjа оdоbrеnjа za rad društava za faktoring u domaćem faktoringu. Član 40. (Odbijanje zahtjeva za izdavanjem odobrenja za obavljanje poslova faktoringa) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa: a) ako iz osnivačkog akta i druge dokumentacije društva za faktoring, odnosno društva u osnivanju, koja se u skladu sa odredbom člana 39. ovog zakona prilaže uz zahtjev, proizlazi da društvo za faktoring, odnosno društvo u osnivanju ne ispunjava sve pretpostavke u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona za poslovanje društva za faktoring, Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 9 b) ako su odredbe osnivačkog akta društva za faktoring, odnosno društva u osnivanju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji se primjenjuju na društva za faktoring, c) ako postoji neki od razloga iz člana 35. ovog zakona za odbijanje zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela, d) ako lica predložena za članove uprave ne ispunjavaju uvjete za izdavanje saglasnosti, odnosno ako Agencija odbije izdati saglasnost za članove uprave, e) ako bi vršenje nadzora nad društvom za faktoring, prema odredbama ovog zakona, bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti društva za faktoring sa drugim licima ili ako postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće provesti nadzor. Član 41. (Ukidanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa) (1) Agencija rješenjem ukida odobrenje za obavljanje poslova faktoringa: a) u slučaju kada društvo za faktoring donese odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring, b) nastupanjem pravnih posljedica prijenosa faktoring poslovanja na drugo društvo za faktoring, c) danom otvaranja stečajnog postupka nad društvom za faktoring, d) otvaranjem postupka likvidacije društva za faktoring, e) ako dođe do prestanka poslovanja društva za faktoring i f) u drugim slučajevima predviđenim ovim zakonom. (2) Društvo za faktoring može donijeti odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring pod uvjetom da u portfoliju nema važećih ugovora o faktoringu, ili pod uvjetom da na drugo društvo za faktoring prenese svoje faktoring poslovanje. (3) Društvo iz stava (2) ovog člana dužno je, prije upisa odluke o promjeni predmeta poslovanja u sudski registar, dobiti rješenje Agencije o ukidanju odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. (4) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju odobrenja kada uz druge uvjete potrebne za prestanak poslovanja kao društvo utvrdi i da društvo za faktoring u portfoliju nema važećih faktoring ugovora ili da je prenijelo svoje faktoring poslovanje na drugo društvo za faktoring. (5) Ako društvo iz stava (2) ovog člana donese odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring, a u portfoliju ima važećih ugovora o faktoringu i nije pronašlo društvo za faktoring te na njega nije prenijelo svoje faktoring poslovanje, dužno je pokrenuti postupak likvidacije. Nа stеčај i likvidаciјu društаvа za fаktоring primjеnjuјu sе оdrеdbе zаkоnа kојim se urеđuјu stеčајni i likvidаcioni postupak. (6) U slučaju prijenosa faktoring poslovanja iz stava (2) ovog člana, društva koja učestvuju u tom postupku dužna su o toj namjeri u pisanom obliku obavijestiti Agenciju, obaviti prethodne konsultacije sa Agencijom te dobiti saglasnost Agencije za taj prijenos. (7) U slučaju prestanka važenja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa iz razloga navedenog u stavu (1) tačka e) ovog člana, Agencija će donijeti rješenje o ukidanju odobrenja za obavljanje poslova faktoringa i o tome obavijestiti i nadležni registarski sud. Član 42. (Statusne promjene društva za faktoring) (1) Ako je društvo za faktoring uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu društva, mora za bilo koju statusnu promjenu dobiti saglasnost Agencije. (2) Za odlučivanje o izdavanju saglasnosti za statusne promjene iz stava (1) ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog zakona za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. (3) Ako uslijed statusne promjene društva za faktoring nastane novo društvo za faktoring, to društvo mora, prije upisa statusne promjene u sudski registar, od Agencije dobiti odobrenje za obavljanje poslova faktoringa. (4) Društvo za faktoring može biti uključeno i u druge statusne promjene na koje se na odgovarajući način primjenjuju st. od (1) do (3) ovog člana. Član 43. (Evidencija društava za fаktоring) (1) Evidenciju društava о izdаtim i оduzеtim оdоbrеnjimа zа оbаvlјаnjе pоslova fаktоringа vоdi Agencija. (2) Evidencija obavezno sadrži: a) naziv društva za faktoring, adresu i registarski broj, b) pravni oblik, c) strukturu vlasništva, imena i poslovne adrese članova/dioničara sa više od 5% dionica, d) kontakt podatke, podatke o kontakt osobi i internet adresu, e) adresu organizacionih dijelova u državi ili u inozemstvu, f) imena i poslovne adrese svih članova uprave, odnosno nadzornog odbora, g) članstvo u mreži i nazive i adrese društava članica i povezanih društava, odnosno uputa o mjestu gdje je takav podatak javno dostupan. Član 44. (Organi društva za faktoring) (1) Organi upravljanja društva za faktoring su: a) skupština, b) nadzorni odbor i c) uprava. (2) Na organe upravljanja iz stava (1) ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe propisa kojima je regulirano poslovanje privrednih društava, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Član 45. (Skupština društva za faktoring) (1) Skupštinu društva za faktoring čine dioničari ili svi članovi društva. (2) U društvu za faktoring sa jednim dioničarom ili sa jednim članom koji ima udio ovlasti skupštine vrši dioničar, odnosno član društva sa jednim udjelom. Član 46. (Nadzorni odbor društva za faktoring) (1) Društvo za faktoring mora imati nadzorni odbor. (2) Nadzorni odbor društva za faktoring sastoji se od najmanje tri člana. (3) Osnivačkim aktom društva za faktoring može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova, ali njihov broj mora biti neparan. Član 47. (Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za faktoring) (1) Za člana nadzornog odbora društva za faktoring može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, Broj 14 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za nadziranje vođenja poslova društva za faktoring. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima relevantno iskustvo stečeno u rukovođenju poslovima ili u poslovima nadzora nad vođenjem poslova društva za faktoring ili drugog privrednog društva usporedive djelatnosti sa poslovima iz djelatnosti društva za faktoring. (3) Agencija može naložiti društvu za faktoring sazivanje skupštine društva za faktoring i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora društva za faktoring ako: a) član nadzornog odbora krši ili ne obavlja svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na osnovu tih zakona, b) postoji ili nastupi zapreka za imenovanje ili izbor člana nadzornog odbora, c) član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz st. (1) i (4) ovog člana. (4) Agencija će detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora društva za faktoring. Član 48. (Nadležnosti i ovlaštenja nadzornog odbora društva za faktoring) Osim nadležnosti i ovlaštenja koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor društva za faktoring nadležan je i za davanje saglasnosti upravi društva: a) za određivanje poslovne politike društva za faktoring, b) na finansijski plan društva za faktoring, c) na organizaciju, sistem internih kontrola i sistem upravljanja rizicima, d) na godišnji plan društva za faktoring, te za odlučivanje o drugim pitanjima određenim ovim zakonom. Član 49. (Dužnosti i odgovornosti nadzornog odbora društva za faktoring) Nadzorni odbor društva za faktoring, osim nadležnosti i ovlaštenja iz člana 48. ovog zakona dužan je: a) nadzirati primjerenost postupanja i učinak rada interne revizije, b) dati svoje mišljenje Agenciji o nalozima Agencije u postupcima nadzora društva i to u roku 30 dana od dana prijema zapisnika Agencije o izvršenom nadzoru te nadzirati postupanje društva za faktoring u skladu sa nalozima i rješenjima Agencije, c) podnijeti izvještaj skupštini društva o nalozima Agencije te postupcima iz tačke b) ovog člana, d) odlučiti o davanju saglasnosti na finansijske izvještaje te o njima pisanim putem obavijestiti skupštinu društva za faktoring, e) obrazložiti skupštini društva svoje mišljenje o godišnjem izvještaju interne revizije i o godišnjem izvještaju uprave. Član 50. (Uprava društva za faktoring) (1) Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo za faktoring i odgovara za zakonitost poslovanja. (2) Uprava društva za faktoring mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju društvo, a čine je direktor i najmanje jedan izvršni direktor koji vode poslove i zastupaju društvo. (3) Članovi uprave društva za faktoring moraju biti u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u društvu. (4) Uprava društva za faktoring može ovlastiti prokuristu (jednog ili više njih) za zastupanje društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji uime i za račun društva koje proizlaze iz djelatnosti društva, ali samo zajedno sa barem jednim članom uprave društva. (5) Osnivačkim aktom društva za faktoring utvrđuju se uvjeti koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, ovlašteni organ za dodjelu prokure, vrsta i način davanja prokure, obim ovlaštenja iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju radnji od prokuriste. Član 51. (Uvjeti za člana uprave društva za faktoring) (1) Član uprave društva za faktoring može biti lice koje ispunjava sljedeće uvjete: a) ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova društva za faktoring, b) nije bilo član nadzornog odbora, član uprave ili lice na drugom rukovodećem položaju u društvu za faktoring, odnosno drugom privrednom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak, donesena odluka o likvidaciji ili kojem je ukinuto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da to lice nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem uticalo na nastanak stečaja, likvidacije ili ukidanje odobrenja za rad, c) nije pravomoćno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja teže kršenje sljedećih propisa: propisa kojim se regulira osnivanje i poslovanje privrednih društava, propisa kojim se regulira tržište vrijednosnih papira, propisa kojim se regulira poslovanje banaka, propisa kojima se regulira područje osiguranja, propisa kojim se regulira područje lizinga, propisa kojim se regulira osnivanje i rad investicijskih fondova i društava za upravljanje njima, propisa kojim se regulira osnivanje i rad obaveznih i dobrovoljnih penzijskih fondova, te društava za upravljanje njima, propisa kojim se reguliraju penzijska osiguravajuća društva, propisa kojim se regulira preuzimanje dioničkih društava, propisa kojima se regulira područje računovodstva, propisa kojima se reguliraju porezi, d) ima dobar ugled, e) nije pravomoćno osuđeno za krivično djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te ni za jedno od sljedećih krivičnih djela: prevare, protiv imovine, kod kojih se krivični postupak pokreće po službenoj dužnosti, protiv privrede, pravosuđa, krivotvorenja, protiv službene dužnosti, za odavanje tajnih podataka, za pranje novca, za finansiranje terorizma, te protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, f) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave društva za faktoring, g) ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, h) nije član uprave, odnosno prokurist drugog privrednog društva, i) nije lice kojem je Agencija odbila izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave, j) nije bilo razriješeno dužnosti člana uprave društva za faktoring po nalogu Agencije iz člana 93. ovog zakona. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 11 (2) Član uprave ili prokurist društva za faktoring ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist bilo kojeg drugog pravnog lica koje posluje na osnovu odobrenja ili dozvole Agencije. (3) Agencija će bliže propisati uvjete iz stava (1) ovog člana za članstvo u upravi društva za faktoring, izdavanje saglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. Član 52. (Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Članom uprave društva može biti imenovano samo lice koje od Agencije dobije rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi kandidat za člana uprave društva za faktoring uz obavezno priloženu pisanu odluku ili saglasnost organa u društvu, nadležnog za imenovanje članova uprave za mandat, koji ne može biti duži od četiri godine. (3) U postupku odlučivanja Agencija izdaje saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (4) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 51. ovog zakona. (5) Lice koje je dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti Agencije za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring prije imenovanja na funkciju člana uprave drugog društva za faktoring mora ponovno dobiti saglasnost Agencije. (6) U slučaju kada nadležni organ društva za faktoring želi ponovo imenovati lice koje je već dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva, kandidat za člana uprave društva za faktoring, uz priloženu pisanu odluku ili saglasnost organa u društvu za faktoring nadležnog za imenovanje članova uprave, dužan je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana za novi mandat najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana uprave. (7) Lice koje je već dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring i koje nadležni organ društva za faktoring želi ponovno imenovati, dužno je ponovo proći postupak propisan ovim zakonom. Član 53. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring ako: a) predloženo lice ne ispunjava uvjete propisane odredbama člana 51. ovog zakona, b) Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti i poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo predstavljali prijetnju upravljanju društvom za faktoring, c) u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni podaci su netačni, neistiniti ili su podaci koji dovode u zabludu. Član 54. (Ukidanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring ako: a) lice u roku šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave društva, a postupak izdavanja saglasnosti bio je spojen sa postupkom izdavanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, b) lice u roku tri mjeseca od izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave, c) licu prestaje funkcija člana uprave društva za faktoring na koju se saglasnost odnosi, d) licu prestane radni odnos sa društvom za faktoring na koje se saglasnost odnosi, sa danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom mandata člana uprave na koji se saglasnost odnosi, e) član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je saglasnost izdata, f) je saglasnost izdata uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na osnovu datih neistinitih, netačnih podataka i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, g) je član uprave društva za faktoring teže prekršio dužnosti člana uprave iz člana 56. ovog zakona, propise donesene na osnovu ovog zakona i druge zakonske propise, a naročito ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala društva za faktoring, h) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija, i) član uprave nije osigurao adekvatnu organizacionu strukturu ili sistem upravljanja rizicima društva za faktoring, j) su prestali postojati uvjeti iz odredbi propisa o privrednim društvima za člana uprave, k) utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može izvršavati obaveze i dužnosti sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika, l) član uprave redovno ne ispunjava obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinka politika, mjera i internih procedura vezanih za usklađenost društva za faktoring sa odredbama ovog zakona ili ne poduzima odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja nedostataka, odnosno ispravljanja nepravilnosti u poslovanju društva za faktoring. (2) Izuzetno, u slučajevima iz stava (1) tač. h), i), k) i l) ovog člana Agencija može umjesto ukidanja rješenja donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. Član 55. (Pravne posljedice ukidanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Ako Agencija ukine saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave, društvo za faktoring obavezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (2) Ako je članu ukinuta saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave ili u drugim slučajevima prijevremenog prestanka mandata člana uprave, nadležni organ prema osnivačkom aktu društva za faktoring dužan je u roku 90 dana od dana prestanka funkcije člana, odnosno članova uprave pribaviti saglasnost Agencije i imenovati novog člana, odnosno nove članove uprave ako društvo za faktoring ne bi imalo minimalan broj članova uprave u skladu sa osnivačkim aktom i/ili ovim zakonom. (3) Agencija objedinjuje oba postupka ako je protiv člana uprave započeo postupak za ukidanje saglasnosti za člana uprave u slučaju iz člana 54. stav (1) tačka g) ovog zakona, a zbog kojeg je protiv društva za faktoring započet postupak ukidanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. Broj 14 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (4) U slučaju kada uprava društva za faktoring nije u punom sastavu ili kada članovi uprave društva za faktoring ne mogu obavljati svoju funkciju iz nekih drugih razloga koji nisu navedeni u stavu (2) ovog člana, nadležni organ prema osnivačkom aktu društva za faktoring može, bez prethodne saglasnosti Agencije, jednokratno imenovati članove nadzornog odbora za zamjenike članova uprave i to najviše na rok od tri mjeseca, ako je to nužno zbog osiguranja poslovanja društva za faktoring i otklanjanja štetnih posljedica za društvo za faktoring i o tome u roku tri dana od dana imenovanja pisanim putem obavijestiti Agenciju. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana članovi koji se imenuju za zamjenike članova uprave moraju ispunjavati uvjete iz člana 51. ovog zakona. Član 56. (Obaveze i odgovornosti članova uprave i nadzornog odbora društva za faktoring) Društvo za faktoring, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora dužni su: a) u obavljanju djelatnosti, odnosno svojih dužnosti postupati savjesno i pošteno u skladu sa pravilima struke i najboljim interesima klijenata, kao i štititi integritet faktoring tržišta, b) u izvršavanju svojih dužnosti postupati sa pažnjom savjesnog privrednika, c) pribaviti i efikasno koristiti sredstva i procedure potrebne za obavljanje djelatnosti društva za faktoring, d) pridržavati se odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona kao i odredbi drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za faktoring, te propisima donesenim na osnovu tih zakona. Član 57. (Odbor za reviziju) (1) U društvima za faktoring koja su registrirana kao dionička društva obavezno se formira odbor za reviziju. (2) Odbor za reviziju ima najmanje tri člana. (3) Postupak izbora, imenovanja, razrješenja, sastav i način odlučivanja odbora za reviziju utvrđuju se statutom dioničkog društva. POGLAVLJE V. INOZEMNI FAKTORING Član 58. (Tipovi inozemnog faktoringa) Zavisno od namjene inozemnog faktoringa razlikuju se dva tipa faktoringa i to: a) izvоzni fаktоring predstavlja finansijski posao putem kojeg domaći faktor vrši otkup i isplatu tražbine od izvoznika - prodavca i dalje ga prodaje korespondentnom faktoru u zemlji uvoznika - kupca koji vrši naplatu i transfer na domaćeg izvoznog faktora u zemlji izvoznika, b) uvozni fаktоring predstavlja finansijski posao putem kojeg domaći faktor u ulozi korespondentnog faktora vrši naplatu tražbine od kupca u roku dospijeća i naplaćenu tražbinu transferira na izvoznog faktora u zemlji prodavca. Člаn 59. (Sistemi u inozemnom faktoringu) (1) Inozemni fаktоring mоžе sе оbаvlјаti: a) u јеdnоfаktоrskоm sistеmu kаdа domaći fаktоr prеuzimа оbavеzu dа sаm nаplаti trаžbinu оd kupca čije je sjеdištе u inоzemstvu, b) u dvоfаktоrskоm sistеmu kаdа domaći fаktоr prеnоsi trаžbinu ili prеuzimа dugоvаnjе оd fаktоrа sа sjеdištеm u inоzemstvu u sklаdu sа uvjetima iz ugоvоrа о fаktоringu i оvim zаkоnоm. (2) Аkо је оbаvlјаnjе fаktоringа iz stаvа (1) tačkа b) оvоg člаnа urеđеnо nа drugačiјi nаčin drugim zаkоnоm, primjеnjuјu sе оdrеdbе оvоg zаkоnа. Član 60. (Subjekti inozemnog faktoringa) (1) Subjekti inozemnog faktoringa su: a) prodavac - izvoznik robe koji svoju tražbinu od kupca, nastalu na osnovu ugovora o prodaji robe ili pružanja usluga, prenosi na izvoznog faktora, b) izvozni faktor koji je u zemlji prodavca kao kupac tražbine, c) uvozni faktor u zemlji kupca kao korespondentni faktor, d) kupac - uvoznik robe. (2) Subjekti inozemnog faktoringa dužni su pridržavati se općih pravila i rokova koje primjenjuju strukovna udruženja za inozemni faktoring, nаrоčitо Factors Chain International (u daljnjem tekstu: FCI) i/ili International Factors Group (u daljnjem tekstu: IFG). Člаn 61. (Obaveze izvoznog faktora u dvofaktorskom sistemu) (1) Izvozni fаktоr kојi оbаvlја inozemni fаktоring sа sjеdištеm u Federaciji u dvоfаktоrskоm sistemu dužan је: a) zаklјučiti međufаktоrski ugоvоr sa fаktоrom sа sjеdištеm u inоzemstvu, koji mora biti u mеđunаrоdnо priznаtim i prihvаćеnim prаvnim i tеhničkim оkvirima kојe su rаzvile mеđunаrоdna strukovna udruženja FCI i IFG, b) poduzeti rаdnjе i mjеrе pоznаvаnjа i prаćеnjа strаnkе u sklаdu sa prоpisimа kојimа sе urеđuје sprеčаvаnjе prаnjа nоvcа i finаnsirаnjе tеrоrizmа. (2) Izvozni fаktоr imа оbavеzu sаvjеsnо uprаvlјаti prеnеsenim trаžbinama sa pаžnjоm dоbrоg privrednika. Član 62. (Prijenos tražbine u izvoznom faktoringu) (1) Prodavac na osnovu primljene narudžbe od kupca i ugovora o prodaji robe isporučuje robu kupcu i izdaje izvozni račun. Uz zahtjev za izvoznu faktoring uslugu izvoznom faktoru zajedno predaje na uvid narudžbenicu i otpremnicu. (2) Izvozni faktor utvrđuje osnovanost i vjerodostojnost tražbine prodavca prema kupcu, izražava interes za otkup ponuđene tražbine i prosljeđuje primljenu dokumentaciju iz stava (1) ovog člana uvoznom faktoru. (3) Uvozni faktor dužan je provjeriti bonitet i kreditnu sposobnost kupca i odobriti pokriće, tj. dati izjavu o odgovornosti za naplatu izvozne tražbine od kupca izvoznom faktoru. Član 63. (Ugovor o dvofaktorskom faktoringu u inozemnom faktoringu) (1) Izvozni faktor poziva prodavca da kompletira dokumentaciju u skladu sa članom 5. stav (3) ovog zakona i pristupi zaključivanju ugovora o izvoznom faktoringu. (2) Datum zaključivanja ugovora o prijenosu tražbine između prodavca i izvoznog faktora smatra se datumom prijenosa tražbine na izvoznog faktora. (3) Izvozni faktor nakon zaključenja ugovora iz stava (2) ovog člana dužan je obavijestiti o potpisu ugovora sa prodavcem korespondentnog uvoznog faktora u zemlji kupca, a zatim i sa njim zaključiti ugovor o dvofaktorskom faktoringu. (4) Uvozni faktor obavezan je obavijestiti kupca o potpisanom međufaktorskom ugovoru sa izvoznim faktorom, kao i o Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 13 njegovoj obavezi da u ugovorenom roku umjesto prodavcu preneseno potraživanje plati uvoznom faktoru. (5) Ugovorom o faktoringu između prodavca i izvoznog faktora ugovara se iznos avansa od nominalne vrijednosti izvozne tražbine koji se isplaćuje prodavcu, kamata na isplaćeni avans koju zaračunava izvozni faktor, naknada i troškovi faktora, kao i način plaćanja kamate i naknade. Član 64. (Isplata avansa, naplata i isplata tražbine u izvoznom faktoringu) (1) Izvozni faktor nakon potpisivanja ugovora sa prodavcem obavezan je isplatiti prodavcu ugovoreni iznos avansa u postotku od nominalne vrijednosti prenesene izvozne tražbine u roku definiranim ugovorom. (2) Kupac je na dan dospijeća izvozne tražbine obavezan izvršiti plaćanje prema uvoznom faktoru. (3) Uvozni faktor u roku dospijeća naplaćuje tražbinu od kupca i doznačuje je izvoznom faktoru sa sjedištem u Federaciji umanjenu za ugovorenu naknadu i troškove. (4) Izvozni faktor obavezan je nakon naplate tražbine od uvoznog faktora isplatiti prodavcu razliku izvozne fakture do punog iznosa umanjenu za avans, kamate, naknadu i druge troškove izvoznog faktora. (5) Nаplаta i plаćаnjе prеnеsenih trаžbina i prеuzеtih dugоvаnjа u mеđunаrоdnоm fаktоringu vrši sе prema prоpisimа kојimа sе urеđuје dеviznо pоslоvаnjе. POGLAVLJE VI. UPRAVLJANJE RIZICIMA, FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE I REVIZIJA Član 65. (Upravljanje rizikom) (1) Društvo koje obavlja poslove faktoringa mora imati razrađene strategije, politike i procedure za upravljanje rizikom koje obuhvataju identifikovanje, mjerenje ili procjenu i praćenje rizika, uključujući izvještavanje o rizicima kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo tokom svog poslovanja kao i podjelu odgovornosti u vezi sa upravljanjem rizicima, te je obavezno provoditi redovne mjere upravljanja rizikom i u vezi sa tim postupati u skladu sa pravilima finansijske struke. (2) Društvo za faktoring koje je preuzelo pravo i obavezu evidencije, naplate i upravljanja tražbinom naročito je dužno radi zaštite naplate tražbine: a) ugovorom precizirati da prodavac ima obavezu slanja pisanog obavještenja kupcu o postojanju duga prema prodavcu, kao i obavezu kupca da prenesenu tražbinu na osnovu ugovora o prijenosu tražbine plati faktoru, izuzev ako se radi o skrivenom faktoringu iz člana 11. stav (2) ovog zakona, b) po potrebi procijeniti kupca radi osiguranja naplate preuzimanjem bjanko mjenica sa mjeničnom izjavom dužnika o prihvatanju obaveze plaćanja duga u roku dospijeća i do visine (prenesenog) iznosa sa računa ili do odobrenog faktoring limita, c) po potrebi procijeniti kupca, kao i potrebu osiguranja prenesene tražbine kod osiguravajućeg društva. (3) Agencija će detaljnije propisati kriterije i način upravljanja rizicima. Član 66. (Interna revizija) (1) Društvo za faktoring dužno je organizirati provođenje interne revizije koja nezavisno i objektivno procjenjuje sistem internih kontrola, daje nezavisno i objektivno stručno mišljenje za unapređenje poslovanja radi poboljšanja poslovanja društva za faktoring uvodeći sistemski, disciplinovan pristup procjenjivanju i poboljšanju upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja. (2) Agencija će detaljnije propisati način obavljanja poslova interne revizije u društvu za faktoring. Član 67. (Sprečavanje pranja novca) (1) Društva za faktoring iz člana 25. ovog zakona koja su dobila odobrenje Agencije za obavljanje poslova faktoringa obavezna su u svom poslovanju poduzimati mjere i radnje propisane u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. (2) Društva za faktoring iz člana 25. ovog zakona obavezna su imati razrađene politike i procedure za otkrivanje i sprečavanje transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca ili aktivnosti koje podržavaju terorizam i poduzimati mjere na utvrđivanju identiteta svih lica sa kojima ulaze u poslovne odnose. Člаn 68. (Finansijsko izvještavanje) (1) Društvo za faktoring obavezno je sačinjavati i prezentirati finansijske izvještaje u skladu sa odredbama propisa o računovodstvu i reviziji Federacije kao i u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Društvo za faktoring mora organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju, te ostale evidencije na način koji omogućuje provjeru posluje li društvo u skladu sa važećim propisima i standardima struke. (3) Društvo za faktoring imа оbavеzu: a) vоditi urеdnu i аžurnu еvidеnciјu kојu је dužno pоkаzаti u pоstupku nаdzоrа nаd pоslоvаnjem društva, b) obavještavati prodavca o realizaciji pojedinih odredbi ugovora o faktoringu i dostavljati mu isprave na knjiženje. (4) Društvo za faktoring i prodavac dužni su na osnovu dokumentacije iz člana 5. stav (3) ovog zakona izvršiti u svojim knjigovodstvima odgovarajuća knjiženja i čuvati je i arhivirati u skladu sa računovodstvenim propisima Federacije. Član 69. (Revizija finansijskih izvještaja) (1) Godišnje finansijske izvještaje društva za faktoring mora revidirati društvo za reviziju na način i pod uvjetima određenim propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona nije drugačije propisano. (2) Društvo za faktoring dužno je Agenciji dostaviti revidirane godišnje finansijske izvještaje iz člana 68. stav (1) ovog zakona u roku 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvještaja. (3) Isto društvo za reviziju može revidirati najviše pet uzastopnih godišnjih finansijskih izvještaja društva za faktoring. (4) Agencija od revizora može tražiti dodatna objašnjenja u vezi sa revidiranim godišnjim finansijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima društva za faktoring. (5) Ako Agencija utvrdi da revizija izvještaja društva za faktoring nije obavljena ili da revizorski izvještaj nije sastavljen u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenima na osnovu ovog zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, te pravilima revizorske Broj 14 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. struke, ili ako izvršenim nadzorom poslovanja društva ili na drugi način utvrdi da revizorski izvještaj o izvještajima društva za faktoring nije zasnovan na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorski izvještaj i zahtijevati od društva za faktoring da reviziju obave ovlašteni revizori drugog društva za reviziju, a na trošak tog društva. (6) Isto društvo za reviziju ne može obavljati reviziju finansijskih izvještaja društva za faktoring ako je u godini za koju su sastavljeni finansijski izvještaji istom društvu za faktoring pružalo usluge iz područja finansija, računovodstva, interne revizije, procjene vrijednosti društva za faktoring, njegove imovine i obaveza, poreznog i ostalog poslovnog savjetovanja, te obavljalo za njega poslove sudskog vještačenja. (7) Isto društvo za reviziju ne može preuzeti niti mu društvo za faktoring može povjeriti obavljanje revizije svojih finansijskih izvještaja ako je društvo za reviziju u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarilo obavljanjem revizije finansijskih izvještaja tog društva. (8) Društvo za faktoring dužno je obavijestiti Agenciju o društvu za reviziju koje je izabralo za obavljanje revizije finansijskih izvještaja za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije u roku osam dana od kada je donesena odluka o izboru. Član 70. (Izvještavanje Agencije) (1) Društvo za faktoring dužno je izvještavati Agenciju o: a) upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar, b) sazivanju skupštine i svim odlukama prihvaćenim na skupštini, c) imaocima poslovnih udjela ili dionica društva, te sticanju, odnosno izmjeni kvalifikovanih udjela, d) planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku rada podružnice, odnosno drugim organizacionim promjenama, e) ulaganjima na osnovu kojih je društvo za faktoring direktno ili indirektno steklo kvalifikovani udio u drugom pravnom licu kao i o svakom daljnjem ulaganju u to pravno lice, f) promjenama u strukturi kapitala, g) prestanku obavljanja pojedinih poslova faktoringa. (2) Društvo za faktoring dužno je na zahtjev Agencije dostaviti izvještaj i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora. (3) Agencija će propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave izvještaja iz st. (1) i (2) ovog člana, koje su društva obavezna sastavljati za potrebe Agencije. POGLAVLJE VII. NADZOR NAD POSLOVANJEM DRUŠTAVA ZA FAKTORING Član 71. (Nadzor nad društvima za faktoring) (1) U smislu odredbi ovog zakona nadzor predstavlja provjeru da li subjekti koji obavljaju poslove faktoringa posluju u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i sa podzakonskim aktima donesenim na osnovu njih, zatim u skladu sa propisima o upravljanju rizicima, vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke na način koji omogućava uredno funkcioniranje društva za faktoring, te provođenje mjera i aktivnosti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja društva, a radi zaštite interesa klijenta i javnog interesa, doprinosa stabilnosti finansijskog sistema, te uspostavljanje i očuvanje povjerenja u tržište faktoringa. Član 72. (Nadležnosti Agencije kod vršenja nadzora) (1) Nadzor nad poslovanjem društava za faktoring vrši Agencija. (2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovog poglavlja zakona. (3) Na postupke iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe propisa o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. U postupcima koje vodi Agencija se u pravilu odlučuje bez usmene rasprave. (4) Agencija ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u društvima za faktoring. Član 73. (Predmet nadzora) (1) Pri vršenju nadzora Agencija naročito: a) provjerava organizacione uvjete, strategije, politike i postupke koje je društvo za faktoring uspostavilo radi usklađivanja svog poslovanja sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, b) provjerava i procjenjuje finansijsku stabilnost i položaj društva za faktoring, te rizike kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (2) Agencija će pri provjeri i procjeni finansijske stabilnosti i položaja, te pri procjeni rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo uzeti u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja društva za faktoring. (3) Agencija će na osnovu nadzora, provjera i procjena iz stava (1) ovog člana utvrditi posluje li društvo za faktoring u skladu sa zakonskim propisima, ima li to društvo uspostavljenu odgovarajuću organizaciju, te stabilan sistem upravljanja u društvu za faktoring, kao i kapital koji osigurava primjeren sistem upravljanja i pokrića rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (4) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta vršenja nadzora nad pojedinim društvom za faktoring rukovodi veličinom, uticajem i značajem društva za faktoring, kao i prirodom, vrstom, obimom, složenošću, te pokazateljima njihova poslovanja. Član 74. (Način vršenja nadzora) (1) Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti: a) neposrednim nadzorom, u prostorijama društva za faktoring, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, obavljanjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim licima, b) posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na osnovu analize izvještaja koja su društva za faktoring dužna u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavještenja i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora, te provjerom i procjenom poslovanja na osnovu dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, obavljanjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim licima. (2) Neposredni nadzor iz stava (1) tačka a) ovog člana može biti redovni ili vanredni. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 15 Član 75. (Ovlaštena lica za vršenje nadzora) (1) Nadzor iz člana 71. ovog zakona vrše zaposlenici Agencije koji imaju ovlaštenja Agencije (ovlaštena lica). (2) Izuzetno, za obavljanje zadataka u vezi sa nadzorom poslovanja društva za faktoring Agencija može zatražiti stručno učestvovanje revizora, društva za reviziju ili drugog stručno osposobljenog lica. (3) Na stručno osposobljeno lice iz stava 2) ovog člana primjenjuju se, na odgovarajući način, propisi o tajnosti podataka koji se primjenjuju na radnike Agencije sa ovlaštenjima za vršenje nadzora. (4) Ovlaštenje za vršenje nadzora iz stava (1) ovog člana daje Agencija. Član 76. (Dostavljanje podataka Agenciji) (1) Društvo za faktoring dužno je dostaviti Agenciji na njen zahtjev ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlaštenja i mjera koje nadzorni organ ima na osnovu ovog zakona i po tom osnovu donesenih podzakonskih akata. (2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stava (1) ovog člana Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave i druga relevantna lica društva za faktoring, te članovi nadzornog odbora i prokuristi. (3) Agencija je od lica iz stava (2) ovog člana ovlaštena zatražiti pisano izjašnjenje o okolnostima iz stava (1) ovog člana ili ih pozvati da daju usmeno izjašnjenje na okolnosti. (4) Ovlašteno lice Agencije može voditi razgovore sa licima iz stava (2) ovog člana radi dobijanja informacija potrebnih za vršenje nadzora i izvršavanje ciljeva nadzora. Član 77. (Obavještenje o neposrednom nadzoru) (1) Prije početka vršenja neposrednog nadzora društvu za faktoring se dostavlja pisano obavještenje o neposrednom nadzoru koje sadrži najmanje: a) predmet nadzora, b) podatke o licima ovlaštenim za nadzor, c) naznaku lokacije na kojoj će se nadzor vršiti, d) datum početka vršenja nadzora, e) vremenski period koji se nadzire. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana može sadržavati i koje je podatke društvo za faktoring dužno pripremiti licima Agencije za potrebe vršenja neposrednog nadzora. (3) Agencija može u toku nadzora dopuniti obavještenje o nadzoru. Na dopunu obavještenja o nadzoru na odgovarajući način odnose se odredbe stava (1) ovog člana. (4) Obavještenje o neposrednom nadzoru dostavlja se društvu za faktoring u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora. (5) Izuzetno od odredbe iz stava (4) ovog člana, ovlašteno lice može dostaviti obavještenje o neposrednom nadzoru najkasnije na dan početka provođenja nadzora, ako nije moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora. (6) Obavještenje o neposrednom nadzoru mora sadržavati i informaciju o posljedicama koje mogu nastupiti ako društvo za faktoring ne bi postupilo u skladu sa zahtjevom za nadzor poslovanja, odnosno ako se Agenciji ne bi omogućilo vršenje nadzora poslovanja na način određen odredbama ovog zakona. Član 78. (Neposredni nadzor poslovanja društva za faktoring) (1) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, nakon prijema obavještenja o nadzoru, omogućiti vršenje neposrednog nadzora u sjedištu društva za faktoring i na ostalim mjestima u kojima ono ili drugo lice po njegovom ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi sa kojima ovlašteno lice Agencije vrši nadzor. (2) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije, te nadzor nad informacionim sistemom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacionog sistema u obimu potrebnom za vršenje nadzora. (3) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računske ispise, kopije poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise sa telefaks-uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektronskog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlašteno lice. Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu osigurati pristup sistemu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računarskim programima. (4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stava (3) ovog člana, finansijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom ili prekršajnom postupku ovlaštena lica Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti, ali samo do pokretanja tih postupaka kada ih predaju organu nadležnom za vođenje postupka. (5) Ovlaštena lica društva za faktoring dužna su sa ovlaštenim licem Agencije obaviti razgovor i dati informacije bitne za vršenje nadzora i izvršavanje ciljeva nadzora. Član 79. (Uvjeti za vršenje neposrednog nadzora) (1) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije osigurati adekvatne prostorije u kojima je moguće nesmetano i bez prisustva drugih lica vršiti nadzor poslovanja. (2) Na zahtjev ovlaštenog lica Agencije, društvo za faktoring dužno je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za vršenje nadzora. (3) Nadzor poslovanja iz st. (1) i (2) ovog člana vrši ovlašteno lice Agencije u toku radnog vremena društva. Ako je zbog obima ili prirode posla nužno, društvo za faktoring dužno je omogućiti ovlaštenom licu Agencije vršenje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena. Član 80. (Kontrola informacionog sistema) (1) Društvo za faktoring koje u svom poslovanju koristi informacioni sistem dužno je na zahtjev ovlaštenog lica Agencije osigurati uvjete za pregled informacionog sistema, te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacione tehnologije na primjeren način. (2) Društvo za faktoring dužno je na zahtjev ovlaštenog lica Agencije predati dokumentaciju iz koje je vidljiv transparentan i potpuni opis rada informacionog sistema. U dokumentaciji moraju biti na transparentan način definirane komponente informacionog sistema. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenom licu uvid u: a) programska rješenja, b) postupke obrade podataka korištenjem informacione tehnologije, c) kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i d) kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka. Broj 14 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. Član 81. (Završetak postupka neposrednog nadzora) (1) O postupku neposrednog nadzora sastavlja se zapisnik koji se dostavlja društvu za faktoring sa detaljnim opisom utvrđenih činjenica. (2) Na dostavljeni zapisnik društvo za faktoring ima pravo uložiti prigovor u roku osam dana od dana njegovog prijema. (3) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, ili su one utvrđene, a otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik. (4) U slučajevima iz stava (3) ovog člana Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan. (5) Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, za koje se treba donijeti odgovarajuća nadzorna mjera, otklonjene nakon izrade i dostave zapisnika društvu za faktoring, a prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika te, ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, po isteku roka za izjašnjenje donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku i dopuni zapisnika otklonjene i postupak nadzora okončan. Član 82. (Prigovor na zapisnik o izvršenom nadzoru) Prigovor protiv zapisnika o izvršenom nadzoru dopušten je naročito iz sljedećih razloga: a) ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, b) ako je pogrešno primijenjen propis i na osnovu njega izrečena mjera, c) ako je Agencija prekoračila ovlaštenja u provođenju nadzora. Član 83. (Sadržaj prigovora) (1) Prigovor mora sadržavati: a) navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi, b) izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu, c) razloge prigovora na koje se podnosilac poziva, d) druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. (2) U prigovoru društvo za faktoring može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nedostaci, nezakonitosti i nepravilnosti navedene u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se društvo u izjavi poziva na isprave, dužno ih je kao dokaze priložiti prigovoru. Član 84. (Posredni nadzor poslovanja) (1) Ovlašteno lice Agencije u toku posrednog nadzora utvrđuje: a) da li su propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi, b) da li su podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, tačni i ispravni, c) posluje li društvo za faktoring u skladu sa propisima o upravljanju rizicima, u skladu sa drugim propisima određenim ovim zakonom i propisima donesenima na osnovu ovog zakona, te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje društva za faktoring i donesenim propisima na osnovu njih, d) provjerava i procjenjuje finansijsku stabilnost i položaj, te rizike kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (2) Agencija će pri provjeri i procjeni finansijske stabilnosti i položaja, te pri procjeni rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo uzeti u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja društva za faktoring. Član 85. (Zapisnik o posrednom nadzoru) (1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju društva za faktoring u postupku posrednog nadzora ovlašteno lice Agencije sastavlja zapisnik. (2) Zapisnik o izvršenom nadzoru dostavlja se društvu za faktoring sa detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora. (3) Na zapisnik o posrednom nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 81., 82. i 83. ovog zakona. (4) Na osnovu nalaza iz zapisnika iz ovog člana Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora. Član 86. (Nadzorne mjere) (1) Na osnovu provedenog postupka nadzora, Agencija može društvu izreći nadzorne mjere propisane ovim zakonom u svrhu zakonitog i urednog poslovanja subjekata nadzora i zaštite javnog interesa, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti Agencija izdaje prekršajni nalog za prekršaje ili podnosi prijavu nadležnom organu. (2) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom krivičnom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom organu. Član 87. (Vrste nadzornih mjera) Agencija može društvu za faktoring, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, odrediti sljedeće nadzorne mjere: a) preporuke upravi i nadzornom odboru društva za faktoring, b) opomenu, c) otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, d) posebne nadzorne mjere, e) ukidanje odobrenja za rad. Član 88. (Preporuke upravi društva za faktoring) (1) Agencija će izreći preporuke upravi društva za faktoring kada u okviru nadzora, te provjere i procjene finansijske stabilnosti i položaja društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovog zakona. (2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovog zakona, te smjernice upravi društva za faktoring radi njihovog otklanjanja, te radi poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja, kao i smanjenja rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju. (3) Uprava društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama nadzornog organa. (4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja, te smanjenja rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 17 Član 89. (Opomena) (1) Kada Agencija u toku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i obim utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan uticaj i posljedice na poslovanje društva za faktoring, nadzorni organ može izreći opomenu društvu za faktoring. (2) Agencija može opomenu javno objaviti. (3) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da društvo za faktoring ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te rokove u kojima je društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja nadzornog organa o poduzetim radnjama i aktivnostima. (4) Ako u roku iz stava (3) ovog člana društvo za faktoring ne postupi po nalogu Agencije iz stava (3) ovog člana, Agencija će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring u mjeri i obimu potrebnim kako bi se utvrdilo je li društvo za faktoring postupilo po nalogu Agencije iz stava (3) ovog člana, te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu. Član 90. (Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Kada Agencija u toku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovog zakona ili na osnovu njega donesenih propisa, te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva i propisa na osnovu njih, rješenjem će društvu za faktoring naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovog zakona ili na osnovu njega donesenih propisa, te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva za faktoring i propisa na osnovu njih. (2) Agencija će u rješenju iz stava (1) ovog člana navesti i rokove u kojima je društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti. Član 91. (Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Društvo za faktoring dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje u okviru roka koji je odredila Agencija. (2) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana društvo za faktoring dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (3) Kada izvještaj iz stava (1) ovog člana nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti dopunu izvještaja u roku u kojem se izvještaj mora dopuniti. (4) Kada Agencija ne naloži dopunu izvještaja iz stava (3) ovog člana u roku 60 dana od podnošenja izvještaja iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Član 92. (Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Ako Agencija iz izvještaja iz člana 91. ovog zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti postupanjem po nadzornoj mjeri iz člana 90. ovog zakona otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (2) Prije donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana Agencija može provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring u mjeri i obimu potrebnom kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu. Član 93. (Posebne nadzorne mjere) (1) Agencija je ovlaštena izreći društvu za faktoring posebne nadzorne mjere iz stava (2) ovog člana ako: a) društvo za faktoring nije postupilo u skladu sa rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 90. ovog zakona, i/ili b) ako je kapital društva za faktoring ispod propisanog minimuma iz člana 27. ovog zakona. (2) Ako nastupe okolnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere: a) naložiti društvu za faktoring da poveća kapital na nivo predviđen članom 27. ovog zakona, b) naložiti nadležnom organu društva za faktoring da razriješi člana ili članove uprave i imenuje novog člana ili članove uprave, c) naložiti društvu za faktoring da sazove skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, d) naložiti društvu za faktoring poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima, e) naložiti društvu za faktoring da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike povezane sa poslovanjem društva, f) naložiti društvu za faktoring druge proporcionalne mjere potrebne da bi društvo poslovalo u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona ili na osnovu drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva i propisa donesenih na osnovu njih, g) privremeno zabraniti društvu za faktoring: 1) sklapanje poslova sa pojedinim dioničarima, odnosno članovima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koja su usko povezana sa društvom za faktoring, 2) sklapanje novih ugovora o faktoringu u pojedinim ili svim poslovima faktoringa, 3) obavljanje poslova faktoringa sa određenim licima, 4) zabraniti, odnosno ograničiti društvu raspolaganje imovinom kojom upravlja društvo za faktoring. (3) Agencija će rješenjem naložiti posebne mjere nadzora iz stava (2) ovog člana i odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stava (2) ovog člana. (4) Društvo za faktoring dužno je Agenciji dostaviti izvještaj o provođenju naloženih mjera iz stava (2) ovog člana na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe člana 91. st. od (1) do (3) ovog zakona. Član 94. (Rješenje o ukidanju odobrenja za rad) (1) Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju društvu za obavljanje poslova faktoringa ukoliko utvrdi: a) da je odobrenje za obavljanje poslova faktoringa izdato na osnovu neistinitih, netačnih podataka ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, b) da je društvo za faktoring prestalo ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdato, Broj 14 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. c) da se poslovanje društva za faktoring ne vodi sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika i u skladu sa dobrom poslovnom praksom, d) da je društvo za faktoring teže i/ili sistemski kršilo odredbe ovog zakona, propise donesene na osnovu ovog zakona ili druge propise kojih se dužno pridržavati, e) da društvo za faktoring nije postupilo u skladu sa rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 90. ovog zakona ili posebne nadzorne mjere iz člana 93. ovog zakona, f) da je društvo za faktoring prekršilo odredbe o pravovremenom i tačnom izvještavanju Agencije više puta u periodu tri godine, ili da je na drugi način Agenciji onemogućavalo nadzor nad svojim poslovanjem, g) da društvo za faktoring obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, h) da društvo za faktoring nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige ili poslovne knjige kojima upravlja, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li društvo u skladu sa propisima i pravilima o upravljanju rizicima, upravlja li društvo u skladu sa odredbama ovog zakona, drugih zakona koji uređuju društvo za faktoring i propisa koji su na osnovu njih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati, i) da društvo ne obavlja djelatnosti u skladu sa odredbama člana 26., j) da je nastupio razlog za ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje poslova faktoringa propisan drugim odredbama ovog zakona, k) da društvo za faktoring nije počelo obavljati djelatnost u roku jedne godine od dana izdavanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, odnosno nije sklopio nijedan ugovor o faktoringu istekom navedenog roka, l) da je društvo za faktoring prestalo ostvarivati prihod od obavljanja poslova faktoringa duže od šest mjeseci. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna dostaviti društvu u roku osam dana od dana donošenja rješenja. (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", dostaviti ga nadležnom registarskom sudu i o tome izdati saopšenje za javnost. (4) Društvo za faktoring ne smije sklapati nove poslove u vezi sa obavljanjem poslova faktoringa od dana dostave rješenja iz stava (1) ovog člana, osim onih poslova koji imaju za cilj i kojima se osigurava prestanak društva na način određen odredbama propisa o privrednim društvima. Član 95. (Nadzor nad drugim licima i mjere nadzora) (1) Agencija je ovlaštena provoditi i nadzor nad drugim licima koja osim drugih djelatnosti ili kao jedinu djelatnost obavljaju poslove faktoringa bez odobrenja Agencije. (2) Ako Agencija utvrdi da lice obavlja poslove faktoringa bez odobrenja Agencije, tom licu će se zabraniti obavljanje navedenih poslova. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, Agencija može prethodno obaviti pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije lica i prikupiti dokaze kako bi utvrdila obavlja li to lice poslove faktoringa. Član 96. (Saradnja nadzornih organa, obrada podataka i pružanje informacija) (1) Agencija obrađuje podatke o činjenicama i okolnostima koje su bitne za vršenje nadležnosti propisane ovim zakonom, a naročito one koji su vezane uz: a) odobrenja za obavljanje poslova faktoringa i druga odobrenja koja izdaje Agencija na osnovu ovog zakona, b) članove uprave i nadzornog odbora društva za faktoring, c) imaoce kvalifikovanih udjela u društvu za faktoring, d) revidirane finansijske izvještaje iz čl. 68. i 69. ovog zakona, e) izvršene mjere nadzora iz člana 86. ovog zakona, f) informacije koje Agencija prikupi u okviru razmjene informacija sa drugim agencijama i institucijama. (2) Podatke iz stava (1) ovog člana Agencija može dostaviti drugim agencijama, odnosno institucijama u skladu sa odredbama propisa kojim se regulira rad Agencije. Član 97. (Prikupljanje, vođenje, upotreba i čuvanje povjerljivih podataka) (1) Društvo za faktoring dužno je, kao povjerljive, čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo na osnovu pružanja usluga klijentima, odnosno ostalim stranama ugovora o faktoringu. (2) Društva za faktoring prikupljaju, obrađuju, čuvaju, dostavljaju i upotrebljavaju povjerljive podatke iz stava (1) ovog člana u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka. (3) Članovi društva za faktoring, dioničari društva za faktoring, te članovi organa upravljanja i zaposlenici društva za faktoring, odnosno druga lica koja su vezana uz njihov rad u društvu ili ako su uz pružanje usluga društvu na bilo koji način dostupni podaci iz člana 96. ovog zakona ne smiju te podatke saopšavati trećim licima, iskoristiti ih protiv interesa društva i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treća lica. (4) Ne postoji obaveza čuvanja povjerljivih podataka u sljedećim slučajevima: a) ako klijent ili treće lice izričito pisanim putem pristane da se saopšte pojedini povjerljivi podaci, b) ako to omogućuje ostvarenje interesa društva za faktoring za daljnju prodaju i/ili prijenos predmeta faktoringa, c) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe banaka i/ili finansijskih institucija definiranih u skladu sa propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada finansijskih institucija, te pružanje bankarskih i/ili finansijskih usluga radi upravljanja rizicima, d) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju između finansijskih institucija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obavezu u roku, a povjerljivi podaci se saopštavaju pravnom licu koje je osnovano radi prikupljanja i razmjene ovih podataka i to u skladu sa zakonima primjenjivim za tu djelatnost, e) ako nadležni sud ili drugi nadležni organ pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočenje tih podataka radi utvrđivanja činjenica u krivičnim ili prekršajnim postupcima ili za potrebe utvrđivanja činjenica neophodnih za pokretanje takvih postupaka, f) u slučajevima određenim propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, g) ako su ti podaci potrebni radi razjašnjavanja međusobnih pravnih odnosa između društva za Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 19 faktoring i klijenta, odnosno dobavljača, odnosno drugih imaoca prava iz ugovora o faktoringu, te između klijenta i trećih lica u sudskim postupcima, arbitražnim postupcima i postupcima mirenja, h) ako nadležni sud pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočenje tih podataka za potrebe ostavinskog, stečajnog i drugog sudskog postupka, i) ako nadležni sud ili drugi nadležni organ pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočavanje tih podataka radi izvršenja nad imovinom klijenta, odnosno drugog imaoca prava iz ugovora o faktoringu, ili nad imovinom trećih lica, j) ako se ti podaci dostavljaju Agenciji za potrebe nadzora koji u okviru svojih nadležnosti provodi Agencija, odnosno drugi nadzorni organ, k) ako se ti podaci dostavljaju poreznim organima za potrebe postupaka koje oni provode u okviru svojih nadležnosti, l) odavanje podataka društvima za osiguranje u postupku osiguranja tražbina društva, m) odavanje podataka pri sklapanju pravnih poslova koji imaju učinak osiguranja tražbina društva kao što su bankarske garancije i drugi slični poslovi, n) ako se ti podaci saopštavaju pravnom licu koje se registrirano bavi prikupljanjem i pružanjem podataka o obavezama iz poslova faktoringa, o) ako je to propisano posebnim zakonom. (5) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za lica iz stava (3) ovog člana i nakon prestanka rada u društvu za faktoring, odnosno nakon prestanka svojstva člana ili dioničara društva ili člana organa društva za faktoring kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za to društvo. (6) Nadzorni organ, odnosno drugi organ i sudovi mogu podatke koje su prikupili na osnovu stava (4) ovog člana upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni. POGLAVLJE VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE Član 98. (Teži prekršaji društva za faktoring) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za faktoring ako: a) obavlja djelatnosti suprotno odredbama člana 26. ovog zakona, b) stiče kvalifikovani udio u drugom pravnom licu suprotno odredbi člana 38. stav (1) ovog zakona, c) izvrši prijenos faktoring poslovanja suprotno odredbama člana 41. stav (6) ovog zakona, d) ne dobije saglasnost Agencije u skladu sa odredbama člana 42. stav (1) ovog zakona, e) funkciju člana uprave društva za faktoring obavlja lice koje nije dobilo saglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring u skladu sa odredbom člana 52. stav (1) ovog zakona, f) član uprave društva za faktoring ne ispunjava obaveze u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona, g) ne upravlja rizicima u poslovanju u skladu sa odredbama člana 65. ovog zakona, h) ne organizira internu reviziju u skladu sa odredbama člana 66. ovog zakona, i) ne organizira poslovanje i vođenje poslovnih knjiga, kao i da ne sastavlja godišnje finansijske izvještaje u skladu sa odredbama člana 68. ovog zakona, j) ne dostavi revidirane godišnje finansijske izvještaje u skladu sa odredbom člana 69. stav (2) ovog zakona, k) ne omogući ovlaštenim licima Agencije provođenje nadzora u skladu sa odredbama člana 72. stav (4) ovog zakona, l) ne omogući ovlaštenim licima Agencije provođenje nadzora u skladu sa odredbama čl. 78., 79. i 80. ovog zakona, m) ne postupi po rješenju Agencije o otklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili o prestanku nezakonitog postupanja iz člana 90. ovog zakona, n) ne postupi po rješenju Agencije iz člana 93. ovog zakona, o) izvrši prijenos faktoring poslovanja suprotno odredbama člana 41. stav (5) ovog zakona. (2) Odgovorno lice u društvu za faktoring bit će kažnjeno za prekršaje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. Član 99. (Lakši prekršaji društva za faktoring) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 25.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za faktoring ako: a) ugovor o faktoringu nije sastavljen u skladu sa odredbama člana 16. ovog zakona, b) o saznanju sticanja i otuđenja kvalifikovanog udjela u društvu za faktoring ne obavijesti Agenciju u skladu sa odredbom člana 31. ovog zakona, c) prilikom imenovanja članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama člana 46. ovog zakona, d) prilikom imenovanja članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama člana 47. ovog zakona, e) ne osigura podnošenje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave donošenjem odluke ili izdavanjem saglasnosti u skladu sa odredbom člana 52. stav (2) ovog zakona, f) ne postupi u skladu sa odredbom člana 52. stav (7) ovog zakona, g) ne obavijesti Agenciju o izabranom revizorskom društvu u skladu sa odredbom člana 69. stav (8) ovog zakona, h) ne obavijesti Agenciju u skladu sa odredbama člana 70. ovog zakona, i) ne postupi u skladu sa odredbama člana 104. st. (1), (3) i (4) ovog zakona. (2) Odgovorno lice u društvu bit će kažnjeno za prekršaje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. Član 100. (Prekršaji ostalih lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice koje: a) stiče ili stekne kvalifikovani udio u društvu za faktoring suprotno odredbi člana 30. stav (1) ovog zakona, b) obavlja poslove faktoringa bez odobrenja Agencije za obavljanje poslova faktoringa iz člana 39. ovog zakona, c) ovlaštenim licima Agencije ne omogući pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije radi prikupljanja dokaza u skladu sa odredbom člana 96. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana koje je počinilo pravno lice bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. Broj 14 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (3) Novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice koje se koristi izrazom "faktoring", odnosno njenom izvedenicom suprotno odredbi člana 25. stav (6) ovog zakona. (4) Za prekršaj iz stava (3) ovog člana koje je počinilo pravno lice bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu 2.000,00 KM. Član 101. (Prekršaji fizičkih lica) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj: a) fizičko lice koje stiče ili stekne kvalifikovani udio u društvu suprotno odredbi člana 30. stav (1) ovog zakona, b) članovi uprave društva za faktoring ako ne vode poslove faktoringa u skladu sa odredbom člana 56. ovog zakona. Član 102. (Zastara i pravo stranke na pravni lijek) (1) Na prekršaje iz ovog zakona primjenjuju se odredbe o zastari iz propisa Zakona o prekršajima Federacije. (2) Protiv rješenja Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 103. (Donošenje propisa) Agencija će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti podzakonske akte iz: člana 16. stav (2); člana 26. stav (8); člana 27. stav (4); člana 32. stav (3); člana 38. stav (3); člana 39. stav (10); člana 47. stav (4); člana 51. stav (3); člana 65. stav (3); člana 66. stav (2) i člana 70. stav (3) ovog zakona. Član 104. (Usklađivanje sa odredbama ovog zakona) (1) Pravna lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona upisana u sudski registar i obavljaju poslove faktoringa nastavljaju poslovati kao društva za faktoring prema odredbama ovog zakona. (2) Pravna lica iz stava (1) ovog člana dužna su u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona. (3) Ako pravna lica iz stava (1) ovog člana ne postupe u roku i na način određen odredbama stava (2) ovog člana, dužna su prestati obavljati poslove faktoringa i djelatnost faktoringa brisati iz sudskog registra. (4) Pravno lice iz stava (1) ovog člana dužno je u roku mjesec dana nakon isteka roka iz stava (2) ovog člana dostaviti Agenciji izvještaj o usklađivanju sa odredbama stava (2) ovog člana. Uz izvještaj je potrebno priložiti: a) osnivački akt u obliku notarske isprave, b) spisak dioničara ili članova društva sa njihovim podacima i odgovarajućom dokumentacijom u skladu sa članom 39. ovog zakona, c) spisak lica koja su povezana sa imaocima kvalifikovanih udjela i opis načina povezanosti. (5) Ako iz izvještaja iz stava (4) ovog člana i priloženih dokaza proizlazi da je pravno lice iz stava (1) ovog člana usklađeno sa odredbama stava (2) ovog člana, Agencija će izdati odobrenje za obavljanje poslova faktoringa u skladu sa odredbama člana 39. ovog zakona. Član 105. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FAKTORINGU Proglašava se Zakon o faktoringu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 22.12.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 17.12.2015. godine. Broj 01-02-101-02/16 18. veljače 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O FAKTORINGU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Оvim se zаkоnоm uređuje fаktоring, vrste faktoringa, ugovori o faktoringu, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društava za faktoring, upravljanje rizicima, financijsko izvješćivanje, revizija i nadzor nad poslovanjem faktoring društava. Članak 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: (1) Fаktоring је prаvni pоsао kupoprodaje postojeće nedospjele ili buduće kratkoročne novčane tražbine nаstаle iz osnove ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnjа uslugа u zеmlјi i inоzemstvu, koja se prеnоsi na faktora ugovorom i koji preuzima tražbinu od prodavatelja da je naplati u svoje ime i za svoj račun. (2) Krаtkоrоčna novčana trаžbina је trаžbina kојa dоspijеvа nа nаplаtu u rоku do 180 dana оd dаnа prоdаје rоbе, оdnоsnо pružene uslugе, a koja se dеfinira ugоvоrоm о prоdајi rоbе ili pružаnja uslugа. (3) Prеdmеt faktoringa je otkup svаke pоstојеćе i/ili budućе, cijеle ili djеlomične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine, kојa је nаstаla iz osnove ugоvоrа о prоdајi roba ili pružanja uslugа u zemlji i inozemstvu, zаklјučеnоg izmеđu subjekata koji obavljajući svoju djelatnost stupaju u međusobne dužničko-vjerovničke odnose. (4) Predujam predstavlja dio tražbine koju faktor nakon zaključenog ugovora isplaćuje prodavatelju tražbine. (5) Faktoring jamstveni fond predstavlja dio neisplaćene tražbine koji faktor zadržava do naplate od dužnika kao jamstvo za naplatu kamata na isplaćeni predujam i naknade faktoru za izvršene faktoring usluge i korespondira s isplaćenim predujmom. (6) Faktoring limit predstavlja iznos faktoring tražbine koji se prenosi od kupca na faktora sukladno propisu o obveznim odnosima i pokriven je instrumentom
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 91/15 27.11.2015 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 Zakon,doprinosi Број 91 - Страна 4 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 11. 2015. Članak 16. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. 1757 На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о доприносима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 28.10.2015. године и на сједници Дома народа од 8.10.2015. године. Број 01-02-857-02/15 20. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Члан 1. У Закону о доприносима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 и 14/08) у члану 5. у ставу 3., иза алинеје 2. додаје се нова алинеја 3., која гласи: "- физичко лице - нерезидент Федерације, које на територији Федерације, самостално обавља привредну, професионалну или другу дјелатност као основно занимање у складу са прописима о порезу на доходак;". Досадашње ал. 3., 4. и 5. постају ал. 4., 5. и 6. Члан 2. У члану 8. у ставу 2. у тачки д), ријечи: "кантоналне скупштине" замјењују се ријечима: "и такси дјелатности". У тачки ф) број "0,35" замјењује се бројем "0,29". Иза тачке ф) додаје се нова тачка г) која гласи: "г) множеник просјечне плате из члана 6а. став 2. и коефицијента 0,29, уколико прeдузетник на основу обављања дјелатности трговца појединца, који је уписан у одговарајући регистар и доходак са тог основа утврђује на основу пословних књига, у складу са прописима о порезу на доходак.". Члан 3. У члану 11. у ставу 1., иза ријечи: "физичко лице", ријечи: "- резидент Федерације" бришу се. Члан 4. У члану 11а., иза ријечи: "доставити је", ријечи: "уз доказе о извршеном појединачном плаћању доприноса и пореза" бришу се. Члан 5. У члану 16. у ставу 1. тачка 4. мијења се и гласи: "4. правно лице и физичко лице које самостално обавља дјелатност ако као исплатилац плате, као и физичко лице за себе, Пореској управи Федерације Босне и Херцеговине не достави у прописаном року спецификацију уз исплату плата и спецификацију уз уплату доприноса прeдузетника." Члан 6. У члану 17., у загради, број "14.ц" замјењује се бројем "14б.". Члан 7. Иза члана 20. додаје се нови члан 20а., који гласи: "Члан 20а. Изузетно, од одредбе члана 6. тачка 10., основицу доприноса чини множеник просјечне плате из члана 6а. став 2. и коефицијента 0,29 за запосленике у рудницима угља, текстилној, кожној и индустрији обуће и нискоакумулациoним дјелатностима традиционалних еснафских заната којима се исплаћује мјесечна плата у висини до 60% просјечне мјесечне нето-плате у складу са чланом 6а. став 2., у периоду 12 мјесеци од дана ступања на снагу овог закона.". Члан 8. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представичког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 28.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine. Broj 01-02-857-02/15 20. novembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) u članu 5. u stavu 3., iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3., koja glasi: "- fizičko lice - nerezident Federacije, koje na teritoriji Federacije samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje u skladu sa propisima o porezu na dohodak;". Dosadašnje al. 3., 4. i 5. postaju al. 4., 5. i 6. Član 2. U članu 8. u stavu 2. u tački d), riječi: "kantonalne skupštine" zamjenjuju se riječima: "i taksi djelatnosti". U tački f) broj "0,35" zamjenjuje se brojem "0,29". Iza tačke f) dodaje se nova tačka g) koja glasi: "g) množenik prosječne plaće iz člana 6a. stav 2. i koeficijenta 0,29, ukoliko poduzetnik na osnovu obavljanja djelatnosti trgovca pojedinca koji je upisan u odgovarajući registar i dohodak sa tog osnova utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga, u skladu sa propisima o porezu na dohodak.". Član 3. U članu 11. u stavu 1., iza riječi: "fizičko lice" riječi: "- rezident Federacije" se brišu. Петак, 27. 11. 2015. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 91 - Страна 5 Član 4. U članu 11a. iza riječi: "dostaviti je", riječi: "uz dokaze o izvršenom pojedinačnom plaćanju doprinosa i poreza" se brišu. Član 5. U članu 16. u stavu 1. tačka 4. mijenja se i glasi: "4. pravno lice i fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatilac plaće, kao i fizičko lice za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.". Član 6. U članu 17., u zagradi broj "14.c" zamjenjuje se brojem "14b.". Član 7. Iza člana 20. dodaje se novi član 20a., koji glasi: "Član 20a. Izuzetno od odredbe člana 6. tačka 10., osnovicu doprinosa čini množenik prosječne plaće iz člana 6a. stav 2. i koeficijenta 0,29 za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto-plaće u skladu sa članom 6a. stav 2., u periodu 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 28.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 08.10.2015. godine. Broj 01-02-857-02/15 20. studenoga 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) u članku 5. u stavku 3., iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3., koja glasi: "- fizička osoba - nerezident Federacije, koja na teritoriju Federacije samostalno obavlja gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje sukladno propisima o porezu na dohodak;". Dosadašnje al. 3., 4. i 5. postaju al. 4., 5. i 6. Članak 2. U članku 8. u stavku 2. u točki d), riječi: "kantonalne skupštine" zamjenjuju se riječima: "i taksi djelatnosti". U točki f) broj "0,35" zamjenjuje se brojem "0,29". Iza točke f) dodaje se nova točka g) koja glasi: "g) umnožak prosječne plaće iz članka 6a. stavak 2. i koeficijenta 0,29, ukoliko poduzetnik s osnove obavljanja djelatnosti trgovca pojedinca, koji je upisan u odgovarajući registar i dohodak s te osnove utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, sukladno propisima o porezu na dohodak.". Članak 3. U članku 11. u stavku 1., iza riječi: "fizička osoba", riječi: "- rezident Federacije" brišu se. Članak 4. U članku 11a., iza riječi: "dostaviti je", riječi: "uz dokaze o izvršenom pojedinačnom plaćanju doprinosa i poreza" brišu se. Članak 5. U članku 16. u stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi: "4. pravna osoba i fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatitelj plaće, kao i fizička osoba za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.". Članak 6. U članku 17., u zagradi, broj "14.c" zamjenjuje se brojem "14b.". Članak 7. Iza članka 20. dodaje se novi članak 20a., koji glasi: "Članak 20a. Iznimno, od odredbe članka 6. točka 10., osnovicu doprinosa čini umnožak prosječne plaće iz članka 6a. stavak 2. i koeficijenta 0,29 za zaposlenike u rudnicima ugljena, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto-plaće sukladno članku 6a. stavak 2., u razdoblju 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.". Članak 8. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. 1758 На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ПОМИЛОВАЊУ Проглашава се Закон о измјенама Закона о помиловању, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 27.10.2015. године и на сједници Дома народа од 30.7.2015. године. Број 01-02-864-02/15 20. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р.
Zakon o dopuni Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 91/15 27.11.2015 SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,dopuna,poreska uprava ZAKON O DOPUNI ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13 i 71/14), u članu 2. u stavu 2., iza riječi: "Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/01, 52/01 i 42/06)" dodaje se zarez i riječi: "Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14)". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlementa Federacije BiH Edin Mušić, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 86/15 06.11.2015 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zakon,izmjene i dopune,zatezne kamate,javni prihodi,fbih Petak, 6. 11. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 86 - Strana 209 ЗАКОНОИЗМЈЕНИЗАКОНАОУТВРЂИВАЊУИОСТВАРИВАЊУПОТРАЖИВАЊАГРАЂАНАУПОСТУПКУПРИВАТИЗАЦИЈЕЧлан 1. УЗаконуоутврђивањуиостваривањупотраживањаграђанаупоступкуприватизације ("СлужбененовинеФедерацијеБиХ", бр. 27/97, 8/99, 45/00, 54/00, 32/01, 27/02, 57/03, 44/04, 79/07, 65/09, 48/11 и 111/12), учлану 18. став1. алинеја 2. ријечи: "до 30. јуна 2015. године" замјењујусеријечима: "до 30. јуна 2017. године". Члан 2. Овајзаконступанаснагунаредногданаодданаобјављивањау "СлужбенимновинамаФедерацијеБиХ". ПредсједавајућаДоманародаПарламентаФедерацијеБиХЛидијаБрадара, с. р. ПресједавајућиПредставничкогдомаПарламентаФедерацијеБиХЕдинМушић, с. р.1634 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine. Broj 01-02-813-02/15 3. novembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r.ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Član 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13 i 66/14) u članu 1. u stavu 2. iza riječi: "federalnim" dodaju se riječi: "i kantonalnim", a iza riječi: "zakonima" stavlja se zarez i dodaju riječi: "kao i propisima koje donose nadležni organi jedinica lokalne samouprave". Član 2. U članu 2. stav 2. mijenja se i glasi: "Kamata iz stava 1. ovog člana, koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan, 31.12.2014. godine, otpisuje se u visini propisanoj ovim zakonom, pod uvjetom da porezni obveznik svoje obaveze po osnovu glavnog duga izmiri najkasnije do 30.06.2017. godine." Član 3. U članu 2a. u stavu 1. u drugom redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2" a riječi: "najkasnije do 30.06.2013. godine" se brišu. U stavu 4. u posljednjem redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2". U stavu 5. u posljednjem redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2" a iza riječi: "zakona" stavlja se zarez i dodaju riječi: "pri čemu otpis kamata uključuje i obračunate i doračunate zatezne kamate po sporazumima o odgođenom plaćanju i plaćanju na rate zaključenim između Porezne uprave i poreznih obveznika". Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Otpis kamata za glavni dug iz stava 5. ovog člana ne isključuje obavezu plaćanja obračunatih troškova prisilne naplate." Član 4. U članu 2b. u stavu 1. broj: "31.12.2014." zamjenjuje se brojem: "31.12.2016." a na kraju teksta iza riječi: "kamata" dodaju se riječi: "u cjelokupnom iznosu". U stavu 2. riječi: "od 31.12.2014. do 30.06.2015." zamjenjuju se riječima: "u periodu od 01.01.2017. do 30.06.2017.". Član 5. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r.Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r.
Ispravka Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/15 14.10.2015 SN FBiH 04/21, SN FBiH 48/15 platni promet,unutrašnji platni promet ISPRAVKA ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU (objavljenog na bosanskom jeziku) U članu 40. u stavu (5) umjesto riječi: "stavom (1)" treba da stoje riječi: "stavom (2)".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stranim ulaganjima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/15 07.10.2015 SN FBiH 50/03, SN FBiH 61/01 strana ulaganja,ulaganja ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANIM ULAGANJIMA Članak 1. U Zakonu o stranim ulaganjima ("Službene novine Federacije BiH", br. 61/01 i 50/03) u članku 1. u stavku 2. iza broja: "17/98" dodaje se zarez i brojevi: "13/03, 48/10 i 22/15". Članak 2. U članku 2. alineja sedam mijenja se i glasi: "- medijski poslovi". Iza alineje sedam dodaje se alineja osam koja glasi: "- poslovni subjekt". Članak 3. U članku 3. u stavku 2. riječ: "glavnica" u različitom padežu zamjenjuje se riječima: "temeljni kapital" u odgovarajućem padežu, a riječi: "javnim informiranjem" zamjenjuju se riječima: "medijskim poslovima". Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Vlada Federacije BiH može na prijedlog mjerodavnog ministarstva, ukoliko ocijeni opravdanim, donijeti odluku da ulog strane osobe u određenim gospodarskim društvima iz stavka 2. ovoga članka ne podliježe restrikciji navedenoj u stavku 2. ovoga članka, a sve sukladno propisima kojima su regulirane ove oblasti.". Članak 4. U članku 7. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "Transakcije iz stavka 1. ovoga članka vrše se putem komercijalnih banaka po ispunjenju svih poreznih i drugih zakonom propisanih obveza na temelju javnih prihoda u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH.". Članak 5. Članak 9. mijenja se i glasi: "Strana će ulaganja biti oslobođena plaćanja carina i carinskih obveza, ukoliko drukčije nije propisano odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11). Strana ulaganja mogu biti oslobođena plaćanja poreznih obveza sukladno odredbama zakona koji uređuju poreznu politiku u Federaciji BiH.". Članak 6. U nazivu poglavlja III. riječi: "OBLICI STRANIH ULAGANJA" zamjenjuju se riječima: "VIJEĆE ZA STRANE INVESTITORE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE". Broj 77 - Strana 50 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7. 10. 2015. Članak 7. Članak 10. mijenja se i glasi: "Radi pomaganja i poticanja stranih investicija i unapređivanja ukupnog poslovnog ozračja za strane investitore u Federaciji BiH, potpunije koordinacije i suradnje institucija federalne, kantonalne i lokalne razine u oblasti stranih investicija kao savjetodavno tijelo Vlade Federacije BiH osniva se Vijeće za strane investitore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće).". Članak 8. Iza članka 10. dodaju se čl. 10a. i 10b. koji glase: "Članak 10a. Zadaci Vijeća su: - analiza poslovnog okruženja za strane investicije i predlaganje poduzimanja mjera i postupaka radi otklanjanja postojećih ograničavajućih čimbenika za strane investitore, - iniciranje izmjena zakona i drugih podzakonskih akata kojima se potiču i olakšavaju strana ulaganja, - razmjena informacija i iniciranje potpunije suradnje između institucija federalne, kantonalne i lokalne razine, radi stvaranja povoljnijeg poslovnog ozračja za strane investicije, koji će stranim ulagačima investicijska ulaganja učiniti privlačnim i sigurnim, - konzultacije s domaćim i stranim ulagačima radi iznalaženja rješenja za poticanje investicija, - uspostava suradnje između institucija Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave i postojećih i potencijalnih stranih investitora radi prevazilaženja eventualnih poteškoća prilikom realiziranja investicija, što bi služilo kao učinkovit mehanizam servisiranja investitora i potpore pri investiranju. Članak 10b. Vijeće ima najmanje 16 članova, koje imenuje Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnih ministarstava, Gospodarske komore Federacije BiH i stranih investitora. Članovi Vijeća sastajat će se po potrebi, a najmanje jedanput svakih šest mjeseci kako bi koordinirali aktivnosti, adresirali i izanalizirali aktualna pitanja, te razmatrali ostala pitanja iz svoje mjerodavnosti. Tehničko-administrativne poslove za Vijeće obavlja Federalno ministarstvo trgovine. Za svoj rad članovi Vijeća neće primati naknadu.". Članak 9. Članak 11. mijenja se i glasi: "U Federaciji BiH strana ulaganja u Sektore koji podliježu restrikciji odobrava Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnoga ministarstva energije, rudarstva i industrije i na prijedlog Federalnoga ministarstva prometa i komunikacija, svakog u okviru svoje mjerodavnosti (u daljnjem tekstu: mjerodavno ministarstvo). Za ulaganje u Sektore koji podliježu restrikciji strani ulagači dužni su Vladi Federacije BiH, putem mjerodavnog ministarstva, podnijeti zahtjev za odobravanje stranog ulaganja. O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Vlada Federacije BiH donijet će odluku u roku 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Ako postoje razlozi za odgodu donošenja odluke, mjerodavno će ministarstvo o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva u dodatnom roku od 30 dana. Vlada Federacije BiH dužna je donijeti odluku s obrazloženjem i dostaviti je stranci najkasnije u roku 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva. U slučaju nedonošenja odluke u roku iz stavka 5. ovoga članka strano se ulaganje smatra odobrenim. Odobrenje stranog ulaganja vrijedi bez vremenskog ograničenja."
Zakon o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/15 24.06.2015 SN FBiH 04/21, SN FBiH 79/15 zakon,unutrašnji platni promet,platni promet Službene novine Federacije BiH, broj 48/15 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU Proglašava se Zakon o unutrašnjem platnom prometu koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 08.07.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 08.06.2015. godine. Broj 01-02-538-02/15 18. juna 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU 8) vršenje usluga izdavanja i/ili prihvatanja platnih instrumenata i usluge novčanih pošiljki, 9) obavljanje blagajničko-trezorskih poslova i osiguravanja smještaja i čuvanja gotovog novca, 10) vršenje poravnanja međubankarskih naloga za plaćanje u skladu s propisima kojima se regulišu platne transakcije, 11) vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja te drugih propisanih evidencija, dostavljanje podataka i izvještaja u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, 12) izvještavanje učesnika – imaoca računa o stanju i promjenama na njihovim računima, 13) izvršavanje naloga prisilne naplate u skladu sa zakonskim propisima, 14) pohrana i čuvanje dokumentacije s podacima o unutrašnjem platnom prometu, 15) drugi poslovi u skladu s propisima. Člаn 5. Javno preduzeće BH Pošta d.o.o Sarajevo i Hrvatska pošta d.o.o Mostar, putеm svојih оrgаnizаciоnih diјеlоvа, mоžе оbаvlјаti slјеdеćе pоslоvе plаtnоg prоmеtа: 1) primаti nаlоgе zа plаćаnjе оd fizičkih licа, 2) оbаvlјаti isplаtе fizičkim licimа zа rаčun pоslоvnih subјеkаtа i fizičkih licа kоја imајu rаčunе kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, 3) primаti uplаtе gоtоvоg nоvcа оd fizičkih licа u kоrist rаčunа pоslоvnih subјеkаtа i fizičkih licа kоја vršе plаćаnjа prеkо rаčunа, 4) primati uplate gotovog novca od pravnih lica (uplate pazara) u korist računa tih pravnih lica otvorenih kod ovlaštenih organizacija, 7) obavljanje uplata i isplata gotovog novca, 6) evidentiranje platnih transakcija na računima, 5) izvršavanje bezgotovinskih platnih transakcija putem telekomunikacijskih prijenosa, digitalnih ili informaciono-tehnoloških uređaja, 4) izvršavanje naloga za plaćanje i vršenje prijenosa sredstava sa jednog računa na drugi, 3) primitak i obrada podataka iz naloga za plaćanje, 2) vođenje evidencija računa učesnika, 1) otvaranje, vođenje i zatvaranje računa učesnika, Poslovi unutrašnjeg platnog prometa su: Član 4. (3) U obavljanju poslova unutrašnjeg platnog prometa ovlaštena organizacija je obavezna osigurati primjenu propisa koji urеđuјu zаštitu prаvа i intеrеsа kоrisnikа finаnsiјskih uslugа, kао i оdrеdbе prоpisа kојimа sе urеđuјu obligacioni оdnоsi i plаtnе trаnsаkciје. (2) Pored ovlaštenih organizacija iz stava (1) ovog člana, Centralna banka Bosne i Hercegovine obavlja poslove unutrašnjeg platnog prometa i iste vrši u skladu sa odredbama zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. (1) Ovlaštene organizacije iz člana 2. stav (1) ovog zakona su: banke sa sjedištem u Federaciji, filijale banaka iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) i drugi subjekti koji obavljaju poslove unutrašnjeg platnog prometa za ovlaštene organizacije u skladu sa ovim zakonom. (2) Оrgаnizаcioni diјеlоvi pоslоvnih subјеkаtа sа sјеdištеm u Federaciji kојi pоsluјu u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе moraju imаti оtvоrеnе rаčunе оrgаnizаcionog diјеlа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја sа sјеdištеm u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kоје imајu dоzvоlu Аgеnciје zа bаnkаrstvо Republike Srpske. (3) Оrgаnizаcioni diјеlоvi pоslоvnih subјеkаtа sа sјеdištеm u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kојi pоsluјu u Federaciji, mоrајu imаti оtvоrеn rаčun оrgаnizаcionog diјеlа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја u Federaciji. Član 8. (1) Ovlaštena organizacija, u skladu sa članom 6. stav 4., otvara poslovnom subjektu sljedeće račune: 1) račun za redovno poslovanje poslovnog subjekta, 2) račune organizacionim dijelovima poslovnog subjekta, koji se registruju u skladu sa zakonom, Član 3. II. OBAVLJANJE POSLOVA UNUTRAŠNJEG PLATNOG PROMETA (6) Pојеdini pојmоvi kојi su dеfinirаni u Zаkоnu о platnim trаnsаkciјаmа, imајu isto znаčеnjе i u оvоm zаkоnu, аkо niје drugаčiје оdrеđеnо оvim zаkоnоm. (5) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu mogu biti i strana pravna i fizička lica u skladu s posebnim propisima. (4) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu su i fizička lica koja u skladu sa propisima vrše plaćanja preko računa. (3) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu su poslovni subjekti pod kojima se smatraju: pravna lica i dijelovi pravnih lica, odnosno privredna društva, javna preduzeća, bаnkе i drugе finаnsiјskе оrgаnizаciје, udruženja, javne institucije, organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, te оstаli оblici оrgаnizovanja čiје је оsnivаnjе rеgistrovano kоd nаdlеžnоg оrgаnа ili оsnоvаnо zаkоnоm, kao i fizička lica koja sаmоstаlnо оbаvlјајu rеgistrovanu pоslоvnu dјеlаtnоst (u daljem tekstu: poslovni subjekti). (2) Pod plaćanjem u unutrašnjem platnom prometu podrazumijeva se: obračun preko računa, prijenose sredstava sa jednog računa na drugi račun kod iste ili kod različitih ovlaštenih organizacija, naplata sa računa, uplata na račun i isplata sa računa i drugi poslovi unutrašnjeg platnog prometa u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuju platne transakcije. (1) Pod unutrašnjim platnim prometom se podrazumijevaju sva plaćanja u konvertibilnim markama između učesnika u unutrašnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutrašnjeg platnog prometa (u daljem tekstu: ovlaštene organizacije) i Centralne banke Bosne i Hercegovine. Član 2. Оvim zаkоnоm urеđuје sе оbаvlјаnjе unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), оdrеđuјu učеsnici i оrgаnizаciје оvlаštеnе zа оbаvlјаnjе pоslоvа plаtnоg prоmеtа, dеfiniraju vrstе rаčunа, nаčin i оblici plаćаnjа, izvršеnjе plаćаnjа i prinudnа nаplаtа sа rаčunа, pоstupаnjе, prаvа i оbаvеzе učеsnikа u unutrаšnjеm plаtnоm prоmеtu. Član 1. (5) Nеpоsrеdаn uvid u pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistra, kао i prеuzimаnjе pоdаtаkа iz Јеdinstvеnog rеgistrа imајu: Аgеnciја, Pоrеznа uprаvа Federacije Bosne i Hercegovne, Cеntrаlnа bаnkа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, bаnkе, sudоvi, оrgаni uprаvе i drugi оrgаni, kојi mоgu dа kоristе pоdаtkе u sklаdu sа svојim zаkоnskim оvlаštеnjimа. (6) FIA је dužnа dа оstаlim kоrisnicimа, nа njihоv zаhtјеv, dоstаvlја pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistra kојi su јаvni i оdgоvоrnа je zа dоstаvlјаnjе pоdаtаkа kоrisnicimа. Član 10. (1) Učesnik može imati otvorene račune kod više ovlaštenih organizacija, prema svom izboru. (2) Kod jedne ovlaštene organizacije poslovni subjekt može imati otvoren samo jedan račun za redovno poslovanje u konvertibilnim markama i po jedan račun za svaki organizacioni dio. I. OSNOVNE ODREDBE 5) prеuzimаti i оtprеmаti gоtоv nоvаc оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа. III. RAČUNI ZA OBAVLJANJE UNUTRAŠNJEG PLATNOG PROMETA I REGISTAR RAČUNA POSLOVNIH SUBJEKATA Član 6. (1) Zа pоtrеbе plаćаnjа, pоslоvni subјеkti su dužni оtvоriti rаčunе u оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа i nоvčаnа srеdstvа su dužni vоditi nа tim rаčunimа i vršiti plаćаnjа prеkо rаčunа u skladu sa оvim zаkоnom i zаkоnom kојi urеđuје plаtnе trаnsаkciје. Mеđusоbnа prаvа i оbavеzе urеđuju zaključivanjem ugоvоra о оtvаrаnju i vоđеnju rаčunа. (2) Fizička lica kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја mоgu оtvоriti rаčunе zа оbаvlјаnjе unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа i rаčunе zа pоlаgаnjе nоvčаnih dеpоzitа i ulоgа nа štеdnju u skladu sa zaklјučеnim ugоvоrom, prоpisimа kојi urеđuјu obavezne оdnоsе i s оvim zаkоnоm. (3) Strаna prаvna i fizička lica оtvаrајu nеrеzidеntnе rаčunе u skladu sa pоsеbnim prоpisom i vrše poslovanje preko tih računa u skladu s odredbama ovog zakona. (4) Ovlaštena organizacija otvara račune učesnicima na osnovu ugovornog odnosa ili na osnovu propisa kојi nаmеćе оbavеzu оtvаrаnjа rаčunа bеz zаhtјеvа učesnikа. (5) Оvlаštеnа оrgаnizаciја је dužnа, priје zаklјučеnjа ugоvоrа, učesniku dоstаviti ili stаviti nа rаspоlаgаnjе, u pisаnој fоrmi ili еlеktrоnskom оbliku infоrmаciје о svim važnim uslovima kоrištеnjа uslugа plаtnоg prоmеtа. (6) Оvlаštеnа оrgаnizаciја mоžе miјеnjаti оdrеdbе ugоvоrа zaključenog na osnovu odredbi iz stаvа (4) оvоg člаnа, а u skladu sa izmjenama prоpisа kојi urеđuјu pоslоvаnjе bаnаkа i propisa koji uređuju obligacione оdnоsе. (7) Pod računima za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa podrazumijevaju se transakcijski računi na kojima se evidentiraju novčani primici, novčani izdaci i saldo. (3) FIA je dužnа, kontinuirano, оdmаh pо priјеmu оbаviјеsti оvlаštеnih оrgаnizаciја iz stаvа (1) оvоg člаnа, аžurirаti pоdаtkе i оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа, еlеktrоnskim putеm, оmоgućiti nеpоsrеdаn uvid i prеuzimаnjе pоdаtаkа kојi sе vоdе u Јеdinstvеnоm rеgistru. (4) Ovlaštena organizacija je dužna dоstаvlјati u Jedinstveni rеgistаr zа svаki rаčun pоslоvnоg subјеktа kојi је оtvоrеn u skladu sa prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu slјеdеćе pоdаtkе: 1) pоslоvnо imе, оdnоsnо nаziv, mаtični brој i јеdinstvеni idеntifikаcioni brој pоslоvnоg subјеktа, Član 7. (1) Pоslоvni subјеkti iz Federacije mоgu оtvоriti rаčunе zа rеdоvnо pоslоvаnjе kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја sа sјеdištеm u Federaciji i оrgаnizаcionih diјеlоvа оvlаštenih оrgаnizаciја iz Republike Srpske i Brčkо Distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kоје pоsluјu u Federaciji i imајu dоzvоlu zа оbаvlјаnjе uslugа plаtnоg prоmеtа koju je izdala Аgеnciјa. 3) račune za posebne namjene (čija je namjena utvrđena zakonom ili drugim propisom u skladu sa zakonom: sredstva rezervi, sredstva depozita, izdvojena sredstva za posebne namjene, sredstva solidarnosti, sredstva za opremu organa uprave, sredstva za investicije, sredstva izdvojena po osnovu izdatih instrumenata osiguranja plaćanja i druga sredstva koja se izdvajaju na posebne račune) i 4) račune javnih prihoda. 6) оznаku еntitеtа, grаdа ili оpćinе, 7) dаtum оtvаrаnjа i dаtum zаtvаrаnjа rаčunа, 8) drugе nеоphоdnе pоdаtkе. (5) Ovlaštena organizacija je оdgоvоrna zа аžurnо dоstаvlјаnjе pоdаtаkа u Jedinstveni rеgistаr i njihоvu tаčnоst. (6) Nаčin i pоstupаk dоstаvlјаnjа pоdаtаkа u Jedinstveni rеgistаr, vоđеnjе i sаdržај Jedinstvenog rеgistra, kао i nаčin i pоstupаk kоrištеnjа pоdаtаkа iz Jedinstvenog rеgistra, prоpisuје dirеktоr FIA-e, uz prethodnu saglasnost Ministarstva i u surаdnji sа Cеntrаlnоm bаnkоm Bоsnе i Hеrcеgоvinе i nоsiоcimа аktivnоsti uspоstаvlјаnjа rеgistrа rаčunа pоslоvnih subјеkаtа u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, radi osiguranja kоmpаtibilnоsti rеgistаrа. Član 13. (1) Ovlaštena organizacija, na zahtjev učesnika, zatvara račun u skladu sa ugovorom ili po službenoj dužnosti u skladu sa propisima koji za posljedicu imaju zatvaranje računa. (2) Prije zatvaranja računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta moraju se zatvoriti svi računi njegovih organizacionih dijelova i njegovi računi za posebne namjene otvoreni u toj ovlaštenoj organizaciji. (3) Ovlaštena organizacija je obavezna propisati procedure za postupanje sa neaktivnim računima i ugovorom sa učesnicima urediti odnose iz istog osnova. (4) Zatvaranje računa i gašenje platne kartice fizičkom licu ovlaštena organizacija vrši bez naknade. Član 14. (1) Glavni račun poslovnog subjekta na teret kojeg su evidentirani neizvršeni nalozi za prisilnu naplatu ne može se zatvoriti. (2) Izuzеtnо оd stаvа 1. оvоg člаnа, glаvni rаčun mоžе sе zаtvоriti nа оsnоvu prоpisа kојi kао pоslјеdicu primјеnе imајu zаtvаrаnjе rаčunа, i u tоm slučајu sе nаlоzi zа prinudnu nаplаtu еvidеntirајu nа rаčunu prаvnоg slјеdnikа ili sе vrаćајu nаlоgоdаvcu. (3) Ovlaštene organizacije poslovnom subjektu, čiji su računi zatvoreni, vraćaju neizvršene naloge za plaćanje koji su izdati od poslovnog subjekta, a isti se ne odnose na prisilnu naplatu. IV. NAČIN I OBLICI PLAĆANJA Član 15. (1) Poslovni subjekt dužan je novčana sredstva voditi na računima kod banaka i sva plaćanja obavljati preko tih računa. (2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će propisati uslove i način plaćanja gotovim novcem. (3) Plaćanja preko računa učesnika obavljaju se na osnovu naloga za plaćanje. (4) Nalog za plaćanje je bezuslovna instrukcija data ovlaštenoj organizaciji da izvrši plaćanje ili naplati određeni iznos novca sa naznačenog računa. (2) Računi organizacionih dijelova poslovnog subjekta i računi za posebne namjene sastavni su dio računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta preko jedinstvenog identifikacionog broja ili matičnog broja, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugačije određeno. (3) Оvlаštеnа оrgаnizаciја dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvа (1) оvоg člаnа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Јеdinstvеnоm rеgistru rаčunа pоslоvnih subјеkаtа (u dаlјеm tеkstu: Јеdinstvеni rеgistаr). (4) Federalni ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar) propisuje nаčin vоđеnjа i sаdržај еvidеnciје rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја. (5) Pоslоvni subјеkt је dužаn оbаviјеstiti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о svаkој prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје, u rоku оd оsаm dаnа оd dаnа prоmјеnе izvršеnе u оdgоvаrајućim rеgistrimа. Član 9. (1) Finansijsko–informatička agencija Sarajevo (u daljem tekstu: FIA) uspоstаvlја i vоdi Jedinstveni rеgistаr iz člana 8. stav (3) ovog zakona. (2) Јеdinstvеni rеgistаr iz stava (1) ovog člana prеdstаvlја јаvnu еvidеnciјu i cеntrаlnu bаzu pоdаtаkа rаčunа pоslоvnih subјеkаtа оtvоrеnih u bаnkаmа sа sјеdištеm u Federaciji i filiјаlаmа bаnаkа iz Rеpublike Srpske i Brčkо Distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе kоје pоsluјu u Federaciji i imајu dоzvоlu Аgеnciје. (3) Kоrisnici pоdаtаkа iz Jedinstvenog rеgistrа su pоslоvni subјеkti, FIA, Pоrеznа uprаvа Federacije Bosne i Hercegovine, Cеntrаlnа bаnkа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kао i fizičkа licа, kојi kоristе pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistаra u sklаdu sа prоpisimа dоnеsеnim nа оsnоvu оvоg zаkоnа (u dаlјеm tеkstu: kоrisnici). (4) Podatke iz Јеdinstvеnog rеgistra korisnici mogu kоristiti sаmо zа svоје pоtrеbе i nе mоgu ih kоristiti u drugе svrhе, niti im је dоzvоlјеnо dаlје umnоžаvаnjе i distribuirаnjе оvih pоdаtаkа. Јаvnоst pоdаtаkа iz Јеdinstvеnog rеgistаra nе оdnоsi sе nа pоdаtkе čiја је tајnоst prоpisаnа pоsеbnim zаkоnimа. (5) Pоslоvni subјеkt је dužаn pоdniјеti zahtјеv zа оdrеđivаnjе glаvnоg rаčunа оvlаštеnој оrgаnizаciјi u pisаnој fоrmi. (6) Ovlaštena organizacija ne može otvoriti račun poslovnom subjektu koji u Jedinstvenom registru ima blokiran račun. Član 11. (1) Glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа otvаrа sе, po pravilu, u sјеdištu pоslоvnоg subјеktа kоd оrgаnizаcionih diјеlоvа оvlаštеnih оrgаnizаciја sa sjedištem u Federaciji ili organizacionih dijelova ovlaštenih organizacija iz Republike Srpske i Brčko Distrikta koji posluju u Federaciji i imaju dozvolu Agencije za obavljanje usluga platnog prometa. Ovlаštеna оrgаnizаciјa vоdi еvidеnciјu rаčunа pоslоvnih subјеkаtа koji su otvorili račune u toj ovlaštenoj organizaciji uz navođenje propisane oznake za glavni račun. (3) Ovlaštene organizacije su obavezne prilikom prijema naloga za plaćanje primiti iste ukoliko su popunjeni na propisan način iz člana 15. stav (5) ovog zakona. (4) Kod primitka naloga za plaćanje ovlaštena organizacija je dužna utvrditi identitet nalogodavca. Način identifikacije nalogodavca određuje ovlaštena organizacija. Član 18. (1) Načini plaćanja su: bezgotovinsko, gotovinsko i obračunsko. (2) Bezgotovinsko plaćanje je prijenos sredstava s računa platioca na račun primaoca. (3) Gotovinsko plaćanje je izravna predaja gotovog novca između učesnika, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa u skladu s propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona. Član 19. (1) Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa realizuju se nalogom za plaćanje. (2) Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se obavlja uplata. (3) Nalog za isplatu gotovog novca s računa podnosi se ovlaštenoj organizaciji i koja vodi račun platioca. (2) Poslovni subjekat može promijeniti glavni račun samo ako na tom računu nema evidentirane neizvršene naloge za prinudnu naplatu i drugom redovnom računu kod druge ovlaštene organizacije dodijeliti status glavnog računa, uz podnošenje dokaza u pisanoj formi ovlaštenoj organizaciji koja vodi glavni račun o određivanju drugog redovnog računa kao glavnog računa. (3) Zаbrаnjеnо је оvlаštеnој оrgаnizаciјi dа učesniku оtvоri skrivеnе rаčunе i izdа štеdnе knjižicе ili pruži drugе uslugе kоје оmоgućаvајu, pоsrеdnо ili nеpоsrеdnо, prikrivаnjе idеntitеtа učesnika. Član 12. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su u Јеdinstvеni rеgistаr dоstаvlјаti pоdаtkе о оtvorenim i zаtvorenim rаčunima pоslоvnih subјеkаtа, vrsti i stаtusu rаčunа iz čl. 8. i 10. оvоg zаkоnа, kао i blоkаdi i dеblоkаdi rаčunа, kоntinuirаnо, оdmаh nаkоn nаstаnkа оvih prоmјеnа u evidencijama ovlaštenih organizacija, u skladu sa оvim zаkоnom i prоpisimа kојimа sе urеđuје vоđеnjе i sаdržај Јеdinstvеnоg rеgistrа. (2) Ovlaštene organizacije dužne su u Jedinstveni registar izvršiti upis depozita koji predstavljaju kolateral, tj. instrumente osiguranja potraživanja. 2) brој rаčunа pоslоvnоg subјеktа, 3) prоpisаnu оznаku zа vrstu rаčunа i glаvni rаčun, u skladu sa prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu, 4) pоdаtаk о blоkаdi i dеblоkаdi rаčunа pоslоvnоg subјеktа, 5) оblik оrgаnizovanja i šifru dјеlаtnоsti pоslоvnоg subјеktа, (3) Kod jedne ovlaštene organizacije poslovni subjekt može imati otvoreno više računa za posebne namjene u skladu sa potrebama, odnosno propisima. (4) Ako poslovni subjekt u ovlaštenim organizacijama ima više od jednog računa za redovno poslovanje, dužan je odrediti račun (u daljem tekstu: glavni račun) na kojem će se izvršavati nalozi za plaćanje carina i carinskih dažbina, posebnih poreza-akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza po posebnim propisima, nalozi za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće, nalozi za ostale javne prihode po posebnim propisima, nalozi za prisilnu naplatu zakonskih obaveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja, te nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih izvršnih isprava (u daljem tekstu: nalozi za prisilnu naplatu) i voditi evidencija o neizvršenim nalozima za plaćanje. Član 17. (1) Nаlоgе zа plаćаnjе pоtpisuјu оvlаštеna lica učesnika, оdnоsnо druga оvlаštеna lica u slučајеvimа dаvаnjа nаlоgа iz člаnа 16. st. (2) i (4) оvоg zаkоnа. (2) Naloge za plaćanje iz člana 16. ovog zakona nalogodavci podnose na izvršenje ovlaštenoj organizaciji u kojoj se vodi račun platioca, izuzev naloga navedenih u stavu (3) istog člana koji glase na teret glavnog računa platioca. (5) Nalog za plaćanje daje se u pisanoj formi ili elektronski na obrascima unutrašnjeg platnog prometa u skladu sa propisima kojim se regulišu platne transakcije, način uplate javnih prihoda i propisima kojima se regulišu elektronsko plaćanje i elektronski dokumenti. Nalog može biti i u obliku zahtjeva koji je potpisalo i pečatom ovjerilo ovlašteno lice. Član 16. (1) Plaćanja s računa obavljaju se tako da platilac daje nalog za plaćanje na teret svoga računa, a u korist računa primatelja. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, nalog za plaćanje u korist računa primaoca, a na teret računa platioca mogu dati: 1) povjerioci – na osnovu naplate dospjelih vrijednosnih papira i dospjelih instrumenata osiguranja plaćanja i ostalih propisanih ili ugovorenih ovlaštenja, 2) organi i institucije, na osnovu zakonskih ovlaštenja, 3) ovlaštene organizacije, na temelju sudskih odluka i drugih izvršnih isprava te zakonskih ovlasti. (3) Nalozi za prinudnu naplatu iz stava (2) ovog člana trebaju glasiti na račun koji je platilac, u skladu s članom 10. stav (4) ovog zakona, odredio za izvršenje tih naloga. (4) Osim naloga za plaćanje iz stava (2) tačke 3) ovog člana, ovlaštena organizacija može dati nalog za plaćanje na teret računa platioca na osnovu ugovornih ovlasti dobivenih od platioca. (5) Zаbrаnjеnо је kоrištеnjе srеdstаvа kоја platilac imа nа rаčunimа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, а kоја su blоkirаnа nа osnovu nаlоgа zа prinudnu nаplаtu. (5) U slučaju nelikvidnosti (pravno lice je nelikvidno ako na računu kod ovlaštene organizacije za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa nema dovoljno sredstava za isplatu svih naloga, odnosno osnova za naplatu na dan dospijeća) nalogodavac je dužan da poštuje redoslijed prioriteta. Član 23. (1) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа izvršаvа nаlоgе zа prisilnu nаplаtu, dаtе u skladu sa člаnom 16. st. (2) i (3) оvоg zаkоnа, dо iznоsа оdrеđеnоg u nаlоgu iz svih srеdstаvа nа rаčunimа pоslоvnоg subјеktа u kоnvеrtibilnim mаrkаmа kојi su оtvоrеni u toj оvlаštеnoj оrgаnizаciјi, оsim srеdstаvа koja se nalaze na rаčunimа banaka koje se nalaze u postupku privremene uprave i likvidacije i osim sredstava kоја su izuzеtа оd izvršеnjа pо drugоm оsnоvu. (2) U nеdоstаtku srеdstаvа zа pоtpunо izvršеnjе nаlоgа zа plаćаnjе iz stаvа (1) ovоg člаnа, оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа nаlоgе izvršаvа dјеlimičnо. U periodu djelimičnog izvršenja naloga za prisilnu naplatu ovlaštena organizacija koja vodi glavni račun drži blokirane sve račune u konvertibilnim markama i devizne račune poslovnog subjekta otvorene u toj ovlaštenoj organizaciji. Član 25. (1) Ako na računima platioca nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga iz člana 22. stav (5) ovog zakona, a platilac ima otvorene račune kod drugih ovlaštenih organizacija, ovlaštena organizacija koja vodi glavni račun platioca na koji glase nalozi za plaćanje upućuje zahtjev drugim ovlaštenim organizacijama isti dan, u slučaju opravdane spriječenosti ovlaštene organizacije najkasnije idući radni dan, za blokadu svih računa u konvertibilnim markama i deviznih računa platioca koji se vode u tim ovlaštenim organizacijama. (2) Druga ovlaštena organizacija dužna je postupiti po zahtjevu ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana i blokirati sve račune platioca koji se vode kod nje, do obavijesti ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana o prestanku blokade računa. Podatke o blokadi računa poslovnog subjekta dužna je dostaviti u Jedinstveni registar. (3) Srеdstvа platioca nа rаčunimа оrgаnizаcionih diјеlоvа i sredstva na rаčunimа za posebne namjene kоristе sе zа izvršеnjе nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, osim srеdstаvа banaka koje su u postupku privremene uprave i likvidacije, sredstava koja su ugovorom o kreditu određena kao osiguranje konkretnog kredita i sredstava koja su izuzeta od izvršenja po drugim osnovama. (4) Оvlаštеnе оrgаnizаciје nеćе izvršiti prijеnоs srеdstаvа s blоkirаnih rаčunа učesnika аkо su tа srеdstvа izuzеtа оd izvršеnjа prоpisоm kојi urеđuје izvršni pоstupаk ili drugim prоpisimа. (1) Izuzetno od odredbe stava (4) člana 22. ovog zakona, ovlaštena organizacija neće vratiti naloge za prisilnu naplatu date na osnovu člana 16. st. (2) i (3), i te naloge ovlaštena organizacija evidentira i izvršava, nakon osiguranja pokrića, prema sljedećem redoslijedu prioriteta: (4) Fizičko lice može ovlaštenoj organizaciji usmenim putem, neposredno prije obavljanja transakcije, dati nalog za uplatu ili nalog za isplatu sa računa. Član 26. (1) Platilac je dužan odmah ili prvi radni dan nakon primitka obavijesti od ovlaštene organizacije o blokadi računa dati nalog za prijenos sredstava s blokiranih računa na njegov glavni račun na kojem su evidentirani neizvršeni nalozi za prisilnu naplatu ili dati nalog za rezervisanje sredstava do potpunog okončanja izvršnog postupka. (2) Аkо platilac ne postupi shodno stavu (1) ovog člana, оvlаštеnе оrgаnizаciје kоd kојih isti imа blоkirаnе rаčunе ispоstаvit ćе nаlоgе zа prijеnоs srеdstаvа s blоkirаnih rаčunа u kоnvеrtibilnim mаrkаmа nа glаvni rаčun u visini iznоsа blоkаdе rаčunа. (3) Аkо nа rаčunimа platioca u kоnvеrtibilnim mаrkаmа nеmа dоvоlјnо srеdstаvа zа izvršеnjе nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, оvlаštеnе оrgаnizаciје ispоstаvit ćе nаlоgе zа prijеnоs srеdstаvа u visini iznosa blokade računa sа svih blоkirаnih dеviznih i rаčunа za posebne namjene оtvоrеnih u tim оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа, оsim аkо drugim zаkоnоm niје drugačiје оdrеđеnо. (4) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun platioca dužnа је оdmаh, nаkоn pоtpunоg izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, оbаviјеstiti drugе оvlаštеnе оrgаnizаciје о tоm izvršеnju, rаdi dеblоkаdе srеdstаvа pоslоvnоg subјеktа nа rаčunimа kоd tih оvlаštеnih оrgаnizаciја. (5) Nаkоn priјеmа оbаviјеsti о prеstаnku blоkаdе rаčunа pоslоvnоg subјеktа (platioca) iz stava (4) ovog člana, оvlаštеnе оrgаnizаciје iz stаvа (3) оvоg člаnа dužne su dеblоkirаti svе njegove rаčunе i prоmiјеniti оznаku о blоkаdi rаčunа u еvidеnciјi rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја i Јеdinstvеni rеgistаr. Član 27. (1) Ako nalog za prisilnu naplatu glasi na teret drugog računa platioca, a ne na teret glavnog računa platioca, banka koja vodi taj račun izvršava naloge za plaćanje po navedenim osnovama do iznosa pokrića na računima platioca koji se vode u toj banci u skladu s članom 23. ovog zakona. Neizvršene naloge za prisilnu naplatu banka dostavlja isti dan, u slučaju opravdane spriječenosti ovlaštene organizacije najkasnije idući radni dan, na izvršenje banci koja vodi glavni račun platioca i račun ostaje blokiran do prijema obavijesti banke kod koje je otvoren glavni račun da su izmirene obaveze po osnovu prisilne naplate. (2) Banka, koja vodi glavni račun platioca, primljene naloge za prisilnu naplatu izvršava na osnovu isprava iz člana 16. stav (2) tačka 3), člana 22. st. (4) i (5), te čl. 23. i 24. ovog zakona. (3) Banka, kоја imа оtvоrеnе nеrеzidеntnе rаčunе iz člаnа 6. stаv (3) оvоg zаkоnа, dužnа је dа primlјеnе nаlоgе zа prinudnu nаplаtu izvršаvа u skladu sa članom 22. st. (4) i (5) i čl. 23. i 24. оvоg zаkоnа, а u slučајu nеdоstаtkа srеdstаvа nа оvim rаčunimа zа pоtpunо izvršеnjе nаlоgа, оvа i drugе banke dužnе su pоstupаti nа nаčin prоpisаn čl. 25. do 28. оvоg zаkоnа. Član 28. (1) Ako poslovni subjekt na dan isteka ugovora o oročenju njegovih sredstava kod banke ima na računu evidentirane nenamirene obaveze iz člana 16. stav (2) i (3) ovog zakona, banka ne može produžiti ugovor o oročenju sredstava. Član 20. Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune u skladu sa ovim zakonom ili ako je u suprotnosti sa propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona, a gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti dužni su položiti na račune u ovlaštenim organizacijama u skladu sa propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona. Član 21. (1) Obračunsko plaćanje je namirenje međusobnih novčanih obaveza i potraživanja između učesnika bez upotrebe novca. (2) Obračunsko plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira obaveza i potraživanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi. V. IZVRŠENJE PLAĆANJA I PRINUDNA NAPLATA SA RAČUNA Član 22. (1) Ovlaštena organizacija je dužna izvršiti nalog za plaćanje iz člana 16. st. (1) i (4) ovog zakona, ako na računu platioca postoje sredstva za pokriće tog naloga. (2) Pokrićem na računu smatra se stanje na računu od prethodnog dana uvećano za priliv sredstava tokom dana i za sredstva na osnovu ugovora s ovlaštenom organizacijom o dozvoljenom negativnom saldu na računu te umanjeno za plaćanja u tom danu do vremena utvrđivanja pokrića. (1) Ovlaštena organizacija i učesnici оdgоvоrni su i snоsе štеtu kоја mоžе nаstаti obаvlјаnjеm pоslоvа plаtnоg prоmеtа. (2) Ovlaštena organizacija je odgovorna i snosi štetu: 1) ako na dan valute ne izvrši nalog za plaćanje koji je primljen u propisanom roku, koji sadrži sve propisane elemente i za čije izvršenje postoji pokriće na računu platioca, 2) ako nalog za plaćanje ne izvrši u skladu s propisanim redoslijedom plaćanja, 3) ako pogrešno tereti ili odobri račun u ovlaštenoj organizaciji, 4) ako pogrešno obradi podatke s naloga za plaćanje, 5) ako ne postupi u skladu s odredbama čl. 25. do 28. ovog zakona, 6) za štetne posljedice koje proiziđu iz ugovornih ovlaštenja trećim stranama za obavljanje poslova platnog prometa. (3) Nalogodavac je odgovoran i snosi štetu: 1) ako nalog za plaćanje ne sadrži sve propisane podatke, 2) ako nalog za plaćanje ne sadrži ispravne podatke, 3) ako je nalog za plaćanje, zbog nepostojanja računa navedenog u nalogu, odbijen, 4) ako nalog za plaćanje nije izvršen na dan valute zbog nedostatka sredstava na njegovim računima, 1. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu carina i carinskih dažbina, posebnih poreza-akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza, po posebnim propisima - prema vremenu primitka; 2. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu doprinosa iz plaća i na plaće - prema vremenu primitka; 3. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu ostalih javnih prihoda, po posebnim propisima - prema vremenu primitka; 4. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu po drugim izvršnim odlukama organa uprave i sudskih organa – prema vremenu primitka; 5. nаlоzi povjerioca nа оsnоvu dоspјеlih vrijednosnih papira, mјеnicа ili ovlаštenja kоје је dužnik dао svојој ovlaštenoj organizaciji i svоm povjeriocu – prema vremenu primitka; 6. оstаli оsnоvi zа nаplаtu. (1) Оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа je zаbrаnjеnо dа učesnicima nаplаćuјu pružene infоrmаciјe iz člana 6. stav (5). (2) Оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа i učesnicima je Dоzvоlјеnо dа sе dоgоvоrе о trоškоvimа zа dоdаtnо ili čеšćе dоstаvlјаnjе infоrmаciја ili njihоv prijеnоs putеm srеdstаvа kоmunikаciје kоја nisu nаvеdеnа u ugоvоru, а kоје zаhtiјеvа učesnik. (3) Тrоškоvi оvlаštеnih оrgаnizаciја zа infоrmаciје iz stаvа (2) оvоg člаnа mоrајu biti primјеrеni i u sklаdu sa stvаrnim trоškоvimа оvlаštеnih оrgаnizаciја. Člаn 33. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su dа, nа osnovu nаlоgа i drugе dоkumеntаciје plаtnоg prоmеtа, vоdе еvidеnciјu о оbаvlјеnоm unutrašnjem plаtnоm prоmеtu, u sklаdu sa оvim zаkоnоm i drugim prоpisimа. (2) Pоdаci о prоmјеnаmа i stаnju nа rаčunimа učesnikа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја prеdstаvlјајu pоslоvnu tајnu, kао i drugi pоdаci zа kоје је drugim zаkоnоm utvrđеnо dа su tајni. Člаn 34. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su nаdlеžnim оrgаnimа, nа njihоv pismеni zаhtјеv, dоstаviti pоdаtkе i infоrmаciје о оbаvlјеnоm unutrašnjem plаtnоm prоmеtu, u skladu sa оvim zаkоnom. (2) Pоdаci о prоmјеnаmа i stаnju nа rаčunu učesnika, kао i drugi pоdаci, mоgu sе dаti drugоm učesniku uz pismenu saglаsnоst učesnikа nа kојеg sе ti pоdаci оdnоsе. Člаn 35. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје i učesnici su dužni dа u pоstupku оtkrivаnjа, sprеčаvаnjа i istrаživаnjа prаnjа nоvcа i finаnsirаnjа tеrоrističkih аktivnоsti u pоslоvimа unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа primјеnjuјu оdrеdbе pоsеbnоg zаkоnа kојi urеđuје оvu оblаst i utvrđuје mјеrе i njihоvu оdgоvоrnоst. (2) Оvlаštеnе оrgаnizаciје mоgu, u skladu sa pоsеbnim zаkоnоm, vršiti оbrаdu osobnih podаtаkа učesnika s kојimа rаspоlаžu u оbаvlјаnju svоје dјеlаtnоsti, u svrhu sprеčаvаnjа i istrаživаnjа prеvаrа u plаtnоm prоmеtu. VII. NADZOR Člаn 36. (1) Nаdzоr nаd оbаvlјаnjеm pоslоvа plаtnоg prоmеtа banaka vrši Аgеnciја i drugi kontrolni orgаni u skladu sa оdrеdbаmа оvоg i pоsеbnih zаkоnа kојimа sе urеđuје njihоvо pоslоvаnjе i nаdlеžnоst. (2) Kоntrоlu učesnika plаtnоg prоmеtа vršе nаdlеžni kоntrоlni оrgаni, u skladu sa оdrеdbаmа оvоg i pоsеbnih zаkоnа kојimа sе urеđuје nаdlеžnоst i оvlаsti оvih kоntrоlnih оrgаnа. (3) U оkviru svоје nаdlеžnоsti, Аgеnciја i kоntrоlni оrgаni sarаđuјu u vršеnju nаdzоrа оbаvlјаnjа plаtnоg prоmеtа i u primјеni оvоg i drugih zаkоnа. (3) Platiocu je zаbrаnjеnо plаćаnje prеkо rаčunа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, аkо imа blоkirаnе rаčunе. (4) Naloge za plaćanje iz člana 16. st. (1) i (4) ovog zakona za čije izvršenje na dan prijema naloga nema pokrića na računu platioca, ovlaštena organizacija može vratiti nalogodavcu. Član 24. 2) оbаvlја izravan nаdzоr u bankama i njihоvim оrgаnizаcionim diјеlоvimа, 3) dаје prеpоrukе i smјеrnicе i pо pоtrеbi оbavеzuјućе nаlоgе, 4) poduzimа mјеrе i pоkrеćе pоstupkе prоtiv banaka u slučајu nеpridržаvаnjа оdrеdаbа оvоg i drugih zаkоnа kојi rеgulišu plаtni prоmеt i plаtnе trаnsаkciје. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 38. (1) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 10.000 KМ dо 15.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај banka аkо: a) učesniku оtvоri rаčunе i vоdi еvidеnciјu suprоtnо člаnu 8. оvоg zаkоnа, b) pоdаtkе iz Jedinstvenog rеgistrа kоristi suprоtnо člаnu 9. stav (4) оvоg zаkоnа, c) pоslоvnоm subјеktu оtvоri glаvni rаčun suprоtnо člаnu 11. stаv (1) оvоg zаkоnа, d) nе dоstаvi pоdаtkе u Jedinstveni rеgistаr u sklаdu sа člаnоm 12. оvоg zаkоnа, e) nе uspоstаvi prоpisаnu kоmunikаciјu sа Аgеnciјоm, u sklаdu sа člаnоm 12. stаv (6) оvоg zаkоnа, f) učesniku zаtvоri rаčunе suprоtnо čl. 13. i 14. оvоg zаkоnа, g) pоslоvnоm subјеktu, čiјi su rаčuni blоkirаni, izvrši plаćаnjа i оtvаrа nоvе rаčunе suprоtnо člаnu 10. stav (6) i članu 16. stav (5) оvоg zаkоnа, h) nе dаје nаlоgе zа plаćаnjе s rаčunа učesnika prоpisаnе člаnоm 16. stаv (2) tačkа 3) оvоg zаkоnа, i) nе izvrši nаlоgе zа plаćаnjе u skladu sa оdrеdbаmа člаnа 22. stаv (1) оvоg zаkоnа, j) nе izvrši nаlоgе zа prinudnu nаplаtu u skladu sa članom 22. st. (4) i (5), članom 23. stav (1) i člаnom 24. оvоg zаkоnа, k) izvrši nаlоgе zа plаćаnjе, а kојi sе nе оdnоsе nа prinudnu nаplаtu, suprоtnо člаnu 23. stаv (3) оvоg zаkоnа, l) nе pоstupi u sklаdu s člаnоm 25. i člаnоm 26. st. (2) dо (5) оvоg zаkоnа, m) sa blоkirаnih rаčunа izvrši prijеnоs srеdstаvа, kоја su izuzеtа оd izvršеnjа, u skladu sa člаnom 25. stаv (4) оvоg zаkоnа, n) nе izvrši nаlоgе zа prinudnu nаplаtu u skladu sa članom 27. оvоg zаkоnа, o) nе rаzrоči оrоčеnа srеdstvа pоslоvnоg subјеktа u skladu sa člаnom 28. st. (2) dо (4) оvоg zаkоnа, p) nе pоstupi u skladu sa članom 40. st. (1), (4) i (5) оvоg zаkоnа. (2) Zа prеkršаје iz stаvа (1) оvоg člаnа kаznit ćе sе i оdgоvоrno lice u banci nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.500 KМ do 3.000 KM. (3) Nоvčаnоm kаznоm оd 5.000 KМ dо 10.000 KМ zа prеkršај kаznit ćе sе banka аkо: a) priје zаklјučеnjа ugоvоrа nе infоrmiše učesnika о svim bitnim uslovima kоrištеnjа uslugе u skladu sa članom 6. stаv (5) оvоg zаkоnа, b) izmiјеni оdrеdbе ugоvоrа suprоtnо člаnu 6. stаv (6) оvоg zаkоnа, (5) Rаčuni јаvnih prihоdа nа kоје sе vršе uplаtе јаvnih prihоdа na ime Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, gradova i općina s kојih sе vrši rаspоdјеlа nа rаčunе kоrisnikа јаvnih prihоdа nе mоgu sе blоkirаti i srеdstvа nа оvim rаčunimа izuzimајu sе оd izvršеnja nаlоgа zа prinudnu nаplаtu. (6) Način i postupak izvršenja naloga za plaćanje iz ovog člana propisuje Ministar. (2) U ugоvоru о оrоčеnim srеdstvimа zаklјučеnim sа učesnikom, banka je dužna unijeti оdrеdbu о rаskidu ugоvоrа i оbavеzi prijеnоsа оrоčеnih srеdstаvа, zајеdnо s pripаdајućim kаmаtаmа dо mоmеntа rаskidа ugоvоrа, nа glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu u sklаdu s оvim zаkоnоm. (3) U slučaju da na računima u konvertibilnim markama, devizama i računima za posebne namjene nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga za prisilnu naplatu banka kod kojih se vode oročena sredstva tog učesnika koji ima blokirane račune obavezna je u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak, raskinuti ugovor i oročena sredstva do visine blokade doznačiti na glavni račun platioca radi izvršenja naloga za prisilnu naplatu iz člana 16. st. (2) i (3) ovog zakona, isključivo i samo po zahtjevu banke kod koje se vodi glavni račun. (4) Banka iz stаvа (2) оvоg člаnа оbavеzna je nа glаvni rаčun dоznаčiti i iznоs dоspјеlih kаmаtа, kоје prеmа ugоvоru о оrоčеnim srеdstvimа pripаdајu učesniku dо mоmеntа rаskidа ugоvоrа, rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu u skladu sa ovim zаkоnom. (5) Pоslоvni subјеkt u vezi sa st. (2) i (3) ovog člana mоžе, rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, rаskinuti ugоvоr о оrоčеnim srеdstvimа zаklјučеn s bankom. (6) Izuzetno, ugovori o namjenski oročenim sredstvima za osiguranje plasmana su izuzeti iz postupanja po nalozima prisilne naplate. (5) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 5.000 KМ dо 10.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај pоslоvni subјеkt аkо: a) nе оtvоri rаčunе zа plаćаnjа i nоvčаnа srеdstvа nе drži nа rаčunimа u skladu sa članom 6. stаv (1) оvоg zаkоnа, b) nе оdrеdi glаvni rаčun u skladu sa članom 10. stаv (4) оvоg zаkоnа i nе pоstupi u skladu sa članom 11. оvоg zаkоnа, c) vrši plаćаnjа suprоtnо člаnu 16. stav (5) оvоg zаkоnа d) vrši plаćаnjе u gоtоvоm nоvcu suprоtnо čl. 18. i 20. оvоg zаkоnа, e) vrši оbrаčunskо plаćаnjе suprоtnо čl. 21. оvоg zаkоnа, f) nе pоstupi u skladu sa članom 40. st. (2) i (3) оvоg zаkоnа. (6) Zа prеkršаје iz stаvа (5) оvоg člаnа kаznit ćе sе оdgоvоrno lice pоslоvnоg subјеktа nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.000 KМ do 1.500 KM. (7) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 2.500 KМ dо 5.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај pоslоvni subјеkt аkо: a) nе оtvоri rаčunе u skladu sa čl. 7. i 8. оvоg zаkоnа, b) nе оbаviјеsti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје u skladu sa članom 33. stav (2) оvоg zаkоnа. (8) Zа prеkršаје iz stаvа (7) оvоg člаnа kаznit ćе sе оdgоvоrno lice pоslоvnоg subјеktа nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.000 KМ do 1.500 KM. Član 39. (1) Аgеnciја ili drugi kоntrоlni оrgаni u pоstupku kоntrоlе izdајu prеkršајnе nаlоgе ili pоdnоsе zаhtјеv zа pоkrеtаnjе prеkršајnоg pоstupkа u slučајеvimа prеdviđеnim оvim zаkоnоm, u skladu sa prоpisimа kојimа sе urеđuје prеkršајni pоstupаk. (2) Prеkršајni pоstupаk prоtiv pоslоvnоg subјеktа, оsim оrgаnа iz stаvа (1) оvоg člаnа, mоžе pоkrеnuti i оvlаštеnа оrgаnizаciја u slučајu dа u pоstupku оbаvlјаnjа unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа utvrdi prеkršај. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 40. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su dа оbаvlјаnjе pоslоvа unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа usklаdе sа оdrеdbаmа оvоg zаkоnа, nајkаsniје u rоku оd četiri mjeseca оd dаnа njеgоvоg stupаnjа nа snаgu. Član 29. (1) Оvlаštеnа оrgаnizаciја је dužnа čuvаti nаlоgе zа plаćаnjе i druge dokumente na osnovu kojih su evidentirane promjene na računima u ovlaštenoj organizaciji, u rоkоvimа kојi su utvrđеni prоpisimа о аrhivskој dјеlаtnоsti i prоpisimа о sprеčаvаnju prаnjа nоvcа i finаnsirаnjа tеrоrističkih аktivnоsti. (2) Dоkumеntаciја iz stаvа (1) оvоg člаnа čuvа sе u izvornom obliku ili na drugi prikladan način. Član 30. 5) ako nalog za plaćanje nije izvršen na dan valute radi podnošenja banci nakon isteka propisanog roka. (1) Vlаdа ćе u rоku оd 60 dаnа оd dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа dоniјеti propis iz člаna 15. stav (2) ovog zakona. (2) Мinistаr finаnciја ćе u rоku оd 60 dаnа оd dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа dоniјеti: a) podzakonski propis kojim se uređuje nаčin vоđеnjа i sаdržај еvidеnciјa rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја iz člаna 8. ovog zakona, b) pоdzаkоnski prоpis kојim sе urеđuје nаčin i pоstupаk izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu prеkо rаčunа оvlаštenih оrgаnizаciја iz člаna 25. stav (6) ovog zakona. (3) Dо dоnоšеnjа pоdzаkоnskih аkаtа iz st. (1) i (2) оvоg člаnа, primјеnjivаt ćе sе pоdzаkоnski prоpisi kојi su vаžili dо dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа, аkо nisu u suprоtnоsti s оvim zаkоnоm. Član 42. U slučaju da su odredbe drugih zakona kojima se uređuju pitanja platnog prometa u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivati će se odredbe ovog zakona. Člаn 43. Početkom primjene оvоg zаkоnа prеstаје dа vаži Zаkоn о finаnsiјskоm pоslоvаnju ("Službеne novine Federacije BiH", br. 2/95,13/00 i 29/00). Član 44. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". VI. IZVЈЕŠTAVANJE Člаn 31. (1) Ovlaštene organizacije su obavezne staviti na raspolaganje učesnicima izvještaje o svim promjenama i stanju rаčunа u skladu s ugovorom o otvaranju i vođenju računa. (2) Аkо rоk zа dоstаvu izvјеštajа niје ugоvоrеn, оvlаštеnе оrgаnizаciје dоstаvlјајu ili stavljaju na raspolaganje učesnicima izvјеštaje о stanju i promjenama po računima s podacima o izvršenim plaćanjima, najkasnije idući radni dan od dana nastanka promjene na računu. Člаn 32. (2) Nаlоzi zа prisilnu nаplаtu iz slјеdеćеg rеdа priоritеtа mоgu sе izvršаvаti tek pо izvršеnju svih nаlоgа zа prisilnu nаplаtu iz prеthоdnоg rеdа priоritеtа, uklјučuјući i nаlоgе zа prisilnu nаplаtu kојi su primlјеni u mеđuvrеmеnu. (3) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа dužnа је vоditi еvidеnciјu о rеdоsliјеdu priјеmа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu istоg priоritеtа iz stаvа (1) оvоg člаnа prеmа dаnu i sаtu njihоvоg priјеmа i dа ih pо tоm rеdоsliјеdu izvršаvа. (4) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа оbаvјеštаva pоvјеrioca, nа njеgоv pisani zаhtјеv, о rеdоsliјеdu nаplаtе njеgоvоg pоtrаživаnjа. (5) Pоdnеsеnе nаlоgе pоslоvnоg subјеktа kојi sе nе оdnоsе nа prisilnu nаplаtu ovlаštеnе оrgаnizаciје nе mоgu izvršаvаti priје izvršеnjа svih nаlоgа zа prisilnu nаplаtu iz stаvа (1) оvоg člаnа i dеblоkаdе svih rаčunа pоslоvnоg subјеktа. c) nе izdаје nаlоgе zа plаćаnjе u skladu sa članom 17. stav (1) оvоg zаkоnа, d) primi naloge za plaćanje suprotno članu 17. stav (3) оvоg zаkоnа, e) povjerioca, nа njеgоv zаhtјеv, nе оbаviјеsti о rеdоsliјеdu nаplаtе njеgоvоg pоtrаživаnjа u skladu sa članom 23. stаv (3) оvоg zаkоnа, f) nе čuvа dоkumеntаciјu i pоdаtkе u skladu sa članom 29. оvоg zаkоnа, g) učesnika nе izvјеštаvа u skladu sa članom 31. оvоg zаkоnа i pоstupа suprоtnо člаnu 32. оvоg zаkоnа, h) nе pоstupi s dоkumеntаciјоm i pоdаcimа о оbаvlјеnоm plаtnоm prоmеtu u skladu sa čl. 33. i 34. оvоg zаkоnа. (4) Za prеkršаје iz stаvа (3) оvоg člаnа kаznit ćе sе i оdgоvоrno lice u оvlаštеnој оrgаnizаciјi nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.000 KМ do 1.500 KM. (2) Pоslоvni subјеkti kојi, prije stupanja na snagu ovog zakona, imајu оtvоrеnе rаčunе u bankama dužni su dа iste usklаdе prеmа člаnu 8. ovog zakona ili оtvоrе nоvе rаčunе i оdrеdе glаvni rаčun u skladu sa članom 10. оvоg zаkоnа, u rоku оd pet mjeseci оd dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zakоnа. (3) Pоslоvni subјеkti iz stаvа (2) оvоg člаnа dužni su pоdniјеti zаhtјеv bankama zа zаtvаrаnjе svih rаčunа kојi nisu u skladu sa članom 10. оvоg zаkоnа i izvršiti prijеnоs srеdstаvа nа rаčunе iz stаvа (2) оvоg člаna. (4) Pоslоvni subјеkti kојi imајu оtvоrеnе rаčunе kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја nа kојimа su еvidеntirаni nеizvršеni nаlоzi zа prinudnu nаplаtu, dužni su u rоku iz stаvа (2) оvоg člаnа tim оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа dоstаviti dоkаz о оdrеđivаnju glаvnоg rаčunа kоd оvlаštеnе оrgаnizаciје kојој sе dоstаvlјајu nеizvršеni nаlоzi zа prinudnu nаplаtu pоslоvnоg subјеktа rаdi izvršеnjа оvih nаlоgа u sklаdu sа оdrеdbаmа čl. 25. dо 28. оvоg zаkоnа. (5) Аkо pоslоvni subјеkti nе pоstupе u skladu sa stаvom (1) оvоg člаnа, ovlaštene organizacije izvršit ćе blоkаdu svih оtvоrеnih rаčunа pоslоvnih subјеkаtа i zаbrаniti rаspоlаgаnjе srеdstvimа, dо pоstupаnjа pоslоvnih subјеkаtа u skladu sa оvim zаkоnom. Člаn 41. Člаn 37. U prоvоđеnju nаdzоrа i primјеni оvоg zаkоnа, Аgеnciја poduzimа slјеdеćе: 1) zаhtiјеvа оd banaka dа pružе svе infоrmаciје pоtrеbnе zа prаćеnjе usklаđеnоsti оbаvlјаnjа pоslоvа plаtnоg prоmеtа s оvim zаkоnоm i drugim prоpisimа,
Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 86/15 11.06.2015 SN FBiH 39/18, SN FBiH 34/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 104/16, SN FBiH 30/16, SN FBiH 98/15, SN FBiH 91/15, SN FBiH 109/12, SN FBiH 42/09, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,izmjene,izmjena,naplata doprinosa,doprinosi Petak, 6. 11. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 86 - Strana 211 Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 15.7.2015. godine. Broj 01-02-814-02/15 3. studenoga 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Članak 1. U Zakonu o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08 i 109/12), u članku 262. u stavku (1) broj: "3.000,00" zamjenjuje se brojem: "15.000,00", a broj: "15.000,00" zamjenjuje se brojem: "200.000,00". U stavku (2) broj: "500,00" zamjenjuje se brojem: "3.000,00", a broj: "3.000,00" zamjenjuje se brojem: "20.000,00". Članak 2. U članku 263. u stavku (1) broj: "200,00" zamjenjuje se brojem: "500,00", a broj: "1.500,00" zamjenjuje se brojem: "10.000,00". Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ТРЖИШТУ ВРИЈЕДНОСНИХ ПАПИРА Проглашава се Закон о измјенама Закона о тржишту вриједносних папира, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 9.10.2015. године и на сједници Дома народа од 15.7.2015. године. Број 01-02-814-02/15 3. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ТРЖИШТУ ВРИЈЕДНОСНИХ ПАПИРА Члан 1. У Закону о тржишту вриједносних папира ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 85/08 и 109/12), у члану 262. у ставу (1) број: "3.000,00" замјењује се бројем: "15.000,00", а број: "15.000,00" замјењује се бројем: "200.000,00". У ставу (2) број: "500,00" замјењује се бројем: "3.000,00", а број: "3.000,00" замјењује се бројем: "20.000,00". Члан 2. У члану 263. у ставу (1) број: "200,00" замјењује се бројем: "500,00", а број: "1.500,00" замјењује се бројем: "10.000,00". Члан 3. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. 1636 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 15.7.2015. godine. Broj 01-02-815-02/15 3. novembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09 i 109/12) u članu 30. u stavu (1) riječi: "od 500,00 KM do 50.000,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 5000,00 KM do 100.000,00 KM". U stavu (2) riječi: "od 500,00 KM do 3.000,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 3.000,00 KM do 20.000,00 KM". U stavu (3) riječi: "od 200,00 KM do 1.500,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM". Član 2. U članu 31. u stavu (1) riječi: "od 200,00 KM do 1.500,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 1.500,00 KM do 20.000,00 KM". Broj 86 - Strana 212 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 6. 11. 2015. Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SUSTAVU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 15.7.2015. godine. Broj 01-02-815-02/15 3. studenoga 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SUSTAVU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Članak 1. U Zakonu o Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09 i 109/12), u članku 30. u stavku (1) riječi: "od 500,00 KM do 50.000,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 5000,00 KM do 100.000,00 KM". U stavku (2) riječi: "od 500,00 KM do 3.000,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 3.000,00 KM do 20.000,00 KM". U stavku (3) riječi: "od 200,00 KM do 1.500,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM". Članak 2. U članku 31. u stavku (1) riječi: "od 200,00 KM do 1.500,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 1.500,00 KM do 20.000,00 KM". Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Проглашава се Закон о измјенама Закона о јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 9.10.2015. године и на сједници Дома народа од 15.7.2015. године. Број 01-02-815-02/15 3. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Члан 1. У Закону о Јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 42/09 и 109/12), у члану 30. у ставу (1) ријечи: "од 500,00 КМ до 50.000,00 КМ" замјењују се ријечима: "од 5000,00 КМ до 100.000,00 КМ". У ставу (2) ријечи: "од 500,00 КМ до 3.000,00 КМ" замјењују се ријечима: "од 3.000,00 КМ до 20.000,00 КМ". У ставу (3) ријечи: "од 200,00 КМ до 1.500,00 КМ" замјењују се ријечима: "од 2.000,00 КМ до 20.000,00 КМ". Члан 2. У члану 31. у ставу (1) ријечи: "од 200,00 КМ до 1.500,00 КМ" замјењују се ријечима: "од 1.500,00 КМ до 20.000,00 КМ". Члан 3. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. 1637 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ODLUKE O ALOKACIJI OBAVEZA PO KREDITU KUVAJTSKOG FONDA ZA RAZVOJ 535 PROJEKT ČETIRI CESTE I MOST MUSALA NA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Odluka o alokaciji obaveza po kreditu Kuvajtskog fonda za razvoj 535 projekt četiri ceste i most Musala na Federaciju Bosne i Hercegovine, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 09.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 30.7.2015. godine. Broj 01-02-798-02/05 26. oktobra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. Na osnovu člana 40. stav 5. i člana 37. stav 3. Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 86/07, 24/09 i 44/10), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 9.10.2015. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30.7.2015. godine, donio
Zakon o inspekcijama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 73/14 10.09.2014 inspekcije,zakon,fbih Godina XXI - Broj 73 Srijeda, 10. 9. 2014. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1856 Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 26.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-654-02/14 02. septembra 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuje se vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih organa uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Federacija) radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisa), organizacija Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i rukovođenje, prava, obaveze i odgovornosti inspektora, prava i obaveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih organa, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema Federacije. Član 2. (Definicije pojmova korištenih u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: 1) "inspekcijski organ" - federalni organ nadležan za obavljanje inspekcijskih poslova; 2) "inspektor" - državni službenik sa posebnim ovlastima i odgovornostima; 3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica koja obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); 4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja povrede propisa, b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom, c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava nadležnom organu za pokretanje odgovarajućeg postupka ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili krivično djelo i izricanje novčane kazne putem izdavanja prekršajnog naloga, d) inspekcijski pregled - neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu člana 62. stav 2) tačka 1) zakona, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih lica, e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; Broj 73 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera: a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili radnje i druge stvari i materijali kojim je učinjen prekršaj ili krivično djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili krivičnog djela, b) "subjekt nadzora" - jeste pravno lice, pravno lice sa javnim ovlastima, fizičko lice registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti i fizičko lice koje obavlja određenu djelatnost bez rješenja nadležnog organa i građani nad kojima se vrši inspekcijski nadzor, c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usaglašenosti stanja i proizvoda sa propisima, d) "lista provjera" - ček-lista - lista provjera sačinjena na osnovu zakona i drugih propisa, koja čini sastavni dio naloga za vršenje inspekcijskog nadzora, a koja definira konkretan predmet, pravni osnov, te mjere koje inspektor može poduzeti u skladu sa zakonom i drugim propisima u slučaju da prilikom nadzora konstatuje njihovu povredu, kao i druge aktivnosti inspektora u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, e) "službena kontrola" - jeste svaki oblik kontrole koju vrši nadležno tijelo radi verifikovanja postupanja subjekta nadzora i usklađivanja poslovanja u skladu sa zakonima i drugim propisima, f) "pismeno" - svaki akt koji izdaje inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora. Član 3. (Vršenje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor vrši se: 1) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju činjeničnog stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; 2) poduzimanjem preventivnih mjera u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima; 3) poduzimanjem korektivnih mjera, odnosno nalaganjem upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i 4) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim zakonom i drugim propisom. Član 4. (Nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim kontrolama) Nadležne federalne inspekcije u Federaciji osiguravaju nepristrasnost, kvalitetno provođenje i dosljednost službenih kontrola koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu sa odredbama propisa o hrani, propisa o hrani za životinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja i drugih propisa utvrđenih međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala BiH. Član 5. (Uloga i značaj inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa u skladu sa zakonom. 2) Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom zakonu je djelatnost od općeg interesa za Federaciju. Član 6. (Organiziranje inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, vrše organi nadležni za obavljanje inspekcijskih poslova, osim inspekcija koje su na drugi način organizirane u skladu sa posebnim zakonima radi vršenja inspekcijskog nadzora. 2) U skladu sa ustavnim određenjima poslovi inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Federacije mogu se zakonom prenijeti na kanton, grad i općinu. 3) Stručni nadzor nad radom kantonalnih inspekcijskih organa u provođenju federalnih zakona i zakona BiH kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi vrši Federalna uprava. Član 7. (Lica koja vrše inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor vrše inspektor/i i inspektorica/e kao državni službenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: inspektor). Član 8. (Radno-pravni status) Na radno-pravni status inspektora i druga pitanja koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji važe za državne službenike u organima uprave Federacije. Član 9. (Opći uvjeti za postavljenje inspektora) Opći uvjeti za postavljenje inspektora utvrđeni su Zakonom o državnoj službi u Federaciji. Član 10. (Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora) Posebni uvjeti za obavljanje poslova glavnog inspektora i inspektora utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta Federalne uprave za inspekcijske poslove u skladu sa propisima koji reguliraju inspekcijski nadzor u određenoj oblasti. Član 11. (Postavljenje glavnih inspektora i inspektora) Glavni inspektori i inspektori postavljaju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji. Član 12. (Principi vršenja inspekcijskog nadzora) 1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava principa zakonitosti, javnosti, odgovornosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke nezavisnosti. 2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava principa pravičnosti tako da mjera koju je naložio inspektor bude srazmjerna težini učinjene povrede zakona ili drugih propisa. 3) Inspektor pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora kao i drugim mjerama preventivnog djelovanja. Član 13. (Nalaganje upravne mjere) 1) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže. Član 14. (Primjena etičkog kodeksa) 1) U svom radu inspektor se rukovodi principima Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji BiH i Etičkog kodeksa za inspektore. 2) Etički kodeks za inspektore donosi rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 3 Član 15. (Obavještavanje o počinjenom krivičnom djelu) Inspektor je dužan obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu do kojih je došao u toku inspekcijskog nadzora. Član 16. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji propisuje se zakonom. II. ORGANIZACIJA FEDERALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE Član 17. (Federalna uprava za inspekcijske poslove) 1) Federalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) je samostalni federalni organ uprave. 2) Federalne inspekcije određene ovim zakonom u sastavu su Federalne uprave. 3) Sjedište Federalne uprave je u Sarajevu. 4) Federalna uprava može imati organizacijske jedinice van sjedišta. Član 18. (Djelokrug rada Federalne uprave) Federalna uprava obavlja sljedeće poslove: 1) inspekcijske poslove iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su ovim zakonom organizirane u njenom sastavu; 2) vrši nadzor nad primjenom federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi; 3) vrši inspekcijski nadzor nad pravnim licima kojima su zakonom prenesene javne ovlasti od organa uprave; 4) prati stanje u upravnim oblastima za koje je nadležna i poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora; 5) koordinira rad federalnih inspekcija i sarađuje sa kantonalnim inspekcijama; 6) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvještaj o radu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije); 7) podnosi posebne izvještaje o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Federacije, kao i posebne izvještaje iz upravnih oblasti i o pojavama iz njih radi informiranja Vlade Federacije; 8) prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu rada kantonalnih inspektora i organa za obavljanje inspekcijskih poslova iz nadležnosti utvrđenih federalnim i propisima BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi; 9) daje mišljenje na godišnji program i plan rada kantonalnih inspekcijskih organa u provođenju federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi i prati izvještaje kantonalnih inspekcijskih organa o izvršenju tih programa i planova rada; 10) donosi poseban program inspekcijskih aktivnosti za područje Federacije, za provođenje federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi u čijem provođenju mogu učestvovati i kantonalni inspekcijski organi; 11) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti; 12) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora; 13) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; 14) vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim nadzorima; 15) vodi evidenciju o radu federalnih inspektora; 16) vodi evidenciju o službenim iskaznicama federalnih inspektora; 17) donosi program stručne obuke inspektora i drugih državnih službenika i namještenika Federalne uprave; 18) učestvuje u stručnoj pripremi federalnih propisa nad kojima inspekcijski nadzor vrši federalna inspekcija, po potrebi; 19) rješava o žalbama na rješenja kantonalnih inspektora donesenih na osnovu federalnih propisa; 20) vrši certifikovanje inspektora; 21) ostvaruje saradnju sa nadležnim organima u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu i organima i institucijama na nivou države Bosne i Hercegovine; 22) obavlja i druge upravne i stručne poslove određene federalnim zakonima i drugim propisima. Član 19. (Unutrašnja organizacija Federalne uprave) 1) Unutrašnja organizacija Federalne uprave utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji. 2) Pravilnik iz stava 1) ovog člana donosi direktor Federalne uprave, uz saglasnost Vlade Federacije. Član 20. (Rukovođenje Federalnom upravom) 1) Federalnom upravom rukovodi direktor. 2) Direktora Federalne uprave postavlja i razrješava Vlada Federacije u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine na usaglašen prijedlog premijera i zamjenika premijera. 3) Direktor Federalne uprave za svoj rad odgovara Vladi Federacije. Član 21. (Direktor Federalne uprave) Direktor Federalne uprave je rukovodeći državni službenik koji: 1) rukovodi, predstavlja i zastupa Federalnu upravu; 2) organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su u sastavu Federalne uprave; 3) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim zakonom; 4) daje prethodnu saglasnost za imenovanje službenih veterinara za vršenje službenih kontrola i obavlja i druge poslove iz nadležnosti Federalne uprave koji su određeni ovim zakonom i drugim federalnim propisima. Član 22. (Rukovodeći državni službenici) 1) Rukovodeći državni službenici u Federalnoj upravi su: 1) sekretar, 2) pomoćnik direktora i 3) glavni federalni inspektor. 2) Rukovodeće državne službenike iz stava 1) ovog člana postavlja direktor Federalne uprave u skladu sa Zakonom o državnoj službi. Broj 73 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 3) Rukovodeći državni službenici iz stava 1) ovog člana za svoj rad odgovaraju direktoru Federalne uprave. Član 23. (Glavni federalni inspektori) U Federalnoj upravi glavni federalni inspektori su: 1. tržišni inspektor, 2. inspektor za hranu, 3. zdravstveni inspektor, 4. inspektor rada, 5. urbanističko-ekološki inspektor, 6. saobraćajni inspektor, 7. poljoprivredni inspektor, 8. inspektor za šumarstvo, 9. vodni inspektor, 10. veterinarski inspektor, 11. rudarsko, termo i elektro-energetski inspektor. Član 24. (Federalni inspektori) U Federalnoj upravi federalni inspektori su: 1) tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor, 2) sanitarni inspektor za nadzor nad sprečavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, 3) sanitarni inspektor za nadzor nad otrovima, 4) sanitarni inspektor na carinskim ispostavama, 5) inspektor za hranu, 6) zdravstveni inspektor, 7) farmaceutski inspektor, 8) inspektor rada za oblast radnih odnosa, 9) inspektor rada za oblast zaštite na radu, 10) urbanistički inspektor, 11) građevinski inspektor, 12) inspektor zaštite okoliša, 13) inspektor zaštite prirode, 14) inspektor za ceste, 15) inspektor za cestovni saobraćaj, 16) inspektor za željeznice i željeznički saobraćaj, 17) inspektor za sigurnost riječne i pomorske plovidbe, 18) inspektor za zrakoplovne objekte i infrastrukturu, 19) inspektor za telekomunikacije i poštanski saobraćaj, 20) inspektor za nadzor liftova, žičara i cjevovodnog transporta, 21) inspektor za podzemne instalacije, 22) poljoprivredni inspektor za poljoprivredno zemljište, 23) poljoprivredni inspektor za biljnu proizvodnju i zaštitu bilja, 24) poljoprivredni inspektor za stočarstvo, 25) poljoprivredni inspektor za poticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, 26) poljoprivredni inspektor za sigurnost hrane i prvi stepen prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda, 27) fitosanitarni inspektor, 28) šumarski inspektor, 29) šumarski fitosanitarni inspektor, 30) inspektor za lovstvo, 31) vodni inspektor, 32) veterinarski inspektor, 33) veterinarski inspektor za hranu, 34) veterinarski inspektor za stočnu hranu i lijekove koji se koriste u veterinarstvu, 35) inspektor elektro-energetike, 36) rudarski inspektor, 37) geološki inspektor, 38) inspektor posuda pod pritiskom, 39) inspektor za kvalitet tečnih naftnih goriva, 40) sanitarni granični inspektor. III. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA FEDERALNE UPRAVE Član 25. (Organizaciona struktura) 1) U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove su: (1) Federalni tržišni inspektorat, (2) Federalni inspektorat za hranu, (3) Federalni inspektorat zdravstva, (4) Federalni inspektorat rada, (5) Federalni urbanističko-ekološki inspektorat, (6) Federalni saobraćajni inspektorat, (7) Federalni poljoprivredni inspektorat, (8) Federalni šumarski inspektorat, (9) Federalni vodni inspektorat, (10) Federalni veterinarski inspektorat, (11) Federalni rudarsko, termo i elektro-energetski inspektorat. 2) U okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove formirat će se sektor unutrašnje kontrole i sektor granične inspekcije. Član 26. (Djelokrug rada) Djelokrug rada federalnih inspekcija iz člana 24. ovog zakona utvrđen je federalnim i propisima BiH u kojima je regulirano da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije i inspekcije Brčko Distrikta i drugim propisima kojima je utvrđena nadležnost federalnih inspekcija za određenu upravnu oblast. Član 27. (Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama) 1) Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.) koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu ili primjenu naučnih metoda i tehničkih postupaka može se povjeriti registriranim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove. 2) Odluku o povjeravanju stručnih poslova iz stava 1) ovog člana donosi direktor Federalne uprave. Član 28. (Planiranje i izvještaji o inspekcijskom nadzoru) 1) Federalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove rada o vršenju inspekcijskog nadzora i poseban program inspekcijskih nadzora za kantonalne organe za vršenje inspekcijskog nadzora u provođenju federalnih i propisa BiH. 2) Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. 3) Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz stava 2) ovog člana prioritet u inspekcijskim kontrolama dat će se subjektima nadzora koji obavljaju djelatnost sa povećanim stepenom rizika po život, zdravlje i imovinu građana. 4) Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traži se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti i kompetentnih nadležnih organa na nivou Bosne i Hercegovine. Tražena mišljenja imaju se dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće godine. Ako ministarstva i kompetentni nadležni organi na nivou Bosne i Hercegovine ne dostave mišljenje do spomenutog roka, smatrat će se da nemaju primjedbi ni prijedloga. 5) Planovi o vršenju inspekcijskog nadzora su službena tajna. 6) O stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Federalna uprava podnosi izvještaj Vladi Federacije najmanje dva puta godišnje. 7) Pri izradi programa i planova obavezno će se predvidjeti inspekcijski nadzor putem mješovitih inspekcijskih timova Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 5 zavisno od oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora. 8) Direktor, u izuzetnim slučajevima, može donijeti poseban program inspekcijskog nadzora. 9) Prema posebnom programu iz stava 8) ovog člana inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem medija ili na drugi prikladan način, sa ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora, kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijsku kontrolu. 10) Glavni federalni inspektor podnosi mjesečni i godišnji izvještaj direktoru Federalne uprave i resornom ministarstvu iz odgovarajuće upravne oblasti. 11) Inspektor je dužan dostaviti mjesečni i godišnji izvještaj o svom radu glavnom inspektoru koji služi za izradu mjesečnog i godišnjeg izvještaja. 12) Kantonalni organ uprave nadležan za inspekcijske poslove dužan je svoj godišnji program i plan rada, u provođenju federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi na mišljenje. 13) Kantonalni organ uprave nadležan za inspekcijske poslove dužan je svoj godišnji izvještaj o provođenju federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi. 14) Sadržaj izvještaja o radu inspektora propisuje direktor Federalne uprave. Član 29. (Normativi za vršenje inspekcijskog nadzora) Direktor Federalne uprave donosi pravilnik kojim se utvrđuju normativi za vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti inspekcija u skladu sa utvrđenim listama provjera - ček-listama iz određenih upravnih oblasti. Član 30. (Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora) 1) Vršenje redovnog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana na godišnjem nivou. 2) Izuzetno, redovni inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i inspekcije rada kod istog subjekta nadzora može trajati najduže 12 radnih dana godišnje. 3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacijskih jedinica, inspekcijski nadzor iz stava 2) ovog člana može trajati duže, ali ne duže od dvostrukog vremena predviđenog u stavu 2) ovog člana. 4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan. Član 31. (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) 1) Organ nadležan za obavljanje inspekcijskih poslova vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u svom sastavu. 2) Za inspekcijske nadzore koje je obavio evidenciju vodi svaki inspektor ponaosob. 3) Direktor Federalne uprave će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru, kojim će se regulirati prezentiranje podataka o inspekcijskom nadzoru, izrečenim kaznama i upravnim mjerama kod subjekata nadzora, na web-stranici i na druge pogodne načine. IV. INSPEKTORI I NJIHOV STATUS Član 32. (Imenovanje inspektora i glavnih inspektora) 1) Inspektori i glavni inspektori imenuju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. 2) U slučaju duže spriječenosti obavljanja poslova glavnog inspektora direktor Federalne uprave ovlastit će posebnim rješenjem drugog inspektora iz te upravne oblasti sa svim pravima i obavezama glavnog inspektora, ali ne duže od godinu dana. Član 33. (Uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova) Inspekcijske poslove može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu odgovarajućeg smjera ili visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa obrazovanja po Bolonjskom sistemu studiranja, položen stručni ispit predviđen za državne službenike za rad u organima uprave u Federaciji, najmanje tri godine, odnosno pet godina radnog iskustva nakon završene visoke školske spreme, kao i druge posebne uvjete ako je to propisano posebnim propisom za određenu upravnu oblast. Član 34. (Iskaznica i značka inspektora) 1) Inspektor ima iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti propisane zakonom. 2) Glavnim inspektorima i inspektorima iskaznicu i značku izdaje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Pri vršenju inspekcijskog nadzora i obavljanja ostalih službenih poslova inspektor je dužan nositi iskaznicu i značku. 4) Oblik i sadržaj iskaznice i značke regulirat će se pravilnikom koji donosi direktor Federalne uprave, uz saglasnost Vlade Federacije. Član 35. (Ocjenjivanje rada inspektora) 1) Rad inspektora u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH ocjenjuje se godišnje najkasnije 30 dana po isteku perioda za koji se ocjenjuje. 2) Ocjenu rada za inspektora predlaže glavni inspektor, a utvrđuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Ocjenu rada za glavnog inspektora utvrđuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 4) Ocjeni rada ne podliježu glavni inspektori i inspektori, ukoliko u periodu za koji se ocjenjuju nisu radili više od 50% perioda za koji se ocjenjuju. Član 36. (Stručno obrazovanje inspektora) Inspektor je obavezan da se permanentno stručno obrazuje i usavršava za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora iz propisa koji se odnose na oblast inspekcijskog, upravnog i prekršajnog postupka u skladu sa programom stručne obuke inspektora koji donosi rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. Član 37. (Potvrda o uspješnosti u radu - certifikat) 1) Obavljanje inspekcijskih poslova Federalne uprave za inspekcijske poslove podložno je provjeri o uspješnosti u radu (izdavanje certifikata). 2) Pod provjerom iz stava 1) podrazumijeva se ocjenjivanje kvaliteta rada glavnog federalnog inspektora i inspektora na osnovu primjene utvrđenih standarda za državne službenike koji rade u Upravi za inspekcijske poslove. 3) Potvrda o uspješnosti u radu (u daljnjem tekstu: certifikat) izdaje se za period od četiri godine, a odnosi se na kvalitet rada i uspješnosti u radu glavnog federalnog inspektora i federalnih inspektora. Broj 73 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Certifikat se izdaje glavnom federalnom inspektoru i federalnim inspektorima ako su proveli na radu najmanje jednu godinu na poslovima u Upravi. 5) Detaljni uvjeti o načinu dobijanja i gubljenja certifikata, vremenu trajanja, javnom objavljivanju imena inspektora koji su dobili certifikat, izradi i načinu utvrđivanja standarda za dobijanje certifikata regulirat će se aktom koji donosi Vlada Federacije na prijedlog direktora Uprave uz saglasnost federalnog ministra pravde. 6) Ako glavni inspektor i inspektor ne budu certifikovani, imaju obavezu istekom roka šest mjeseci pristupe ponovnoj provjeri radi dobijanja certifikata. 7) Ako glavni inspektor i inspektor na ponovnoj provjeri ne bude certifikovan u narednom periodu od šest mjeseci određuje mu se mentor radi stručne pomoći na pripremanju za dobijanje certifikata i umanjuje mu se netoplaća za iznos od 30% rješenjem direktora. 8) Ako glavni inspektor i inspektor ne bude certifikovan ni nakon treće provjere, gubi status i prestaje mu radni odnos. Član 38. (Savjetnik - mentor) 1) Glavni inspektor u posljednjoj godini pred penzionisanje rješenjem po ovlaštenju direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, obavlja poslove savjetnika - mentora sa obavezom prenošenja iskustava i znanja inspektorima iz svoje upravne nadležnosti. 2) Za obavljanje redovnih poslova i zadataka glavnog inspektora iz prethodnog stava ovog člana, direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova rješenjem će postaviti glavnog inspektora u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. Član 39. (Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova) 1) Inspektor ne može obavljati privredne, trgovačke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti učestvovati u radu stručnih komisija i tijela organa uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koja podliježu tom inspekcijskom nadzoru, niti izrađivati projekte, elaborate, studije i analize po narudžbi poslovnog subjekta uz naknadu. 2) Zabrana iz stava 1) ovog člana ne odnosi se na naučni i istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja. Član 40. (Posebni dodaci na plaću) Osnovna plaća direktora, glavnog inspektora i inspektora kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlastima i uvjetima rada uvećava se za procent propisan posebnim zakonom. Član 41. (Čuvanje službene i druge tajne) 1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vršenje inspekcijskog nadzora. 2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiču inspekcijskog nadzora. 3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu st. 1) i 2) ovog člana traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora. Član 42. (Suspenzija inspektora) Glavni inspektor i inspektor bit će suspendovan sa dužnosti ako: a) ne izvrši inspekcijski nadzor ili ne poduzme upravne mjere kad je očito da je to morao obaviti, a naročito ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice; b) ne poduzme radnje radi izvršenja rješenja o određenoj upravnoj mjeri; c) ne obavijesti nadležnog inspektora iz druge oblasti o nepravilnostima i povredama kod kontroliranog subjekta nadzora za koje je saznao u toku izvršenja svog inspekcijskog nadzora; d) u zakonom određenom roku ne vrati izuzetu poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora, izuzev u slučaju objektivne sprječenosti da to učini; e) pri vršenju inspekcijskog nadzora prekorači ili zloupotrijebi svoje ovlasti; f) obavlja djelatnost ili poslove iz nadležnosti druge inspekcije osim kada ima posebno ovlaštenje; g) pri obavljanju dužnosti inspektora izvrši radnju za koju postoji osnovana sumnja da predstavlja krivično djelo; h) prekrši obavezu čuvanja službene i druge tajne sa kojom je upoznat u vršenju inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom; i) i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom. Član 43. (Prijedlog za suspenziju inspektora) Prijedlog za suspenziju glavnog inspektora podnosi direktor a za inspektora glavni inspektor i direktor Federalne uprave u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. Član 44. (Odlučivanje o suspenziji inspektora) 1) O suspenziji glavnog inspektora i inspektora direktor donosi rješenje. 2) Protiv rješenja iz stava 1) ovog člana ima se pravo uložiti žalbu u skladu sa Zakonom o državnoj službi. 3) Žalba na rješenje iz stava 2) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 45. (Druga odgovornost inspektora) Suspenzija glavnog inspektora i inspektora ne isključuje njegovu disciplinsku odgovornost prema odredbama Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH ili prekršajnu i krivičnu odgovornost ako razlozi za suspenziju istovremeno imaju i obilježja tih odgovornosti. Član 46. (Obaveze inspektora u slučaju suspenzije) 1) Danom suspenzije glavnom inspektoru i inspektoru prestaju sve ovlasti prema ovom zakonu. 2) Danom prestanka dužnosti inspektor je obavezan direktoru Federalne uprave ili od njega ovlaštenom licu predati iskaznicu inspektora i značku, spise nezavršenih predmeta u inspekcijskom nadzoru i sredstva rada sa kojima je bio zadužen. 3) O predaji iskaznice inspektora i značke, preuzimanju službene dokumentacije i sredstava rada iz stava 2) ovog člana sastavlja se zapisnik. V. NADLEŽNOST INSPEKCIJA Član 47. (Nadležnost federalne inspekcije) 1) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru nadležnosti utvrđenih Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 7 federalnim propisima i propisima BiH kojima je utvrđena nadležnost entitetskih inspekcija za vršenje inspekcijskog nadzora, kao i drugim propisima. 2) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na cijelom području Federacije. 3) Izuzetno, federalna inspekcija može vršiti nadzor iz nadležnosti kantonalnog inspektora prema federalnom propisu ako organ za inspekcijske poslove kantona nema inspektora iz te upravne oblasti. Član 48. (Vršenje inspekcijskog nadzora od kantonalnog inspektora) 1) Direktor Federalne uprave, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa uprave nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, prema potrebi, rješenjem će ovlastiti kantonalnog inspektora iz jednog kantona da izvrši inspekcijski nadzor nad primjenom federalnih propisa i propisa BiH na području drugog kantona. 2) Protiv rješenja kojim se daje ovlaštenje iz stava 1) ovog člana žalba nije dopuštena. Član 49. (Ovlaštenje za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Direktor Federalne uprave rješenjem može ovlastiti više federalnih i kantonalnih inspektora da vrše inspekcijski nadzor u određenoj oblasti u izvršenju federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine), kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi na području Federacije radi poboljšanja stanja u toj oblasti, po zahtjevu premijera i Vlade Federacije, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa za inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona. 2) Protiv rješenja direktora Federalne uprave iz stava 1) ovog člana žalba nije dopuštena. 3) Troškove angažiranja inspektora snosi Federalna uprava. Član 50. (Inspekcijski nadzor u slučaju neposredne opasnosti) 1) U slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život građana, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, inspekcijski nadzor izvršit će najbliži inspektor u odgovarajućoj upravnoj oblasti. 2) O nadzoru iz stava 1) ovog člana inspektor je dužan u roku 24 sata sačiniti izvještaj i obavijestiti nadležni organ za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) U izuzetnim slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život ljudi i životinja, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, u odgovarajućoj upravnoj oblasti glavni federalni inspektor, uz saglasnost direktora Federalne uprave, naređuje, prati i koordinira provođenje federalnih i propisa BiH i naloženih mjera na području cijele Federacije. Član 51. (Vršenje inspekcijskog nadzora kada nije određena nadležnost) 1) Kada federalnim propisom nije određeno koji će organ vršiti inspekcijski nadzor za te poslove nadležna je federalna inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti. 2) Kada je propisom BiH (donesenim od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) utvrđeno da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije, nadzor će vršiti federalna inspekcija, a po ovlaštenju direktora Federalne uprave i nadležni kantonalni inspektor te upravne oblasti, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa za inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona. 3) U slučaju iz st. 1) i 2) ovog člana kada nije eksplicitno određena nadležna inspekcija, direktor Federalne uprave rješenjem utvrđuje nadležnu inspekciju. Član 52. (Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora) 1) Kada to potreba službe zahtijeva, direktor Federalne uprave može, izuzetno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog organa uprave, odgovarajuće struke, koji ispunjava uvjete iz čl. 9. i 10. ovog zakona i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji da obavi samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora o čemu direktor donosi rješenje. 2) Ako postoje objektivne potrebe posla, direktor Federalne uprave, može rješenjem i bez saglasnosti inspektora rasporediti u smislu sjedišta obavljanja poslova ili radnog mjesta, unutar iste upravne oblasti ili druge upravne oblasti, ukoliko inspektor ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. 3) Ako premještaj iz stava 2) ovog člana podrazumijeva i promjenu prebivališta, inspektoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu shodno Zakonu. Član 53. (Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcije iz druge upravne oblasti osim u slučajevima i uvjetima određenim ovim zakonom. Član 54. (Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) 1) Kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može u slučajevima i pod uvjetima određenim zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz saglasnost direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru bit će obaviješten nadležni glavni inspektor u roku tri dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora. Član 55. (Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija) U slučaju sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi federalna inspekcija koja je posljednja postupala ili federalna inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje u roku tri dana od dana saznanja za sukob nadležnosti. Član 56. (Rješavanje sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija) 1) Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija rješava Vlada Federacije. 2) Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija u sistemu Federalne uprave rješava direktor Federalne uprave. Član 57. (Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija) 1) Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija rješavaju sporazumno direktor Federalne uprave i rukovodilac kantonalnog organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova u roku tri dana od dana nastanka sukoba. 2) Ako sukob nadležnosti bude riješen sporazumno u roku iz stava 1) ovog člana, sukob nadležnosti rješavat će Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 73 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. VI. PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Član 58. (Preventivno djelovanje inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, sprečavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica ukoliko one nisu nastupile radi zaštite javnog i privatnog interesa. Član 59. (Preventivne mjere) U poduzimanju preventivnih mjera inspektor: 1) upoznaje subjekte nadzora sa obavezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u slučajevima njihovog nepridržavanja; 2) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa; 3) predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; 4) upoznaje subjekte nadzora sa pravima i obavezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa Zakonom; 5) izvještava nadležne organe o uočenim nedostacima koji nisu posebno propisani i sankcionisani zakonima i drugim propisima; 6) ukazuje nadležnim organima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obaveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi za subjekta nadzora; 7) daje informacije i savjete subjektima nadzora o djelotvornijem načinu izvršenja zakona i drugih propisa; 8) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisima; 9) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu nadzora; 10) gradi povjerenje sa subjektima nadzora koji mu se obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa; 11) ostvaruje saradnju sa udruženjima građana, odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim licima koja im mogu dati bliže podatke o subjektima nadzora; 12) inspektori međusobno sarađuju i pomažu se u radu i nastoje jedni drugima dati što potpunije i brže informacije kojima raspolažu kako bi ostvarili što efikasnije preventivno djelovanje u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa zakonom. VII. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 60. (Prava, obaveze i odgovornosti inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima prava, obaveze i odgovornosti propisane ovim zakonom i drugim propisima. Član 61. (Primjena međunarodnih konvencija) Inspektori su dužni primjenjivati međunarodne konvencije koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina. Član 62. (Ovlasti inspektora) 1) Inspektor je ovlašten: (1) utvrditi identitet subjekta nadzora i drugih lica od značaja za inspekcijski nadzor; (2) utvrditi da li subjekt nadzora ima rješenje o upisu u sudski registar ili odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalno-tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti i druge akte utvrđene zakonom; (3) pregledati poslovne i druge prostorije u smislu stava 1) tačka (2) ovog člana, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces rada i proizvodnje; (4) pregledati način obavljanja djelatnosti - proces rada, sigurnosti robe i kvalitet proizvoda i pruženih usluga; (5) utvrđivati da li subjekt nadzora ispunjava propisane uvjete vezane uz prostor koji koristi za obavljanje registrirane djelatnosti; (6) vršiti uvid u poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora; (7) saslušavati stranke, svjedoke i druga lica čije izjave su od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora; (8) poduzimati radnje uzorkovanja, pregleda i ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala radi provjere usaglašenosti sa propisima; (9) zabraniti korištenje gradilišta, prostorija, uređaja i opreme; (10) narediti rušenje ili uklanjanje bespravno započetog i podignutog objekta i uspostavljanje pređašnjeg stanja; (11) narediti prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora; (12) narediti da mu subjekt nadzora dostavi u roku tražene podatke i dokumentaciju, odnosno odazove pozivu da dođe lično u službene prostorije inspekcijskog organa radi davanja podataka u vezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom; (13) poduzimati upravne i druge mjere u skladu sa ovim i drugim zakonima; (14) poduzimati preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora; (15) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši inspekcijski nadzor; (16) izdati prekršajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; (17) obavljati i druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. 2) Pored ovlasti iz stava 1) ovog člana inspektor ima prava i obaveze u skladu sa posebnim propisima: (1) izvršiti inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda ako sazna da se određena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; (2) zaustaviti i isključiti svako saobraćajno sredstvo koje učestvuje u unutrašnjem cestovnom saobraćaju osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne pomoći; (3) zabraniti obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okolinu i nanijeti materijalnu štetu; (4) oduzeti na licu mjesta stečenu imovinsku korist zatečenu prilikom inspekcijskog nadzora i izdati potvrdu; (5) omogućiti subjektu nadzora učestvovanje u svim inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima bitnim za utvrđivanje Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 9 potpunog i pravilnog činjeničnog stanja kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa; (6) ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje krivičnog djela o tom saznanju izvještajem obavijestiti nadležno tužilaštvo. Član 63. (Inspekcijski nadzor u slučaju kada je subjekt nadzora nepoznat) Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora da mu omogući vršenje inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor u skladu sa nastalim okolnostima, uz prisustvo drugog lica kojeg sam zaključkom odredi. Član 64. (Postupak inspektora u slučaju neusklađenosti sa materijalnim propisom) Ako inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno određeno pravo nije u skladu sa materijalnim propisom iz oblasti koju nadzire, o tome će obavijestiti i pozvati upravnog inspektora da u skladu sa Zakonom poduzme odgovarajuće aktivnosti prema nadležnom organu radi njegovog poništenja ili ukidanja po pravu nadzora. Član 65. (Postupak inspektora u slučaju inspekcijskog nadzora kućne radinosti) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je rješenje o obavljanju djelatnosti kućne radinosti izdato bez prethodnog utvrđivanja da li subjekt nadzora posjeduje sredstva i opremu za kućnu radinost koja je utvrđena zakonom, zabranit će rad subjektu nadzora. Član 66. (Neometanje redovnog procesa rada) Inspektor je dužan obaviti inspekcijski nadzor na način da što manje ometa redovni proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. 1. Prava i obaveze subjekta nadzora Član 67. (Učestvovanje subjekta nadzora) 1) Subjekt nadzora dužan je učestvovati u inspekcijskom nadzoru. 2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa nalogom za inspekcijski nadzor ili na traženje inspektora. 3) Inspekcijski nadzor izvršit će se u prisustvu odgovornog lica ili bilo kojeg zatečenog lica radno angažiranog kod subjekta nadzora. 4) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je nadležnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i tačne podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi inspektor. 5) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je odazvati se pozivu inspektora i donijeti u roku koji mu je naložen u službene prostorije inspekcijskog organa tražene podatke i dokumentaciju, kao i doći lično radi davanja potrebnih pojašnjenja u vezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom. 6) Izuzetno, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom ili drugim propisom inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor i bez učestvovanja subjekta nadzora. Član 68. (Obavještavanje u slučaju nastanka opasnosti) Subjekt nadzora obavezno izvještava nadležnog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Član 69. (Davanje na uvid podataka i dokumentacije) 1) Ako se u toku vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih lica zaposlenih kod subjekta nadzora ili su ta lica u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora dužan je dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. 2) Inspektor zahtjeve iz stava 1) ovog člana nalaže usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom. 3) Protiv zaključka iz stava 2) ovog člana ne može se izjaviti posebna žalba. Član 70. (Predočavanje liste provjera - ček-liste) 1) Subjekt nadzora ima pravo zahtijevati od inspektora da mu predoči listu provjera - ček-listu po kojoj vrši inspekcijski nadzor. 2) Ako inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnost kod subjekta nadzora koja provjera nije obuhvaćena ček-listom, poduzet će odgovarajuće radnje u skladu sa zakonom. Član 71. (Davanje uzoraka proizvoda inspektoru) Subjekt nadzora dužan je uzorke proizvoda dati inspektoru radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi propisanim standardima. Član 72. (Obavještavanje o rezultatima ispitivanja) 1) O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u pisanom obliku izvještava subjekta nadzora u roku tri dana po dobijanju rezultata. 2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije u Federaciji ukoliko nije zadovoljan nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje. 3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, a radi utvrđivanja da li odgovaraju propisanom ili deklariranom sistemu i propisanom obliku, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Član 73. (Izjašnjavanje o činjenicama i dokazima) Kada inspektor utvrđuje činjenično stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo izjasniti se o svim činjenicama i dokazima iznesenim u postupku inspekcijskog nadzora. Član 74. (Pružanje stručne pomoći) Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Broj 73 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. Član 75. (Samostalnost inspektora kod prikupljanja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja) 1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog stanja. 2) Inspektor će upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji nisu pribavljeni kod njega i omogućiti mu da se o njima izjasni. Član 76. (Pravna sredstva na akte inspektora) Subjekt nadzora ima pravo podnositi redovna i vanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Član 77. (Edukacija subjekta nadzora) Subjekt nadzora obavezan je u vlastitom interesu educirati se o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u radu. Član 78. (Osiguranje prevodioca u postupku inspekcijskog nadzora) 1) Subjekt nadzora koji ne koristi jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji u postupku inspekcijskog nadzora dužan je osigurati prevodioca na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. 2) Subjekt nadzora osigurat će prevodioca i za strana lica koja su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečena na radnom mjestu kod subjekta nadzora. 3) Troškove prevođenja iz stava 1) ovog člana snosi subjekt nadzora. 4) Ako subjekt nadzora ne osigura prevodioca, to će učiniti inspektor na trošak kontroliranog subjekta nadzora. Član 79. (Pozivanje odgovornog i drugih lica) 1) Kada okolnosti nalažu, inspektor će pisano pozvati odgovorno lice subjekta nadzora i svako drugo lice da pristupi u prostorije organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje, da u određeno vrijeme, određenog dana pristupi radi davanja izjave ili potrebnih podataka, ili da donese zatraženu dokumentaciju relevantnu za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za konkretan inspekcijski nadzor. 2) Lica iz stava 1) ovog člana mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a, izuzetno, i u sve dane i van tog vremena iz razloga hitnosti. 3) Poziv se upućuje u pisanom obliku, a izuzetno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. Član 80. (Dužnost odazivanja pozivu) 1) Pozvano lice dužno je odazvati se pozivu inspektora. 2) Ako se pozvano lice ne odazove pozivu a izostanak ne opravda u roku 24 sata od dana prijema poziva, inspektor može u skladu sa Zakonom i drugim propisom odrediti da se ono prisilno dovede. 3) Troškovi prisilnog dovođenja padaju na teret lica koje se privodi. 4) O prisilnom dovođenju inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti posebna žalba. 2. Postupak inspekcijskog nadzora Član 81. (Primjena Zakona o upravnom postupku) 1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. 2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan pridržavati se principa utvrđenih ovim zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Član 82. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Član 83. (Zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor u skladu sa ovim zakonom izvršit će se i na pisani zahtjev: 1) Vlade Federacije, 2) federalnog ministra i 3) direktora Federalne uprave. Član 84. (Zahtjev pravnih i fizičkih lica za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Pravna i fizička lica mogu podnijeti pisani zahtjev nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor. 2) Nadležna inspekcija će o poduzetim mjerama izvjestit podnosioca zahtjeva pisano u roku 15 dana od dana okončanja inspekcijskog nadzora. 3) Odredbe ovog člana ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadrži dokaze koji upućuju na grubu povredu zakona, u kojem slučaju glavni inspektor i inspektor cijene osnovanost predstavke i poduzimaju zakonom utvrđene aktivnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja. Član 85. (Ponovljeni zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) Ako se predstavka odnosi na pitanje koje je povodom ranije predstavke istog podnosioca već bilo predmet razmatranja, ponovna predstavka u istoj stvari uzet će se u postupak samo ako su u njoj iznesene nove činjenice ili ako prilikom razmatranja ranije predstavke nisu uzete u obzir sve okolnosti od značaja za njihovu pravilnu ocjenu. Član 86. (Inspekcijski nadzor radi zaštite ličnih prava i pravnih interesa) 1) Inspektor, ako ocijeni opravdanim, izvršit će inspekcijski nadzor na pisani ili usmeni zahtjev pravnog i fizičkog lica koje radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se izvrši inspekcijski nadzor. 2) Lica iz stava 1) ovog člana dužna su precizirati pravo ili pravni interes koji im je povrijeđen. 3) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor će obavijestiti podnosioca zahtjeva. 4) Podnosilac zahtjeva može se obratiti rukovodiocu nadležnog organa za vršenje inspekcijskih poslova radi zaštite svojih prava u roku tri mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana učinjene povrede. 5) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak o identitetu podnosioca zahtjeva. Član 87. (Odnos Federalne uprave prema organima uprave i pravnim licima koja imaju javne ovlasti) 1) Organi uprave i pravna lica koja imaju javne ovlasti dužna su izvijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad inspekcije. 2) Organi uprave i pravna lica iz stava 1) ovog člana dužna su uz obavijest dostaviti i sve dokaze kojim raspolažu (zapisnik o saslušanju određenog lica, zapisnik o uviđaju, fotografije i sl.). Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 11 Član 88. (Ovlaštenja inspektora u inspekcijskom nadzoru kod pravnih lica sa javnim ovlastima) 1) Ako pravno lice sa javnim ovlastima ne obavlja povjerene poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, federalni inspektor koji vrši inspekcijski nadzor obavezan je pisano upozoriti organ upravljanja tog pravnog lica i naložiti mu mjere za rješavanje tog pitanja, a ako je to potrebno, obavezan je poduzeti i druge mjere u okviru svojih ovlasti i time osigurati da se javne ovlasti vrše u skladu sa zakonom i drugim propisima kojima su javne ovlasti prenesene. 2) Organ upravljanja pravnog lica sa javnim ovlastima dužan je postupiti po naloženim mjerama federalnog inspektora. Član 89. (Ovlaštenja inspektora prema nesavjesnom korisniku povjerenog javnog dobra) 1) Ako inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina, kaznit će subjekta nadzora i odgovorno lice u subjektu nadzora a rješenjem će im se naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka. 2) Inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na kontrolu sadržaja i uvjeta pod kojim se upravlja i eksploatiše javno dobro. Član 90. (Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor inspektor vrši na osnovu naloga za inspekcijski nadzor. 2) Nalog inspektoru izdaje glavni inspektor. 3) Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadrži: 1) naziv inspekcijskog organa, broj naloga i datum izdavanja; 2) ime i prezime glavnog inspektora koji izdaje nalog i naziv inspektorata; 3) naziv subjekta i objekta nad kojim se vrši nadzor; 4) predmet inspekcijskog nadzora; 5) lista provjera - ček-lista; 6) ime i prezime inspektora koji će izvršiti inspekcijski nadzor; 7) naziv službenog vozila i registracijske oznake; 8) datum početka vršenja inspekcijskog nadzora; 9) potpis izdavaoca naloga i otisak pečata; 10) pouku subjektu nadzora da ometanje inspektora u radu predstavlja prekršaj. 4) Ako se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, inspektor može izdati nalog za inspekcijski nadzor i potpisati ga na terenu, uz obavezu da spomenuti nalog inspektor predoči glavnom inspektoru u roku 24 sata koji će ga svojim potpisom verifikovati kao akt u predmetu. 5) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno vrši više inspektora iz različitih upravnih oblasti, svakom inspektoru se pojedinačno izdaje nalog za inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire. 6) Ako postoji potreba za poduzimanjem hitnih mjera radi zaštite javnog interesa, glavni inspektor može inspektoru izdati usmeni nalog za vršenje inspekcijskog nadzora, uz obavezu da u roku 24 sata od izdavanja usmenog naloga inspektoru izda pisani nalog. Član 91. (Predočavanje naloga za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Prilikom inspekcijskog nadzora inspektor predočava nalog za vršenje inspekcijskog nadzora subjektu kojeg kontrolira. 2) Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne može se izjaviti posebna žalba. Član 92. (Lista provjera - obim i složenost inspekcijskog nadzora) (1) Na osnovu lista provjera - ček-lista utvrđuje se obim i složenost inspekcijskog nadzora. (2) Složenost inspekcijskog nadzora utvrdit će se procjenom rizika postupanja subjekta nadzora. (3) Direktor inspekcijskog organa uprave donosi pravilnik o kriterijima za utvrđivanje obima i složenosti inspekcijskog nadzora iz stava 1) ovog člana. Član 93. (Postupanje inspektora u slučaju nadležnosti druge inspekcije) Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa iz nadležnosti druge inspekcije, odnosno drugog organa uprave, dužan je bez odgađanja sačiniti službenu zabilješku i putem glavnog inspektora obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno organ uprave u roku tri dana. Član 94. (Predstavljanje inspektora subjektu nadzora) Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora inspektor će se predstaviti subjektu nadzora uz predočenu službenu iskaznicu i značku. Član 95. (Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor vrši se na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. 2) Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora se, prema pravilu, utvrđuje nalogom za vršenje inspekcijskog nadzora. 3) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se vrši nadzor, odgovorno lice ili bilo koje drugo lice zaposleno kod subjekta nadzora dužno je inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad. 4) Kada se inspekcijski pregled vrši u prostorijama subjekta nadzora koje su ugrožene eksplozivnom atmosferom (podzemne i nadzemne prostorije) ili u kojima postoji neka druga mogućnost ugrožavanja života i zdravlja ljudi, odgovorno lice je dužno inspektoru i licima koja prisustvuju inspekcijskom pregledu osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva. 5) U slučaju nemogućnosti utvrđivanja tačnog činjeničnog stanja kod provođenja inspekcijskog nazora, inspektor će pisanim putem pozvati subjekta nadzora ili drugo lice da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju. Član 96. (Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora) 1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u toku njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podložno inspekcijskom nadzoru, a, izuzetno, i izvan radnog vremena ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora kako je to navedeno u nalogu za inspekcijski nadzor. 2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti u toku njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora a radi dovršenja započetog inspekcijskog nadzora koji se ima nastaviti narednog radnog dana. 3) O privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stava 2) ovog člana donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Broj 73 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Zaključak iz stava 3) ovog člana priložit će se uz zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Član 97. (Utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor) U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje: 1) identifikaciju subjekta nadzora i to: a) identitet za fizičko lice, b) oblik organiziranja za pravno lice, c) podatke o odgovornom licu za zastupanje pravnog lica prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar; 2) posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje djelatnosti: a) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar, b) rješenje za obavljanje djelatnosti ako je to posebnim propisom utvrđeno (odobrenje, licenca za rad i sl.), c) pravni osnov korištenja poslovnog prostora, d) odobrenje za priključak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije, ako je to posebnim propisom utvrđeno, e) da li je kod subjekta nadzora zaposlen stranac i bez radne dozvole ili sa radnom dozvolom kojoj je istekla važnost, izuzev kategorija stranaca koji ne moraju imati radnu dozvolu u skladu sa posebnim propisima, f) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost u skladu sa zakonom (važenje koncesije, tehnički nadzor, registracija, atest i sl.), g) i drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 98. (Dužnost omogućavanja rada inspektoru) 1) Subjekt nadzora kao i svako drugo lice ne smije sprečavati i otežavati inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. 2) Inspektor će usmeno, telefonom ili u pisanoj formi zatražiti od subjekta nadzora da mu, u roku koji mu naloži, dostavi sva potrebna obavještenja, podatke i dokumentaciju od značaja za vršenje tog inspekcijskog nadzora. Član 99. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili u prometu propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklariranom sistemu, odnosno propisanom i deklariranom kvalitetu inspektor će uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj količini i broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji u Federaciji za subjekte nadzora čije je sjedište u Federaciji. (2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta inspektor će uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja je potrebna za ispitivanje. (3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka. (4) Inspektor će u pisanom obliku izvijestiti subjekta nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka najkasnije u roku tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno u skladu sa posebnim propisima. Član 100. (Ponavljanje ispitivanja kvalitete proizvoda) 1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene organizacije za ispitivanje kvaliteta proizvoda unutar Federacije. 2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda u smislu stava 1) ovog člana podnosi se u pisanoj formi u roku tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. 3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije saglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Član 101. (Uzorkovanje) 1) Subjekt nadzora dužan je besplatno dati potrebnu količinu uzorka proizvoda za ispitivanje kvaliteta. 2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom ako drugačije nije regulirano posebnim propisom. 3) Ako uzorak proizvoda iz stava 2) ovog člana odgovara kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom, troškovi ispitivanja iz ovog člana padaju na teret sredstava budžeta nivoa postupajućeg inspektora, ako posebnim propisom nije drugačije utvrđeno. 4) Neiskorišteni uzorci proizvoda vraćaju se subjektu nadzora. Član 102. (Način uzorkovanja) 1) Rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova pravilnikom će propisati način uzimanja uzoraka i proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama, ukoliko to nije utvrđeno posebnim propisom. 2) U slučaju kolizije odredaba posebnih pravilnika i drugih općih akata o uzimanju uzoraka i proizvoda i dostavljanja na ispitivanje ovlaštenim institucijama sa pravilnikom iz stava 1) ovog člana ima se primjenjivat pravilnik iz stava 1) ovog člana. Član 103. (Učestvovanje subjekta nadzora u vršenju inspekcijskog nadzora) 1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru neometano vršenje inspekcijskog nadzora i učestvovati u utvrđivanju činjenica u predmetu, lično ili putem ovlaštenog lica. 2) Ako odgovorno lice nije prisutno, inspekcijski nadzor obavit će se sa bilo kojim zaposlenikom koji je u radnom odnosu kod subjekta nadzora i on se zatekne u momentu nadzora, koji će svojim potpisom na zapisnik, po okončanju nadzora, potvrditi uredan prijem zapisnika. Lice sa kojim je izvršen nadzor dostavit će bez odgađanja zapisnik odgovornom licu u subjektu nadzora koji se ima pravo izjasniti na njega u roku pet dana. 3) Ako zaposlenik iz stava 2) ovog člana odbije potpisati zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik i putem pošte ga dostaviti subjektu nadzora na izjašnjavanje. 4) Inspektor može tražiti od bilo kojeg zaposlenika kod subjekta nadzora da mu, u roku koji on naloži, dostavi sve potrebne dokumente ili podatke relevantne za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom inspekcijskom nadzoru. 5) Inspektor zahtjev iz stava 4) ovog člana određuje zaključkom protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Član 104. (Postupak inspektora u slučaju nemogućnosti vršenja inspekcijskog nadzora) Ako inspektor iz objektivnih razloga ne može izvršiti inspekcijski nadzor, pisanim putem pozvat će subjekta nadzora da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 13 Član 105. (Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije) 1) Inspektor je dužan privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i tačnosti navoda u njoj kao i onu koja može u prekršajnom postupku poslužiti kao dokaz kojim je učinjen prekršaj. 2) Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u prekršajnom ili krivičnom postupku. 3) O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavalac, broj, datum i dr.). Član 106. (Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja) 1) Inspektor je dužan u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti predmete ili robu sa kojima je učinjen prekršaj (predmet prekršaja) ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja. 2) O privremenom oduzimanju predmeta ili robe izdaje se potvrda u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, jedinica mjere, deklarirana ili procjenjena vrijednost, datum, vrijeme i mjesto oduzimanja, lice od kojeg su predmeti ili roba oduzeti i vlasnik predmeta ili robe). Član 107. (Postupak sa privremeno oduzetim predmetima ili robom) 1) Ako su oduzeti predmeti ili roba podložni brzom kvarenju i ako nisu oduzeti prekršajnim nalogom, inspektor je dužan podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu u roku 48 sati od oduzimanja takvih predmeta ili roba. 2) Predmeti ili roba iz stava 1) ovog člana se prodaje ako drugačije nije predviđeno posebnim propisima, a sredstva ostvarena prodajom uplaćuju se na depozitni račun budžeta nivoa vlasti (Federacija, kanton) zavisno od nivoa postupajućeg inspektora. Član 108. (Radnje inspekcijskog nadzora kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora) 1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora ako se kod njih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl. koje su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. 2) Ako lice iz stava 1) ovog člana ne dopusti inspektoru vršenje potrebne inspekcijske radnje, on može prema tom licu poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora. Član 109. (Pomoć policije u vršenju inspekcijskog nadzora) 1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru vršenje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. 2) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski nadzor i na usmeni zahtjev inspektora, glavnog inspektora i rukovodioca inspekcijskog organa iako o tome nije bila prethodno obavještena. Član 110. (Inspekcijski zapisnik) 1) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom. 2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz različitih upravnih oblasti, u tom slučaju svaki inspektor sačinjava poseban zapisnik. 3) Zapisnik sadrži osim elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u vršenju inspekcijskog nadzora. 4) Obrazac inspekcijskog zapisnika iz stava 1) ovog člana propisat će direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za vršenje inspekcijskog nadzora. 5) O manje važnim radnjama u postupku i izjavama subjekta nadzora, kao i u slučaju nemogućnosti izvršenja inspekcijskog nadzora, inspektor sačinjava službenu zabilješku. 6) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz iste oblasti, u tom slučaju sačinjavaju jedan zapisnik. Član 111. (Mjesto sastavljanja inspekcijskog zapisnika) 1) Zapisnik se sačinjava na licu mjestu i tokom vršenja inspekcijskog nadzora. 2) U složenijem inspekcijskom nadzoru zapisnik se može sastaviti i završiti u službenim prostorijama organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova u roku tri dana od dana završenog inspekcijskog nadzora. 3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora odmah nakon sastavljanja, ukoliko to objektivne okolnosti dozvoljavaju. Član 112. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) 1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. 2) Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sačinjavanjem zapisnika, a u slučaju iz člana 110. st. 2) i 3) ovog zakona u roku pet dana od dana prijema zapisnika. 3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedaba unosi se u zapisnik. 4) Ako se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se imaju potpisati od odgovornog lica, odnosno lica koje je učestvovalo u inspekcijskom nadzoru. 5) Ako ovlašteno lice ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stava 2) ovog člana, ili da pisanu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik. Član 113. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru na koji nisu stavljene primjedbe ima dokaznu snagu javne isprave, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušano lice stavilo primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Član 114. (Obaveza čitanja zapisnika i razmatranje primjedaba na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) 1) Inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. 2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru i, prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. 3) O primjedbama na zapisnik posebno se ne odlučuje, već se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta. Član 115. (Stavljanje robe pod carinski nadzor) Federalni inspektor u postupku nadzora u prekograničnom prometu, na graničnim prijelazima i mjestu carinjenja može robu staviti pod carinski nadzor u skladu sa zakonom i drugim propisima. Broj 73 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. Član 116. (Kontrola u prekograničnom prometu) 1) Nadležni federalni granični inspektori vrše kontrolu zdravstvenog stanja lica i ispravnosti roba i predmeta u prekograničnom prometu. 2) Odgovarajuće potvrde o izvršenoj kontroli iz prethodnog stava ovog člana izdaju nadležni federalni granični inspektori i one vrijede na teritoriji Federacije. 3. Upravne i druge mjere Član 117. (Upravne mjere koje inspektor određuje u inspekcijskom nadzoru) Kada inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa u skladu sa propisima, dužan je rješenjem naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: (1) naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; (2) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće radnje i mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okoliš; (3) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad subjektu nadzora, koji se obavlja suprotno zakonu i drugim propisima kada je to određeno ovim zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; (4) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad i privremeno oduzeti robu subjektu nadzora koji obavlja djelatnost, odnosno stavlja robu u promet bez odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada; (5) privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor robu koja je pribavljena suprotno zakonu i drugim propisima ili služi prometu, odnosno obavljanju poslova i radnji koje su u suprotnosti sa propisima; (6) narediti uništavanje robe koja je oduzeta u vršenju inspekcijskog nadzora zbog toga što je protivpravno nastala ili služi prometu, odnosno izvršenju radnji koje su u suprotnosti sa propisima; (7) zabraniti subjektu nadzora daljnje radno angažiranje zatečenih lica bez reguliranog radno-pravnog statusa u skladu sa Zakonom; (8) privremeno staviti van upotrebe sredstva rada zatečena u postupku protivpravnog obavljanja poslovne djelatnosti do otklanjanja nedostataka i odmah ih zapečatiti ili na drugi prigodan način onemogućiti njihovu upotrebu (natpis, traka i sl.); (9) naložiti isključenje iz saobraćaja vozila kojima je počinjen prekršaj (osim vozila hitne pomoći, vojske, policije i vatrogasnih vozila); (10) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši uviđaj ili druge inspekcijske radnje; (11) naložiti rušenje bespravno izgrađenog objekta ili vraćanje u prvobitno stanje terena ili privremeno zabraniti gradnju objekta do pribavljanja dozvola za gradnju u skladu sa Zakonom; (12) ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost bez registracije ili odobrenja nadležnog organa, odmah će zabraniti rad subjektu nadzora i odmah će zapečatiti poslovne prostorije ili sredstva rada; (13) ako inspektor u vršenju redovnog inspekcijskog nazora utvrdi da subjekt nadzora ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti, naredit će privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do ispunjenja propisanih uvjeta; (14) naložiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezan poduzeti; (15) odrediti i druge mjere određene ovim zakonom i posebnim propisima. Član 118. (Rješenje inspektora o upravnim mjerama) Inspektor određuje upravne mjere rješenjem u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Član 119. (Obrazac za rješenje) 1) Ako se određuje upravna mjera koja se mora izvršiti odmah ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a određeni podaci i odluke se mogu napisati rukom. 2) Sadržaj i formu obrasca propisuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Rješenje iz stava 1) ovog člana u obrazloženju sadrži razlog zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navođenje propisa na osnovu kojeg je određena upravna mjera. Član 120. (Javno objavljivanje upravne mjere) 1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se njom postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora. 2) Upravna mjera iz stava 1) javno se objavljuje na oglasnoj tabli subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, na oglasnoj ploči organa za inspekcijske poslove, u javnim glasilima ili na drugi pogodan način. Član 121. (Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora u cijelosti ili djelimično) 1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja. 2) Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora ako obavlja djelatnost: - bez rješenja o upisu u sudski registar nadležnog suda; - bez rješenja nadležnog organa za obavljanje djelatnosti; - u suprotnosti sa rješenjem kojim mu je odobreno obavljanje određene djelatnosti ili - ne posjeduje dokumentaciju kojom potvrđuje da ispunjava minimalno-tehničke uvjete za bavljenje tom djelatnošću (rješenje nadležnog organa, zapisnici nadležnih inspekcija i sl.). 3) Inspektor upravnu mjeru iz stava 2) ovog člana neće naložiti ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno uzrokovati opasnost po okolinu. 4) Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruža usluge za pravno ili fizičko lice koje ne posjeduje potrebnu dokumentaciju za obavljanje te djelatnosti, odmah će zabraniti daljnje obavljanje navedenog posla. 5) Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada može biti nasilno narušena ili u kratkom roku od subjekta nadzora ili drugih lica neizvršena, inspektor može naložiti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na način da obavijesti nadležno ministarstvo Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 15 unutrašnjih poslova o naloženoj mjeri zabrane rada i mjeri njenog osiguranja. 6) Troškove iz stava 4) ovog člana snosi subjekt nadzora kojem je izrečena mjera zabrane rada. 7) Žalba na rješenje iz st. 2) i 3) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. Član 122. (Upravna mjera zabrane rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja) 1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja, inspektor će izreći upravnu mjeru privremene zabrane rada u trajanju sedam dana, u ponovljenom slučaju u trajanju 30 dana, a u svakom narednom ponovljenom slučaju izriče se zabrana rada u trajanju 60 dana. 2) Pod ponovljenim slučajem smatra se počinjenje dva ili više prekršaja u periodu od dvije godine nakon što je rješenje o zabrani rada iz stava 1) ovog člana postalo konačno. 3) Upravna mjera privremene zabrane rada iz stava 1) ovog člana ne odnosi se na prekršaje za koje je odredbama ovog zakona predviđeno izricanje te upravne mjere. 4) Žalba na rješenje iz stava 1) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. Član 123. (Usmeno nalaganje upravne mjere) 1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti hitne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanak veće materijalne štete ili radi zaštite javnog interesa, inspektor će usmeno naložiti upravnu mjeru u skladu sa članom 117. stav 1) tačka (2) ovog zakona i istovremeno naložiti da se ona odmah izvrši. 2) Pored slučajeva iz stava 1) ovog člana inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim propisom. Član 124. (Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženu upravnu mjeru) Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pisano rješenje u roku tri dana od dana usmeno naložene upravne mjere. Član 125. (Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženo zatvaranje poslovnog objekta) Ako inspektor u skladu sa ovim zakonom usmeno naloži zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pisano rješenje u roku 24 sata od momenta usmeno naložene upravne mjere. Član 126. (Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora) 1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad inspektor će odmah na licu mjesta izvršiti osiguranje izvršenja naložene upravne mjere pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način (natpis, traka i sl.) zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada i vozila. 2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečačenje sredstava rada iz stava 1) ovog člana inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. 3) O poduzetim radnjama iz stava 1) ovog člana sačinit će se zapisnik. 4) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će propis o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je određena zabrana rada. Član 127. (Upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa) 1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor će oduzeti robu ili predmete prekršaja od subjekta nadzora i uništiti ih ukoliko je njima zabranjen promet, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim propisima. 2) Oduzeta roba ili predmeti prekršaja popisuju se u potvrdi o oduzimanju robe ili predmeta u koju se unose podaci iz člana 106. stav 2) ovog zakona. 3) O oduzimanju robe ili predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje koje se dostavlja subjektu nadzora. 4) Protiv rješenja o oduzimanju robe ili predmeta prekršaja dozvoljena je posebna žalba koja ne odgađa izvršenje rješenja. 5) Primjerak rješenja dostavlja se organu nadležnom za uništenje oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koje će se izvršiti po postupku propisanom propisom iz člana 132. ovog zakona. 6) Troškove uništenja snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti, ako posebnim propisima nije drugačije određeno. 7) Na isti način inspektor će postupiti i kada nakon stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa subjekt nadzora ne postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon izvršenih analiza utvrdi da ta roba ili predmeti prekršaja nisu dozvoljeni za upotrebu. 8) Ako je za robu ili predmete prekršaja iz stava 1) ovog člana do uništenja potrebno osigurati smještaj i čuvanje, inspektor će o smještaju i čuvanju odlučiti u rješenju o oduzimanju i uništenju, te u tom smislu postupiti u skladu sa članom 132. ovog zakona. Član 128. (Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uništenja predmeta prekršaja) 1) Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja (roba, proizvodi, prirodne sirovine i materijali i drugo). 2) Inspektor može privremeno oduzeti i novac koji potiče od prodaje predmeta prekršaja iz stava 1) ovog člana. 3) Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili predmetima u koju se unosi deklarirana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. 4) Inspektor može odrediti vještaka ili procjenitelja da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Član 129. (Čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja) 1) Ako se ne radi o robi ili predmetima prekršaja iz člana 127. ovog zakona privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja ostavljaju se na čuvanje kod subjekta ovlaštenog za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koji je određen rješenjem o smještaju i čuvanju privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja. 2) Subjekt iz stava 1) ovog člana odgovoran je za čuvanje robe ili predmeta prekršaja. 3) Troškove ostave i čuvanja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja snosi lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti ako posebnim propisima nije drugačije određeno. O troškovima odlučuje postupajući inspektor zaključkom u skladu sa općim propisima o troškovima u upravnom postupku. Broj 73 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Pravo na naknadu troškova nema lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako su kod njega ostavljeni na čuvanje. 5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način čuvanja. 6) Federalna uprava dužna je izvršiti izbor pravnog ili fizičkog lica iz stava 1) ovog člana čije usluge će koristiti za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a u slučaju da privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja nisu ostavljeni na čuvanje kod subjekta nadzora. Izbor najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. 7) Rješenje iz stava 1) ovog člana dostavlja se subjektu nadzora i protiv njega se ne može izjaviti posebna žalba jer ono nije upravni akt. 8) Smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja traje do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta ili robe kojima je počinjen prekršaj. 9) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga privremeno oduzeta roba se prodaje, a novac ostvaren prodajom uplaćuje se u korist budžeta nivoa vlasti po kojem propisu je izvršen nadzor. Član 130. (Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju) 1) Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju ili onih čije bi čuvanje prouzrokovalo nesrazmjerne troškove vrši se neposrednom pogodbom ako posebnim propisima nije drugačije uređeno. 2) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti. 3) Novac ostvaren prodajom robe ili predmeta prekršaja uplaćuje se na depozitni račun nadležnog suda ili prijelazni račun budžeta prema propisu po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta prekršaja ili robe kojima je počinjen prekršaj. 4) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno nakon konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, novac od prodate robe uplaćuje se u korist budžeta prema propisu nivoa vlasti po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja. Član 131. (Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanja) 1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja, koji nije podložan brzom kvarenju i čiji promet nije zabranjen, prodaje se nakon pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe ili predmeta prekršaja. 2) O prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba. 3) Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja i ako troškovi postupka prodaje ne uzrokuju veće troškove od vrijednosti oduzetog predmeta prekršaja i ako posebnim propisom nije drugačije regulirano. 4) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet predmet prekršaja. 5) Novac od prodaje predmeta prekršaja i privremeno oduzeti novac predan na čuvanje u sudski depozit uplaćuje se u korist budžeta. 6) O privremeno oduzetom predmetu prekršaja i novcu inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose podaci o kupcima, kao i podaci o naplati za prodati predmet prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit. Član 132. (Postupak smještaja, čuvanja, prodaje ili uništenja predmeta prekršaja) Direktor Federalne uprave donijet će pravilnik o postupku smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora. Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru Član 133. (Dostava pismena subjektu nadzora) Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru može se izvršiti: - ličnim uručenjem i - uručenjem putem pošte. Član 134. (Dostava ličnim uručenjem) 1) Dostava se može izvršiti neposredno subjektu nadzora od inspektora kada se potvrda o prijemu pismena (zapisnik o inspekcijskom nadzoru, rješenja, zaključak inspektora ili prekršajni nalog) stavlja na primjerku pismena koji ostaje inspektoru u spisu. 2) Dostava ličnim uručenjem smatra se i uručenje zapisnika o inspekcijskom nadzoru licu sa kojim je obavljen inspekcijski nadzor shodno članu 110. stav 2) ovog zakona. Član 135. (Dostava pismena putem pošte) Kada se dostava pismena vrši putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana po upućivanju pismena preporučeno na adresu sjedišta pravnog lica iz sudskog registra ili adresu registra prebivališta ili boravišta za fizičko lice. Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključaka inspektora Član 136. (Žalba na rješenje i zaključak inspektora) 1) Na rješenje federalnog inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku osam dana od dana prijema rješenja. 2) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drugačije određeno. 3) Odredbe st. 1), 2) i 3) ovog člana odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba. Član 137. (Odlučivanje po žalbama) 1) O žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora rješava nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drugačije određeno. 2) O žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno po federalnim ili propisima BiH rješava direktor Federalne uprave. 3) Žalba iz prethodnog stava odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 138. (Rok za rješavanje žalbe) 1) Žalbu na rješenje i zaključak inspektora nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku 30 dana od dana predaje žalbe ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 17 2) Ako stranka odustane od žalbe, postupak po žalbi obustavlja se zaključkom. Član 139. (Upravni spor) Rješenje Federalne uprave doneseno po žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora kada rješava po federalnim ili propisima BiH i rješenje federalnog ministarstva doneseno po žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. 4. Izvršenje upravnih mjera Član 140. (Postupanje po rješenju i izvršenje upravne mjere) Subjekt nadzora obavezan je postupiti po rješenju inspektora i izvršiti upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju. Član 141. (Dužnost obavještavanja inspektora o izvršenju upravne mjere) 1) Kada se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora dužan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku tri dana nakon što je rješenje postalo izvršno. 2) Obavijest se može i usmeno saopštiti na zapisnik u organu nadležnom za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Uz obavijest prilažu se i odgovarajući dokazi za izvršenje upravne mjere. Član 142. (Praćenje izvršenja upravne mjere) 1) Inspektor prati izvršenje upravne mjere po službenoj dužnosti na osnovu obavljenog kontrolnog inspekcijskog nadzora i drugih dokaza i saznanja, o čemu sačinjava poseban zapisnik. 2) Ako se radi o manje složenim predmetima ili kada se radi o izvršenju jedne radnje, o izvršenju upravne mjere može se sačiniti službena zabilješka. 3) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja i daje uputstva neposrednom izvršiocu ili licu koje rukovodi njihovim radom. Član 143. (Izvršnost rješenja) 1) U slučajevima kada žalba ne odgađa izvršenje rješenja, rješenje inspektora kojim je naložena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije određen, rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. 2) Ako žalba na rješenje inspektora odgađa izvršenje, rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, ili dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Član 144. (Produženje roka izvršenja upravne mjere) 1) Nadležni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora produžiti rok izvršenja upravne mjere ukoliko propisom, na osnovu kojeg je upravna mjera naložena, nije izričito propisana zabrana odgađanja izvršenja rješenja. 2) Izvršenje upravne mjere može se produžiti 30 dana ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; 2) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne mjere; 3) da se na osnovu cjelokupnog ponašanja subjekta nadzora osnovano može očekivati da će izvršiti upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje. 3) O zahtjevu za produženje roka za izvršenje upravne mjere odlučuje inspektor koji je donio rješenje, o čemu donosi zaključak, protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. 4) Izuzetno, inspektor može, uz saglasnost direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, produžiti rok za izvršenje upravne mjere iz stava 2) ovog člana ako to nalažu posebne okolnosti. Član 145. (Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada) 1) Izuzetno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadležnog suda, inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, uz pisanu saglasnost glavnog inspektora i direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova odgoditi izvršenje tog rješenja do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi, a odgađanje nije protivno javnom interesu. 2) Uz zahtjev za odgodu izvršenja rješenja prilaže se dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu. 3) O svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti rješenje u roku tri dana od dana prijema zahtjeva. 4) Odgoda izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah provesti po donošenju rješenja. Član 146. (Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri) 1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je određen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi ili je izvršio samo djelimično, inspektor je dužan donijeti zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je mjera određena. 2) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja i kada utvrdi da upravna mjera nije izvršena kako je određena rješenjem, a najkasnije u roku pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. 3) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su usmeno određene upravne mjere i odmah naređeno njihovo izvršenje, ako te mjere nisu izvršene. 4) Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrđuje se prema Zakonu o upravnom postupku. 5) Inspektor će donijeti zaključak o prisilnom izvršenju u roku iz stava 2) ovog člana i ako je subjektu nadzora zapriječeno prinudnim sredstvima ukoliko ne postupi po nalogu inspektora, a ostavljeni rok je protekao. 6) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dozvoljena posebna žalba, a on postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora. Član 147. (Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju) 1) Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke: Broj 73 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 1) o subjektu nadzora i zakonskom osnovu za donošenje zaključka, 2) o rješenju koje se izvršava i da subjekt nadzora nije postupio po rješenju inspektora u određenom roku, 3) o postupku i načinu prisilnog izvršenja, 4) o datumu, odnosno roku prisilnog izvršenja i službene organe koji će provesti prisilno izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja, 5) uputstvo da protiv zaključka nije dopuštena posebna žalba, 6) potpis inspektora i otisak pečata Federalne uprave, odnosno organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 2) Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan državnog praznika, nedjeljom i noću. 3) Rok prisilnog izvršenja mora se odrediti tako da se sa izvršenjem počne najkasnije tri dana od dana uručenja zaključka o prisilnom izvršenju subjektu nadzora i da se izvrši u roku 15 dana od dana donošenja zaključka. 4) Način prisilnog izvršenja i sredstva izvršenja moraju biti takvi da se izvršenje provede na način i po postupku najpovoljnijem za subjekta nadzora. 5) Troškovi prisilnog izvršenja rješenja padaju na teret subjekta nadzora. Član 148. (Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere) 1) O provođenju zaključka o dozvoli prisilnog izvršenja inspektor sastavlja zapisnik. 2) U zapisniku se utvrđuje činjenično stanje prisilnog izvršenja upravne mjere. Zapisnik se ulaže u spis predmeta a jedan primjerak se uručuje subjektu nadzora. 3) Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnji provedenih u postupku prisilnog izvršenja. Član 149. (Izvršenje upravne mjere putem drugog lica) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i drugo lice, inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja putem drugog lica a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. 2) U zaključku o dozvoli izvršenja putem drugog lica, subjekt nadzora će se opomenuti da izvrši upravnu mjeru u određenom roku, a ako to ne učini, da će se izvršenje provesti putem drugog lica a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. 3) U zaključku o dozvoli izvršenja inspektor će navesti lice putem kojeg će se izvršiti upravna mjera a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi određeni novčani iznos na račun Federalne uprave, odnosno organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova na ime podmirenja troškova izvršenja putem drugog lica. 4) Zaključak o obavezi polaganja tog iznosa izvršan je danom dostave subjektu nadzora. 5) Izbor ovlaštenih subjekata za izvršenje upravne mjere kao i propis o načinu izvršenja upravne mjere putem drugog lica donijet će direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 6) Izbor najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Član 150. (Nadzor nad izvršenjem upravne mjere) 1) Inspektor koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja putem drugog lica vrši nadzor nad izvršenjem upravne mjere. 2) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja, te daje uputstva neposrednom izvršiocu ili licu koje rukovodi njihovim radom. Član 151. (Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi, inspektor će mu izreći novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere. 2) Istovremeno sa izricanjem novčane kazne iz stava 1) ovog člana inspektor će subjektu nadzora odrediti novi rok za izvršenje, uz prijetnju novom novčanom kaznom u slučaju neizvršenja. 3) Ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom iz stava 2) ovog člana, inspektor će u tom, kao i svakom narednom nadzoru, izreći novčanu kaznu. Član 152. (Uplata novčane kazne) Uplata novčane kazne iz prethodnog člana ovog zakona vrši se na račun budžeta nivoa vlasti propisa po kojem je inspektor odlučivao kod izricanja upravne mjere. Član 153. (Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja) Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku. Član 154. (Izvršenje upravne mjere neposrednom fizičkom prisilom) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru, a prema prirodi obaveze ta se mjera može izvršiti neposrednom fizičkom prisilom na subjekta nadzora, inspektor će na taj način izvršiti upravnu mjeru. 2) Fizička prisila mora biti primjerena predmetu izvršenja i srazmjerna otporu izvršenja. 3) Izvršenje neposrednom fizičkom prisilom provodi se na način određen zaključkom o dozvoli izvršenja. Član 155. (Izvršenje upravne mjere radi osiguranja) 1) Radi osiguranja izvršenja inspektor može zaključkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvršnosti rješenja. 2) O dozvoli izvršenja upravne mjere prije njene izvršnosti inspektor donosi poseban zaključak. 3) Izvršenje rješenja prije njegove izvršnosti može se odrediti u cjelini za sve mjere iz rješenja ili samo za koje postoji opasnost iz stava 1) ovog člana. 4) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti posebna žalba u roku tri dana od dana uručenja, a izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Član 156. (Prekid izvršenja upravne mjere) 1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekat nadzora i ostali učesnici u izvršenju izvještavaju usmeno. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 19 2) Ako se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv kojeg nije dopuštena žalba. Član 157. (Obustava izvršenja upravne mjere) 1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi: 1) da je obaveza subjekta nadzora izvršena; 2) da je njeno izvršenje nemoguće zbog objektivne okolnosti; 3) da se provodi prema licu koje nije u obavezi; 4) ako je upravni akt na osnovu kojeg je donesen zaključak o izvršenju poništen ili ukinut; 5) da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom. 2) O obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi zaključak protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. VIII. ODNOS IZMEĐU FEDERALNE UPRAVE I INSPEKCIJA NA NIVOU KANTONALNE VLASTI U FEDERACIJI BiH Član 158. (Odnos Federalne uprave i inspekcija na nivou kantonalne vlasti) 1) Odnos između Federalne uprave i kantonalnih inspekcija zasniva se na pravima i obavezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvršavanje federalnih zakona i propisa BiH. 2) Federalna uprava obavezna je osigurati izvršavanje federalnih i propisa BiH iz stava 1) ovog člana na području cijele Federacije i u tom pogledu ima ovlaštenja da prema kantonalnim inspekcijama poduzima sve one mjere kojima se osigurava obavljanje tih poslova povjerenih na vršenje kantonu. Član 159. (Obaveza dostavljanja podataka Federalnoj upravi) U obavljanju poslova nadzora koji proizilaze iz federalnih propisa i propisa BiH za čije su obavljanje pored Federalne uprave nadležni i drugi kompetentni organi na nivou Bosne i Hercegovine, Federalna uprava ima pravo tražiti od tih organa spise, dokumentaciju i izvještaje o obavljanju poslova predviđenih u tim propisima, a ti organi dužni su dostaviti tražene podatke u rokovima koje odredi taj organ. Član 160. (Postupak u slučaju neizvršavanja federalnih propisa) Ako organi ne izvršavaju federalne i propise BiH ili ih nepravilno izvršavaju, u tom slučaju Federalna uprava pisano će upozoriti te organe. Ako ti organi ne postupe po pisanom upozorenju, Federalna uprava pisano će izvijestiti Vladu Federacije, odnosno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Član 161. (Pružanje pravne pomoći) 1) Zahtjevi Federalne uprave, odnosno federalne inspekcije za pružanje pravne pomoći od drugih organa smatraju se hitnim i po njima se mora postupati najkasnije u roku deset dana od dana prijema zahtjeva. 2) Federalna uprava, odnosno federalne inspekcije dužne su pružiti pravnu pomoć po zahtjevu za pružanje pravne pomoći od organa iz člana 159. ovog zakona. Član 162. (Saradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima i u Federaciji) U svrhu ostvarivanja ciljeva vezanih uz nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim kontrolama reguliranih u članu 4. ovog zakona, osigurat će se efikasna i uspješna koordinacija i saradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima u Federaciji. Član 163. (Saradnja inspekcija sa drugim organima) 1) Federalne inspekcije dužne su sarađivati sa drugim državnim organima, pravnim licima, udruženjima, sredstvima javnog informiranja, građanima i drugim subjektima u pitanjima od značaja za Federaciju radi efikasnog provođenja propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi sprečavanja i otklanjanja štetnih posljedica. 2) Federalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i propisa BiH. Član 164. (Saradnja sa nadležnim organima u sistemu službenih kontrola) 1) Između federalnih inspekcija i drugih nadležnih organa koji učestvuju u sistemu službenih kontrola ima se ostvariti efikasna i uspješna saradnja u oblasti zaštite zdravlja, životne sredine kao i u drugim oblastima. 2) Izvještaj o obavljenoj službenoj kontroli se ima dostaviti glavnom federalnom inspektoru određene upravne oblasti u roku 15 dana po izvršenoj službenoj kontroli. 3) Glavni federalni inspektor iz određene upravne oblasti može provesti inspekcijski postupak i naložiti odgovarajuće mjere, ako utvrdi nepravilnosti u radu prilikom vršenja službenih kontrola, odnosno nepravilnosti kod subjekta kod kojeg je vršena službena kontrola. 4) Glavni federalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom obavljanja službene kontrole uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i propisa BiH. IX. KAZNENE ODREDBE Član 165. (Prekršaji i prekršajne kazne) 1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice, ako: 1) odbija saradnju sa inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (čl. 58. i 59.); 2) ne učestvuje u vršenju inspekcijskog nadzora (član 67. st. 1) i 3)); 3) onemogući inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora (član 67. stav 2)); 4) ne da na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i tačne podatke, materijale i obavijesti potrebne inspektoru za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju nadzora odmah na licu mjesta ili u roku koji inspektor naloži (član 67. st. 4), član 69. stav 1)); 5) subjekt nadzora ne odazove se pozivu inspektora da u roku koji mu je naložen donese u službene prostorije organa za inspekcijske poslove tražene podatke i dokumentaciju ili da dođe lično radi davanja pojašnjenja u vezi sa nadzorom (član 67. stav 5), član 79. stav 1), član 80. stav 1), član 98. stav 2) i član 104.); 6) ne obavijesti nadležnog inspektora ili policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (član 68.); Broj 73 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 7) subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda (član 71.); 8) pravno lice sa javnim ovlaštenjima ne vrši javna ovlaštenja u skladu sa Zakonom i drugim propisima (član 88.); 9) subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina (član 89.); 10) sprečava i otežava inspektoru vršenje nadzora (član 98. stav 1)); 11) ne postupi po rješenju inspektora i ne izvrši upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju (član 140.); 12) u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o izvršenju upravne mjere (član 141.); 13) spriječi da se upravna mjera izvrši putem drugog lica (član 149.); 14) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi (član 151. stav 1)); 15) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom (član 151. stav 3)); 16) kod subjekta nadzora utvrđena je nepravilnosti u radu nakon obavljene službene kontrole (član 164. stav 3)). 2) Za prekršaje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. 3) Za prekršaje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno i fizičko lice - registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. 4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa (član 117. stav 1) tačka 4.). 5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice koje je prisustvovalo inspekcijskom nadzoru a potpisan zapisnik nije dostavilo odgovornom licu u subjektu nadzora (član 103. stav 2)). Član 166. 1) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona pravno lice bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. 2) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM. 3) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona fizičko lice - registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 1.200,00 KM do 1.500,00 KM. 4) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona fizičko lice bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM Član 167. Za prekršaj iz člana 164. stav 3) ovog zakona bit će kažnjen rukovodilac tima i članovi tima koji je obavio službenu kontrolu u čijem je radu utvrđena nepravilnost i novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 168. (Organizacija inspekcija u drugim organima uprave) 1) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u određenoj oblasti, zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sistemu drugih organa uprave u Federaciji ili odrediti vršenje inspekcijskog nadzora u sistemu drugih radnih mjesta u tim organima, naročito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. 2) Odredbe stava 1) ovog člana ne odnose se na inspekcije određene ovim zakonom. 3) Kada je inspekcijski nadzor organiziran u okviru organa uprave u Federaciji ili je vršenje inspekcijskog nadzora određeno u okviru drugog radnog mjesta u drugom organu uprave, na način vršenja ovog inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovog zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 169. (Donošenje pravilnika i drugih općih akata) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i druge opće i provedbene akte u skladu sa ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 170. (Donošenje propisa, etičkog kodeksa, obrazaca i drugih akata rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će propise određene ovim zakonom, etički kodeks za inspektore, obrasce i druge akte propisane ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 171. (Donošenje propisa Vlade) Vlada Federacije donijet će propise određene ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 172. (Primjena dosadašnjih propisa) Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih ovim zakonom primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 173. (Inspekcijski postupak započet prije dana stupanja na snagu ovog zakona) Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovog zakona završit će se prema tim propisima. Član 174. (Izvršenje rješenja) Neizvršena rješenja federalnih inspektora koja su postala izvršna prije dana stupanja na snagu ovog zakona izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja ukoliko je to povoljnije za subjekta nadzora. Član 175. (Kontrola zdravlja lica i zdravstvene ispravnosti i kvaliteta roba i predmeta u prekograničnom prometu do uspostavljanja odgovarajućih službi) Kontrola zdravlja lica, odnosno zdravstvene ispravnosti i kvaliteta roba i predmeta u prekograničnom prometu ostaje u nadležnosti federalnih inspekcija u sistemu Federalne uprave do Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 21 uspostavljanja inspekcijskih poslova na nivou Bosne i Hercegovine. Član 176. (Radno-pravni status inspektora) Na dan stupanja na snagu ovog zakona državni službenici koji su postavljeni na radno mjesto glavnog inspektora i inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ostaju na tim poslovima. Član 177. (Ravnopravnost spolova) Gramatička terminologija korištena u ovom zakonu podrazumijeva oba spola. Član 178. (Prestanak važenja Zakona) 1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/05). 2) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o tržišnoj inspekciji Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95). 3) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti svi federalni zakoni u dijelu koji regulira jedinstveni postupak i procesne radnje inspekcijskog nadzora. Član 179. (Prestanak važenja ostalih propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti odredbe federalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju federalnih inspekcija koje se nalaze u sastavu Federalne uprave. Član 180. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 26.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-654-02/14 02. rujna 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti federalnih tijela uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Federacija), radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisa), ustrojstvo Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i rukovođenje, prava, obveze i odgovornosti inspektora, prava i obveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih tijela, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sustava Federacije. Članak 2. (Definicije pojmova korištenih u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovome zakonu imaju sljedeća značenja: 1) "inspekcijsko tijelo" - federalno tijelo mjerodavno za vršenje inspekcijskih poslova; 2) "inspektor" - državni službenik s posebnim ovlastima i odgovornostima; 3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje izravnim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); 4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja povrede propisa; b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom; c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava mjerodavnom tijelu za pokretanje odgovarajućeg postupka ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili kazneno djelo i izricanje novčane kazne putem izdavanja prekršajnog naloga; d) inspekcijski pregled - izravan pregled poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu članka 62. stavak (2) točka 1. zakona, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih osoba; e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; 5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera: a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili radnje i druge stvari i materijali kojima je učinjen prekršaj ili kazneno djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili kaznenog djela; b) "subjekt nadzora" - je pravna osoba, pravna osoba s javnim ovlastima, fizička osoba registrirana kod mjerodavnog tijela za obavljanje određene djelatnosti i fizička osoba koja obavlja određenu djelatnost bez rješenja mjerodavnog tijela i građani nad kojima se vrši inspekcijski nadzor; c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usuglašenosti stanja i proizvoda s propisima;
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 66/14 15.08.2014 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zakon,kamate,javni prihodi,fbih ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Članak 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06 i 28/13) članak 2b. mijenja se i glasi: "Članak 2b. Podnositelju zahtjeva koji je ispunio uvjete za otpis kamata propisanih člankom 2a. Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, te koji u cijelosti izmiri obveze glavnog duga najkasnije do 31.12.2014. godine, odnosno ukoliko se na njega odnosi stavak 3. članka 1. ovoga zakona, otpisat će se obračunata kamata. Ako podnositelj zahtjeva izmiri glavni dug od 31.12.2014. do 30.06.2015. godine, otpisat će se obračunata kamata u visini 50%. Pod obračunatom kamatom iz st. 1. i 2. ovoga članka podrazumijeva se kamata obračunata na nepravodobno plaćene javne prihode do dana njihove uplate.". Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, v. r.
Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 31/14 23.04.2014 zaštita korisnika,finansijske usluge O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA Proglašava se Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 29.01.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 20.03.2014. godine. Broj 01-02-321-02/14 17. aprila 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuju se prava korisnika finansijskih usluga koje pružaju banke, mikrokreditne organizacije, davaoci finansijskog lizinga i trgovci, kao i uvjeti i način ostvarivanja i zaštite tih prava. Značenje pojedinih pojmova Član 2. U smislu ovog zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: 1) finansijske usluge su bankarske usluge, usluge mikrokreditiranja i usluge finansijskog lizinga; 2) bankarske usluge su usluge koje banka pruža korisnicima ovih usluga na osnovu ugovora o kreditu, ugovora o novčanom depozitu, ugovora o otvaranju i vođenju računa, ugovora o izdavanju i korištenju platnih kartica, ugovora o dozvoljenom prekoračenju po računu, kao i druge usluge koje banka pruža u skladu sa zakonom; 3) usluge mikrokreditiranja su usluge odobravanja mikrokredita fizičkim licima radi poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povećanja zaposlenosti, pružanja podrške razvoju poduzetništva i sticanja dohotka; 4) finansijski lizing (u daljnjem tekstu: lizing) jeste posao u kojem davalac lizinga prenosi pravo posjedovanja i korištenja predmeta lizinga na korisnika lizinga na određeni vremenski rok, a zauzvrat korisnik lizinga se obavezuje da mu za to plaća ugovorenu lizing naknadu u periodu posjedovanja i korištenja predmeta lizinga s opcijom kupovine i sticanja prava vlasništva nad predmetom lizinga; 5) finansijska pogodba je prodaja s otplatama na rate cijene ili drugi oblik finansiranja korisnika koji ima istu ekonomsku suštinu koju nudi trgovac i koja Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 7 podrazumijeva odloženo plaćanje duga tokom određenog perioda; 6) davalac finansijske usluge jeste banka, mikrokreditna organizacija i lizing društvo; 7) davalac bankarske usluge (u daljnjem tekstu: banka) jeste banka u smislu zakona kojim se uređuju banke; 8) davalac lizinga je lizing društvo određeno zakonom kojim se uređuje lizing; 9) davalac usluga mikrokredita (u daljnjem tekstu: mikrokreditna organizacija) jeste mikrokreditna organizacija u smislu zakona kojim se uređuju mikrokreditne organizacije; 10) korisnik finansijske usluge (u daljnjem tekstu: korisnik) jeste fizičko lice koje koristi ili je koristilo finansijske usluge, ili se davaocu finansijskih usluga obratilo radi korištenja tih usluga, a finansijske usluge koristi u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti; 11) ugovor o kreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi i u Zakonu o bankama; 12) ugovor o mikrokreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi i u Zakonu o mikrokreditnim organizacijama; 13) ugovor o lizingu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi i u Zakonu o lizingu; 14) ugovor o novčanom depozitu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi i u Zakonu o bankama; 15) ugovor o otvaranju i vođenju računa ima značenje utvrđeno u propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi i platni promet u konvertibilnim markama i stranim sredstvima plaćanja; 16) ugovor o revolving kreditu je ugovor o kreditu koji korisniku omogućava da jednom odobreni iznos kredita u određenom periodu može povlačiti više puta pod istim uvjetima, s tim što se neiskorišteni dio kredita povećava za visinu otplata iskorištenog kredita; 17) platna kartica (koja može biti kreditna i debitna) jeste instrument bezgotovinskog plaćanja koji korisniku omogućava plaćanje robe i usluga i podizanje gotovog novca; 18) kreditna kartica je platna kartica koja korisniku omogućava podizanje gotovog novca i plaćanje robe i usluga na kredit; 19) debitna kartica je platna kartica koja korisniku omogućava plaćanje robe i usluga i podizanje gotovog novca do visine raspoloživih sredstava na računu korisnika; 20) dozvoljeno prekoračenje računa je ugovoreni iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje korisniku računa; 21) znatno prekoračenje je iznos sredstava koje korisnik računa koristi mimo ugovornog odnosa s bankom; 22) povezani ugovor o kreditu je ugovor koji služi isključivo za finansiranje nabavke određene robe ili usluge i koji sa ugovorom o prodaji te robe ili usluge čini ekonomsku cjelinu; ekonomska cjelina postoji ako davalac kredita koristi usluge prodavca radi zaključivanja ugovora o kreditu ili je roba, odnosno usluga koja je predmetom nabavke izričito navedena u tom ugovoru; 23) nominalna kamatna stopa označava kamatnu stopu izraženu kao fiksni ili promjenljivi procent koji se na godišnjem nivou primjenjuje na iznos povučenih kreditnih sredstava, odnosno na iznos neto finansiranja lizinga, odnosno na primljeni depozit; 24) godišnja efektivna kamatna stopa i efektivna stopa lizing naknade (u daljnjem tekstu: efektivna kamatna stopa) iskazuju ukupne troškove kredita i drugih finansijskih usluga koje plaća, odnosno prima korisnik tih usluga pri čemu su ti troškovi izraženi kao procent ukupnog iznosa ovih usluga na godišnjem nivou. Efektivnom kamatnom stopom izjednačava se na godišnjem nivou sadašnja vrijednost svih budućih i postojećih obaveza dogovorenih između davaoca finansijskih usluga i korisnika; 25) ukupni troškovi kredita i drugih finansijskih usluga za korisnika obuhvaćaju sve troškove, uključujući i kamate, provizije, takse i sve druge naknade koje korisnik mora platiti u vezi s ugovorom o kreditu, izuzev troškova notara. Stvarno poznavanje troškova od davaoca finansijskih usluga trebalo bi procjenjivati objektivno, uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu profesionalne pažnje; 26) plan otplate, odnosno isplate je tabelarni pregled svih hronološki prikazanih novčanih tokova namijenjen informiranju korisnika, a radi ažurnijeg praćenja njegovih obaveza po ugovoru o kreditu, odnosno lizingu, odnosno njegovih potraživanja po ugovoru o novčanom depozitu; 27) profesionalna pažnja je povećana pažnja i vještina koja se u pravnom prometu osnovano očekuje od davaoca finansijske usluge u poslovanju s korisnicima u skladu s pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i principom savjesnosti i poštenja; 28) reprezentativni primjer je primjer u kojem su naznačeni svi elementi neophodni za prikazivanje uvjeta pod kojima se određena finansijska usluga pruža ili koristi; 29) trajni nosač jeste sredstvo koje korisniku omogućuje da sačuva podatke koji se odnose na njega, da tim podacima pristupi i da ih reprodukuje u neizmijenjenom obliku u periodu koji odgovara svrsi čuvanja; 30) lični identifikacioni broj je broj koji se dodjeljuje korisniku platne kartice, a ima funkciju elektronskog potpisa pri plaćanju roba/usluga ili podizanja gotovine na bankomatima; 31) Ombudsmen za bankarski sistem (u daljnjem tekstu: Ombudsmen) je u sastavu Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) kao jedan od nosioca zaštite prava korisnika u Federaciji Bosne i Hercegovine i omogućava da se nastale nesuglasice i sporovi između davaoca finansijskih usluga i korisnika mogu pravično i brzo riješiti od nezavisnih lica s minimumom formalnosti putem usaglašavanja, posredovanja ili na drugi miran način. Cilj Ombudsmena je promovisanje i zaštita prava i interesa korisnika; 32) trgovac je pravno ili fizičko lice koje vrši prodaju finansijskom pogodbom i nastupa na tržištu u okviru svoje poslovne djelatnosti ili u druge komercijalne svrhe. Član 3. (1) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na ugovore o: 1) kreditu u iznosu manjem od 400,00 KM i većem od 150.000,00 KM; Broj 31 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. 2) lizingu kod kojih nije ugovorena mogućnost da primalac lizinga stekne pravo vlasništva na predmetu lizinga; 3) kreditu putem tekućeg računa (dozvoljeno prekoračenje) sa obavezom otplate u roku 30 dana; 4) kreditu zaključene u postupku poravnanja pred sudom ili pred nekim drugim organom određenim zakonom; 5) odgodi plaćanja postojećeg duga po kreditu bez plaćanja naknade; 6) kreditu kod kojih ne postoji obaveza plaćanja bilo kakvih troškova i ugovore kod kojih se kredit mora otplatiti u roku tri mjeseca; 7) kreditu koji su osigurani založnim pravom na pokretnosti, ako je odgovornost korisnika strogo ograničena na vrijednost založne stvari; 8) finansijskim pogodbama s trajnim izvršenjem kojima se trgovac obavezuje da korisniku isporučuje određenu vrstu robe, odnosno pruža određenu uslugu u dužem periodu, a korisnik se obavezuje da za to plaća cijenu u ratama za vrijeme trajanja isporuke robe, odnosno pružanja usluge; 9) kreditu kod kojih je potraživanje osigurano hipotekom na nekretnini ili drugim uporedivim sredstvom osiguranja na nekretnini, odnosno drugim pravom na nekretnini, osim na ugovore o kreditu čija je svrha renoviranje postojećih zgrada ili povećanje njihove vrijednosti; 10) kreditu kada je kredit namijenjen za sticanje ili zadržavanje prava vlasništva na postojećoj ili planiranoj nekretnini/zgradi; 11) kreditu koji se odnose na kredite koji se odobravaju užoj javnosti prema zakonskim odredbama radi općeg interesa i po nižim kamatnim stopama od onih koje prevladavaju na tržištu ili oslobođene plaćanja kamata ili prema nekim drugim uvjetima koji su povoljniji za korisnika od onih koji prevladavaju na tržištu, te po kamatnim stopama koje nisu više od onih koje prevladavaju na tržištu; (2) U slučaju ugovora o kreditu u obliku ugovora o prekoračenju po računu i kada se kredit mora otplatiti na zahtjev ili u roku tri mjeseca, primjenjuju se samo čl. od 1. do 3., član 7., član 13. stav (1), član 13. stav (2) tač. 1), 2) i 7), čl. 11. i 16., član 30. stav (2), čl. 40., 42. i 45. Odnos prema drugim propisima Član 4. Na pitanja zaštite korisnika koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje zaštita potrošača, poslovanje banaka, mikrokreditnih organizacija, davalaca lizinga, odnosno platni promet u konvertibilnim markama i stranim sredstvima plaćanja, kao i odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi. Član 5. (1) Davaoci finansijskih usluga dužni su osigurati zaštitu prava i interesa korisnika donošenjem i dosljednom primjenom općih uvjeta poslovanja i drugih internih akata koji moraju biti usklađeni s propisima i zasnovani na dobrim poslovnim običajima i pravičnom odnosu prema korisniku, pridržavajući se principa zaštite korisnika i to prava na: 1) ravnopravan odnos korisnika s davaocem finansijskih usluga, 2) zaštitu od diskriminacije, 3) informiranje, 4) ugovaranje obaveza koje su određene ili odredive i 5) prigovor i obeštećenje. (2) Davaoci finansijskih usluga dužni su se pridržavati principa iz stava (1) ovog člana u svim fazama zasnivanja odnosa s korisnikom (oglašavanje, pregovaračka faza i predaja nacrta ugovora, zaključivanje ugovora, korištenje usluge i trajanje ugovornog odnosa). Oglašavanje Član 6. Uvjeti korištenja finansijskih usluga moraju se oglašavati na jasan i razumljiv način, a pri oglašavanju ne smiju se koristiti netačni i neistiniti podaci, niti podaci koji mogu dovesti u zabludu prosječnog korisnika, kao ni koristiti informacije koje mogu stvoriti pogrešnu predstavu o uvjetima korištenja usluge i navesti korisnika na donošenje odluke koju u drugačijim okolnostima ne bi donio, niti koristiti podatke koji škode ili je izvjesno da će naškoditi drugom pružaocu usluga. Pravila ugovaranja Član 7. (1) Ugovor o korištenju finansijske usluge koji se zaključuje sa korisnikom sačinjava se u pisanoj formi. (2) Svaka ugovorna strana dobija primjerak ugovora. (3) Ugovor ne može sadržavati odredbe kojima se korisnik odriče prava koja su mu garantirana ovim zakonom. Član 8. (1) Novčana ugovorna obaveza mora biti određena, odnosno odrediva. (2) Novčana ugovorna obaveza je odrediva po iznosu ako ugovor sadrži podatke pomoću kojih se njena visina može odrediti, odnosno ako zavisi od ugovorenih promjenljivih elemenata, odnosno promjenljivih i fiksnih, s tim što su promjenljivi elementi oni koji se zvanično objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i drugo). (3) Novčana ugovorna obaveza je vremenski odrediva ako se na osnovu ugovorenih elemenata može utvrditi kada dospijeva. (4) Elementi iz st. (2) i (3) ovog člana moraju biti takve prirode da na njih ne utiče jednostrana volja nijedne od ugovornih strana. Jednostranom voljom se ne smatra obavještenje davaoca finansijske usluge korisniku o izmjeni ugovorenih elemenata koji se smatraju promjenljivim i njihovoj primjeni, a na koje elemente davalac finansijske usluge ne može uticati. (5) Ugovori ne mogu sadržavati opće upućujuće norme na poslovnu politiku kada su u pitanju obavezni elementi ugovora predviđeni ovim zakonom. (6) Davalac finansijske usluge dužan je novčanu ugovornu obavezu utvrđivati na način određen odredbama ovog člana. (7) Kada je novčana ugovorna obaveza u pogledu uvjeta davanja i korištenja usluga neodređena ili neodrediva, ugovor se smatra ništavim. (8) Ako su ugovorne strane svoje odnose uredile uz prisutnost mana volje, odnosno pod prijetnjom, bitnom zabludom ili prevarom u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, druga savjesna strana može tražiti poništenje ugovora i naknadu pretrpljene štete. Opći uvjeti poslovanja Član 9. (1) Općim uvjetima poslovanja davaoca finansijskih usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se uvjeti poslovanja koji se primjenjuju na korisnike, uvjeti za uspostavljanje odnosa između korisnika i davaoca finansijske usluge i postupak komunikacije između njih, kao i uvjeti za obavljanje poslovanja između korisnika i davaoca ove usluge. Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 9 (2) Općim uvjetima poslovanja davalac finansijske usluge dužan je osigurati primjenu dobrih poslovnih običaja, dobru poslovnu praksu i fer odnos prema korisniku, kao i usklađenost ovih uvjeta s propisima. (3) Agencija će propisat minimum zahtjeva u pogledu sadržaja, razumljivosti i dostupnosti općih i posebnih uvjeta poslovanja. Član 10. Davalac finansijske usluge dužan je u svojim poslovnim prostorijama i na svojoj internet stranici, najkasnije 15 dana prije njihove primjene, osigurati korisniku upoznavanje s općim uvjetima poslovanja na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji Bosne i Hercegovine, pružiti mu odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koje se odnose na primjenu ovih uvjeta u vezi s određenom finansijskom uslugom i, na njegov zahtjev, u pisanom obliku ili na drugom trajnom nosaču podataka dostaviti te uvjete. Godišnja efektivna kamatna stopa Član 11. (1) Efektivna kamatna stopa je diskontna stopa koja izjednačava, na godišnjoj osnovi, sadašnje vrijednosti svih novčanih tokova, odnosno sadašnje vrijednosti svih novčanih primanja sa sadašnjim vrijednostima svih novčanih izdataka na osnovu korištenja finansijskih usluga, a koji su poznati u momentu iskazivanja ove stope. (2) Novčani tokovi iz stava (1) ovog člana uključuju: 1) sve otplate i isplate kredita/mikrokredita/lizinga/ novčanog depozita; 2) troškove koje korisnik finansijskih usluga plaća ili koje davalac finansijske usluge plaća uime i za račun korisnika uz refundaciju (npr. kamate, naknade, porezi i sl.), odnosno pogodnosti koje prima (kamate i druge bezuvjetne pogodnosti); 3) troškove u vezi sa sporednim uslugama koje predstavljaju uvjet za korištenje finansijske usluge, odnosno za njeno korištenje na određen način (npr. troškovi osiguranja života, imovine i lica i dr.). (3) Ako je uvjet za korištenje finansijske usluge otvaranje računa, u novčane tokove iz stava (1) ovog člana uključuju se i troškovi otvaranja i vođenja tog računa, kao i svi troškovi u vezi s izvršenjem tih novčanih tokova. (4) U novčane tokove iz stava (1) ovog člana ne uključuju se: 1) troškovi nastali zbog nepoštivanja ugovornih odredbi; 2) troškovi u vezi s kupovinom robe nastali nezavisno od toga da li se plaćanje vrši gotovinski ili na drugi način; 3) troškovi instrumenata osiguranja. (5) Obračun efektivne kamatne stope zasniva se na sljedećim pretpostavkama: 1) ugovor o finansijskoj usluzi ostat će na snazi tokom ugovorenog perioda; 2) ugovorne strane ispunit će svoje ugovorne obaveze i to će učiniti u rokovima navedenim u ugovoru; 3) nominalna kamatna stopa i ostali troškovi ostat će nepromijenjeni do kraja trajanja ugovora. (6) Banka, mikrokreditna organizacija i davalac lizinga dužni su efektivnu kamatnu stopu obračunavati na jedinstven, propisan način radi poređenja istovrsnih ponuda različitih davaoca finansijskih usluga. (7) Agencija bliže utvrđuje uvjete i način obračuna efektivne kamatne stope. Zahtjev za minimalnom profesionalnom osposobljenošću Član 12. (1) Zaposlenici koji su angažirani na poslovima prodaje finansijskih usluga ili pružanju savjeta korisnicima dužni su posjedovati odgovarajuće kvalifikacije, znanje i iskustvo, profesionalne i lične kvalitete, da postupaju u skladu sa dobrim poslovnim običajima i poslovnom etikom, da poštuju ličnost i integritet korisnika, kao i da korisnike potpuno i tačno informiraju o uvjetima korištenja tih usluga. (2) Davaoci finansijskih usluga dužni su osigurati da zaposlenici koji su angažirani na poslovima prodaje ovih usluga ili pružanju savjeta korisnicima posjeduju odgovarajuće kvalifikacije i osigurati obuku ovih zaposlenika. II. BANKARSKE USLUGE, USLUGE MIKROKREDITIRANJA I LIZING Informiranje u predugovornoj fazi Član 13. (1) Banka, mikrokreditna organizacija i davalac lizinga dužni su pri oglašavanju depozitnih, kreditnih, mikrokreditnih usluga i poslova lizinga kod kojih oglasna poruka sadrži kamatnu stopu ili drugi referentni podatak kojim se izražava cijena finansijske usluge koji se odnosi na cijenu ili prihod, jasno i precizno na reprezentativnom primjeru navesti: 1) vrstu novčanog depozita/kredita/mikrokredita/predmeta lizinga; 2) visinu i promjenljivost godišnje nominalne kamatne stope; 3) efektivnu kamatnu stopu; 4) valutu u kojoj se ugovara novčani depozit/kredit/ mikrokredit/lizing; 5) periode na koje se ugovara novčani depozit/kredit/ mikrokredit/lizing; 6) kriterije za indeksiranje novčanog depozita/kredita/ mikrokredita/lizinga; 7) ukupan iznos novčanog depozita/kredita/mikrokredita/ lizinga; 8) sve troškove koji padaju na teret korisnika. (2) Pri oglašavanju lizinga davalac lizinga pored podataka iz stava (1) ovog člana dužan je navesti i sljedeće podatke: 1) bruto nabavnu vrijednost predmeta lizinga, visinu učešća i iznos neto finansiranja; 2) broj i iznos rata lizing naknade, kao i period u kojem rate dospijevaju za naplatu (mjesečno, tromjesečno i sl.). (3) Pri oglašavanju iz st. (1) i (2) ovog člana iznos efektivne kamatne stope treba biti naznačen, odnosno napisan tako da je uočljiviji od ostalih elemenata. (4) Oglašavanjem iz st. (1) i (2) ovog člana smatra se oglašavanje u smislu zakona kojim se uređuje oglašavanje u sredstvima javnog informiranja, u prostorijama banke, mikrokreditne organizacije i davaoca lizinga (brošure, reklamni letci i dr.), odnosno na internet stranici. Član 14. (1) Ako je za zaključenje ugovora o kreditu, mikrokreditu, odnosno lizingu obavezno i zaključenje ugovora o sporednim uslugama (naročito ugovor o osiguranju), a pri tom se cijena sporedne usluge ne može odrediti unaprijed, postojanje takve obaveze iskazuje se jasno, sažeto i na vidljiv način, zajedno sa iskazivanjem efektivne kamatne stope. (2) Pri oglašavanju zabranjeno je koristiti izraze kojima se kredit, mikrokredit, odnosno lizing označavaju besplatnim ili slične izraze ako je odobrenje tog kredita, mikrokredita, odnosno lizinga uvjetovano zaključenjem drugog ugovora Broj 31 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. ili je uvjetovano bilo čime što predstavlja trošak za korisnika ili stvara drugu obavezu. Informiranje korisnika u pregovaračkoj fazi Član 15. (1) Banka, mikrokreditna organizacija i davalac lizinga dužni su korisniku pružiti informacije o uvjetima i svim bitnim karakteristikama usluge koju nude u obliku standardnog informacionog lista na reprezentativnom primjeru usluge u pisanom ili elektronskom obliku koji se odnosi na ugovor o novčanom depozitu/kreditu/mikrokreditu/lizingu, o dozvoljenom prekoračenju, odnosno o otvaranju i vođenju računa, kao i na ugovor o izdavanju i korištenju platne kartice (u daljnjem tekstu: ponuda) na način koji će korisniku omogućiti da uporedi ponude različitih davaoca istih usluga i procijeni da li ugovor odgovara njegovim potrebama i finansijskoj situaciji, ali koji korisnika nijednog trenutka neće dovesti u zabludu. (2) Informacioni list iz stava (1) ovog člana treba sadržiti: 1) vrstu usluge (opis/karakteristike finansijske usluge koja se nudi), 2) poslovno ime i adresu davaoca usluge, 3) iznos usluge, oznaku valute i uvjete korištenja, 4) trajanje ugovora, 5) visinu i promjenljivost nominalne kamatne stope, 6) efektivnu kamatnu stopu i ukupan iznos koji korisnik treba platiti, odnosno koji mu se treba isplatiti, 7) iznos i broj rata kredita i perioda u kojima dospijevaju (mjesečno, tromjesečno i drugo), 8) troškove održavanja jednog ili više računa na kojima će se evidentirati transakcije uplata i povlačenja sredstava, izuzev ako to otvaranje računa nije samo ponuđena opcija zajedno sa troškovima korištenja određenog sredstva otplate, kako za transakcije plaćanja, tako i za povlačenja sredstava, te sve druge naknade i troškove koji proizlaze iz ugovora, uz određenje da li su fiksni ili promjenljivi i uvjete pod kojima se mogu mijenjati, 9) informaciju u slučaju o obavezi korištenja notarskih usluga prilikom zaključenja ugovora, 10) informaciju o obavezi zaključenja ugovora o sporednim uslugama povezanim s osnovnim ugovorom naročito kad je zaključenje takvog ugovora obavezno radi dobijanja usluge prema uvjetima iz oglasa, 11) kamatnu stopu koja se primjenjuje u slučaju kašnjenja u izmirenju obaveza i pravila za njeno prilagođavanje, te druge naknade koje se plaćaju u slučaju neispunjenja obaveza, 12) prema potrebi instrumente osiguranja ispunjenja obaveza, 13) iznos naknade za prijevremeni povrat, 14) pravo korisnika da na zahtjev dobije besplatnu kopiju nacrta ugovora, izuzev ako banka u vrijeme podnošenja zahtjeva korisnika ocijeni da ne postoje uvjeti za zasnivanje odnosa s korisnikom u konkretnom pravnom poslu, 15) period u kojem banku obavezuju podaci dati u pregovaračkoj fazi, 16) uvjete polaganja novčanog depozita kod banke, ako je to uvjet za odobravanje kredita, kao i mogućnost i uvjete zatvaranja kredita novčanim depozitom. (3) Svi podaci i informacije u vezi s uslugom koju banka nudi moraju biti ispisani jednakom veličinom slova i jednako uočljivi u standardnom informacionom listu. (4) Agencija može propisati i dodatne elemente standardnog informacionog lista, zavisno od vrste usluge koja se kao ponuda uručuje korisniku. Sadržaj ugovora o bankarskim uslugama, uslugama mikrokreditiranja i lizingu Obaveza procjene kreditne sposobnosti Član 16. (1) Prije zaključivanja ugovora o kreditu, mikrokreditu, odnosno lizingu banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su kreditnu sposobnost korisnika, jemca ili drugog lica koje lično osigurava ispunjenje obaveza korisnika procijeniti na osnovu odgovarajuće dokumentacije i podataka dobijenih od korisnika, uvidom u kreditne registre uz prethodnu pisanu saglasnost lica na koje se podaci iz registra odnose, kao i javne registre i baze podataka. (2) Prije zaključenja ugovora o kreditu, mikrokreditu, odnosno lizingu davalac finansijske usluge je dužan, uz prethodnu pisanu saglasnost korisnika, jemca ili drugog lica koje lično osigurava ispunjenje obaveze korisnika, međusobno ih informirati i upoznati s dokumentacijom i podacima pribavljenim u postupku procjene kreditne sposobnosti. (3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se u slučajevima kada je takvo saopštavanje podataka izričito zabranjeno posebnim prinudnim propisima ili je suprotno ciljevima javnog poretka. (4) Ako se ugovorne strane saglase da se kreditno zaduženje korisnika kao dužnika poveća, davalac finansijske usluge dužan je ponovno procijeniti kreditnu sposobnost korisnika, jemca ili drugog lica koje lično osigurava ispunjenje obaveze korisnika prije bilo kakvog značajnijeg povećanja ukupnog iznosa kredita. Pod značajnijim povećanjem ukupnog iznosa kredita podrazumijeva se povećanje ukupnog iznosa kredita za više od 10%. (5) Ukoliko jedno lice nije saglasno da se dobijeni podaci i dokumentacija za procjenu njegove kreditne sposobnosti saopšte drugim licima, davalac finansijske usluge dužan je s tom činjenicom upoznati druga lica. (6) Ako je zahtjev za kredit, mikrokredit, odnosno lizing odbijen na osnovu uvida u bazu podataka iz stava (1) ovog člana, davalac finansijske usluge dužan je na zahtjev korisnika uručiti izvještaj centralnog registra kredita na osnovu kojeg je donesena negativna odluka po njegovom zahtjevu bez naknade prilikom izuzimanja dokumentacije koju je korisnik predao banci, odnosno davaocu lizinga uz zahtjev za korištenje finansijske usluge. (7) Agencija će propisati uvjete za procjenu i dokumentovanje kreditne sposobnosti korisnika i drugih lica u kreditnom poslu. (8) Ako davalac finansijske usluge ispunjenje obaveza korisnika prema poslovima odobravanja kredita, mikrokredita, odnosno lizinga osigurava jemstvom, dužan je u pregovaračkoj fazi upoznati jemca s predmetom jemstva, oblikom jemstva koji se ugovorom zahtijeva, obimom jemčeve odgovornosti na koju se obavezuje davanjem izjave o jemčenju, te da mu predoči sve informacije, odnosno učini dostupnim sve bitne elemente ugovora iz kojih su jasno vidljivi prava i obaveze ugovornih strana i, na njegov zahtjev, bez naknade, preda nacrt ugovora radi razmatranja izvan prostorija davaoca finansijskih usluga. Ugovor o kreditu i mikrokreditu Član 17. (1) Obavezni elementi ugovora o kreditu i mikrokreditu su: 1) vrsta kredita/mikrokredita; Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 11 2) period na koji se kredit/mikrokredit odobrava; 3) poslovno ime, ime i adresa ugovornih strana; 4) iznos kredita/mikrokredita koji se odobrava i uvjete povlačenja sredstava; 5) kod kredita indeksiranih u stranoj valuti - valutu u kojoj banka, odnosno mikrokreditna organizacija indeksira kredit/mikrokredit, tip kursa valute koji se primjenjuje pri odobravanju i otplati kredita/mikrokredita (kupovni ili prodajni kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine ili službeni srednji kurs, ili kupovni ili prodajni kurs banke) kao i datum obračuna; 6) visina nominalne kamatne stope uz određenje da li je fiksna ili promjenljiva, a ako je promjenljiva, elementi na osnovu kojih se određuje (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.), njihova visina u vrijeme zaključenja ugovora, periodi u kojima će se mijenjati, kao i fiksni element ako je ugovoren; 7) efektivna kamatna stopa i ukupan iznos koji korisnik treba platiti, a izračunat je na dan zaključenja ugovora; 8) plan otplate kredita/mikrokredita i pravo korisnika da tokom trajanja ugovora, u slučaju promjene plana otplate, odnosno jedanput godišnje ako nije došlo do ove promjene dobije besplatno plan otplate, a ako se kamata i troškovi otplaćuju bez istovremene otplate glavnice, plan otplate kredita treba sadržiti samo rokove i uvjete otplate kamate i troškova; 9) metod koji se primjenjuje kod obračuna kamate (konformni, proporcionalni i dr.); 10) stopa zatezne kamate u trenutku zaključenja ugovora koja se primjenjuje u slučaju kašnjenja u izmirenju obaveza i pravila za njeno prilagođavanje, te sve druge naknade koje se plaćaju u slučaju neispunjenja obaveza; 11) upozorenje o posljedicama u slučaju neizmirivanja obaveza, uvjeti, postupak i posljedice otkaza, odnosno raskida ugovora o kreditu u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, kao i obavještenje o uvjetima i načinu ustupanja potraživanja u slučaju neizmirenja obaveza; 12) vrsta i visina svih naknada koje padaju na teret korisnika kredita/mikrokredita, uz određenje da li su fiksne ili promjenljive, a ako su promjenljive, rokovi u kojima će ih banka mijenjati, kao i vrsta i visina drugih troškova (porezi, naknade nadležnim organima i dr.); 13) vrste sredstava osiguranja, mogućnost za njihovu zamjenu tokom perioda otplate kredita/mikrokredita, kao i uvjeti aktiviranja tih sredstava u slučaju neizmirivanja obaveza; 14) uvjete i način prijevremene otplate kredita/mikrokredita i visina naknade u vezi s tim; 15) pravo korisnika na odustanak od ugovora, uvjeti i način odustanka; 16) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa; 17) prema potrebi, odredba o obavezi korištenja i plaćanja troškova notarskih usluga. (2) Ukupni troškovi kredita/mikrokredita za korisnika uključuju kamate, naknade, poreze i sve druge naknade i troškove koji su direktno povezani sa odobravanjem i korištenjem kredita/mikrokredita i uključuju se u obračun i iskazivanje efektivne kamatne stope. (3) Ukupan iznos koji korisnik treba platiti predstavlja zbir iznosa kredita/mikrokredita i ukupnih troškova kredita/ mikrokredita koje korisnik snosi. (4) Pri isplati kredita/mikrokredita banka, odnosno mikrokreditna organizacija uz ugovor uručuje korisniku jedan primjerak plana otplate kredita/mikrokredita koji se smatra sastavnim dijelom ugovora, a drugi primjerak ovog plana banka, odnosno mikrokreditna organizacija zadržava u svojoj dokumentaciji. Ugovor o lizingu Član 18. (1) Ugovor o lizingu mora sadržavati sve obavezne elemente u skladu sa Zakonom o lizingu. (2) Kod ugovora o lizingu kamata, naknade i drugi troškovi, ako su promjenljivi, moraju zavisiti od ugovorenih elemenata koji se službeno objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.) i čija je priroda takva da na njihovu vrijednost ne može uticati jednostrana volja nijedne od ugovornih strana. (3) Pri zaključivanju ugovora o lizingu davalac lizinga uz ugovor uručuje korisniku jedan primjerak plana otplate lizinga i pregleda obaveznih elemenata lizinga koji sadrži osnovne podatke o lizingu, a koji se smatraju sastavnim dijelovima ugovora. Drugi primjerak ovog plana, odnosno pregleda davalac lizinga zadržava u svojoj dokumentaciji. Ugovor o revolving kreditu Član 19. (1) Ugovor o revolving kreditu je ugovor po kojem banka na određeni period stavlja određeni novčani iznos na raspolaganje korisniku, s tim da ga on može koristiti u svakom trenutku u odobrenom periodu. Kredit se odobrava kao okvirni iznos. Svako korištenje smanjuje raspoloživa sredstva, a vraćanje kredita obnavlja ih do odobrenog okvirnog iznosa. (2) U svakom trenutku i bez naknade korisnik ima pravo na uobičajeni način raskinuti ugovor o revolving kreditu, izuzev ako je ugovoren otkazni rok koji ne može biti duži od mjesec dana. (3) Banka može otkazati ugovor o revolving kreditu ako je tako ugovoreno, uz obavezu obavještavanja korisnika u pisanom obliku najmanje 30 dana unaprijed ili ukoliko korisnik i nakon privremenog uskraćivanja izvrši povlačenje sredstava suprotno ugovoru o revolving kreditu. (4) Banka može iz opravdanih razloga (neovlašteno korištenje kredita iz stava (1) ovog člana, značajno pogoršanje kreditne sposobnosti korisnika i drugo) i ako je tako ugovoreno, smanjiti iznos koji se stavlja na raspolaganje korisniku kredita, te privremeno ili trajno uskratiti korisniku pravo na povlačenje sredstava, s tim da je dužna o razlozima uskraćivanja obavijesti ga u pisanom obliku ili elektronskim putem, i to ako je moguće odmah ili u roku naredna tri dana, osim kada je pružanje takvih obavještenja zabranjeno drugim propisima. Ugovor o izdavanju i korištenju platne kartice Član 20. (1) Ugovor o izdavanju i korištenju platne kartice sadrži sljedeće obavezne elemente: 1) naziv, ime i adresu ugovornih strana; 2) karakteristike, način upotrebe i ograničenja upotrebe kartice; 3) način postupanja korisnika radi sigurnog korištenja kartice; 4) procent minimalne mjesečne obaveze za plaćanje kod kreditne kartice; Broj 31 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. 5) valutu u kojoj se vrši obračunavanje dugovanja po kartici; 6) obavještenje o postojanju naknade za podizanje gotovine na bankomatu druge banke; 7) način postupanja korisnika u slučaju uočenog neovlaštenog korištenja podataka s kartice, oštećenja, krađe ili gubitka kartice; 8) način postupanja korisnika i banke u slučaju blokade kartice; 9) odgovornost i obavezno postupanje korisnika i banke izdavaoca kartice u slučaju krađe i gubitka kartice, odnosno u slučaju neovlaštenog korištenja podataka s kartice; 10) pravo korisnika na odustanak od ugovora, uvjete i način odustanka; 11) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa. (2) Ugovor iz stava (1) ovog člana, pored elemenata iz toga stava, sadrži i elemente iz člana 17. stav (1) ovog zakona, osim elementa iz tačke 8) tog stava. Ugovor o novčanom depozitu i ulogu na štednju Član 21. (1) Ugovor o novčanom depozitu sadrži sljedeće obavezne elemente: 1) vrstu novčanog depozita, odnosno uloga i period na koji banka prima novčani depozit, odnosno ulog na štednju; 2) iznos sredstava koji banka prima u novčani depozit; 3) valutu u kojoj korisnik polaže, a banka isplaćuje sredstva na ime novčanog depozita (konvertibilna marka i dr.), a u slučaju novčanog depozita s ugovorenom valutnom klauzulom i tip kursa valute koji se primjenjuje pri polaganju, odnosno isplati novčanog depozita (službeni srednji kurs), kao i datum obračuna; 4) visinu nominalne godišnje kamatne stope, uz naznaku da li postoji obaveza korisnika o plaćanju poreza; 5) efektivnu kamatnu stopu i ukupan iznos koji se korisniku treba isplatiti, a izračunat je na dan zaključenja ugovora; 6) bezuvjetne pogodnosti koje banka pruža u vezi s novčanim depozitom; 7) promjenljivost nominalne kamatne stope (fiksna ili promjenljiva); 8) elemente na osnovu kojih se određuje ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa, njihovu visinu u vrijeme zaključenja ugovora i periode u kojima će se mijenjati, kao i fiksni element ako je ugovoren; 9) metod koji se primjenjuje kod obračuna kamate (konformni, proporcionalni i dr.); 10) način na koji i uvjete pod kojima korisnik može raspolagati sredstvima novčanog depozita; 11) vrstu i visinu svih naknada koje padaju na teret deponenta, uz određenje jesu li fiksne ili promjenljive, a ako su promjenljive, periode u kojima će ih banka mijenjati, kao i vrstu i visinu drugih troškova (porezi, naknade nadležnim organima i dr.); 12) uvjete i način automatskog produžavanja oročenja; 13) iznos osiguranog novčanog depozita; 14) uvjete pod kojima se sa novčanim depozitom, odnosno ulogom na štednju može raspolagati prije isteka roka na koji je banka primila novčani depozit, odnosno ulog na štednju, kao i dokumentovanje ispunjenja tih uvjeta; 15) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa. (2) Kod ugovora o novčanom depozitu naknade i drugi troškovi, ako su promjenljivi moraju zavisiti od ugovorenih elemenata koji se službeno objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.) i čija je priroda takva da na njihovu vrijednost ne može uticati jednostrana volja nijedne od ugovornih strana. (3) Pri zaključivanju ugovora o novčanom depozitu banka uz ugovor uručuje jedan primjerak pregleda obaveznih elemenata novčanog depozita koji sadrži osnovne podatke o novčanom depozitu, a koji se smatraju sastavnim dijelovima ugovora. Drugi primjerak ovog pregleda banka zadržava u svojoj dokumentaciji. (4) Banka je dužna korisniku pri zaključivanju ugovora o ulogu na štednju izdati štednu knjižicu. (5) U slučaju automatskog produžavanja oročenja novčanog depozita banka je dužna, najkasnije 15 dana prije isteka roka oročenja korisnika obavijestiti o roku na koji se produžuje ugovor o novčanom depozitu i o novoj kamatnoj stopi, a korisnik ima pravo ugovor raskinuti najkasnije u roku 30 dana od dana prijema tog obavještenja, i to bez naknade i uz kamatu ugovorenu za istekli oročeni period. (6) Odredbe ovog člana odnose se i na uloge na štednju. Ugovor o otvaranju i vođenju računa Član 22. (1) Ugovor o otvaranju i vođenju računa pored elemenata utvrđenih propisima kojima se uređuje platni promet sadrži sljedeće obavezne elemente: 1) vrstu i visinu svih naknada i drugih troškova koji padaju na teret korisnika, uz određenje da li su fiksni ili promjenljivi, a ako su promjenljivi, periode u kojima će ih banka mijenjati; 2) podatak o tome da li banka plaća kamatu, visinu kamatne stope po kojoj banka obračunava kamatu, uz određenje da li je fiksna ili promjenljiva, a ako je promjenljiva, elemente čija promjena utiče na promjenu kamatne stope, periode u kojima će je banka mijenjati, način izmjene, razloge za izmjenu, kao i metod koji se primjenjuje kod obračuna kamate (konformni, proporcionalni i dr.); 3) kamatnu stopu i dodatne troškove koji se obračunavaju u slučaju neugovorenog prekoračenja po računu; 4) obavještenje o uvjetima i načinu ustupanja potraživanja prema korisniku u slučaju neizmirenja obaveza; 5) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa. (2) Ako banka naknade i druge troškove iz stava (1) tačka 1) ovog člana uveća iznad ugovorenog iznosa, dužna je o tome obavijestiti korisnika najkasnije 15 dana prije početka primjene izmijenjenih naknada, odnosno drugih troškova. (3) U slučaju otkaza ugovora korisnik može na svoj zahtjev, a nakon izmirenja obaveza po računu bez naknade prenijeti sredstva u drugu banku ili podići sredstva u gotovini i ugasiti račun, a banka je dužna to mu omogućiti. Član 23. Ako je ugovorom o novčanom depozitu ili tekućem računu ugovoreno izdavanje i korištenje platne kartice, ugovor sadrži i sljedeće obavezne elemente: 1) valutu u kojoj se vrši obračunavanje dugovanja po kartici, Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 13 2) obavještenje o postojanju naknade za podizanje gotovine na bankomatu druge banke, 3) prava i obaveze, način postupanja korisnika u slučaju uočenog neovlaštenog korištenja podataka s kartice, oštećenja, krađe ili gubitka kartice, 4) prava i obaveze, način postupanja korisnika i banke u slučaju blokade kartice i 5) odgovornost korisnika i banke izdavaoca kartice u slučaju krađe i gubitka kartice, odnosno u slučaju neovlaštenog korištenja podataka s kartice. Promjenljiva nominalna kamatna stopa Član 24. (1) Promjenljiva nominalna kamatna stopa je kamatna stopa čija visina zavisi od ugovorenih promjenljivih elemenata, odnosno promjenljivih i fiksnih s tim što su promjenljivi elementi oni koji se službeno objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.). Na promjenljivost kamatne stope ne može uticati jednostrana volja nijedne od ugovornih strana. (2) U pojedinačnim ugovorima o kreditu/mikrokreditu/lizingu samo jedan promjenljivi element može biti promjenljivog karaktera. (3) Odredbe o promjenljivoj kamatnoj stopi trebaju sadržiti klauzulu dvosmjernog karaktera. (4) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su promjenljivu nominalnu kamatnu stopu utvrditi na način određen odredbama stava (1) ovog člana. (5) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su u svojim poslovnim prostorijama držati istaknuto obavještenje i korisniku učiniti dostupnim podatke o kretanju vrijednosti ugovorenih promjenljivih elemenata iz stava (1) ovog člana. Ugovor o drugim bankarskim uslugama Član 25. (1) Ugovori o garancijama, avalima, akreditivu, sefu, kao i drugi ugovori po poslovima koje banka obavlja u skladu sa zakonom moraju sadržiti vrstu i visinu svih naknada i drugih troškova koji padaju na teret korisnika. (2) Agencija može propisati obavezne, odnosno dodatne elemente ugovora o drugim bankarskim uslugama. Pravo na odustanak Član 26. (1) Davalac finansijskih usluga ne može korisniku staviti na raspolaganje kreditna sredstva prije isteka roka 14 dana od dana zaključenja ugovora, izuzev na izričit zahtjev korisnika. (2) Korisnik ima pravo odustati od zaključenog ugovora o kreditu/mikrokreditu, ugovora o finansijskom lizingu, ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa, ugovora o izdavanju i korištenju kreditne kartice u roku 14 dana od dana zaključenja ugovora bez navođenja razloga za odustanak. (3) Kod ugovora o kreditu/mikrokreditu koji je osiguran hipotekom kao i kod ugovora čiji je predmet kupovina, odnosno finansiranje kupovine nepokretnosti korisnik može odustati od ugovora pod uvjetom da nije počeo koristiti kredit/mikrokredit, odnosno finansiranje. (4) Pri odustanku od ugovora iz stava (2) ovog člana a prije isteka roka iz tog stava korisnik je dužan o svojoj namjeri da odustane obavijestiti banku, mikrokreditnu organizaciju, davaoca lizinga, odnosno trgovca na način kojim se potvrđuje prijem ovog obavještenja, pri čemu se datum prijema tog obavještenja smatra datumom odustanka od ugovora. Ovo obavještenje dostavlja se u pisanom obliku. (5) Korisnik koji odustane od ugovora o kreditu/mikrokreditu, ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa i ugovora o izdavanju i korištenju kreditne kartice dužan je odmah a najkasnije u roku 30 dana od dana slanja obavještenja iz stava (4) ovog člana vratiti banci glavnicu i kamatu iz osnovnog posla za vrijeme korištenja kredita/mikrokredita. (6) Korisnik koji odustane od ugovora o lizingu s opcijom kupovine predmeta lizinga dužan je davaocu lizinga odmah po slanju obavještenja iz stava (4) ovog člana vratiti predmet lizinga. Korisnik iz ovog stava dužan je odmah a najkasnije u roku 30 dana od dana slanja obavještenja iz stava (4) ovog člana davaocu lizinga nadoknaditi pretrpljenu štetu ako je došlo do umanjenja vrijednosti predmeta lizinga i platiti ugovorenu kamatu iz osnovnog posla od dana zaključenja ugovora do dana plaćanja kamate. (7) Korisnik koji odustane od finansijske pogodbe s trgovcem dužan je odmah trgovcu vratiti predmet kupoprodaje. Korisnik iz ovog stava dužan je odmah a najkasnije u roku 30 dana od dana slanja obavještenja iz stava (4) ovog člana, trgovcu nadoknaditi pretrpljenu štetu ako je došlo do umanjenja vrijednosti predmeta kupoprodaje i platiti ugovorenu kamatu iz osnovnog posla od dana zaključenja kupoprodaje do dana plaćanja kamate. (8) Davaoci usluga nemaju pravo na druge naknade osim naknada iz st. od (5) do (7) ovog člana i troškova nastalih kod nadležnih organa, a u slučaju iz stava (3) ovog člana banka, odnosno mikrokreditna organizacija ima pravo na naknadu stvarnih troškova koje je imala povodom zaključenja ugovora o kreditu. (9) Korisnik mora biti upoznat sa stvarnim troškovima iz stava (8) ovog člana prije zaključenja ugovora o finansijskoj pogodbi. (10) Ako davaoci usluga iz stava (4) ovog člana ili treća strana na osnovu ugovora s tim davaocima pružaju i sporedne usluge u vezi s finansijskim uslugama iz st. (2) i (3) ovog člana, korisnika više ne obavezuje ugovor o sporednim uslugama ako korisnik koristi svoje pravo na odustanak od osnovnog ugovora u skladu sa ovim članom, osim u slučaju kada je korisnik počeo koristiti navedenu uslugu u skladu s drugim ugovorom. Korisnik kredita mora u pisanom odustanku u skladu sa stavom (4) ovog člana izričito navesti da odustaje i od sporedne usluge. Prijevremena otplata Član 27. (1) Korisnik ima pravo u bilo kojem momentu vratiti kredit, u potpunosti ili djelimično, prije roka određenog za vraćanje pri čemu ima pravo na umanjenje ukupnih troškova kredita za iznos kamate i troškova za preostali period trajanja ugovora (prijevremena otplata), ali je dužan o namjeri prijevremene otplate kredita unaprijed obavijestiti banku u ugovorenom roku. (2) U slučaju prijevremene otplate kredita banka ima pravo na objektivno opravdanu i ugovorenu naknadu troškova koji su direktno u vezi s prijevremenom otplatom kredita, pod uvjetom da je prijevremena otplata izvršena u periodu tokom kojeg se primjenjivala fiksna nominalna kamatna stopa, a kod ugovora o kreditu čiji je predmet kupovina nepokretnosti ako je ugovorena fiksna ili promjenljiva nominalna kamatna stopa i ako je iznos prijevremene otplate kredita u periodu od godine dana veći od 20.000,00 KM. (3) Naknada iz stava (2) ovog člana može se ugovoriti do visine pretrpljene štete zbog prijevremene otplate a najviše do 1% iznosa prijevremeno otplaćenog kredita i to ako je Broj 31 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. period između prijevremene otplate i roka ispunjenja obaveze iz ugovora o kreditu duži od jedne godine. Ako je to period kraći od jedne godine naknada ne može biti veća od 0,5% iznosa prijevremeno otplaćenog kredita. (4) Banka ne može zahtijevati naknadu za prijevremenu otplatu: 1) ako je otplata bila izvršena na osnovu zaključenog ugovora o osiguranju čija je namjena osiguranje otplate kredita, 2) ako se otplata vrši tokom perioda za koji je ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa, osim kod kredita čiji je predmet kupovina nepokretnosti i 3) u slučaju dozvoljenog prekoračenja računa. (5) Naknada za prijevremenu otplatu kredita ni u jednom slučaju ne može biti veća od iznosa kamate koju bi korisnik platio za vrijeme od dana vraćanja kredita do dana kada je kredit po ugovoru trebao biti vraćen. (6) Agencija može propisati eventualne dodatne uvjete prijevremene otplate kredita. (7) Odredbe ovog člana primjenjuju se i na ugovor o mikrokreditu i lizingu. Izmjena obaveznih elemenata ugovora Član 28. (1) Ako banka, mikrokreditna organizacija ili davalac lizinga namjerava neki od obaveznih elemenata ugovora izmijeniti, dužna je pribaviti pisanu saglasnost svih sudionika u kreditnom odnosu prije primjene te izmjene, izuzev za izmjenu promjenljive kamatne stope ugovorene u skladu s odredbama ovog zakona. (2) U slučaju da korisnik nije saglasan s izmjenama obaveznih elemenata ugovora, banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga ne može jednostrano izmijeniti uvjete iz ugovora, niti ugovor jednostrano raskinuti, odnosno otkazati osim u razlozima predviđenim propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi ili ukoliko dođe do promjene zakonskih propisa koji imaju uticaja na utvrđivanje visine obaveznih elemenata ugovora. (3) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su korisnika u roku i na način određen ugovorom obavještavati o promjeni podataka koji ne predstavljaju obavezne elemente ugovora. Obavještenje o promjenljivoj nominalnoj kamatnoj stopi Član 29. (1) Ako je ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su o izmjeni te stope korisnika obavijestiti u pisanom ili elektronskom obliku i to prije početka primjene izmijenjene stope, odnosno periodično u skladu s ugovorom i u tom obavještenju navesti datum od kada se izmijenjena stopa primjenjuje. (2) Uz obavještenje iz stava (1) ovog člana banka kod ugovora o kreditu, mikrokreditna organizacija kod ugovora o mikrokreditu, odnosno davalac lizinga kod ugovora o lizingu u pisanom obliku dostavljaju korisniku i izmijenjeni plan otplate kredita/mikrokredita, odnosno plan otplate predmeta lizinga. (3) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su na zahtjev korisnika planove iz stava (2) ovog člana učiniti dostupnim korisniku za sve vrijeme trajanja ugovornog odnosa i to bez naknade. (4) Obaveza obavještavanja iz stava (1) ovog člana postoji i u slučaju izmjene promjenljivih elemenata koji utiču na visinu drugih novčanih obaveza. Obavještenje o stanju duga i prekoračenju računa Član 30. (1) Davalac finansijskih usluga dužan je bez naknade na zahtjev korisnika dostaviti obavještenje o stanju njegovog duga po ugovoru o kreditu/mikrokreditu/lizingu, odnosno kreditnoj kartici u pisanom obliku ili elektronskim putem. (2) U slučaju dozvoljenog prekoračenja računa banka je dužna najmanje jedanput mjesečno dostaviti korisniku bez naknade u pisanom obliku ili elektronskim putem obavještenje – izvod o svim promjenama na njegovom računu, a na zahtjev korisnika dužna je to obavještenje dostaviti bez odgađanja uz pravo na naplatu takvog obavještenja u skladu sa općim uvjetima poslovanja prezentiranim korisniku prilikom zaključenja ugovora o dozvoljenom prekoračenju. (3) Obavještenje iz stava (2) ovog člana obavezno sadrži sljedeće podatke: 1) broj računa, 2) periode na koje se odnosi izvod, 3) datum promjene, opis promjene, kao i iznos i vrstu promjene (odobrenje ili zaduženje računa), 4) prethodno i novo stanje računa, kao i datum slanja izvoda, 5) primijenjenu nominalnu kamatnu stopu, 6) sve zaračunate troškove. (4) U slučaju znatnog prekoračenja računa koje traje duže od jednog mjeseca banka je dužna bez odlaganja i naknade u pisanom obliku obavijestiti klijenta o: 1) iznosu prekoračenja, 2) kamatnoj stopi koja će se primijeniti na iznos prekoračenja, 3) drugim eventualnim troškovima i kaznama. Član 31. (1) Ako korisnik svoju obavezu ne ispuni u ugovorenom roku, na dospjelu a neizmirenu obavezu primjenjuju se pravila o kamati koja se primjenjuje u slučaju dužnikova kašnjenja u izmirenju obaveza, u skladu sa propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi. (2) Ako u toku trajanja ugovornog odnosa bude umanjena kreditna sposobnost korisnika, odnosno ako nastupe druge bitne okolnosti na koje korisnik ne može uticati, banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac finansijskog lizinga mogu, na zahtjev korisnika, proglasiti zastoj u otplati (moratorij) za određeni period, a u tom periodu banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga ne obračunavaju zateznu kamatu na dospjelo a neizmireno potraživanje. (3) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga mogu svojim aktima poslovanja propisati kriterije za proglašenje zastoja u otplati u skladu sa propisom Agencije. Zabrana naplate opomene Član 32. Davaoci finansijskih usluga ne mogu naplaćivati opomene za kašnjenje u plaćanju dospjelih obaveza korisnika po ugovorima iz ovog zakona, uključujući i opomene na ugovore iz člana 3. ovog zakona, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona. Pravo na primjenu istog tipa kursa Član 33. Odredbe člana 17. stav (1) tačka 5) ovog zakona shodno se primjenjuju na ugovor o lizingu, odnosno novčanom depozitu. Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 15 Pravo na isti metod obračuna kamate Član 34. Ako korisnik ima obavezu polaganja namjenskog depozita s ugovorenom kamatom radi dobijanja kredita, ima pravo na primjenu istog metoda obračuna kamate na taj depozit koji je primijenjen i na obračun kamate na iznos odobrenog kredita, a banka je dužna omogućiti mu ostvarenje tog prava. Prava u vezi s računom Član 35. (1) Korisnik ima pravo bez naplate posebne naknade podići u gotovini sredstva sa svog računa u konvertibilnim markama ili deviznog računa kod banke kod koje ima otvoren ovaj račun. (2) Korisnik ima pravo bez naplate posebne naknade sredstva sa svog računa podići odmah poslije evidentiranog priliva sredstava. (3) Korisnik ima pravo na besplatno gašenje računa. Prava u vezi s platnom karticom Član 36. (1) Banka je dužna osigurati korisniku da samo on ima pristup ličnom identifikacionom broju do uručenja platne kartice. (2) Banka izdavalac platne kartice snosi rizik u vezi s dostavljanjem korisniku platne kartice i ličnog identifikacionog broja. (3) Korisnik je dužan bez odgađanja prijaviti banci gubitak, odnosno krađu platne kartice i od banke zahtijevati blokadu njene daljnje upotrebe, a banka je dužna to mu u svakom trenutku omogućiti. (4) Ako banka izdavalac platne kartice ne omogući da se u svakom trenutku prijavi gubitak, krađa ili transakcija izvršena neovlaštenim korištenjem platne kartice, odnosno podataka s platne kartice, korisnik ne snosi posljedice neovlaštene upotrebe, osim ako je sam ili neko od članova njegovog domaćinstva ne zloupotrijebi. (5) Korisnik snosi sve gubitke u vezi sa svakom transakcijom izvršenom zloupotrebom koju sam učini, a snosi i gubitke nastale zbog toga što nije ispunio obaveze koje proizlaze iz propisanih uvjeta o izdavanju i korištenju platne kartice, obavezu da bez odgađanja obavijesti banku o gubitku, krađi i zloupotrebi platne kartice i obavezu da na adekvatan način čuva lični identifikacioni broj. (6) Korisnik ne snosi gubitke nastale na osnovu transakcija izvršenih poslije prijave banci gubitka, krađe ili neovlaštenog korištenja platne kartice, odnosno podataka s platne kartice, osim ako je sam izvršio zloupotrebu ili učestvovao u zloupotrebi ili djelovao s namjerom prevare, što se odnosi i na članove njegovog domaćinstva. (7) Korisnik ima pravo na gašenje platne kartice bez naknade. Ustupanje potraživanja Član 37. (1) U slučaju ustupanja potraživanja banke iz ugovora o kreditu drugoj banci ili drugoj finansijskoj organizaciji koja ima dozvolu Agencije za rad u skladu sa propisima (u daljnjem tekstu: prijemnik), korisnik prema prijemniku ima ista prava koja je imao prema banci i može drugom prijemniku istaći, osim prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je imao prema banci iz ugovora o kreditu, a prijemnik ne može korisnika dovesti u nepovoljniji položaj od položaja koji bi imao da to potraživanje nije preneseno i korisnik zbog toga ne može biti izložen dodatnim troškovima. (2) Banka je dužna obavijestiti korisnika o ustupanju potraživanja iz stava (1) ovog člana, izuzev ako je nastavila da uime i za račun prijemnika po kreditu vrši naplatu ustupljenog potraživanja od korisnika. (3) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju na potraživanja iz ugovora o mikrokreditu i ugovora o lizingu, ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa, ugovora o izdavanju i korištenju platne kartice i ugovora o otvaranju i vođenju računa. Ugovor o dozvoljenom prekoračenju tekućeg računa Član 38. (1) Ugovor o dozvoljenom prekoračenju tekućeg računa mora sadržiti elemente iz člana 17. stav (1) izuzev tač. 6) i 8), te iznos o dozvoljenoj gornjoj granici prekoračenja na tekućem računu, troškove koji se u trenutku sklapanja ugovora naplaćuju i uvjete i postupak raskida ugovora. (2) Kod ugovora iz stava (1) ovog člana banka je dužna izdavanjem i dostavljanjem izvoda na ugovoreni način najmanje krajem svake godine redovno obavještavati korisnika o početnom saldu, promjenama stanja računa na osnovu uplata, isplata, naplata i plaćanja, te provizija i naknada koje banka zaračunava za izvršene usluge, kao i o završnom saldu računa za izvještajni period. (3) Osim dostavljanja izvještaja iz stava (2) ovog člana banka je dužna obavještavati korisnika o primijenjenim kamatnim stopama u izvještajnom periodu, kao i promjenama kamatnih stopa, naknada i troškova prije njihove primjene u roku i na način utvrđen ovim zakonom. (4) Korisnik računa ima pravo bez naplate posebne naknade podići sredstva sa svog računa otvorenog u banci u visini raspoloživih sredstava na računu. (5) Ako banka prešutno dopušta prekoračenje tekućeg računa, dužna je korisnika obavijestiti o visini nominalne kamatne stope, metodu njenog obračuna i ostalim troškovima kojima će teretiti tekući račun korisnika zbog prekoračenja, kao i o promijeni visine kamatne stope ili troškova. U slučaju da to prekoračenje traje duže od tri mjeseca banka je dužna s korisnikom sklopiti ugovor o prekoračenju tekućeg računa. (6) Obavještenje iz stava (5) ovog člana bit će dostavljeno korisniku u izvještaju o stanju računa bez naknade. Povezani ugovori o kreditu Član 39. (1) Ako korisnik svoje pravo na odustanak od ugovora o kupovini robe, odnosno pružanju usluge ostvaruje u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača, ne obavezuje ga povezani ugovor o kreditu. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana prodavac je dužan o odustanku od ugovora o kupovini robe, odnosno pružanju usluge obavijestiti banku u roku osam dana, a banka je dužna otplaćeni iznos po glavnici kredita koji je korisnik otplatio do momenta odustanka od tog ugovora vratiti korisniku bez odgađanja, a najkasnije u roku 30 dana od dana kada je obavještena o odustanku. (3) Ako se zaključi ugovor o kupovini robe, odnosno pružanju usluge, a kredit na osnovu povezanog ugovora o kreditu ne bude odobren, ugovor o kupovini robe, odnosno pružanju usluge se raskida. (4) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju na ugovor o mikrokreditiranju i ugovor o lizingu. Nepravične ugovorne odredbe i nepošteno poslovanje Član 40. Na nepravične ugovorne odredbe i nepošteno poslovanje, kao i na postupak njihove zabrane shodno se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Broj 31 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. Ostvarivanje zaštite prava i interesa korisnika Član 41. (1) Korisnik, jemac ili drugo lice koje lično osigurava ispunjenje obaveza korisnika ima pravo prigovora ako smatra da se davalac finansijskih usluga ne pridržava odredaba zakona, općih uvjeta poslovanja, dobre poslovne prakse i obaveza iz zaključenog ugovora. (2) Davalac finansijskih usluga dužan je organizirati poslove rješavanja prigovora, donositi pisane procedure i postupke, dostaviti odgovor podnosiocu prigovora najkasnije u roku 30 dana od dana podnošenja prigovora, te voditi urednu evidenciju zaprimljenih i riješenih prigovora o čemu je dužan obavještavati Agenciju u skladu sa propisima iz stava (8) ovog člana. (3) Ako davalac finansijske usluge ne dostavi odgovor u roku iz stava (2) ovog člana ili podnosilac prigovora nije zadovoljan odgovorom, podnosilac prigovora ima pravo o tome pisano obavijestiti Ombudsmena i uložiti prigovor. (4) Nakon dobivanja pisanog obavještenja ili prigovora korisnika Ombudsmen će zatražiti od davaoca finansijske usluge da se u roku osam dana izjasni o navodima iz obavještenja, odnosno prigovora. (5) Ako davalac usluga u ostavljenom roku propusti da se izjasni ili se izjasni, a Ombudsmen ocijeni da nisu u pitanju povrede odredaba ovog zakona kojima se uređuje zaštita korisnika, za koje su određene prekršajne kazne, Ombudsmen, korisnik ili davalac finansijskih usluga mogu dati prijedlog za pokretanje postupka posredovanja u spornom odnosu. (6) Ako Ombudsmen na osnovu činjenica iz pisanog obavještenja, odnosno prigovora korisnika, a nakon izjašnjenja davaoca finansijskih usluga o tim činjenicama ocijeni da su u pitanju povrede odredaba ovog zakona kojima se uređuje zaštita korisnika, za koje su određene prekršajne kazne, uputit će predmet nadležnom organizacionom dijelu Agencije na daljnje postupanje. (7) Davalac finansijskih usluga dužan je sarađivati s Ombudsmenom radi pravičnog i brzog rješavanja i prevladavanja nesuglasica i sporova po prigovorima. (8) Agencija će propisati uvjete i način ulaganja prigovora iz stava (1) ovog člana, postupanje banke po prigovoru i obavještavanje Agencije, kao i način postupanja Agencije po zaprimanju obavještenja i prigovora iz stava (3) ovog člana. Član 42. Davalac finansijskih usluga dužan je Agenciji i drugim kontrolnim organima ovlaštenim posebnim zakonom omogućiti pregled zaključenih ugovora o usluzi s korisnikom, dati im njihove kopije, te im dostaviti druge podatke i dokumentaciju koja je potrebna pri vršenju nadzora. III. FINANSIJSKE POGODBE KOJE NUDI TRGOVAC Oglašavanje i ponuda Član 43. (1) Pri oglašavanju i ponudi finansijskih pogodbi koje nudi trgovac (u daljnjem tekstu: finansijske pogodbe), a naročito prodaje s otplatama na rate cijene, trgovac mora naročito navesti podatke o robi ili usluzi, gotovinsku cijenu, kao i iznos koji se plaća unaprijed na ime učešća ili prve rate. (2) Ako se oglašava finansijska pogodba za kupovinu robe čija je kamatna stopa 0%, naznačavaju se i sve povoljnosti koje ima korisnik koji cijenu robe plaća gotovinski. (3) Ako se oglašava prodaja sa otplatama na rate cijene koja se, u smislu ovog zakona, smatra kreditiranjem korisnika, razlika između cijene za kupovinu na odgođeno plaćanje i za kupovinu za gotovinu mora biti procentualno iskazana. Shodna primjena Član 44. Na finansijske pogodbe shodno se primjenjuju odredbe glave II. ovog zakona, izuzev odredaba čl. 41. i 42. ovog zakona. IV. NADZOR Član 45. (1) Agencija vrši nadzor nad davaocima finansijskih usluga u skladu s ovim zakonom i zakonima kojima se uređuju banke, mikrokreditne organizacije i davaoci lizinga. (2) Tijelo nadležno za zaštitu potrošača vrši nadzor nad davaocima finansijskih pogodbi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača. V. KAZNENE ODREDBE Član 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjena banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga ako: 1) ugovori sadrže upućujuću normu na poslovnu politiku kad su u pitanju oni elementi koji su ovim zakonom predviđeni kao obavezni elementi ugovora (član 8. stav (5) ovog zakona); 2) postupa suprotno odredbi člana 8. stav (6) ovog zakona; 3) ugovor o kreditu ne sadrži obavezne elemente iz člana 17. ovog zakona; 4) ugovor o lizingu ne sadrži obavezne elemente iz člana 18. stav (1) ovog zakona; 5) ugovor o izdavanju i korištenju platne kartice ne sadrži obavezne elemente iz člana 20. stav (1) i člana 23. stav (1) ovog zakona; 6) ugovor o novčanom depozitu ne sadrži obavezne elemente iz člana 21. stav (1) ovog zakona; 7) ugovor o otvaranju i vođenju računa ne sadrži obavezne elemente iz člana 22. stav (1) ovog zakona; 8) ugovori promjenljivu nominalnu kamatnu stopu suprotno članu 24. st. (1) i (2) ovog zakona ili se ne pridržava ugovorenih uvjeta; 9) naplati naknadu za prijevremenu otplatu suprotno članu 27. ovog zakona; 10) ne pribavi pisanu saglasnost za izmjenu obaveznih elemenata ugovora, odnosno jednostrano izmijeni uvjete iz ugovora ili jednostrano raskine, odnosno otkaže ugovor (član 28. ovog zakona); 11) korisnika ne obavijesti o izmjeni ugovorene promjenljive nominalne kamatne stope i promjenljivih elemenata koji utiču na visinu drugih novčanih obaveza prije početka njihove primjene, odnosno periodično u skladu sa ugovorom i ne navede datum od kada se ti elementi primjenjuju (član 29. st. (1) i (4) ovog zakona); 12) uz obavještenje o izmjeni promjenljive nominalne kamatne stope besplatno ne dostavi izmijenjen plan otplate kredita/lizinga naknade (član 29. st. (2) i (3) ovog zakona); 13) pri odobravanju kredita/lizinga indeksiranog u stranoj valuti, odnosno pri njihovoj otplati ne primijeni isti službeni kurs (član 17. stav (5) tačka 1) i član 33. ovog zakona); 14) vrši naplatu opomena suprotno članu 32. ovog zakona; 15) ne primijeni isti metod obračuna kamate na položeni namjenski depozit koji je primijenjen i na obračun kamate na iznos odobrenog kredita (član 34. ovog zakona); Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 17 16) korisniku ne omogući podizanje sredstva sa svog računa u gotovini, odnosno efektivnom stranom novcu bez naplate posebne naknade (član 35. stav (1) ovog zakona); 17) korisniku ne omogući bez naplate posebne naknade podizanje sredstva sa svog računa odmah poslije evidentiranog priliva sredstava (član 35. stav (2) ovog zakona); 18) korisniku naplati naknadu za gašenje računa (član 35. stav (3) ovog zakona); 19) korisniku naplati naknadu za gašenje platne kartice (član 36. stav (7) ovog zakona); 20) ustupi potraživanje suprotno članu 37. ovog zakona; 21) ugovor o dozvoljenom prekoračenju računa ne sadrži obavezne elemente iz člana 38. stav (1) ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjena za prekršaj i odgovorna lica u banci, mikrokreditnoj organizaciji, odnosno davaocu lizinga novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Član 47. (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga, odnosno trgovac koji je pravno lice ako: 1) finansijske usluge ne oglašava na jasan i razumljiv način, odnosno ako oglašavanje sadrži netačne informacije, odnosno informacije koje mogu stvoriti pogrešnu predstavu o uvjetima pod kojima korisnik koristi ove usluge (član 6. ovog zakona); 2) ugovor nije sačinjen u pisanom obliku (član 7. stav (1) ovog zakona); 3) svaka ugovorna strana ne dobije primjerak ugovora (član 7. stav (2) ovog zakona); 4) općim uvjetima poslovanja ne osigura primjenu dobrih poslovnih običaja, dobru poslovnu praksu i fer odnos prema korisniku, kao i usklađenost ovih uvjeta s propisima (član 9. stav (2) ovog zakona); 5) korisniku ne osigura da se u poslovnim prostorijama banke, mikrokreditne organizacije, odnosno davaoca lizinga, odnosno trgovca, i to najkasnije 15 dana prije njihove primjene, upozna s općim uvjetima poslovanja na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji, odnosno ne pruže mu se odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koji se odnose na primjenu ovih uvjeta u vezi s određenom finansijskom uslugom i ne dostave, na njegov zahtjev, te uvjete u pisanom obliku ili na drugom trajnom nosaču podataka (član 10. ovog zakona); 6) efektivnu kamatnu stopu ne obračunava na propisan način (član 11. ovog zakona); 7) ne osigura obuku zaposlenika koji su angažirani na poslovima prodaje finansijskih usluga ili davanju savjeta (član 12. stav (2) ovog zakona); 8) pri oglašavanju depozitnih i kreditnih usluga i poslova lizinga ne navede precizno i jasno na reprezentativnom primjeru podatke iz člana 13. ovog zakona; 9) pri oglašavanju efektivne kamatne stope njen iznos nije naznačen, odnosno napisan tako da je uočljiviji od ostalih elemenata (član 13. stav (3) ovog zakona); 10) postojanje obaveze za zaključenje ugovora o sporednim uslugama ne iskaže jasno, sažeto i na vidljiv način zajedno s iskazivanjem efektivne kamatne stope (član 14. stav (1) ovog zakona); 11) pri oglašavanju koristi izraze kojima se kredit/ mikrokredit/lizing označavaju besplatnim ili slične izraze, a ne oglasi dodatne troškove na osnovu zaključenja drugih ugovora ili na osnovu bilo čega što predstavlja trošak za korisnika ili stvara drugu obavezu (član 14. stav (2) ovog zakona); 12) ponuda ne sadrži podatke iz člana 15. stav (2) ovog zakona; 13) korisnika bez naknade odmah ne obavijesti o rezultatima uvida u bazu podataka i o podacima iz te baze (član 16. stav (6) ovog zakona); 14) pri zaključivanju ugovora o kreditu, o mikrokreditu, o dozvoljenom prekoračenju računa, o lizingu, odnosno o novčanom depozitu ne uruči pregled obaveznih elemenata kredita/mikrokredita/lizinga/novčanog depozita, plan otplate kredita/mikrokredita/lizing naknade, odnosno primjerak pregleda obaveznih elemenata novčanog depozita (član 17. stav (4), član 18. stav (3) i član 21. stav (3) ovog zakona); 15) ne postupi u skladu s članom 19. ovog zakona; 16) ne ispuni obaveze iz člana 24. st. (2) i (4) ovog zakona; 17) u svojim poslovnim prostorijama ne drži istaknuto obavještenje iz člana 26. stav (3) ovog zakona; 18) ugovori o drugim bankarskim uslugama ne sadrže vrstu i visinu svih naknada i drugih troškova koji padaju na teret korisnika (član 25. ovog zakona); 19) od korisnika zahtijeva i drugu naknadu osim glavnice i kamate u slučaju odustanka korisnika od ugovora o kreditu/mikrokreditu (član 26. stav (5) ovog zakona); 20) od korisnika zahtijeva i drugu naknadu osim predmeta lizinga, kamate i pretrpljene štete u slučaju odustanka korisnika od ugovora o lizingu (član 26. stav (6) ovog zakona); 21) od korisnika zahtijeva i drugu naknadu, osim predmeta kupoprodaje, kamate i pretrpljene štete u slučaju odustanka korisnika od finansijske pogodbe (član 26. stav (7) ovog zakona); 22) na dospjelu a neizmirenu obavezu ne primjenjuje pravila o kamati koja se primjenjuje u slučaju dužničkog kašnjenja propisanoj zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi (član 31. stav (1) ovog zakona); 23) korisniku u svakom trenutku ne omogući prijavu gubitka, krađe ili transakcije izvršene neovlaštenim korištenjem platne kartice, odnosno podataka s platne kartice i ako mu ne omogući zahtjevanje blokade njene daljnje upotrebe (član 36. st. (3) i (4) ovog zakona); 24) korisniku ne nadoknadi gubitke nastale neovlaštenim korištenjem platne kartice (član 36. stav (6) ovog zakona). (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen za prekršaj trgovac koji je poduzetnik novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.500,00 KM. (3) Za radnje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno za prekršaj i odgovorno lice u banci, mikrokreditnoj organizaciji, odnosno davalac lizinga novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 48. Propise za provođenje ovog zakona Agencija će donijeti najkasnije u roku tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu. Broj 31 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. Član 49. Davaoci finansijskih usluga dužni su svoje opće akte uskladiti s odredbama ovog zakona i propisima iz člana 48. ovog zakona najkasnije u roku tri mjeseca od donošenja tih propisa. Član 50. Agencija će poduzeti mjere prema davaocima finansijskih usluga koji ne postupe na način iz člana 49. ovog zakona u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje i nadzor banaka, mikrokreditnih organizacija i davaoca lizinga. Član 51. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Potpredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Tomo Vidović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI KORISNIKA FINANCIJSKIH USLUGA Proglašava se Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 29.01.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 20.03.2014. godine. Broj 01-02-321-02/14 17. travnja 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANCIJSKIH USLUGA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuju prava korisnika financijskih usluga koje pružaju banke, mikrokreditne organizacije, davatelji financijskog leasinga i trgovci, kao i uvjeti i način ostvarivanja i zaštite tih prava. Značenje pojedinih pojmova Članak 2. U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: 1) financijske usluge su bankarske usluge, usluge mikrokreditiranja i usluge financijskog leasinga; 2) bankarske usluge su usluge koje banka pruža korisnicima ovih usluga po osnovi ugovora o kreditu, ugovora o novčanom depozitu, ugovora o otvaranju i vođenju računa, ugovora o izdavanju i korištenju platnih kartica, ugovora o dozvoljenom prekoračenju po računu, kao i druge usluge koje banka pruža sukladno zakonu; 3) usluge mikrokreditiranja su usluge odobravanja mikrokredita fizičkim osobama radi poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povećanja uposlenosti, pružanja potpore razvitku poduzetništva i stjecanja dohotka; 4) financijski leasing (u daljnjem tekstu: leasing) jeste posao u kojem davatelj leasinga prenosi pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga na korisnika leasinga na određeni vremenski rok, a zauzvrat se korisnik leasinga obvezuje da mu za to plaća ugovorenu leasing naknadu u razdoblju posjedovanja i korištenja predmeta leasinga s opcijom kupnje i stjecanja prava vlasništva nad predmetom leasinga; 5) financijska pogodba je prodaja s obročnim otplatama cijene ili drugi oblik financiranja korisnika koji ima istu ekonomsku suštinu koju nudi trgovac i koja podrazumijeva odgođeno plaćanje duga tijekom određenog razdoblja; 6) davatelj financijske usluge jeste banka, mikrokreditna organizacija i leasing društvo; 7) davatelj bankarske usluge (u daljnjem tekstu: banka) jeste banka u smislu zakona kojim se uređuju banke; 8) davatelj leasinga je leasing društvo određeno zakonom kojim se uređuje leasing; 9) davatelj usluga mikrokredita (u daljnjem tekstu: mikrokreditna organizacija) jeste mikrokreditna organizacija u smislu zakona kojim se uređuju mikrokreditne organizacije; 10) korisnik financijske usluge (u daljnjem tekstu: korisnik) jeste fizička osoba koja koristi ili je koristila financijske usluge, ili se davatelju financijskih usluga obratila radi korištenja tih usluga, a financijske usluge koristi u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti; 11) ugovor o kreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o bankama; 12) ugovor o mikrokreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o mikrokreditnim organizacijama; 13) ugovor o leasingu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o leasingu; 14) ugovor o novčanom depozitu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o bankama; 15) ugovor o otvaranju i vođenju računa ima značenje utvrđeno u propisima kojima se uređuju obligacijski odnosi i platni promet u konvertibilnim markama i stranim sredstvima plaćanja; 16) ugovor o revolving kreditu je ugovor o kreditu koji korisniku omogućava da jednom odobreni iznos kredita, u određenom razdoblju, može povlačiti više puta pod istim uvjetima, s tim što se neiskorišteni dio kredita povećava za visinu otplata iskorištenog kredita; 17) platna kartica (koja može biti kreditna i debitna) jeste instrument bezgotovinskog plaćanja koji korisniku omogućava plaćanje robe i usluga i podizanje gotovog novca; 18) kreditna kartica je platna kartica koja korisniku omogućava podizanje gotovog novca i plaćanje robe i usluga na kredit; 19) debitna kartica je platna kartica koja korisniku omogućava plaćanje robe i usluga i podizanje gotovog novca do visine raspoloživih sredstava na računu korisnika; 20) dozvoljeno prekoračenje računa je ugovoreni iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje korisniku računa; 21) znatno prekoračenje je iznos sredstava koje korisnik računa koristi mimo ugovornog odnosa s bankom;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 71/14 09.03.2014 SN FBiH 91/15, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,poreska uprava ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 i 7/13), u članku 2. u stavku 2. riječi: "Zakonom o naplati i djelimičnom otpisu dospjelih a nenaplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje ("Službene novine Federacije BiH", br. 25/06)", zamjenjuju se riječima: "Zakonom o naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/14)." Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić
Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 52/14 07.02.2014 SN FBiH 94/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18 privredna društva,zakon,finansijska konsolidacija Službene novine Federacije BiH, broj 52/14ZAKONO FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI PRIVREDNIH DRUŠTAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OSNOVNE ODREDBEČlan 1.Ovim zakonom uređuje se finansijska konsolidacija privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: privredna društva) i to:-privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen sa više od 50% i njihovih zavisnih društava (u daljnjem tekstu: društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala),-privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen do 50% (u daljnjem tekstu: društvo sa učešćem državnog kapitala) i-privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je privatni kapital zastupljen 100% (u daljnjem tekstu: društvo sa 100% učešćem privatnog kapitala).Zahtjev za pokretanje postupka finansijske konsolidacije privrednih društava iz stava 1. ovog člana nakon što nadležni organ privrednog društva donese odluku o pokretanju postupka finansijskog konsolidiranja privrednog društva, dužno je podnijeti odgovorno lice u privrednom društvu koje:-prema godišnjim izvještajima o poslovanju u prethodne tri godine posluje sa gubitkom i-ne izmiruje redovno svoje tekuće finansijske obaveze.U pogledu pitanja koja uređuju ovaj zakon i propisi doneseni na osnovu ovog zakona imaju značaj posebnih propisa u odnosu na sve druge propise koji na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uređuju ista pitanja, kao opći propisi.II. FINANSIJSKA KONSOLIDACIJA DRUŠTVA SA VEĆINSKIM UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPITALAČlan 2.Finansijska konsolidacija društva sa većinskim učešćem državnog kapitala može obuhvatiti dugovanja nastala zaključno do 30.09.2013. godine na osnovu:-doprinosa za zdravstveno osiguranje,-doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti,-poreza, isključujući porez na dodatnu vrijednost,-isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga,-dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge,-dugovanja prema zaposlenicima. Finansijska konsolidacijadugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje bit će predmet posebnog zakona.Član 3.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i poreza, isključujući porez na dodatnu vrijednost, izvršit će se na način i prema prioritetima kako slijedi:-izmirenjem duga privrednog društva ranije izdatim obveznicama na osnovu ratnih potraživanja koje su izdate na ime privrednog društva koje se konsoliduje, a čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine pri čemu vrijednost obveznica podrazumijeva vrijednost utvrđenu rješenjem o verifikaciji ratnih potraživanja,-izmirenjem duga na teret kapitala privrednog društva koje se konsoliduje.Ukoliko se finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala iz stava 1. ovog člana vrši izmirenjem duga na teret Federacije Bosne i Hercegovine, obavezno se u strukturi kapitala društva vrši odgovarajuće povećanje učešća državnog kapitala, izuzev u slučaju kada se finansijska konsolidacija vrši uz proporcionalno učešće ostalih vlasnika kapitala društva.Član 4.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti reprogramiranjem dugovanja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanje dugovanja na rate.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanje iz stava 1. ovog člana obuhvata izmirenje glavnog duga, a kamate mogu biti otpisane. Odluku o otpisu kamata donosi nadležni organ privrednog društva kojem se duguje.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu saglasnost privrednog društva koje je izvršilo pružanje usluga za izmirenje dugovanja na način iz st. 1. i 2. ovog člana.Član 5.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima može se izvršiti:-iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja nisu uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti u postupku male privatizacije,
Zakon o dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/13 04.10.2013 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zakon,kamate,javni prihodi,fbih ZAKON NA O VISINI SA JAVNE PRIHČlanak 1. pe zatezne kamje BiH", br. 48/aju se novi st. ovoga člankaćenih javnih pr012. otpisuje si glavnog dugaovoga članka, knaplaćenih javnma o financijskezne uprave a, koji su platili2011., a kojevine, primjenomSrijedSACIJE VINE ava Federacije BUNAMA ZAKOATE NA JAVNakona o visini je donio Parldoma od 19.03..2012. godine.Predsjednikko Budimir, v. rSTOPE ZATEZHODE mate na javne pr/01, 52/01 i 42/2., 3., 4., 5. i 6, koja je nastarihoda sa stanjese, pod uvjetosvoje obveze amata koja je nnih prihoda i kkoj konsolidaciFederacije Boi obveze po glae je Porezna umčlanka 39. Zda, 10. 4. 2013.S A R A J E V Bosne ONA NE stope ament .2013. r.ZNE rihode /06), u 6. koji ala po em na om da izmiri nastala koji su iji i u osne i avnom uprava Zakona o Ponovinevideglavnevideimajuporezpriznvisinkamaiskljuuvjetglaseiz člazahtj2013FederčlankkamakojemFederpropistavanaplaće sekamaizmirodnozakongodine Oreznoj upraviFne Federacije entirala kao upnog duga nastaencijama Porezu evidentirane,znog duga nastnati kao izmiree glavnog dugate. Otpis kamate učivo na iznos ntima iz stavka 4Porezni dug čiIza članka 2. e: Pravo na otpisanka 1. st. 2., 3eva koji podno. mjerodavnojracije Bosne i HFormu i sadrka, kao i dokumata, propisuje feZahtjev za otpm su pojedinačnOtpis kamate racije Bosne i isane uplatne raak 3. članka 1. oZa nenaplaćenatu pokrenut poprema odredbaPodnositelju zata propisane čri obveze glavsno ukoliko sena otpisat će seISederacije BosnBiH", br. 33/plate – plaćanjalog do 31. 12ne uprave Feda neizmirene alog do 31. 12.enje obveza glaga, koji je bio iz st. 2. i 3neplaćene kama. ovoga članka.ne glavni dug i Članak dodaju se nov"Članak kamata na obv3. i 4. ovoga zaosi porezni obvorganizacijskHercegovine. ržaj obrasca zamentaciju kojomederalni ministapis kamata podnno navedene svevrši se podnoHercegovine, kačune javnih provoga zakona. ne porezne obvostupak prinudnama iz članka 1Članak 2zahtjeva koji člankom 2a. ovnog duga najna njega odnoobračunata kamSSN 1512-7079ne i Hercegovi/02, 28/04, 57nje zateznih ka2. 2011., te poderacije Bosne obveze po os. 2011., izvršenavnog duga i osnova za ob3. ovoga članate kao i plaćen. i kamata." 2. vi čl. 2a., 2b., 2a. veze po osnovi jakona ostvarujeveznik najkasnkoj jedinici Poahtjeva iz stavm se dokazuje par financija. nosi se na jednve vrste obveza.ositelju zahtjevkoji je uplatio rihoda ili se naveze (glavni dune naplate otpi. st. 2. i 4. ovog2b. je ispunio uvovoga zakona, ajkasnije do 3osi stavak 3. člmata. 9ne ("Službene 7/09 i 40/10), amata na ime o toj osnovi u i Hercegovine snovi glavnog ne će se uplate to najviše do bračun zatezne nka odnosi se nih kamata pod 2c. i 2d., koji javnih prihoda e se na temelju nije do 30. 06. orezne uprave vka 1. ovoga pravo na otpis nom obrascu u va - rezidentu glavni dug na a njega odnosi ug) za čiju je s kamate vršit ga zakona. vjete za otpis te u cijelosti 1. 12. 2013., anka 1. ovoga Broj 28 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 4. 2013. Ako podnositelj zahtjeva izmiri glavni dug od 01. 01. 2014. do 30. 06. 2014., otpisat će se obračunata kamata u iznosu 50%. Članak 2c. Pravo na otpis kamate za nepravodobno plaćene javne prihode utvrđuje se rješenjem Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine vodi evidenciju poreznih obveznika koji su podnijeli zahtjev za otpis kamate i kojima je izdano rješenje o otpisu kamate. Članak 2d. Obrazac zahtjeva sa uputom o procedurama za provođenje ovoga zakona federalni ministar financija propisat će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona." Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Fеderacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 65/13 23.08.2013 SN FBiH 07/13, SN FBiH 44/11, SN FBiH 09/10, SN FBiH 10/08 zakon,porez,dohodak Број 65 - Страна 8 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 8. 2013. (3) Обрачун и обуставу пореза на добитке од наград- них игара и игара на срећу врши организатор наградних игара односно приређивач игара на срећу при свакој исплати добитка физичком лицу које је остварило добитак, а обустављени порез су дужни уплатити до 15. односно посљедњег дана у мјесецу у којем је порез обустављен.". Члан 6. У члану 37. иза става (5) додаје се нови став (6), који гласи: "(6) Порез на доходак од наградних игара и игара на срећу плаћа се према пребивалишту физичког лица којем је исплаћен добитак остварен учешћем у наградној игри и/или игри на срећу, а када се ради о физичком лицу које нема пребивалиште на територији Федерације обрачунати и обустављени порез на остварени добитак плаћа се према сједишту исплатиоца." Досадашњи став (6) постаје став (7). Члан 7. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine Broj 01-02-755-02/13 05. augusta 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Član 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10, 44/11 i 7/13), u članu 4., iza tačke 4) dodaje se nova tačka 5), koja glasi: "5) učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću." Član 2. U članu 5., tačka 13), briše se. Član 3. U članu 6., iza tačke 13) dodaje se nova tačka 14), koja glasi: "14) dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 1.000,00 KM.". Član 4. Iza člana 22. dodaje se podnaslov, koji glasi: "E. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću" i član 23., koji glasi: "Član 23. (1) Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću čini vrijednost svake pojedinačne nagrade ili dobitka ostvarenog učešćem u nagradnim igrama i igrama na sreću koji je dobitniku isplaćen u novcu, proizvodu/ ima, uslugama i/ili u pravima, osim nagrada i dobitaka iz člana 5. stav (1) tačka 10) i člana 6. stav (1) tačka 14) ovog zakona i dobitaka čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 100,00 KM. (2) Osnovicu za obračun poreza na dobitke iz stava (1) ovog člana, čini svaki pojedinačno ostvareni dobitak čija je vrijednost veća od 100,00 KM, odnosno dobitak ostvaren učešćem u nagradnim igrama u skladu sa članom 6. stav (1) tačka 14) ovog zakona, čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000,00 KM. (3) Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza čini tržišna vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka. (4) Kod utvrđivanja dohotka iz stava (1) ovog člana, rashodi se ne odbijaju.". Član 5. Iza člana 33. dodaje se podnaslov, koji glasi: "8. Obračun poreza na dohodak ostvaren učešćem u nagradnim igrama i igrama na sreću" i član 34., koji glasi: "Član 34. (1) Porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću iz člana 23. stav (1) ovog zakona, plaća se po odbitku primjenom stope 10%, bez prava na umanjenje osnovice za lične odbitke iz člana 24. ovog zakona. (2) Porez na dohodak prema stavu (1) ovog člana, koji je utvrđen, obustavljen i uplaćen smatra se konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju poreznu prijavu. (3) Obračun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću vrši organizator nagradnih igara odnosno priređivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitka fizičkom licu koje je ostvarilo dobitak, a obustavljeni porez su dužni uplatiti do 15. odnosno posljednjeg dana u mjesecu u kojem je porez obustavljen.". Član 6. U članu 37., iza stava (5), dodaje se novi stav (6), koji glasi: "(6) Porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća se prema prebivalištu fizičkog lica kojem je isplaćen dobitak ostvaren učešćem u nagradnoj igri i/ili igri na sreću, a kada se radi o fizičkom licu koje nema prebivalište na teritoriji Federacije obračunati i obustavljeni porez na ostvareni dobitak plaća se prema sjedištu isplatioca." Dosadašnji stav (6) postaje stav (7). Član 7. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 65/13 23.08.2013 SN FBiH 104/16, SN FBiH 39/09, SN FBiH 85/08 leasing ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LEASINGU Član 1. U Zakonu o leasingu ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08 i 39/09) iza člana 5. dodaje se novi član 5a. koji glasi: "Član 5a. (1) Na ugovor o operativnom leasingu primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi i druga zakonska regulativa koja uređuje ovu oblast, u slučajevima koje ovaj Zakon ne uređuje. (2) Na pitanja zaštite korisnika po ugovorima o operativnom leasingu primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita potrošača i obligacioni odnosi, kao i podzakonski akti Agencije.". Član 2. U članu 15. stav (1) dodaje se nova tačka a) koja glasi: "a) leasing društvo podnese zahtjev za oduzimanje dozvole". Dosadašnje tač. a), b), c), d), e) i f) postaju tač. b), c), d), e), f) i g). Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i dostaviti ga nadležnom sudu u svrhu pokretanja likvidacionog postupka, najkasnije u roku od 15 dana od dana njegovog dostavljanja leasing društvu.". Član 3. U članu 34. iza stava (2) dodaju se novi st.(3) i (4) koji glase: "(3) Davalac leasinga dužan je da uspostavi sistem internih kontrola i internu reviziju, donese politike i procedure radi otkrivanja i sprečavanja transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca, finansiranje terorističkih aktivnosti i aktivnosti koje opstruiraju uvođenje i primjenu međunarodnih restriktivnih mjera, kao i da poduzima mjere na utvrđivanju identiteta svih lica sa kojima ulazi u poslovne odnose, u skladu sa posebnim propisima Agencije. (4) Davalac leasinga dužan je da obavještava nadležne organe i dostavlja podatke u skladu sa propisima koji uređuju oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te o tome Agenciji dostavlja mjesečne statističke izvještaje, u formi koju propiše Agencija, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.". Član 4. U članu 37. stav (1) iza tačke b), dodaju se nove tač. c), d), e), f), g), h), i), j), k), l), m) i n) koje glase: "c) iznos neto finansiranja (razlika između bruto nabavne vrijednosti predmeta leasinga i učešća), d) preostalu vrijednost predmeta leasinga (dio iznosa neto finansiranja koji se može ugovoriti, koji korisnik ne otplaćuje kroz rate, već odjednom, poslije isteka perioda na koji je ugovor zaključen ako je ugovorom predviđeno pravo korisnika da otkupi predmet leasinga), e) kod leasinga indeksiranog u stranoj valuti - valutu u kojoj se vrši indeksacija, tip kursa valute koji se primjenjuje pri odobravanju i otplati leasinga (zvanični srednji kurs), kao i datum obračuna, f) visinu nominalne godišnje kamatne stope uz određenje da li je fiksna ili promjenljiva, a ako je promjenljiva - elemente na osnovu kojih se određuje (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.), njihovu visinu u vrijeme zaključenja ugovora, periode u kojima će se mijenjati, kao i fiksni element ako je ugovoren, g) uslove i način prijevremene otplate i visinu naknade u vezi s tim, h) metod koji se primjenjuje kod obračuna kamate (konformni, proporcionalni i dr.), i) vrstu i visinu svih naknada koje padaju na teret primaoca leasinga, uz određenje da li su fiksne ili promjenljive, a ako su promjenljive - periode u kojima će ih davalac leasinga mijenjati, kao i vrstu i visinu drugih troškova (porezi, naknade nadležnim organima i dr.), j) vrste sredstava osiguranja, mogućnost za njihovu zamjenu tokom perioda otplate predmeta leasinga, kao i uslove aktiviranja tih sredstava u slučaju neizmirivanja obaveza, k) obavještenje o pravu davaoca leasinga da proda predmet leasinga i da u slučaju neispunjenja ugovorenih obaveza od strane korisnika leasinga, davalac leasinga ima pravo da izuzme predmet leasinga te isti proda. U slučaju da davalac leasinga ostvari veću prodajnu cijenu od ukupne obaveze korisnika leasinga isti je dužan izvršiti povrat više naplaćenih sredstava korisniku leasinga, l) uslove, postupak i posljedice raskida ugovora o leasingu, kao i obavještenje o uslovima i načinu ustupanja potraživanja u slučaju neizmirenja obaveza, m) pravo korisnika na odustanak od ugovora, uslove i način odustanka, n) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa.". Tač. c) do n) se odnose na ugovor o finansijskom leasingu koji se zaključuje sa fizičkim licem kao korisnikom, u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti. Član 5. U članu 58. stav (2) iza riječi "stvar" dodaju se riječi: "za koju posebnim zakonom nije propisana godišnja registracija". Član 6. U članu 59. stav (1) iza riječi "stvar" dodaju se riječi: "definirana članom 58. stav (2) ovog Zakona". Član 7. U članu 85. mijenja se stav (2) i glasi: "(2) U slučaju oduzimanja dozvole za obavljanje poslova leasinga, otvara se likvidacioni postupak leasing društva.". Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Agencija podnosi prijedlog za otvaranje postupka iz stava (2) ovog člana pred nadležnim sudom.". Član 8. U članu 91. stav (1) dodaje se nova tačka a) koja glasi: "a) ne posluje u skladu sa članom 5a. ovog Zakona". Dosadašnje tačke a) do h) postaju tačke b) do i).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 43/13 06.05.2013 SN FBiH 98/17, SN FBiH 45/10, SN FBiH 08/00, SN FBiH 6/98 administrativne takse,takse,tarife,zakon Broj 43 - Stranica 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 6. 2013. 4. околишну дозволу 250,- 5. процјену утицаја за природу 150,- 6. процјену прекограничног утицаја на околиш 250,- 7. сагласност за додјелу квоте и дозволе увоза контролисаних супстанци 30,- 8. друге сагласности из области одрживог развоја и заштите околиша 80,- 9. давање информација из области околине 15,- 10. издавање увјерења/сертификата о положеном стручном испиту стручњака за оцјену планова активности и студија о процјени утицаја на околиш у поступку издавања околишне дозволе 80,-" Члан 12. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације ВиХ Фехим Шкаљић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH TAKSI Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim upravnim taksama i Tarifi federalnih upravnih taksi koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.05.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 18.04.2013. godine. Broj 01-02-480-02/13 26. aprila 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH TAKSI Član 1. U Zakonu o federalnim upravnim taksama i Tarifi federalnih upravnih taksi ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/98, 8/00 i 45/10) u članu 2. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ako više lica podnosi zahtjev, od kojih su neki oslobođeni plaćanja takse, u tom postupku taksu plaća obveznik koji nije oslobođen plaćanja takse.". Član 2. U članu 4. iza tačke 1. dodaje se nova tačka 2. koja glasi: "Za sva porezna uvjerenja utvrđeni fiksni iznos takse plaća se u trenutku podnošenja zahtjeva za njihovo izdavanje." Dosadašnja tačka 2. postaje tačkom 3. Član 3. U članu 5. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Kada je taksa propisana u procentualnom iznosu obračun takse vrši se tako što se iznos u KM do 0,50 ne uzima u obzir, a iznad 0,50 zaokružuje na 1,00 KM." Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4. U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. broj: "2" zamjenjuje se brojem: "3". Član 4. U članu 6. iza riječi: "od" dodaju se riječi: "prodaje i uplatom na propisani račun javnih prihoda". Član 5. U članu 7. u tački 7. iza riječi: "vojni" dodaju se riječi: "i civilni". U tački 9. iza riječi: "izbjeglice" briše se slovo: "i" i piše zarez, a iza riječi "lica" dodaju riječi: "i povratnici". Član 6. U članu 8. u stavu 1. tač. 5. i 9. mijenjaju se i glase: "5. spise i radnje u postupku za povrat više ili pogrešno uplaćenih obaveza. 9. sve prijave, prijedloge, spise i radnje za utvrđivanje poreza i taksi te za korištenje poreznih oslobađanja i olakšica." U tački 14. iza riječi: "osiguranja" briše se: ";" i dodaju riječi: "i kada se prijavljuju u nadležni Zavod za zapošljavanje". Član 7. U članu 10. iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Zahtjev za povrat takse koja se odnosi na prijem u državljanstvo maloljetne djece prema članu 10. Zakona o državljanstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/01, 22/09, 61/09 i 65/11) rješava organ u čiji budžet je uplaćena taksa.". Član 8. U članu 12. u stavu 1. u prvom i trećem redu riječ: "dvije" zamjenjuje se riječju: "pet". Član 9. U članu 14. u stavu 1. iza riječi: "biljezima" briše se tačka i dodaje tekst: "do iznosa takse do 30 KM.". Član 10. Iza člana 17. dodaje se novo poglavlje IXa. KAZNENE ODREDBE i član 17a. koji glase: "IXa. KAZNENE ODREDBE Član 17a. Lica i organizacije koje ne izvrše plaćanje federalne upravne takse za spise i radnje iz ovog zakona i Tarife bit će kažnjeni za porezni prekršaj koji je propisan u čl. od 80. do 94. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine." Član 11. U Tarifi federalnih upravnih taksi u Tar. br. 5. iza tačke 2. dodaje se nova tačka 3. koja glasi: "3. Za ovjeru autentičnosti dokumenata iz oblasti mjeriteljstva, kontrole predmeta od plemenitih metala i pretpakiranih proizvoda od svakog poluarka originala 9,-" U Tar. br. 7. u tački 1. riječi: "ili odricanja od državljanstva" se brišu. U tački 3. broj "90" zamjenjuje se brojem "10." Iza tačke 3. dodaju se nove tač. 4. i 5. koje glase: "4. Za rješenje o prijemu u državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine putem naturalizacije maloljetnog djeteta čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo Federacije nakon rođenja djeteta 100,- 5. Za rješenje o prijemu u državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine maloljetnog djeteta, dvoje ili više maloljetne djece putem naturalizacije plaća se taksa 100,-" U Napomeni ovog tarifnog broja riječi: "ili odricanje" se brišu. U Tar. br. 8 u tački 1. broj "100" zamjenjuje se brojem "200" i na kraju teksta briše se tačka i dodaju riječi: "i izdavanje licenci-dozvola za rad društvima za reviziju." U tački 2. broj: "50" zamjenjuje se brojem: "150." U tački 4. broj: "50" zamjenjuje se brojem: "100" i riječi: "preduzeća, banke, društva za osiguranje odnosno reosiguranje organizacije" se brišu. Srijeda, 5. 6. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43 - Stranica 13 U Tar. br. 10. ispred stava 1. dodaje se novi tekst koji glasi: "Za rješenje kojim se odobrava: osnivanje predstavništva, odnosno osnivanje poslovnih jedinica (skladišta, servisi i sl.) u inozemstvu 200,-" Dosadašnji stav 1. postaje stav 2. a broj: "50" zamjenjuje se brojem: "100". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Osnivanje filijale, odnosno poslovne jedinice na osnovu Zakona o posebnim uvjetima za obavljanje poslova međunarodnog otpremništva u vezi sa carinjenjem robe i svih izmjena na izdato Odobrenje-Licencu 300,-" Dosadašnji stav 2. se briše. U Tar. br. 13. broj: "100" zamjenjuje se brojem: "250" i na kraju teksta tačka se briše i dodaju riječi: "i evidenciju ugovora o zastupanju stranog pravnog lica." U Tar. br. 15. u tački 2. broj: "50" zamjenjuje se iznosom: "150". U Tar. br. 16. u tački 2. Iznos: "25" zamjenjuje se iznosom: "300". Iza Tar. br. 18. dodaju se novi tar. br. 18a., 18b., 18c. i 18d. koji glase: "Tar. br. 18a. Za rješavanje zahtjeva za dobijanje saglasnosti od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za određivanje carinske teritorije kao slobodne zone 300,- Tar. br. 18b. Za izdavanje licence dozvole za rad ovlaštenim revizorimа 100,- Tar. br. 18c. Za izdavanje saglasnosti za izradu i podnošenje godišnjih finansijskih izvještaja za period koji je različit od kalendarske godine 100,- Tar. br. 18d. 1. Za izdavanje odobrenja za priređivanje nagradne igre 50,- 2. Za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na sreću u: kasinu, kladionici, automat-klubu 100,- 3. Za izdavanje produženja odobrenja za priređivanje igara na sreću 100,- 4. Za izdavanje odobrenja za otvaranje novog uplatnog mjesta kladionice 100,- 5. Za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog mjesta automat kluba i kladionice sa jedne lokacije na drugu 100,- 6. Postavljanje novog automata u automat-klubu 100,-" U Tar. br. 19. iza tačke 5. dodaju se nove tač. od 6. do 8. koje glase: "6. uvođenje u proces rada postrojenja, labaratorije i opreme za geološka istraživanja 50,- 7. upis u registar dobavljača predmeta od plemenitih metala 20,- 8. brisanje iz registra dobavljača predmeta od plemenitih metala 50,-" U Tar. br. 20. tačka 2. mijenja se i glasi: "2. eksploatacija mineralnih sirovina, dozvola za potpunu ili trajnu obustavu eksploatacije, dozvola za produženje eksploatacije, privremena dozvola za izvođenje radova i konačna dozvola za izvođenje radova 180,-" U Tar. br. 24. iza riječi: "termoenergetskog" dodaju se riječi: "i mjeriteljskog nadzora, kontrole predmeta od plemenitih metala i pretpakiranih proizvoda." U Tar. br. 25. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za sva rješenja koja Zavod za mjeriteljstvo izdaje u skladu sa propisima iz oblasti mjeriteljstva, kontrole predmeta od plemenitih metala i pretpakiranih proizvoda 15,-" Tar. br. 26. mijenja se i glasi: "Za rješenja kojima se: I. Utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju, za smještajne objekte: 1. HOTELI a) Hotel baština 1.000,- b) Hotel - četiri zvjezdice 1.500,- - pet zvjezdica 2.000,- c) Aparthotel - četiri zvjezdice 1.500,- - pet zvjezdica 2.000,- d) Turističko naselje - četiri zvjezdice 2.000,- - pet zvjezdica 3.000,- e) Turistički apartmani - četiri zvjezdice 2.000,- - pet zvjezdica 3.000,- 2. Motel - četiri zvjezdice 1.500,- - pet zvjezdica 2.000,- 3. Pansion - standard 1.000,- - komfor 1.500,- 4. Kampovi a) Kamp - četiri zvjezdice 1.000,- - pet zvjezdica 2.000,- b) Kamp naselje - četiri zvjezdice 2.000,- - pet zvjezdica 3.000,- 5) Druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj a) Soba za iznajmljivanje - četiri zvjezdice 400,- b) Apartman - četiri zvjezdice 400,- - pet zvjezdica 500,- c) Studio apartman - četiri zvjezdice 400,- d) Kuća za odmor - četiri zvjezdice 1.000,- - pet zvjezdica 1.500,- 6. Objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu a) Soba u domaćinstvu - četiri zvjezdice 400,- b) Apartman u domaćinstvu - četiri zvjezdice 400,- - pet zvjezdica 500,- c) Studio apartman u domaćinstvu - četiri zvjezdice 400,- d) Kuća za odmor u domaćinstvu - četiri zvjezdice 1.000,- - pet zvjezdica 1.500,- 7. Objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu a) Soba - četiri zvjezdice 300,- - pet zvjezdica 400,- b) Apartman - četiri zvjezdice 400,- - pet zvjezdica 500,- c) Kamp Broj 43 - Stranica 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 6. 2013. - četiri zvjezdice 500,- - pet zvjezdica 1.000,- II. Utvrđuje ispunjavanje uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata iz skupine restorani kojim se kategorija označava "zlatnom kuharskom kapom" 1.000,-" Tar. br. 27. mijenja se i glasi: "1. Za izdavanje licence prijevoznika za obavljanje javnog prijevoza: - za linijski i vanlinijski prijevoz putnika 150,- - za vanlinijski prijevoz putnika 100,- - za prijevoz tereta koji obavlja pravno lice 150,- - za prijevoz tereta koji obavlja fizičko lice 50,- - za taksi-prijevoz koji obavlja pravno lice 100,- - za taksi-prijevoz koji obavlja fizičko lice 50,- - izdavanje licence za vozilo sve vrste licenci 10,- - izdavanje iskaznice za vozača 10,- Tar. br. 28. mijenja se i glasi: "1. Naknada za usklađivanje redova vožnje za linijski prijevoz putnika na području Federacije Bosne i Hercegovine: - za linijski i vanlinijski prijevoz putnika 150,- - stari red vožnje 10,- - stari red vožnje sa promjenom - po svakom polasku 10,- - stari red vožnje sa promjenom - po svakom povratku 10,- - stari red vožnje sa promjenom - uslijed više sile 20,- - novi red vožnje - po svakom polasku 200,- - novi red vožnje - po svakom povratku 200,- - za donošenje rješenja o statusnoj promjeni reda vožnje i registraciji istog 20,- - za rješavanje prigovora i donošenje rješenja u postupku usklađivanja redova vožnje 500,-" Napomena: U slučaju opravdanog prigovora naplaćena taksa iz alineje 8. se vraća prigovaraču. 2. Registracija reda vožnje - po svakom redu vožnje 30,- 3. Privremeno obustavljanje i registracija reda vožnje: - Rješenje o privremenom obustavljanju reda vožnje ili polaska 10,- - Rješenje o privremenoj registraciji reda vožnje po svakom redu vožnje 10,-" Tar. br. 29. mijenja se i glasi: "1. Za komisijski pregled stanice tehničkog pregleda i izdavanje odobrenja za rad 600,- 2. Za komisijski pregled sa ciljem utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za rad teretne stanice i izdavanje odobrenja za rad 300,- 3. Izdavanje rješenja o saglasnosti za gradnju nove stanice tehničkog pregleda 15,- 4. Za izdavanje rješenja o statusnoj promjeni stanice tehničkog pregleda 15,- 5. Za izdavanje rješenja za ponovno uključenje stanice tehničkog pregleda u informacioni sistem 100,- 6. Komisijski pregled radionice za tahografe 300,- 7. Komisijski pregled autobuske stanice i izdavanje rješenja o kategorizaciji 300,-" Tar. br. 30. mijenja se i glasi: "1. Za izdavanje potvrda i uvjerenja iz evidencije koje vodi ministarstvo 7,- 2. Za izdavanje tumačenja, mišljenja ili stavova 15,- 3. Zahtjev za izdavanje memorijske kartice za digitalni tahograf 7,- 4. Zahtjevi na drugom mjestu nepomenutih iz oblasti cestovnog prijevoza u Federaciji Bosne i Hercegovine 7,-" Naziv poglavlja 7. mijenja se i glasi: "7. TAKSE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE, PREHRAMBENE INDUSTRIJE, VETERINARSTVA, RIBARSTVA, ŠUMARSTVA I LOVSTVA" U Tar. br. 33. iza tačke 9. dodaje se nova tačka 10. koja glasi: "10. odlučuje o zahtjevu za ostvarenje novčane podrške koji se predaje direktno Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 20,-" U Tar. br. 34. u tački 1. na kraju teksta iza riječi: "sjemena" dodaju se riječi: "i hortikulturnog sjemena". U tački 2. riječ: "proizvođača" zamjenjuje se riječju "dorađivača", a iza riječi: "šumskog" dodaju se riječi: "i hortikulturnog". U tački 3. iza riječi: "proizvođača" dodaju se riječi: "šumskog i hortikulturnog". Iza tačke 3. dodaju se nove tač. 4., 5. i 6. koje glase: "4. upis u Registar uvoznika poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala, odnosno registar uvoznika šumskog i hortikulturnog sjemena i sadnog materijala" 45,- 5. upis u Registar laboratorija za kontrolu kvaliteta poljoprivrednog sjemena, odnosno Registra laboratorija za kontrolu kvaliteta šumskog i hortikulturnog sjemena 45,- 6. upis u fitosanitarni Registar uključujući i upis u Registar pravnih i fizičkih lica koja primjenjuju postupke tretiranja i/ili označavanja drvenog materijala za pakiranje 45,- U dosadašnjoj tački 4. koja postaje tačka 7. iza riječi: "odnosno" dodaju se riječi: "upis u", a iza riječi: "šumskog" dodaju riječi: "i hortikulturnog". Dosadašnja tačka 5. se briše. U dosadašnjoj tački 6. koja postaje tačka 8. iza riječi: "odnosno" dodaju se riječi: "upis u", iza riječi: "ovlaštenih za" dodaje se riječ: "obavezni", a iza riječi "šumskog" dodaju se riječi: "i hortikulturnog". U dosadašnjoj tački 7. koja postaje tačka 9. broj: "6" zamjenjuje se brojem "8". Iza tačke 9. dodaju se nove tač. 10., 11., 12. i 13. koje glase: "10. upis u Registar pravnih i fizičkih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima na veliko 300,- 11. upis u Registar pravnih i fizičkih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima na malo 45,- 12. upis u Registar pravnih i fizičkih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima - zastupništvo 100,- 13. upis promjene podataka u Registru pravnih i fizičkih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima 5,-" U Tar. br. 35. tačka 1. mijenja se i glasi: "1. za izdavanje fitosanitarnog certifikata kojim se dokazuje zdravstvena ispravnost bilja 60,-" Iza tačke 1. dodaju se nove tač. 2. i 3. koje glase: "2. za izdavanje certifikata o zdravstvenom stanju bilja u unutrašnjem prometu 20,- 3. za izdavanje uvjerenja o zdravstvenom stanju sjemenskog usjeva, objekata za proizvodnju sadnog materijala, o stanju uređaja 20,-" Dosadašnja tačka 2. postaje tačka 4. U Tar. br. 36. iza tačke 4. dodaje se nova tačka 5. koja glasi: "5. izdaje saglasnost za uvoz sredstava za zaštitu bilja 20,- Dosadašnje tač. od 5. do 12. postaju tač. od 6. do 13. Iza Tar. br. 39. dodaje se novi Tar. br. 39a. koji glasi: "Tar. br. 39a. 1. Na prijavu za upis u registar prerađivača 20,- 2. Na zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjenosti uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti 5,- Srijeda, 5. 6. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43 - Stranica 15 3. Za rješenje o ispunjenosti uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti 87,- 4. Na zahtjev za dodjelu nepovratnih sredstava za ulaganje u prehrambenu industriju 10,-" U Tar. br. 40. tač. 5., 6., 7., 8., 9. i 10. mijenjaju se i glase: "5. odobravanje upotrebe ljekovitih predsmjesa 70,- 6. obavljanja djelatnosti proizvodnje, ispitivanja i kontrole te prometa lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu i veterinarskomedicinskim sredstvima 70,- 7. o ispunjavanju veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za obavljanje proizvodnje, prometa i skladištenja hrane za životinje 70,- 8. odobravanje obavljanja djelatnosti uvoza i prometa, odnosno distribucije sjemena za vještačku oplodnju i oplođavanje jajnih stanica 70,- 9. o ispunjavanju propisanih uvjeta za obavljanje veterinarskih dijagnostičkih ispitivanja 70,- 10. davanju ovlaštenja za vršenje pojedinih laboratorijskih analiza 70,-" Iza tačke 10. dodaje se nova tačka 11. koja glasi: "11. o odbijanju zahtjeva za davanje ovlaštenja zbog neispunjavanja propisanih uvjeta 70,-" Iza tačke 11. dodaju se nove tač. 12. i 13. koje glase: "12. zahtjev za polaganje stručnog ispita iz oblasti veterinarstva 7,- 13. uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz oblasti veterinarstva 10,-" U Tar. br. 41. tač. 1., 2., 7. i 8. se brišu. Dosadašnje tač. 3., 4., 5. i 6. postaju tač. 1., 2., 3. i 4. Dosadašnja tačka 3. koja je postala tačka 1. mijenja se i glasi: "utvrđivanje da se uzgoj životinja namijenjenih izvozu obavlja u objektu koji u pogledu izgradnje, tehničkog uređenja, opreme, načina rada, kontrole, stručnog kadra, higijene i zdravstvenog osiguranja ispunjava uvjete za izvozni objekt". U dosadašnjoj tački 6. koja postaje tačka 4. iznos: "150,-" zamjenjuje se iznosom: "70,-". U Tar. br. 42. u tački 1. iznos: "110,-" zamjenjuje se iznosom: "150,-". Tač. 2., 4., 5., 7. i 9. se brišu. Dosadašnje tač. 3., 6. i 8. postaju tač. 2., 3. i 4. Dosadašnja tačka 3. koja postaje tačka 2. mijenja se i glasi: "2. izdavanje saglasnosti na godišnje planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu 100,- " Dosadašnja tačka 6. koja postaje tačka 3. mijenja se i glasi: "3. izdavanje saglasnosti za proglašenje šuma posebne namjene 110,-" Dosadašnja tačka 8. koja postaje tačka 4. mijenja se i glasi: "4. izdavanje dozvole za krčenje šuma, odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta 90,- Iza tačke 4. dodaju se nove tač. 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. koje glase: "5. za zahtjev za davanje državnog šumskog zemljišta u zakup 20,- 6. za zahtjev za uspostavu prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu 30,- 7. izdavanje saglasnosti na lovno-privrednu osnovu, odnosno reviziju lovno-privredne osnove 120,- 8. izdavanje saglasnosti na godišnje planove gazdovanja za posebna lovišta 70,- 9. dopuštenje lova za potrebe nauke, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, za potrebe zooloških vrtova, muzeja te sokolarskih i kinoloških priredbi 70,- 10. izdavanje odobrenja za naseljavanje novih vrsta divljači na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine 70,- 11. izdavanje odobrenja za hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno ograđenom prostoru 70,- 12. Izdavanje uvjerenja o položenom lovačkom ispitu 10,-" Tar. br. 43. mijenja se i glasi: "1. izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova otklanjanja ili sprečavanja zagađenja voda u slučaju iznenadnog zagađenja ili opasnosti od iznenadnog zagađenja voda 50,-" 2. izdavanje ovlaštenja laboratorijama za obavljanje poslova ispitivanje površinskih i podzemnih voda, obalne morske vode, otpadnih voda iz sistema javne odvodnje, tehnoloških voda i procjednih voda 80,- 3. izdavanje ovlaštenja laboratorijama za obavljanje poslova kontrolnog ispitivanja tereta zagađenja otpadnih voda 80,- 4. izdavanje prethodne vodne saglasnosti 80,- 5. izdavanje vodne saglasnosti 60,- 6. izdavanje vodne dozvole 70,- 7. Izdavanje vodnog naloga 60,- 8. izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova za izradu dokumentacije na osnovu koje se izdaju vodni akti (Lista A i Lista B) 50,- 9. izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencija za vode (Lista I i II) 50,- 10. postupak za oslobađanje plaćanja posebne vodne naknade 50,-" Tar. br. 45. i 46. se briše. Tar. br. 47. mijenja se i glasi: "Za zahtjev za: 1. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti federalnih zdravstvenih zavoda, univerzitetsko-kliničke bolnice i zavoda 35,- 2. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za dodjelu naziva referalnog centra 35,- 3. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad dijaliznih centara u kliničkim centrima/bolnicama 35,- 4. Izdavanje odobrenja za uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet u Bosni i Hercegovini 35,- 5. Izdavanje saglasnosti za uvoz lijekova humanitarnog porijekla 35,- 6. Izdavanje saglasnosti za uvoz medicinskih sredstava humanitarnog porijekla 35,- 7. Izdavanje saglasnosti za uvoz uzoraka lijeka u svrhu kliničkih ispitivanja 35,- 8. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti prometa lijekova na veliko 35,- 9. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati carinska skladišta 35,- 10. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti proizvodnje medicinskih sredstava 35,- 11. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti proizvodnje lijekova 35,- 12. Utvrđivanje ispunjenosti minimalnih higijenskotehničkih, sanitarnih i tehničko-tehnoloških uvjeta na mjestu proizvodnje dijetetskih namirnica 35,- 13. Odobravanje uvoza i/ili stavljanja u promet dijetetskih namirnica na području Federacije Bosne i Hercegovine 25,- Broj 43 - Stranica 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 6. 2013. 14. Odobravanje korištenja sirovina za proizvodnju biljnih pripravaka, kao i izdavanje rješenja za uvoz i/ili stavljanje u promet biljnih pripravaka koji se koriste za kozmetiku sa posebnom namjenom na području Federacije Bosne i Hercegovine 25,- 15. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti prikupljanja, testiranja, prerade, čuvanja, distribucije, izdavanje krvi i krvnih sastojaka (transfuzijski centar i odsjek za transfuziju) 35,- 16. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti za potrebe fakultetske nastave 35,- 17. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti i prostorija kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnila 35,- 18. Odobravanje privrednim društvima obavljanje djelatnosti uvoza i prometovanja otrova na veliko u Federaciji Bosne i Hercegovine 35,- 19. Odobravanje uvoza otrova u Federaciji Bosne i Hercegovine 35,- 20. Odobravanje za stavljanje u promet otrova, namijenjenih održavanju javne higijene i za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju 35,- 21. Odobrenje za upotrebu otrova 35,- 22. Odobrenje za prijevoz otrova 35,- 23. Odobravanje obavljanja djelatnosti dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije zdravstvenim ustanovama, privrednim društvima, odnosno fizičkim licima - obrtnicima 35,- Za rješenje kojim se: 1. Odobrava polaganje specijalističkog ispita zdravstvenih radnika 7,- 2. Priznaje pripravnički, odnosno specijalistički ispit izvan Bosne i Hercegovine 7,- 3. Priznaje specijalistički ispit obavljen izvan Bosne i Hercegovine 7,- 4. Odobrava obavljanje specijalističkog staža stranim državljanima 7,- 5. Odobrava specijalizacija, odnosno subspecijalizacija državljanima Bosne i Hercegovine na lični zahtjev 7,- 6. Odobrava polaganje stručnog ispita zdravstvenih radnji 7,- Za uvjerenje: 1. o položenom stručnom ispitu 10,- 2. o prijepisu o položenom stručnom ispitu 10,-" U Poglavlju 11. riječ: "CARINSKE" zamjenjuje se riječju: "POREZNE". Tar. br. 48. mijenja se i glasi: "Tar. br. 48. 11.-POREZNE TAKSE 1. Za uvjerenje o stanju poreznih obaveza 15,-" 2. Za uvjerenje o stanju poreznih obveza građanina, za čije izdavanje po službenoj dužnosti podnosi zahtjev nadležni organ, ne plaća se taksa iz tačke 1. ovog tar. br." Tarif. br. 49 - 54. se brišu. Naziv Poglavlja 12. mijenja se i glasi: "12 - TAKSE IZ OBLASTI TURIZMA" U Tar. br. 55. stav 1. se briše. Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 1. i 2. St. 2. i 3. se brišu. Iza Tar. br. 55. dodaje se novo poglavlje 12a. i Tar. br. 55a. koji glasi: "12a. - TAKSE ZA PROSTORNO UREĐENJE Tar. br. 55a. Za rješenja o: 1. Urbanističkoj saglasnosti, urbanističko-tehničkim uvjetima i lokacijskoj Informaciji 300,- 2. Odobrenju za građenje 50,- 3. Odobrenju za upotrebu 50,- 4. Saglasnosti za prethodne radove istražnog karaktera na nacionalnim spomenicima 50,- 5. Ostale saglasnosti i odobrenja 50,- Na zahtjev za: 1. Molbu ili zahtjev za polaganje stručnog ispita, prijepisa i odobrenja, kao i provjeru znanja iz energetske efikasnosti 7,- 2. Uvjerenja o položenom stručnom ispitu i prijepis o položenom stručnom ispitu, kao i uvjerenja o uspješno završenom programu osposobljavanja iz energetske efikasnosti 10,- 3. Ovlaštenja za obavljanje djelatnosti projektiranja, građenja građevina/izvođenje radova, sprovođenje energetskih pregleda i energetsko certifikovanje 10,-" U poglavlju 13. na kraju dodaju se riječi: "I SPORTA". U Tar. br. 56. u stavu 1. u tački 1. riječi: "poreza na promet" zamjenjuje se riječju: "carina". Iza tačke 4. dodaju se nove tač. 5., 6., 7., 8., 9. i 10. koje glase: "5. izdavanje saglasnosti na stručni elaborat/projekt za obavljanje konzervatorskih i restauratorskih radova, adaptaciju i revitalizaciju nepokretnih zaštićenih dobara i dobara kulturno-historijskog naslijeđa 50,- 6. davanje odobrenja za arheološka i druga istraživanja dobara kulturno-historijskog naslijeđa 50,- 7. izdavanje mišljenja za izvođenje privremenih radova na nacionalnim spomenicima, zaštićenim dobrima i dobrima kulturno-historijskog naslijeđa i njihovoj bližoj okolini (kao samostalnog akta ili u postupku davanja konačne saglasnosti) 50,- 8. izdavanje saglasnosti za izvođenje ostalih radova na zaštićenim dobrima i dobrima kulturnohistorijskog naslijeđa i njihovoj bližoj okolini (kao samostalnog akta ili u postupku davanja konačne saglasnosti) 50,- 9. davanje odobrenja za korištenje naziva imena Federacija u nazivu udruženja, odnosno fondacija 15,- 10. izdavanje saglasnosti za privremeni ili trajni izvoz umjetnina i antikviteta 20,-" U stavu 2. tačka 2. se briše. Iza Tarifnog broja 56. dodaje se novo poglavlje 14. i novi Tar. br. 57. koji glasi: "14. TAKSE IZ OBLASTI OKOLIŠA Tar. br. 57. Na zahtjev za: 1. saglasnost o uvozu/izvozu opasnog otpada 150,- 2. prijevoz opasnog otpada 700,- 3. odobravanje Plana prilagođavanja upravljanja otpadom 150,- 4. okolišnu dozvolu 250,- 5. procjenu uticaja za prirodu 150,- 6. procjenu prekograničnog uticaja na okoliš 250,- 7. saglasnost za dodjelu kvote i dozvole uvoza kontroliranih supstanci 30,- 8. druge saglasnosti iz oblasti održivog razvoja i zaštite okoliša 80,- Srijeda, 5. 6. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43 - Stranica 17 9. davanje informacija iz oblasti okoliša 15,- 10. izdavanje uvjerenja/certifikata o položenom stručnom ispitu stručnjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni uticaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole 80,-" Član 12. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. 871 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOM ISPITU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnom ispitu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 28.11.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 16.05.2013. godine. Broj 01-02-507-02/13 22. svibnja 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOM ISPITU Članak 1. U Zakonu o pravosudnom ispitu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95, 35/98 i 29/03) članak 2. mijenja se i glasi: "Ispit mogu polagati osobe koje su prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekle zvanje diplomiranog pravnika, kao i osobe koje su zvanje diplomiranog pravnika stekle u bivšoj SFRJ do 06.04.1992. godine. Ispit mogu polagati i osobe koje su po obrazovnom sustavu prema Bolonjskom procesu završile četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da su stekle najmanje 240 ECTS bodova i koje su tokom školovanja u nastavnom planu i programu imale sve predmete navedene u članku 4. ovog zakona. Osobe iz st. 1. i 2. ovog članka mogu polagati ispit ako su najmanje dvije godine nakon završetka školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilteljstvu, pravobraniteljstvu, odvjetničkom ili uredu notara, u tijelima uprave, gospodarskim društvima ili drugim pravnim osobama. Ako su domaći ili strani državljani kao i osobe bez državljanstva stekle diplomu na pravnom fakultetu u inozemstvu, mogu polagati pravosudni ispit uz dokaz o važenju i priznavanju inozemne diplome u Bosni i Hercegovini i uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 3. ovog članka." Članak 2. Članak 24. briše se. Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, v. r. На основу члана IV.Б.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРАВОСУДНОМ ИСПИТУ Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о правосудном испиту који је донио Парламент Федерације БиХ на сједници Представничког дома од 28.11.2012. године и на сједници Дома народа од 16.05.2013. године. Број 01-02-507-02/13 22. маја 2013. године Сарајево Предсједник Живко Будимир, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРАВОСУДНОМ ИСПИТУ Члан 1. У Закону о правосудном испиту ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 2/95, 35/98 и 29/03) члан 2. мијења се и гласи: "Испит могу полагати лица која су прије реформе високог образовања четверогодишњим студијем на правном факултету у Босни и Херцеговини стекла звање дипломи- раног правника, као и лица која су звање дипломираног правника стекла у бившој СФРЈ до 06.04.1992. године. Испит могу полагати и лица која су по образовном систему према Болоњском процесу завршила четверогодишњи студиј на правном факултету у Босни и Херцеговини, под условом да су стекла најмање 240 ECTS бодова и која су током школовања у наставном плану и програму имала све предмете наведене у члану 4. овог закона. Лица из ст. 1. и 2. овог члана могу полагати испит ако су најмање двије године након завршетка школовања радила у Босни и Херцеговини на правним пословима у суду, тужилаштву, правобранилаштву, адвокатском или уреду нотара, у тијелима управе, привредним друштвима или другим правним лицима. Ако су домаћи или страни држављани као и лица без држављанства стекла диплому на правном факултету у иностранству, могу полагати правосудни испит уз доказ о важењу и признавању иностране дипломе у Босни и Херцеговини и уз испуњавање услова из става 3. овог члана." Члан 2. Члан 24. брише се. Члан 3. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 07/13 25.01.2013 SN FBiH 65/13, SN FBiH 44/11, SN FBiH 09/10, SN FBiH 10/08 zakon,dohodak,porez Broj 7 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 25. 1. 2013. Члaн 7. Пoднaслoв "E. Дoхoдaк oд нaгрaдних игaрa и игaрa нa срeћу" и члaн 23. бришу сe. Члaн 8. У члaну 24. у стaву (1), изa риjeчи: "Рeзидeнтним пoрeским oбвeзницимa", дoдajу сe риjeчи: " из члaнa 2. ст. (3) и (4) oвoг Зaкoнa,". У стaву (2), изa риjeчи: "Рeзидeнтни пoрeски oбвeзници", дoдajу сe риjeчи: "из члaнa 2. ст. (3) и (4) oвoг Зaкoнa,". У стaву (6), изa риjeчи: "Рeзидeнтни пoрeски oбвeзник", дoдajу сe риjeчи: "из члaнa 2. ст. (3) и (4) oвoг Зaкoнa,". Стaв (7), бришe сe. Дoсaдaшњи ст. (8), (9) и (10) пoстajу ст. (7), (8) и (9). У дoсaдaшњeм стaву (8) кojи пoстaje стaв (7), изa риjeчи: "Рeзидeнтним пoрeским oбвeзницимa", дoдajу сe риjeчи: " из члaнa 2. став (3) oвoг Зaкoнa,". У дoсaдaшњeм стaву (9) кojи пoстaje стaв (8), изa риjeчи: "Рeзидeнтним пoрeским oбвeзницимa", дoдajу сe риjeчи: " из члaнa 2. став (3) oвoг Зaкoнa,". У дoсaдaшњeм стaву (10) кojи пoстaje стaв (9), риjeчи: "ст. (7), (8) и/или (9)" зaмjeњуjу сe риjeчимa: " ст. (8) и/или (9)". Члaн 9. У члaну 27, изa стaвa (4) дoдaje сe нoви стaв (5), кojи глaси: "(5) Изузeтнo, зaпoслeницимa - рeзидeнтним пoрeзним oбвeзницимa из члaнa 2. стaв (4) oвoг Зaкoнa, кojи дoхoдaк oствaруjу кoд пoслoдaвaцa прaвних и физичких лицa кoja имajу сjeдиштe нa пoдручjу Фeдeрaциje, aкoнтaциja пoрeзa нa дoхoдaк oд нeсaмoстaлнe дjeлaтнoсти oбрaчунaвa сe и плaћa нa пoрeску oснoвицу кojу чинe сви oпoрeзиви прихoди oд нeсaмoстaлнe дjeлaтнoсти кoje je зaпoслeник oствaриo кoд тoг пoслoдaвцa у тoм мjeсeцу, a умaњeни зa плaћeнe рaсхoдe из члaнa 11. oвoг Зaкoнa и зa изнoс мjeсeчних личних oдбитaкa из члaнa 24. ст. (1) и (2) oвoг Зaкoнa.". Дoсaдaшњи ст. (5) дo (9) пoстajу ст. (6) дo (10). Члaн 10. Пoднaслoв: "8. Oбрaчун пoрeзa нa дoхoдaк oд нaгрaдних игaрa и игaрa нa срeћу " и члaн 34., бришу сe. Члaн 11. У члaну 37. у стaву (1), изa риjeчи "рeзидeнти " дoдajу сe риjeчи: " из члaнa 2. стaв (3) oвoгa Зaкoнa,". У стaву (2), риjeчи: " нeрeзидeнти Фeдeрaциje БиХ" зaмjeњуjу сe риjeчимa: "рeзидeнти Фeдeрaциje из члaнa 2. стaв (4) oвoгa Зaкoнa". Стaв (6), бришe сe. Дoсaдaшњи стaв (7) пoстaje стaв (6). Члaн 12. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ", а одредбе члана 2., члана 3. став (2), члана 4. став (2), члана 7., члана 10. и члана 11. став (3) овог закона почеће се примјењивати од дана ступања на снагу Закона о играма на срећу, а најкасније шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.05.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 20.12.2012. godine. Broj 01-02-37-01/13 16. januara 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Član 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10 i 44/11), u članu 2. iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi: "(4) Izuzetno, rezidentima Federacije smatraju se i fizička lica-povratnici koji su ostvarili povratak na područje Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koja ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije.". Dosadašnji st. (4) i (5) postaju st. (5) i (6). Dosadašnji stav (4) koji postaje stav (5), mijenja se i glasi: "(5) Nerezidentom, u smislu ovog Zakona smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije nema prebivalište i stalno boravište, a koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.". Član 2. U članu 4. tačka 5), briše se. Član 3. U članu 5. u tački 9), riječi: "osiguranje ili druga naknada" zamjenjuju se riječima: "isplata osigurane sume ili druge naknade,". Iza tačke 12) dodaje se tačka 13), koja glasi: "13) dobici u novcu, stvarima, pravima ili uslugama koji su ostvareni učešćem u igrama na sreću i/ili u nagradnim igrama, a na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima.". Član 4. U članu 6. u tački 7), na početku teksta ispred riječi "prihode", dodaje se riječ "mjesečne". Tačka 10), briše se. Dosadašnje tač. 11) i 12), postaju tač. 10) i 11). Iza dosadašnje tačke 12) koja postaje tačka 11), dodaju se tač. 12) i 13) koje glase: "12) prihode po osnovu zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po odlukama nadležnih sudova; 13) prihode fizičkih lica po osnovu isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.". Petak, 25. 1. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 - Stranica 5 Član 5. U članu 10. u stavu (2) iza tačke 2) dodaje se nova tačka 3), koja glasi: "3) zaostale plaće odnosno razlike plaća koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske presude osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodom od nesamostalne djelatnosti,". Dosadašnja tačka 3) postaje tačka 4). Član 6. U članu 22. u stavu (1), u tački 2), riječi: "koje su bile predmetom odbitka", zamjenjuju se riječima: "na koje korisniku osiguranja nisu obračunati i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak". Član 7. Podnaslov "E. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću" i član 23. brišu se. Član 8. U članu 24. u stavu (1), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: " iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". U stavu (2), iza riječi: "Rezidentni porezni obveznici", dodaju se riječi: "iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". U stavu (6), iza riječi: "Rezidentni porezni obveznik", dodaju se riječi: "iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". Stav (7), briše se. Dosadašnji st. (8), (9) i (10) postaju st. (7), (8) i (9). U dosadašnjem stavu (8) koji postaje stav (7), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: "iz člana 2. stav (3) ovog Zakona,". U dosadašnjem stavu (9) koji postaje stav (8), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: "iz člana 2. stav (3) ovog Zakona,". U dosadašnjem stavu (10) koji postaje stav (9), riječi: " st. (7), (8) i/ili (9)" zamjenjuju se riječima: "st. (8) i/ili (9)". Član 9. U članu 27., iza stava (4) dodaje se novi stav (5), koji glasi: "(5) Izuzetno, zaposlenicima - rezidentnim poreznim obveznicima iz člana 2. stav (4) ovog Zakona, koji dohodak ostvaruju kod poslodavaca pravnih i fizičkih lica koja imaju sjedište na području Federacije, akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obračunava se i plaća na poreznu osnovicu koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, a umanjeni za plaćene rashode iz člana 11. ovog Zakona i za iznos mjesečnih ličnih odbitaka iz člana 24. st. (1) i (2) ovog Zakona.". Dosadašnji st. (5) do (9) postaju st. (6) do (10). Član 10. Podnaslov: "8. Obračun poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću " i član 34., brišu se. Član 11. U članu 37. u stavu (1), iza riječi "rezidenti " dodaju se riječi: " iz člana 2. stav (3) ovoga Zakona,". U stavu (2), riječi: "nerezidenti Federacije BiH" zamjenjuju se riječima: "rezidenti Federacije iz člana 2. stav (4) ovoga Zakona". Stav (6), briše se. Dosadašnji stav (7) postaje stav (6). Član 12. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredbe člana 2., člana 3. stav (2), člana 4. stav (2), člana 7., člana 10. i člana 11. stav (3) ovog zakona počet će se primjenjivati od dana stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, a najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. 176 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 28.11.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 20.12.2012. godine. Broj 01-02-38-01/13 16. siječnja 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10 i 27/12), u članku 39. stavak 2. mijenja se i glasi: "Naznačene uplate određenog poreza izvršavaju se po sljedećem redoslijedu: - temeljni dug - glavnica, - troškovi prekršajnog postupka i prisilne naplate, - kazne i - kamate.". Stavak 4. mijenja se i glasi: "Ako porezni obveznik ne naznači za koji porez ili kaznu vrši plaćanje, ili ako plaćanje vrši Porezna uprava prema čl. 50., 52. ili 54. ovog zakona, onda će se plaćanje vršiti u skladu sa stavkom 2. ovog članka". Članak 2. U članku 63. u stavku 2. riječi: "kamate na temeljni dug i konačno izmirenje poreznih obveza" zamjenjuju se riječima: "temeljnog duga – glavnice, kazne i kamate na temeljni dug". Stavak 3. mijenja se i glasi: "Kada se po istom spisu vodi prisilna naplata više poreznih obveza, naplaćeni iznos se koristi za izmirenje poreznih obveza prema sljedećem redoslijedu: - troškovi postupka prisilne naplate, - porezna obveza i pripadajuće obračunate kamate prema redoslijedu starosti utvrđenom na osnovu datuma isteka redovitog roka za plaćanje, - kamata na temeljnu poreznu obvezu.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 07/13 25.01.2013 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,porezna uprava,izmjene ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Član 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10 i 44/11), u članu 2. iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi: "(4) Izuzetno, rezidentima Federacije smatraju se i fizička lica-povratnici koji su ostvarili povratak na područje Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koja ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije.". Dosadašnji st. (4) i (5) postaju st. (5) i (6). Dosadašnji stav (4) koji postaje stav (5), mijenja se i glasi: "(5) Nerezidentom, u smislu ovog Zakona smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije nema prebivalište i stalno boravište, a koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.". Član 2. U članu 4. tačka 5), briše se. Član 3. U članu 5. u tački 9), riječi: "osiguranje ili druga naknada" zamjenjuju se riječima: "isplata osigurane sume ili druge naknade,". Iza tačke 12) dodaje se tačka 13), koja glasi: "13) dobici u novcu, stvarima, pravima ili uslugama koji su ostvareni učešćem u igrama na sreću i/ili u nagradnim igrama, a na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima.". Član 4. U članu 6. u tački 7), na početku teksta ispred riječi "prihode", dodaje se riječ "mjesečne". Tačka 10), briše se. Dosadašnje tač. 11) i 12), postaju tač. 10) i 11). Iza dosadašnje tačke 12) koja postaje tačka 11), dodaju se tač. 12) i 13) koje glase: "12) prihode po osnovu zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po odlukama nadležnih sudova; 13) prihode fizičkih lica po osnovu isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.". Petak, 25. 1. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 - Stranica 5 Član 5. U članu 10. u stavu (2) iza tačke 2) dodaje se nova tačka 3), koja glasi: "3) zaostale plaće odnosno razlike plaća koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske presude osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodom od nesamostalne djelatnosti,". Dosadašnja tačka 3) postaje tačka 4). Član 6. U članu 22. u stavu (1), u tački 2), riječi: "koje su bile predmetom odbitka", zamjenjuju se riječima: "na koje korisniku osiguranja nisu obračunati i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak". Član 7. Podnaslov "E. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću" i član 23. brišu se. Član 8. U članu 24. u stavu (1), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: " iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". U stavu (2), iza riječi: "Rezidentni porezni obveznici", dodaju se riječi: "iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". U stavu (6), iza riječi: "Rezidentni porezni obveznik", dodaju se riječi: "iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". Stav (7), briše se. Dosadašnji st. (8), (9) i (10) postaju st. (7), (8) i (9). U dosadašnjem stavu (8) koji postaje stav (7), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: "iz člana 2. stav (3) ovog Zakona,". U dosadašnjem stavu (9) koji postaje stav (8), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: "iz člana 2. stav (3) ovog Zakona,". U dosadašnjem stavu (10) koji postaje stav (9), riječi: " st. (7), (8) i/ili (9)" zamjenjuju se riječima: "st. (8) i/ili (9)". Član 9. U članu 27., iza stava (4) dodaje se novi stav (5), koji glasi: "(5) Izuzetno, zaposlenicima - rezidentnim poreznim obveznicima iz člana 2. stav (4) ovog Zakona, koji dohodak ostvaruju kod poslodavaca pravnih i fizičkih lica koja imaju sjedište na području Federacije, akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obračunava se i plaća na poreznu osnovicu koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, a umanjeni za plaćene rashode iz člana 11. ovog Zakona i za iznos mjesečnih ličnih odbitaka iz člana 24. st. (1) i (2) ovog Zakona.". Dosadašnji st. (5) do (9) postaju st. (6) do (10). Član 10. Podnaslov: "8. Obračun poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću " i član 34., brišu se. Član 11. U članu 37. u stavu (1), iza riječi "rezidenti " dodaju se riječi: " iz člana 2. stav (3) ovoga Zakona,". U stavu (2), riječi: "nerezidenti Federacije BiH" zamjenjuju se riječima: "rezidenti Federacije iz člana 2. stav (4) ovoga Zakona". Stav (6), briše se. Dosadašnji stav (7) postaje stav (6). Član 12. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredbe člana 2., člana 3. stav (2), člana 4. stav (2), člana 7., člana 10. i člana 11. stav (3) ovog zakona počet će se primjenjivati od dana stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, a najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r.Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škalji
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 30/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 86/15, SN FBiH 42/09, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,naplata doprinosa Broj 109 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. повезаних са различитим дјелатностима које обавља јавно предузеће. Јавна предузећа из члана 2. овог Закона не могу закључивати споразуме који имају за посљедицу спријечавање, ограничавање или нарушавање конкуренције на тржишту и вршити злоупотребу доминантног положаја. Влада Федерације Босне и Херцеговине донијеће уредбу којом ће се детаљније уредити принципи из става 1. овог члана." Члан 3. У члану 9. у ставу 2. иза ријечи "дионичара", додају се ријечи: "или власника удјела", а иза ријечи "дионица", додају се ријечи: "или удјела". Члан 4. У члану 51. иза става 3. додаје се нови став 4. који гласи: "Влада Федерације Босне и Херцеговине, донијеће уредбу из члана 2а. овог закона најкасније до 30.06.2012. године." Члан 5. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р. 2780 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 26.04.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 15.11.2012. godine. Broj 01-02-1011-02/12 07. decembra 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/09), u članu 3. u tački 5., na kraju teksta tačka zarez se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "kao i obveznici uplate doprinosa i osigurana lica sa područja Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) koji su se opredijelili za uplatu doprinosa i korištenje prava kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje;". U članu 3. u tački 7., u drugom redu, iza riječi "lice", dodaju se riječi: "uključujući pravno i fizičko lice sa područja Brčko Distrikta koje se opredijelilo za uplatu doprinosa i korištenje prava kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje,". U članu 3. iza tačke 14. dodaje se nova tačka 15., koja glasi: "15. Mjesečnom prijavom podataka o doprinosima smatraju se obrasci: MIP-1023 Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak, PMIP-1024 Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (koji čine sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak), JS3300 elektronski obrazac za doprinose koje vanbudžetski fondovi plaćaju u ime svojih osiguranika (koji čini sastavni dio Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa) i 2002 Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika (koja čini sastavni dio Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa);". Dosadašnje tač. 15. i 16. postaju tač. 16. i 17. Član 2. U članu 12. u tački 5) riječ "godišnja" zamjenjuje se riječju "mjesečna". Tačka 6) se briše. Dosadašnje tač. 7) i 8) postaju tač. 6) i 7). Član 3. U članu 13. u stavu 1. u tački 4) riječ "godišnju" zamjenjuje se riječju "mjesečnu". Tačka 5) se briše. Dosadašnje tač. 6) i 7) postaju tač. 5) i 6). U stavu 2. u tački 6) riječ "godišnju" zamjenjuje se riječju "mjesečnu". Tačka 7) se briše. U stavu 3. u tački 1) riječ "godišnju" zamjenjuje se riječju "mjesečnu". U stavu 4. tačka 2) mijenja se i glasi: "2) mjesečnu prijavu podataka o doprinosima prema propisima o zapošljavanju;". U stavu 5. iza tačke 1) dodaje se nova tačka 2), koja glasi: "2) mjesečnu prijavu podataka o doprinosima;". Dosadašnja tačka 2) postaje tačka 3). Član 4. Član 15. se briše. Član 5. U članu 16. riječi: "godišnje prijave podataka o doprinosima" se brišu a iza riječi: "tih podataka" dodaju se riječi: "i podataka o doprinosima iz mjesečne prijave". Član 6. U članu 18. u stavu 1. iza riječi "osiguraniku", dodaju se riječi: "iz osnova radnog odnosa". Iza stava 2. dodaje se stav 3., koji glasi: "Izuzetno u 2012. godini, uvjerenje iz stava 1. ovog člana za 2011. godinu Porezna uprava izdaje na osnovu zahtjeva osiguranika.". Član 7. U članu 30. u stavu 1. tač. 2), 5) i 6) se brišu. Dosadašnje tač. 3) i 4) postaju tač. 2) i 3). Član 8. U članu 31. u stavu 1. tačka 4) se briše. Dosadašnja tačka 5) postaje tačka 4). Član 9. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 SN FBiH 25/17, SN FBiH 85/08 vrijednosni papiri ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Član 1. U Zakonu o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/08) u članu 12. u stavu (1) iza riječi: "može se" dodaju se riječi: "od strane vlasnika vrijednosnog papira". Član 2. (1) U nazivu člana 24. u stavu (1) riječ "obveznica" zamjenjuje se riječima: "dužničkih vrijednosnih papira". (2) Stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ukoliko obim emisije dužničkih vrijednosnih papira kod privrednih društava prelazi visinu osnovnog kapitala na dan donošenja odluke o emisiji, u prospektu se moraju posebno obrazložiti razlozi za takvu emisiju i navesti rizici koji iz toga proizlaze.". Član 3. U članu 41. u stavu (1) iza riječi "uspjela" stavlja se zarez i dodaju riječi: "upisuje u registar emitenta". Član 4. U članu 70. točka d) mijenja se i glasi: "d) ima imenovanog jednog rukovodioca za poslove iz člana 67. stav (1) ovog Zakona.". Član 5. U članu 74. u stavu (5) iza riječi "način" dodaju se riječi i zarez: "održivosti neto kapitala,". Član 6. Iza člana 76. dodaju se novi čl. 76a. i 76b., koji glase: "Član 76a. Kvalifikovani udjeli profesionalnog posrednika (1) Svako fizičko i/ili pravno lice, ili više njih koji djeluju zajednički (namjeravani sticalac), a koji namjeravaju neposredno ili posredno steći ili povećati udjel u profesionalnom posredniku (d.o.o. ili d.d.), što bi rezultiralo time da visina Srijeda, 19. 12. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 109 - Strana 11 udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50% (kvalifikovani udjel), dužni su prethodno Komisiji podnijeti zahtjev za davanje saglasnosti. (2) Fizičko i/ili pravno lice koje namjerava neposredno ili posredno smanjiti kvalifikovani udjel u profesionalnom posredniku dužno je o tome obavijestiti Komisiju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava smanjiti. (3) Lice iz stava (2) ovog člana Komisiju je dužno obavijestiti i o namjeri smanjenja svog kvalifikovanog udjela ako udjel u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod granice od 10%, 20%, 30% ili 50% osnovnog kapitala profesionalnog posrednika. (4) Lice koje stekne kvalifikovani udjel u profesionalnom posredniku protivno odredbama ovog Zakona, nema pravo glasa iz dionica ili udjela koje je pribavilo na taj način. (5) U slučaju sticanja suprotno stavu 1. ovog člana Komisija će naložiti prodaju tako stečenih dionica/udjela. (6) Komisija može oduzeti datu saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela, u slučaju: a) ako je imalac kvalifikovanog udjela dobio saglasnost davanjem neistinitih ili netačnih podataka, b) ako prestanu uslovi propisani odredbama ovog Zakona i propisa Komisije iz stava (8) ovog člana, na osnovu kojih je saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela data. (7) U slučaju iz stava (6) ovog člana, lice kojem je oduzeta data saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela nema pravo glasa iz dionica/udjela za koje mu je oduzeta saglasnost, a Komisija će naložiti prodaju stečenih dionica/udjela za koje je imaocu kvalifikovanog udjela oduzeta saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (8) Komisija bliže uređuje kriterije za procjenu zahtjeva za saglasnost i dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev. (9) Na banke koje obavljaju poslove iz člana 67. stav (1) ovog Zakona se primjenjuje član 76b. Član 76b. Obaveze profesionalnog posrednika (1) Profesionalni posrednik je dužan dostavljati Komisiji podatke o vlasničkoj strukturi, a posebno o imaocima kvalifikovanih udjela kao i o identitetu svih lica koja imaju mogućnost da značajno utiču na upravljanje i podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi. (2) Podatke iz stava (1) ovog člana profesionalni posrednik je dužan dostaviti Komisiji u roku od osam dana od dana nastale promjene.". Član 7. (1) U članu 77. u stavu (1) riječi: "Profesionalni posrednik" zamjenjuju se riječima: "Ovlašteni učesnici na tržištu vrijednosnih papira koji obavljaju poslove iz člana 67. stav (1) ovog Zakona". (2) U stavu (1) u tački a) riječi: "profesionalnog posrednika" zamjenjuju se riječima: "ovlaštenog učesnika". Član 8. Član 132. ovog Zakona briše se. Član 9. Iznad člana 133. naziv Glave V. mijenja se i glasi: "BERZA, DRUGO UREĐENO JAVNO TRŽIŠTE I VANBERZANSKO TRŽIŠTE – OTC". Član 10. (1) U članu 133. dodaje se novi stav (2) koji glasi: "Vanberzansko tržište – OTC je decentralizirano tržište vrije-dnosnih papira koje se odvija preko profesionalnih posrednika." (2) Stav 4. mijenja se i glasi: "Komisija će propisati uslove i slučajeve za trgovinu vrijednosnim papirima kojima se ne trguje na berzi i drugom uređenom javnom tržištu.". Dosadašnji st. (2), (3) i (4) postaju st. (3), (4) i (5). Član 11. (1) U nazivu člana 140. riječi: "i članovi" brišu se. (2) Stav (2) mijenja se i glasi: "Dioničari berze mogu biti fizička i pravna lica.". (3) St. (3), (4), (5), (6) i (7) se brišu. Član 12. Iza člana 140. dodaje se član 140a. koji glasi: "Član 140a. Kvalifikovani udjeli berze Na imaoce i promjenu imaoca kvalifikovanog udjela berze, usku povezanost, pravne posljedice sticanja bez prethodne saglasnosti Komisije na odgovarajući način se primjenuju odredbe čl. 76a. i 76b. ovog zakona.". Član 13. (1) U članu 144. u stavu (1) broj "500.000" zamjenjuje se brojem "1.500.000". (2) St. (2), (3), (4), (5) i (6) se brišu. Član 14. (1) U članu 146. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Nadzorni odbor berze broji pet do devet članova. Broj članova Nadzornog odbora berze određuje se Statutom berze.". (2) U stavu (2) u tački a) iza riječi "jedan" dodaju se riječi: "predstavnik ili". (3) Tačka c) se briše. Član 15. (1) U članu 147. u stavu (1) u tački d) riječi: "više od 5%" zamjenjuju se riječima: "10% i više od 10%". (2) Iza tačke d) dodaje se tačka e) koja glasi: "e) zaposlenik kod člana berze.". Član 16. (1) U članu 151. u stavu (1) tač. b) i d) se brišu. Dosadašnje tač. c) i e) postaju tač. b) i c). Član 17. U članu 171. u stavu (3) riječ "Komisiji" zamjenjuje se riječima: "organu berze". Član 18. U članu 172. u stavu (5) riječ "Komisiji" zamjenjuje se riječima: "organu berze". Član 19. (1) U članu 179. naziv člana mijenja se i glasi: "Trgovanje vrijednosnim papirima". (2) Stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Vrijednosnim papirima se trguje na berzi, drugom uređenom tržištu, vanberzovnom tržištu-OTC i neposredno.". (3) St. (5), (6) i (7) brišu se. Član 20. (1) U članu 184. stav (1) briše se. (2) U stavu (2) u uvodnoj rečenici riječ "izvršava" zamjenjuje se riječju "obavlja". (3) Iza točke g) dodaje se nova tačka h) koja glasi: "h) Poslove u vezi sa isplatama i drugim prinosima iz vrijednosnih papira i drugih finansijskih instrumenata;". Dosadašnja tačka h) postaje tačka i). Član 21. U članu 185. u stavu (1) iza tačke l) dodaje se tačka m) koja glasi: "m) prenos vlasništva nad vrijednosnim papirima po osnovu transakcija zaključenih preko vanberzovnog tržišta (OTC – tržište i ostali prenosi).". Broj 109 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. Član 22. U članu 187. u stavu (2) iza riječi "tržišta" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza riječi "skrbnik" dodaju se riječi: "i banka depozitar fonda". Član 23. U članu 237. u stavu (2) veznik "i" briše se, a iza riječi "način" dodaju se riječi: "i rokovi". Član 24. U članu 239. u stavu (1) riječi: "najmanje u jednom dnevnom listu koji izlazi na području Federacije" zamjenjuju se riječima: "na način i u roku koje Komisija propiše općim aktom". Član 25. U članu 240. u stavu (2) riječi: "najmanje u jednom dnevnom listu koji izlazi na području Federacije najkasnije osam dana od dana događaja" zamjenjuju se riječima: "na način i u roku koje Komisija propiše općim aktom". Član 26. U članu 241. iza stava (4) dodaje se stav (5) koji glasi: "(5) Komisija bliže uređuje sadržaj i rokove za objavu izvještaja iz stava (4) ovog člana.". Član 27. U članu 243. u stavu (2) riječi: "u dnevnom listu koji izlazi na području Federacije" zamjenjuju se riječima: "na način i u roku koje Komisija propiše općim aktom". Član 28. U članu 245. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Godišnji izvještaj o poslovanju berze i drugog uređenog javnog tržišta dostavlja se Komisiji i dioničarima i objavljuje na način i u roku iz člana 239. stav (1) ovog Zakona.". Član 29. U članu 246. riječi: "u dnevnom listu koji izlazi na području Federacije" zamjenjuju se riječima: "na način i u roku koje Komisija propiše općim aktom". Član 30. U članu 250. u stavu (4) riječ "Promocija" zamjenjuje se riječima: "Javna promocija". Član 31. U članu 251. dodaje se stav (5) koji glasi: "(5) Učesnici na tržištu vrijednosnih papira dužni su se u svom radu pridržavati Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Zakona o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja mandata Međunarod-nog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, te drugih međunarodnih restriktivnih mjera, kao i drugih zakona koji se primjenjuju na učesnike na tržištu vrijednosnih papira. Komisija vrši nadzor primjene i tih zakona, u okviru nadzora nad učesnicima na tržištu vrijednosnih papira prema ovom Zakonu, ukoliko tim zakonima nije drugačije određeno, a u cilju sprječavanja finansiranja aktivnosti kojima se opstruira i/ili prijeti da opstruira proces provedbe mira koji se odvija u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini.". Član 32. (1) U članu 256. u stavu (3) brišu se riječi: "st. (1) i" a umjesto njih stavlja se riječ "stava". (2) Iza stava (4) dodaje se stav (5) koji glasi: "(5) Članovi Komisije, zaposlenici Komisije i druga lica koja je Komisija angažovala po bilo kojem osnovu (konsultanti i dr.) dužni su čuvati službenu tajnu sve dok ih te obaveze ne oslobodi Komisija, bez obzira jesu li u radnom odnosu u Komisiji ili je radni odnos prestao i jesu li još uvijek angažovani u Komisiji po bilo kojem osnovu. U slučaju da je službena tajna zahtjev inostranog regulatora, Komisija može lice osloboditi čuvanja službene tajne samo uz odobrenje inostranog regulatora koji je taj zahtjev podnio.". Član 33. (1) U članu 262. u stavu (1) u tački 82) iza broja "241." riječi: "stav (1)" zamjenjuju se riječima: "st. (1) i (4)". (2) Iza tačke 88) dodaju se tač. 89), 90) i 91), koje glase: "89) pravno lice ne postupi na način propisan članom 76a. ovog Zakona; 90) pravno lice ne postupi na način propisan članom 76b. ovog Zakona; 91) pravno lice ne postupi na način propisan članom 140a. ovog Zakona.". Član 34. U članu 263. iza tačke 15) dodaju se tač. 16) i 17), koje glase: "16) fizičko lice ne postupi na način propisan članom 76a. ovog Zakona; 17) fizičko lice ne postupi na način propisan članom 140a. ovog Zakona.". Član 35. (1) U članu 270. u stavu (1) dodaje se tačka f), koja glasi: "f) postupanju s nalozima i poslovnom ponašanju svih učesnika na tržištu vrijednosnih papira, dozvoljenim tržišnim praksama, vezanim zastupnicima, vrsti (podjeli) investitora i o drugim pitanjima koje je potrebno regulisati radi usklađivanja sa pravnom stečevinom Evropske unije.". (2) Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: "(3) U pogledu prekršajne odgovornosti, vezani zastupnici i druga lica iz stava (1) tačka f) ovog člana izjedna-čavaju se sa ovlaštenim učesnicima na tržištu po ovom zakonu.". Član 36. (1) Komisija će uskladiti svoje opće akte s odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Učesnici na tržištu će uskladiti svoje opće akte s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Berza će uskladiti osnovni kapital s odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/12 28.03.2012 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,porezna uprava,izmjene,dopune ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) u članu 1. u stavu 1. iza riječi "doprinosa" piše se zarez i dodaju riječi: "Zakona o fiskalnim sistemima". Član 2. U članu 2. u stavu 1. u desetom redu iza riječi "akti" piše se zarez i dodaju riječi: "uručenje dokumenata,". U stavu 2. na kraju teksta tačka se zamjenjuje zarezom i dodaje tekst: "Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01 i 42/06) i Odlukom o uslovima raspolaganja obveznicama Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu ratnih potraživanja pravnih lica ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/09)." Član 3. U članu 3. u stavu 1. u tački (4), iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "- Podataka o dospjelom a neplaćenom dugu poreznih obveznika ako se daju sredstvima javnog informiranja (naziv/ime poreznog obveznika, ID broj i ukupan iznos duga)." U istoj tački na kraju teksta dodaje se nova alineja koja glasi: "- Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi kantona, Skupštini kantona, gradonačelniku, Gradskoj skupštini, općinskom načelniku, općinskom vijeću i svim federalnim organima uprave i upravnim organizacijama." U tački 8. u alineji 1. iza riječi: "pravno lice" dodaju se riječi: "odgovorno lice u pravnom licu,". Član 4. U članu 4. u stavu 2. iza riječi "imenuje" dodaju se riječi: "i razrješava". U članu 4. u stavu 5. u šestom redu iza riječi "ureda" piše se tačka a preostali dio teksta se briše. Član 5. U članu 22. u stavu 5. druga rečenica mijenja se i glasi: "Izmjenu porezne prijave Porezna uprava može izvršiti u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje porezne prijave propisanog poreznim zakonom." Član 6. U članu 29. u stavu 1. u alineji 1. riječi: "ili osnivač" se brišu. Član 7. U članu 43. u stavu 2. druga rečenica koja glasi: "Ovo pravilo se ne primjenjuje za postupak prinudne naplate koji je opisan u članu 50. ovog zakona" se briše. Član 8. Član 50. mijenja se i glasi: "Član 50. Ako porezni obveznik ne plati poreznu obavezu koju je razrezala Porezna uprava i roku određenom u nalogu za plaćanje, iznos porezne obaveze postaje predmet zakonskog založnog prava u korist Porezne uprave na imovinu i imovinska prava poreznog obveznika osim imovine izuzete u članu 43. stav 5. ovog zakona. Porezna uprava po službenoj dužnosti pribavit će podatke o imovini dužnika na koju se može uspostaviti založno pravo, odnosno hipoteka dostavljanjem zahtjeva za dostavu podataka nadležnom općinskom sudu i drugim organima i institucijama koje vode registre o imovini dužnika. Porezna uprava obvezniku iz stava 1. ovog člana dostaviti će pisanu obavijest o visini i osnovu njegovog dugovanja zbog kojeg se pokreće postupak upisa zakonskog založnog prava u kojoj će se naznačiti imovina na kojoj se zasniva hipoteka. Istovremeno sa obavještenjem dužnika Porezna uprava pokrenut će postupak upisa zakonske hipoteke kod nadležnog zemljišno-knjižnog ureda, odnosno postupak registracije zakonskog založnog prava na pokretnim stvarima i imovinskim pravima u odgovarajućim javnim registrima. Zakonska hipoteka nastaje upisom u zemljišnu knjigu, a prestaje njenim brisanjem. Zakonsko založno pravo na pokretnim stvarima i imovinskim pravima nastaju i prestaju u skladu sa posebnim propisima koji uređuju pojedina prava. Poreznom obvezniku čija je sva imovina i imovinska prava ili njihov dio postao predmet zakonske hipoteke zbog poreznog duga koji radi izmirenja tog duga hoće da proda svoju cjelokupnu imovinu i imovinska prava ili njihov dio, Porezna uprava će dozvoliti njihovu prodaju ukoliko kupac te imovine i imovinskih prava izvrši uplatu cijene te imovine i imovinskih prava dogovorene između poreznog obveznika - dužnika i kupca na odgovarajuće račune javnih prihoda. Cijena koju dogovore prodavac - dužnik i kupac treba biti zasnovana na procjeni vrijednosti predmetne imovine i imovinskih prava koju sačini sudski vještak odgovarajuće struke. Nadležni porezni ured dužan je u roku od dva radna dana nakon izmirenja odgovarajuće porezne obaveze, odnosno nakon uplate sredstava ostvarenih prodajom dužnikove imovine i imovinskih prava na račune javnih prihoda, bilo da je tu uplatu izvršio samo porezni obveznik - dužnik ili kupac cijele ili dijela imovine i imovinskih prava dužnika, te u skladu sa utvrđenim procedurama - izvršiti brisanje hipoteke u istom uredu (uredima) u kojem je bila i evidentirana.". Član 9. U članu 54. iza stava 14. dodaje se novi stav 15. koji glasi: "U slučaju kada se po provedenom postupku prinudne naplate zaplijenjena imovina ne može vratiti poreznom obvezniku jer ga nema na prijavljenoj adresi a nova adresa obveznika je nepoznata, nadležni kantonalni ured Porezne uprave donijet će rješenje ustupanju imovine socijalnim ustanovama po prethodno pribavljenom mišljenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, uz saglasnost Federalnog ministarstva finansija." Član 10. U članu 81. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM." Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. Član 11. U članu 84. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM." Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4. Član 12. U članu 88. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM." Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.
Zakon o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizirena dugovanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/11 01.08.2011 SN FBiH 29/05, SN FBiH 56/04, SN FBiH 68/04 neizmirena dugovanja,zatezne kamate O IZMJENI ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNEKAMATE NA NEIZMIRENA DUGOVANJA^lanak 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na neizmirenadugovanja ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 56/04, 68/04 i29/05), u ~lanku 2. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. kojiglasi:"Iznimno od odredbi iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, na iznosnaknade {tete (glavnica) odre|ene ovr{nim ispravama (sudskepresude i sudska poravnanja) i izvansudska poravnanja iz osnovaosiguranja definiranog Zakonom o osiguranju imovine i osoba("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 6/98) za razdobljeod 18.09.1991. godine do 23.12.1996. godine, pla}a se zateznakamata po stopi od 0,5% godi{nje"
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 44/11 20.07.2011 SN FBiH 65/13, SN FBiH 07/13, SN FBiH 09/10, SN FBiH 10/08 zakon,porez,dohodak PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1055 Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 19. maja 2011. godine i na sjednici Doma naroda od 16. juna 2011. godine. Broj 01-02-403/11 11. jula 2011. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ^lan 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 10/08 i 9/10), u ~lanu 28. stav (3), bri{e se. U stavu (4) rije~i: "po isteku kalendarske" zamjenjuju se rije~ima: "do kraja februara teku}e". Dosada{nji stav (4) postaje stav (3). ^lan 2. U ~lanu 35. stav (7), u zadnjoj re~enici rije~i: "u roku od 20 dana od dana isteka roka za podno{enje porezne prijave", zamjenjuju se rije~ima: "u roku od 90 dana od dana isteka roka za podno{enje porezne prijave". Iza stava (7) ovog ~lana dodaje se novi stav (8) koji glasi: "Pravo na povrat prepla}enog poreza na dohodak utvr|uje Porezna uprava dono{enjem rje{enja o povratu poreza, a povrat iznosa utvr|enog ovim rje{enjem, na teku}i ra~un obveznika poreza, u roku iz stava (7) ovog ~lana, vr{i ministarstvo finansija kantona na ~ijem podru~ju se nalazi prebivali{te poreznog obveznika." ^lan 3. ^lan 51b., bri{e se. ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Denis Zvizdi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 19. svibnja 2011. godine i na sjednici Doma naroda od 16. lipnja 2011. godine. Broj 01-02-403/11 11. lipnja 2011. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ^lanak 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 10/08 i 9/10), u ~lanku 28. stavak (3), bri{e se. U stavku (4) rije~i: "po isteku kalendarske" zamjenjuju se rije~ima: "do kraja velja~e teku}e". Dosada{nji stavak (4) postaje stavak (3). ^lanak 2. U ~lanku 35. stavak (7), u zadnjoj re~enici rije~i: "u roku od 20 dana od dana isteka roka za podno{enje porezne prijave", zamjenjuju se rije~ima: "u roku od 90 dana od dana isteka roka za podno{enje porezne prijave". Iza stavka (7) ovog ~lanka dodaje se novi stavak (8) koji glasi: "Pravo na povrat prepla}enog poreza na dohodak utvr|uje Porezna uprava dono{enjem rje{enja o povratu poreza, a povrat iznosa utvr|enog ovim rje{enjem, na teku}i ra~un obveznika Godina XVIII – Broj 44 Srijeda, 20. 7. 2011. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079
Zakon o deviznom poslovanju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 47/10 04.08.2010 devizno poslovanje Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 9 (~lan 45. stav 1.), kao i propise koji ure|uju spre~avawe prawa novca. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana, kazni}e se za prekr{aj i odgovorno lice u banci, rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu, nov~anom kaznom od 2.500 KM do 3.000 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se za prekr{aj rezident - poduzetnik i nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident - fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.500 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavqawa djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajawu od tri mjeseca i najdu`em trajawu do {est mjeseci. ^lan 63. Nov~anom kaznom od 1.500 KM do 12.000 KM kazni}e se za prekr{aj rezident: a) ako sredstva pla}awa po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu ne unese u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvoznog cariwewa robe, odnosno od dana izvr{ewa usluge (~lan 10. stav 1.) b) ako sredstva pla}awa ostvarena po osnovu prodaje pla}ene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporu~uje u inostranstvo ne unese u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}awa (~lan 10. stav 3.), c) ako unaprijed pla}enu robu ili uslugu ne uveze u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}awa robe ili usluge (~lan 14. stav 1.), d) ako ne izvje{tava Ministarstvo o kreditnim poslovima u smislu ovog Zakona (~lan 25. stav 1.) Za radwe iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom od 1.500 do 3.000 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - poduzetnik nov~anom kaznom od 1.500 do 3.000 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavqawa djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajawu od tri mjeseca i najdu`em trajawu do {est mjeseci. ^lan 64. Nov~anom kaznom od 1.500 KM kazni}e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice: a) ako pla}awe radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu kapitala vr{i suprotno ~lanu 18. ovog Zakona, b) ako pla}a premiju osigurawa `ivota u inostranstvu nerezidentu - dru{tvu za osigurawe suprotno ~lanu 26. ovog Zakona, c) ako suprotno propisu Vlade Federacije, vr{i li~ni i fizi~ki prijenos sredstava (~lan 28. stav 2.). ^lan 65. Za prekr{aje iz ~lana 58. do 61. ovog Zakona, pored nov~ane kazne izre}i }e se i za{titna mjera oduzimawa predmeta koji su upotrijebqeni ili su bili namijeweni za izvr{ewe prekr{aja ili koji su nastali izvr{ewem prekr{aja. Predmeti iz stava 1. ovog ~lana mogu se oduzeti i ako nisu svojina u~inioca prekr{aja ili wima ne raspola`e u~inilac prekr{aja. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, mo`e se izvr{iti djelimi~no oduzimawe predmeta koji su upotrijebqeni ili su bili namijeweni za izvr{ewe prekr{aja ili koji su nastali izvr{ewem prekr{aja ako pobude ili druge okolnosti pod kojima je prekr{aj izvr{en ukazuju da nije opravdano da se predmet oduzme u cjelini. ^lan 66. Nov~ane kazne, imovinska korist i sredstva pla}awa, kao i sredstva ostvarena prodajom predmeta koji su upotrijebqeni ili bili namijeweni za izvr{ewe krivi~nog djela ili prekr{aja ili koji su nastali izvr{ewem krivi~nog djela ili prekr{aja upla}uju se na ra~un javnih prihoda buxeta Federacije. Strana gotovina, devize i ostala sredstva pla}awa koja su oduzeta kao predmet izvr{ewa krivi~nog djela ili prekr{aja, upla}uju se na ra~un javnih prihoda buxeta Federacije. VIII. Prelazne i zavr{ne odredbe ^lan 67. Postupci zapo~eti do stupawa na snagu ovog Zakona okon~a}e se po odredbama zakona koji je va`io u vrijeme izvr{ewa djela. ^lan 68. Propise za provo|ewe ovog Zakona donije}e nadle`ni organi u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Zakona. ^lan 69. Stupawem na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o deviznom poslovawu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/98) i Zakon o kreditnim poslovima sa inostranstvom ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). ^lan 70. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU Progla{ava se Zakon o deviznom poslovanju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 14. jula 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 29. jula 2010. godine. Broj 01-02-433/10 30. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU I. Op}e odredbe ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se: a) poslovanje izme|u rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima pla}anja i u konvertibilnim markama, b) poslovanje izme|u rezidenata u stranim sredstvima pla}anja, c) jednostrani prijenosi imovine iz Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u inostran - stvo i iz inostranstva u Federaciju, koji nemaju obilje`ja izvr{enja posla izme|u rezidenata i nerezidenata. Poslovanje iz stava 1. ovog ~lana podrazumijeva sklapanje teku}ih i kapitalnih poslova te njihovo izvr{avanje pla}anjima, naplatama ili prijenosima. Broj 47 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.8.2010. ^lan 2. Definicije i ter mini koji se koriste u ovom Zakonu imaju slijede}a zna~enja: 1. Rezidenti su: – pravna lica sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, osim predstavni{tava ovih lica koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine, – predstavni{tva, podru`nice i drugi organizacioni dijelo - vi stranih pravnih lica upisanih u registar nadle`nog organa u Bosni i Hercegovini, – poduzetnici (obrtnici i trgovci), koji samostalno obav - ljaju djelatnost radi sticanja dohotka i registrovani su kod nadle`nog organa (u daljnjem tekstu: poduzetnici), – fizi~ka lica s prebivali{tem u Bosni i Hercegovini, osim fizi~kih lica ~iji privremeni boravak u inostranstvu traje du`e od jedne godine, – fizi~ka lica - strani dr`avljani koji u Bosni i Hercegovini borave na osnovu dozvole za boravak, odnosno radne vize, du`e od 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te ~lanova njihovih porodica, – diplomatska, konzularna i druga predstavni{tva iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu koja se finansiraju iz bud`eta te dr`avljani Bosne i Hercegovine zaposleni u tim predstavni{tvima i ~lanovi njihovih porodica. 2. Nerezidenti su lica koja nisu navedena u ta~ki 1. ovog ~lana. 3. Banka je pravno lice koje je osnovano i posluje u skladu sa Zakonom o bankama i ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka) je pravno lice koje posluje u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i obavlja poslove u skladu sa svojim ovla{tenjima. 5. Strana sredstva pla}anja su: devize, strana gotovina, ~ekovi i ostali nov~ani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unov~ivi u stranoj valuti. Devize su nov~ana potra`ivanja od inostranstva. Strana gotovina (nov~anice i kovani novac) je nov~ano potra`ivanje od centralne banke ili dr`ave koja je izdala novac. ^ekovi i ostali nov~ani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unov~ivi u stranoj valuti su nov~ana potra`ivanja od izdavatelja. 6. Vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri u skladu sa propisima kojima se ure|uje tr`i{te vrijednosnih papira. Doma}i vrijednosni papiri su vrijednosni papiri koje je izdao rezident te depozitni zapisi koji su izdati u inostranstvu na osnovu doma}eg vrijednosnog papira. Vrijednosni papiri koji nisu navedeni kao doma}i vrijednosni papiri iz ove ta~ke smatraju se stranim vrijednosnim papirima. 7. Devizno tr`i{te obuhvata poslove kupovine i prodaje deviza i strane gotovine. 8. Mjenja~ki poslovi su poslovi kupovine i prodaje strane gotovine i ~ekova koji glase na stranu valutu fizi~kim licima. 9. Teku}i poslovi su poslovi zaklju~eni izme|u rezidenata i nerezidenata ~ija namjera nije prijenos kapitala. 10. Pla}anja i prijenosi na osnovu teku}ih poslova obuhvataju, bez ograni~enja: – dospjela pla}anja na osnovu vanjskotrgovinskih poslo - va, kao i po drugim teku}im poslovima sa inostranstvom uklju~uju}i i usluge, – dospjela pla}anja kamata na kredite i neto dobiti od drugih ulaganja, – pla}anje dospjelog dijela glavnice kredita, povla~enje direktnih investicija i prijenos dobiti po osnovu direktnih investicija, – prijenosi u korist fizi~kih lica po osnovu: doznaka radni - ka, penzija, invalidnina i ostalih socijalnih primanja, prijenose po osnovu poreza i taksi, me|udr`avne saradnje, isplata po {tetama na osnovu ugovora o osiguranju, prijenose po osnovu pravosna`nih i izvr{nih sudskih odluka, prijenose po osnovu dobitaka u igrama na sre}u, naknada za koncesije, ~lanarina i kazni (penala) te umjerenih doznaka na ime tro{kova za izdr`avanje porodice. 11. Kapitalni poslovi su poslovi zaklju~eni izme|u rezidenata i nerezidenata koji nisu teku}i poslovi sa inostranstvom. U kapitalne poslove ubrajaju se: – direktne investicije, – ulaganja u nekretnine, – poslovi s vrijednosnim papirima, – poslovi sa udjelima u investicijskim fondovima, – kreditni poslovi, – depozitni poslovi, – poslovi pla}anja na osnovu ugovora o osiguranju, u skladu sa propisima koji ure|uju poslove osiguranja, – jednostrani prijenosi imovine koji mogu biti: li~ni i fizi~ki. 12. Direktne investicije su sva ulaganja rezidenata u inostran - stvu i nerezidenata u Federaciji koja ulaga~ obavi s namje - rom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znat nog uticaja na upravljanje pravnim licem, u skladu sa propisima o stranim ulaganjima i propisima o vanjsko - trgovin skom poslovanju. Uspostavljanje trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanje znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem podrazumijeva: – osnivanje pravnog lica ili pove}anje osnovnog kapitala pravnog lica u potpunom vlasni{tvu ulaga~a, osnivanja dijela pravnog lica (podru`nice) ili otkup ve} postoje}ega pravnog lica u potpuno vlasni{tvo ulaga~a ili ulaganja radi obavljanja djelatnosti poduzetnika pojedinca, – ulaganja u novo ili ve} postoje}e pravno lice ako ulaga~ time sti~e ukupno 10% ili vi{e procenata u~e{}a u osnovnom kapitalu, odnosno 10% ili vi{e glasa~kih prava poslije ispunjenja uslova iz stava 1. ove ta~ke, – kredite radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, sa rokom od pet godina ili du`im ako imaju karakter podre|enog potra`ivanja (subordinisani krediti). 13. Ulaganja u nekretnine su pla}anja radi sticanja svojine na nekretninama rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u Federaciji. 14. Poslovi sa vrijednosnim papirima su poslovi na tr`i{tu kapitala i tr`i{tu novca, kao i poslovi sa investicijskim fondovima koji nisu poslovi u smislu direktnih ulaganja. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tr`i{tu kapitala su: dionice, obveznice i drugi du`ni~ki vrijednosni papiri koji su emitovani u seriji, sa rokom dospije}a du`im od jedne godine. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tr`i{tu novca su vrijednosni papiri emitovani u seriji, sa rokom dospije}a do godinu dana, kao {to su blagajni~ki zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i bankarski akcepti. 15. Kreditni poslovi (krediti i zajmovi) su pravni poslovi izme|u rezidenta i nerezidenta zaklju~eni u devizama u skladu sa zakonom. U kreditne poslove ubrajaju se komercijalni krediti i finansijski krediti, kao i jamstva i garancije, od ~ega su: – komercijalni krediti odgo|ena pla}anja odnosno pla}anja unaprijed robe i usluga kao i finansiranje od banke odgo|enog pla}anja i pla}anja unaprijed. Komercijalnim kreditima smatraju se i poslovi otkupa potra`ivanja (fac tor ing i for feit ing) ako osnovni posao, koji je podloga za nastalo potra`ivanje, ima obilje`ja komercijalnog kredita. Pod finansiranjem od banke odgo|enog pla}anja i pla}anja unaprijed iz ove alineje podrazumijeva se davanje kredita du`niku radi finansiranja prometa roba i usluga sa inostranstvom, odnosno izmirenje obaveze po nalogu tog du`nika neposredno isporu~iocu robe, odnosno pru`aocu usluge u vanjskotrgovinskom prometu, Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 11 – finansijski krediti svi krediti osim kredita iz ta~ke 12. alineje 3. ovog ~lana. Financijskim kreditima smatraju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pru`anje usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. Pod finansijskim kreditima podrazumijevaju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pru`anjem usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. U finansijske kredite ne ubrajaju se jamstva i garancije, – zajmovi poslovi izme|u rezidenta i nerezidenta kojima rezident uzima od nerezidenta ili daje nerezidentu zajam, u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se ure|uju obligacioni odnosi, – garancije bankarske garancije, koje banke daju u korist nerezidenta po kreditnim poslovima sa inostranstvom i kreditnim poslovima izme|u dva nerezidenta u inostranstvu, – jamstva i druga sredstva osiguranja, osiguranja koja, u skladu sa ovim Zakonom, rezidenti - pravna lica daju u korist nerezidenata - davaoca kredita, po kreditnim poslovima sa inostranstvom i kreditnim poslovima izme|u dva nerezidenta u inostranstvu. 16. Depozitni poslovi su poslovi nastali na osnovu ugovora o depozitu izme|u nerezidenta i banke te izme|u rezidenta i nerezidentne finansijske institucije. U smislu ovog Zakona depozitnim poslom smatra se i ugovor o teku}em ili drugom ra~unu, a u skladu sa propisima kojima se ure|uju obligacioni odnosi i platni promet. 17. Pla}anja po osnovu ugovora o osiguranju su pla}anja koja uklju~uju pla}anja premija i osiguranih svota na osnovu ugovora izme|u nerezidentnog dru{tva za osiguranje i rezidenta kao korisnika kao i rezidentnog dru{tva za osiguranje i nerezidenta kao korisnika, u skladu sa propisima kojima se ure|uje oblast osiguranja. 18. Jednostrani prijenosi su prijenosi imovine iz Federacije u inostranstvo ili iz inostranstva u Federaciju koji nemaju obilje`ja izvr{enja posla izme|u rezidenta fizi~kog lica i nerezidenta fizi~kog lica. Jednostrani prenosi mogu biti li~ni i fizi~ki, od ~ega je: – li~ni prijenos imovine prijenos imovine iz Federacije u inostranstvo ili iz inostranstva u Federaciju uklju~uju}i poklone i pomo}, rentu, nasljedstvo, podmirenja duga useljenika u mati~noj zemlji, prijenos imovine iseljenika u inostranstvo i dohotka osoba zaposlenih u Bosni i Hercegovini koji nisu rezidenti, – fizi~ki prijenos svaki prijenos gotovine u konvertibilnim markama, strane gotovine, ~ekova i materijaliziranih vrijednosnih papira iz Federacije u inostranstvo ili iz inostranstva u Federaciju. II. Pla}anje, napla}ivanje i prijenos ^lan 3. Rezidenti i nerezidenti za pla}anje prema inostranstvu koriste devize, ako ovim zakonom nije druga~ije propisano. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) propisuje uslove pod kojima rezidenti i nerezidenti mogu koristiti i stranu gotovinu za pla}anje inostranstvu. ^lan 4. Pla}anje, napla}ivanje, prijenos i isplata u Federaciji izme|u rezidenata, izme|u rezidenata i nerezidenata i izme|u nerezidenata vr{i se u konvertibilnim markama. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana pla}anje, napla}ivanje i prijenos mo`e se vr{iti u devizama i stranoj gotovini i to po osnovu: a) deviznog kreditiranja u Federaciji u skladu sa odredbama ovog Zakona, b) otplate deviznog kredita u Federaciji, c) napla}ivanje premije osiguranja i isplati {tete u poslovima osiguranja sa nerezidentima, kao i sa rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu, d) prodaja i kupovina robe sa konsignacionih skladi{ta, u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavni - cama, e) kupovina i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu, f) isplate strane gotovine sa devizne {tedne knji`ice i deviznog ra~una, kao i prijenosa deviza sa jedne devizne {tednje knji`ice na drugu deviznu {tednu knji`icu, odnosno sa jednog deviznog ra~una na drugi devizni ra~un istog lica, g) kupovine i prodaje, odnosno pla}anja i naplate potra`i - vanja i dugovanja nastalih po vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata - pravnih lica i poduzetnika iz ~lana 7. stav 3. i ~lana 24. ovog Zakona. h) uplate depozita kao sredstva osiguranja. Stranu gotovinu, ostvarenu u skladu sa ovim Zakonom, rezident pravno lice i poduzetnik du`an je polo`iti na svoj devizni ra~un u banci, najkasnije narednog radnog dana. Vlada Federacije }e provedbenim propisom propisati i druge osnove po kojima se u Federaciji mo`e izvr{iti pla}anje, napla}ivanje i prijenos u devizama i stranoj gotovini. ^lan 5. Dozvoljeno je ugovaranje u devizama u Federaciji s tim {to se pla}anje i napla}ivanje vr{i u konvertibilnim markama. ^lan 6. Pla}anje, napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima izme|u rezidenata i nerezidenata vr{i se slobodno, u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 7. Pla}anje napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima izme|u rezidenata i nerezidenata obavljaju banke, u skladu sa ovim Zakonom. Banka ne mo`e izvr{iti nalog za pla}anje, odnosno prijenos inostranstvu ako takvo pla}anje, odnosno prijenos nije u skladu sa ovim Zakonom. Vlada Federacije }e propisati uslove pod kojima se pla}anje, napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima izme - |u rezidenta i nerezidenta mo`e vr{iti prebijanjem dugovanja i potra`ivanja, ustupanjem potra`ivanja, preuzimanjem duga ili drugim oblikom namirenja dugovanja i potra`ivanja. Platnim karticama ne mo`e se vr{iti pla}anje po kapitalnim poslovima. Rezident ne mo`e izvr{iti pla}anje ili izdati nalog za pla}anje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaklju~iti ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) propisuje uslove i na~in pla}anja, napla}ivanja i prijenosa po teku}im i kapitalnim poslovima u sredstvima pla}anja. ^lan 8. Banka primalac naloga za pla}anje (u daljnjem tekstu: banka primalac) obavezna je da izvr{i nalog za pla}anje po{iljaoca samo ako za to postoji odgovaraju}e pokri}e na ra~unu po{iljaoca. Banka primalac obavezna je da izvr{i naloge za pla}anje koji: a) su propisno popunjeni i autorizovani ili autenti~ni, b) propisno identifikuju odredi{nu banku i c) identifikuju primaoca sa izvjesnim stepenom sigurnosti. Banka primalac obavezna je da izvr{i instrukcije sadr`ane u nalogu onog bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan druge valute, ako on postoji zavisno od toga koji je od ta dva dana kasniji. Banka primalac obavezna je da po{iljaocu osigura informacije o: a) uslovima pod kojima se izvr{ava nalog za pla}anje, Broj 47 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.8.2010. b) vremenu potrebnom za izvr{enje, od davanja naloga do isplate primaocu, c) na~inu obra~una provizije i drugih tro{kova, ukoliko postoje i d) primijenjenom deviznom kursu. Po izvr{enom nalogu za pla}anje, banka primalac du`na je da po{iljaocu osigura informacije o: a) izvr{enom pla}anju, b) originalnom iznosu po kojem je izvr{eno pla}anje, c) iznosu svih tro{kova i provizija koje je po{iljalac du`an da plati i d) datum valute. Isplata primaoca vr{i se odobravanjem ra~una, a najkasnije slijede}eg bankarskog dana po zavr{etku transfera. ^lan 9. Rezident koji je devize ostvario u inostranstvu, kao i rezident koji je devize prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu, du`an je devize unijeti u Federaciju, u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 10. Rezident pravno lice i poduzetnik du`an je naplatiti i unijeti u Federaciju sredstva pla}anja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu u roku od {est mjeseci od dana izvoznog carinjenja, odnosno od dana izvr{enja usluge. Posao izvoza robe ili usluge sa ugovorenim rokom naplate du`im od {est mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno dana izvr{enja usluge, kao i posao izvoza robe ili usluge koji nije napla}en u roku iz stava 1. ovog ~lana, smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom. Sredstva pla}anja ostvarena po osnovu prodaje pla}ene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporu~uju inostranstvu, rezident je du`an unijeti u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja. Ministar finansija propisuje uslove i na~in evidentiranja poslova iz stava 2. ovog ~lana. Naplata po osnovu izvezene robe i izvr{enih usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama, ure|uje se u skladu s propisima koji ure|uju ovu djelatnost. ^lan 11. Rezident pravno lice du`an je dobit ostvarenu po osnovu izvo|enja investicijskih radova u inostranstvu kao i devize koje je, u skladu sa garantnim rokovima za ispravnost izvr{enih radova naru~ilac investicijskih radova zadr`ao kao garanciju za dobro izvr{enje posla, kao i sva preostala sredstva na ra~unu unijeti u Federaciju u roku od osam radnih dana od dana zavr{etka investicijskih radova, odnosno od isteka garantnog perioda. ^lan 12. Rezident pravno lice i poduzetnik du`an je dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu koju ne iskoristi za namjene utvr|ene Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju unijeti u Federaciju, u roku osam radnih dana od dana iskazivanja dobiti. ^lan 13. Danom naplate smatra se: a) dan kada su devize upla}ene u korist ra~una u banci, b) dan kada je izvr{eno carinjenje robe, odnosno izvr{ena usluga kojom se napla}uje izvoz. Ako je rezidentu pravnom licu ili poduzetniku odobreno dr`anje deviza na ra~unu u inostranstvu, danom naplate smatra se dan kada su devize odobrene na ra~unu tog lica u inostranstvu. ^lan 14. Rezident pravno lice i poduzetnik du`an je da unaprijed pla}enu robu ili usluge uveze u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja robe ili usluge. Rezident koji ne uveze robu ili uslugu u roku iz stava 1. ovog ~lana du`an je da vrati unaprijed pla}eni iznos u roku od osam dana od dana isteka roka iz stava 1. ovog ~lana. Posao uvoza unaprijed pla}ene robe ili usluge sa ugovorenim rokom du`im od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom. Ministar finansija propisuje uslove i na~in evidentiranja poslova iz stava 3. ovog ~lana. Pla}anje uvoza robe i usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama ure|uje se u skladu s propisima koji ure|uju ovu djelatnost. ^lan 15. Rezidenti mogu slobodno vr{iti pla}anje i prijenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inostranstvu samo ako je taj posao registrovan i izvr{en u skladu sa propisima koji reguli{u vanjskotrgovinsko poslovanje. Nerezidenti mogu slobodno vr{iti pla}anje i prijenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u Federaciji, samo ako je taj posao registrovan i izvr{en u skladu sa propisima koji reguli{u vanjskotrgovinsko poslovanje. ^lan 16. Prijenos dobiti u inostranstvo koju nerezident ostvari direktnim ulaganjem slobodan je pod uslovom da su u Federaciji podmirene sve porezne obaveze kao i sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa. Prijenos u inostranstvo ostatka likvidacijske ili ste~ajne mase slobodan je pod uslovom da su u Federaciji podmirene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa. Izmirenje poreznih obaveza dokazuje se uvjerenjem o izmirenju poreza i doprinosa Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine kao i uvjerenjem Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. ^lan 17. Rezident mo`e dozna~iti sredstva u inostranstvo radi sticanja vlasni{tva nad nekretninama u inostranstvu ako je podmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa uz predo~enje banci dokumenata iz ~lana 16. stav 3. ovog Zakona, osim ako posebnim zakonom ili me|unarodnim ugovorom nije druga~ije propisano. Nerezident mo`e vr{iti pla}anje radi sticanja vlasni{tva nad nekretninama u Federaciji, osim ako posebnim zakonom ili me|unarodnim ugovorom nije druga~ije propisano. ^lan 18. Rezidenti - pravna lica mogu vr{iti pla}anja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom tr`i{tu i doma}em tr`i{tu kapitala ako je ta kupovina izvr{ena preko ovla{tenih u~esnika na tr`i{tu vrijednosnih papira u Federaciji ili preko stranog u~esnika na stranom tr`i{tu kapitala u skladu s propisima koji ure|uju tr`i{te vrijednosnih papira, me|unarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima. Rezidenti - fizi~ka lica mogu vr{iti pla}anja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu kapitala ako je ta kupovina izvr{ena preko ovla{tenih u~esnika na tr`i{tu vrijednosnih papira u Federaciji u skladu s propisima koji ure|uju tr`i{te vrijednosnih papira, me|unarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima. Nerezidenti mogu vr{iti pla}anja radi kupovine doma}ih vrijednosnih papira ako je ta kupovina izvr{ena preko ovla{tenih u~esnika na tr`i{tu vrijednosnih papira u Federaciji u skladu s propisima koji ure|uju tr`i{te vrijednosnih papira, stranim ulaganjima i drugim posebnim propisima. ^lan 19. Rezidenti mogu vr{iti pla}anje radi kupovine stranih kratkoro~nih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu novca samo ako je ta kupovina izvr{ena preko ovla{tenih u~esnika na tr`i{tu vrijednosnih papira u Federaciji, u skladu sa va`e}im propisima. Nerezidenti mogu, u skladu sa propisima koji ure|uju poslovanje sa kratkoro~nim vrijednosnim papirima i drugim Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 13 va`e}im propisima vr{iti pla}anje radi kupovine doma}ih kratkoro~nih vrijednosnih papira. ^lan 20. Ulaganje u strane investicijske fondove vr{i se u skladu sa propisima kojima je regulirano poslovanje sa vrijednosnim papirima na tr`i{tu kapitala. ^lan 21. Pla}anje i napla}ivanje po kreditnim poslovima je slobodno ako je zaklju~eno u skladu sa zakonom. Banka ne mo`e odobriti rezidentu kredit u devizama, osim rezidentu - pravnom licu i poduzetniku za pla}anje uvoza roba i usluga iz inostranstva. Odobreni devizni kredit u Federaciji mo`e se otpla}ivati u devizama. Zabranjeno je rezidentima - pravnim licima i poduzetnicima me|usobno odobravanje deviznih kredita. Rezident je du`an da finansijske kredite iz inostranstva koristi preko banke ili deviznog ra~una u inostranstvu otvorenog u skladu sa ~lanom 30. stav 4. ovog Zakona; Izuzetno od stava 5. ovog ~lana, finansijski krediti iz inostranstva mogu se koristiti preko banke u inostranstvu, ako je ugovorom o kreditu, ugovoreno pla}anje roba i usluga direktno dobavlja~u ili ako se kreditom otpla}uje ranije zaklju~eni kredit u inostranstvu (refinansiranje). Rezidenti su obavezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist nerezidenata pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se posti`e sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje, odnosno jamstva koji se daje. Zabranjeno je odobravanje nerezidentima finansijskih kredita s rokom dospije}a kra}im od jedne godine, osim odobravanja kredita od banaka i kredita koje rezidenti odobravaju radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa. Kreditiranje u doma}oj valuti izme|u rezidenata i nerezidenata nije dopu{teno. ^lan 22. Kreditni poslovi i krediti radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa iz ~lana 2. ta~ka 12. alineja 3. ovog Zakona zaklju~uju se u pisanoj formi. Banke mogu zaklju~iti kreditne poslove sa inostranstvom u svoje ime i za svoj ra~un, u svoje ime i za tu|i ra~un i u tu|e ime i za tu|i ra~un. Rezidenti koji nisu banka mogu zaklju~ivati kreditne poslove sa inostranstvom samo u svoje ime i svoj ra~un. ^lan 23. Za izvr{avanje obaveza iz zaklju~enog ugovora o kreditnom poslu sa inostranstvom odgovoran je rezident koji zaklju~i ugovor, kao i rezident po ~ijem ovla{tenju i za ~iji ra~un je ugovor zaklju~en, odnosno banka i rezident - pravno lice koje od tog rezidenta kupi potra`ivanje, odnosno preuzme dug prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom. Federacija ne garantuje za izvr{enje obaveza po kreditnom poslu sa inostranstvom, osim ako je garancija Federacije izdata u skladu sa Zakonom o dugu, zadu`ivanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ugovor o kreditnom poslu sa inostranstvom je ni{tavan ako je zaklju~en suprotno stavu 2. ovog ~lana. ^lan 24. Banka kao i rezident - pravno lice mogu kupovati od rezidenta potra`ivanje po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimati dug rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom. Poslovi iz stava 1. ovog ~lana mogu se vr{iti samo na osnovu ugovora zaklju~enog u pisanoj formi izme|u svih u~esnika u poslu. Nerezidenti mogu od rezidenata kupovati potra`ivanja i dugovanja po osnovu kreditnih poslova sa inostranstvom samo pod uslovima i na na~in koji propisuje Vlada Federacije. ^lan 25. Rezidenti su du`ni izvje{tavati Ministarstvo finansija o kreditnim poslovima u smislu ovog zakona. Za potrebe izvje{tavanja Ministarstvo finansija mo`e odrediti da se u kreditne odnose svrstaju i drugi poslovi izme|u rezidenta i nerezidenta koji su po ekonomskoj namjeni jednaki namjeni kreditnog posla. Ministar finansija propisuje bli`e uslove, na~in rokove i obrasce izvje{tavanja o kreditnim poslovima sa inostranstvom. ^lan 26. Rezident mo`e pla}ati premije osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju koji je zaklju~en sa dru{tvom za osiguranje koje nije registrovano u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je takav ugovor dozvoljen propisima koji ure|uju poslove osiguranja u Bosni i Hercegovini. ^lan 27. Rezident, dru{tvo za osiguranje napla}uje premije osiguranja od rezidenata u konvertibilnim markama, a od nerezidenata u devizama, stranoj gotovini i konvertibilnim markama. Dru{tvo iz stava 1. ovog ~lana ispla}uje {tetu rezidentima u konvertibilnim markama, a nerezidentu u konvertibilnim markama, odnosno devizama i stranoj gotovini. Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog ~lana, dru{tvo za osiguranje - rezident mo`e naplatiti premiju osiguranja i isplatiti {tetu u devizama rezidentima na temelju izvo|enja investicijskih radova i drugih djelatnosti u inostranstvu. Kod kupovine na kredit u inostranstvu mo`e se ugovoriti premija osiguranja u devizama i isplata {tete nerezidentu u devizama. ^lan 28. Li~ni i fizi~ki prijenos stranih sredstava pla}anja i doma}e valute vr{i se u skladu sa ovim Zakonom. Vlada Federacije propisuje uslove i na~in li~nih i fizi~kih prijenosa stranih sredstava pla}anja i doma}e valute. ^lan 29. Banka ne mo`e dr`ati devize na ra~unima kod nerezidenata, osim kod stranih banaka. Banka ne mo`e devize u Federaciji dr`ati kod drugog rezidenta, osim kod druge banke i Centralne banke. ^lan 30. Rezident - pravno lice i poduzetnik du`an je devize dr`ati na svom deviznom ra~unu kod banke ili ih prodati toj banci. Rezident mo`e imati devizne ra~une kod banke u inostranstvu za izvr{avanje teku}ih i kapitalnih transakcija u skladu sa ovim Zakonom. Rezident - fizi~ko lice mo`e devize dr`ati na svom deviznom ra~unu ili kao devizne {tedne uloge u banci i sredstvima slobodno raspolagati i podizati stranu gotovinu. Vlada Federacije propisuje uslove i na~in otvaranja deviznih ra~una u inostranstvu. ^lan 31. Nerezidenti mogu u banci otvoriti ra~un u stranoj valuti i u konvertibilnim markama. Devize ostvarene u skladu sa ovim Zakonom, nerezident dr`i na deviznom ra~unu kod banke i sredstvima na ra~unu slobodno raspola`e ili ih mo`e prodati toj banci. Nerezident ne mo`e na ra~unu kod banke dr`ati konvertibilne marke koje nije ostvario napla}ivanjem po teku}im ili kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim Zakonom. Nerezident ne mo`e od banke kupiti devize u iznosu ve}em od iznosa protuvrijednosti doma}e valute ostvarene u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 32. Nerezident mo`e transferirati sredstva u inostranstvo nakon predo~enja uvjerenja da nema neizmirenih carinskih i poreskih obaveza. Broj 47 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.8.2010. ^lan 33. Banka je du`na pri otvaranju deviznih ra~una, ra~una u konvertibilnim markama i deviznih {tednih knji`ica kao i izvr{enja platnih transakcija, utvrditi identitet rezidenta i nerezidenta i postupiti u skladu sa Zakonom o sprje~avanju pranja novca i finansiranju teroristi~kih aktivnosti. Banka je du`na osigurati tajnost podataka o deviznim ra~unima, te ih ~uvati u skladu sa propisima. ^lan 34. Ministarstvo finansija propisuje uslove otvaranja, na~in vo|enja i zatvaranje ra~una rezidenata i nerezidenata. III. Devizno tr`i{te i kurs konvertibilne marke ^lan 35. Devizno tr`i{te, u smislu ovog Zakona, ~ine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vr{e unutar bankarskog sistema Bosne i Hercegovine koji se vr{e neposredno: a) izme|u banaka i rezidenata odnosno banaka i nerezidenata, b) izme|u banaka, c) izme|u banaka i rezidenata koji obavljaju mjenja~ke poslove. Zabranjena je kupovina i prodaja deviza i strane gotovine izvan deviznog tr`i{ta. ^lan 36. Banke na deviznom tr`i{tu kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu u svoje ime i za svoj ra~un, u svoje ime a za ra~un rezidenta i nerezidenta i u ime i za ra~un rezidenta i nerezidenta. Banke mogu na stranim deviznim tr`i{tima kupovati devize i stranu gotovinu. ^lan 37. Na deviznom tr`i{tu mogu se kupovati i prodavati devize i strana gotovina promptno i na termin. Promptna kupovina, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja sa rokom dospije}a odmah, a najkasnije u roku od dva radna dana. Terminska kupovina, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja koja se vr{i u roku koji je du`i od dva radna dana od zaklju~enja ugovora. ^lan 38. Mjenja~ke poslove mogu obavljati banke kao i rezidenti - druga pravna lica i poduzetnici koji imaju zaklju~en ugovor sa bankom, ovla{tenje Ministarstva i registrovani su za obavljanje mjenja~kih poslova (u daljnjem tekstu: mjenja~i). Mjenja~ke poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj ra~un, a rezidenti - druga pravna lica i poduzetnici u svoje ime, a za ra~un banke. Rezidenti - druga pravna lica i poduzetnici mjenja~ke poslove obavljaju na osnovu ugovora o obavljanju mjenja~kih poslova zaklju~enih sa bankom, na odre|eno vrijeme do godinu dana. Zahtjev za dobijanje ovla{tenja o obavljanju mjenja~kih poslova rezidenti iz stava 3. ovog ~lana podnose Ministarstvu. Vlada Federacije propisuje uslove i na~in obavljanja mjenja~kih poslova i uslove za izdavanje ovla{tenja. ^lan 39. Uz zahtjev za dobijanje ovla{tenja iz ~lana 38. stav 4. ovog Zakona rezidenti iz ~lana 38. stav 3. podnose Ministarstvu: a) ugovor o obavljanju mjenja~kih poslova, zaklju~en izme|u banke i rezidenta - drugog pravnog lica ili poduzetnika, b) za pravno lice rje{enje iz sudskog registra, odnosno za poduzetnika rje{enje nadle`nog organa iz kojeg je vidlji - vo da je pravno lice, odnosno poduzetnik registrovan za obavljanje mjenja~kih poslova, c) rje{enje nadle`nog organa o ispunjenju minimalnih tehni~kih uslova za rad u skladu sa va`e}im propisima. ^lan 40. Ministarstvo }e odbiti zahtjev za izdavanje ovla{tenja za obavljanje mjenja~kih poslova ako utvrdi da rezident - drugo pravno lice ili poduzetnik ne ispunjavaju uslove za obavljanje mjenja~kih poslova. Ministarstvo }e oduzeti ovla{tenje za obavljanje mjenja~kih poslova ako: a) rezident - drugo pravno lice ili poduzetnik ne po~ne sa obavljanjem poslova u roku od 90 dana od dana izdavanja dozvole, b) je ovla{tenje pribavljeno na osnovu neistinite dokumenta - cije, odnosno neistinito prikazanih podataka, c) nakon izdavanja ovla{tenja nastupe okolnosti i/ili razlozi uslijed kojih rezident - drugo pravno lice ili poduzetnik vi{e ne ispunjava uslove na osnovu kojih je dobio ovla{tenje. ^lan 41. Doma}a va luta je konvertibilna marka (KM). Zvani~ni kurs konvertibilne marke odre|uje Centralna banka u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Kupovina i prodaja konvertibilne marke za euro vr{i se po kursu i uslovima odre|enim Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, a kurs konvertibilne marke prema ostalim stranim valutama formira se u skladu sa ponudom i potra`njom na deviznom tr`i{tu, ukoliko Centralna banka druga~ije ne odredi. Banke su du`ne javno isticati i objavljivati kurseve po kojima kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu. IV. Fizi~ki prijenos sredstava pla}anja ^lan 42. Strana gotovina, platne kartice i ~ekovi koji glase na stranu valutu mogu se slobodno unositi u Federaciju iz inostranstva, uz obavezu prijavljivanja u smislu ~lana 45. ovog Zakona. Slobodno je izno{enje platnih kartica u inostranstvo. ^lan 43. Vlada Federacije za rezidente i nerezidente - fizi~ka lica propisuje iznos do kojega se slobodno mogu iznositi konvertibilne marke iz Federacije u inostranstvo, kao i uslove pod kojima banke mogu iznositi konvertibilne marke iz Federacije u inostranstvo. ^lan 44. Vlada Federacije propisuje iznos strane gotovine i ~ekova koji glase na stranu valutu koje rezident fizi~ko lice mo`e iznositi iz Federacije u inostranstvo, kao i uslove pod kojima banke mogu iznositi stranu gotovinu i ~ekove iz Federacije u inostranstvo. Vlada Federacije propisuje uslove pod kojima nerezident mo`e iznositi u inostranstvo stranu gotovinu i ~ekove koje je stekao u skladu sa zakonom. ^lan 45. Rezidenti i nerezidenti du`ni su prilikom prelaska dr`avne granice carinskom organu prijaviti svako uno{enje odnosno izno{enje strane gotovine, konvertibilnih maraka i ~ekova, koji prelaze iznose koje propi{e Vlada Federacije. Obaveza iz stava 1. ovog ~lana odnosi se i na predstavnika, odgovorno lice ili punomo}nika, koji preko dr`avne granice za pravno lice ili poduzetnika prenosi stranu gotovinu, konvertibilne marke i ~ekove. ^lan 46. Stranu gotovinu, ~ekove i konvertibilne marke, koje su organi kontrole privremeno oduzeli uz izdavanje potvrde i pokretanja postupka zbog osnovane sumnje da je izvr{en prekr{aj ili krivi~no djelo, du`ni su da deponuju do okon~anja postupka na poseban privremeni ra~un Ministarstva ili da ih stave u depo kod banke u roku od dva radna dana od dana njihovog oduzimanja. Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 15 V. Izvje{tavanje ^lan 47. Banke i mjenja~i su du`ni izvje{tavati Agenciju a rezidenti i nerezidenti su du`ni izvje{tavati nadle`ne organe o obavljanju deviznih poslova iz ovog Zakona. Nadle`ni organi iz ~lana 48. ovog Zakona propisuju, u okviru svoje nadle`nosti, bankama mjenja~ima, ostalim rezidentima i nerezidentima sadr`aj i rokove izvje{tavanja o obavljanju deviznih poslova iz ovog Zakona, kao i na~in tog izvje{tavanja. Obveznici izvje{tavanja iz stava 1. ovog ~lana du`ni su da bez odlaganja Agenciji odnosno drugom nadle`nom organu omogu}e uvid u poslovne knjige i stave na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju. VI. Nadzor nad deviznim poslovanjem ^lan 48. Nadzor nad deviznim poslovanjem u skladu sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona obavljaju: Agencija, Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija - Devizni odjel Finansijske policije - Financijske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Devizni odjel Finansijske policije) i carinski organi, svako u okviru svojih nadle`nosti. ^lan 49. Nadzorna tijela moraju me|usobno razmjenjivati informa - cije koje su im potrebne u postupku nadzora te obavje{tavati o ustanovljenim nepravilnostima, ako su ti nalazi va`ni za rad drugog nadzornog tijela. Dostavljanje podataka o nadziranoj osobi koji su potrebni u postupcima nadzora ne smatra se odavanjem slu`benih tajni. Nadzorna tijela uredit }e sadr`aj i na~in me|usobnog obavje{tavanja sporazumom o razmjenjivanju informacija ili drugim aktima. ^lan 50. Agencija nadzire devizno poslovanje banaka i mjenja~a. ^lan 51. Devizni odjel Finansijske policije nadzire primjenu i proved - bu ovog Zakona te poslovanje rezidenata i nerezidenata kada svoju privrednu ili drugu djelatnost obavljaju na teritoriji Federacije. Rezidenti i nerezidenti iz stava 1. ovog ~lana moraju deviznom inspektoru omogu}iti nesmetano obavljanje inspekcij - skog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju kao i podatke za djelatnost koju rezident obavlja u inostranstvu. ^lan 52. Carinski or gan vr{i kontrolu izno{enja iz Federacije u inostranstvo i uno{enja u Federaciju iz inostranstva strane gotovine, konvertibilnih maraka i ~ekova u putni~kom, robnom i po{tanskom saobra}aju. ^lan 53. Carinski or gan, uz izdavanje potvrde, mo`e na grani~nom prijelazu privremeno oduzeti od rezidenta i nerezidenta iznos konvertibilnih maraka, strane gotovine i ~ekova koji prelaze iznos koji propi{e Vlada Federacije. ^lan 54. Rezidenti i nerezidenti moraju nadzornim organima iz ~lana 48. ovog Zakona omogu}iti nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju kao i podatke za djelatnost koju rezident obavlja u inostranstvu. ^lan 55. Prekr{ajni postupak pokre}e se i vodi u skladu sa propisima kojima se ure|uje prekr{ajni postupak. VII. Kaznene odredbe Krivi~na djela ^lan 56. Ko se neovla{teno bavi kupovinom ili prodajom strane gotovine ili organizuje mre`u preprodavaca ili posrednika, a vrijednost prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ^lan 57. Odgovorno lice koje sklapanjem ugovora, organizovanjem posla ili na drugi na~in ostvaruje za pravno lice kupovinu, prodaju ili posreduje u kupovini ili prodaji strane gotovine suprotno ovom Zakonu ili u pravnom licu organizuje mjenja~ke poslove suprotno ovom Zakonu, a iznos prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora od {est mjeseci do pet godina. Prekr{aji ^lan 58. Nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj rezident - pravno lice i nerezident - pravno lice ako pla}a ili izdaje nalog za pla}anje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaklju~uje ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost (~lan 7. stav 5.). Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u banci, rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom do 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - poduzetnik i nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM. ^lan 59. Nov~anom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit }e se za prekr{aj rezident ako pri odobravanju kredita, te izdavanju garancije i jamstva u korist nerezidenta ne ugovori i od nerezidenta ne pribavi instrumente osiguranja naplate kojima se posti`e sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje i jamstva koje se daje (~lan 21. stav 7.). Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu nov~anom kaznom od 3.000 KM. ^lan 60. Nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 kaznit }e se za prekr{aj rezident - pravno lice: a) ako mjenja~ke poslove obavlja suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; b) ako ne omogu}i nesmetano obavljanje kontrole, uvid u poslovanje, te ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju i tra`ene podatke (~lan 54.). Za radnje iz stava 1. ta~ka b) ovog ~lana kaznit }e se i nerezident pravno lice nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM. Za radnje iz stava 1. ta~. a) i b) ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom od 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ta~. a) i b) ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - poduzetnik, a za radnje iz ta~ke b) istog stava nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM. Za radnje iz stava 1. ta~ka b) ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident - fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.500 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavljanja mjenja~kih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet kontrole, u najkra}em Broj 47 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.8.2010. trajanju od tri mjeseca i najdu`em trajanju do {est mjeseci osim za pla}anja i prijenose iz ~lana 2. ta~ka 9. ovog Zakona. ^lan 61. Nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj banka, rezident - pravno lice i nerezident - pravno lice: a) ako izvr{i nalog za pla}anje, odnosno prijenos inostran - stvu suprotno ~lanu 7. stav 2. ovog Zakona, b) ako dobit ostvarenu po osnovu izvo|enja investicijskih radova u inostranstvu, kao i devize koje je u skladu sa garantnim rokovima naru~ilac investicijskih radova zadr`ao kao garanciju za dobro izvr{enje posla, ne unese u Federaciju u roku od osam dana od dana izvr{enja investicijskih radova odnosno dana isteka garantnog roka (~lan 11.), c) ako dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu ne unese u Federaciju u skladu sa ovim Zakonom (~lan 12.), d) ako za robu ili uslugu koje nisu uvezene u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja ne izvr{i vra}anje unaprijed pla}enog iznosa u roku od osam dana od dana isteka roka od {est mjeseci (~lan 14. stav 2.), e) ako rezidenti, odnosno nerezidenti pla}anje i prijenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inostranstvu vr{e suprotno odredbi ~lana 15. ovog Zakona, f) ako rezident, odnosno nerezident pla}anje i prijenos sredstava radi sticanja vlasni{tva nad nekretninama u inostranstvu vr{i suprotno odredbi ~lana 17. ovog Zakona; g) ako pla}anje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na doma}em i stranom tr`i{tu kapitala vr{i suprotno odredbi ~lana 18. stav 1. ovog Zakona. h) ako pla}anje radi kupovine doma}ih vrijednosnih papira vr{i suprotno odredbi ~lana 18. stav 3. ovog Zakona, i) ako pla}anje radi kupovine stranih kratkoro~nih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu novca vr{i suprotno odredbi ~lana 19. stav 1. ovog Zakona, j) ako pla}anje vr{i radi kupovine doma}ih kratkoro~nih vrijednosnih papira suprotno ~lanu 19. stav 2. ovog Zakona, k) ako poslove s udjelima u investicijskim fondovima obavlja suprotno ~lanu 20. ovog Zakona, l) ako banka odobri kredit suprotno odredbi 21. stav 2. ovog Zakona, m) ako me|usobno odobravaju devizne kredite (~lan 21. stav 4.). n) ako finansijske kredite iz inostranstva ne koristi preko banke ili deviznog ra~una u inostranstvu otvorenog u skladu sa odredbama ovog Zakona (~lan 21. stav 5.), o) ako finansijske kredite preko banke u inostranstvu koristi suprotno ~lanu 21. stav 6., p) ako odobrava nerezidentima finansijske kredite sa rokom dospije}a kra}im od jedne godine kada to ovim zakonom nije dopu{teno (~lan 21. stav 8.), q) ako rezidenti i nerezidenti vr{e kreditiranje u doma}oj valuti (~lan 21. stav (9)), r) ako kreditne poslove zaklju~uju suprotno ~lanu 22. ovog Zakona, s) ako poslove kupovine potra`ivanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom zaklju~i suprotno ~lanu 24. stav 1. ovog Zakona, t) ako poslove kupovine potra`ivanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom zaklju~i suprotno ~lanu 24. stav 2. ovog Zakona, u) ako nerezident izvr{i kupovinu potra`ivanja i dugovanja suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 24. stav 3.), v) ako naplatu premije osiguranja, odnosno premije reosiguranja ili isplatu {tete vr{i suprotno ~lanu 27. ovog Zakona, w) ako vr{i transfer sredstava sa deviznog ra~una i ra~una u konvertibilnim markama prije izmirenja obaveza iz ~lana 32. ovog Zakona, x) ako banka ne osigura tajnost podataka (~lan 33. stav 2.), y) ako ne postupi u skladu sa propisanom obavezom izvje{tavanja iz ~lana 47. stav 1. ovog Zakona, z) ako Agenciji ili drugom nadle`nom organu ne omogu}i uvid u poslovne knjige i ne stavi im na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju (~lan 47. stav 3.); Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u banci, rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom od 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - poduzetnik i nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 3.000 KM do 12.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.500KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajanju od tri mjeseca i najdu`em trajanju do {est mjeseci. ^lan 62. Nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj banka, rezident - pravno lice i nerezident pravno lice: a) ako devize koriste suprotno ovom Zakonu (~lan 3. stav 1.), b) ako stranu gotovinu koristi suprotno propisima Vlade Federacije (~lan 3. stav 2.), c) ako pla}anje, napla}ivanje, prijenos i isplatu u Federaciji vr{i suprotno odredbama ovog Zakona (~lan 4. stav 1.), d) ako ne polo`i stranu gotovinu na svoj devizni ra~un kod banke (~lan 4. stav 3.), e) ako pla}anje i napla}ivanje po teku}im i kapitalnim poslovima ne vr{i preko banke (~lan 7. stav 1.), f) ako pla}anje, napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima vr{i suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 7. stav 3.), g) ako pla}anje po kapitalnim poslovima vr{i platnim karticama (~lan 7. stav 4.) h) ako pla}anje, napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima vr{i suprotno propisu Ministarstva (~lan 7. stav 6.), i) ako banka postupa suprotno odredbama ~lana 8. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona, j) ako devize koje je ostvario u inostranstvu, kao i devize koje je prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu ne unese u Federaciju (~lan 9.), k) ako banka ne dr`i devize u skladu sa Zakonom (~lan 29.), l) ako ima devizne ra~une kod banke u inostranstvu suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 30. stav 4.), m) ako devize ostvarene u skladu sa ovim zakonom ne dr`i kod banke, (~lan 31. stav 2.), n) ako dr`i na ra~unu kod banke konvertibilne marke koje nije ostvario napla}ivanjem po teku}im i kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim Zakonom (~lan 31. stav 3.), o) ako od banke kupi devize u iznosu ve}em od iznosa protuvrijednosti konvertibilne marke koju ostvari u skladu sa ovim Zakonom (~lan 31. stav 4.); p) ako kupi ili proda devize ili stranu gotovinu izvan deviznog tr`i{ta (~lan 35. stav 2.), Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 17 q) ako kupovinu i prodaju konvertibilne marke izvr{i po kursu i uslovima suprotno odredbama ~lana 41. stav 3. ovog Zakona, r) ako javno ne istakne i objavi kurseve po kojima kupuje i prodaje devize i stranu gotovinu (~lan 41. stav 4.), s) ako konvertibilne marke iznosi iz Federacije suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 43.), t) ako iz Federacije iznosi stranu gotovinu i strane ~ekove suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 44.), u) ako ne prijavi cariniku svako uno{enje, odnosno izno{enje strane gotovine i konvertibilnih maraka u vrijednosti koja prelazi iznose koje propi{e Vlada (~lan 45. stav 1.), kao i propise koji ure|uju spre~avanje pranja novca. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u banci, rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu, nov~anom kaznom od 2.500 KM do 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - poduzetnik i nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident - fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.500 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajanju od tri mjeseca i najdu`em trajanju do {est mjeseci. ^lan 63. Nov~anom kaznom od 1.500 KM do 12.000 KM kaznit }e se za prekr{aj rezident: a) ako sredstva pla}anja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu ne unese u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvr{enja usluge (~lan 10. stav 1.) b) ako sredstva pla}anja ostvarena po osnovu prodaje pla}ene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporu~uje u inostranstvo ne unese u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja (~lan 10. stav 3.), c) ako unaprijed pla}enu robu ili uslugu ne uveze u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja robe ili usluge (~lan 14. stav 1.), d) ako ne izvje{tava Ministarstvo o kreditnim poslovima u smislu ovog Zakona (~lan 25. stav 1.) Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom od 1.500 do 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - poduzetnik nov~anom kaznom od 1.500 do 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajanju od tri mjeseca i najdu`em trajanju do {est mjeseci. ^lan 64. Nov~anom kaznom od 1.500 KM kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice: a) ako pla}anje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu kapitala vr{i suprotno ~lanu 18. ovog Zakona, b) ako pla}a premiju osiguranja `ivota u inostranstvu nerezidentu - dru{tvu za osiguranje suprotno ~lanu 26. ovog Zakona, c) ako suprotno propisu Vlade Federacije, vr{i li~ni i fizi~ki prijenos sredstava (~lan 28. stav 2.). ^lan 65. Za prekr{aje iz ~lana 58. do 61. ovog Zakona, pored nov~ane kazne izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili koji su nastali izvr{enjem prekr{aja. Predmeti iz stava 1. ovog ~lana mogu se oduzeti i ako nisu svojina u~inioca prekr{aja ili njima ne raspola`e u~inilac prekr{aja. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, mo`e se izvr{iti djelimi~no oduzimanje predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili koji su nastali izvr{enjem prekr{aja ako pobude ili druge okolnosti pod kojima je prekr{aj izvr{en ukazuju da nije opravdano da se predmet oduzme u cjelini. ^lan 66. Nov~ane kazne, imovinska korist i sredstva pla}anja, kao i sredstva ostvarena prodajom predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvr{enje krivi~nog djela ili prekr{aja ili koji su nastali izvr{enjem krivi~nog djela ili prekr{aja upla}uju se na ra~un javnih prihoda bud`eta Federacije. Strana gotovina, devize i ostala sredstva pla}anja koja su oduzeta kao predmet izvr{enja krivi~nog djela ili prekr{aja, upla}uju se na ra~un javnih prihoda bud`eta Federacije. VIII. Prijelazne i zavr{ne odredbe ^lan 67. Postupci zapo~eti do stupanja na snagu ovog Zakona okon~at }e se po odredbama zakona koji je va`io u vrijeme izvr{enja djela. ^lan 68. Propise za provo|enje ovog Zakona donije}e nadle`ni organi u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 69. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o deviznom poslovanju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/98) i Zakon o kreditnim poslovima sa inostranstvom ("Slu`beni list RBiH", br: 2/92 i 13/94). ^lan 70. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU Progla{ava se Zakon o deviznom poslovanju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 14. srpnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 29. srpnja 2010. godine. Broj 01-02-433/10 30. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU I. Op}e odredbe ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uje se: a) poslovanje izme|u rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima pla}anja i u konvertibilnim markama, b) poslovanje izme|u rezidenata u stranim sredstvima pla}anja,
Zakon o dopuni Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 45/10 29.07.2010 SN FBiH 98/17, SN FBiH 43/13, SN FBiH 08/00, SN FBiH 6/98 administartive takse,takse,tarife,dopuna ZAKON O DOPUNI ZAKONA O FEDERALNIM ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH ADMINISTRATIVNIH TAKSI ^lan 1. U Zakonu o federalnim administrativnim taksama i Tarifi federalnih administrativnih taksi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 6/98 i 8/00), u Tarifi federalnih administrativnih taksi u tarifnom broju 7. dodaje se nova ta~ka 3. koja glasi: "3. Za rje{enje o izboru ili promjeni entitetskog dr`avljanstva 90,- KM ". ^lan 2. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 40/10 14.07.2010 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,poreska uprava,izmjene i dopune ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJUPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE^lan 1.U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH, br.: 33/02, 28/04 i 57/09) u~lanu 1. u stavu 1. iza rije~i: "poreznih zakona" pi{e se zarez idodaju rije~i: "Zakona o jedinstvenom sistemu registracije,kontrole i naplate doprinosa".Stav 2. mijenja se i glasi:"Ovaj zakon se odnosi na provo|enje i izvr{avanje aktivnostiiz oblasti svih vrsta federalnih, kantonalnih, gradskih i op}inskihporeza, doprinosa, taksi, posebnih naknada, ~lanarina turisti~kihzajednica, ~lanarina obrtni~kih komora i nov~anih kazni zaporezne prekr{aje."Iza stava 2. dodaju se st. 3., 4., 5. i 6. koji glase:"Pod taksama, u smislu stava 2. ovog ~lana, podrazumijevajuse taksa na istaknutu firmu i taksa za dr`anje aparata za igre nasre}u i zabavne igre.Pod posebnim naknadama, u smislu stava 2. ovog ~lana,podrazumijevaju se op}a vodna naknada, naknada za kori{tenjeop}e korisnih funkcija {ume i posebna naknada za za{titu odprirodnih i drugih nesre}a.Pod ~lanarinama turisti~kih zajednica, u smislu stava 2. ovog~lana, podrazumijevaju se ~lanarine koje su du`ni pla}ati pravnai fizi~ka lica (samostalni preduzetnici) u odre|enom procentu odostvarenog ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem odre|enedjelatnosti utvr|ene Uredbom o ~lanarinama u turisti~kimzajednicama.Pod ~lanarinom obrtni~kih komora, u smislu stava 2. ovog~lana, podrazumijeva se ~lanarina koju su du`ni pla}ati obrtnici ilica koja obavljaju srodne djelatnosti u odre|enom procentuutvr|enom Pravilnikom o visini ~lanarine, njenoj raspodjeliizme|u udru`enja obrtnika i udru`enja lica koja obavljaju srodnedjelatnosti, obrtni~kih komora kantona i Obrtni~ke komoreFederacije Bosne i Hercegovine."^lan 2.U ~lanu 3. u stavu 1. ta~ka (1) mijenja se i glasi:"(1) Porezi, doprinosi, takse, posebne naknade, ~lanarine inov~ane kazne:–Porez je nov~ani iznos koji je porezni obveznik du`anpla}ati bud`etu u skladu sa poreznim zakonima,–Doprinos je nov~ani iznos koji je porezni obveznikdu`an pla}ati vanbud`etskim fondovima u skladu sapropisima koji reguliraju te obaveze,–Takse su nov~ane obaveze koje je porezni obveznikdu`an pla}ati u skladu sa zakonima kojima se regulirajutakse na istaknutu firmu i takse na aparate za igre nasre}u i zabavne igre,–Posebne naknade su nov~ani iznosi koje su du`ni pla}atiporezni obveznici u skladu sa ~l. 169. i 170. Zakona ovodama, ~lanom 60. stav 1. ta~ka a) Zakona o {umama iu skladu sa ~lanom 180. Zakona o za{titi i spa{avanjuljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a,–^lanarine turisti~kih zajednica su nov~ane obaveze kojesu du`ni pla}ati porezni obveznici u skladu sa Uredbomo ~lanarinama u turisti~kim zajednicama,–^lanarine obrtni~kih komora su nov~ane obaveze kojesu du`ni pla}ati ~lanovi obrtni~ke komore u skladu saZakonom o obrtu i srodnim djelatnostima,–Nov~ane kazne su nov~ani iznosi evidentirani u registrunov~anih kazni prema poreznim prekr{ajima i koje senapla}uju u postupku prinudne naplate.".U stavu 1. ta~ka (4) mijenja se i glasi:" (4) Porezna tajna su sve informacije ili podaci o poreznomobvezniku kojima raspola`u porezni organi, izuzev:–informacija i podataka za koje porezni obveznik upisanom obliku izjavi da se ne smatraju poreznomtajnom;–informacija i podataka datih u takvom obliku da se nemogu povezati sa pojedina~nim poreznim obveznikomili ga se na drugi na~in ne mo`e identifikovati;–podataka o naplati poreza koji se, prema odredbamaovog zakona, javno objavljuju.Porezne informacije i podaci koji se smatraju poreznomtajnom mogu se dati :–organima nadle`nim za poduzimanje mjera i aktivnostisa ciljem utvr|ivanja poreznih obaveza, odgovornosti zaporezne prekr{aje i porezna krivi~na djela ;–stranim poreznim vlastima u skladu sa me|unarodnimugovorima i–drugim licima uz pisani pristanak poreznog obveznika."U stavu 1. u ta~ki (7) iza zagrade od rije~i "OOPP" umjestozareza stavlja se ta~ka, a ostali tekst se bri{e.U stavu u 1. ta~ki (9) rije~ "radnik" zamjenjuje se rije~ju"zaposlenik".^lan 3.U ~lanu 4. stav 2. mijenja se i glasi:"Poreznom upravom rukovodi direktor Porezne uprave (udaljnjem tekstu: direktor). Direktor ima zamjenika. Direktora izamjenika direktora imenuje Vlada Federacije, na prijedlog Broj 40–Stranica 10SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 14.7.2010.federalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: ministar) na pe-riod od ~etiri godine sa mogu}no{}u novog imenovanja."U stavu 3. prva re~enica se mijenja i glasi:"Porezna uprava je organizirana na dva nivoa i to na nivouSredi{njeg ureda i nivou kantonalnih poreznih ureda sapripadaju}im poreznim ispostavama".Stav 5. mijenja se i glasi:"Direktor, uz saglasnost ministra a prema provedenojproceduri utvr|enoj u Poglavlju IV. Zakona o dr`avnoj slu`bi uFederaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 29/03, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), postavlja i razrje{avarukovodioce sektora unutar Sredi{njeg ureda, rukovodiocekantonalnih poreznih ureda i {efove poreznih ispostava."Stav 6. bri{e se.^lan 4.U ~lanu 5. u st. 3. i 4. rije~i: "Na zahtjev Porezne uprave,Carinska uprava }e joj" zamjenjuju se rije~ima: "U ciljume|usobne saradnje, Uprava za indirektno oporezivanje }ePoreznoj upravi".Iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:"Porezna uprava du`na je razmjenjivati informacije saodgovaraju}im organima u Republici Srpskoj i Br~ko Distriktu ucilju ve}eg po{tivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta."Dosada{nji stav 7. postaje stav 8. mijenja se i glasi:"Porezna uprava i Uprava za indirektno oporezivanje du`nesu koordinirati aktivnosti i obostrano razmjenjivati informacijesa odgovaraju}im organima u Republici Srpskoj i Br~koDistriktu u cilju ve}eg po{tivanja poreznih zakona oba entiteta iDistrikta."^lan 5.U ~lanu 7. u stavu 1. rije~i: "Porezna uprava i njeni radnici"zamjenjuju se rije~ju "zaposlenici", a rije~i: "imat }e" rije~ju"imaju".U stavu 1. u alineji 14. rije~i: "vode postupak i izri~u kazne"zamjenjuju se rije~ima: "izdaju prekr{ajne naloge".U stavu 1. u alineji 18. rije~ "{ezdeset (60)" zamjenjuje serije~ju "stotinudvadeset (120)".Stav 2. mijenja se i glasi:"Zaposlenicima poreznog organa nije dozvoljeno da budu uorganima politi~kih stranaka, niti u zakonodavnoj vlasti na bilokojem nivou."^lan 6.U ~lanu 9. u stavu 1. rije~ "Radnici" zamjenjuje se rije~ju"Zaposlenici".^lan 7.U ~lanu 10. u st. 1. i 2. rije~ "Radnici" zamjenjuje se rije~ju"Zaposlenici".U stavu 2. iza rije~i: "Poreznoj upravi" pi{e se ta~ka, a rije~i:"ili poreznom obvezniku" bri{u se.Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:" Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je organ odzna~aja za javnu sigurnost."^lan 8.Iza ~lana 12. dodaje se novi ~lan 12a. koji glasi:" 12a.Na prijedlog ministra Vlada Federacije mo`e donijeti odlukukojom }e utvrditi pravo zaposlenika Porezne uprave koji rade naposlovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, na posebandodatak u visini do 20% od osnovne pla}e.Odlukom iz stava 1. ovog ~lana utvrdit }e se poslovi kodkojih postoje posebni uvjeti rada i procent posebnog dodatka zate poslove."^lan 9.Iza ~lana 15. dodaje se novi ~lan 15a. koji glasi:"15a.Identifikacioni broj dodijeljen poreznom obvezniku oduzet}e se u sljede}im slu~ajevima:1.ako se utvrdi da je identifikacioni broj dodijeljen bezpodno{enja propisane dokumentacije ili ako je la`nadokumentacija, odnosno la`ne informacije kori{tene upostupku dodijele identifikacionog broja;2.ako je nakon izdavanja identifikacionog broja zakono-davac propisao druge uvjete za poreznu registraciju iidentifikaciju poreznog obveznika, a porezni obveznik nepostupiuskladusaizmjenjenomzakonskomregulativom;3.ako nadle`ni sud utvrdi da je upis u sudski registar bionedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv,4.u drugim slu~ajevima u kojima se utvrdi da je dodjelaidentifikacionog broja bila nedopustiva ili je naknadnopostala nedopustiva.Postupak oduzimanja identifikacionog broja provodi se nazahtjev lica koje ima pravni interes ili po slu`benoj du`nosti, uskladu sa odredbama upravnog postupka. Postupak provodiorganizaciona jedinica Porezne uprave koja je i dodijelilaidentifikacioni broj poreznom obvezniku."^lan 10.U ~lanu 16. u stavu 3. iza rije~i: "dostavlja poreznom organurje{enje o sudskoj registraciji sa prilozima" dodaju se rije~i: "iizvod iz sudskog registra koji ne mo`e biti stariji od trideset (30)dana od dana izdavanja".^lan 11.U ~lanu 18. iza stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:"Organ uprave ili drugi nadle`ni organ koji vodi evidenciju oimovini i upisuje promjene o vlasni{tvu nad imovinomobavje{tava nadle`ni Porezni ured o svim promjenama u roku odpet (5) radnih dana od dana takve upisane promjene kod subjektanad ~ijom imovinom je Porezna uprava upisala zakonskuhipoteku."^lan 12.U ~lanu 20. u stavu 6. u ~etvrtom redu rije~i: "na floppydisketi" zamjenjuju se rije~ima: "elektronskim putem".U stavu 7. na kraju prve re~enice umjesto ta~ke pi{e se zarez idodaje sljede}e rije~i: "a ukoliko se radi o prijavi podnesenojelektronskim putem, prijava se potpisuje u skladu sa Zakonom oelektronskom potpisu".^lan 13.U ~lanu 22. iza stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:" Porezna uprava ima ovla{tenje izmijeniti poreznu prijavupodnesenu od poreznog obveznika ukoliko utvrdi da poreznaprijava nije ispravno podnesena ili ne sadr`i ta~ne podatke.Izmjenu porezne prijave Porezna uprava mo`e izvr{iti tek poisteku roka iz stava 4. ovog ~lana i po proceduri propisanoj ovimzakonom."^lan 14.U ~lanu 27. stav 1. mijenja se i glasi:"Porezna obaveza je obaveza poreznog obveznika da platiporez, doprinose, takse i nov~ane kazne uklju~uju}i i pripadaju}ekamate u skladu sa poreznim zakonima i zakonima kojima seure|uju pitanja doprinosa i odnosnih taksi i nov~anih kazni."^lan 15.U ~lanu 28. u stavu 1., u drugom redu iza rije~i "du`no"dodaju se rije~i: "obustaviti i", a u petom redu iza rije~i "kada"dodaje se rije~ "je", u {estom redu iza rije~i "poduzetnik" rije~"naplati" se bri{e, a dodaju se rije~i: "bilo du`no obustaviti inaplatiti".^lan 16.U ~lanu 29. u stavu 1. u alineji 1., iza rije~i "direktor" dodajuse rije~i: "ili osniva~". Srijeda, 14.7.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 40–Stranica 11^lan 17.^lan 36. mijenja se i glasi:"Izmirenje porezne obaveze podrazumijeva pla}anjeukupnog iznosa poreza, doprinosa, taksi i nov~anih kazniuklju~uju}i i pripadaju}e kamate.Pla}anje poreza obavlja se u iznosu i rokovima u skladu saporeznim zakonima.Pla}anje doprinosa obavlja se u skladu sa odredbama Zakonao doprinosima.Pla}anje takse obavlja se u gotovini ili putem ra~una u skladusa propisima kojima su regulirane takse.Pla}anje nov~anih kazni evidentiranih u registru nov~anihkazni koje se napla}uju u postupku prinudne naplate obavlja se uskladu sa odredbama Poglavlja XI. Zakona.Pla}anje obaveza iz st. od 2. do 5. ovog ~lana izvr{ava seputem OOPP na propisane ra~une u zakonskom sredstvupla}anja u Bosni i Hercegovini."^lan 18.U ~lanu 40. stav 3. mijenja se i glasi:"Razrez se poni{tava ili mijenja samo ako rukovodilacnadle`nog poreznog ureda odredi da se razrez poni{tava ilimijenja, ili prema presudi nadle`nog suda. Ova pravila se ne}eprimijeniti ako se razrez mijenja zbog izmjene porezne prijave odporeznog obveznika."^lan 19.U ~lanu 43. stav 3. mijenja se i glasi:"Nakon {to poreznom obvezniku bude uru~en nalog zapla}anje u skladu sa ~lanom 3. stav 1. ta~ka (12) Zakona i akoporezna obaveza ostane nepla}ena, rukovodilac nadle`nogporeznog ureda donosi rje{enje o pokretanju postupka prinudnenaplate, a to rje{enje dostavlja se poreznom obvezniku prijepoduzimanja konkretnih mjera prinudne naplate."U stavu 5. u alineji 4. iznos "250,00 KM" zamjenjuje seiznosom "300,00 KM".^lan 20.U ~lanu 45. u stavu 1. u alineji 1., iza rije~i "tro{ak" dodaje serije~ "prinudne".^lan 21.U ~lanu 46. u stavu 2. iza rije~i "obvezniku" umjesto ta~kepi{e se zarez i dodaju rije~i: "u skladu sa ~lanom 3. ta~ka (12)Zakona".^lan 22.U ~lanu 47. u stavu 1. u alineji 5. ta~ka 2. mijenja se i glasi:"2. ne postoji obra~un ili postoje gre{ke u obra~unu kamatena zaka{njelo pla}anje, ili".U stavu 2. rije~ "dostavljeno" zamjenjuje se rije~ju "uru~eno"i iza rije~i "obvezniku" dodaju se rije~i: "u skladu sa ~lanom 3.ta~ka (12) Zakona".^lan 23.U ~lanu 48. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:"Ukoliko je rje{enje o obustavi doneseno iz razloga {to jeistekao period u kojem je porezna obaveza naplativa (~lan 47.stav 1. alineja 1.) u istom rje{enju odredit }e se da se poni{tavajupoduzete radnje u postupku naplate i da se poni{tava izvr{enirazrez tih poreznih obaveza."Dosada{nji stav 2. postaje stav 3.^lan 24.U ~lanu 50. u stavu 1. u ~etvrtom redu rije~ "svu" se bri{e, a upetom redu iza rije~i "obveznika" dodaju se rije~i: "u visinidvostrukog iznosa duga".Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:"Konkretnu imovinu i imovinska prava na kojima se upisujezakonska hipoteka u visini dvostrukog iznosa duga odre|ujePorezna uprava nakon pribavljanja podataka o imovini iimovinskim pravima poreznog obveznika i nakon procjenevrijednosti konkretne imovine i imovinskih prava od ovla{tenogsudskog vje{taka koju osigurava porezni obveznik. Ako porezniobveznik nema imovine i imovinskih prava u vrijednosti koja jejednaka dvostrukom iznosu duga, zakonska hipoteka se upisujena svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika."St. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.Dosada{nji stav 2. koji postaje stav 3. mijenja se i glasi:"Zakonska hipoteka iz stava 1. ovog ~lana traje do izmirenjaporezne obaveze ili poni{tenja razreza poreza."U stavu 4. koji postaje stav 5. rije~ "svu" se bri{e.Iza stava 4., koji postaje stav 5., dodaje se novi stav 6. kojiglasi:"Poreznom obvezniku ~ija je sva imovina i imovinska pravaili njihov dio postala predmetom zakonske hipoteke zbogporeznog duga, koji u cilju izmirenja tog duga ho}e da prodasvoju cjelokupnu imovinu i imovinska prava ili njihov dio,Porezna uprava dozvolit }e njihovu prodaju, ukoliko kupac teimovine i imovinskih prava izvr{i uplatu cijene te imovine iimovinskih prava dogovorene izme|u poreznog obveznika -du`nika i kupca na odgovaraju}e ra~une javnih prihoda. Cijenakoju dogovore prodavac-du`nik i kupac mora biti zasnovana naprocjeni vrijednosti predmetne imovine i imovinskih pravasa~injenoj od sudskog vje{taka odgovaraju}e struke."Dosada{nji stav 5. postaje stav 7.Stav 5. koji postaje stav 7. mijenja se i glasi:"Nadle`ni porezni ured du`an je u roku od dva (2) radna dananakon izmirenja odgovaraju}e porezne obaveze, odnosno nakonuplate sredstava ostvarenih prodajom du`nikove imovine iimovinskih prava na ra~une javnih prihoda - bilo da je tu uplatuizvr{io sam porezni obveznik - du`nik ili kupac sve ili dijelaimovine i imovinskih prava du`nika u skladu sa utvr|enimprocedurama, izvr{iti brisanje hipoteke u istom uredu (uredima)u kojem su bila i evidentirana."^lan 25.U ~lanu 51. u stavu 6. rije~ "dostave" zamjenjuje se rije~ju"uru~enja".^lan 26.U ~lanu 54. u stavu 11. rije~i: "poreznu obavezu i tro{kove"zamjenjuju se rije~ima: "tro{kove postupka prinudne naplate,kamate i poreznu obavezu".^lan 27.U ~lanu 55. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:"Na~in i postupak davanja i preuzimanja zaplijenjeneimovine iz stava 1. ovog ~lana propisat }e Vlada Federacijepodzakonskim aktom u roku od {ezdeset (60) dana od danastupanja na snagu ovog zakona."Dosada{nji stav 2. postaje stav 3.^lan 28.U ~lanu 57. u stavu 1. iza rije~i "obaveze" dodaju se rije~i: "upostupku prinudne naplate".^lan 29.U ~lanu 58. u stavu 4. rije~ "direktor" zamjenjuje se rije~ima:"Federalno ministarstvo finansija".^lan 30.U ~lanu 63. u stavu 3. u alineji 3., rije~i: "posebne takse"zamjenjuju se rije~ju "kamate".^lan 31.U ~lanu 64. u stavu 1. rije~i: "drugih radnika" zamjenjuju serije~ju "zaposlenika" , a umjesto ta~ke na kraju teksta stavlja sezarez i dodaju rije~i: "u skladu sa zakonom".^lan 32.U ~lanu 66. u stavu 5. rije~i: "druga~ije ne odlu~i direktor ili,u slu~aju odsustva direktora, njegov zamjenik" zamjenjuju serije~ima: "postoji osnov za obnovu postupka".Stav 7. mijenja se i glasi:"Ako prilikom kontrole zaposlenik Porezne uprave otkrije daporezni obveznik posluje nezakonito, tada }e ovo predstavljati Broj 40–Stranica 12SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 14.7.2010.osnov za privremeno obustavljanje poslovnih aktivnostiporeznog obveznika pe~a}enjem njegovih poslovnih prostorija.Nezakonito poslovanje u smislu ovog zakona uklju~ujeposlovanjebezdozvole,neprijavljivanjezaposlenika,poslovanje sa robom kojoj se ne zna porijeklo, neevidentiranjeprometa u skladu sa poreznim zakonima i onemogu}avanjeovla{tenim zaposlenicima da u skladu sa ovim zakonom izvr{einspekcijski nadzor ili neku drugu zakonom propisanu radnju."^lan 33.U ~lanu 67. u stavu 1. rije~i: "kao dokaze" bri{u se.Stav 2. bri{e se.^lan 34.U ~lanu 71. u stavu 1. na kraju teksta umjesto ta~ke stavlja sezarez i dodaju rije~i: "vode}i ra~una o pripadnosti prihoda".^lan 35.U nazivu Poglavlja XV. rije~ "ZASTARE" zamjenjuje serije~ima: "I ZASTARA ".^lan 36.U ~lanu 73. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi:"- za porez i kaznu koja se odnosi na taj porez u roku od pet(5) godina nakon {to je porezna prijava za taj porez podnesena ilinakon isteka zakonskog roka za podno{enje porezne prijave,ra~unaju}i od dana koji je kasnije nastupio".U stavu 2. alineja 1. mijenja se i glasi:"- za porez ili kaznu koja se odnosi na taj porez, ako jeporezna prijava za taj porez la`na ili ako porezna prijava za tajporez nije podnesena".^lan 37.U ~lanu 74. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi:"- u roku od pet (5) godina nakon {to je prijava za taj porezpodnesena od poreznog obveznika, ili ".U stavu 1. iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:"- u roku od pet (5) godina od dana izvr{nosti porezneobaveze koju je utvrdila Porezna uprava podno{enjem prijave uime poreznog obveznika ili rje{enjem o dodatno utvr|enimporeznim obavezama".Dosada{nja alineja 2. postaje alineja 3.^lan 38.Iza ~lana 74. dodaje se novi ~lan 74 a., koji glasi:"^lan 74a.Zastarjevanje prava na razrez i prava na naplatu poreza,kamata, tro{kova prinudne naplate i nov~anih kazni prekida sesvakom slu`benom radnjom nadle`nog poreznog organapoduzetoj u cilju razreza i naplate poreza.Poslije svakog prekida zastarijevanje po~inje te}i iznova, avrijeme koje je pro{lo prije prekida ne ra~una se u zakonomodre|eni rok za zastarjelost."^lan 39.U ~lanu 76. st. 2. i 3. mijenjaju se i glase:"@alba se neposredno predaje ili {alje po{tom organu koji jedonio prvostepeno rje{enje u roku od osam (8) dana od danaprijema prvostepenog rje{enja.Kad prvostepeni organ na|e da je podnesena `albadopu{tena, pravovremena i izjavljena od ovla{tenog lica, apobijano rje{enje nije zamijenio novim rje{enjem, u skladu sazakonom, du`an je bez odga|anja, a najkasnije u roku od osam(8) dana od dana prijema `albe poslati `albu Ministarstvu narje{avanje."Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:"Ministarstvo kao drugostepeni organ rje{ava po `albi u rokuod trideset (30) dana od dana prijema `albe od prvostepenogorgana."Dosada{nji stav 4. postaje stav 5.^lan 40.^lan 77. bri{e se.^lan 41.U ~lanu 78. u st. 1., 2. i 3. rije~i: "Vrhovnom sudu Federacije"zamjenjuju se rije~ima: " nadle`nom sudu u Federaciji".^lan 42.^lan 81. mijenja se i glasi:"Pravno lice koje prekr{i bilo koju proceduru registriranjakod Porezne uprave prema Poglavlju VI. Zakona ili koje se neregistruje na vrijeme bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosuod 1.000,00 KM do 10.000,00 KM.Fizi~ko lice koje prekr{i bilo koju proceduru registriranjakod Porezne uprave prema Poglavlju VI. Zakona ili koje se neregistruje na vrijeme bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosuod 200,00 KM do 2.000,00 KM."^lan 43.^lan 84. mijenja se i glasi:"Pravno lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznojupravi na na~in propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonomFederacije, bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od2.000,00 KM do 20.000,00 KM.Fizi~ko lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravina na~in propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonomFederacije, bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od300,00 KM do 3.000,00 KM.Za svaku prijavu koju mora sa~initi Porezna uprava u imeporeznog obveznika propisuje se nov~ana kazna u iznosu od500,00 KM do 50.000,00 KM."^lan 44.^lan 88. mijenja se i glasi:"Pravno lice koje se ne pridr`ava procedura za vo|enjeknjiga i evidencija koje je du`no voditi u skladu sa poreznimzakonima i koje ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave urokovima propisanim poreznim zakonima, bit }e ka`njenonov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM.Fizi~ko lice koje se ne pridr`ava procedura za vo|enje knjigai evidencija koje je du`no voditi u skladu sa poreznim zakonima ikoje ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave u rokovimapropisanim poreznim zakonima, bit }e ka`njeno nov~anomkaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM."^lan 45.Iza ~lana 94. dodaju se ~l. 94a. i 94b. koji glase:"^lan 94a.Pravno lice koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje muje rje{enjem nalo`io porezni inspektor, bit }e ka`njenonov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM.Fizi~ko lice koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje muje rje{enjem nalo`io porezni inspektor, bit }e ka`njenonov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM.^lan 94b.Pravno lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz ~lana 66.Zakona, bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00KM do 30.000,00 KM.Fizi~ko lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz ~lana 66.Zakona, bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od 500,00KM do 5.000,00 KM."^lan 46.^lan 96. mijenja se i glasi:"Porezna uprava du`na je, na zahtjev poreznih obveznika,davati mi{ljenja i odgovore na pitanja u vezi sa primjenompropisa kojima se reguliraju porezi, doprinosi i takse, a za ~ijunaplatu i kontrolu je nadle`na.Na~in i postupak davanja mi{ljenja iz prethodnog stavapropisat }e ministar podzakonskim aktom u roku od {ezdeset (60)dana od dana stupanja na snagu ovog zakona." Srijeda, 14.7.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 40–Stranica 13^lan 47.Zakonodavno-pravne komisije oba doma ParlamentaFederacije Bosne i Hercegovine utvrdit }e pre~i{}eni tekstZakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.^lan 48.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanjau "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHStjepan Kre{i},s.r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHSafet Softi},s.r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 09/10 26.02.2010 zakon,porez,dohodak Petak, 26.2.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 9 – Strana 93 UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O PRESTANKU VA@ENJA ZAKONA O PRAVIMA RAZVOJA^ENIH BRANITELJA I ^LANOVA NJIHOVIH OBITELJI Progla{ava se Zakon o prestanku va`enja Zakona o pravima raz voja~enih branitelja i ~lanova njihovih obitelji koji je donio Par - la ment Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 24. ve - lja~e 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 25. velja~e 2010. godine. Broj 01-02-96/10 25. velja~e 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O PRESTANKU VA@ENJA ZAKONA O PRAVIMA RAZVOJA^ENIH BRANITELJA I ^LANOVA NJIHOVIH OBITELJI ^lanak 1. Zakon o pravima razvoja~enih branitelja i ~lanova njihovih obitelji ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 61/06, 27/08 i 32/08), prestaje va`iti 01.05.2010. godine. ^lanak 2. Nakon stupanja na snagu ovog zakona ne}e se uzimati u razmatranje novi zahtjevi. ^lanak 3. Korisnicima koji su ostvarili pravo na nov~anu naknadu za vrijeme neuposlenosti isplate }e se vr{iti zaklju~no sa 30.04.2010. godine. Pravno dejstvo rje{enja po kome je ostvarena naknada po Zakonu o pravima razvoja~enih branitelja i ~lanova njihovih obitelji prestaje va`iti 30.04.2010. godine. Neispla}ene naknade koje su obra~unate na temelju rje{enja koja su izdata do stupanja na snagu ovog zakona (zaostale a neispla}ene naknade), ostaju kao obveza tijela propisanih Zakonom iz ~lanka 1. ovoga zakona. ^lanak 4. Korisnicima koji su pravo na mirovinu ostvarili na temelju Zakona iz ~lanka 1. ovoga zakona vr{it }e se isplata mirovine sukladno rje{enjima kojima je to pravo priznato do dono{enja jedinstvenog zakona o povoljnijem umirovljenju sudionika domovinskog rata. ^lanak 5. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O PRESTANKU VA@EWA ZAKONA O PRAVIMA DEMOBILISANIH BRANILACA I ^LANOVA WIHOVIH PORODICA Progla{ava se Zakon o prestanku va`ewa Zakona o pravima demobilisanih branilaca i ~lanova wihovih porodica koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 24. februara 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 25. februara 2010. godine. Broj 01-02-96/10 25. februara 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O PRESTANKU VA@EWA ZAKONA O PRAVIMA DEMOBILISANIH BRANILACA I ^LANOVA WIHOVIH PORODICA ^lan 1. Zakon o pravima demobilisanih branilaca i ~lanova wihovih porodica ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 61/06, 27/08 i 32/08), prestaje da va`i 01.05.2010. godine. ^lan 2. Nakon stupawa na snagu ovog zakona ne}e se uzimati u razmatrawe novi zahtjevi. ^lan 3. Korisnicima koji su ostvarili pravo na nov~anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti isplate }e se vr{iti zakqu~no sa 30.04.2010. godine. Pravno dejstvo rje{ewa po kome je ostvarena naknada po Zakonu o pravima demobilisanih branilaca i ~lanova wihovih porodica prestaje da va`i 30.04.2010. godine. Neispla}ene naknade koje su obra~unate na osnovu rje{ewa koja su izdata do stupawa na snagu ovog zakona (zaostale a neispla}ene naknade), ostaju kao obaveza organa propisanih Zakonom iz ~lana 1. ovog zakona. ^lan 4. Korisnicima koji su pravo na penziju ostvarili na osnovu Zakona iz ~lana 1. ovog zakona vr{i}e se isplata penzije u skladu sa rje{ewima kojima je to pravo priznato do dono{ewa jedinstvenog zakona o povoqnijem penzionisawu u~esnika odbrambeno-oslobodila~kog rata. ^lan 5. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 199 Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 23. februara 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 25. februara 2010. godine. Broj 01-02-100/10 25. februara 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ^lan 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 10/08), u ~lanu 5. ta~ka 4) iza zareza Broj 9 – Strana 94 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.2.2010. dodaje se tekst: "primanja odnosno donacije koje fizi~ka lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizi~kih lica za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lije~enja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu pla}ena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem,". U ta~ki 11) iza rije~i "utvr|enog", dodaju se rije~i: "Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak", a preostali dio teksta bri{e se. U ta~ki 12) rije~ "dr`avni", bri{e se a iza rije~i "organi", dodaje se rije~ "vlasti". ^lan 2. U ~lanu 6. ta~ka 7), iza rije~i "{kolovanju", dodaju se rije~i: "a najvi{e do iznosa od 75% prosje~ne neto pla}e po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadle`nog organa za statistiku.". U ta~ki 9), iza rije~i "takmi~enjima", dodaju se rije~i: "do visine dvije prosje~ne neto pla}e po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadle`nog organa za statistiku.". ^lan 3. U ~lanu 10. stav (2) ta~ka 1), iza rije~i "utvr|enih", dodaju se rije~i: "Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak", a preostali dio teksta bri{e se. U stavu (4) ta~ka 5) mijenja se i glasi: "5) poklon(i) koje poslodavci daju zaposleniku jedanput ili vi{e puta u toku poreznog perioda povodom dr`avnih i/ili vjerskih praznika ili jubileja firme, ~ija ukupna vrijednost nije vi{a od 30% prosje~ne mjese~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji prema posljednjem objavljenom podatku nadle`nog organa za statistiku. ^lan 4. U ~lanu 15. iza stava (1), dodaju se novi st. (2), (3) i (4)., koji glasi: "(2) Fizi~ka lica - obveznici poreza na dohodak koji obavljaju registrovanu samostalnu djelatnost, obrtni~ku ili djelatnost sli~nu obrtni~koj, bilo kao osnovno, dopunsko ili dodatno zanimanje, koja za obavljanje registrovane djelatnosti nabavljaju robu, odnosno materijal i sirovine, du`ni su na kraju poslovne godine sa stanjem na dan 31. decembra, izvr{iti popis zaliha robe, odnosno sirovina i materijala na zalihama odnosno u gotovim proizvodima, i to: – po nabavnoj vrijednosti sa ura~unatim porezom na dodatu vrijednost, ako nisu registrovani PDV obveznici; – po nabavnoj vrijednosti bez poreza na dodatu vrijednost, ako su registrovani PDV obveznici. (3) Stanje utvr|eno popisom ne prenosi se i ne iskazuje u Knjizi prihoda i rashoda kao po~etno stanje za narednu godinu. Nabavna vrijednost robe odnosno materijala i sirovina za obavljanje djelatnosti za koju je porezni obveznik registrovan smatra se poslovnim rashodom ako je ista iskazana u Knjizi prihoda i rashoda ovjerenoj u Poreznoj upravi na osnovu vjerodostojne dokumentacije o nabavci i pla}anju iste. (4) Porezni obveznici iz stava (2) u Knjizi prihoda i rashoda, kao poslovni rashod za jedan porezni pe riod mogu iskazati nabavnu vrijednost robe, odnosno sirovina i materijala koji su nabavili i platili u toku poreznog perioda." Dosada{nji st. (2) do (6) postaju st. (5) do (9). U dosada{njem stavu (2) koji postaje stav (5), ta~ka 7), mijenja se i glasi: "7) pla}ena posebna naknada za za{titu od prirodnih i drugih nesre}a, op}a vodna naknada, naknada za kori{}enje op}ekorisnih funkcija {ume i ~lanarina turisti~kih zajednica i druge naknade koje su u vezi sa djelatno{}u poreznog obveznika, do visine utvr|ene posebnim propisima,". ^lan 5. U ~lanu 24. stav (2) u ta~ki 1), na kraju teksta dodaju se rije~i: "kao i za biv{eg bra~nog druga kojem pla}a alimentaciju,". U stavu (5), u prvoj re~enici iza rije~i "izdr`avaju" dodaju se rije~i: "i djeca za koju roditelj pla}a alimentaciju", a u drugoj re~enici, iza rije~i "obveznikom" stavlja se ta~ka, a preostali dio teksta bri{e se. U stavu (7), u ~etvrtom redu, rije~i: "dobrovoljno zdravstveno te", bri{u se. ^lan 6. U ~lanu 35. stav (7), u zadnjoj re~enici rije~i: "prijema zahtjeva", zamjenjuju se rije~ima: "isteka roka za podno{enje porezne prijave." ^lan 7. U ~lanu 36. stav (1), rije~i: "kraja februara" zamjenjuju se rije~ima: "31. marta", a na kraju teksta dodaje se nova re~enica koja glasi: "Nosilac zajedni~ke djelatnosti, shodno ~lanu 17. stav (5) ovog zakona, du`an je po isteku poreznog perioda do kraja februara teku}e godine za proteklu godinu podnijeti Poreznoj upravi prijavu o utvr|enom dohotku od zajedni~ke djelatnosti." U stavu (2) rije~i: "porezne prijave" zamjenjuju se rije~ima: "poreznih prijava". ^lan 8. Iza ~lana 51. dodaju se novi ~l. 51a., 51b. i 51c., koji glase: "^lan 51a. Izuzetno od odredbi ~lana 15. st. (2) i (3) ovog zakona, kao poslovni rashod za 2009. godinu, porezni obveznici koji su za obavljanje rigistrovane djelatnosti nabavljali robu, odnosno sirovine i materijale u roku poreznog perioda, mogu iskazati i nabavnu vrijednost robe, odnosno sirovina i materijala koji su utvrdili popisom na dan 31. decembra 2008. godine i prenijeli kao po~etno stanje u Knjigu prihoda i rashoda za 2009. godinu, pod uslovom da za iste posjeduju urednu vjerodostojnu dokumentaciju o nabavci i da istu nisu iskazali kao poslovni rashod za 2008. godinu. ^lan 51b. Izuzetno od odredbe ~lana 35. stav (7) ovog zakona, povrat prepla}enog iznosa poreza na dohodak za 2009. godinu izvr{it }e se do 31. decembra 2010. godine. ^lan 51c. Izuzetno od odredbe ~lana 36. stav (1) ovog zakona, godi{nju poreznu prijavu za 2009. godinu porezni obveznik podnosi do 30. aprila 2010. godine." ^lan 9. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 23. velja~e 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 25. velja~e 2010. godine. Broj 01-02-100/10 25. velja~e 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r.
Zakon o fiskalnim sistemimima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/09 28.12.2009 SN FBiH 30/10, SN FBiH 11/10, SN FBiH 11/10, SN FBiH 04/10 zakon o fiskalnim sistemima,zakon a) izgled fiskalnih dokumenata, značenje pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konture, oblik i sadržaj fiskalnog loga, b) sadržaj evidencije rješenja o fiskalizaciji, c) sadržaj zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju, d) sadržaj zapisnika o uništavanju fiskalnog modula, e) sadržaj zahtjeva za zamjenu fiskalnog modula, f) sadržaj zahtjeva za naknadnu fiskalizaciju uslijed servisiranja, g) sadržaj zahtjeva za promjenu prodajnog mjesta, h) sadržaj zahtjeva za brisanjem obveznika iz registra fiskalizovanih fiskalnih sistema zbog prestanka obavljanja djelatnosti obveznika, i) sadržaj pisanog fiskalnog računa i način njegovog izdavanja, j) sadržaj pisanog reklamiranog računa i način njegovog izdavanja, k) izgled i sadržaj obavještenja, l) sadržaj i vođenje knjige dnevnih izvještaja, m) izgled, sadržaj i način vođenja dosjea i servisne knjižice fiskalnih uređaja, n) sadržaj evidencije o ovlaštenim servisima i serviserima, o) način označavanja, izgled i sadržaj oznake PU, p) druga pitanja u funkciji efikasnosti provođenja ovog zakona i Pravilnika, posebno sa aspekta unapređenja i razvoja informacijskih tehnologija. (4) Ministar će u skladu sa članom 62. ovog zakona donijeti podzakonske akte iz st. 1., 2. i 3. ovog člana. X KAZNENE ODREDBE Član 52.(Prekršaji obveznika) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice - obveznik, ako: ne evidentira svaki pojedinačni promet preko fiskalnog uređaja i prijenos podataka preko terminala do servera PU, a u slučaju da koristi nadređeni računar, zadavanje komandi naredbi fiskalnom uređaju ne obavlja pomoću softverske aplikacije, otpočne obavljanje djelatnosti prometa robe, odnosno pružanja usluga, prije nabavke fiskalnog sistema i fiskalizacije fiskalnog uređaja, njegovog povezivanja s terminalom i instaliranja na prodajnom mjestu; ili prije fiskalizacije fiskalnog uređaja, njegovog povezivanja s terminalom i nadređenim računarom sa softverskom aplikacijom i instaliranja na prodajnom mjestu; ako nabavi fiskalni sistem bez odobrenja iz ovog zakona; i ako ne zaključi ugovor sa ovlaštenim servisom o servisiranju i tehničkoj podršci za korištenje nabavljenog fiskalnog sistema, u zahtjevu za fiskalizaciju fiskalnog uređaja definiše naziv i adresu prodajnog mjesta, tako da oni ne odgovaraju nazivu i adresi prodajnog mjesta na kome obveznik registruje promet preko fiskalnog sistema ili nazivu i adresi mjesta na kome je obveznik registrovao svoju djelatnost, isključivo ako obveznik obavlja promet na uobičajenim pokretnim tezgama, preko lica koja dolaze na vrata kupcu ili preko putujućih prodavaoca, u bazu artikala ne unese jednoznačno i nedvosmisleno identifikovan cjelokupan asortiman artikala sa kojima je zaduženo prodajno mjesto; i ako u bazi artikala ne odredi odgovarajuće porezne stope u skladu s odredbama ovog zakona i Pravilnika, klijentu ne izda fiskalni račun odštampan na fiskalnom uređaju preko kojeg je evidentiran promet, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u slučaju postojanja bar jednog ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; i ako fiskalni račun ne izda sa svim obaveznim podacima iz ovog zakona i Pravilnika, klijentu ne izda fiskalni račun pisan rukom u dva primjerka, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u svim slučajevima nepostojanja bar jednog ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; ako svaki pojedinačni ostvareni evidentirani promet iz pisanih fiskalnih računa, naknadno ne registruje i ne odštampa odgovarajuće fiskalne račune na fiskalnom uređaju u najkraćem mogućem vremenu, klijentu izda reklamirani račun iako se kupljena roba ne reklamira ili ne vraća ili se na drugi način ne vrši reklamacija robe prije izdavanja fiskalnog računa; ako klijentu ne izda reklamirani račun odštampan na fiskalnom uređaju preko kojeg je reklamiran promet, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u slučaju postojanja bar jednog ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; i ako reklamirani račun ne izda sa svim obaveznim podacima iz ovog zakona i Pravilnika, klijentu ne izda reklamirani račun pisan rukom u dva primjerka, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u svim slučajevima nepostojanja bar jednog ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; i ako svaki pojedinačni ostvareni reklamirani promet iz pisanih reklamiranih računa, naknadno ne registruje i ne odštampa odgovarajuće odštampane reklamirane račune na fiskalnom uređaju u najkraćem mogućem vremenu, na vidnom mjestu na prodajnom mjestu ne istakne obavještenje o obavezi izdavanja odštampanog i pisanog fiskalnog i reklamiranog računa od strane obveznika, o obavezi uzimanja fiskalnog i reklamiranog računa i pisanog fiskalnog i reklamiranog računa od strane klijenta, o pravu klijenta da kupljenu robu, odnosno izvršene usluge ne plati obvezniku ako mu obveznik ne izda odštampani ili pisani fiskalni račun i o pravu klijenta da reklamiranu robu uzme natrag, ako mu obveznik ne izda reklamirani račun ili pisani reklamirani račun, klijentu koji plaćanje vrši na osnovu fakture, u fakturu ne unese redni broj fiskalnog računa na osnovu kojeg je registrovan promet u fiskalnom uređaju; i ako ostvaren evidentiran promet i ostvaren reklamiran promet preko fiskalnog uređaja za koji se plaćanje vrši na osnovu fakture, ne iskazuje u knjizi dnevnih izvještaja, ako u fiskalnim uređajima, za štampanje fiskalnih dokumenata, koristi papir čiji je kvalitet lošiji od minimalnog kvaliteta papira koji definiše ovlašteni proizvođač/zastupnik; ne vodi po jednu knjigu dnevnih izvještaja za svaki fiskalni uređaj u svakoj kalendarskoj godini; ako ne formira i ne odštampa dnevni izvještaj na kraju rada jednom dnevno, ukoliko je tog dana ostvario promet; ako svaki odštampani isječak dnevnog izvještaja ne registruje i ne odloži u knjigu dnevnih izvještaja hronološkim redom; ako ne formira i ne odštampa periodični izvještaj na kraju rada, posljednjeg dana svakog poreznog perioda i ako svaki odštampani isječak periodičnog izvještaja ne registruje i ne odloži u knjigu dnevnih izvještaja hronološkim redom, ne zaključi ugovor s telekomunikacijskim operaterom koji osigurava GPRS mrežu, ili drugi medij za prijenos podataka između terminala i servera PU; i ako ne osigura očitavanje podataka iz fiskalnog uređaja pomoću terminala i prijenos očitanih podataka ka serveru PU, saglasno uputstvu ovlaštenog proizvođača/zastupnika, a na osnovu komandi koje zadaje server PU, poduzima radnje na neispravnom fiskalnom uređaju i odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, ne obavijesti ovlašteni servis, vrši resete fiskalnog uređaja iz ovog zakona, osim reseta deblokade softvera. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznt iće se poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM. (4) Ako obveznik ponovo učini prekršaj iz stava 1. tač. a), c), k), l), m) u naredne dvije godine, izreći će se mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do godinu dana. Član 53.(Prekršaji ovlaštenog proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 30.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice - ovlašteni proizvođač/zastupnik, ako: a) stavi u promet fiskalni sistem bez odobrenja za taj tip fiskalnog sistema, b) u slučaju izmjene tehničkih i funkcionalnih osobina tipa fiskalnog uređaja za koji je izdato uvjerenje, ne pribavi od Ministra dopunsko ili novo uvjerenje o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih osobina tog tipa fiskalnog uređaja prije stavljanja u promet tog tipa fiskalnog uređaja, c) u slučaju izmjene tehničkih i funkcionalnih osobina tipa terminala za koji je izdato uvjerenje, ne pribavi od Ministra dopunsko ili novo uvjerenje o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih osobina tog tipa terminala prije stavljanja u promet tog tipa terminala, d) u slučaju izmjene funkcionalnih osobina tipa softverske aplikacije za koji je izdato uvjerenje, ne pribavi od Ministra dopunsko ili novo uvjerenje o ispunjenosti funkcionalnih osobina tog tipa softverske aplikacije prije stavljanja u promet tog tipa softverske aplikacije, e) prije stavljanja fiskalnog sistema u promet ne zaključi ugovor o međusobnim pravima i obavezama sa Ministarstvom kojim se garantuje ispunjenje uslova iz ovog zakona, f) prije početka stavljanja u promet tipa fiskalnog sistema za koji je dobio odobrenje iz ovog zakona, ne podnese PU zahtjev za dodjelu serije IBFU; ako ne osigura da je na vidljiv način i trajno obilježen IBFU na svakom proizvedenom fiskalnom uređaju i upisan odgovarajući IBFM u fiskalnu memoriju; ili ako od strane proizvođača jednom dodijeljeni IBFU ponovo bude obilježen na drugi fiskalni uređaj i ukoliko jednom dodijeljeni IBFM bude upisan u fiskalnu memoriju drugog fiskalnog uređaja, g) ne osigura da svaki fiskalni uređaj posjeduje proizvođačku plombu nakon proizvodnje ili je skine do početka fiskalizacije; ako uz zahtjev za dodjelu IBFU ne dostavi PU izgled proizvođačke plombe i servisnih plombi ovlaštenih servisa kojima je do podnošenja zahtjeva dato ovlaštenje od proizvođača za servisiranje fiskalnih proizvoda i ako u slučaju dodjele novog ovlaštenja ovlaštenom servisu, izgled servisne plombe tog servisa ne dostavi PU, h) prije početka fiskalizacije ne osigura da u fiskalnoj memoriji bude upisan IBFM; i) u korisničkom uputstvu fiskalnog uređaja ne odredi minimalni kvalitet papira, (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu - ovlaštenom proizvođaču/zastupniku novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. Član 54.(Prekršaji neovlaštenih lica) (1) Svaki neovlašteni poduzetnik ili pravno lice koje stavi ili pokuša staviti u promet fiskalni sistem ili fiskalne proizvode, kaznt iće se novčanom kaznom od 5.000 KM do 30.000 KM. (2) Za prekršaj iz prethodnog člana kaznit će se pravno lice kaznenom mjerom zabrane prometa fiskalnim sistemima i fiskalnim proizvodima u trajanju od dvije godine na području Federacije Bosne i Hercegovine. Član 55.(Prekršaji ovlaštenog servisa) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice - ovlašteni servis, ako: a) vrši fiskalizaciju bez prisutnosti ovlaštenog lica PU; ako ne upiše u fiskalnu memoriju podatke o obvezniku koji se propisuju Pravilnikom; ako vrši promjenu IBFM i upisanih podataka o obvezniku; ako ne upiše naziv i adresu prodajnog mjesta u operativnu memoriju i u servisnu knjižicu fiskalnog uređaja; i ako na fiskalnom uređaju ne stavi svoju servisnu plombu po izvršenoj fiskalizaciji, b) ne obavijesti PU o isporuci fiskalnog uređaja; i ako ne obavijesti obveznika o datumu inicijalne fiskalizacije; c) skida fiskalni modul i preuzima sve podatke iz fiskalne memorije fiskalnog uređaja bez prisutnosti ovlaštenog lica PU; ako fiskalni modul ne čuva na pisani zahtjev PU u slučaju potrebe za vještačenjem; i ako fiskalni modul uništava bez prisutnosti komisije za uništavanje fiskalnog modula, d) ne obavijesti obveznika o datumu preuzimanja podataka iz fiskalne memorije i zamjene fiskalnog modula, e) ne podnese PU zahtjev za naknadnom fiskalizacijom uslijed servisiranja ako u postupku servisiranja fiskalnog uređaja utvrdi da se mora izvršiti uklanjanje fiskalne plombe ili programske plombe, f) ne upiše naziv i adresu novog prodajnog mjesta u operativnu memoriju i u servisnu knjižicu, prije početka evidentiranja prometa na novom prodajnom mjestu, g) odvojeno ne čuva dosje konkretnog fiskalnog uređaja za koju je PU donijela rješenje o brisanju iz registra fiskalizovanih fiskalnih uređaja i dosje o ukidanju rješenja o fiskalizaciji ukradenog, odnosno oštećenog ili uništenog fiskalnog uređaja uslijed više sile; ako pisano ne obavijesti PU o nemogućnosti servisiranja i vraćanja fiskalnog uređaja obvezniku u roku od tri dana od dana krađe, odnosno oštećenja ili uništenja fiskalnog uređaja uslijed više sile (poplava, požar, zemljotres, nesreća u transportu i sl), h) servisiranje fiskalnog proizvoda ne vrši na zahtjev obveznika, ukoliko su izmirene sve obaveze prema ovlaštenom servisu od strane obveznika; servisiranje fiskalnog proizvoda ne vrši na prodajnom mjestu ili u ovlaštenom servisu; ako pisano ne obavijesti PU o svim slučajevima neosnovanog prijavljivanja neispravnosti fiskalnog proizvoda; ako servisiranje fiskalnog proizvoda ne izvrši u propisanom roku; i ako ne vodi sve servisne knjižice, pored pisane, u elektronskoj formi za svaki fiskalni uređaj koji servisira, i) ne formira i ne čuva dosje fiskalnog uređaja i ne izda servisnu knjižicu fiskalnog uređaja za svaki fiskalni uređaj koji servisira; ako u fiskalni uređaj, dosje fiskalnog uređaja i u servisnu knjižicu (u pisanoj i elektronskoj formi) fiskalnog uređaja ne upiše podatke o svakom servisiranju fiskalnog uređaja; na zahtjev PU, proizvođača i ovlaštenog proizvođača/zastupnika ne dostavlja ažurirane servisne knjižice u elektronskoj formi PU, proizvođaču i ovlaštenom proizvođaču/zastupniku; i ako poslije svake intervencije zbog koje je skidana servisna plomba fiskalnom uređaju, ne stavi novu servisnu plombu na fiskalni uređaj i u servisnu knjižicu fiskalnog uređaja ne upiše kod te nove servisne plombe, j) ne formira i ne čuva dosje terminala i ne izda servisnu knjižicu terminala za svaki terminal koji servisira; ako u dosje terminala i u servisnu knjižicu terminala ne upiše propisane podatke o servisiranju terminala; i ako poslije svake intervencije zbog koje je skidana servisna plomba na terminalu, ne stavi novu servisnu plombu na terminal i u servisnu knjižicu terminala ne upiše kod te nove servisne plombe, k) ne izvrši tehnički pregled fiskalnog sistema na zahtjev obveznika, ukoliko su izmirene sve obaveze prema ovlaštenom servisu od strane obveznika, l) ne vodi evidenciju o ovlaštenim serviserima, m) ne sačini spisak fiskalnih proizvoda na kojima nisu otklonjeni nedostaci, ili nije izvršena njihova zamjena novim fiskalnim proizvodom, odnosno isti ne dostavi ovlaštenom proizvođaču/zastupniku, n) prije početka servisiranja ne utvrdi da li na fiskalnom uređaju i terminalu postoji servisna plomba koja odgovara kodu upisanom u servisnoj knjižici, odnosno da servisna plomba nije oštećena, kao i da, ako obveznik koristi softversku aplikaciju koja omogućava zadavanje komandi naredbi fiskalnom uređaju preko nadređenog računara, ne utvrdi da li softverska aplikacija ima uvjerenje iz ovog zakona; ako prije početka servisiranja fiskalnog uređaja ili terminala u servisu, utvrdi da na fiskalnom uređaju ili terminalu nema servisne plombe ili je servisna plomba oštećena, odnosno da su na fiskalnom uređaju i terminalu poduzimane radnje radi izmjene podataka o ostvarenom evidentiranom prometu ili ostvarenom reklamiranom prometu, a ne sačini zapisnik i isti ne dostavi PU, a fiskalni uređaj ili terminal sa oštećenom servisnom plombom ne zadrži u servisu; i ako utvrdi da obveznik koristi softversku aplikaciju bez uvjerenja iz ovog zakona, ili da je izvršio neovlaštene izmjene u softverskoj aplikaciji sa uvjerenjem iz ovog zakona, a ne sačini zapisnik i isti ne dostavi PU. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu - ovlaštenom servisu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznit će se poduzetnik - ovlašteni servis novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM. (4) Ako ovlašteni servis ponovo učini prekršaj iz stava 1. ovog člana u naredne dvije godine, izreći će se mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do godinu dana. Član 56.(Podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka) Prekršajni postupak zbog prekršaja iz ovog zakona pokreće ovlaštena osoba PU. Član 57.Prekršajni postupak zbog prekršaja iz ovog zakona može pokrenuti Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove u okviru nadležnosti date ovim zakonom, a zbog: 1. neposjedovanja fiskalnog sistema, 2. neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, odnosno nepoduzimanja propisanih aktivnosti za otklanjanja uzroka neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, 3. neizdavanja računa. Član 58.(Prekršaj klijenta) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50 KM kaznit će se za prekršaj klijent, ako: ne uzme i ne sačuva fiskalni račun, reklamirani račun, pisani fiskalni račun i pisani reklamirani račun u krugu od 20 metara po napuštanju prodajnog mjesta i ne pokaže ga ovlaštenom licu, koje obavlja poslove kontrole, na njegov usmeni zahtjev. (2) Ovlašteno lice iz čl. 56. i 57. ovog zakona za navedene prekršaje klijentu izdaje prekršajni nalog. Član 59.(Mjera zabrane obavljanja djelatnosti) Mjera zabrane obavljanja djelatnosti propisana ovim zakonom izvršava se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04 i 57/09). XI PODSTICAJNE MJERE ZA IMPLEMENTACIJU ZAKONA Član 60.(1)Ministarstvo može poduzimati podsticajne mjere za implementaciju ovog zakona kao što su nagrade za klijente i slično. (2)Nagrade za klijente i slične akcije u cilju podsticajnih mjera za implementaciju ovog zakona biće propisane Pravilnikom. XII NADZOR Član 61.Nadzor nad provođenjem ovog zakona kao i kontrolu instaliranih fiskalnih sistema obavlja Ministarstvo putem Komisije, Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Federalne uprave za inspekcijske poslove i drugih organa propisanih zakonom. XIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 62.(Dinamika) Ministarstvo posebnim aktom propisuje dinamiku provođenja ovog zakona i na osnovu toga obavještava svaku izabranu grupu obveznika o planiranom postupku kontrole najmanje 30 dana prije početka postupka kontrole za tu grupu obveznika. Član 63.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. januara 2010. godine. PREDSJEDAVAJUĆI PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Safet SoftićPREDSJEDAVAJUĆI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Stjepan Krešić
Zakon o izmjeni Zakona o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 39/09 16.06.2009 SN FBiH 104/16, SN FBiH 65/13, SN FBiH 85/08 leasing U Zakonu o leasingu ("Slu`bene novine Federacije B iH",broj 85/08) u ~lanku 96. stavak (4) na kraju re~enice rije~i: "i nemogu se produljivati", bri{u se.
Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 42/09 07.06.2009 SN FBiH 39/18, SN FBiH 34/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 104/16, SN FBiH 30/16, SN FBiH 98/15, SN FBiH 91/15, SN FBiH 86/15, SN FBiH 109/12, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 naplata doprinosa,zakon,registracija Ponedjeljak, 6.7.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 9 ^lan 36. Direktor Poreske uprave }e u roku od godinu dana od dana primjene ovog Zakona donijeti godi{wi Plan kontrole. ^lan 37. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjewiva}e se od 1. januara 2010. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Progla{ava se Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 7. aprila 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 2. juna 2009. godine. Broj 01-02-295/09 30. juna 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se uspostavljau daljnjeme i upravljanje Jedinstvenim sistemom registracije, kontrole i naplate doprinosa. ^lan 2. Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa - ~ija je funkcija obrada, unos, uskla|ivanje i razmjena podataka o doprinosima, kontrola uplate doprinosa i dostavljenih podataka, te davanje informacija obveznicima uplate doprinosa i osiguranim licima - uspostavit }e se u Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava). ^lan 3. U smislu ovog Zakona, ter mini koji se u njemu koriste imaju sljede}e zna~enje: 1. Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sistem) je administrativno-tehni~ki sistem prema kojem se vr{i registracija, kontrola i naplata doprinosa i prikupljanje podataka od obveznika uplate doprinosa i osiguranika; 2. Informacioni sistem Jedinstvenog sistema (u daljnjem tekstu: Informacioni sistem) predstavlja sre|eni skup metoda, procesa i operacija za prikupljanje, ~uvanje, obradu, prijenos i distribuciju podataka Baze podataka Jedinstvenog sistema Porezne uprave, uklju~uju}i tehni~ku opremu koja se u te svrhe koristi; 3. Baza podataka Jedinstvenog sistema (u daljnjem tekstu: Baza podataka) je jedinstvena evidencija o svim obveznicima uplate doprinosa i osiguranim licima, podacima neophodnim za kontrolu i naplatu uplate doprinosa i podacima za ostvarivanje prava na osnovu obaveznog i dobrovoljnog osiguranja; 4. Korisnici Jedinstvenog sistema su: Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapo{ljavanje (u daljnjem tekstu: vanbuovog Zakonaetski fondovi), Porezna uprava i Federalni zavod za statistiku; 5. Subjekti upisa u Jedinstveni sistem (u daljnjem tekstu: subjekti upisa) su obveznici uplate doprinosa i osigurana lica; 6. Doprinosi su nov~ani iznosi koje je obveznik uplate doprinosa du`an pla}ati vanbud`etskim fondovima u skladu sa propisima kojima se reguliraju uplate obaveznih i dobrovoljnih doprinosa; 7. Obveznik uplate doprinosa je svaki poslodavac, odnosno pravno ili fizi~ko lice koje je obavezno ili dobrovoljno osigurano i koje je obavezno vr{iti obra~un, obustavu i uplatu doprinosa u skladu sa Zakonom o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) i zakonima kojima se ure|uje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slu~aju nezaposlenosti; 8. Osigurana lica su: 1) lica koja su obavezno ili dobrovoljno osigurana u skladu sa zakonima kojima se ure|uje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slu~aju nezaposlenosti (u daljnjem tekstu: osiguranici) i 2) druga lica osigurana po drugom osnovu; 9. Zaposlenik je fizi~ko lice definirano u skladu sa Zakonom o radu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03); 10. Poslodavac je pravno ili fizi~ko lice definirano u skladu sa Zakonom o radu; 11. Fizi~ko lice - poduzetnik je lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj ra~un radi sticanja dohotka; 12. Identifikacioni broj poreznog obveznika je jedinstveni identifikacioni broj koji Porezna uprava dodjeljuje svakom poreznom obvezniku; 13. Li~ni identifikacioni broj je jedinstveni broj koji Porezna uprava dodjeljuje svakom osiguranom licu upisanom u Jedinstveni sistem; 14. Prijava za upis u Jedinstveni sistem je svaka prijava koja se podnosi u svrhu uno{enja podataka i svih naknadnih promjena evidencija u Jedinstvenom sistemu; 15. Uvjerenje o registraciji je javna isprava koju svakom obvezniku uplate doprinosa izdaje Porezna uprava i kojim se potvr|uje da je osiguranik upisan u Jedinstveni sistem; 16. Uvjerenje iz Jedinstvenog sistema je javna isprava koju izdaje Porezna uprava na godi{njoj osnovi, odnosno na zahtjev subjekta upisa a sadr`i tra`eni podatak koji se nalazi u Jedinstvenom sistemu. II. ULOGA I NADLE@NOST KORISNIKA JEDINSTVENOG SISTEMA ^lan 4. Porezna uprava vr{i registraciju subjekata upisa i prikupljanje podataka uime Korisnika Jedinstvenog sistema. Porezna uprava du`na je Korisnicima Jedinstvenog sistema omogu}iti stalan i nesmetan pristup Bazi podataka, prijenos i kori{tenje podataka iz njihove nadle`nosti. ^lan 5. Vanbud`etski fondovi i Federalni zavod za statistiku preuzimaju podatke iz Baze podataka i na osnovu tako preuzetih podataka a`uriraju svoje baze podataka i baze podataka zavoda zdravstvenog osiguranja kantona i kantonalnih slu`bi za zapo{ljavanje. Vanbud`etski fondovi i Federalni zavod za statistiku unutra{nju organizacijsku strukturu usaglasit }e sa poslovnim funkcijama propisanim ovim Zakonom i propisima koji ure|uju oblasti iz njihove nadle`nosti i osigurati odgovaraju}e tehni~ke kapacitete za primanje i obradu podataka iz Jedinstvenog sistema. Broj 42 – Stranica 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 6.7.2009. III. USPOSTAVLJANJE JEDINSTVENOG SISTEMA I BAZE PODATAKA ^lan 6. Jedinstveni sistem uspostavlja se i vodi u Poreznoj upravi. Porezna uprava formira posebnu organizacionu jedinicu za upravljanje Jedinstvenim sistemom. ^lan 7. Baza podataka uspostavlja se uno{enjem podataka o subjektima upisa na osnovu prijava za upis u Jedinstveni sistem, evidencija o uplatama, finansijskih izvje{taja, javnih isprava, zakonom propisanih evidencija, podataka dobivenih u toku vo|enja Jedinstvenog sistema i drugim evidencijama koje vode obveznici uplate doprinosa, osiguranici, organi uprave i druge javne institucije u okviru svoje nadle`nosti. Podaci uneseni u Jedinstveni sistem ne mogu se brisati iz Baze podataka. ^lan 8. Podaci iz Jedinstvenog sistema koriste se u cilju ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava na osnovu osiguranja u slu~aju nezaposlenosti. Podaci iz stava 1. ovog ~lana mogu se koristiti i u statisti~ke svrhe na na~in koji ne omogu}uje prepoznavanje subjekta upisa na kojeg se podaci odnose. Li~ni podaci o osiguranim licima prikupljeni u skladu sa odredbama ovog Zakona mogu se koristiti samo u skladu sa Zakonom o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik BiH", broj 49/06). ^lan 9. Federalni ministar finansija (u daljnjem tekstu: Ministar) }e u saglasnosti sa federalnim ministrom rada i socijalne politike, federalnim ministrom zdravstva i direktorom Federalnog zavoda za statistiku donijeti podzakonski akt kojim }e se urediti: uspostava Baze podataka i interno funkcioniranje Jedinstvenog sistema izme|u Porezne uprave i korisnika Jedinstvenog sistema, tehni~ko odr`avanje Jedinstvenog sistema, pristup Jedinstvenom sistemu, metodologija za unos i a`uriranje podataka, jedinstvena metodologija za izradu plana kontrole obra~una i uplate doprinosa i definiranje kriterija mjerila u~inka, izvje{tavanje o naplati doprinosa i izvje{tavanje o upravljanju Jedinstvenim sistemom. IV. POSTUPAK REGISTRACIJE I PRIJAVLJIVANJA ^lan 10. Obveznici uplate doprinosa iz ~lana 3. ta~ka 7. ovog Zakona obavezni su se registrirati u Jedinstveni sistem u ispostavi Porezne uprave i to pravna lica prema sjedi{tu pravnog lica, a fizi~ka lica prema mjestu registracije djelatnosti. Registracija poreznih obveznika koji u skladu sa poreznim propisima moraju imati identifikacioni broj poreznog obveznika u Poreznoj upravi je istovremeno i registracija obveznika uplate doprinosa u Jedinstveni sistem. Dobrovoljni obveznici uplate doprinosa obavezni su direktno se registrirati u Jedinstveni sistem u ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivali{ta, odnosno boravi{ta u skladu sa postupkom propisanim ovim Zakonom. Registracijom u Jedinstveni sistem dobrovoljnim obveznicima se dodjeljuje li~ni identifikacioni broj. U postupku registracije Porezna uprava svakom osiguranom licu dodjeljuje li~ni identifikacioni broj. Osiguranom licu dodjeljuje se samo jedan li~ni identifikacioni broj. Upisom u Jedinstveni sistem subjekt upisa smatra se registriranim u vanbud`etskim fondovima te se u njima ne}e direktno registrirati. ^lan 11. Obveznicima uplate doprinosa izdaje se uvjerenje o registraciji. Uvjerenje o registraciji ima svojstvo javne isprave. ^lan 12. Prijava za upis u Jedinstveni sistem iz ~lana 3. ta~ka 14. ovog Zakona je: 1) prijava za registraciju; 2) prijava za osiguranje; 3) odjava osiguranja; 4) prijava promjene u toku osiguranja; 5) godi{nja prijava podataka o doprinosima; 6) prijava promjene podataka o doprinosima; 7) prijava, odjava i promjena sta`a osiguranja sa uve}anim trajanjem; 8) prijava, odjava i promjena osiguranja na osnovu ugovora o djelu i drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada. ^lan 13. Obveznik uplate doprinosa i osiguranik koji je sam za sebe obveznik podnosi: 1) prijavu po~etka poslovanja, prijavu prestanka poslovanja i prijavu promjena u poslovanju obveznika uplate doprinosa; 2) prijavu osiguranja za zaposlenike; 3) odjavu osiguranja i prijavu promjene u toku osiguranja za zaposlenike; 4) godi{nju prijavu podataka o doprinosima; 5) prijavu promjene podataka o doprinosima; 6) prijavu, odjavu i promjenu sta`a osiguranja sa uve}anim trajanjem; 7) prijavu, odjavu i promjenu osiguranja na osnovu ugovora o djelu i drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada. Lice koje se bavi dopunskim zanimanjem podnosi: 1) prijavu po~etka poslovanja i prijavu prestanka poslovanja obveznika uplate doprinosa; 2) prijavu promjena u poslovanju obveznika uplate doprinosa; 3) prijavu osiguranja za zaposlenike; 4) odjavu osiguranja za zaposlenike; 5) prijavu promjena u toku osiguranja za zaposlenike; 6) godi{nju prijavu podataka o doprinosima; 7) prijavu promjene podataka o doprinosima. Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja podnosi: 1) godi{nju prijavu podataka o doprinosima za korisnike prava naknada pla}e na osnovu zdravstvenog osiguranja; 2) druge prijave kada je za to zakonom ovla{ten. Federalni zavod za zapo{ljavanje podnosi: 1) prijavu na osiguranje, odjavu sa osiguranja i promjene u osiguranju za nezaposlena lica; 2) godi{nju prijavu podataka o doprinosima prema propisima o zapo{ljavanju i prijavu promjene tih podataka; 3) druge prijave kada je za to zakonom ovla{ten. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje podnosi: 1) prijavu na osiguranje, odjavu sa osiguranja i prijavu promjena u osiguranju za penzionere na zdravstveno osiguranje; 2) druge prijave kada je za to zakonom ovla{ten. Federalni zavod za statistiku podnosi: 1) podatke o dodjeli i izmjeni {ifre djelatnosti za pravna lica i fizi~ka lica -poduzetnike; 2) podatke o dodjeli i izmjeni {ifre djelatnosti za organizacione jedinice u sastavu pravnih lica i fizi~kih lica - poduzetnika. ^lan 14. Obveznik uplate doprinosa podnosi Poreznoj upravi prijavu za upis u Jedinstveni sistem za svakog novog zaposlenika u roku od sedam dana od dana otpo~injanja rada osiguranika. Obveznik uplate doprinosa Poreznoj upravi podnosi prijavu iz ~l. 12. i 13. ovog Zakona u roku od sedam dana od dana nastanka promjene. Ponedjeljak, 6.7.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 11 ^lan 15. Godi{nju prijavu podataka o doprinosima sadr`anu u prijavama iz ~lana 12. ovog Zakona obveznik uplate doprinosa podnosi do 30. aprila teku}e godine za prethodnu fiskalnu godinu na osnovu podataka iz evidencije iz oblasti rada, odnosno kona~no utvr|ene osnovice za uplatu doprinosa prema godi{njem obra~unu za prethodnu godinu. ^lan 16. Postupak podno{enja prijave za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem, na~in i rokove dostavljanja li~nih podataka, godi{nje prijave podataka o doprinosima, te na~in kori{tenja i razmjene tih podataka uredit }e se posebnim propisom koji donosi Ministar. ^lan 17. Za ta~nost i a`urnost dostavljenih podataka odgovoran je podnosilac prijave, odnosno odgovorno lice. Prijave za upis u Jedinstveni sistem moraju biti potpune. Porezna uprava du`na je prilikom podno{enja prijave za upis u Jedinstveni sistem provjeriti da li podnesena prijava sadr`i potrebne podatke. Ako Porezna uprava utvrdi da su podaci u prijavi neta~ni ili nepotpuni zatra`it }e od podnosioca prijave da otkloni utvr|ene nedostatke. Podnosilac prijave du`an je u roku od 15 dana od dana prijema obavje{tenja otkloniti utvr|ene nedostatke i dostaviti ispravno popunjenu prijavu. Porezna uprava ima ovla{tenje podnijeti prijavu ispred obveznika uplate doprinosa ukoliko na osnovu postoje}ih evidencija utvrdi da podnesena prijava ne sadr`i ta~ne ili potpune podatke ili da prijava nije ni podnesena. ^lan 18. Porezna uprava svakom osiguraniku izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema koje sadr`i godi{nje podatke o iznosu upla}enih, odnosno neupla}enih doprinosa. Uvjerenje iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se za svaku fiskalnu godinu najkasnije do 31. decembra teku}e godine za prethodnu fiskalnu godinu. ^lan 19. Porezna uprava izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema sa tra`enim podacima svakom subjektu upisa na njegov li~ni zahtjev. Uvjerenje se izdaje o podacima o kojima Porezna uprava vodi evidenciju u Jedinstvenom sistemu od dana po~etka primjene ovog Zakona. Ukoliko tra`eni podaci ne postoje u Bazi podataka, Porezna uprava du`na je izdati potvrdu o nepostojanju podataka. ^lan 20. Ukoliko na osnovu uvjerenja iz ~l. 18. i 19. ovog Zakona subjekt upisa smatra da su mu u Jedinstvenom sistemu evidentirani neispravni podaci ima pravo pisanim putem i uz prilaganje odgovaraju}ih dokaza Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za promjenu podataka da se podaci isprave, odnosno dopune. Ukoliko utvrdi da je zahtjev opravdan Porezna uprava du`na je, prema zahtjevu iz stava 1. ovog ~lana, u roku od deset dana od dana prijema zahtjeva provesti odgovaraju}i postupak radi ispravljanja, odnosno dopune podataka u Jedinstvenom sistemu i obavijestiti subjekta upisa i Korisnika Jedinstvenog sistema na kojeg se promjena odnosi o izvr{enoj promjeni. ^lan 21. Izuzetno, podaci uneseni u Jedinstveni sistem, u skladu sa ~l. 12. i 13. ovog Zakona, mogu se promijeniti samo u slu~ajevima: 1) ako u propisanom postupku nadle`ni organ utvrdi promjenu podataka; 2) ako su podaci o svojstvu osiguranika, penzijskom sta`u, sta`u osiguranja i pla}ama uneseni u Jedinstveni sistem na osnovu la`nih isprava; 3) ako se naknadnom provjerom podataka ili na drugi na~in utvrdi da su u Jedinstveni sistem uneseni neispravni, neta~ni ili nepotpuni podaci; 4) u drugim slu~ajevima u kojima se prema propisanom postupku mogu upotrijebiti vanredna pravna sredstva. ^lan 22. Porezna uprava rje{enjem odjavljuje osiguranika sa osiguranja po slu`benoj du`nosti ili na njegov zahtjev u slu~ajevima: 1) kada je obveznik uplate doprinosa prestao sa poslovanjem na osnovu rje{enja nadle`nog organa, a nije podnio odjavu; 2) kada obveznik uplate doprinosa nije odjavio osiguranike, a prijavio je prestanak poslovanja; 3) na li~ni zahtjev osiguranika kada za to ima pravni interes. Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu finansija u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. V. KONTROLA ^lan 23. U okviru Jedinstvenog sistema vr{i se evidentiranje podataka o naplati i raspodjeli upla}enih doprinosa i obavljaju poslovi finansijskog nadzora i ekonomsko-finansijske revizije uplate doprinosa. Kontrola obra~una i uplate doprinosa vr{i se u skladu sa Zakonom o doprinosima. ^lan 24. Podaci iz Baze podataka koriste se za kontrolu pravilnosti obra~una i uplate doprinosa i za utvr|ivanje duga na osnovu obaveza uplate doprinosa. Ako se utvrdi nepravilnost iz stava 1. ovog ~lana Porezna uprava }e uputiti obavijest kojom obveznika uplate doprinosa upozorava da izvr{i pravilan obra~un i uplatu doprinosa. Podaci o dugovanjima iz Baze podataka sravnjavaju se na mjese~nom nivou i dostavljaju Poreznoj upravi s ciljem izdavanja naloga za pla}anje. Podaci o neta~nom iznosu obaveze i neprijavljivanju obaveze na osnovu doprinosa dostavljaju se Odsjeku za inspekcijski nadzor Porezne uprave s ciljem provo|enja nadzora i kontrole. ^lan 25. Jedinstveni sistem generi{e izvje{taje o rizi~nim kategorijama uplate doprinosa i identificira one obveznike koji izbjegavaju obavezu uplate, ispla}uju ili prijavljuju manje iznose na osnovu obaveze uplate doprinosa, odnosno ne podnose prijavu za upis u Jedinstveni sistem iz ~lana 12. ovog Zakona. Kategorizacija rizi~nih kategorija obveznika uplate doprinosa iz stava 1. ovog ~lana vr{i se na godi{njem nivou i kao pokazatelj dostavlja se Odsjeku za inspekcijski nadzor Porezne uprave s ciljem provo|enja aktivnosti nadzora i kontrole. ^lan 26. Porezna uprava sa vanbud`etskim fondovima usagla{avat }e godi{nji Plan kontrole u cilju osiguravanja vi{eg nivoa pridr`avanja uplate od obveznika uplate doprinosa. Plan kontrole, koji utvr|uje Porezna uprava, sadr`i detaljne pro ce dure kontrole i vo|enja, mehanizme i kriterije kontrole koji }e se koristiti prilikom ocjene kategorije rizika prema obveznicima uplate doprinosa, te za predvi|anje prihoda. VI. ^UVANJE I SIGURNOST DOKUMENTACIJE I PODATAKA JEDINSTVENOG SISTEMA ^lan 27. Porezna uprava du`na je uspostaviti Informacioni sistem koji }e omogu}iti pohranjivanje, kori{tenje i rekonstrukciju podataka iz Baze podataka i kada nastupe uvjeti izvan nadzora, poput prirodnih katastrofa i drugih vrsta nepogoda. Porezna uprava du`na je uspostaviti Informacioni sistem koji zadovoljava minimalne zahtjeve za funkcioniranje sistema na drugoj lokaciji udaljenoj najmanje 50 km vazdu{ne linije od primarne lokacije Baze podataka i nalazi se na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 42 – Stranica 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 6.7.2009. ^lan 28. Porezna uprava odgovorna je za sigurnost podataka i poduzima sve tehni~ke i organizacione mjere i pravila koja su neophodna za provo|enje zakona i propisa u vezi sa za{titom i tajno{}u podataka. Porezna uprava du`na je poduzeti mjere protiv neovla{tenog ili slu~ajnog pristupa li~nim podacima, mijenjanja, uni{tavanja ili gubitka podataka, neovla{tenog prijenosa, drugih oblika nezakonite obrade podataka, kao i mjere protiv zloupotrebe li~nih podataka. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon zavr{etka obrade podataka. Ministar }e donijeti pravilnik u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona kojim }e se utvrditi pro ce dure ~uvanja i sigurnosti podataka u okviru Informacionog sistema, uklju~uju}i i postupke za pohranjivanje rezervnih kopija podataka, kao i za osiguranje rekonstrukcije podataka u slu~aju njihovog gubljenja. ^lan 29. Originalne prijave za upis u Jedinstveni sistem, na osnovu kojih su podaci uneseni u Bazu podataka, ~uvaju se pet godina od dana podno{enja prijava. Dokumentacija i podaci iz stava 1. ovog ~lana ~uvaju se na na~in koji omogu}ava sigurnu za{titu podataka za pe riod predvi|en ovim Zakonom. Podaci uneseni u Bazu podataka u elektronskom obliku ~uvaju se trajno. Po isteku roka iz stava 1. ovog ~lana Porezna uprava proslje|uje trajnu dokumentaciju vanbud`etskim fondovima za njihovu daljnju upotrebu. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 30. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 50.000,00 KM kaznit }e se obveznik uplate doprinosa za prekr{aj ako: 1) ne podnese prijave osiguranja, odjave osiguranja i prijave promjene u toku osiguranja (~lan 12.); 2) ne podnese godi{nje prijave podataka o doprinosima (~lan 12.); 3) unese neta~ne podatke u prijave za upis u Jedinstveni sistem (~lan 12.); 4) podnese prijave osiguranja, odjave osiguranja ili prijave promjena u toku osiguranja po isteku propisanog roka (~lan 14.); 5) podnese godi{nje prijave o doprinosima po isteku propisanog roka (~lan 15.); 6) u roku koji je odredila Porezna uprava ne otkloni neta~ne podatke unesene u godi{nje prijave podataka o doprinosima (~lan 15.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice - poduzetnik nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.500,00 KM. Pored nov~ane kazne po~iniocu prekr{aja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i i zabrana vr{enja djelatnosti u periodu do {est mjeseci s ciljem spre~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lan 31. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj osiguranik koji je sam za sebe obveznik uplate doprinosa ako: 1) ne podnese prijavu na osiguranje ili je podnese po isteku propisanog roka (~l. 12., 14. i 15.); 2) ne podnese prijavu o prestanku osiguranja ili je podnese po isteku propisanog roka (~l. 12., 14. i 15.); 3) ne podnese prijavu o promjeni osiguranja ili je podnese po isteku propisanog roka (~l.12., 14. i 15.); 4) ne podnese godi{nju prijavu o doprinosima (~lan 12.); 5) u roku koji je odredila Porezna uprava ne otkloni neta~ne podatke unesene u prijavu za upis u Jedinstveni sistem (~lan 17.). Dobrovoljni obveznik uplate doprinosa ne podlije`e pla}anju nov~ane kazne propisane ovim ~lanom. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 32. U roku od 18 mjeseci od dana po~etka primjene ovog Zakona Porezna uprava i vanbud`etski fondovi }e istovremeno obavljati poslove registracije i druge administrativne poslove u skladu sa ovim Zakonom i zakonima kojima se ure|uje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slu~aju nezaposlenosti. ^lan 33. U roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona Porezna uprava, vanbud`etski fondovi i Federalni zavod za statistiku du`ni su uskladiti organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog Zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog Zakona. Porezna uprava nakon isteka roka predvi|enog u stavu 1. ovog ~lana, a u skladu sa podzakonskim aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, preuzet }e zaposlenike koji su radili na poslovima registracije i kontrole obveznika uplate doprinosa iz vanbud`etskih fondova, a u skladu sa Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Porezne uprave. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine }e na usagla{en prijedlog federalnog ministra finansija, federalnog ministra rada i socijalne politike i federalnog ministra zdravstva, donijeti podzakonski akt nakon isteka roka iz stava 1. ovog ~lana kojim }e propisati na~in i uvjete preuzimanja zaposlenika iz stava 2. ovog ~lana. ^lan 34. U roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladit }e se odredbe drugih zakona koji reguliraju pitanja obuhva}ena ovim Zakonom sa odredbama ovog Zakona. ^lan 35. Propise iz ~l. 9. i 16. ovog Zakona Ministar }e donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 36. Direktor Porezne uprave }e u roku od godinu dana od dana primjene ovog Zakona donijeti godi{nji Plan kontrole. ^lan 37. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH" a primjenjivat }e se od 01. januara 2010. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju ~l. 30. st. 1. to~ka n) i ~l. 146. st. 6, 149. st. 4. i 9., ~l. 150. st. 3., ~l. 163., 166. i 167. Zakona o investicijskim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 85/08), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odr`anoj 17. lipnja 2009. godine, donijela je PRAVILNIK O VRJEDNOVANJU I IZRA^UNU IMOVINE INVESTICIJSKOG FONDA I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se: a) u~estalost utvr|ivanja neto vrijednosti imovine fondova;
Zakon o dopuni Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/09 09.02.2009 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,dopune,porezna uprava ZAKONO DOPUNI ZAKONA O POREZNOJ UPRAVIFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE^lanak 1.U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04), u ~lanku2. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:"Iznimno, odredba stavka 1. ovoga ~lanka ne primjenjuje sena pitanja koja su ure|ena Zakonom o naplati i djelomi~nomotpisu dospjelih, a nenapla}enih doprinosa za socijalnoosiguranje ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 25/06)".^lanak 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u"Slu`benim novinama Federacije BiH".PredsjedateljDoma narodaParlamenta Federacije BiHStjepan Kre{i}, v. r.PredsjedateljZastupni~kog domaParlamenta Federacije BiHSafet Softi}, v. r.
Zakon o investicijskim fondovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/08 26.12.2008 SN FBiH 25/17 investicijski fondovi,fondovi Broj 85 – Stranica 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. upisati sva lica koja su do dana stupawa na snagu ovog Zakona dobila dozvolu za rad u svojstvu fondova ili dru{tava za upravqawe. (5) Fondovi i dru{tva za upravqawe fondovima iz stava 1. ovog ~lana mogu primjewivati svoje op{te akte do wihova uskla|ewa s odredbama ovog Zakona, a najkasnije do isteka roka iz stava 1. ovog ~lana. (6) Nad fondovima osnovanim do dana stupawa na snagu ovog Zakona koji u roku od godine dana od dana wegova stupawa na snagu ne postupe po odredbama ovog ~lana, sprove{}e se postupak likvidacije. (7) Postupak likvidacije pokre}e Komisija po slu`benoj du`nosti. (8) Likvidacija fondova iz ovog ~lana sprovodi se prema odredbama ovog Zakona. ^lan 241. Do uskla|ivawa poslovawa fondova iz ~lana 240. stav 1. ovog Zakona sa odredbama ovog Zakona Dru{tva za upravqawe fondovima koja upravqaju tim fondovima ostvaruju pravo na naplatu naknade po osnovu upravqa~ke provizije u iznosu do 1% prosje~ne godi{we neto vrijednosti imovine fonda. ^lan 242. (1) Do uskla|ivawa poslovawa fondova iz ~lana 240. stav 1. ovog Zakona sa odredbama ovog Zakona fizi~ko ili pravno lice ne mo`e, direktno ili indirektno, biti vlasnik vi{e od 5% dionica istog investicijskog fonda. (2) Registar je du`an mjese~no obavje{tavati Dru{tvo o sticawu dionica iznad ograni~ewa iz stava (1) ovog ~lana. (3) Lice koje je steklo dionice investicijskog fonda iznad ograni~ewa iz stava (1) ovog ~lana, nema pravo na u~e{}e u dobiti i ne mo`e koristiti druga prava sadr`ana u dionicama, iznad ograni~ewa iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 243. (1) Komisija je du`na u roku od godine dana od dana stupawa na snagu ovog Zakona donijeti propise na osnovu ovog Zakona. (2) U roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Zakona Komisija je du`na donijeti pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|ewa registra fondova te je u daqwem roku od {est mjeseci du`na da preduzme i sprovede sve tehni~ke i druge radwe potrebne u ciqu uspostavqawa, otpo~iwawa sa radom i redovnog vo|ewa registra fondova. (3) Pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|ewa registra fondova Komisija }e objaviti u "Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine". (4) Do dono{ewa propisa Komisije na osnovu ovog Zakona na odgovaraju}i se na~in primjewuju propisi doneseni na osnovu Zakona o dru{tvima za upravqawe fondovima i o investicijskim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 41/98, 36/99, 36/00, 27/02, 44/02, 50/03, 70/04). ^lan 244. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o dru{tvima za upravqawe fondovima i o investicionim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/98, 36/99, 36/00, 27/02, 44/02, 50/03 i 70/04). ^lan 245. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Progla{ava se Zakon o investicijskim fondovima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 14. oktobra 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 27. novembra 2008. godine. Broj 01-02-585/08 12. decembra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA GLAVA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom propisuju se uvjeti osnivanja i rada investicijskih fondova i dru{tava za upravljanje, emisija i prodaja udjela i dionica, te otkupa udjela, promocija fondova, poslovi koje za fondove obavljaju tre}a lica, te nadzor nad radom fondova, dru{tava za upravljanje, banke depozitara i lica koja obavljaju prodaju udjela i dionica. Odjeljak A. Zna~enja pojedinih izraza ^lan 2. (1) Izrazi u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: a) "Federacija" - Federacija Bosne i Hercegovine; b) "Dru{tvo za upravljanje" - dioni~ko dru{tvo ili dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u sa sjedi{tem u Federaciji, koje je dobilo dozvole Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima; c) "Dr`ava ~lanica" - dr`ava ~lanica Evropske unije; d) "Mati~na dr`ava ~lanica" - dr`ava ~lanica Evropske unije u kojoj je registrirano dru{tvo za upravljanje; e) "Banka depozitar" - banka koju izabere dru{tvo za upravljanje i koja, na osnovu ugovora sa dru{tvom za upravljanje i po njegovom nalogu, obavlja poslove banke depozitara odre|ene ovim Zakonom; f) "Fond" - investicijski fond osnovan u skladu sa ovim Zakonom; g) "Otvoreni investicijski fond" - otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom, otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom, otvoreni investicijski fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom; h) "Zatvoreni investicijski fond" - zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom; i) "Dioni~ar zatvorenog investicijskog fonda" ili "Dioni~ar" - fizi~ko ili pravno lice koje po objavi javne ponude nazna~ene u prospektu fonda u cijelosti uplati cijenu izdavanja dionica ili dionice stekne od postoje}eg dioni~ara na osnovu valjanog pravnog posla, u skladu sa odredbama ovog Zakona; j) "Vlasnik udjela u otvorenom investicijskom fondu" ili "Vlasnik udjela" - fizi~ko ili pravno lice koje na osnovu javne ili zatvorene ponude za prodaju udjela u otvorenom fondu u cijelosti uplati nov~ana sredstva na ra~un fonda radi sticanja udjela u odre|enom fondu ili stekne udio u fondu od postoje}eg vlasnika udjela na osnovu valjanog pravnog posla, u skladu sa odredbama ovog Zakona; k) "Kvalifikovani investitori" - investitori koji na osnovu va`e}eg odobrenja posluju kao investicijski ili penzioni fond, kao dru{tvo za upravljanje investicijskim ili penzionim fondom, kao banka, kao osiguravaju}e dru{tvo ili kao profesionalni posrednik, te sva druga privredna dru{tva ili fizi~ka lica s tim da netovrijednost imovine tih dru{tava i fizi~kih lica prelazi 300.000,00 KM i koji za Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 71 potrebe ulaganja u odre|eni investicijski fond raspola`u gotovim novcem u iznosu od najmanje 100.000,00 KM; l) "Kvalifikovani investitori u fondove rizi~nog kapitala" - investitori koji na osnovu va`e}eg odobrenja posluju kao investicijski ili penzioni fond, kao dru{tvo za upravljanje investicijskim ili penzionim fondom, kao banka, ili kao osiguravaju}e dru{tvo ili kao profesionalni posrednik, te sva druga privredna dru{tva ili fizi~ka lica s tim da netovrijednost imovine tih dru{tava i fizi~kih lica prelazi 3.000.000,00 KM i koji za potrebe ulaganja u odre|eni investicijski fond raspola`u gotovim novcem u iznosu od najmanje 1.000.000,00 KM; m) "Komisija" - Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine; n) "Povezano lice" - u odnosu na odre|eno pravno ili fizi~ko lice u smislu ovog Zakona (u daljnjem tekstu: subjekt) je: 1) dioni~ar ili grupa dioni~ara koji djeluju zajedni~ki, odnosno vlasnik poslovnog udjela ili grupa vlasnika poslovnih udjela koji djeluju zajedni~ki, a posjeduju vi{e od 10% dionica ili udjela u osnovnom kapitalu dru{tva ili koji, iako posjeduju manji postotak od nazna~enog, mogu uticati, direktno ili indirektno, na odluke koje donosi takav subjekt, 2) svaki subjekt u kojem prvi subjekt posjeduje, direktno ili indirektno, vi{e od 10% dionica ili udjela u osnovnom kapitalu dru{tva ili koji, iako posjeduje manji postotak od nazna~enog, mo`e uticati direktno ili indirektno na odluke koje donosi takav subjekt, 3) svako fizi~ko lice ili lica koja mogu, direktno ili indirektno, uticati na odluke subjekta, a naro~ito: – ~lanovi u`e porodice (bra~ni drug ili lice sa kojim du`e vrijeme `ivi u vanbra~noj zajednici, djeca ili usvojena djeca i lica koja su pod starateljstvom tog lica), – ~lanovi uprave ili nadzornog odbora i ~lanovi u`e porodice tih lica, ili – lica zaposlena na osnovu ugovora o radu sa posebnim uvjetima sklopljenog sa subjektom u kojem su zaposlena, kao i ~lanovi u`e porodice tih lica; o) "Povezana lica fonda" - su dru{tvo za upravljanje, banka depozitar, advokat odnosno advokatsko dru{tvo, advokatska kancelarija ili zajedni~ka advokatska kancelarija, revizor i lica koja obavljaju poslove poreznog savjetovanja koji se nalaze u ugovornom odnosu sa osnove pru`anja usluga fondu, kao i svako drugo lice koje je u prethodne dvije kalendarske godine sklopilo ugovor o pru`anju usluga za potrebe fonda; p) "Investitor" - vlasnik udjela u otvorenom investicijskom fondu, odnosno dioni~ar zatvorenog investicijskog fonda. Odjeljak B. Pojam fonda ^lan 3. (1) Fond je pravno lice ili zasebna imovina, ~ije je osnivanje i poslovanje odre|eno ovim Zakonom. (2) U smislu ovog Zakona i nezavisno od toga da li je u ponudi imenovano ili opisano kao takvo, fondom se smatra i svaki pravni subjekt, dru{tvo ili zasebna imovina, bez obzira na pravni oblik, u kojoj se u~e{}e - bilo putem dionica, udjela ili kakvog prava - nudi s ciljem prikupljanja uloga u gotovom novcu te sa izri~itom namjerom ulaganja vi{e od 60% tih uloga u portfelj vrijednosnih papira, nov~anih depozita i svih drugih vrsta imovine, pri ~emu investitori nemaju svakodnevni nadzor nad dono{enjem odluka o ulaganjima, a osnovni cilj je osigurati investitorima povrat na njihova ulaganja i to bilo u dobiti ili kakvoj drugoj koristi. ^lan 4. (1) Fondom iz ~lana 3. ovog Zakona ne smatraju se: a) banke koje su odgovaraju}a nadle`na tijela ovlastila za obavljanje djelatnosti u Federaciji, b) dru{tva za osiguranje koja su odgovaraju}a nadle`na tijela ovlastila za obavljanje djelatnosti u Federaciji, c) penzioni fondovi koje su odgovaraju}a nadle`na tijela ovlastila za obavljanje djelatnosti u Federaciji, d) ostala pravna lica koja ula`u svoja vlastita sredstva, e) ~lanovi porodice koji zajedni~ki ula`u, f) druga lica koja su izuzeta zakonima Federacije ili me|unarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im pristupila. (2) Odredbe stava (1) ovog ~lana ne odnose se na sta tus, prava i obaveze koje ta lica imaju na osnovu drugih zakona, propisa ili me|unarodnih ugovora. Odjeljak C. Registar fondova ^lan 5. (1) Fondovi se upisuju u Registar fondova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: registar fondova). (2) U registar fondova upisuju se fondovi i svi podaci odre|eni ovim Zakonom. (3) Registar fondova vodi Komisija. (4) Komisija }e svojim aktom bli`e urediti sadr`aj i na~in vo|enja registra fondova. ^lan 6. Upis u registar fondova obavlja se na osnovu zahtjeva za izdavanje dozvole za osnivanje fonda i prijave upisa u registar podnesenih od dru{tva za upravljanje. ^lan 7. (1) Prilikom izdavanja dozvole za osnivanje i dono{enja odluke o upisu u registar fondova Komisija svakom fondu odre|uje identifikacijski broj fonda. (2) Identifikacijski broj svakom fondu odre|uje se kod upisa u registar i mora biti jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv. ^lan 8. Odluku o upisu u registar fondova Komisija objavljuje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". ^lan 9. Upis u registar fondova ima deklarativni pravni u~inak prema tre}im licima narednog dana od dana upisa u registar fondova, ako ovim Zakonom ili propisom Komisije nije druga~ije odre|eno. Odjeljak D. Javna i zatvorena ponuda ^lan 10. Fond mora imati odobrenje Komisije za zatvorenu ili javnu ponudu u Federaciji, u skladu sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te drugim zakonskim i podzakonskim aktima. ^lan 11. (1) Javna ponuda je bezuvjetni poziv za kupovinu udjela ili dionica u fondu upu}en neodre|enom broju lica na na~in odre|en ovim Zakonom. (2) Smatra se da je ponuda fonda javna osim: a) ako je usmjerena isklju~ivo prema ograni~enoj skupini koja odgovara odre|enju pojma kvalifikovanih investitora u skladu sa ovim Zakonom, b) ako se zahtjevi za upis mogu prihvatiti samo od lica koja odgovaraju odre|enju pojma kvalifikovanih investitora u skladu sa ovim Zakonom, (3) Zatvorenu ponuda je bezuvjetni poziv za kupivinu udjela ili dionica u fondu upu}en odre|enom broju lica na na~in odre|en ovim Zakonom. (4) U slu~aju zatvorene ponude kvalifikovani investitori svoj sta tus dokazuju potpisom izjave kojom navode da u trenutku kupovine udjela ispunjavaju uvjete iz ~lana 2. ovog Zakona. (5) Dru{tvo za upravljanje ne odgovara za potpunost i istinitost izjave iz prethodnog stava ovog ~lana niti za naknadno Broj 85 – Stranica 72 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. promijenjene okolnosti koje se odnose na ispunjavanje uvjeta zahtijevanih za sticanje statusa kvalifikovanog investitora. (6) Komisija }e bli`e urediti javnu i zatvorenu ponudu, vrste fondova sa javnom i zatvorenom ponudom, kvalifikovane investitore i najni`e dopu{tene iznose upisa u slu~aju fondova sa zatvorenom ponudom. Odjeljak E. Vrste fondova sa javnom i zatvorenom ponudom ^lan 12. Kao fondove sa javnom ponudom Komisija mo`e odobriti sljede}e vrste investicijskih fondova: a) zatvoreni investicijski fond uklju~uju}i i: 1. zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u vrijednosne papire koji nisu uvr{teni u trgovanje na berzi, 2. zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine, b) otvoreni investicijski fond. ^lan 13. Kao fondove sa zatvorenom ponudom Komisija mo`e odobriti sljede}e vrste investicijskih fondova: a) otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom, b) otvoreni investicijski fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. ^lan 14. Komisija }e bli`e odrediti podvrste investicijskih fondova sa javnom i zatvorenom ponudom. Odjeljak F. Osnovna ograni~enja ^lan 15. (1) Javna ponuda u Federaciji dopu{ta se: a) fondu osnovanom uz odobrenje Komisije kojim upravlja dru{tvo za upravljanje registrirano u Federaciji, b) fondu osnovanom na osnovu odobrenja nadle`nog tijela dr`ave ~lanice, koji posluje u skladu sa odredbama ovog Zakona koje ure|uju poslovanje otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. (2) Fond iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana ne smije poslovati, niti mo`e promijeniti oblik u fond sa zatvorenom ponudom. ^lan 16. Komisija }e bli`e urediti uvjete izdavanja dozvole za osnivanje fondova iz ~lana 15. stav (1) Zakona. Odjeljak G. Primjena propisa ^lan 17. (1) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine }e na zahtjev dru{tva za upravljanje, a u porezne svrhe izdati potvrdu kojom se dokazuje porezni sta tus fonda u Federaciji. (2) Ukoliko se poreznim propisima ne propi{e druga~ije, u porezne svrhe, fond se smatra krajnjim vlasnikom vrijednosnih papira, odnosno cjelokupne imovine fonda i krajnjim u`ivateljem ekonomskih koristi koje iz nje proizlaze. ^lan 18. Na poslovanje dru{tva za upravljanje i fonda na odgovaraju}i na~in se primjenjuju odredbe zakona kojim se reguliraju poslovi emisije i prometa vrijednosnih papira i zakona kojim se ure|uje osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava, osim ako ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno. GLAVA II. DRU[TVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Odjeljak A. Pojam dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima ^lan 19. Dru{tvo za upravljanje je pravno lice i osniva se u organizacionom obliku dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u ili dioni~kog dru{tva, kojem je predmet poslovanja osnivanje investicijskih fondova i upravljanje investicijskim fondovima, odnosno ulaganje nov~anih sredstava u vlastito ime i za ra~un vlasnika udjela otvorenih investicijskih fondova i uime i za ra~un dioni~ara zatvorenih investicijskih fondova, te obavljanje drugih poslova odre|enih ovim Zakonom. ^lan 20. (1) Dru{tvo za upravljanje ne smije imati kontrolni uticaj niti kontrolni udio u profesionalnom posredniku ili banci ovla{tenoj za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima. (2) Dru{tvo za upravljanje ne smije imati vlasni{tvo u banci depozitaru koja obavlja poslove za ra~un dru{tva ili fonda. (3) Poslovanje banke depozitara i dru{tva za upravljanje ne smije biti organizacijski povezano, niti na tim poslovima smiju biti zaposlena ista lica. (4) Banka depozitar koja ima kontrolni uticaj u dru{tvu za upravljanje ne mo`e obavljati poslove depozitara za ra~un fonda kojim to dru{tvo upravlja. Odjeljak B. Firma, osnovni kapitala i predmet poslovanja dru{tva za upravljanje ^lan 21. (1) Rije~i: "dru{tvo za upravljanje fondovima", "investicijsko dru{tvo", "uprava fondova", "investitor", "investirati" same ili zajedno sa drugim rije~ima smiju u nazivu firme ili njegovom dodatku upotrebljavati samo dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima sa svrhom ozna~avanja predmeta poslovanja te u promotivne svrhe. (2) Stav (1) ovog ~lana ne odnosi se na dru{tva koja rije~i: "upravljati fondovima", "investicija", "investitor" ili "investirati" upotrebljavaju u kontekstu koji isklju~uje privid da je sadr`aj predmeta poslovanja usmjeren na osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima, odnosno ulaganje nov~anih sredstava u vlastito ime i za zajedni~ki ra~un vlasnika udjela u otvorenom investicijskom fondu, odnosno uime i za ra~un zatvorenog investicijskog fonda, te upravljanje tim sredstvima. ^lan 22. (1) Najni`i iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje je 200.000,00 KM. (2) Osnovni kapital iz stava (1) ovog ~lana dru{tvo je du`no pove}ati za 50.000,00 KM za svaki naredni fond kojim upravlja. (3) Osnovni kapital iz st. (1) i (2) ovog ~lana mora u cijelosti biti upla}en u novcu. (4) U slu~aju da ukupna netovrijednost imovine fondova kojima upravlja pre|e protuvrijednost iznosa od 50.000.000,00 KM, osnovni kapital dru{tva za upravljanje mora biti ve}i za 0,1% iznosa za koji netovrijednost imovine fondova kojima upravlja prelazi navedeni grani~ni iznos do najvi{eg iznosa osnovnog kapitala u visini od 15.000.000,00 KM. (5) Komisija je ovla{tena da donese propis kojim se ure|uje oblik i iznos osnovnog kapitala koji su dru{tva za upravljanje du`na odr`avati. ^lan 23. (1) Predmet poslovanja dru{tva za upravljanje jeste isklju~ivo osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima. Samo navedene djelatnosti mogu biti upisane u sudski registar kao predmet poslovanja dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima. (2) Poslovi upravljanja investicijskim fondovima obuhvataju: Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 73 a) upravljanje imovinom fonda; b) promociju investicijskih fondova i prodaju udjela u otvorenim investicijskim fondovima, odnosno dionica u zatvorenim investicijskim fondovima; c) administrativne poslove: 1) vo|enje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvje{taja, 2) odnosi sa investitorima, 3) utvr|ivanje vrijednosti imovine fonda te izra~un cijene udjela, 4) uskla|ivanje poslovanja dru{tva sa zakonima i mjerodavnim propisima, 5) objave i izvje{tavanja dioni~ara i vlasnika udjela, 6) isplata dioni~ara, odnosno vlasnika udjela iz imovine ili dobiti fonda, 7) isplata udjela u otvorenom investicijskom fondu, 8) vo|enje registra vlasnika udjela, 9) vo|enje arhive u skladu sa odredbama ovog Zakona, 10) odnosi sa emitentima, 11) ostale administrativne poslove koje odobri Komisija. (3) Komisija je ovla{tena propisati uvjete i postupke izdavanja dozvole za obavljanje poslova upravljanja investicionim fondom i na~in izvje{tavanja o tim poslovima. ^lan 24. (1) Dru{tvo za upravljanje ne smije poslove iz ~lana 23. stav (2) ta~ka a) ovog Zakona prenijeti na tre}a lica. (2) Izuzetno, dru{tvo za upravljanje mo`e, uz prethodno odobrenje Komisije, prenijeti preostale poslove iz ~lana 23. stav (2) ta~ka c) ovog Zakona na tre}a lica, ali isklju~ivo s ciljem pove}anja u~inkovitosti obavljanja navedenih poslova. (3) Preno{enjem poslova na tre}a lica ne smije se umanjiti u~inkovitost nadzora nad dru{tvom za upravljanje i fondom, niti se smiju ugroziti interesi investitora. Odjeljak C. Osnivanje dru{tva za upravljanje ^lan 25. Dru{tvo za upravljanje mogu osnovati fizi~ka ili pravne lica. ^lan 26. ^lanovi ili dioni~ari dru{tva za upravljanje, ~lanovi uprave ili nadzornog odbora tog dru{tva ne mogu biti: a) lica koja su u periodu od tri godine prije sticanja vlasni{tva u dru{tvu za upravljanje imala najmanje 10% udjela ili dionica u osnovnom kapitalu u dru{tvu za upravljanje, banci ovla{tenoj za obavljanje poslova banke depozitara, zatvorenom investicijskom fondu, profesionalnom posredniku ili banci ovla{tenoj za obavljanje poslova kupovine i prodaje vrijednosnih papira, osiguravaju}em dru{tvu ili penzionom fondu u privatnom vlasni{tvu u vrijeme kada je tim dru{tvima oduzeto odobrenje za rad, b) lica koja su izgubila ~lanstvo u strukovnom udru`enju zbog nepridr`avanja pravila udru`enja, ili kojima je Komisija odnosno odgovaraju}e nadle`no tijelo izreklo mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima, c) lica koja su ka`njena za krivi~no djelo prouzrokovanja ste~aja, izrade la`ne bilanse, o{te}enja povjeritelja, zloupotrebe u ste~ajnom postupku, zloupotrebe ovlasti u privrednom poslovanju, zloupotrebe u postupku privatizacije, odavanje i neovla{teno otkrivanje poslovne tajne, te krivi~no djelo prevare i to na vrijeme od pet godina nakon pravomo}nosti presude kojom su osu|ene, a u to vrijeme se ne ra~una vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne, d) lica protiv kojih su izre~ene sigurnosne mjere zabrane vr{enja poziva, aktivnosti ili funkcije koja je u potpunosti ili djelomi~no obuhva}ena predmetom poslovanja dru{tva za upravljanje dok traje zabrana, e) lica koja su ka`njena za krivi~no djelo prema Zakonu kojim se reguliraju poslovi emisije i prometa vrijednosnih papira i lica koja su vi{e puta ka`njena za prekr{aje propisane odgovaraju}im zakonima, f) lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost, g) lica koja posjeduju va`e}u dozvolu Komisije za brokera ili investicijskog savjetnika, odnosno odgovaraju}e odobrenje nadle`nog tijela, te stvarno obavljaju te poslove kao zaposlenici profesionalnog posrednika ili banke ovla{tene za poslove sa vrijednosnim papirima, h) lica koja su nosioci zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti i rukovode}i dr`avni slu`benici. ^lan 27. (1) Upravu dru{tva za upravljanje ~ine najmanje dva ~lana. (2) Za ~lana uprave dru{tva za upravljanje mo`e biti imenovano lice koje dobije prethodnu saglasnost Komisije za vr{enje funkcije ~lana uprave dru{tva za upravljanje. (3) ^lanovi uprave dru{tva za upravljanje pored op}ih uvjeta propisanih zakonom moraju ispunjavati i sljede}e uvjete: a) visoka stru~na sprema pravnog ili ekonomskog smijera, b) najmanje trogodi{nje radno iskustvo na rukovode}im polo`ajima, odnosno {est godina iskustva u poslovima koji se mogu uporediti sa poslovima dru{tva za upravljanje nakon sticanja navedenog stepena obrazovanja, c) da su zaposleni u dru{tvu na puno radno vrijeme. (4) Komisija }e odrediti uvjete za obavljanje poslova ~lanova uprave dru{tva za upravljanje, uklju~uju}i kriterije obaveznog stru~nog znanja i na~ina njegova utvr|ivanja. ^lan 28. Dru{tvo za upravljanje mo`e obavljati svoju djelatnost isklju~ivo na osnovu dozvola koje izda Komisija. ^lan 29. (1) Dru{tvo za upravljanje Komisiji podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog ~lana prila`e se: a) osniva~ki akt dru{tva za upravljanje, b) poslovni plan za prve tri godine djelovanja dru{tva za upravljanje koji mora sadr`avati planirani volumen fondova koje dru{tvo za upravljanje namjerava nuditi na tr`i{tu, organizacijsku shemu dru{tva, te podatke o strukturi zaposlenih, c) popis ~lanova ili dioni~ara dru{tva za upravljanje, njihova imena i prezimena, adresu odnosno firmu i sjedi{te, nominalni iznos dionica odnosno udjela, te postotak dionica odnosno udjela koja pripadaju ~lanovima u osnovnom kapitalu dru{tva, d) popis povezanih lica dru{tva za upravljanje, e) dokaze koje propi{e Komisija, a na osnovu kojih je mogu}e utvrditi je li dru{tvo za upravljanje kvalifikovano za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima, naro~ito u pogledu osoblja, tehni~ke opremljenosti i organizacije. (3) O zahtjevu za izdavanje dozvole za osnivanje odlu~uje Komisija u roku od dva mjeseca od dana podno{enja zahtjeva. (4) Dru{tvu za upravljanje koje u roku od jedne godine od izdavanja dozvole za upravljanje fondovima ne osnuje fond, dozvola za osnivanje prestaje va`iti. (5) Komisija }e bli`e urediti sadr`aj i postupak izdavanja dozvole za osnivanje. Odjeljak D. Poslovanje dru{tva za upravljanje ^lan 30. (1) Dru{tvo za upravljanje je du`no: a) da se u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa pridr`ava principa savjesnosti i po{tenja, Broj 85 – Stranica 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. b) da u izvr{avanju obaveza dru{tvo za upravljanje postupa sa pove}anom pa`njom, prema pravilima struke, dobrim poslovnim obi~ajima te propisima Federacije, c) da bude sposobno ispuniti dospjele obaveze (princip likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obaveze (princip solventnosti), d) da odgovara za pravovremeno, savjesno i efikasno ispunjavanje svih prava i obaveza predvi|enih ovim Zakonom, prospektom i/ili statutom fonda, te za propisno izvr{avanje navedenih prava i obaveza u skladu sa ovim Zakonom te prospektom i/ili statutom fonda, bez obzira na to je li neke od njih povjerila drugom, e) da podatke o dioni~arima, vlasnicima udjela, stanju udjela, uplatama i isplatama ~uva kao poslovnu tajnu dru{tva za upravljanje, a mo`e ih saop{tavati samo na osnovu sudskog naloga, zahtjeva odre|enog vlasnika udjela ili dioni~ara, banci depozitaru, te po zahtjevu Komisije, f) ako je povjerilo poslove i du`nosti tre}im licima, da prati pridr`avaju li se u svom radu odredaba ovog Zakona te prospekta i/ili statuta fonda, g) da uz saglasnost Komisije donese op}i akt kojim se ure|uje sukob interesa sa fondovima kojima upravlja, te vlasnika udjela u otvorenim investicijskim fondovima odnosno dioni~ara u zatvorenim investicijskim fondovima, sukob interesa, s obzirom na upravljanje imovinom tre}ih lica te obavljanje investicijskog savjetovanja, h) da osigura sisteme i mehanizme nadzora koji jasno pokazuju da dru{tvo za upravljanje na dugoro~noj osnovi postupa u skladu sa ovim Zakonom, prospektom i/ili statutom fonda, a koji omogu}avaju pra}enje svih odluka, naloga i transakcija sa imovinom fonda, i) da osigura da svi oglasni i promotivni sadr`aji, obavijesti, te izvje{taji dioni~arima odnosno vlasnicima udjela, bilo da su im dostavljena, odnosno objavljeni u novinama ili putem elektronskih sredstava javnog saop{tavanja, budu jasni, ta~ni i da ne navode na pogre{ne zaklju~ke i da su u skladu sa zahtjevima Komisije, j) da osigura prodaju udjela i dionica fonda isklju~ivo putem lica iz ~lana 182. ovog Zakona, k) da kupuje imovinu za investicijske fondove isklju~ivo u svoje ime i za ra~un otvorenog investicijskog fonda, odnosno vlasnika udjela fonda kojim upravlja, te uime i za ra~un zatvorenog investicijskog fonda, deponiraju}i je u banci depozitaru, a u skladu sa postupkom predvi|enim propisima Komisije, l) da dostavlja banci depozitaru kopije svih originalnih isprava vezanih uz transakcije imovinom investicijskih fondova i to neposredno po sastavljanju tih isprava ili njihovom prijemu, m) da evidencije transakcija sa imovinom pojedinog fonda vodi odvojeno od vlastitih ra~una kao i od evidencija transakcija ostalih fondova, te da ih u pravilnim vremenskim razmacima uskla|uje sa ra~unima banke depozitara, n) da vodi poslovne knjige i ostalu dokumentaciju na na~in utvr|en posebnim propisom, o) da objavljuje podatke o fondovima kojima upravlja kao i o sebi u skladu sa Zakonom i propisima Komisije, p) da podnosi Komisiji redovne izvje{taje u skladu sa postupkom predvi|enim propisima Komisije, r) da izvje{tava Komisiju o svakoj promjeni u skladu sa odredbama ovog Zakona, promjeni ~lanova uprave i nadzornog odbora, odnosno promjeni u ~lanstvu dru{tva za upravljanje, te o svakoj promjeni kapitala, odnosa ili ~lanstva u osnovnom kapitalu u odnosu na stanje koje je odobrila Komisija, s) da na potpun blagovremen i ta~an na~in i u onom trajanju koje odredi Komisija uvede, vodi i stavlja na uvid svu evidenciju koju Komisija odredi svojim propisom, t) da blagovremeno omogu}i Komisiji uvid u svu svoju evidenciju te da omogu}i razgovor sa licima koja obavljaju poslove u dru{tvu za upravljanje, u) da se pridr`ava drugih zahtjeva predvi|enih ovim Zakonom i propisima Komisije, kao i zakona dr`ava ~lanica u kojima mu je dopu{tena javna ponuda dionica odnosno udjela investicijskih fondova kojima upravlja, z) da ne sa~injava bilo kakav ugovor koji ima za cilj umanjivanje ili promjenu odgovornosti utvr|enih ovim Zakonom, pri ~emu se svaka odredba ugovora sastavljanog u tom cilju smatra ni{tavom, aa) da osigura da njegovi zaposlenici i svako lice sa kojim je sklopljen ugovor o prodaji dionica ili udjela u fondovima u njegovo ime postupaju u skladu sa ovim Zakonom i mjerodavnim propisima, bb) da jednog ~lana uprave zadu`i za pra}enje uskla|enosti poslovanja dru{tva za upravljanje sa odredbama ovog Zakona i drugim propisima, te za odr`avanje kontakata sa Komisijom u cilju izvje{tavanja i drugih korespondentnih aktivnosti u skladu sa odredbama ovog Zakona, cc) da upravlja fondom u skladu sa ulaga~kim ciljevima svakog pojedinog fonda kojim upravlja, dd) da izdaje banci depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih sa imovinom fonda, ee) da osigura da procjene vrijednosti fonda budu to~ne te da cijena udjela bude ispravno utvr|ena. (2) Komisija }e bli`e urediti poslovanje dru{tava za upravljanje. ^lan 31. (1) Dru{tvo za upravljanje mora uspostaviti sistem upravljanja rizicima koji u svako doba omogu}uje mjerenje i pra}enje rizi~nosti pojedinih instrumenata u portfoliju kao i ukupnog portfolija fonda. (2) Sistem upravljanja rizicima mora omogu}iti ta~no i nezavisno utvr|ivanje vrijednosti finansijskih derivata kojima se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC). (3) Dru{tvo za upravljanje }e u skladu sa pravilima koja }e propisati Komisija za svaki pojedini fond izvje{tavati Komisiju o tipovima finansijskih derivata u portfoliju fonda, povezanim rizicima, kvantitativnim limitima i primjenjenoj metodologiji za mjerenje rizika vezanih uz pozicije i transakcije tim derivatima. (4) Izlo`enost fonda prema pojedinim finansijskim instrumentima na kojima se zasniva derivat ne smije biti u suprotnosti sa ograni~enjima ulaganja propisanim ovim Zakonom, prospektom i/ili statutom fonda. (5) Kada vrijednosni papir ili in stru ment tr`i{ta novca u sebi ima ugra|en derivat, takav derivat mora se uzeti u obzir prilikom izra~una izlo`enosti fonda iz st. (3) i (4) ovog ~lana. Odjeljak E. Poslovanje dru{tava za upravljanje sa sjedi{tem u Federaciji izvan teritorija Federacije ^lan 32. (1) Dru{tvo za upravljanje mo`e obavljati djelatnost i na teritoriji Republike Srpske i/ili Br~ko Distrikta bilo osnivanjem i poslovanjem putem podru`nice ili neposredno u skladu sa propisima Republike Srpske i/ili Br~ko Distrikta. (2) Dru{tvo za upravljanje mo`e obavljati djelatnost i na teritoriji dr`ava ~lanica, osnivanjem i poslovanjem putem podru`nice ili neposredno, u skladu sa propisima odre|ene dr`ave ~lanice. ^lan 33. (1) Dru{tvo za upravljanje, koje namjerava osnovati podru`nicu u dr`avi ~lanici, mora o tome obavijestiti Komisiju, navode}i dr`avu ~lanicu u kojoj namjerava osnovati podru`nicu. (2) Uz obavijest mora prilo`iti: a) op}e podatke o podru`nici koji obuhvataju: Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 75 1) predmet poslovanja podru`nice, 2) imena lica ovla{tenih za zastupanje podru`nice, 3) firmu i sjedi{te podru`nice, na kojima }e se mo}i dobiti svi podaci vezani uz poslovanje podru`nice, b) podatke o fondovima kojima upravlja dru{tvo za upravljanje, podatke o udjelima odnosno dionicama koje dru{tvo za upravljanje namjerava javno nuditi na prodaju putem podru`nice u dr`avi ~lanici koji predstavljaju: 1) ta~an opis planiranih poslovnih aktivnosti koje dru{tvo za upravljanje namjerava poduzimati u vezi sa prodajom udjela, odnosno dionica u fondovima, 2) za svaki fond, njegov prospekt i/ili statut, te finansijske izvje{taje za prethodnu poslovnu godinu. (3) Komisija mora najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema obavijesti iz stava (1) ovog ~lana obavijest zajedno sa prilozima dostaviti nadle`nom tijelu dr`ave ~lanice, te o tome obavijestiti dru{tvo za upravljanje. (4) Zajedno sa obavijesti iz stava (2) ovog ~lana nadle`nom tijelu dr`ave ~lanice Komisija mora dostaviti: a) podatke o visini osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, b) izjavu da svaki fond, na koji se odnosi obavijest iz stava (1) ovog ~lana, ispunjava propisane zakonske uvjete za otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom. (5) Dru{tvo za upravljanje Komisiju mora obavijestiti o promjeni podataka iz stava (2) ovog ~lana najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena. ^lan 34. (1) Dru{tvo za upravljanje, koje namjerava neposredno obavljati poslove upravljanja fondovima na podru~ju dr`ave ~lanice, mora o tome obavijestiti Komisiju, navode}i dr`avu ~lanicu u kojoj namjerava zapo~eti sa neposrednim obavljanjem poslova upravljanja fondovima. (2) Uz obavijest dru{tvo za upravljanje mora prilo`iti: a) plan aktivnosti, b) podatke i dokumentaciju iz ~lana 33. stav (2) ta~ka b) ovog Zakona. (3) Komisija mora najkasnije u roku od mjesec dana od prijema obavijesti iz ovog ~lana obavijest zajedno sa prilozima dostaviti nadle`nom tijelu dr`ave ~lanice, te o tome obavijestiti dru{tvo za upravljanje. (4) Zajedno sa obavijesti iz ovog ~lana, nadle`nom tijelu dr`ave ~lanice Komisija mora dostaviti: a) podatke o visini osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, b) izjavu da svaki fond na koji se odnosi obavijest iz ovog ~lana ispunjava propisane zakonske uvjete za otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom. (5) Dru{tvo za upravljanje Komisiju mora obavijestiti o promjeni podataka iz stava (2) ovoga ~lana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena. (6) Odredbe ovog ~lana primjenjuju se i u slu~aju kada dru{tvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. ^lan 35. Komisija mo`e zahtijevati od nadle`nog tijela dr`ave ~lanice u kojoj dru{tvo za upravljanje obavlja djelatnost da provede postupak nadzora nad poslovanjem podru`nice ukoliko bi se na taj na~in ubrzao i pojednostavio postupak nadzora, u skladu sa principima efikasnosti, ekonomi~nosti i postupanja u razumnom roku. Pod istim uvjetima mogu se ovlastiti lica ovla{tena od nadle`nog tijela dr`ave ~lanice za u~estvovanje u postupku nadzora. ^lan 36. (1) Dru{tvo za upravljanje smije obavljati poslove upravljanja fondovima izvan dr`ava ~lanica isklju~ivo osnivanjem podru`nice. (2) Za osnivanje podru`nice u inozemstvu dru{tvo za upravljanje mora dobiti odobrenje Komisije. (3) Na postupak izdavanja odobrenja za osnivanje podru`nice odgovaraju}e se primjenjuje odredba ~lana 33. ovog Zakona. (4) Komisija mo`e odbiti izdati odobrenje za osnivanje podru`nice ukoliko je vjerovatno da bi provo|enje nadzora nad dru{tvom za upravljanje bilo ote`ano u zna~ajnijoj mjeri. (5) Odredbe ovog ~lana primjenjuju se i u slu~aju kada dru{tvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. Odjeljak F. Poslovanje fonda i dru{tva za upravljanje sa sjedi{tem u dr`avama ~lanicama Evropske unije na teritoriji Federacije ^lan 37. (1) Fond iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona, koji svoje udjele `eli ponuditi na tr`i{tu Federacije du`an je Komisiji dostaviti: a) potvrdu nadle`nog tijela mati~ne dr`ave ~lanice Evropske unije da fond ispunjava propisane uvjete, b) statut ili drugi odgovaraju}i dokument fonda, c) prospekt i skra}eni prospekt, d) posljednje polugodi{nje i godi{nje finansijske izvje{taje, e) podatke o na~inu ponude svojih udjela na tr`i{tu Federacije, f) podatke o mjestu na kojem }e doma}i investitori mo}i dobiti prospekt, statut, izvje{taje i druge obavijesti o fondu na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u Federaciji, te podatke o mjestu na kojem }e doma}i investitori mo}i kupovati i prodavati udjele fonda u doma}oj valuti. (2) Podaci iz stava (1) ovog ~lana dostavljaju se na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u Federaciji i na engleskom jeziku. (3) Komisija je du`na u roku od dva mjeseca odlu~iti o zahtjevu od dana dostave potpune dokumentacije. ^lan 38. (1) Fond iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona za poslove koje obavlja u Federaciji podlije`e odredbama ovog Zakona. (2) Sve obavijesti i izvje{taje fonda iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona moraju se u~initi dostupnima na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u Federaciji. ^lan 39. Komisija je ovla{tena da propi{e izdavanje odobrenja, tr`i{nu djelatnost, javnu ponudu i obaveze objave podataka fondova iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona u Federaciji. ^lan 40. (1) Dru{tvo za upravljanje sa sjedi{tem u nekoj od dr`ava ~lanica koje namjerava osnovati podru`nicu u Federaciji du`no je obavijestiti nadle`no tijelo u dr`avi ~lanici u kojoj ima registrirano sjedi{te o namjeri osnivanja podru`nice u Federaciji te mu dostaviti sljede}e podatke: a) op}e podatke o podru`nici koji obuhvataju: 1) predmet poslovanja podru`nice, 2) imena lica ovla{tenih za zastupanje podru`nice, 3) firmu i sjedi{te podru`nice, na kojima }e se mo}i dobiti svi podaci vezani za poslovanje podru`nice; b) podatke o fondovima kojima upravlja dru{tvo za upravljanje, podatke o udjelima odnosno dionicama koje dru{tvo za upravljanje namjerava javno nuditi na prodaju putem podru`nice u Federaciji: 1) ta~an opis planiranih poslovnih aktivnosti koje dru{tvo za upravljanje namjerava poduzimati u vezi sa prodajom udjela odnosno dionica u fondovima, 2) za svaki fond njegov prospekt i/ili statut, te posljednji godi{nji izvje{taj. (2) Dru{tvo za upravljanje mora nadle`ni or gan dr`ave ~lanice obavijestiti o promjeni podataka iz stava 1. ovog ~lana najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena. Broj 85 – Stranica 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lan 41. (1) Komisija je du`na obavijestiti dru{tvo za upravljanje o svim zakonskim obavezama u poslovanju u Federaciji u roku od dva mjeseca od prijema podataka iz ~lana 40. ovog Zakona. (2) Dru{tvo za upravljanje mo`e otpo~eti obavljati djelatnost u podru`nici nakon prijema obavijesti iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 42. (1) Dru{tvo za upravljanje koje namjerava neposredno obavljati poslove upravljanja fondovima na podru~ju Federacije mora o tome obavijestiti nadle`no tijelo dr`ave ~lanice u kojoj ima registrirano sjedi{te. Uz obavijest se mora prilo`iti: a) plan aktivnosti, b) podaci i dokumentacija iz ~lana 40. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona. (2) Nadle`no tijelo dr`ave ~lanice mora obavijest zajedno sa prilozima dostaviti Komisiji, te o tome obavijestiti dru{tvo za upravljanje. (3) Zajedno sa obavijesti iz stava (2) ovog ~lana, nadle`no tijelo dr`ave ~lanice Komisiji mora dostaviti: a) podatke o visini osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, b) izjavu da svaki fond, na koji se odnosi obavijest iz stava (1) ovog ~lana, ispunjava propisane uvjete. (4) Komisija je du`na obavijestiti dru{tvo za upravljanje o svim zakonskim obavezama u poslovanju u Federaciji u roku od dva mjeseca od prijema podataka o takvom prijedlogu. (5) Nakon prijema obavijesti, odnosno isteka roka iz stava (4) ovog ~lana dru{tvo za upravljanje mo`e otpo~eti obavljati djelatnost. (6) Dru{tvo za upravljanje mora nadle`no tijelo dr`ave ~lanice obavijestiti o promjeni podataka iz stava 1. ovog ~lana najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena. (7) Odredbe ovog ~lana primjenjuju se i u slu~aju kada dru{tvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. ^lan 43. Komisija provodi postupak nadzora nad poslovanjem podru`nice dru{tva za upravljanje sa sjedi{tem u dr`avi ~lanici, odnosno nad neposrednim poslovanjem takvog dru{tva za upravljanje u Federaciji na osnovu svojih ovla{tenja, po slu`benoj du`nosti i/ili po zahtjevu ovla{tenog tijela dr`ave ~lanice. Odjeljak G. Oduzimanje dozvole i prestanak dru{tva za upravljanje ^lan 44. Komisija mo`e oduzeti dozvolu dru{tvu za upravljanje u sljede}im slu~ajevima: a) ako dru{tvo za upravljanje ne zapo~ne sa poslovanjem u roku od godine dana od izdavanja dozvole, b) ako dru{tvo za upravljanje {est ili vi{e mjeseci ne obavlja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima u skladu sa ovim Zakonom, c) ako je dozvola dobijena na osnovu neta~nih navoda ili navoda koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan na~in, d) ako je dru{tvo za upravljanje ili ovla{teno lice povrijedilo odredbe ovog Zakona ili druge propise koje donosi Komisija. ^lan 45. (1) Dru{tvo za upravljanje ima pravo prenijeti poslove upravljanja otvorenim investicijskim fondom na neko drugo dru{tvo za upravljanje koje ima dozvolu Komisije. (2) U slu~aju zatvorenog investicijskog fonda, pravo da prenese poslove upravljanja investicijskim fondom na neko drugo dru{tvo za upravljanje koje ima dozvolu Komisije ima skup{tina zatvorenog investicijskog fonda, ili nadzorni odbor ukoliko je to predvi|eno statutom. (3) Najmanje tri mjeseca prije prijenosa upravljanja otvorenim investicijskim fondom, dru{tvo za upravljanje du`no je o prijenosu upravljanja obavijestiti sve vlasnike udjela u tom fondu. Vlasnicima udjela koji u navedenom periodu `ele istupiti iz fonda dru{tvo za upravljanje ne mo`e obra~unati i naplatiti izlaznu naknadu. (4) Na~in prijenosa poslova upravljanja iz st. (1) i (2) ovog ~lana propisuje Komisija. ^lan 46. (1) U slu~aju prestanka obavljanja registrirane djelatnosti dru{tvo za upravljanje je du`no: a) uputiti pisanu obavijest banci depozitaru najmanje dva mjeseca prije dana prestanka upravljanja u slu~aju kada fond koristi usluge banke depozitara, Komisiji u slu~aju ako upravlja otvorenim investicijskim fondom ili nadzornom odboru i Komisiji ako upravlja zatvorenim investicijskim fondom, b) u roku od tri dana obavijestiti Komisiju ako upravlja otvorenim investicijskim fondom, odnosno nadzorni odbor ako upravlja zatvorenim investicijskim fondom, c) provesti postupak prijenosa upravljanja drugom ovla{tenom dru{tvu za upravljanje u skladu sa ~lanom 45. ovog Zakona u roku od dva mjeseca od upu}ivanja obavijesti iz ta~. a) ili b) ovog stava. (2) U slu~aju zatvorenog investicijskog fonda nadzorni odbor je du`an zaklju~iti ugovor o upravljanju sa drugim ovla{tenim dru{tvom za upravljanje. (3) U slu~aju neprovo|enja postupka propisanog stavom (1) ta~ka c) i stavom (2) ovog ~lana pokre}e se postupak likvidacije fonda u skladu sa odredbama ovog Zakona. Odjeljak H. Ograni~enja i odgovornost dru{tva za upravljanje ^lan 47. (1) Dru{tvo za upravljanje investicijskim fondovima sa javnom ponudom ne mo`e: a) da obavlja djelatnost posredovanja u kupovini i prodaji vrijednosnih papira, b) da otu|uje vrijednosne papire ni bilo kakvu drugu imovinu fonda, kao ni da je od njega sti~e bilo za svoj ra~un ili za ra~un povezanih lica, c) da kupuje sredstvima fonda imovinu koja nije predvi|ena njegovim statutom i prospektom, d) da obavlja transakcije kojima kr{i odredbe ovog Zakona i propise Komisije, uklju~uju}i odredbe o ograni~enjima ulaganja u fondove kojima upravlja, e) da otu|uje imovinu zatvorenog investicijskog fonda i imovinu koja ~ini otvoreni investicijski fond bez primanja odgovaraju}e naknade, f) da sti~e ili otu|uje imovinu uime fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od tr`i{ne cijene ili procijenjene vrijednosti predmetne imovine, g) da u svoje ime i za ra~un otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, odnosno uime i za ra~un zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom posu|uje sredstva, osim ako to ne ~ini s ciljem kori{tenja tih sredstava za otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom i to pod uvjetom da nov~ana sredstva raspolo`iva u portfoliju fonda nisu dovoljna za tu svrhu, pri ~emu, u slu~aju takvih pozajmica, ukupni iznos obaveza koje podlije`u otplati iz imovine koja ~ini otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom prema svim ugovorima o zajmu ili kreditu ne smije prelaziti 10% netovrijednosti imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u trenutku uzimanja tih pozajmica i na rok ne du`i od tri mjeseca, h) da odobrava zajmove iz imovine fonda, i) da koristiti imovinu fonda kao garanciju izvr{enja obaveza dru{tva za upravljanje ili obaveza tre}ih lica ili kako bi dru{tvu za upravljanje, njegovim zaposlenicima Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 77 ili povezanim licima omogu}io sklapanje poslova pod povla{tenim uvjetima, j) da dogovara prodaju, kupovinu ili prijenos imovine izme|u dva fonda kojima upravlja isto dru{tvo za upravljanje pod uvjetima razli~itim od tr`i{nih uvjeta ili uvjetima koji jedan fond stavljaju u povoljniji polo`aj u odnosu na drugi, k) da preuzima obaveze u vezi sa imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obaveza nije vlasni{tvo investicijskog fonda sa javnom ponudom, uz izuzetak transakcija sa vrijednosnim papirima obavljenih na berzi ili drugom ure|enom tr`i{tu ~ija pravila omogu}avaju isporuku vrijednosnih papira uz istodobno pla}anje, l) da za svoj ra~un sti~e ili otu|uje udjele u otvorenom investicijskom fondu kojim upravlja, m) da emituje druge vrijednosne papire otvorenih investicijskih fondova osim njihovih udjela, n) da ula`e imovinu fonda u vrijednosne papire ili druge finansijske instrumente koje ono emituje, o) da fondovi sa javnom ponudom kojima upravlja jedno dru{tvo za upravljanje ne smiju biti vlasnici ukupno: 1) vi{e od 25% dionica sa pravom glasa jednog emitenta, 2) vi{e od 10% dionica bez prava glasa jednog emitenta, 3) 10% du`ni~kih vrijednosnih papira emitovanih od jednog emitenta, 4) 25% udjela pojedinog investicijskog fonda, 5) 10% instrumenata tr`i{ta novca jednog emitenta uz izuzetak da se ograni~enja iz ove alineje ne primjenjuju na du`ni~ke vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca ~iji su emitent Bosna i Hercegovina, Federacija, Republika Srpska, kanton, op}ina, grad, dr`ava ~lanica, jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ava koja nije ~lanice Evropske unije ili me|unarodna javna organizacija koja je ~lanica jedne ili vi{e dr`ava ~lanica. (2) Ograni~enja i odgovornost dru{tva za upravljanje investicijskim fondom sa zatvorenom ponudom propisana su prospektom fonda. ^lan 48. (1) U slu~aju da ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelomi~no, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili du`nost predvi|enu ovim Zakonom, statutom ili prospektom fonda, dru{tvo za upravljanje odgovorno je vlasnicima udjela, odnosno dioni~arima fonda za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, pravilnikom, statutom i prospektom fonda, te ugovorom o upravljanju zatvorenim investicijskim fondom. (2) Odricanje od odgovornosti zbog povjeravanja izvr{avanja nekog posla tre}em licu ne proizvodi pravno djejstvo. GLAVA III. BANKA DEPOZITAR Odjeljak A. Pojam banke depozitara ^lan 49. (1) Banka depozitar jeste banka koja za potrebe fonda obavlja poslove ~uvanja zasebne imovine fonda, poslove vo|enja posebnih ra~una za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, te obavlja druge poslove u skladu sa odredbama ovog Zakona i propisom Komisije. (2) Banka depozitar fonda registriranog u Federaciji mo`e biti banka sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, koja je dobila dozvolu Komisije za obavljanje poslova depozitara fonda. Odjeljak B. Osnovna obilje`ja poslova banke depozitara ^lan 50. (1) Fond sa javnom ili zatvorenom ponudom, osnovan u skladu sa odredbama ovog Zakona i posluje na teritoriji Federacije, mora imati banku depozitara. ^lan 51. (1) Poslovi ~uvanja i ostali poslovi koje banka depozitar obavlja za dru{tvo za upravljanje moraju biti organizaciono odvojeni od poslova dru{tva za upravljanje. (2) Imovinu fondova, uklju~uju}i vrijednosne papire, bankovne ra~une i drugu imovinu, banka depozitar ~uva i vodi na posebnom ra~unu za svaki od fondova za koji obavlja poslove banke depozitara. (3) Banka depozitar ne smije koristiti imovinu fonda, bilo direktno ili indirektno, za obavljanje transakcija za svoj ra~un ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe ili svoje zaposlenike ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist dioni~ara ili vlasnika udjela u fondu. (4) Imovina fondova kod banke depozitara ne ulazi u imovinu banke depozitara niti likvidacijsku ili ste~ajnu masu niti se mo`e upotrijebiti za izvr{enje u pogledu potra`ivanja prema skrbniku. Odjeljak C. Prava i obaveze banke depozitara ^lan 52. (1) Pored ~uvanja posebne imovine fonda, vo|enja posebnih ra~una za imovinu svakog pojedinog fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, banka depozitar obavlja sljede}e poslove: a) u slu~aju otvorenog investicijskog fonda osigurava da se prodaja i otkup udjela za ra~un fonda obavljaju u skladu sa zakonom i pravilima fonda, ukoliko je to predvi|eno prospektom i statutom fonda, b) u slu~aju otvorenog investicijskog fonda otkupljuje i ispla}uje udjele, vr{i isplate vlasnicima udjela otvorenog investicijskog fonda iz dobiti fonda, c) vodi ra~una da je izra~un netovrijednosti pojedine dionice ili udjela u fondu obavljen u skladu sa ovim Zakonom, mjerodavnim propisima te prospektom i statutom fonda, d) izvr{ava naloge dru{tva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa vrijednosnim papirima i drugom imovinom koja tvori portfolio fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom, propisima Komisije, prospektom i/ili statutom fonda, te osigurava da transakcije vrijednosnim papirima budu namirene, odnosno da dospjela nov~ana potra`ivanja budu napla}ena u zakonskim ili ugovornim rokovima, e) napla}uje sve prihode i druga prava dospjela u korist fonda, a koja proizlaze iz njegove imovine, f) osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa ovim Zakonom i prospektom i/ili statutom fonda, te da su tro{kovi koje pla}a fond u skladu sa uvjetima iz prospekta i/ili statuta fonda, odredbama ovog Zakona i drugih propisa, g) obavlja druge poslove predvi|ene ugovorom zaklju~enim sa dru{tvom za upravljanje ili nadzornim odborom fonda, h) vodi evidenciju poslovanja koje obavlja kao banka depozitar svakog pojedinog fonda i na redovnoj osnovi uskla|uje sa evidencijom dru{tva za upravljanje, i) prijavljuje Komisiji kr{enje ovog Zakona i ugovora od dru{tva za upravljanje u slu~aju da dru{tvo za upravljanje odbije prihvatiti njen zahtjev za prestankom takvog kr{enja, j) revizorima i drugim licima ovla{tenim za vr{enje uvida, uklju~uju}i i Komisiju, omogu}uje pristup podacima i ra~unima vezanim uz fond i njegovu imovinu. (2) Komisija je ovla{tena propisati na~in provedbe odredaba stava (1) ovog ~lana. Broj 85 – Stranica 78 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. Odjeljak D. Odgovornost banke depozitara ^lan 53. Banka depozitar odgovara dru{tvu za upravljanje, vlasnicima udjela u otvorenom investicijskom fondu i dioni~arima zatvorenog investicijskog fonda za pri~injenu {tetu, ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove predvi|ene ugovorom o poslovima banke depozitara ili ovim Zakonom, uklju~uju}i i slu~aj kada je obavljanje svojih poslova iz ~lana 52. stav (1) ovog Zakona u cijelosti ili djelomi~no povjerila tre}im licima. ^lan 54. (1) Podatke o vlasnicima udjela, njihovim udjelima, odnosno dioni~arima, te uplatama i isplatama, koji su joj u~injeni dostupnim u skladu sa odredbama ovog Zakona, banka depozitar je du`na ~uvati kao poslovnu tajnu. (2) Izuzetno, Banka depozitar je, prema zahtjevu Komisije, du`na omogu}iti pristup podacima iz stava (1) ovog ~lana s ciljem provo|enja nadzora Komisije. Odjeljak E. Promjena banke depozitara ^lan 55. (1) Dru{tvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom ili nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda mogu jednu banku depozitara zamijeniti nekom drugom, uz prethodnu saglasnost Komisije. (2) Dotada{nja banka depozitar mora u pisanom obliku u roku od tri dana od prijema zahtjeva obavijestiti Komisiju da prema svim njenim saznanjima ne postoje nikakve nerazrije{ene povrede zakona ili propisa. ^lan 56. (1) Banka depozitar koja `eli prestati sa obavljanjem djelatnosti banke depozitara ili raskinuti ugovor o poslovima banke depozitara odre|enog fonda ili fondova du`na je najmanje dva mjeseca prije prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno raskida ugovora uputiti pisanu obavijest o svojoj namjeri Komisiji, nadzornom odboru svakog zatvorenog investicijskog fonda ili dru{tvu za upravljanje otvorenog investicijskog fonda za koje obavlja poslove banke depozitara. (2) U slu~aju da dru{tvo za upravljanje otvorenog investicijskog fonda, odnosno nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda ne zaklju~e ugovor sa drugom bankom depozitarom u roku od dva mjeseca od dana prijema obavijesti iz stava (1) ovog ~lana, banka depozitar je du`na, ako je u mogu}nosti, nastaviti sa pru`anjem depozitnih usluga u daljnjem roku od mjesec dana. (3) U slu~aju da banka depozitar prestane poslovati u svojstvu banke depozitara, ili ako u roku od dva mjeseca, odnosno u dodatnom roku od mjesec dana ne bude zaklju~en ugovor sa drugom bankom depozitarom, Komisija }e odrediti banku depozitara koja }e privremeno obavljati poslove dopozitara do dono{enja odluke o izboru banke depozitara. ^lan 57. U slu~aju raskida ugovora banka depozitar je du`na svu imovinu investicijskih fondova koju ima na ~uvanju prenijeti na ~uvanje banci depozitaru sa kojom dru{tvo za upravljanje, odnosno nadzorni odbor zaklju~e ugovor o poslovima banke depozitara i to bilo u pisanom ili elektronskom obliku, zavisno od na~ina vo|enja podataka. GLAVA IV. INVESTICIJSKI FONDOVI SA JAVNOM PONUDOM Odjeljak A. Zatvoreni investicijski fondovi sa javnom ponudom ^lan 58. (1) Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom je dioni~ko dru{tvo sa sjedi{tem u Federaciji koje, uz dozvolu Komisije, osniva i njime upravlja dru{tvo za upravljanje, a ~iji je predmet poslovanja prikupljanje nov~anih sredstava javnom ponudom svojih neograni~eno prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava, uz uva`avanje principa disperzije rizika. (2) Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom mo`e se osnovati na odre|eno ili neodre|eno vrijeme. (3) Statutom zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju se utvrditi njegovi investicijski ciljevi. (4) Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne mo`e promijeniti organizacioni oblik. (5) Fizi~ko ili pravno lice ne mo`e, direktno ili indirektno, biti vlasnik vi{e od 25% dionica istog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (6) Na zatvorene investicijske fondove sa javnom ponudom primjenjuju se odredbe zakona kojim se ure|uje osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava, osim ako ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lan 59. (1) Zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje fonda i prijava upisa zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u registar fondova, koje Komisiji podnosi ovla{teno dru{tvo za upravljanje, moraju sadr`avati: a) firmu dru{tva za upravljanje i podatke o dozvoli za osnivanje koje je dru{tvo za upravljanje dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovla{tenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te dru{tva za upravljanje, b) firmu fonda, c) ciljeve ulaganja fonda, d) ime i prezime, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te ~lanova prvog saziva nadzornog odbora fonda, e) statut fonda, f) prospekt fonda, g) odluku o imenovanju ~lanova prvog nadzornog odbora i njihove pismene izjave o prihva}anju imenovanja, h) ugovor zaklju~en izme|u nadzornog odbora fonda i dru{tva za upravljanje, i) ugovor sa bankom depozitarom i kopiju izvoda iz sudskog registra za banku, j) zahtjev za uvr{tenje dionica fonda na berzu ili ure|eno javno tr`i{te i pisanu potvrdu berze da dionice fonda, sude}i prema prijedlogu, ispunjavaju uvjete za uvr{tenje, i k) firmu revizora, izvod iz sudskog registra i osnovne podatke o revizoru. (2) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj zahtjeva, statuta, prospekata i ugovora zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom i drugih dodatnih podataka koji se mogu tra`iti, ako je to neophodno za za{titu investitora. 1. Osnovni kapital i dionice zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ^lan 60. Najni`i iznos osnovnog kapitala zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom je 1.000.000,00 KM. ^lan 61. Dionice zatvorenog investicijskog fonda upla}uju se u gotovini i moraju u cijelosti biti upla}ene prije nego {to se osnivanje zatvorenog investicijskog fonda ili pove}anja osnovnog kapitala zatvorenog investicijskog fonda upi{e u registar kod Komisije. ^lan 62. (1) Redovne dionice zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom glase na ime i dioni~arima daju jednaka prava utvr|ena zakonom, prospektom i statutom fonda. (2) Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne mo`e emitirati nijednu drugu vrstu vrijednosnih papira osim dionica iz stava (1) ovog ~lana. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 79 (3) Dionice zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom obavezno se uvr{tavaju u kotaciju na berzi ili drugo ure|eno javno tr`i{te. 2. Tro{kovi zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ^lan 63. (1) Tro{kovi i naknade u vezi sa osnivanjem zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mogu se pla}ati na teret imovine fonda jedino ako je tako odre|eno prospektom i statutom. Najvi{i iznos tro{kova i naknada osnivanja koje se ispla}uju na teret imovine fonda u prospektu iskazuje se kao postotak nov~anih sredstava upla}enih u fond prilikom osnivanja. (2) Sve ostale tro{kove i naknade u vezi sa osnivanjem koje prelaze tako utvr|eni procent snosi dru{tvo za upravljanje. (3) Ako zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne uspije dosti}i najni`i iznos osnovnog kapitala, tro{kove i naknade u vezi sa osnivanjem snose osniva~i koji su usvojili statut, a nov~ani ulozi se u cijelosti vra}aju investitorima. (4) Tro{kovi i naknade u vezi sa osnivanjem pla}eni iz imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu prelaziti 3,5% ukupnih nov~anih sredstava prikupljenih emisijom dionica. ^lan 64. (1) Iz imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mogu se direktno pla}ati isklju~ivo sljede}i tro{kovi: a) naknada dru{tvu za upravljanje, koja se zasniva na procentu prosje~ne godi{nje netovrijednosti imovine fonda i mora se navesti u ugovoru izme|u fonda i dru{tva za upravljanje i u prospektu fonda i statutu, a kao godi{nji tro{ak mo`e se odbiti od imovine fonda i obra~unava se prilikom svakog obra~una netovrijednosti imovine fonda, b) naknada banci depozitaru, c) naknada i tro{kovi ~lanova nadzornog odbora i direktora fonda, d) tro{kovi, provizije ili takse neposredno povezane sa sticanjem ili prodajom imovine fonda, e) naknada i tro{kovi Registra vrijednosnih papira u Federaciji, f) ra~unovodstveni, revizorski i advokatski tro{kovi nastali u poslovanju zatvorenog investicijskog fonda, g) tro{kovi izrade, {tampanja i po{tarine vezani uz objavu i dostavu izvje{taja koji se prema ovom Zakonu podnose dioni~arima, h) tro{kovi odr`avanja redovne skup{tine, osim u slu~aju vanredne skup{tine koju sazove dru{tvo za upravljanje, u kom slu~aju te tro{kove snosi dru{tvo za upravljanje, i) sve propisane naknade koje se pla}aju Komisiji, j) tro{kovi uvr{tenja na berzu ili drugo ure|eno javno tr`i{te, k) porezi koje je fond du`an platiti na osnovu zakona koji reguliraju materiju oporezivanja, l) tro{kovi ogla{avanja, ali samo kada je ono obavezno za zatvorene investicijske fondove u skladu sa ovim Zakonom i m) ostale naknade odre|ene posebnim zakonima. (2) Na teret imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mogu se ispla}ivati samo tro{kovi predvi|eni prospektom i statutom fonda. ^lan 65. (1) Ukupni iznos svih tro{kova koji se knji`e na teret zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom iskazuje se kao pokazatelj ukupnih tro{kova, a za svaku prethodnu godinu obra~unava se na sljede}i na~in: ukupni tro{kovi iz ~lana . ovog Zakona, osim tro{ 64 kova iz stava ( ) ta~. k) i m tog ~lana prosj 1 ) e~na godi{nja netovrijednost imovine ´100 (2) Iznos tro{kova iz stava (1) ovog ~lana mora se objaviti u revidiranom godi{njem izvje{taju fonda. ^lan 66. (1) Pokazatelj ukupnih tro{kova fonda ne mo`e biti ve}i od 3,5% prosje~ne godi{nje netovrijednosti imovine fonda. Komisija svake godine, po zavr{etku godi{njeg obra~unskog perioda, objavljuje sa`eto pore|enje pokazatelja ukupnih tro{kova svih zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. (2) Sve nastale tro{kove koji u odre|enoj godini pre|u najvi{i dopu{teni pokazatelj ukupnih tro{kova u visini od 3,5%, snosi dru{tvo za upravljanje. 3. Nadzorni odbor ^lan 67. (1) Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom broji najmanje tri ~lana. (2) Najvi{e 40% od ukupnog broja ~lanova nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mogu biti zaposleni ili povezana lica dru{tva za upravljanje ili lica koja su sa fondom u prethodne dvije godine zaklju~ila ugovor o pru`anju usluga, uklju~uju}i revizore i advokate. (3) Ostali ~lanovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu biti: a) zaposleni u dru{tvu za upravljanje, banci depozitaru, dru{tvu koje obavlja poslove nezavisnog revizora ili lica koja posjeduju va`e}u dozvolu Komisije, odnosno odgovaraju}eg nadle`nog organa, za obavljanje poslova brokera, investicijskog savjetnika ili menad`era koji stvarno obavljaju te poslove kao zaposlenici profesionalnog posrednika ili banke koja obavlja poslove sa vrijednosnim papirima, ili lica koja su sa bilo kojim od njih u prethodne dvije godine zaklju~ila ugovor o pru`anju usluga, b) zaposleni kod povezanih lica iz stava (3) . ta~ka a) ovog ~lana ili sa njima povezana lica. ^lan 68. ^lanovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu biti sljede}a lica: a) ~lanovi uprave ili nadzornog odbora dru{tva za upravljanje, banke depozitara, profesionalnog posrednika, finansijskih institucija u privatnom vlasni{tvu, bankama koje obavljaju poslove sa vrijednosnim papirima u vrijeme kada je tim dru{tvima nadle`ni regulatorni organ oduzeo dozvolu za rad, u roku od tri godine od oduzimanja dozvole, b) koja su izgubila ~lanstvo u strukovnom udru`enju zbog nepridr`avanja pravila udru`enja, ili kojima je Komisija, odnosno odgovaraju}i nadle`ni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima, c) koja su pravomo}no osu|ena za krivi~no djelo protiv imovine, krivi~no djelo protiv privrede i platnog prometa i krivi~no djelo protiv pravnog prometa iz Krivi~nog zakona Federacije i to za vrijeme od godinu dana po pravomo}nosti presude kojom su osu|ena, s tim da se u to vrijeme ne ra~una vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne, d) koja su pravomo}no osu|ena za krivi~no djelo neovla{tenog kori{tenja i odavanja povla{tenih informacija, manipulisanja cijenama i {irenja neistinitih informacija, navo|enja neistinitih podataka u prospektu i njegove nedozvoljene distribucije, nedozvoljenog uvr{tenja vrijednosnih papira, prikrivanja vlasni{tva i nedozvoljene trgovine vrijednosnim papirima iz zakona Broj 85 – Stranica 80 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira i to za vrijeme od godinu dana po pravomo}nosti presude kojom su osu|ena, s tim da se u to vrijeme ne ra~una vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne, e) koja su pravomo}no osu|ena za prekr{aj propisan odredbama zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira za vrijeme od godine dana po pravomo}nosti odluke, f) protiv kojih je izre~ena mjera sigurnosti zabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti koje je u potpunosti ili djelimi~no obuhva}eno predmetom poslovanja fonda ili dru{tva za upravljanje, za vrijeme dok traje ta zabrana, g) kojem je oduzeta poslovna sposobnost, h) koja posjeduju va`e}u dozvolu Komisije, odnosno odgovaraju}eg nadle`nog organa za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika i stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni kod profesionalnog posrednika ili banke ovla{tene za poslovanje sa vrijednosnim papirima, i) koja su nocioci zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti i rukovode}i dr`avni slu`benici. ^lan 69. (1) U godi{njem finansijskom izvje{taju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom objavljuje se ukupni iznos naknada i tro{kova pla}enih ~lanu nadzornog odbora, kao i broj i vrijednost svih dionica kojim pojedini ~lan nadzornog odbora raspola`e u fondu. (2) ^lanovima nadzornog odbora nije dozvoljeno primanje bilo kakve naknade od emitenta vrijednosnih papira u koje fond ula`e svoja sredstva, osim primanja koja mu pripadaju na osnovu ugovora o radu. 4. Nadle`nost nadzornog odbora ^lan 70. ^lanovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, pored nadle`nosti koje nadzorni odbor ima u skladu sa zakonom kojim se ure|uje osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava, zajedni~ki zastupaju fond prema dru{tvu za upravljanje i nadle`ni su za: a) davanje saglasnosti za zaklju~ivanje ugovora sa licima koja fondu pru`aju usluge, pri ~emu se takvi ugovori ne mogu zaklju~ivati na period du`i od tri godine, b) nadzor nad izvr{avanjem ugovora iz ta~ke a) ovog stava, pri ~emu nadzorni odbor ima pravo raskinuti ugovor u slu~aju trajnijeg neizvr{enja obaveza, u kom slu~aju nijedna naknada, koja dospijeva poslije takvog raskida, ne mo`e prelaziti iznos tromjese~ne naknade predvi|ene raskinutim ugovorom, c) nadzor nad uskla|eno{}u poslovanja sa odredbama ovog Zakona, prospektom fonda i statutom, ciljevima i ograni~enjima ulaganja pojedinog fonda, d) davanje saglasnosti na odluku kojom se skup{tini fonda predla`e odlu~ivanje u vezi sa emisijom dionica fonda, e) prijavljivanje Komisiji svakog propusta dru{tva za upravljanje i banke depozitara u primjeni ovog Zakona i drugih propisa, f) utvr|ivanje finansijskih izvje{taja fonda po prijedlogu dru{tva za upravljanje. ^lan 71. (1) U slu~aju oduzimanja dozvole dru{tvu za upravljanje ili nastanka kakve druge okolnosti koja onemogu}uje nastavak obavljanja poslova upravljanja zatvorenim investicijskim fondom sa javnom ponudom, nadzorni odbor je du`an u roku od 60 dana od nastupanja takvih okolnosti potpisati ugovor iz ~lana 59. ovog Zakona sa novim dru{tvom za upravljanje. U protivnom, nadzorni odbor je du`an sazvati skup{tinu fonda. (2) Poslove upravljanja zatvorenim investicijskim fondom kojim je upravljalo dru{tvo za upravljanje kojem je oduzeta dozvola do zaklju~ivanja ugovora sa novim dru{tvom obavlja depozitar fonda. (3) Dok upravlja zatvorenim investicijskim fondom, u smislu stava (2) ovog ~lana, depozitar ima jednaka ovla{tenja i odgovornosti kao dru{tva za upravljanje, osim prava na obavljanje transakcija dionicama iz portfolija fonda i prava na naplatu naknada za upravljanje fondom iz ~lana 64. stav (1) ta~ka a) ovog Zakona. (4) Depozitar ima pravo na naknadu za obavljanje poslova iz stava (2) ovog ~lana, koja se utvr|uje ugovorom izme|u depozitara i dru{tva. ^lan 72. U slu~aju oduzimanja dozvole za rad banci depozitaru zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ili nastanka neke druge okolnosti koja banci depozitaru fonda onemogu}uje nastavak obavljanja ugovorenih poslova, nadzorni odbor je du`an u roku od 60 dana od nastupanja takvih okolnosti potpisati ugovor sa drugom bankom depozitarom. U protivnom, nadzorni odbor je du`an sazvati skup{tinu fonda. 5. Upravljanje fondom ^lan 73. 1) Zatvoreni investicijski fond ima direktora. 2) Direktora zatvorenog investicijskog fonda imenuje i razrje{ava nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda, uz prethodnu saglasnost dru{tva za upravljanje. 3) Prava iz osnova radnog odnosa direktor zatvorenog investicijskog fonda ostvaruje u zatvorenom investicijskom fondu. 4) Direktor zatvorenog investicijskog fonda mora, pored op}ih propisanih uvjeta, ispunjavati i sljede}e uvjete: a) visoka stru~na sprema pravnog ili ekonomskog smjera, b) najmanje trogodi{nje radno iskustvo na rukovode}im polo`ajima, odnosno {est godina iskustva u poslovima koji se mogu uporediti sa poslovima zatvorenog investicijskog fonda nakon sticanja navedenog stepena obrazovanja, c) da je zaposlen u zatvorenom investicijskom fondom na puno radno vrijeme. 5) Direktor zatvorenog investicijskog fonda i nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda zaklju~uju ugovor kojim reguliraju me|usobna prava i obaveze. ^lan 74. Pored op}ih elemenata ugovora iz ~lana 73 stav (5) ovog Zakona, ovim ugovorom obavezno se utvr|uju prava, obaveze i odgovornosti direktora zatvorenog investicijskog fonda i to: a) direktor zastupa i predstavlja zatvoreni investicijski fond u odnosu prema dru{tvu za upravljanje; b) direktor kontrolira dono{enje i provedbu investicijske politike utvr|ene prospektom i statutom zatvorenog investicionog fonda i o tome najmanje dva puta godi{nje pismeno izvje{tava nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda; c) prati i informira nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda o transakcijama dionicama za ra~un zatvorenog investicijskog fonda; d) du`an je najmanje dva puta u toku godine zatra`iti pismeni izvje{taj dru{tva za upravljanje o uvjetima na tr`i{tu kapitala bitnih za procjenu uspje{nosti investiranja za ra~un zatvorenog investicijskog fonda, te o tome sa svojim osvrtom pismeno izvjestiti nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda; e) du`an je pratiti informacije o finansijskim pokazateljima poslovanja za emitente iz portfolija zatvorenog investicijskog fonda; f) kontinuirano pratiti sve prilive i odlive nov~anih sredstava sa i na ra~un zatvorenog investicijskog fonda i o tome periodi~no izvje{tavati nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 81 g) u~estvuje u pripremi prijedloga odluka i materijala za skup{tinu zatvorenog investicijskog fonda, prati i stara se o provedbi odluka skup{tine zatvorenog investicijskog fonda i odluka nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda; h) analizira podatke o finasijskom poslovanju zatvorenog investicijskog fonda i daje prijedloge za unapre|enje poslovanja zatvorenog investicijskog fonda, dru{tvu za upravljanje i nadzornom odboru zatvorenog investicijskog fonda. 6. Dozvoljena ulaganja i ograni~enja ulaganja ^lan 75. (1) Imovina zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mo`e se sastojati isklju~ivo od: a) vrijednosnih papira, b) udjela ili dionica investicijskih fondova, c) instrumenata tr`i{ta novca, d) depozita kod ovla{tenih banaka u Bosni i Hercegovini ili dr`avi ~lanici, ili nekoj drugoj dr`avi pod uvjetom da podlije`u nadzoru i ograni~enjima koja }e Komisija u smislu sigurnosti investitora smatrati jednakim onim u Federaciji, koji dospijevaju u roku koji ne mo`e biti du`i od godinu dana i koji se mogu u svakom trenutku razro~iti, e) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata, koji su izvedeni iz vrijednosnih papira iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana kojima se trguje na ure|enim tr`i{tima, ili finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC) pod uvjetom da: 1) se zasnivaju na finansijskim instrumentima - ulaganje u koje je dozvoljeno ovim ~lanom, finansijskim indeksima, kamatnim stopama, deviznim kursevima ili valutama u koje fond mo`e ulagati na osnovu svog prospekta i statuta, 2) se poslovi ugovoreni na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC) zaklju~uju sa institucijama koje podlije`u nadzoru nekog regulatornog organa u Federaciji, Bosni i Hercegovini ili dr`avi ~lanici, 3) podlije`u pouzdanoj i provjerljivoj procjeni vrijednosti na svakodnevnoj osnovi te se po nalogu fonda mogu u svako doba prodati, likvidirati ili zaklju~iti kompenzacijskom transakcijom po njihovoj pravi~noj vrijednosti, 4) se takvi instrumenti koriste isklju~ivo za smanjivanje ili ograni~avanje rizika ili pove}anje prinosa, odnosno smanjenje tro{kova fonda bez ikakvog pove}anja rizika, odnosno da se njima ne}e mijenjati investicijska strategija, ciljevi i ograni~enja definirani ovim Zakonom, prospektom ili statutom fonda, 5) u prospektu fonda mora biti navedeno mo`e li se ulagati u takve instrumente, da li }e se koristiti u svrhu za{tite od rizika ili u svrhu postizanja investicijskih ciljeva fonda i kakav je uticaj takvih instrumenata na rizi~nost fonda, f) nekretnina, g) novca na ra~unu. (2) Komisija }e bli`e urediti dozvoljena ulaganja zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. ^lan 76. (1) Ulaganje imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom podlije`e sljede}im ograni~enjima: a) najvi{e 15% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca jednog emitenta, uz izuzetak: 1) da u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent ili za koje garantuje Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ili jedinica lokalne samouprave Federacije, Republike Srpske, dr`ava ~lanica ili jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ava koja nije ~lanica Evropske unije ili me|unarodna javna organizacija u kojoj su ~lanovi jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, mo`e se ulagati bez ograni~enja pod uvjetom: 1.1. da u prospektu i statutu fonda budu jasno navedene dr`ave, jedinice lokalne samouprave ili me|unarodne organizacije u ~ije se vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca mo`e ulagati vi{e od 35% imovine fonda, 1.2. da se imovina fonda sastoji od najmanje {est razli~itih vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca, i 1.3. da vrijednost nijednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tr`i{ta novca iz ta~ke a) alineja 1) ovog stava ne}e prelazi 30% imovine fonda, 2) ako fond nastoji replicirati neki indeks vrijednosnih papira, Komisija mo`e dozvoliti da se u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta mo`e ulo`iti do 20% imovine fonda, a u izuzetnim okolnostima da se u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta mo`e ulo`iti do 35% imovine fonda, ako je to neophodno za repliciranje tog indeksa. Ulaganje do 35% imovine fonda u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta dozvoljeno je samo za jednog emitenta, takav fond mora u svom prospektu i statutu jasno navesti da mu je investicijski cilj repliciranje indeksa, b) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji su emitenti lica koja ~ine grupu povezanih dru{tava, u smislu ovog Zakona i zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira. Povezana dru{tva u skladu sa ovim Zakonom i zakonom kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira smatraju se jednim emitentom u smislu ~l. 75. i 76. ovog Zakona, c) ograni~enja iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana ne odnose se na: 1) depozite, 2) finansijske deri vate kojima se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC), d) najvi{e 20% netovrijednosti imovine mo`e se polo`iti kao depozit u istu banku iz ~lana 75. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, e) izlo`enost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih sa tim licem na drugom organiziranom tr`i{tu (OTC) ne mo`e biti ve}a od: 1) 10% netovrijednosti imovine fonda, ako se radi o banci iz ~lana 75. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, 2) 5% netovrijednosti imovine fonda, ako se radi o nekom drugom pravnom licu, f) ukupna vrijednost ulaganja u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent isto lice i vrijednosti depozita polo`enih kod tog lica i izlo`enosti na osnovu finansijskih derivata kojim se trguje na drugom organiziranom tr`i{tu (OTC), ugovorenih sa tim licem, ne mo`e pre}i 20% netovrijednosti imovine fonda, g) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u udjele ili dionice jednog investicijskog fonda iz ~lana 75. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona, uz uvjet da najvi{e 30% imovine fonda mo`e biti ulo`eno u fondove, osim u fondove iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona, a najvi{e 10% imovine fonda mo`e biti ulo`eno u fondove sa zatvorenom ponudom, h) ulaganje u udjele ili dionice investicijskih fondova ne mo`e pre}i 25% netovrijednosti imovine pojedinog fonda u koji se ula`e, i) ako se imovina fonda ula`e u udjele ili dionice investicijskih fondova kojim direktno ili indirektno upravlja isto dru{tvo za upravljanje, ili kojim upravlja drugo dru{tvo sa kojim je to dru{tvo povezano zajedni~kom upravom ili kontrolom, ili direktnim ili Broj 85 – Stranica 82 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. indirektnim vlasni~kim udjelom - na takva se ulaganja fondu ne mo`e naplatiti ulazna ili izlazna naknada, j) ako se imovina fonda mo`e ulagati u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno navedena i maksimalna naknada za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godi{njim izvje{tajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila napla}ena tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond ulo`io, izra`ena u procentu imovine fonda koji je ulo`io u udjele ili dionice drugog investicijskog fonda, k) fond u svom vlasni{tvu ne mo`e imati vi{e od 25% dionica sa pravom glasa jednog emitenta ili vrijednosnih papira iz iste emisije obveznica, l) ukupna izlo`enost fonda prema finansijskim derivatima ne mo`e biti ve}a od 10% netovrijednosti imovine fonda, m) ako fond namjerava ulo`iti vi{e od 40% svoje netovrijednosti imovine u neuvr{tene vrijednosne papire, firma fonda treba sadr`avati i rije~i "zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u neuvr{tene vrijednosne papire", n) ne mogu se vr{iti ulaganja u dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u, kao ni u vrijednosne papire koji nisu slobodno prenosivi. (2) Komisija }e bli`e urediti ograni~enja ulaganja zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. 7. Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine ^lan 77. (1) Isklju~ivo zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom kojem je odredbama prospekta i statuta dozvoljeno ulaganje u nekretnine, odnosno koji namjerava najmanje 60% netovrijednosti imovine fonda ulo`iti u nekretnine, mo`e sticati nekretnine na na~in i prema uvjetima iz ovog Zakona. (2) Investicijski fond iz stava (1) ovog ~lana mora u svojoj firmi imati rije~i "zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine". (3) Investicijski fond za ulaganje u nekretnine, prema svom statutu i prospektu, mo`e sticati nekretnine u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu i to u: a) stambene ili poslovne zgrade sa pripadaju}im zemlji{tem, b) zemlji{ta na kojima se gradi, ako gra|evinski plan odgovara uvjetima navedenim pod ta~kom a) ovog stava i ako se prema objektivnim kriterijima mo`e ra~unati sa zavr{etkom izgradnje u primjerenom roku, te ako tro{kovi za zemlji{ta ne prelaze ukupno 20% netovrijednosti imovine fonda, c) neizgra|ena zemlji{ta na kojima je prema va`e}im propisima lokalne samouprave dozvoljena gradnja stambenih ili poslovnih zgrada, odnosno zgrada ili ure|aja potrebnih za obavljanje odre|enih djelatnosti i koja su odre|ena za skoru vlastitu gradnju u skladu sa odredbom ta~ke a) ovog stava, d) poljoprivredna zemlji{ta, e) ostala ulaganja u nekretnine, ako je to izri~ito predvi|eno u statutu i prospektu fonda. (4) Imovina iz stava (3) ovog ~lana mo`e biti ste~ena samo ako je vje{tak prethodno procijenio predmetnu nekretninu i ako protuusluga ili cijena koju treba platiti za ra~un fonda ne prelazi ili samo neznatno prelazi procijenjenu vrijednost nekretnine. (5) Svaka pojedina nekretnina ne mo`e u trenutku sticanja prelaziti 20% netovrijednosti imovine fonda. To vrijedi i za nekretnine koje se sastoje od vi{e me|usobno povezanih zemlji{nih ~estica. (6) Najmanje 50% netovrijednosti imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom za nekretnine mora se sastojati od nekretnina smje{tenih u Federaciji, osim ako se ne radi o ulaganju iz stava (7) ovog ~lana. (7) Ulaganja u udjele ili dionice dru{tava ~iji je predmet poslovanja isklju~ivo ili prete`no sticanje i prodaja, iznajmljivanje i zakup nekretnina, te upravljanje nekretninama i udjeli ili dionice drugog fonda za nekretnine ili drugi vrijednosni papiri, derivati ili certifikati koje propi{e Komisija, a ~ija se cijena zasniva na nekretninama, smatraju se ulaganjem u nekretnine. (8) Komisija je ovla{tena propisati na~in ulaganja zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom u nekretnine. 8. Prekora~enje ograni~enja ulaganja ^lan 78. Ograni~enja ulaganja iz ~lana 76. ovog Zakona mogu se prekora~iti ako se radi o prenosivim vrijednosnim papirima ili instrumentima tr`i{ta novca koje fond sti~e prilikom pove}anja osnovnog kapitala iz sredstava dru{tva ili na osnovu ostvarenja prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca, te prilikom prodaje imovine fonda radi istovremene isplate ve}eg broja udjela. ^lan 79. U slu~aju prekora~enja ograni~enja ulaganja iz ~lana 76. ovog Zakona, kao posljedice kretanja cijena na tr`i{tu, odnosno prekora~enja iz ~lana 78. ovog Zakona, dru{tvo za upravljanje, u nastojanju da sa~uva interese dioni~ara, du`no je u roku od godinu dana uskladiti ulaganja fonda sa odredbom ~lana 75. ovog Zakona, nastoje}i pri tom eventualni gubitak svesti na najmanju mogu}u mjeru. ^lan 80. U slu~aju prekora~enja ograni~enja ulaganja iz ~lana 76. ovog Zakona, kao posljedice transakcija dionicama koje je zaklju~ilo dru{tvo za upravljanje, a kojim su u trenutku njihovog zaklju~enja prekora~ena navedena ograni~enja, dru{tvo za upravljanje du`no je odmah po saznanju za prekora~enje uskladiti ulaganja fonda sa odredbom ~lana 75. ovog Zakona. Dru{tvo za upravljanje du`no je fondu nadoknaditi tako nastalu {tetu. ^lan 81. Ograni~enja ulaganja navedena u ovom Zakonu mogu biti prekora~ena u prvih godinu dana od osnivanja fonda, uz po{tivanje principa disperzije rizika i za{tite interesa investitora. 9. Skup{tina ^lan 82. (1) Na nadle`nost, sazivanje i odr`avanje skup{tine primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulira osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava kao i propisi Komisije, ukoliko ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno. (2) Skup{tina odlu~uje dvotre}inskom ve}inom zastupljenih dionica sa pravom glasa o sljede}im pitanjima: a) pove}anju godi{nje naknade dru{tvu za upravljanje iznad iznosa navedenog u va`e}em prospektu, b) promjeni investicijskih ciljeva fonda u odnosu na ciljeve navedene u prospektu, c) ako je zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom osnovan na odre|eno vrijeme o produ`enju trajanja fonda u odnosu na period naveden u prospektu i statutu fonda, d) pripajanju i spajanju sa drugim fondom, odnosno podjeli zatvorenog investicijskog fonda javnom ponudom. Odjeljak B. Otvoreni investicijski fondovi sa javnom ponudom ^lan 83. Otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica koju, uz dozvolu Komisije, osniva dru{tvo za upravljanje sa ciljem prikupljanja nov~anih sredstava javnom ponudom udjela u fondu, ~ija se sredstva ula`u Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 83 u skladu sa odredbama ovog Zakona i ~iji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, u svako doba zahtijevati isplatu udjela i na taj na~in istupiti iz fonda. ^lan 84. (1) Kupovina udjela javnom ponudom obavlja se isklju~ivo uplatama nov~anih sredstava. Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa dru{tvom za upravljanje koje se obavezuje da }e upla}enim nov~anim sredstvima upravljati kao dijelom zajedni~ke imovine, u skladu sa uvjetima navedenim u prospektu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, kupovina udjela mo`e se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti, ukoliko je to predvi|eno prospektom ili statutom fonda, odnosno prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slu~ajevima koje propi{e Komisija. ^lan 85. Sredstva otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom prikupljena emisijom i javnom prodajom udjela u fondu i imovina ste~ena ulaganjem upla}enih nov~anih sredstava, uklju~uju}i prihode i prava proiza{la iz imovine fonda, ~ine otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedni~kom vlasni{tvu svih vlasnika udjela u fondu. ^lan 86. Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom do visine iznosa svog udjela u fondu. 1.Osnivanje otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ^lan 87. (1) Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u registar fondova, koje Komisiji uime fonda podnosi dru{tvo za upravljanje, mora sadr`avati: a) firmu dru{tva za upravljanje, podatke o dozvoli za rad koje je dobila od Komisije, kao i ime i prezime lica ovla{tenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te dru{tva za upravljanje, b) naziv fonda i njegove ciljeve ulaganja, c) prospekt fonda, d) statut fonda, e) ugovor zaklju~en izme|u dru{tva za upravljanje i banke depozitara, f) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora, g) naznaku da li se osniva fond iz ~lana 15. stav (1) ta~ka a) ili ta~ka b) ovog Zakona. (2) Komisija }e bli`e propisati uvjete za izdavanje dozvole, obavezni sadr`aj prospekta otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom i druge podatke koji se mogu tra`iti ako je to neophodno za za{titu investitora. 2. Udjeli u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom ^lan 88. (1) Otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom mo`e emitirati samo jednu vrstu udjela i ne mo`e emitirati ni jednu drugu vrstu vrijednosnih papira koji nose prava na bilo koji dio imovine fonda. (2) Udjel mo`e glasiti na iznos koji nije djeljiv cijelim brojem, odnosno mo`e glasiti na decimalni iznos. (3) Udjeli se, u skladu sa ovim Zakonom, smatraju vrijednosnim papirima i slobodno su prenosivi. ^lan 89. Vrijednost imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mo`e pasti ispod 1.000.000,00 KM tokom tri uzastopna kalendarska mjeseca, a ako se to dogodi fond mora biti likvidiran ili pripojen nekom drugom fondu. 3. Tro{kovi otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ^lan 90. (1) Naknade koje se napla}uju investitoru, odnosno otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom ograni~ene su na: a) ulaznu naknadu koja se odbija od iznosa uplate u trenutku prodaje udjela, b) izlaznu naknadu koja se odbija od netovrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa, c) naknadu za upravljanje, koja se obra~unava na osnovu netovrijednosti fonda dnevno prema sljede}oj formuli: iskazana godi{nja naknada za upravljanje x 1/ 365 (2) Nijedan tro{ak poslovanja dru{tva za upravljanje kao ni bilo koja usluga koju ono pru`a otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom ne mo`e se napla}ivati fondu izvan okvira naknade iz stava (1) ovog ~lana pri ~emu jedini izuzetak predstavlja upis vlasnika udjela, ako tu uslugu pru`a dru{tvo za upravljanje. ^lan 91. Tro{kovi koji se mogu knji`iti direktno na teret investitora ili otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom su: a) naknada i tro{kovi koji se pla}aju banci depozitaru, b) tro{kovi i provizije vezane uz sticanje ili prodaju imovine, c) tro{kovi vo|enja registra udjela, uklju~uju}i tro{kove izdavanja potvrda o kupovini/otkupu ili stanju udjela, ako je to potrebno, te tro{kove isplate udjela u dobiti, d) tro{kovi godi{nje revizije, e) tro{kovi izrade, {tampanja i po{tarine vezani uz polugodi{nje i godi{nje izvje{taje vlasnicima udjela, f) sve propisane naknade koje se pla}aju Komisiji, g) porezi koje je fond du`an platiti na svoju imovinu ili dobit, h) tro{kovi objave izmjena prospekta i drugih propisanih obavijesti, i i) ostali tro{kovi odre|eni posebnim zakonima, statutom i prospektom fonda. ^lan 92. (1) Iz imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mo`e se pla}ati nijedan tro{ak koji kao takav nije naveden u prospektu fonda i statutu fonda. (2) Otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom ne mo`e se napla}ivati bilo kakva naknada vezana uz ogla{avanje ili promoviranje prodaje udjela u fondu, kao ni nagrada prodajnim zastupnicima za fondove. Takve tro{kove snosi dru{tvo za upravljanje iz prihoda ostvarenih na ime naknada za upravljanje i napla}enih ulaznih i izlaznih naknada. ^lan 93. (1) Ukupni iznos svih tro{kova koji se knji`e na teret otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom iskazuje se kao pokazatelj ukupnih tro{kova, a za svaku prethodnu godinu obra~unava se na sljede}i na~in: ukupna naknada za upravljanje + ukupni iznos svih ostalih tro{kova iz ~lana 91. ovog Zakona, osim tro{kova iz stava (1) ta~. b), g) i i) tog ~lana ________________________________________ x 100 prosje~na godi{nja netovrijednost imovine (2) Iznos tro{kova iz stava (1) ovog ~lana mora se objaviti u revidiranom godi{njem izvje{taju. ^lan 94. (1) Pokazatelj ukupnih tro{kova fonda ne mo`e prelaziti 3,5% prosje~ne godi{nje netovrijednosti imovine fonda. Po zavr{etku godi{njeg obra~unskog perioda, Komisija svake godine objavljuje uporedni pregled pokazatelja ukupnih Broj 85 – Stranica 84 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. tro{kova svih otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. (2) Tro{kove koji u odre|enoj godini pre|u najvi{i dozvoljeni pokazatelj ukupnih tro{kova iz stava (1) ovog ~lana, snosi dru{tvo za upravljanje. 4. Upravljanje otvorenim investicijskim fondom sa javnom ponudom ^lan 95. Poslove upravljanja i vo|enja poslovanja otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, u skladu sa ciljevima utvr|enim u njegovom prospektu i statutu, mo`e obavljati isklju~ivo dru{tvo za upravljanje koje je od Komisije dobilo dozvolu. 5. Dozvoljena ulaganja, ograni~enja ulaganja i prekora~enja ograni~enja ulaganja ^lan 96. (1) Imovina otvorenog i investicijskog fonda sa javnom ponudom mo`e se sastojati isklju~ivo od: a) vrijednosnih papira i/ili instrumenata tr`i{ta novca kojim se trguje na berzi ili na drugom ure|enom javnom tr`i{tu koje redovno posluje u Bosni i Hercegovini, dr`avama ~lanicama, dr`avama koje nisu ~lanice Evropske unije, pod uvjetom da je takvo ulaganje predvi|eno prospektom i statutom fonda, b) novoemitiranih prenosivih vrijednosnih papira pod uvjetom: 1) da je prospektom emisije predvi|eno njihovo uvr{tenje na berzu ili drugo ure|eno javno tr`i{te koje redovno posluje, 2) da je ulaganje na tu berzu ili drugo ure|eno javno tr`i{te predvi|eno prospektom i statutom fonda, 3) da se takvo uvr{tenje osigura u roku od jedne godine od emisije, jer }e se u protivnom vrijednosni papiri smatrat neuvr{tenim, c) udjela i/ili dionica fondova registriranih u Bosni i Hercegovini ili dr`avi ~lanici ili dr`avi koja nije ~lanica Evropske unije, pod uvjetom: 1) da nivo za{tite investitora i obaveza izvje{tavanja i informiranja investitora u takve fondove bude najmanje jednaka zahtjevima propisanim ovim Zakonom, naro~ito u pogledu ograni~enja ulaganja, te da su takvi investicijski fondovi ovla{teni od Komisije ili odgovaraju}ih nadle`nih organa u dr`avi ~lanici ili dr`avi koja nije ~lanica Evropske unije, i 2) da je prospektom ili statutom fonda u ~ije se dionice ili udjele ula`e predvi|eno da najvi{e 10% imovine fonda mo`e biti ulo`eno u dionice ili udjele drugih fondova, d) depozita kod ovla{tenih banaka u Bosni i Hercegovini ili dr`avi ~lanici, ili nekoj drugoj dr`avi, pod uvjetom da podlije`u nadzoru i ograni~enjima koje }e Komisija u smislu sigurnosti investitora smatrati najmanje jednakim onim u Federaciji, koji dospijevaju u roku koji ne mo`e biti du`i od godinu dana i koji se mogu u svakom trenutku razro~iti, e) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata kojim se trguje na ure|enim tr`i{tima iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana, ili finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC), pod uvjetom: 1) da se zasnivaju na finansijskim instrumentima u koje je ovim ~lanom dozvoljeno ulaganje, finansijskim indeksima, kamatnim stopama, deviznim kursevima ili valutama u koje fond mo`e ulagati na osnovu prospekta i statuta fonda, 2) da se poslovi ugovoreni na drugim organiziranim tr`i{tima zaklju~uju sa institucijama koje podlije`u strogom nadzoru nekog regulatornog organa u Federaciji, Republici Srpskoj ili dr`avi ~lanici, 3) da podlije`u pouzdanoj i povjerljivoj procjeni vrijednosti na svakodnevnoj osnovi i da se po nalogu fonda u svako doba mogu prodati, likvidirati ili zaklju~iti kompenzacijskom transakcijom po njihovoj pravi~noj vrijednosti, 4) da se takvi instrumenti koriste isklju~ivo za smanjivanje ili ograni~avanje rizika ili pove}anje prinosa, odnosno smanjenje tro{kova fonda, bez ikakvog pove}anja rizika, odnosno da se njima ne}e mijenjati investicijska strategija fonda, ciljevi i ograni~enja definirani ovim Zakonom i prospektom ili statutom fonda, 5) da u prospektu fonda mora biti navedeno mo`e li se ulagati u takve instrumente, da li }e se koristiti u svrhu za{tite od rizika ili u svrhu postizanja investicijskih ciljeva fonda i kakav je uticaj takvih instrumenata na rizi~nost fonda, f) instrumenata tr`i{ta novca kojim se ne trguje na ure|enom tr`i{tu, pod uvjetom: 1) da su ih emitirali ili za njih garantuju Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinice lokalne samouprave u Federaciji, Republici Srpskoj ili Centralna banka Bosne i Hercegovine, dr`ave ~lanice, jedinice lokalne uprave ili centralne banke dr`ava ~lanica, Evropska centralna banka, Evropska investiciona banka, dr`ave koje nisu ~lanice Evropske unije, federalne jedinice u slu~aju federalnih dr`ava, ili javna me|unarodna organizacija ~ija je ~lanica jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, ili 2) da su ih emitirali emitenti ~ijim se vrijednosnim papirima trguje na ure|enim tr`i{tima iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana, ili 3) da ih je emitirala institucija koja podlije`e nadzoru nadle`nog nadzornog organa dr`ave ~lanice ili podlije`e nadzoru za koji Komisija smatra da je odgovaraju}i u odnosu na ovaj Zakon, ili 4) da su ih emitirala druga lica pod uvjetom da investitori u takve instrumente u`ivaju sigurnost koja je najmanje jednaka sigurnosti instrumenata iz stava (1) ta~ka f) alineje 1), 2) ili 3) ovog ~lana i da je njihov emitent preduze}e ~iji kapital i rezerve prema{uju 10.000.000,00 KM i koje izra|uje i objavljuje finansijske izvje{taje u skladu sa me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja, g) neuvr{tenih vrijednosnih papira, h) novca na ra~unima. (2) Komisija }e bli`e urediti dozvoljena ulaganja otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. ^lan 97. (1) Ulaganje imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom podlije`e sljede}im ograni~enjima: a) najvi{e 10% netovrijednosti imovine mo`e biti ulo`eno u prenosive vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca osim onih navedenih u ~lanu 96. stav (1) ta~. a) i b) ovog Zakona, b) najvi{e 10% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca jednog emitenta, pod uvjetom da, ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca jednog emitenta koji ~ine imovinu fonda ve}a od 5% netovrijednosti imovine fonda, zbir vrijednosti tih ulaganja za sve takve emitente ne mo`e pre}i 40% netovrijednosti imovine fonda, ali uz izuzetke da: 1) u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent ili za koje garantuje Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ili jedinica lokalne samouprave Federacije, Republike Srpske, dr`ava ~lanica ili jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ava koja nije ~lanica Evropske unije ili me|unarodna javna Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 85 organizacija ~ije su ~lanice jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, mo`e se ulagati bez ograni~enja pod uvjetom da: 1.1. u prospektu, statutu i promotivnim materijalima fonda budu jasno navedene dr`ave, jedinice lokalne uprave ili me|unarodne organizacije u ~ije se vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca mo`e ulagati vi{e od 35% netovrijednosti imovine fonda, 1.2. imovina fonda sastoji se od najmanje {est razli~itih vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca, i 1.3. vrijednost nijednog pojedina~nog vrijednosnog papira ili instrumenta tr`i{ta novca iz ta~ke b) alineja 1) ovog stava ne prelazi 30% netovrijednosti imovine fonda; 2) najvi{e 25% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u obveznice koje odobri Komisija, a koje emitiraju banke registrirane u Federaciji, Republici Srpskoj ili dr`avi ~lanici koje su na osnovu nekog zakona ili propisa predmet posebnog javnog nadzora s ciljem za{tite investitora u te obveznice. Sredstva prikupljena emisijom takvih obveznica moraju biti ulo`ena u skladu sa zakonom u imovinu koja }e do dospije}a obveznica omogu}iti ispunjenje obaveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi u slu~aju nesolventnosti emitenta prioritetno poslu`ila za povrat glavnice i kamata iz tih obveznica. Ako je vi{e od 5% netovrijednosti imovine fonda ulo`eno u takve obveznice jednog emitenta, ukupna vrijednost tih ulaganja koja ~ine vi{e od 5% netovrijednosti imovine fonda ne mo`e pre}i 80% netovrijednosti imovine fonda, 3) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji su emitenti lica koja ~ine grupu povezanih dru{tava u smislu ovog Zakona i zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira. Povezana dru{tva u skladu sa ovim Zakonom i zakonom kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira smatraju se jednim emitentom u smislu ~l. 96. i 97. ovog Zakona, 4) ako fond nastoji replicirati neki indeks vrijednosnih papira Komisija mo`e dozvoliti da se u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta mo`e ulo`iti do 20% netovrijednosti imovine fonda, a u izuzetnim okolnostima u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta mo`e se ulo`iti do 35% netovrijednosti imovine fonda ako je to neophodno za repliciranje tog indeksa. Ulaganje do 35% netovrijednosti imovine fonda u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta dozvoljeno je samo za jednog emitenta, takav fond mora u prospektu i statutu fonda jasno nazna~iti da mu je investicijski cilj repliciranje indeksa, c) prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tr`i{ta novca iz ta~ke b), alineja. 1) i 2) ovog stava ne uklju~uju se u obra~un ograni~enja od 40% iz ta~ke b) ovog stava, d) ograni~enja iz ta~ke b) ovog stava ne odnose se na: 1) depozite, 2) finansijske deri vate kojim se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC), e) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e se polo`iti kao depozit u istu banku iz ~lana 96. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, f) izlo`enost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih sa tim licem na drugom organiziranom tr`i{tu (OTC) ne mo`e biti ve}a od: 1) 10% netovrijednosti imovine, ako se radi o banci iz ~lana 96. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, 2) 5% netovrijednosti imovine, ako se radi o nekom drugom pravnom licu, g) ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent isto lice i vrijednosti depozita polo`enih kod tog lica i izlo`enosti na osnovu finansijskih derivata kojim se trguje na drugom organiziranom tr`i{tu (OTC) ugovorenih sa tim licem, ne mo`e pre}i 20% netovrijednosti imovine fonda, h) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u udjele ili dionice jednog investicijskog fonda iz ~lana 96. stav (1) ta~ka c) ovog Zakona, uz uvjet da najvi{e 30% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u fondove, osim fondova iz ~lana 15. stava (1) ta~ke b) ovog Zakona, i) ulaganja u udjele ili dionice investicijskih fondova ne uklju~uju se u ograni~enja iz ta~. od a) do f) ovog ~lana, j) ako se imovina fonda ula`e u udjele ili dionice investicijskih fondova kojima direktno ili indirektno upravlja isto dru{tvo za upravljanje, ili kojima upravlja drugo dru{tvo sa kojim je to dru{tvo povezano zajedni~kom upravom ili vladaju}im uticajem, ili direktnim ili indirektnim me|usobnim vlasni~kim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne mo`e naplatiti ulazna ili izlazna naknada, k) ako se imovina fonda mo`e ulagati u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno nazna~ena i maksimalna naknada za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godi{njim izvje{tajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila napla}ena tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond ulo`io, izra`ena u procentu imovine fonda koji je ulo`io u udjele ili dionice drugog investicijskog fonda, l) otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne mo`e biti vlasnik: 1) vi{e od 10% dionica sa pravom glasa jednog emitenta, 2) vi{e od 10% dionica bez prava glasa jednog emitenta, 3) 10% du`ni~kih vrijednosnih papira emitiranih od jednog emitenta, 4) 25% udjela pojedinog investicijskog fonda, 5) 10% instrumenata tr`i{ta novca jednog emitenta uz izuzetak da se ograni~enja iz ovog stava ne primjenjuju na du`ni~ke vrijednosni papiri i instrumente tr`i{ta novca ~iji su emitenti Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinica lokalne samouprave Federacije, Republike Srpske, dr`ava ~lanica, jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ave koja nije ~lanica Evropske unije, me|unarodna javna organizacija ~ije su ~lanice jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, 6) ograni~enja iz ta~ke l) alineja 3), 4) i 5) ovog stava mogu se zanemariti u trenutku ulaganja, ako tada nije mogu}e obra~unati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u opticaju, m) ukupna izlo`enost fonda prema finansijskim derivatima ni u kom slu~aju ne mo`e biti ve}a od neto vrijednosti imovine fonda, n) otvoreni investicijski fondovi sa javnom ponudom ne mogu ulagati u plemenite metale ni u vrijednosne papire ili druge instrumente emitirane na osnovu plemenitih metala. (2) Ograni~enja ulaganja iz ovog ~lana mogu se prekora~iti ako se radi o prenosivim vrijednosnim papirima ili instrumentima tr`i{ta novca koje fond sti~e prilikom pove}anja osnovnog kapitala iz sredstava dru{tva za upravljanje ili na osnovu ostvarenja prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca, te prilikom prodaje imovine fonda radi istovremene isplate ve}eg broja udjela u fondu. (3) U slu~aju prekora~enja ograni~enja ulaganja iz ovog ~lana kao posljedice kretanja cijena na tr`i{tu dru{tvo za upravljanje, u nastojanju da sa~uva interese vlasnika udjela, Broj 85 – Stranica 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. du`no je uskladiti ulaganja fonda u {to je mogu}e kra}em vremenskom roku nastoje}i pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju mogu}u mjeru. (4) U slu~aju prekora~enja ograni~enja ulaganja iz ovog ~lana kao posljedice transakcija dionica koje je zaklju~ilo dru{tvo za upravljanje i kojim su u trenutku njihova zaklju~enja prekora~ena navedena ograni~enja, dru{tvo za upravljanje du`no je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekora~enje ograni~enja. Dru{tvo za upravljanje du`no je fondu nadoknaditi tako nastalu {tetu. (5) Ograni~enja ulaganja navedena u ovom Zakonu mogu biti prekora~ena u prvih {est mjeseci od osnivanja otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, uz obavezno po{tivanje principa disperzije rizika i za{tite interesa investitora. (6) Komisija }e bli`e propisati ograni~enja ulaganja otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. Odjeljak C. Prospekt investicijskih fondova sa javnom ponudom ^lan 98. Prospekt investicijskog fonda sa javnom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom odnosno dionica u zatvorenom investicijskom fondu. ^lan 99. Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune. ^lan 100. (1) Prospekt mora sadr`avati informacije na osnovu kojih }e investitori mo}i stvoriti potpun stav o investicijskom fondu sa javnom ponudom i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanima sa prirodom fonda i njegovog portfolija. (2) Prospekt investicijskog fonda sa javnom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv, odnosno firmu fonda, naznaku vrste fonda, te imena i kratku biografiju ~lanova nadzornog odbora fonda u slu~aju da se radi o zatvorenom investicijskom fondu, 2) da tum osnivanja fonda i vrijeme trajanja fonda u slu~aju da je osnovan na odre|eno vrijeme, 3) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje, primjerak statuta ili cjelovitog prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, 4) najni`i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti i radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 5) ime odnosno firmu revizora i drugih davalaca usluga fondu, 6) prava iz udjela ili dionica fonda: 6.1. pravo na glasanje na skup{tini zatvorenog investicijskog fonda, 6.2. pravo na obavje{tenost (polugodi{nji i godi{nji izvje{taji), 6.3. pravo na dividendu ili udio u dobiti, 6.4. pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela, 6.5. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione odnosno ste~ajne mase fonda, 7) pretpostavke pod kojim je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, 8) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda informacije o berzi ili berzama na kojima }e dionice fonda biti uvr{tene, 9) vrsta imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, 10) opis investicijskih ciljeva fonda i ciljane strukture portfolija, na~ina ostvarenja ciljeva fonda i rizika povezanih sa ulaganjima i strukturom fonda, 11) dozvoljenost ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge finansijske deri vate, u slu~aju dozvoljenosti takvog ulaganja, mora sadr`avati izjavu mogu li se takve transakcije dionicama zaklju~ivati sa svrhom za{tite ili sa svrhom postizanja investicijskih ciljeva, te uticaj takve transakcije dionicama na stepen rizi~nosti fonda, 12) naznaku dr`ava, jedinica lokalne samouprave ili me|unarodnih organizacija u ~ije se vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca mo`e ulagati vi{e od 35% imovine fonda, 13) naznaku da mu je investicijski cilj repliciranje indeksa, ako fond nastoji replicirati neki indeks vrijednosnih papira, 14) najni`i iznos pojedina~nih ulaganja u fond, na~in upisa dionica ili udjela te, za otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom, na~in i uvjete otkupa udjela, 15) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 16) ako }e netovrijednost imovine fonda imati visoku volatilnost, s obzirom na sastav portfolija fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom fonda izjavu koja }e upozoriti na navedenu karakteristiku imovine fonda, 17) u slu~aju otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom: vrijeme, metod i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 18) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom: iznos, vrstu i granicu tro{kova osnivanja koji mogu teretiti fond, 19) u slu~aju bilo kojeg fonda: godi{nje naknade i tro{kove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, 20) informacije o na~inu obra~una, na~inu i u~estalosti isplate udjela u dobiti ili dividende fonda dioni~arima i vlasnicima udjela, 21) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za dioni~are ili vlasnika udjela, 22) historijski prinos fonda i profil tipi~nog investitora kome je fond namijenjen, 23) trajanje poslovne godine i 24) da tum izdavanja prospekta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, oblik organiziranja, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj rje{enja Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) u slu~aju da dru{tvo za upravljanje upravlja i drugim fondovima sa javnom ponudom, popis tih drugih fondova, 3) imena i povezanost ~lanova uprave i nadzornog odbora te njihove kratke biografije, 4) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, imena ~lanova ili dioni~ara dru{tva za upravljanje, oblik organiziranja ukoliko se radi o pravnim licima i postotak u~e{}a u osnovnom kapitalu, 5) firmu, oblik organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar te uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda, te imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava, 6) za fond iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona u prospektu se moraju navesti podaci o mjestu u Federaciji u kojem doma}i investitori mogu dobiti informacije, kupovati i prodavati udjele ili dionice tog fonda. Takve informacije moraju biti objavljene na jednom od jezika koji je u slu`benoj upotrebi u Federaciji, a transakcije dionicama moraju biti izvr{ene u doma}oj valuti; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj rje{enja Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 87 Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara. ^lan 101. (1) Prije po~etka javne ponude za prodaju dionica ili udjela Komisija je du`na odlu~iti o zahtjevu za odobrenje prospekta investicijskog fonda sa javnom ponudom, odnosno da prethodno odlu~i o zahtjevu za odobrenje izmjena i dopuna postoje}ih prospekata do kojih je do{lo zbog bitnih promjena u roku od dva mjeseca od dana podno{enja zahtjeva. (2) Nije dozvoljeno nuditi javnom ponudom dionice ili udjele u investicijskom fondu sa javnom ponudom prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda. ^lan 102. Dru{tvo za upravljanje du`no je u roku od sedam dana od dana dobivanja dozvole Komisije objaviti prospekt u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Federacije. ^lan 103. (1) Komisija mo`e odobriti pripremu i distribuciju prospekta u skra}enom obliku (skra}eni prospekt) samo za potrebe otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, pod uvjetom da je u skra}enom prospektu jasno i vidljivo navedeno postojanje cjelovitog prospekta i uz napomenu da je cjeloviti prospekt mogu}e dobiti na zahtjev. (2) Uvjeti navedeni u skra}enom prospektu ne mogu se razlikovati od onih iz cjelovitog prospekta. ^lan 104. (1) U slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom prospekt se mora izraditi i podnijeti Komisiji na odobrenje za po~etnu emisiju dionica i za svaku naknadnu emisiju dionica. (2) U slu~aju otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom novi prospekt se mora izraditi i podnijeti Komisiji na odobrenje svaki put kada nastane bitna promjena prospekta navedena u ~lanu 105. st. (1) i (3) ovog Zakona, odnosno u drugim slu~ajevima predvi|enim ovim Zakonom. (3) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj, na~in i postupak objave i odobravanja cjelovitih i skra}enih prospekata. ^lan 105. (1) Na izmjene prospekta otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koje se predla`u sa ciljem: pove}anja ulaznih naknada, godi{njih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada; promjene investicijskih ciljeva fonda i rizika navedenih ulaganja fonda; promjene politike isplata udjela u dobiti ili pripajanja, spajanja sa drugim fondom, ili podjele fonda potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Komisije. (2) Pored navedenog u stavu (1) ovog ~lana za izmjene prospekta otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju biti ispunjeni i sljede}i uvjeti: a) obavijest o predlo`enim promjenama mora se po{tom poslati svim vlasnicima udjela i objavljivati u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Federacije najmanje jednom u svakih 14 dana tokom perioda od dva mjeseca do dana uvo|enja promjena, b) svi vlasnici udjela moraju biti upoznati sa ~injenicom da od fonda mogu tra`iti otkup udjela bez odbitka bilo kakve izlazne naknade koju bi ina~e morali platiti i to prije uvo|enja promjena, a uz obavijest o danu njihovog uvo|enja, c) mora biti izvr{en otkup svih udjela po zahtjevima primljenim prije stupanja na snagu promjena prospekta. (3) Pored izmjena iz stava (1) ovog ~lana prethodnoj saglasnosti Komisije podlije`u i promjene ~lanova uprave dru{tva za upravljanje, nadzornog odbora, banke depozitara ili revizora fonda. (4) Komisija }e bli`e propisati postupak izmjena prospekata otvorenog investicijskog fondova sa javnom ponudom. Odjeljak D. Statut investicijskih fondova sa javnom ponudom ^lan 106. (1) Statut otvorenog odnosno zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ure|uje pravne odnose dru{tva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicijskom fondu odnosno sa dioni~arima zatvorenog investicijskog fonda. (2) Statut se prila`e prospektu fonda i njegov je sastavni dio. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ~lana, statut otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mora biti prilo`en prospektu fonda u slu~aju da prospekt predvi|a da }e vlasniku udjela ili dioni~aru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno ako se u prospektu navodi mjesto gdje }e statut biti dostupan na uvid. ^lan 107. Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune. ^lan 108. Statut otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koji podatke navedene u ovom ~lanu ne sadr`i u prospektu, odnosno statut zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv, odnosno firmu fonda i naznaku vrste fonda, 2) da tum osnivanja fonda i vrijeme trajanja fonda, ako je fond osnovan na odre|eno vrijeme, 3) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje, primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, 4) najni`i i najvi{i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti, te radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 5) prava iz udjela ili dionica fonda: 5.1. pravo na glasanje na skup{tini zatvorenog investicijskog fonda, 5.2. pravo na obavje{tenost (polugodi{nji i godi{nji izvje{taji), 5.3. pravo na dividendu ili udio u dobiti, 5.4. pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela, 5.5. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione odnosno ste~ajne mase fonda, 6) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom informacije o berzi ili berzama na kojima }e dionice fonda biti uvr{tene, 7) opis investicijskih ciljeva investicijskog fonda i prirodu predlo`enih ili stvarnih portfolija, na~ina za ostvarenje ciljeva i rizika povezanih sa ulaganjima i sa strukturom fonda, 8) najni`i iznos ulaganja u fond, na~in upisa, a za otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom i na~in otkupa udjela, 9) naznaku dr`ava, jedinica lokalne uprave ili me|unarodnih organizacija u ~ije se vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca mo`e ulagati vi{e od 35% imovine fonda, 10) naznaku da mu je investicijski cilj repliciranje indeksa, ako fond nastoji replicirati neki dioni~ki indeks ili indeks du`ni~kih vrijednosnih papira, 11) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 12) u slu~aju otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom: vrijeme, metod i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 13) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom: iznos, vrstu i granicu tro{kova osnivanja koji mogu teretiti fond, Broj 85 – Stranica 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. 14) u slu~aju bilo kojeg investicijskog fonda sa javnom ponudom: godi{nje naknade i tro{kove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, 15) informacije o na~inu obra~una, na~inu i u~estalosti podjele udjela u dobiti ili dividende investicijskog fonda dioni~arima vlasnicima udjela, 16) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za dioni~are ili vlasnike udjela, 17) trajanje poslovne godine, 18) da tum dono{enja statuta i 19) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom drugi sadr`aj propisan Zakonom o privrednim dru{tvima, koji nije u suprotnosti sa ovim Zakonom; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, pravni oblik, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj rje{enja Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) u slu~aju da dru{tvo za upravljanje upravlja i drugim fondovima sa javnom ponudom, popis tih drugih fondova, 3) imena i povezanost ~lanova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, 4) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, imena ~lanova ili dioni~ara dru{tva za upravljanje, oblik organiziranja ukoliko se radi o pravnim licima i postotak u~e{}a u osnovnom kapitalu, 5) firma, oblici organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda i imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava, 6) za fondove iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona u statut se moraju navesti podaci o mjestu u Federaciji u kojem doma}i investitori mogu dobiti informacije, kupovati i prodavati udjele ili dionice tog fonda. Takve informacije moraju biti objavljene na jednom od jezika koji je u slu`benoj upotrebi u Federaciji, a transakcije dionicama moraju biti izvr{ene u doma}oj valuti; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj rje{enja Komisije za obavljanje poslova banke depozitara. ^lan 109. Odredbe ~l. od 101. do 105. ovog Zakona shodno se primjenjuju i na statut investicijskih fondova sa javnom ponudom. Odjeljak E. Promoviranje investicijskih fondova sa javnom ponudom ^lan 110. Promotivne aktivnosti fondova kojim upravlja mogu poduzimati i provoditi isklju~ivo: a) ovla{teno dru{tvo za upravljanje sa sjedi{tem u Federaciji, b) ovla{teno dru{tvo sa sjedi{tem u dr`avi ~lanici. ^lan 111. (1) Sve promotivne informacije o investicijskim fondovima i dru{tvima koja njima upravljaju, a posebno koje se odnose na vlasni~ke udjele, finansijsko poslovanje i prava vlasnika udjela investicijskog fonda moraju se, prije objave, dostaviti Komisiji na odobrenje. (2) Dru{tvo za upravljanje koje upravlja otvorenim investicijskim fondom odgovorno je za potpunost i ta~nost informacija objavljenih s ciljem promoviranja fonda. (3) Nadzorni odbor i dru{tvo za upravljanje koje upravlja zatvorenim investicijskim fondom solidarno su odgovorni za potpunost i ta~nost informacija objavljenih u svrhu promoviranja fonda. ^lan 112. Promotivne informacije o fondovima sa javnom ponudom mogu se saop{tavati tre}im licima putem oglasa u novinama, na radiju i televiziji, putem li~nih posjeta, telefonskih poziva, internet mre`e i elektronskih medija, te putem interaktivne televizije, pri ~emu navedena sredstva saop{tavanja uklju~uju i: a) bro{ure, b) oglase u novinama, ~asopisima, na radiju i televiziji, te internet stranicama, c) po{iljke poslane obi~nom ili elektronskom po{tom, telefaksom ili na drugi na~in, d) telemarketing, {to uklju~uje i kori{tenje specijaliziranog davaoca telemarketing usluga na osnovu ugovora zaklju~enog sa dru{tvom za upravljanje, e) dopise, telefonske ili li~ne razgovore, f) sredstva za unapre|enje prodaje koja prema svojim obilje`jima ~ine finansijsko promoviranje, g) investicijske ili druge publikacije kojima se nude uop}ene preporuke o kupovini, dr`anju ili prodaji ulaganja, h) prezentacije ve}em broju ljudi i i) druge metode ili sredstva koje fizi~ka ili pravna lica sa prebivali{tem u Federaciji mogu pro~itati, vidjeti ili primiti. ^lan 113. (1) Sve promotivne informacije o investicijskim fondovima sa javnom ponudom moraju odobriti lica ovla{tena za zastupanje dru{tva za upravljanje. (2) Dru{tvo za upravljanje mora sa~uvati primjerak svake objavljene promotivne informacije, kao i izvore podataka koji potkrjepljuju navode iz takvih publikacija. ^lan 114. Pri davanju promotivnih informacija o investicijskim fondovima sa javnom ponudom i dru{tvima koja njima upravljaju: a) ne mo`e se prikrivati ni pogre{no prikazivati njihova promotivna svrha, b) mora se navesti cjelovit, ta~an i istinit opis obaveza i povezanih rizika investicijskog fonda sa javnom ponudom koji se promovira, c) mora se osigurati da iznesene ~injenice i navodi na dan njihova izno{enja budu cjeloviti, jasni, istiniti i nedvosmisleni, te da ne dovode u zabludu pri ~emu se svi ~injeni~ni navodi moraju dokumentovati, d) mora se osigurati da svako navedeno mi{ljenje bude potpuno i nedvosmisleno, te da je za svako njegovo daljnje kori{tenje dobivena saglasnost dru{tva za upravljanje, e) mora se osigurati da prilikom upotrebe nekog pore|enja ~injenice na kojima se takvo pore|enje zasniva budu ta~ne i a`urne, ili da bitne pretpostavke budu jasno navedene, te da pore|enje bude izneseno na savjestan i nepristrasan na~in koji ne dovodi u zabludu i koji obuhva}a sve bitne faktore za takvo pore|enje, f) ne mogu se navoditi neistiniti podaci, posebno u pogledu stru~nosti odgovornih lica, sredstava i obima poslovanja fonda i dru{tva za upravljanje, te vlasni{tva ili broja dionica ili udjela u fondu, g) mora se osigurati da izgled, sadr`aj ili oblik promotivnih informacija ne iskrivljuje, prikriva ili umanjuje va`nost bilo koje izjave, upozorenja ili drugog navoda koji se prema ovom Zakonu i drugim propisima moraju iznijeti, h) mora se osigurati da se bez saglasnosti Komisije ili drugog nadle`nog organa ne navodi bilo koje odobrenje koje je dao nadle`ni organ, niti se smiju navesti tre}a lica na zaklju~ak da odobrenje koje je izdala Komisija ima zna~enje razli~ito od zna~enja potvrde kojom se utvr|uje da je predmetna firma zadovoljila uvjete za sticanje pravnog statusa navedenog u odobrenju, Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 89 i) ne mo`e se izostaviti nijedan podatak ~iji bi izostanak prouzrokovao da promotivne informacije budu neta~ne, neistinite, nejasne ili da dovode u zabludu, j) mora se navesti ta~an i istinit opis investicijskog fonda sa javnom ponudom, propisanim obavezama i povezanim rizicima. ^lan 115. (1) Izvje{taj o rezultatima poslovanja investicijskog fonda sa javnom ponudom: a) ne mo`e davati bilo kakvu garanciju ili obe}anje, b) ne mo`e biti sa~injen u obliku procjene bilo koje vrste, c) mora odra`avati rezultate poslovanja fonda od njegovog osnivanja do dana davanja izvje{taja ili u posljednjih pet godina, zavisno od toga koji je od navedenih perioda kra}i, d) mora sadr`avati posljednje podatke dostupne u trenutku prikazivanja rezultata poslovanja fonda, e) mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhva}anje ili isklju~ivanje odre|enih faktora koji uti~u na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, tro{kovi, porez, dividende), f) ne mo`e biti sa~injen na na~in iz kojeg bi se dalo zaklju~iti da se radi o predvi|anju mogu}ih budu}ih rezultata poslovanja fonda. (2) Komisija je ovla{tena propisati sadr`aj i metode prikazivanja rezultata poslovanja investicijskog fonda sa javnom ponudom. ^lan 116. Komisija }e propisati sadr`aj, rokove, izdavanje i promjenu promotivnih informacija o investicijskim fondovima sa javnom ponudom. ^lan 117. Saop{tenja koja se izuzimaju od primjene odredaba ovog Zakona o uvjetima promoviranja i objave promotivnih informacija o investicijskim fondovima sa javnom ponudom su: a) saop{tenja izme|u dru{tva za upravljanje i svakog drugog lica koje posjeduje dozvolu za obavljanje finansijske djelatnosti u Federaciji, b) kratka, isklju~ivo ~injeni~na objava na radiju, televiziji, u novinama ili elektronskim medijima, koja se odnosi na fond ili dru{tvo za upravljanje, te naznake osnovnih podataka za kontakt, c) dopisi i pismene po{iljke pojedina~no naslovljene tre}im licima o njihovim posebnim zahtjevima koji ne potpadaju pod masovno ogla{avanje po{tom i d) godi{nji poslovni i finansijski izvje{taji fonda ili dru{tva koje njime upravlja. GLAVA V. OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI SA ZATVORENOM PONUDOM ^lan 118. Na investicijske fondove sa zatvorenom ponudom osnovane u obliku otvorenog investicijskog fonda, odnosno otvorene investicijske fondove sa zatvorenom ponudom na odgovaraju}i na~in se primjenjuju odredbe glava I, II, III, VI, VII, VIII, IX, X, XII, XIII i XIV ovog Zakona, kao i preostale odredbe ovog Zakona primjenjive na investicijske fondove sa javnom ponudom isklju~ivo pod uvjetom da odredbama Glave V. ovog Zakona nije izri~ito utvr|eno druk~ije, ili nemogu}nost takve primjene proizlazi iz zna~enja ili primjene preostalih odredaba ovog Zakona. ^lan 119. Otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica, koju uz odobrenje Komisije osniva dru{tvo za upravljanje sa ciljem prikupljanja nov~anih sredstava zatvorenom ponudom udjela u fondu, ~ija se sredstva ula`u u skladu sa ciljevima ulaganja i ograni~enjima ulaganja utvr|enim prospektom fonda, te ~iji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, na na~in i pod uvjetima utvr|enim prospektom fonda da zahtijevaju isplatu udjela i na taj na~in istupe iz fonda. Odjeljak A. Osnivanje otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom ^lan 120. (1) Otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom mo`e se osnovati na odre|eno ili neodre|eno vrijeme. (2) Prilikom osnivanja otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom udjeli u fondu mogu biti nu|eni zatvorenom ponudom isklju~ivo licima kojima se, na osnovu ispunjenosti uvjeta utvr|enih ovim Zakonom, priznaje sta tus kvalifikovanih investitora. (3) Dru{tvo za upravljanje mo`e prospektom i statutom fonda odrediti najve}i dozvoljeni broj investitora u fond, s tim da ukupan broj vlasnika udjela u fondu ni u jednom trenutku ne mo`e pre}i gornju granicu od 200. (4) Najni`a prva uplata jednog investitora u fond iznosi 100.000 KM. U slu~aju povla~enja udjela iznos ulaganja izra`en mno`enjem broja udjela i cijene udjela fonda nakon povla~enja mora biti vi{i od 120.000 KM. U protivnom, vlasnik udjela mora povu}i sve udjele iz fonda. ^lan 121. (1) Kupovina udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom obavlja se uplatama nov~anih sredstava. (2) Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa dru{tvom za upravljanje koje se obavezuje da }e upla}enim nov~anim sredstvima upravljati kao dijelom zajedni~ke imovine fonda u skladu sa uvjetima navedenim u prospektu. (3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog ~lana, kupovina udjela u fondu mo`e se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti ili prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slu~ajevima propisanim prospektom fonda. (4) Dru{tvo za upravljanje mo`e trajno ili privremeno obustaviti daljnje kupovine udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom. (5) U slu~aju obustavljanja kupovine udjela dru{tvo za upravljanje mora informaciju o obustavljanju kupovine sa obrazlo`enjem dostaviti svim postoje}im ~lanovima fonda i Komisiji. (6) Kupovina udjela u fondu i isplata udjela obavlja se u vrijeme i na na~in naveden u prospektu fonda, a najmanje jednom godi{nje u toku svake poslovne godine fonda. ^lan 122. Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom koji uime fonda dru{tvo za upravljanje podnosi Komisiji mora sadr`avati: a) firmu dru{tva za upravljanje, podatke o dozvoli za osnivanje koju je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovla{tenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te dru{tva za upravljanje, b) naziv fonda, naznaku vrste fonda i ciljeve ulaganja, c) prospekt fonda, d) statut fonda, e) ugovor zaklju~en izme|u dru{tva za upravljanje i banke depozitara i izvod iz sudskog registra za banku depozitara, f) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora. Odjeljak B. Udjeli u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom ^lan 123. (1) Otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom mo`e emitirati samo jednu vrstu udjela i ne mo`e emitirati nijednu drugu vrstu vrijednosnih papira koji nose prava na bilo koji dio imovine fonda. Broj 85 – Stranica 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. (2) Udjeli u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom smatraju se vrijednosnim papirima i mogu se prodavati i prenositi isklju~ivo kvalifikovnim investitorima. ^lan 124. Najmanja vrijednost imovine otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom koju fond mora imati u trenutku zavr{etka zatvorene ponude iznosi 1.000.000 KM. Odjeljak C. Prava i obaveze vlasnika udjela ^lan 125. Sredstva otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom prikupljena emisijom i zatvorenom prodajom udjela u fondu te imovina ste~ena ulaganjem upla}enih nov~anih sredstava, uklju~uju}i prihode i prava proiza{la iz imovine fonda, ~ine otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedni~kom vlasni{tvu svih vlasnika udjela u fondu. ^lan 126. Vlasnici udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, zahtjevati isplatu udjela u fondu prema dinamici na na~in i prema uvjetima isplate utvr|enim statutom i prospektom fonda, uz po{tivanje ograni~enja utvr|enih odredbama ovog Zakona. ^lan 127. Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom do visine iznosa svog udjela u fondu. Odjeljak D. Tro{kovi otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom ^lan 128. Naknade koje se napla}uju investitoru, odnosno otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom ograni~ene su na: a) ulaznu naknadu koja se odbija od iznosa uplate u trenutku prodaje udjela, b) izlaznu naknadu koja se odbija od netovrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa, c) naknadu za upravljanje. ^lan 129. (1) Naknada dru{tvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondom sa zatvorenom ponudom odre|uje se posebnom odlukom dru{tva za upravljanje. Naknada za upravljanje mora biti navedena u prospektu i statutu fonda. (2) Naknada za upravljanje otvorenim investicijskim fondom sa zatvorenom ponudom, odnosno jedan njen dio mo`e biti utvr|en u zavisnosti od prinosa fonda. (3) Naknada odnosno dio naknade koji zavisi od prinosa fonda ra~una se kao proizvod razlike ulazne cijene i izlazne cijene, odnosno ulazne cijene i cijene fonda na posljednji radni dan poslovne godine i broja udjela. (4) Visinu naknade, na~in njenog obra~una i pla}anja utvr|uje dru{tvo za upravljanje u prospektu i statutu fonda. ^lan 130. Na teret imovine otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mogu se ispla}ivati samo tro{kovi predvi|eni prospektom i statutom fonda. ^lan 131. (1) U pogledu visine pokazatelja ukupnih tro{kova otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom ne podlije`e ograni~enjima iz ~lana 94. ovog Zakona. (2) Komisija mo`e po zavr{etku godi{njeg obra~unskog perioda objavljivati pore|enje pokazatelja ukupnih tro{kova otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom. Odjeljak E. Dozvoljena ulaganja, ograni~enja i prekora~enja ulaganja ^lan 132. Imovina otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mo`e se sastojati isklju~ivo od: a) vrijednosnih papira, b) udjela ili dionica investicijskih fondova, c) instrumenata tr`i{ta novca, d) depozita kod ovla{tenih banaka u Federaciji, Republici Srpskoj ili dr`avi ~lanici ili nekoj drugoj dr`avi, e) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata kojima se trguje na ure|enim tr`i{tima i finansijskih derivata kojima se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC), f) nov~anih sredstava i g) instrumenata emitiranih na osnovu plemenitih metala i drugih robnih berzi. ^lan 133. (1) Ulaganje imovine otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom podlije`e sljede}im ograni~enjima: a) imovina fonda mora se sastojati od najmanje {est razli~itih vrijednosnih papira, udjela ili dionica investicijskih fondova ili instrumenata tr`i{ta novca i b) tri instrumenta iz prethodne ta~ke sa najve}im udjelom u vrijednosti imovine fonda ne mogu prelaziti 60% vrijednosti imovine fonda, c) vrijednosni papiri, udjeli ili dionice investicijskih fondova jednog emitenta ili depoziti kod jedne depozitne institucije ne mogu prelaziti 20% vrijednosti svih vrijednosnih papira, udjela ili dionica investicijskih fondova ili depozita u fondu, d) lica koja ~ine povezana dru{tva u skladu sa odredbama zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira i ovog Zakona smatraju se jednim emitentom u smislu prethodne ta~ke, e) ograni~enja iz ta~ke b) ili c) ovog stava ne odnose se na vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent ili za koje garantuju Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ili jedinica lokalne samouprave Federacije, dr`ava ~lanica ili jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ava koja nije ~lanica Evropske unije ili me|unarodna javna organizacija ~ije su ~lanice jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, f) ako se imovina fonda ula`e u udjele ili dionice investicijskih fondova kojim direktno ili indirektno upravlja isto dru{tvo za upravljanje, ili kojim upravlja drugo dru{tvo sa kojim je to dru{tvo povezano zajedni~kom upravom ili kontrolnim uticajem ili direktnim ili indirektnim me|usobnim vlasni~kim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne mo`e naplatiti ulazna ili izlazna naknada, g) ako se imovina fonda mo`e ulagati u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno navedena i maksimalna naknada za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godi{njim izvje{tajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila napla}ena u tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond ulo`io, izra`ena u procentu imovine fonda koji je ulo`io u udjele ili dionice drugog investicijskog fonda. (2) Dru{tvo za upravljanje mora izraditi i u prospektu fonda prikazati strategiju ulaganja kojom }e uva`iti disperziju rizika i osigura likvidnost fonda u skladu sa ciljevima ulaganja fonda. (3) Dru{tvo za upravljanje mora u prospektu fonda jasno navesti klase imovine i finansijske instrumente u koje namjerava ulagati, uklju~uju}i finansijske deri vate kojim se trguje na Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 91 ure|enim ili drugim organiziranim tr`i{tima kao i stepen finansijske izlo`enosti fonda i pripadaju}ih rizika koji proizlaze iz takve strategije ulaganja. (4) Komisija }e bli`e propisati ulaganja otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom. ^lan 134. Mogu}a prekora~enja ulaganja iz ~lana 133. ovog Zakona, posebni uvjeti za prekora~enje ulaganja i rokovi ispunjenja ograni~enja ulaganja moraju se opisati u prospektu i statutu fonda. Odjeljak F. Prospekt otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom ^lan 135. Prospekt otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom usmjeren isklju~ivo prema pojedina~no navedenom licu ili ograni~enoj grupi investitora, koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog Zakona. ^lan 136. Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune. ^lan 137. (1) Prospekt otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati informacije na osnovu kojih }e investitori mo}i stvoriti potpun stav o fondu i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanima sa prirodom fonda i njegovog portfolija. (2) Prospekt investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv fonda i naznaku vrste fonda, 2) naznaku da je fond namijenjen isklju~ivo investitorima koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog Zakona i koji to dokazuju potpisom izjave iz ~lana 11. ovog Zakona, 3) da tum osnivanja fonda, vrijeme trajanja fonda u slu~aju da je osnovan na odre|eno vrijeme, 4) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje i primjerak statuta ili prospekta fonda i dodatne informacije o fondu, 5) najni`i iznos nov~anih sredstava i radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 6) ime, odnosno firmu revizora, advokata i drugih davalaca usluga fondu, ako ih dru{tvo za upravljanje namjerava koristiti, 7) prava iz udjela: 7.1. pravo na obavije{tenost (polugodi{nji i godi{nji izvje{taj), 7.2. pravo na udio u dobiti, 7.3. pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela, 7.4. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase fonda, 8) pretpostavke pod kojima je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, 9) vrste imovine u koje je fondu dozvoljeno ulaganje, mogu}a prekora~enja ulaganja, posebni uvjeti za prekora~enje ulaganja i rokovi ispunjenja ograni~enja ulaganja, 10) opis investicijskih ciljeva fonda i ciljane strukture portfolija, na~ina ostvarenja ciljeva fonda i rizika povezanih sa ulaganjima fonda 11) dozvoljenost ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge finansijske deri vate u slu~aju dozvoljenosti takvog ulaganja mora se sadr`avati izjava da li se takve transakcije dionicama mogu zaklju~ivati s ciljem za{tite ili postizanja investicijskih ciljeva, te uticaj takvih transakcija dionicama na stepen rizi~nosti fonda, 12) odredbe o likvidnosti fonda, 13) najni`i i najvi{i iznos pojedina~nih ulaganja u fond, na~in upisa udjela, te na~in i uvjeti otkupa udjela, 14) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 15) ako }e netovrijednost imovine fonda imati visoku volatilnost, s obzirom na sastav portfolija fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom fonda izjavu koja }e upozoriti na navedeno obilje`je imovine fonda, 16) vrijeme, metode i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 17) godi{nje naknade i tro{kovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog u~inka na budu}e prinose investitora, te na~in obra~unavanja i pla}anja naknade za upravljanje ako iznos te naknade zavisi od prinosa fonda, 18) informacije o na~inu obra~una i na~inu i u~estalosti isplate udjela u dobiti fonda vlasnicima udjela, 19) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za vlasnike udjela, 20) trajanje poslovne godine i 21) da tum izdavanja prospekta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, oblik organiziranja, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj dozvole Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) imena i povezanost ~lanova uprave i prvog nadzornog odbora i njihove kratke biografije, 3) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, 4) firma, oblik organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda, te imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i adresa uprave banke depozitara, podaci i broj rje{enja Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara. ^lan 138. (1) Komisija mora odobriti svaki prospekt investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom prije pokretanja zatvorene ponude za prodaju udjela, kao i izmjene i dopune postoje}ih prospekata do kojih je do{lo usljed bitnih promjena. (2) Nije dozvoljeno nuditi zatvorenom ponudom udjele u investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda, odnosno njegove izmjene i dopune. ^lan 139. (1) Na izmjene prospekta otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom koje se predla`u sa ciljem: pove}anja ulaznih naknada, godi{njih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada; promjene investicijskih ciljeva fonda i rizika navedenih ulaganja fonda; promjene politike isplata udjela u dobiti, ili pripajanja, spajanja sa drugim fondom, ili podjele fonda potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Komisije. (2) Pored toga, za izmjene prospekta otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom moraju biti ispunjeni i sljede}i uvjeti: a) obavijest o predlo`enim promjenama mora se po{tom poslati svim vlasnicima udjela, b) prije uvo|enja promjena svi vlasnici udjela moraju biti upoznati sa ~injenicom da od fonda mogu tra`iti otkup udjela bez odbitka bilo kakve izlazne naknade koju bi Broj 85 – Stranica 92 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ina~e trebali platiti, uz obavijest o danu njihovog uvo|enja, c) otkup svih udjela po zahtjevima primljenim prije stupanja na snagu promjena prospekta mora biti izvr{en. (3) Pored izmjena iz stava (1) ovog ~lana prethodnoj saglasnosti Komisije podlije`u i promjene ~lanova uprave i nadzornog odbora dru{tva za upravljanje, promjene banke depozitara ili revizora fonda. Odjeljak G. Statut otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom ^lan 140. (1) Statut otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom ure|uje pravne odnose dru{tva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom. (2) Statut se prila`e prospektu fonda i njegov je sastavni dio. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ~lana, statut ne mora biti prilo`en prospektu fonda u slu~aju da prospekt predvi|a da }e vlasniku udjela ili dioni~aru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno ako se u prospektu navodi mjesto gdje }e statut biti dostupan na uvid. ^lan 141. Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune. ^lan 142. Statut otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom koji navedene podatke iz ovog ~lana ve} ne sadr`i u prospektu mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv fonda i naznaku vrste fonda, 2) naznaku da je fond namijenjen isklju~ivo investitorima koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog Zakona i koji to dokazuju potpisom izjave iz ~lana 11. Zakona, 3) da tum osnivanja fonda, vrijeme trajanja fonda u slu~aju da je osnovan na odre|eno vrijeme, 4) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje i primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, 5) najni`i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti i radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 6) prava iz udjela fonda: 6.1. pravo na obavje{tenost (polugodi{nji i godi{nji izvje{taji), 6.2. pravo na udio u dobiti, 6.3. pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela, 6.4. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase fonda, 7) vrsta imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, mogu}a prekora~enja ulaganja, posebni uvjeti za prekora~enje ulaganja i rokovi ispunjenja ograni~enja ulaganja, 8) najni`i iznos ulaganja u fond, na~in upisa i otkupa udjela, 9) odredbe o likvidnosti fonda, 10) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 11) vrijeme, metoda i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 12) godi{nje naknade i tro{kovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, 13) informacije o na~inu obra~una i na~inu i u~estalosti podjele udjela u dobiti vlasnika udjela, 14) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za vlasnike udjela, 15) trajanje poslovne godine, 16) da tum izdavanja statuta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, oblik organiziranja, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj dozvole Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) imena i povezanost ~lanova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, 3) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje i imena ~lanova dru{tva za upravljanje, pravni oblik i veli~ina udjela ~lanova u osnovnom kapitalu, 4) firma, oblik organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda, te imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i mjesto uprave banke depozitara, podaci i broj rje{enja Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara. Odjeljak H. Promoviranje otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom ^lan 143. (1) Dru{tvo za upravljanje ne mo`e voditi javnu promotivnu kampanju investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom kojim upravlja. (2) Javnim vo|enjem promotivnih akitivnosti ne smatra se isticanje u javnosti prezentacionih materijala u kojim se uz firmu i djelatnost dru{tva za upravljanje, potencijalni kvalifikovani investitori upu}uju na dru{tvo za upravljanje investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom. ^lan 144. Svi prezentacioni podaci o investicijskim fondovima sa zatvorenom ponudom i dru{tvima koja njima upravljaju moraju biti cjeloviti, jasni, istiniti, ta~ni i ne smiju dovoditi u zabludu naro~ito u pogledu povezanih rizika i naknada, a moraju ih odobriti ~lanovi uprave dru{tva za upravljanje. ^lan 145. (1) Izvje{taj o rezultatima poslovanja investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mora: a) sadr`avati najnovije podatke dostupne u trenutku izrade izvje{taja o rezultatima poslovanja, b) biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhva}anje ili isklju~ivanje odre|enih faktora koji uti~u na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, tro{kovi, porez, dividende i sl.). (2) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj i metode izrade i prikazivanja rezultata poslovanja investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom. GLAVA VI. UTVR\IVANJE VRIJEDNOSTI IMOVINE I CIJENE UDJELA I DIONICA INVESTICIJSKOG FONDA Odjeljak A. U~estalost utvr|ivanja vrijednosti ^lan 146. (1) Prije utvr|ivanja netovrijednosti imovine otvorenog investicijskog fonda po udjelu, odnosno cijene udjela dru{tvo za upravljanje du`no je utvrditi vrijednost njegove imovine i svih obaveza i naknada fonda. (2) Vrijednost netoimovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom obra~unava se svakog dana u vrijeme navedeno u prospektu. Dru{tvo za upravljanje du`no je narednog radnog dana obavijesti Komisiju o vrijednosti imovine otvorenog investicijskog fonda, stanju obaveza i naknada i cijeni udjela otvorenog investicijskog fonda na dan obra~una. (3) Vrijednost netoimovine otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom obra~unava se u vrijeme navedeno u prospektu fonda, a najmanje jednom mjese~no. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 93 (4) Vrijednost netoimovine otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom obra~unava se u vrijeme navedeno u prospektu fonda. (5) Vrijednost netoimovine zatvorenog fonda obra~unava se najmanje jednom mjese~no u vrijeme navedeno u prospektu. (6) Komisija }e propisati u~estalost utvr|ivanja netovrijednosti imovine fondova. Odjeljak B. Odgovornost za obra~un vrijednosti fonda, odnosno cijene udjela ili dionica ^lan 147. (1) Vrijednost imovine zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova i cijenu udjela u otvorenom investicijskom fondu obra~unava dru{tvo za upravljanje. (2) Obra~un vrijednosti iz stava (1) ovog ~lana kontrolira i potvr|uje banka depozitar koja je u tom slu~aju odgovorna za ta~nost obra~una. Banka depozitar potpisuje i zadr`ava jedan primjerak dokumenta o utvr|enoj vrijednosti imovine za svoju evidenciju koja se mora dati na uvid Komisiji. (3) Revizor investicijskog fonda du`an je tokom godi{nje revizije metodom uzorka obaviti provjeru kako bi se uvjerio da su principi utvr|ivanja vrijednosti sadr`ani u propisima po{tivani, da su na osnovu primjene navedenih principa dobivene cijene dionica ili udjela ta~ne, te da naknada za upravljanje i druge naknade i tro{kovi predvi|eni propisima, prospektom ili statutom fonda ne prelaze dozvoljene iznose. Odjeljak C. Principi i metodologija utvr|ivanja vrijednosti portfolija fonda ^lan 148. Obra~un vrijednosti portfolija mora osigurati jednako postupanje prema svim investitorima u fondu, nezavisno o obliku fonda ili okolnosti da li se radi o investicijskom fondu sa javnom ili sa zatvorenom ponudom. ^lan 149. (1) U slu~aju vrijednosnih papira, uklju~uju}i i dionice zatvorenih investicijskih fondova, utvr|ivanje vrijednosti imovine zasniva se na tr`i{noj cijeni formiranoj na berzi i drugom ure|enom tr`i{tu. (2) U slu~aju vrijednosnih papira za koje ne postoji tr`i{na cijena koja zadovoljava uvjete iz stava (1) ovog ~lana, za utvr|ivanje vrijednosti se kao osnova primjenjuje cijena posljednje transakcije tim dionicama koju je zaklju~io fond, odnosno prinos posljednje transakcije u slu~aju du`ni~kih vrijednosnih papira, osim ako Komisija svojim propisom ne dozvoli primjenu druk~ije metode obra~una vrijednosti imovine. (3) U slu~aju depozita i gotovine ili nov~anih ekvivalenata, kratkoro~nih potra`ivanja i obaveza, te prihoda i rashoda u budu}em periodu primjenjuje se nominalna vrijednost uve}ana za pripadaju}u kamatu, osim u okolnostima za koje Komisija propi{e druk~ije. (4) Za utvr|ivanje vrijednosti terminskih i opcijskih poslova te derivata za koje nije mogu}e utvrditi tr`i{nu cijenu Komisija }e propisati metode obra~una vrijednosti imovine. (5) U slu~aju udjela otvorenog investicijskog fonda primjenjuje se cijena udjela, osim u okolnostima za koje Komisija propi{e druk~ije. (6) Devizna sredstva se prera~unavaju u KM po posljednjem dostupnom kursu neposredno prije utvr|ivanja vrijednosti imovine u skladu sa propisima Komisije. (7) U slu~aju drugih oblika imovine za koje ne postoji tr`i{na cijena procjenjuje se fer vrijednost imovine. Postupci utvr|ivanja fer vrijednosti imovine uklju~uju modele diskontiranja nov~anog toka, pore|enja sa sli~nom imovinom kojoj je poznata tr`i{na cijena, modele procjene opcija te druge metode koje mo`e propisati Komisija, a koji su u skladu sa me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima. (8) Osnov za utvr|ivanje vrijednosti imovine navodi se u prospektu i statutu fonda i mora se dosljedno primjenjivati prilikom svakog obra~una vrijednosti imovine fonda. (9) Komisija }e propisati obavezni osnov za utvr|ivanje vrijednosti imovine zatvorenih i otvorenih fondova, kako vrijednosnih papira, tako i gotovine i ekvivalenti novca, doma}e i strane valute, terminskih i opcijskih poslova, derivata, nekretnina, udjela u privrednim dru{tvima ili drugih prenosivih imovinskih prava i definirati ure|eno i organizirano tr`i{te u smislu ovog Zakona, te uvjete likvidnosti za propisno formiranje tr`i{nih cijena i uvjete blagovremenosti formiranja takvih cijena, po{tuju}i pri tom razli~ite metode uobi~ajene za vrjednovanje pojedinih vrsta fondova. Odjeljak D. Netovrijednost imovine fonda i vrijednost po dionici, odnosno udjelu fonda ^lan 150. (1) U slu~aju otvorenog investicijskog fonda netovrijednost imovine je vrijednost imovine fonda (ulaganja uve}ana za kratkoro~nu imovinu) umanjena za obaveze. Netovrijednost po udjelu je netovrijednost imovine fonda podijeljena brojem prodatih, nepovu~enih udjela fonda u trenutku obra~una netovrijednosti imovine fonda. (2) Netovrijednost imovine zatvorenog investicijskog fonda je vrijednost imovine fonda (ulaganja uve}ana za kratkoro~nu imovinu) umanjena za obaveze. Netovrijednost imovine po dionici fonda je netovrijednost imovine fonda srazmjerno raspore|ena na svaku emitiranu dionicu fonda u trenutku obra~una netovrijednosti imovine fonda. (3) Komisija }e propisati definicije imovine i obavezu investicijskih fondova, kao i osnovicu, na~in i rokove obra~una netovrijednosti imovine fonda te netovrijednost imovine po udjelu, odnosno po dionici. Odjeljak E. Po~etna ponuda i utvr|ivanje cijene udjela ili dionica fonda ^lan 151. (1) Pe riod za po~etnu ponudu udjela u otvorenom fondu, odnosno dionica zatvorenog fonda ne mo`e trajati du`e od 90 dana. U toku tog perioda ukupni iznos primljenih nov~anih sredstava dr`i se kao depozit i ne mo`e se ulagati sve do trenutka kada fond ne pre|e zakonom utvr|eni prag najni`e vrijednosti imovine fonda. (2) Ulaganje prikupljenih nov~anih sredstava, osim ulaganja u depozit, mo`e po~eti tek poslije isteka perioda ponude. (3) Cijena inicijalne, odnosno prve emisije zatvorenog investicijskog fonda je nominalna cijena svake dionice. Cijena kasnijih emisija je tr`i{na cijena dionice pri ~emu se ne dira u pravo postoje}ih dioni~ara da im se dodatne dionice ponude srazmjerno sa njihovim trenutnim udjelom u fondu. (4) Kod inicijalne odnosno po~etne ponude otvorenog investicijskog fonda cijenu emisije odre|uje dru{tvo za upravljanje i navodi je u prospektu fonda. Nakon po~etne ponude cijena udjela u otvorenom investicijskom fondu je jedinstvena cijena jednaka netovrijednosti imovine fonda po udjelu koja se obra~unava na osnovu tr`i{ne cijene svih vrijednosnih papira iz portfolija fonda i fer vrijednosti svih drugih oblika imovine fonda utvr|ene u skladu sa me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima. Odjeljak F. Cijena udjela u otvorenim investicijskim fondovima ^lan 152. (1) Prodaja i otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom obavlja se tokom odre|enog dana po cijeni obra~unatoj u skladu sa zakonom i drugim propisima, odnosno prospektom fonda, te objavljenoj na na~in propisan ovim Zakonom. Na tako utvr|enu cijenu dozvoljeno je obra~unavati i napla}ivati ulazne i izlazne naknade. Broj 85 – Stranica 94 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. (2) Nije dozvoljena prodaja odnosno otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu za iznos manji ili ve}i od trenutno va`e}e jedinstvene cijene (netovrijednosti imovine) po udjelu. Cijena udjela mo`e varirati zavisno od promjene netovrijednosti imovine obra~unate prema formuli koju mo`e propisati Komisija. (3) Cijena udjela u otvorenom investicijskom fondu obra~unava se kao koli~nik dobiven odnosom netovrijednost imovine fonda i broja izdatih, nepovu~enih udjela u momentu obra~una cijene udjela. Odjeljak G. Zamjena i prodaja udjela u otvorenim investicijskim fondovima ^lan 153. Vlasnik udjela u otvorenom investicijskom fondu mo`e svoje udjele zamijeniti za udjele u nekom drugom fondu kojim upravlja isto dru{tvo za upravljanje. ^lan 154. (1) Prodaja udjela u otvorenom investicijskom fondu vr{i se u skladu sa prospektom fonda i va`e}im propisima po cijeni koja vrijedi u trenutku prijema uplate u fond uve}anoj za ulaznu naknadu, ako se ona napla}uje. (2) Uplata u otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom vr{i se u novcu, a izuzetno i u vrijednosnim papirima u posebnim okolnostima koje propi{e Komisija, uz uvjet da je to predvi|eno prospektom fonda i da se ponu|enim vrijednosnim papirima trguje na berzi ili drugom ure|enom tr`i{tu te da im je mogu}e utvrditi ta~nu cijenu. (3) Uplata u otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom vr{i se u novcu. Odjeljak H. Otkup udjela u otvorenim investicijskim fondovima ^lan 155. (1) Otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu vr{i se u skladu sa prospektom fonda i va`e}im propisima po cijeni koja vrijedi u trenutku prijema valjanog zahtjeva za prodaju umanjenoj za izlaznu naknadu, ako se ona napla}uje. (2) Otkup "in spe cie", odnosno otkup prijenosom odgovaraju}eg procenta svake vrste imovine fonda u vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se time otkupljuju, dozvoljen je u slu~aju kada bi se prodajom imovine fonda, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup velike vrijednosti, u nepovoljan polo`aj doveli ostali investitori u fond, pod uvjetom da statut i prospekt fonda predvi|aju otkup "in spe - cie". Otkup "in spe cie" mo`e se vr{iti samo prijenosom dijela svake vrste imovine fonda srazmjeran procentualnom omjeru broja udjela investitora koji tra`i otkup prema ukupnoj vrijednosti imovine fonda. Odjeljak I. Potvrda o kupovini i otkupu udjela ^lan 156. (1) Potvrde o kupovini ili otkupu udjela izdaju se na vlastiti zahtjev investitora najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema valjanog zahtjeva za kupovinu i izvr{ene uplate u fond, odnosno od dana prijema zahtjeva za otkup udjela i izvr{ene isplate na osnovu otkupa udjela. (2) Potvrda o kupovini/otkupu udjela mora sadr`avati: a) datum kupovine/otkupa udjela, b) firmu fonda, te firmu i sjedi{te dru{tva za upravljanje, c) broj udjela u imovini fonda na koje glasi potvrda, d) ime i prezime vlasnika udjela, e) mjesto i datum izdavanja potvrde, f) iznos uplate/otkupne vrijednosti udjela g) ukupan broj udjela na ra~unu ulaga~a nakon kupovine/otkupa udjela h) potpis ovla{tenog lica dru{tva za upravljanje koji mo`e biti izveden mehani~kim umno`avanjem potpisa. (3) Isplata prihoda od otkupa udjela otvorenog investicijskog fonda dozna~ava se vlasniku otkupljenog udjela najkasnije u roku od sedam dana od prijema valjanog zahtjeva za prodaju. Odjeljak J. Neta~an obra~un cijene udjela u otvorenom investicijskom fondu ^lan 157. Ako je cijena udjela otvorenog investicijskog fonda neta~no obra~unata za vi{e od 1% u odnosu na vrijednost dobivenu primjenom metodologije iz ~lana 149. ovog Zakona, Komisija mo`e nalo`iti dru{tvu za upravljanje i banci depozitaru odgovornoj za takav neta~an obra~un da: a) u slu~aju da je obra~unata ni`a cijena po udjelu u odnosu na ispravnu vrijednost dobivenu primjenom metodologije iz ~lana 149. ovog Zakona: 1) isplatom razlike u cijeni nadoknade {tetu svakom investitoru kome je pri otkupu udjela ispla}ena ni`a cijena i 2) uplatom razlike u fond nadoknade nastalu {tetu, b) u slu~aju da je obra~unata vi{a cijena po udjelu u odnosu na ispravnu vrijednost dobivenu primjenom metodologije iz ~lana 149. ovog Zakona: 1) priznavanjem srazmjernog broja dodatnih udjela nadoknade {tetu svakom investitoru kome je pri kupovini udjela obra~unata vi{a cijena i 2) uplatom razlike u fond nadoknade nastalu {tetu. Odjeljak K. Ulazna i izlazna naknada za otvorene investicijske fondove ^lan 158. (1) Osim cijene udjela, te ulaznih i izlaznih naknada prilikom kupovine ili otkupa udjela u otvorenom investicijskom fondu ne mo`e se napla}ivati druga naknada. (2) Naknade iz stava (1) ovog ~lana iskazuju se odvojeno od cijene udjela, te ih zadr`ava dru{tvo za upravljanje, a mogu biti i prihod fonda. ^lan 159. (1) Ulazna i izlazna naknada ne napla}uju se u slu~aju likvidacije otvorenog investicijskog fonda zbog nepostizanja najni`eg iznosa fonda tokom perioda inicijalne, odnosno po~etne ponude u skladu sa va`e}im propisima ili prospektom i statutom fonda. (2) Izlazna naknada ne napla}uje se u slu~aju likvidacije fonda, bez obzira na razlog likvidacije. (3) U slu~aju najave uvo|enja ili uve}anja visine izlazne naknade, izlazna naknada se ne napla}uje u periodu od prve objave najavljenih promjena naknada u fondu pa do odobrenja Komisije na izmjene prospekta kojim se utvr|uje uvo|enje ili uve}anje visine izlazne naknade. (4) Ulazna i izlazna naknada ne napla}uju se prilikom promjene oblika otvorenog investicijskog fonda. (5) Nije dozvoljeno napla}ivati ulaznu ili izlaznu naknadu prilikom pripajanja ili spajanja otvorenog investicijskog fonda sa drugim fondom, odnosno prilikom podjele fonda. (6) Odluka dru{tva za upravljanje o nenapla}ivanju ulazne i izlazne naknade mora biti jasno navedena u prospektu fonda, uz navo|enje okolnosti u kojima do toga mo`e do}i. ^lan 160. Ulazna ili izlazna naknada u otvorenom investicijskom fondu mogu biti sni`ene u odnosu na naknade navedene u prospektu fonda samo u slu~ajevima velikih transakcija udjelima prema klasifikaciji obavezno navedenoj u prospektu fonda, objavljenoj i podijeljenoj prodajnim zastupnicima dru{tva za upravljanje, uz naznaku zabrane odstupanja u primjeni. Odjeljak L. Obustavljanje otkupa udjela u otvorenom investicijskom fondu ^lan 161. (1) Otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu mo`e se obustaviti samo ako dru{tvo za upravljanje i banka depozitar smatraju da usljed izuzetnih okolnosti nije mogu}e utvrditi Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 95 ta~nu cijenu imovine iz portfolija fonda i da postoje osnovani i dovoljni razlozi za obustavljanje otkupa u interesu vlasnika ili potencijalnih vlasnika udjela. Iz navedenih razloga mora se istovremeno obustaviti i emisija udjela. (2) Obustavljanje otkupa udjela mora se odmah prijaviti Komisiji. (3) O svakom obustavljanju potrebno je obavijestiti vlasnike udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom, dok je kod obustavljanja otkupa udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom potrebno okolnost obustavljanja objaviti u jednim dnevnim novinama koje se redovno prodaju na cjelokupnom podru~ju Federacije. Komisija mo`e nalo`iti isplate udjela u otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom ako je to u javnom interesu ili interesu investitora u fondu. (4) Komisija mo`e nalo`iti dru{tvu za upravljanje i banci depozitaru da privremeno obustave prodaju i otkup udjela ako stekne nesporna saznanja ili ako postoji osnovana sumnja da se investitorima nanosi {teta zbog neta~nog obra~una cijene udjela u fondu. ^lan 162. (1) Obustavljanje otkupa udjela iz ~lana 161. ovog Zakona prestaje odmah nakon {to dru{tvo za upravljanje i banka depozitar ocijene da je mogu}e odrediti ta~nu cijenu imovine iz portfolija fonda, a najkasnije u roku od 28 dana od po~etka obustavljanja, osim ako se Komisija izri~ito ne saglasi sa produ`enjem navedenog roka. Obavijest o nastavku poslovanja potrebno je dostaviti svim vlasnicima udjela u otvorenom fondu sa zatvorenom ponudom, dok je nastavak poslovanja otvorenog fonda sa javnom ponudom potrebno objaviti u jednim dnevnim novinama koje se redovno prodaju na cjelokupnom podru~ju Federacije. (2) Za vrijeme trajanja obustavljanja prodaje i otkupa udjela dru{tvo za upravljanje i njegovi prodajni zastupnici mogu nastaviti sa primanjem zahtjeva za prodaju ili otkup udjela, koji }e se izvr{iti u trenutku kada bude obra~unata sljede}a prodajna i otkupna cijena, pri ~emu se nalogodavcima mora jasno staviti do znanja da njihovi nalozi ne}e biti izvr{eni u rokovima predvi|enim prospektom i statutom fonda. ^lan 163. Komisija }e propisati: osnov, sadr`aj, na~in i rokove obra~una kod utvr|ivanja vrijednosti i cijena otvorenih investicijskih fondova, sadr`aj, ograni~enja, na~in obra~una, naplatu i objavu naknada za udjele u otvorenim investicijskim fondovima, trajanje i uvjete propisanog perioda ponude, postupak, rokove i provo|enje prodaje i otkupa udjela, kao i obustavljanje i nastavak njihove prodaje, te otkup "in spe cie" i zamjenu udjela u jednom fondu za udjele u drugom fondu kojim upravlja isto dru{tvo za upravljanje. GLAVA VII. OBAVJE[TAVANJE I IZVJE[TAVANJE DIONI^ARA I VLASNIKA UDJELA INVESTICIJSKOG FONDA Odjeljak A. Obaveza izdavanja prospekta ^lan 164. Svaki sadr`aj objavljen neodre|enom broju lica kao prijedlog za zaklju~enje ugovora o prodaji udjela ili dionica fonda mora sadr`avati i informaciju gdje i na koji na~in je mogu}e izvr{iti uvid u prospekt fonda. ^lan 165. (1) Svim upisnicima dionica zatvorenog investicijskog fonda i svim kupcima udjela u otvorenom investicijskom fondu mora prethodno biti uru~en ili u~injen dostupnim prospekt ili statut koji, u slu~aju otvorenog investicijskog fonda, mo`e biti u skra}enom obliku. (2) Svim upisnicima dionica zatvorenog investicijskog fonda i svim kupcima udjela u otvorenom investicijskom fondu moraju se, u slu~aju njihove dostupnosti, dati na uvid primjerci najnovijih polugodi{njih i godi{njih poslovnih i finansijskih izvje{taja fonda. Odjeljak B. Objava cijena i netovrijednosti ^lan 166. (1) Utvr|ena cijena udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom mora biti objavljena za svaki dan u kojem je obavljena kupovina ili prodaja udjela otvorenog investicijskog fonda, najmanje dva puta mjese~no, a vrijednost netoimovine po dionici i cijena dionice za zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom mora biti objavljena najmanje jednom mjese~no. (2) Objava iz stava (1) ovog ~lana vr{i se u medijima koji su dostupni na cjelokupnom podru~ju Federacije i mora biti na raspolaganju bilo kojem investitoru koji je zatra`i li~no, putem po{te ili elektronskim putem na adresu uprave dru{tva za upravljanje, poslovnici dru{tva za upravljanje ili u prostorijama ovla{tenog prodajnog zastupnika. (3) Komisija }e propisati sadr`aj i vrijeme objave netovrijednosti imovine po dionici i cijena dionica i udjela u fondovima sa javnom ponudom. ^lan 167. (1) Dru{tvo za upravljanje du`no je osigurati da cijena udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom i netovrijednost imovine po dionici zatvorenog fonda sa javnom ponudom budu stavljene javnosti na raspolaganje po svakom njihovom obra~unu, u skladu sa odredbom ~lana 146. stav (2) ovog Zakona. (2) Dru{tvo za upravljanje du`no je vlasnika udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom, na njegov zahtjev, izvijestiti o cijeni udjela, odnosno vrijednosti imovine po dionici. (3) Komisija }e propisati na~in, sadr`aj, oblik i rokove objave cijena udjela u fondovima sa zatvorenom ponudom. Odjeljak C. Izvje{taji dioni~arima i vlasnicima udjela u fondu ^lan 168. (1) Investitorima u fondove, isklju~ivo na njihov zahtjev, moraju se dostaviti polugodi{nji izvje{taji i revidirani godi{nji izvje{taji fonda. (2) Izvje{taji iz stava (1) ovog ~lana moraju se u~initi dostupnim investitorima na mjestima navedenim u prospektu fonda. ^lan 169. Investitorima u fondove, isklju~ivo na njihov zahtjev, moraju se dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na podru~ju upravljanja rizicima fonda, procesima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizi~nosti i prinosima osnovnih vrsta finansijskih instrumenata u koje je ulo`ena imovina fonda. Odjeljak D. Rokovi izrade i sadr`aj polugodi{njih i revidiranih godi{njih izvje{taja ^lan 170. (1) Polugodi{nji izvje{taji dostavljaju se Komisiji u roku od dva mjeseca od zavr{etka {estomjese~nog obra~unskog perioda. (2) Revidirani godi{nji izvje{taji dostavljaju se Komisiji u roku od ~etiri mjeseca od zavr{etka obra~unske godine. ^lan 171. (1) Polugodi{nji i revidirani godi{nji izvje{taji moraju sadr`avati: a) izvje{taje o imovini i obavezama (bilansu stanja) za teku}i obra~unski period i uporedni prethodni obra~unski period, b) izvje{taje o ukupnom prinosu za teku}i obra~unski period i uporedni prethodni obra~unski period, c) podatke o portfoliju raspore|ene prema vrsti i likvidnosti imovine, te klju~nim promjenama u portfoliju tokom obra~unskog perioda, d) pokazatelj ukupnih tro{kova za obra~unski period, Broj 85 – Stranica 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. e) tabelu sa naznakom svakog berzanskog posrednika u trgovini vrijednosnim papirima putem kojeg je fond obavio vi{e od 10% svojih transakcija dionicama fonda tokom predmetne kalendarske godine, uz navo|enje: 1) ukupne vrijednosti svih transakcija dionicama obavljenih putem pojedinog berzanskog posrednika, iskazane kao procenat ukupne vrijednosti svih transakcija dionica fonda u toj godini, 2) provizije pla}ene berzanskom posredniku iskazane kao procenat ukupne vrijednosti transakcija dionica obavljenih posredstvom tog berzanskog posrednika. (2) Za potrebe otvorenih investicijskih fondova, pored podataka iz stava (1) ovog ~lana, polugodi{nji i revidirani godi{nji izvje{taji moraju sadr`avati i: a) pregled kretanja vrijednosti imovine fonda, b) broj emitiranih udjela na po~etku i na kraju obra~unskog perioda i c) cijenu po udjelu na po~etku i na kraju obra~unskog perioda. (3) Polugodi{nji i revidirani godi{nji izvje{taji zatvorenih investicijskih fondova moraju, pored podataka iz st. (1) i (2) ovog ~lana, sadr`avati i najvi{u i najni`u cijenu po dionici u svakoj od prethodne tri poslovne godine. (4) Pored podataka iz st. od (1) do (3) ovog ~lana revidirani godi{nji izvje{taji fonda moraju sadr`avati i: a) najvi{u i najni`u vrijednost imovine fonda i cijenu po dionici ili udjelu u fondu unutar istog obra~unskog perioda za proteklih pet kalendarskih godina, b) izvje{taj uprave sa obrazlo`enjem poslovnih rezultata fonda, promjena u portfoliju i planirane strategije ulaganja u nastupaju}em periodu, c) uporedni pregled poslovanja u protekle tri kalendarske godine sa prikazom sljede}ih podataka na kraju svake poslovne godine: 1) ukupna netovrijednost imovine fonda, 2) netovrijednost imovine po udjelu ili dionici, 3) pokazatelj ukupnih tro{kova, 4) raspodjela prihoda, odnosno dobiti ispla}ene po dionici ili udjelu tokom godine. (5) Komisija je ovla{tena propisati sadr`aj izvje{taja dioni~ara i vlasnika udjela u fondu. GLAVA VIII. REGISTAR UDJELA OTVORENOG INVESTICIJSKOG FONDA Odjeljak A. Odgovornost za vo|enje registra ^lan 172. Dru{tvo za upravljanje odgovorno je za vo|enje registra udjela u otvorenom investicijskom fondu. Odjeljak B. Na~in i uvjeti upisa u registar udjela ^lan 173. (1) Prava iz udjela u fondu sti~u se upisom u registar. (2) Vlasnicima udjela dru{tvo za upravljanje dostavit }e jednom godi{nje izvod o stanju i prometu udjelima u fondu u njihovom vlasni{tvu. (3) Na zahtjev vlasnika udjela ili njihovih zakonskih zastupnika i na njihov tro{ak, dru{tvo za upravljanje du`no je dostaviti izvod o stanju i prometu udjela u fondu u njihovom vlasni{tvu. (4) Banci depozitaru i Komisiji mora se omogu}iti uvid u registar udjela fonda. ^lan 174. (1) Vlasnik udjela u otvorenom investicijskom fondu ima pravo prenijeti svoje udjele na drugo lice, pod uvjetom da je prethodno ispunio obrazac o prijenosu koji je odobrilo dru{tvo za upravljanje, pri ~emu takav prijenos proizvodi pravna dejstva prema tre}im licima tek po njegovom upisu u fond ili dru{tvo za upravljanje i nakon {to oni potvrde da ga prihvataju. (2) Prijenos udjela u fond mo`e biti odbijen: a) ako sticatelj udjela ne ispunjava uvjete da postane investitor u fondu u skladu sa odredbama ovog Zakona, statuta i prospekta fonda, ili b) ako je sticatelj udjela takve udjele stekao na na~in suprotan dozvoljenom na~inu sticanja udjela u fondu utvr|enom odredbama ovog Zakona, statuta ili prospekta fonda, ili c) ako bi takvim prijenosom sticalac ili prenosilac udjela raspolagali udjelom u fondu koji je manji od najmanjeg udjela propisanog statutom ili prospektom fonda, odnosno ako bi time bile povrije|ene odredbe o najni`em broju udjela u fondu, bilo na strani prenosioca ili na strani sticaoca udjela. (3) Obrazac o prijenosu udjela iz stava (1) ovog ~lana potpisuju i prenosilac i primalac prijenosa i dostavljaju ga dru{tvu za upravljanje. (4) Dru{tvo je du`no ~uvati obrasce o prijenosu tokom perioda u kojem se mo`e podnijeti tu`ba za pobijanje upisa u registar udjela, a ako je takva tu`ba podnesena do pravomo}nosti zavr{etka sudskog postupka. ^lan 175. Komisija }e propisati na~in uspostavljanja i vo|enja registra te objave podataka iz registra investicijskom fondova. GLAVA IX. PRIPAJANJE I LIKVIDACIJA INVESTICIJSKOG FONDA Odjeljak A. Pripajanje i likvidacija zatvorenog investicijskog fonda ^lan 176. Pripajanje i likvidacija zatvorenog investicijskog fonda provodi se u skladu sa odredbama zakona kojim se regulira osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava i Zakona o likvidaciji. Odjeljak B. Pripajanje i likvidacija otvorenog investicijskog fonda ^lan 177. (1) Jedan otvoreni investicijski fond mo`e se pripojiti drugom otvorenom investicijskom fondu uz saglasnost Komisije. (2) Postupak, uvjete i na~in pripajanja propisuje Komisija. (3) Likvidaciju otvorenog investicijskog fonda provodi dru{tvo za upravljanje fondom u likvidaciji, osim u slu~ajevima u kojima je dru{tvo za upravljanje u ste~aju ili mu je Komisija privremeno ili trajno oduzela dozvolu za upravljanje. (4) U slu~aju nemogu}nosti provo|enja likvidacije otvorenog investicijskog fonda od dru{tva za upravljanje, iz razloga navedenih u stavu (1) ovog ~lana, likvidaciju provodi banka depozitar fonda. Ako je banka depozitar fonda u ste~aju ili je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine privremeno ili trajno oduzela odobrenje za rad banci depozitaru fonda, likvidaciju provodi ovla{teni likvidator fonda imenovan od Komisije. (5) Komisija je du`na imenovati likvidatora fonda iz stava (4) ovog ~lana bez odga|anja, postupaju}i pri tom sa pove}anom pa`njom i brinu}i se o pravima i interesima vlasnika udjela u fondu. Odjeljak C. Prava, obaveze i odgovornost likvidatora ^lan 178. (1) Likvidator je du`an u roku od sedam dana od dono{enja odluke o likvidaciji odnosno od dana imenovanja likvidatora fonda o tome obavijestiti Komisiju i sve investitore u fondu. (2) Nakon dono{enja odluke o likvidaciji zabranjena je svaka daljnja prodaja ili otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu, osim u slu~aju zahtjeva primljenih nakon utvr|ivanja posljednje cijene, a prije dono{enja odluke o likvidaciji, pri ~emu se transakcije dionica sa imovinom fonda mogu obavljati isklju~ivo za potrebe likvidacije fonda. (3) Od dana dono{enja odluke o likvidaciji, fondu se ne mogu napla}ivati bilo kakve naknade, osim naknada banci Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 97 depozitaru, tro{kova vezanih uz postupak likvidacije i njene revizije, te tro{kova sa~injavanja i podno{enja polugodi{njih ili revidiranih godi{njih izvje{taja investitorima u fondu, nastalih tokom trajanja postupka likvidacije fonda. (4) Likvidator je odgovoran za izradu zaklju~nih likvidacionih izvje{taja i izvje{taja o provedenoj likvidaciji fonda koje je du`an dostaviti Komisiji. Odjeljak D. Zavr{etak postupka likvidacije fonda ^lan 179. U postupku provo|enja likvidacije fonda sva imovina fonda se prodaje, a obaveze fonda dospjele do dana dono{enja odluke o likvidaciji izmiruju se. ^lan 180. Preostala netovrijednost imovine fonda se raspodjeljuje vlasnicima udjela srazmjerno njihovom udjelu u fondu. ^lan 181. Komisija }e propisati postupak, tro{kove i rokove likvidacije otvorenih investicijskih fondova. GLAVA X. PRODAJA DIONICA ILI UDJELA U INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Odjeljak A. Prodaja dionica ili udjela u investicijskim fondovima sa javnom ponudom ^lan 182. (1) Prodaju dionica ili udjela u fondovima sa javnom ponudom obavljaju dru{tva za upravljanje. (2) Pored dru{tava za upravljanje prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima sa javnom ponudom mogu obavljati sljede}a pravna lica koja zaklju~e ugovor sa dru{tvom za upravljanje, a ovla{tena su za rad u Federaciji, osim ako to posebnim zakonom nije dopu{teno: a) banke, b) osiguravaju}a dru{tva, c) profesionalni posrednici, d) druga pravna lica koja na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji obavljaju poslove prodaje za dru{tvo za upravljanje. ^lan 183. (1) U prodaji dionica ili udjela u fondovima sa javnom ponudom banke ili osiguravaju}a dru{tva i druga pravna lica iz ~lana 182. stav (2) ta~ka d) ovog Zakona nastupaju kao zastupnici dru{tva za upravljanje na osnovu pismenog ugovora zaklju~enog sa dru{tvom za upravljanje. (2) U prodaji dionica ili udjela u fondovima sa javnom ponudom profesionalni posrednici nastupaju na osnovu ugovora kao zastupnici klijenata u sticanju udjela ili dionica fonda u njihovo ime. ^lan 184. (1) Lica iz ~lana 183. ovog Zakona ne mogu obavljati poslove prodaje udjela odnosno dionica fondova sa javnom ponudom za vrijeme u kojem im je nadle`ni or gan privremeno oduzeo dozvolu za rad. (2) O oduzimanju dozvole za rad lica iz stava (1) ovog ~lana moraju odmah obavijestiti dru{tva za upravljanje sa kojima su zaklju~ila ugovor o obavljanju poslova prodaje. (3) Komisija }e propisati uvjete, na~in sticanja i priznavanja ovla{tenja za prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima za sva fizi~ka lica u pravnom licu i fizi~ka lica koja po posebnom ugovoru obavljaju te poslove za dru{tvo za upravljanje. ^lan 185. Lica iz ~lana 183. ovog Zakona, ovla{tena za prodaju dionica, odnosno udjela u investicijskim fondovima sa javnom ponudom du`na su da: a) osiguraju investitorima dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka a posebno prospekta, izvje{taja, cijena i sl., b) kontroliraju da li su obrasci zahtjeva za kupovinu i otkup uredno ispunjeni, c) blagovremeno proslje|uju naloge za prodaju i otkup dru{tvu za upravljanje, d) se u promoviranju investicijskih fondova sa javnom ponudom ili davanju podataka o investicijskim fondovima sa zatvorenom ponudom koriste isklju~ivo prospektom, izvje{tajima i propagandnim, odnosno prezentacionim materijalima koje odobri ovla{teno dru{tvo za upravljanje, e) ne daju la`ne podatke ili podatke koji investitore mogu dovesti u zabludu o stanju fonda i neta~ne navode o fondu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, cijenama, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadr`aju vezanom uz fond ili ovla{teno dru{tvo za upravljanje, te da ne daju druge navode koji odstupaju od sadr`aja prospekta, statuta ili izvje{taja fonda, f) odgovaraju dru{tvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondom ili upravi zatvorenog investicijskog fonda za gre{ke ili propuste svojih zaposlenih i svako nepridr`avanje ovog Zakona i drugih propisa, g) upoznaju potencijalnog investitora sa ispla}enim iznosom provizije na osnovu obavljanja prodaje dionica ili udjela u fondu i to u procentu ulazne naknade, godi{nje naknade za upravljanje ili izlazne naknade, h) u svako doba postupaju u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. ^lan 186. Lica iz ~lana 183. ovog Zakona primaju nagradu za rad isklju~ivo od dru{tva za upravljanje i to iz sredstava ulazne naknade ili naknade za upravljanje ili izlazne naknade koju investitoru odnosno fondu napla}uje dru{tvo za upravljanje. Odjeljak B. Prodaja dionica ili udjela investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom ^lan 187. (1) Prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima sa zatvorenom ponudom mo`e obavljati isklju~ivo dru{tvo za upravljanje fondom ~ije se dionice ili udjeli prodaju. (2) Prodajom se ne smatra upu}ivanje potencijalnih kvalifikovanih investitora na dru{tvo za upravljanje od lica iz ~lana 182. ovog Zakona. ^lan 188. Komisija }e propisati koja su lica ovla{tena za prodaju ili promoviranje prodaje dionica ili udjela u investicijskim fondovima, uvjete vezane uz na~in njihovog poslovanja u vezi sa prodajom ili promoviranjem prodaje i izvje{tavanje o prodaji dionica ili udjela u investicijskim fondovima. GLAVA XI. OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI RIZI^NOG KAPITALA SA ZATVORENOM PONUDOM ^lan 189. Na investicijske fondove osnovane u obliku otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom na odgovaraju}i na~in primjenjivat }e se odredbe gl. I., II., III., VI.; gl. VII., VIII., IX., X. i gl. XII., XIII. i XIV. ovog Zakona te preostale odredbe ovog Zakona koje su primjenljive na otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom isklju~ivo pod uvjetom da odredbama Glave XI. ovog Zakona nije izri~ito utvr|eno druk~ije ili nemogu}nost takve primjene proizlazi iz zna~enja ili primjene preostalih odredaba ovog Zakona. ^lan 190. Dru{tvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizi~nog kapitala osniva se u pravnom obliku dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u ili dioni~kog dru{tva, ~iji je predmet Broj 85 – Stranica 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. poslovanja isklju~ivo osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom, odnosno ulaganje nov~anih sredstava u svoje ime i za ra~un vlasnika udjela fondova, te obavljanje drugih poslova odre|enih ovim Zakonom. ^lan 191. (1) Banka depozitar je banka koja za potrebe otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom obavlja poslove ~uvanja posebne imovine fonda, poslove vo|enja posebnih ra~una za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog investicijskog fonda od imovine ostalih investicijskih fondova, te obavlja druge poslove banke depozitara u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Dru{tvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ne mora u upravljanju imovinom fonda koristiti usluge banke depozitara. (3) Banka depozitar otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom registriranog u Federaciji mo`e biti samo banka koja je za to dobila odobrenje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 192. Povjereni~ki odbor otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom (u daljnjem tekstu: povjereni~ki odbor fonda) je or gan koji ~ine predstavnici investitora u fond, kao i predstavnici dru{tva za upravljanje, ako je dru{tvo jedan od investitora. ^lan 193. (1) Povjereni~ki odbor fonda broji najmanje pet ~lanova. (2) ^lan povjereni~kog odbora fonda ne mo`e biti ~lan uprave ili nadzornog odbora: a) bilo kojeg drugog dru{tva za upravljanje investicijskim ili penzijskim fondom, b) banke depozitara fonda, ukoliko dru{tvo koristi usluge banke depozitara, c) bilo kojeg povezanog lica u odnosu na subjekte navedene u ta~. a) i b) ovog stava. (3) Mandat ~lanova povjereni~kog odbora fonda jednak je trajanju fonda. ^lan povjereni~kog odbora fonda mo`e biti opozvan i prije isteka mandata. (4) O sazivanju sjednica, glasanju i drugim pitanjima bitnim za njegov rad povjereni~ki odbor fonda donosi poslovnik. ^lan 194. (1) Povjereni~ki odbor fonda ima predsjednika. (2) Predsjednik povjereni~kog odbora fonda bira se izme|u ~lanova povjereni~kog odbora. ^lan 195. (1) Povjereni~ki odbor fonda zastupa investitore u fondu prema dru{tvu za upravljanje te obavlja i druge poslove koji su mu na osnovu zakona stavljeni u nadle`nost, a naro~ito: a) potvr|uje odluku o izboru revizora poslovanja fonda, b) odlu~uje o promjeni principa, ograni~enja i sektora ulaganja koja su sastavni dio statuta fonda, c) usvaja finansijske izvje{taje o poslovanju fonda, d) donosi odluku o otkazu dru{tvu za upravljanje u skladu sa odredbama statuta fonda, e) daje druge saglasnosti i odobrenja dru{tvu u skladu sa odredbama statuta fonda. (2) Povjereni~ki odbor fonda mo`e zahtijevati od dru{tva za upravljanje da ga izvje{tava i o stanju portfolija fonda i investicijskim mogu}nostima te o drugim okolnostima bitnim za stvaranje stava o upravljanju imovinom fonda. ^lan 196. (1) Sjednice povjereni~kog odbora fonda saziva predsjednik povjereni~kog odbora fonda ili drugi ~lan povjereni~kog odbora po ovla{tenju predsjednika povjereni~kog odbora fonda. (2) Odluke povjereni~kog odbora fonda su pravno valjane ako su donesene ve}inom od ukupnog broja glasova, u skladu sa odredbama statuta fonda. ^lan 197. Otvoreni investicioni fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica koju, uz odobrenje Komisije, osniva dru{tvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom, sa ciljem prikupljanja nov~anih sredstava i zatvorenom ponudom udjela u fondu ~ija se sredstva ula`u u skladu sa ciljevima ulaganja i ograni~enjima ulaganja utvr|enim prospektom fonda, a ~iji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, na na~in i pod uvjetima utvr|enim prospektom fonda, da zahtijevaju isplatu udjela i na taj na~in istupe iz fonda. Odjeljak A. Osnivanje otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 198. (1) Otvoreni investicijski fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mo`e se osnovati samo na odre|eno vrijeme koje ne mo`e biti kra}e od deset godina. (2) Veli~ina fonda mora iznositi najmanje 10.000.000,00 KM. Pod veli~inom fonda podrazumijeva se upisana maksimalna obaveza uplate svih investitora po svim osnovama kroz sve vrijeme trajanja fonda. (3) Pristup novih investitora fondu nije mogu} nakon isteka dvije godine od dana osnivanja fonda. (4) Prilikom osnivanja otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom udjeli u fondu mogu se nuditi zatvorenom ponudom isklju~ivo licima kojim se, na osnovu ispunjenja uvjeta utvr|enih ovim Zakonom, priznaje sta tus kvalifikovanih investitora u fondove rizi~nog kapitala. (5) Dru{tvo za upravljanje mo`e prospektom i statutom fonda odrediti najve}i dozvoljeni broj investitora u fond, s tim da ukupan broj vlasnika udjela u fondu ni u jednom trenutku ne mo`e pre}i gornju granicu od 20 investitora. (6) Najni`i iznos maksimalne obaveze uplate pojedinog investitora u fond iznosi 1.000.000 KM, koju je investitor du`an izvr{iti po pozivima dru{tva za upravljanje u skladu sa odredbama prospekta. (7) U slu~aju da investitor po pozivu dru{tva ne izvr{i uplate do maksimalnog iznosa iz stava (6) ovog ~lana investitor ne mo`e zahtijevati otkup svojih udjela sve do kona~nog isteka roka na koji je fond osnovan, odnosno do likvidacije fonda i otkupa svih udjela. (8) Najni`i iznos netoimovine fonda na dan isteka pete godine od dana osnivanja ne mo`e biti manji od 50% veli~ine fonda iz stava (2) ovog ~lana. (9) U slu~aju neispunjenja uvjeta iz stava (8) ovog ~lana povjereni~ki odbor }e u roku od dva mjeseca od isteka roka iz stava (8) ovog ~lana izabrati novo dru{tvo za upravljanje, s tim da iznos netoimovine fonda na dan isteka godine dana od dana izbora novog dru{tva za upravljanje ne mo`e biti manji od 50% veli~ine fonda iz stava (8) ovog ~lana. (10) U slu~aju neispunjenja kriterija iz stava (9) ovog ~lana, Komisija }e donijeti odluku o likvidaciji fonda u skladu sa odredbama ovog Zakona. ^lan 199. (1) Kupovina udjela u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom vr{i se uplatama nov~anih sredstava. Kupovinom udjela investitor ulazi u ugovorni odnos sa dru{tvom za upravljanje koje se obavezuje da }e upla}enim nov~anim sredstvima upravljati kao dijelom zajedni~ke imovine fonda, u skladu sa uvjetima navedenim u prospektu. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 99 (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, kupovina udjela u fondu mo`e se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti ili prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slu~ajevima propisanim prospektom fonda. (3) Kupovina udjela u fondu i isplata udjela vr{i se na na~in i u vrijeme navedeno u prospektu fonda. ^lan 200. Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom koji uime fonda Komisiji podnosi dru{tvo za upravljanje mora sadr`avati: a) firmu dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima rizi~nog kapitala, podatke o dozvoli za rad koju je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovla{tenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te dru{tva za upravljanje, b) naziv fonda, naznaku vrste fonda i ciljeve ulaganja, c) prospekt fonda, d) statut fonda, e) ugovor zaklju~en izme|u dru{tva za upravljanje i banke depozitara te izvod iz sudskog registra za banku depozitara, ako se u upravljanju imovinom fonda koriste usluge banke depozitara, f) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora. Odjeljak B. Udjeli u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 201. (1) Otvoreni investicijski fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mo`e emitirati samo jednu vrstu udjela i ne mo`e emitirati nijednu drugu vrstu vrijednosnih papira koje nose prava na bilo koji dio imovine fonda. (2) Udjeli u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom smatraju se vrijednosnim papirima i mogu se prodavati i prenositi isklju~ivo kvalifikovanim investitorima u investicijske fondove rizi~nog kapitala u skladu sa odredbama statuta fonda. Odjeljak C. Prava i obaveze vlasnika udjela ^lan 202. Vlasnici udjela u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, zahtijevati isplatu udjela u fondu prema dinamici na na~in i prema uvjetima isplate utvr|enim statutom i prospektom fonda. ^lan 203. Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom do visine iznosa svoga udjela u fondu. Odjeljak D. Tro{kovi otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 204. Naknade koje se napla}uju investitoru, odnosno otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ograni~ene su na: a) ulaznu naknadu koja se pribraja netovrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku prodaje, b) izlaznu naknadu koja se odbija od netovrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa, c) naknadu za upravljanje. ^lan 205. (1) Naknada dru{tvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondom rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom odre|uje se posebnom odlukom dru{tva za upravljanje. Naknada za upravljanje mora biti navedena u prospektu fonda. (2) Naknada, odnosno dio naknade za upravljanje otvorenim investicijskim fondom rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mo`e biti utvr|ena u zavisnosti od prinosa fonda. Naknadu koja zavisi od prinosa fonda, odnosno visine naknade, na~ina obra~una i pla}anja utvr|uje dru{tvo za upravljanje u prospektu i statutu fonda. ^lan 206. Na teret imovine otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mogu se ispla}ivati samo tro{kovi predvi|eni prospektom fonda. Odjeljak E. Dozvoljena ulaganja, ograni~enja ulaganja i zadu`ivanja ^lan 207. Imovina otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mo`e se sastojati isklju~ivo od udjela i dionica, nov~anih sredstava i datih zajmova. ^lan 208. (1) Ulaganje imovine i zadu`ivanje otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom podlije`e sljede}im ograni~enjima: a) u roku od pet godina nakon osnivanja fonda fond mora napraviti minimalno pet investicija u razli~ite udjele ili dionice, s tim da udjeli ili dionice jednog emitenta ne mogu prelaziti 33% veli~ine fonda definirane u ~lanu 198. stav (2) ovog Zakona, b) u slu~aju neispunjenja broja investicija iz ta~ke a) ovog ~lana povjereni~ki odbor }e u roku od dva mjeseca od isteka roka iz stava (1) ovog ~lana izabrati novo dru{tvo za upravljanje, s tim da broj investicija na dan isteka godine dana od dana izbora novog dru{tva za upravljanje ne mo`e biti manji od pet, c) u slu~aju neispunjenja kriterija iz ta~ke b) ovog ~lana Komisija }e donijeti odluku o likvidaciji fonda u skladu sa odredbama ~l. od 177. do 181. ovog Zakona, d) ulaganje u jedan privredni sektor ne mo`e iznositi vi{e od 40% veli~ine fonda definirane u ~lanu 198. stav (2) ovog Zakona, e) lica koja ~ine povezana dru{tva u skladu sa odredbama ovog Zakona smatraju se jednim emitentom u smislu ta~ke a) ovog ~lana, f) nije dozvoljeno ulaganje u vrijednosne papire koji su uvr{teni na berzu sa namjerom kratkoro~nog trgovanja, g) najvi{e do 75% veli~ine fonda definirane u ~lanu 198. stav (2) ovog Zakona fond mo`e uzimati kredite, h) dati depoziti bankama i uzeti krediti od banaka od fonda ne mogu se napla}ivati ni otpla}ivati preuzimanjem udjela ili dionica emitenta koje su banke prethodno stekle u vlasni{tvo ili na njih imaju prethodno upisano zalo`no pravo. (2) Dru{tvo za upravljanje mora u prospektu fonda jasno navesti politiku ulaganja i klase imovine u koju namjerava ulagati, uklju~uju}i i stepen finansijske izlo`enosti fonda rizicima koji proizlaze iz zadu`ivanja. (3) Komisija }e propisati ulaganja i prekora~enja ulaganja i zadu`ivanja otvorenih investicijskih fondova rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. Odjeljak F. Prospekt investicijskih fondova rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 209. Prospekt investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom, usmjerenog isklju~ivo prema pojedina~no navedenom licu ili ograni~enoj grupi investitora, koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora u investicijske fondove rizi~nog kapitala iz ovog Zakona. ^lan 210. Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune. Broj 85 – Stranica 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lan 211. (1) Prospekt investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati one informacije na osnovu kojih }e investitori mo}i stvoriti zasnovani stav o fondu, te donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanim sa prirodom fonda i njegovog portfolija. (2) Prospekt investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke. a) podaci o fondu: 1) naziv fonda, naznaku vrste fonda, 2) naznaku da je fond namijenjen isklju~ivo investitorima koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora u investicijske fondove rizi~nog kapitala iz ovog Zakona i koji to dokazuju potpisom posebne izjave, sporazuma ili ugovora sa dru{tvom za upravljanje, 3) da tum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda, 4) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje, primjerak statuta ili prospekta fonda i dodatne informacije o fondu, 5) najni`i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti te radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 6) ime, odnosno firmu revizora, advokata i drugih davalaca usluga fondu, 7) prava iz udjela, 8) pretpostavke pod kojima je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, 9) vrsta imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, 10) opis investicijskih ciljeva fonda i ciljane strukture portfolia, na~ina ostvarenja ciljeva fonda, te rizika povezanih sa ulaganjima fonda, 11) najni`i i najvi{i iznos pojedina~nih ulaganja u fond, na~in upisa udjela, te na~in i uvjete otkupa udjela, 12) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 13) godi{nje naknade i tro{kove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, te na~in obra~unavanja i pla}anja naknade za upravljanje, ako iznos te naknade zavisi od prinosa fonda, 14) informacije o na~inu obra~una, na~inu i u~estalosti isplate udjela u dobiti fonda vlasnicima udjela, 15) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za vlasnika udjela, 16) trajanje poslovne godine i 17) da tum izdavanja prospekta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, oblik organiziranja, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj dozvole Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) imena i povezanost ~lanova uprave i prvog nadzornog odbora, te njihove kratke biografije, 3) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, 4) firma, oblik organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda te imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj rje{enja Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara, ako dru{tvo za upravljanje izabere banku depozitara; d) opis polo`aja i ovla{tenja povjereni~kog odbora. ^lan 212. (1) Prije pokretanja zatvorene ponude za prodaju udjela Komisija }e odobriti prospekt investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom, odnosno prethodno odobriti izmjene i dopune postoje}ih prospekata do kojih je do{lo uslijed bitnih promjena. (2) Nije dozvoljeno nuditi zatvorenom ponudom udjele u investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda. Odjeljak G. Statut investicijskih fondova rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 213. (1) Statut otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ure|uje pravne odnose dru{tva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. (2) Statut se prila`e prospektu fonda i ~ini njegov sastavni dio. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ~lana, statut ne mora biti prilo`en prospektu fonda u slu~aju da prospekt predvi|a da }e vlasniku udjela ili dioni~aru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno da se u prospektu navodi mjesto gdje }e statut biti dostupan na uvid. ^lan 214. Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune. ^lan 215. Statut otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv fonda i naznaku vrste fonda, 2) naznaka da je fond namijenjen isklju~ivo investitorima koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora u investicijske fondove rizi~nog kapitala iz ovog Zakona i koji to dokazuju potpisom posebne izjave, sporazuma ili ugovora sa dru{tvom za upravljanje, 3) da tum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda, 4) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje, primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, 5) najni`i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti, te radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 6) prava iz udjela fonda, 7) najni`i iznos ulaganja u fond, na~in upisa te na~in otkupa udjela, 8) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 9) vrijeme, metod i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 10) godi{nje naknade i tro{kovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, 11) informacije o na~inu obra~una i na~inu i u~estalosti podjele udjela u dobiti vlasnicima udjela, 12) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za vlasnike udjela, 13) trajanje poslovne godine, 14) da tum izdavanja statuta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, pravni oblik, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj dozvole Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) imena i povezanost ~lanova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, 3) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, te imena ~lanova dru{tva za upravljanje, pravni oblik i naznaka udjela ~lanova u osnovnom kapitalu, 4) firma, pravni oblik, da tum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda, te imena Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 101 predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i mjesto uprave banke depozitara, podaci i broj rje{enja Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara, ako dru{tvo za upravljanje izabere banku depozitara; d) opis polo`aja i ovla{tenja povjereni~kog odbora fonda. Odjeljak H. Promoviranje investicijskih fondova rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 216. (1) Dru{tvo za upravljanje ne mo`e voditi javnu promotivnu kampanju investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom kojim upravlja. (2) Javnim vo|enjem promocije ne smatra se isticanje u javnosti prezentacionih materijala u kojima se uz navo|enje firme i djelatnosti dru{tva za upravljanje, potencijalne kvalifikovane investitore u investicijske fondove rizi~nog kapitala upu}uje na dru{tvo za upravljanje investicijskim fondom rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. ^lan 217. Svi prezentacioni podaci o investicijskim fondovima rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom i dru{tvima koja njima upravljaju moraju biti cjeloviti, jasni, istiniti, ta~ni i ne smiju dovoditi u zabludu, naro~ito u pogledu povezanih rizika i naknada, a moraju ih odobriti ~lanovi uprave dru{tva za upravljanje. ^lan 218. (1) Izvje{taj o rezultatima poslovanja investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mora: a) sadr`avati najnovije podatke dostupne u trenutku izrade rezultata poslovanja, b) biti sastavljen na dosljednom osnovu u odnosu na periode, uz obuhva}anje ili isklju~ivanje odre|enih faktora koji uti~u na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, tro{kove, porez, dividende i sl.). (2) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj i metode izrade rezultata poslovanja investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. GLAVA XII. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE ^lan 219. Nadzor nad poslovanjem otvorenih i zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ili zatvorenom ponudom dru{tava za upravljanje i banaka depozitara, kao i pravnih lica ovla{tenih za prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima provodi Komisija. ^lan 220. (1) Dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima, zastupnici u prodaji udjela ili dionica investicijskih fondova, te banke koje za investicijske fondove obavljaju poslove banke depozitara ili druga lica koja u~estvuju u poslovanju investicijskih fondova moraju Komisiji redovno podnositi izvje{taje o svom radu. (2) Kr{enje obaveze podno{enja izvje{taja iz stava (1) ovog ~lana predstavlja razlog za privremeno oduzimanja dozvole. ^lan 221. (1) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj, rokove i oblik obaveznih izvje{taja za pojedine vrste investicijskih fondova, dru{tava za upravljanje i banke depozitara. (2) Izvje{taji mogu biti: a) nadzorni izvje{taji, b) statisti~ki izvje{taji. ^lan 222. (1) Komisija je ovla{tena vr{iti redovni i vanredni nadzor zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova, dru{tava za upravljanje fondovima, zastupnika u prodaji udjela ili dionica, banki depozitara i svakog drugog lica koje obavlja posao za koji je odgovoran neko od navedenih lica. (2) O namjeravanom provo|enju nadzora Komisija nije du`na unaprijed obavijestiti lice iz stava (1) ovog ~lana, iako to mo`e u~initi u slu~aju redovnog nadzora. ^lan 223. (1) Ako dru{tvo za upravljanje ili njegov zaposleni u vezi sa upravljanjem fondom povrijedi odredbe ovog Zakona, zakona kojim se reguliraju poslovi emisije i prometa vrijednosnih papira i propisa donesenih na osnovu tih zakona, te ako dru{tvo upravlja fondom suprotno statutu, prospektu ili ugovoru o upravljanju fondom, ili ako je dru{tvo u postupku osnivanja fonda dalo neistinite podatke, Komisija mo`e: a) privremeno ili trajno oduzeti dozvolu za rad dru{tvu za upravljanje ili banci depozitaru, b) izdati nalog dru{tvu za upravljanje da poduzme odre|ene radnje, odnosno da upravljanje fondom uskladi sa propisima, c) objaviti poziv drugim dru{tvima za upravljanje fondovima da podnesu ponude i zahtjeve za upravljanje odre|enim fondom, d) zabraniti isplate sa ra~una garantnog pologa ili e) zabraniti raspolaganje imovinom fonda, f) drugo u skladu sa propisom Komisije. (2) Ako banka depozitar povrijedi odredbe ovog Zakona, zakona kojim se reguliraju poslovi emisije i prometa vrijednosnih papira i propisa donesenih na osnovu tih zakona, Komisija mo`e privremeno ili trajno oduzeti dozvolu za obavljanje poslova depozitara fonda. GLAVA XIII. KAZNENE ODREDBE Odjeljak A. Krivi~na djela ^lan 224. (1) Ko se neovla{teno bavi osnivanjem i upravljanjem investicijskim fondovima kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je krivi~nim djelom iz stava (1) ovog ~lana po~inilac pribavio znatnu imovinsku korist, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. ^lan 225. (1) Ko se neovla{teno bavi ponudom udjela ili dionica investicijskih fondova tre}im licima na teritoriji Federacije kaznit }e nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je krivi~nim djelom iz stava 1. ovog ~lana po~inilac pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000,00 KM, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. ^lan 226. (1) Ko se neovla{teno bavi poslovima zastupanja u prodaji udjela ili dionica investicijskih fondova tre}im licima na teritoriji Federacije kaznit }e nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do {est mjeseci. (2) Ako je krivi~nim djelom iz stava (1) ovog ~lana po~inilac pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000,00 KM, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Odjeljak B. Prekr{aji 1. Prekr{aji dru{tva za upravljanje ^lan 227. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj dru{tvo za upravljanje ako: a) zapo~ne obavljati djelatnosti vezane za upravljanje investicijskim fondovima bez dozvole ili prije dobivanja dozvole Komisije (~lan 29. stav (3) . . . . . . . . . . ), Broj 85 – Stranica 102 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. b) ne po{tuje proceduru i du`nosti vezane uz poslovanje (~lan 30.), c) ne obavijesti Komisiju o otvaranju poslovnice u dr`avi ~lanici (~lan 33. st. (1) i (2)), d) ne obavijesti Komisiju o neposrednom obavljanju poslova u dr`avi ~lanici (~lan 34. stav (1)), e) bez dozvole Komisije po~ne putem poslovnice obavljati poslove izvan dr`ava ~lanica (~lan 36. st. (1) i (2)), f) u periodu od tri mjeseca ne postupa u skladu sa odredbom ~lana 45. stav (2) ovog Zakona, g) obavlja djelatnost i poslove koji su zabranjeni ~lanom 47. stav (1) ovog Zakona, h) tro{kove naknade u vezi sa osnivanjem zatvorenog investicijskog fonda zara~unava suprotno odredbi ~lana 63. ovog Zakona, i) iz imovine zatvorenog investicijskog fonda pla}a tro{kove koji nisu navedeni u ~lanu 64. stav (1) ovog Zakona, j) pokazatelj ukupnih tro{kova fonda prelazi vrijednosti odre|ene ~lanom 66. ovog Zakona, k) ula`e u imovinu izvan okvira odre|enih ~lanom 75. stav (1) ovog Zakona, l) ne po{tuje ograni~enja ulaganja odre|ena ~lanom 76. stav (1) ovog Zakona, a ne radi se o slu~aju iz ~lana 81. ovog Zakona, lj) sti~e nekretnine koje nije prethodno procijenio vje{tak (~lan 77. stav (4)), m) vrijednost pojedine nekretnine prelazi okvire odre|ene ~lanom 77. stav (5) ovog Zakona, n) napla}uje naknade suprotno odredbama ~lana 90. ovog Zakona, nj) knji`i tro{kove na teret otvorenog investicijskog fonda koji nisu obuhva}eni odredbom ~lana 91. ovog Zakona, o) ukupni iznos svih tro{kova prelazi okvire odre|ene ~lanom 94. ovog Zakona, p) ula`e u imovinu izvan okvira odre|enih ~lanom 96. ovog Zakona, r) ne po{tuje ograni~enja ulaganja odre|ena ~lanom 97. ovog Zakona, s) nudi dionice ili udjele u investicijskom fondu prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda (~lan 101.), t) zapo~ne sa promotivnim aktivnostima, a nema odobrenje Komisije (~lan 111.), u) postupi suprotno odredbi ~lana 114. ovog Zakona, v) postupi suprotno odredbi ~lana 115. ovog Zakona, aa) nudi udjele licima koja nisu kvalifikovani investitori (~lan 123. stav (2)), bb) naplati naknadu investitoru koja nije obuhva}ena ~lanom 128. ovog Zakona, cc) ula`e u imovinu izvan okvira odre|enih ~lanom 132. ovog Zakona, dd) ne po{tuje ograni~enja ulaganja odre|ena ~lanom 133. ovog Zakona, a ne radi se o slu~aju iz ~lana 134. ovog Zakona, ee) ne podnese prospekt na odobrenje u skladu sa odredbom ~lana 138. ovog Zakona, ff) izmjene prospekta ne podnese na odobrenje u skladu sa odredbom ~lana 139. ovog Zakona, gg) ne ispunjava utvr|ivanje vrijednosti imovine na na~in propisan ~lanom 146. ovog Zakona, hh) vr{i prodaju, odnosno otkup suprotno ~lanu 155. ovog Zakona, ii) osim ulazne i izlazne naknade naplati i druge naknade (~lan 158.), jj) ulaznu i izlaznu naknadu naplati suprotno ~lanu 159. ovog Zakona, kk) ne postupi u skladu sa ~lanom 161. ovog Zakona, ll) ne postupi u skladu sa ~lanom 162. ovog Zakona, mm)ne postupi u skladu sa ~lanom 165. ovog Zakona, nn) ne postupi u skladu sa ~lanom 166. ovog Zakona, njnj)ne obavijesti vlasnika udjela o cijeni na njegov zahtjev (~lan 167. stav (2)), oo) ne dostavi izvje{taje dioni~arima i investitorima (~lan 168.), pp) ne dostavi izvje{taje u skladu sa ~lanom 169. ovog Zakona, rr) ne dostavi izvje{taje u skladu sa ~lanom 170. ovog Zakona, ss) izvje{taji ne sadr`e podatke u skladu sa ~lanom 171. ovog Zakona, tt) ne postupi u skladu sa ~lanom 187. ovog Zakona, uu) napla}uje naknade suprotno ~lanu 204. ovog Zakona, vv) ula`e u imovinu izvan okvira odre|enih ~lanom 207. ovog Zakona, zz) ne po{tuje ograni~enja ulaganja i zadu`ivanja odre|ena ~lanom 208. ovog Zakona, aaa) nudi udjele u fondovima rizi~nog kapitala prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda (~lan 210. stav (2)), bbb)vodi javno promoviranje investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom kojim upravlja (~lan 216.), ccc) prikaz poslovanja investicijskog fonda rizi~nog kapitala ne sadr`i rezultate poslovanja u skladu sa ~lanom 218. ovog Zakona, ddd)ne podnosi izvje{taje Komisiji u skladu sa ~lanom 221. ovog Zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. 2. Prekr{aji banke depozitara ^lan 228. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj banka depozitar ako: a) ne vodi imovinu investicijskih fondova u skladu sa ~lanom 51. ovog Zakona, b) ne obavlja jedan od poslova opisanih u ~lanu 52. stav (1) ovog Zakona, c) ne po{alje obavijest Komisiji u skladu sa ~lanom 55. stav (2) ovog Zakona, d) prestane obavljati poslove banke depozitara, a da o tome prethodno nije obavijestila Komisiju (~lan 56.), e) ne postupi u skladu sa ~lanom 57. ovog Zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. 3. Prekr{aji pravnih lica koja prodaju dionice ili udjele u investicijskim fondovima sa javnom ponudom ^lan 229. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice koje je uime dru{tva za upravljanje ovla{teno vr{iti prodaju dionica ili udjela sa javnom ponudom, ako ne postupa u skladu sa ~lanom 185. ovog Zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 2.500,00 KM. 4. Prekr{aj revizora ^lan 230. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj revizor otvorenog investicionog fonda, ako ne obavlja reviziju poslovanja u skladu sa ~lanom 147. stav (3) ovog Zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 2.500,00 KM. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 103 5. Prekr{aj ~lana nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda ^lan 231. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ~lan nadzornog odbora, ako ne poduzme radnje u skladu sa ~lanom 71. ovog Zakona. 6. Prekr{aji drugih pravnih i fizi~kih lica ^lan 232. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: a) obavlja poslove iz ~lana 23. ovog Zakona, b) obavlja djelatnost vezanu uz upravljanje investicijskim fondovima bez dozvole Komisije, c) nudi javnom ponudom dionice ili udjele u investicijskim fondovima sa javnom ponudom, a da ne postoji odobrenje prospekta fonda (~lan 101.), d) daje privid investicijskoj javnosti da se radi o dru{tvu za upravljanje fondovima (zatvoreni ili otvoreni fond) iako za to nema potrebna ovla{tenja u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu i lice koje samostalnim radom obavlja djelatnost nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3000,00 KM. ^lan 233. Prekr{ajni postupak za prekr{aje predvi|ene ovim Zakonom ne mo`e se pokrenuti ni voditi ako je od dana kada je prekr{aj po~injen pro{ao rok od tri godine. Odjeljak C. Sigurnosne mjere ^lan 234. Dru{tvu za upravljanje koje je po~inilo prekr{aj iz ~lana 227. ovog Zakona mo`e se u prekr{ajnom postupku izre}i sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima u trajanju do {est mjeseci. ^lan 235. Odgovornom licu dru{tva za upravljanje koje je po~inilo prekr{aj iz ~lana 227. ovog Zakona mo`e se u prekr{ajnom postupku izre}i sigurnosna mjera zabrane obavljanja poslova odgovornog lica dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima u trajanju do {est mjeseci. ^lan 236. Banci depozitaru koja je po~inila prekr{aj iz ~lana 228. ovog Zakona mo`e se u prekr{ajnom postupku izre}i sigurnosna mjera zabrane vr{enja poslova banke depozitara za investicione fondove u trajanju do {est mjeseci. GLAVA XIV. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 237. (1) Privredna dru{tva osnovana do dana stupanja na snagu ovog Zakona, koja u nazivu djelatnosti ili u nazivu firme imaju rije~ "fond", izvedenice od rije~i "fond" ili druge rije~i utvr|ene ~lanom 21. ovog Zakona ili potpadaju pod pojam investicijskog fonda, prema zna~enju pojma iz ~lana 3. ovog Zakona, du`na su uskladiti svoje organiziranje, akte i poslovanje sa odredbama ovog Zakona koje se odnose na oblik, organizaciju, visinu osnovnog kapitala i djelatnosti, te na~in zastupanja i upravljanja investicijskim fondovima. (2) Privredna dru{tva iz stava (1) ovog ~lana du`na su Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za nastavak poslovanja i to najkasnije u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona ili u istom roku prijaviti brisanje ili promjenu naziva firme ili njenog dijela rije~i "fond", izvedenice od rije~i "fond", djelatnosti upravljanja investicijskim fondovima, odnosno drugih suprotnosti sa ~lanom 21. ovog Zakona i o tome izvijestiti Komisiju. ^lan 238. Odredbe ~lana 15. stav (1) ta~ka b); ~lana 32. stav (2); ~l. od 33. do 42.; ~lana 47. stav (1) ta~ka o) alineja 3) i 5); ~lana 87. stav (1) ta~ka g); ~lana 100. stav (2) ta~ka b) alineja 6); ~lana 108. stav (1) ta~ka b) alineja 6); ~lana 110. ta~ka b) ovog Zakona zapo~et }e se primjenjivati od dana prijema Bosne i Hercegovine u ~lanstvo Evropske unije. ^lan 239. (1) Fondovi i dru{tva za upravljanje fondovima osnovana prije dana stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju raditi na na~in i pod uvjetima pod kojima su upisani u sudskom registru, odnosno pod kojima su dobili dozvole Komisije. (2) Investicijski fondovi i dru{tva za upravljanje fondovima, ~ije je osnivanje u toku, na dan stupanja na snagu ovog Zakona osnovat }e se i zapo~eti raditi na na~in i pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom. (3) Za ~lana uprave dru{tva za upravljanje fondovima, imenovanom prije stupanja na snagu ovog Zakon, smatra se da mu je izdata prethodna saglasnost Komisije za vr{enje funkcije ~lana uprave dru{tva za upravljanje propisana ~lana 27. stav (2) ovog Zakona. ^lan 240. (1) Fondovi osnovani do dana stupanja na snagu ovog Zakona obavezni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti se sa odredbama ovog Zakona koji se odnose na rad i poslovanje zatvorenih investicijskih fondova. (2) Dru{tva za upravljanje fondovima osnovana do dana stupanja na snagu ovog Zakona obavezna su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti se sa odredbama ovog Zakona. (3) Ako se u roku iz st. (1) i (2) ovog ~lana fondovi i dru{tva za upravljanje, osnovani do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ne usklade sa odredbama ovog Zakona, dozvola Komisije prestaje va`iti. (4) Komisija }e, po izvr{enom usklaivanju sa odredbama ovog Zakona, bez drugih posebnih uvjeta, u registar fondova upisati sva lica koja su do dana stupanja na snagu ovog Zakona dobila dozvolu za rad u svojstvu fondova ili dru{tava za upravljanje. (5) Fondovi i dru{tva za upravljanje fondovima iz stava (1) ovog ~lana mogu primjenjivati svoje op}e akte do njihovog uskla|ivanja sa odredbama ovog Zakona, a najkasnije do isteka roka iz stava (1) ovog ~lana. (6) Nad fondovima osnovanim do dana stupanja na snagu ovog Zakona koji u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu ne postupe prema odredbama ovog ~lana, provest }e se postupak likvidacije. (7) Postupak likvidacije pokre}e Komisija po slu`benoj du`nosti. (8) Likvidacija fondova iz ovog ~lana provodi se prema odredbama ovog Zakona. ^lan 241. Do uskla|ivanja poslovanja fondova iz ~lana 240. stav (1) ovog Zakona sa odredbama ovog Zakona dru{tva za upravljanje fondovima koja upravljaju tim fondovima ostvaruju pravo na naplatu naknade na osnovu upravlja~ke provizije u iznosu do 1% prosje~ne godi{nje netovrijednosti imovine fonda. ^lan 242. (1) Do uskla|ivanja poslovanja fondova iz ~lana 240. stav (1) ovog Zakona sa odredbama ovog Zakona fizi~ko ili pravno lice ne mo`e, direktno ili indirektno, biti vlasnik vi{e od 5% dionica istog investicijskog fonda. (2) Registar je du`an mjese~no obavje{tavati dru{tvo o sticanju dionica iznad ograni~enja iz stava (1) ovog ~lana. (3) Lice koje je steklo dionice investicijskog fonda iznad ograni~enja iz stava (1) ovog ~lana nema pravo na u~e{}e u Broj 85 – Stranica 104 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. dobiti i ne mo`e koristiti druga prava sadr`ana u dionicama iznad ograni~enja iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 243. (1) Komisija je du`na u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti propise na osnovu ovog Zakona. (2) U roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona Komisija je du`na donijeti pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|enja registra fondova te u narednom roku od {est mjeseci du`na je poduzeti i provesti sve tehni~ke i druge radnje potrebne u cilju uspostavljanja, rada i redovnog vo|enja registra fondova. (3) Pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|enja registra fondova Komisija }e objaviti u "Slu`benim novinama Federacije BiH". (4) Do dono{enja propisa Komisije, na osnovu ovog Zakona, na odgovaraju}i na~in primjenjuju se propisi doneseni na osnovu Zakona o dru{tvima za upravljanje fondovima i o investicijskim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/98, 36/99, 36/00, 27/02, 44/02, 50/03 i 70/04). ^lan 244. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o dru{tvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/98, 36/99, 36/00, 27/02, 44/02, 50/03 i 70/04). ^lan 245. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 1346 Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O LEASINGU Progla{ava se Zakon o leasingu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 14. listopada 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 27. studenoga 2008. godine. Broj 01-02-586/08 12. prosinca 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O LEASINGU DIO PRVI - UVODNE ODREDBE ^lanak 1. Oblast primjene Zakona (1) Ovim se zakonom ure|uju: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leas ing dru{tva, ugovor o leasingu, prava i obveze subjekata u poslovima leasinga, prestanak ugovora o leasingu, registracija vlasni~kih i drugih prava nad predmetom leasinga, upravljanje rizicima, financijsko izvje{}ivanje i nadzor nad poslovanjem leas ing dru{tva. (2) Na leas ing dru{tva i odnose koji proizlaze iz poslova leasinga primjenjuju se odredbe drugih propisa samo u slu~ajevima koje ovaj zakon ne ure|uje. ^lanak 2. Definicije Pojedini izrazi koji se koriste u ovome zakonu imaju sljede}a zna~enja: a) "Agencija" - Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, b) "Akontacijska naknada" - iznos unaprijed pla}ene leasing naknade, kod operativnog leasinga, kojom se umanjuje obveza za ukupnu leasing naknadu, c) "Leasing naknada"- je nov~ani iznos koji pla}a korisnik leasinga po osnovi posjedovanja i kori{tenja predmeta leasinga, d) "Predmet leasinga" - je pokretna ili nepokretna stvar sukladno propisima koji ure|uju vlasni{tvo, odnosno druga stvarna prava, e) "Podru`nica" - organizacijski dio leasing dru{tva koja nema svojstvo pravne osobe, ali mo`e obavljati sve poslove u okviru djelatnosti dru{tva upisane u sudski registar i pri tome stjecati prava i preuzimati obveze uime i za ra~un dru{tva, f) "Registar zaloga" - registar zaloga nad pokretnim stvarima u Bosni i Hercegovini, g) "Zna~ajan vlasni~ki interes" - bilo koji vlasni~ki udjel pravne ili fizi~ke osobe koja posjeduje vi{e od 10% kapitala leasing dru{tva ili druge pravne osobe. ^lanak 3. Leas ing dru{tvo (1) Leas ing dru{tvo je pravna osoba sa sjedi{tem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) koja je upisana u sudski registar na temelju odobrenja za obavljanje poslova leasinga izdanog od Agencije. (2) Leas ing dru{tvo ne mo`e se upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja iz stavka 1. ovoga ~lanka. (3) Leas ing dru{tvo mo`e biti osnovano kao dioni~ko dru{tvo ili dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u. (4) Nitko ne mo`e u nazivu tvrtke ili u pravnome prometu koristiti rije~ "leas ing", odnosno izvedenice te rije~i bez suglasnosti Agencije. (5) Leas ing dru{tvo ne smije u nazivu sadr`avati rije~ "banka", odnosno izvedenice te rije~i bez suglasnosti Agencije. ^lanak 4. Subjekti u poslovima leasinga (1) Subjekti u poslovima leasinga su davatelj leasinga, korisnik leasinga i dobavlja~ predmeta leasinga. (2) Davatelj leasinga je pravna osoba sa sjedi{tem u Federaciji registrirana za obavljanje poslova leasinga. (3) Korisnik leasinga je svaka osoba koje na temelju ugovora o leasingu stje~e pravo posjedovanja i kori{tenja predmeta leasinga. (4) Dobavlja~ predmeta leasinga je svaka osoba koja na temelju ugovora ili na drugi zakonom propisan na~in na davatelja leasinga prenosi pravo vlasni{tva nad predmetom leasinga, osim ako dobavlja~ predmeta leasinga i davatelj leasinga nisu iste osobe. (5) Davatelj leasinga i dobavlja~ predmeta leasinga mo`e biti ista osoba. ^lanak 5. Poslovi leasinga (1) Leas ing je pravni posao u kojem davatelj leasinga prenosi pravo posjedovanja i kori{tenja predmeta leasinga na korisnika leasinga na odre|eni vremenski rok, a zauzvrat korisnik leasinga se obvezuje da mu za to pla}a ugovorenu leasing naknadu. (2) Posao leasinga iz stavka 1. ovoga ~lanka, s obzirom na svoja obilje`ja, mo`e biti posao financijskog leasinga i posao operativnog leasinga. (3) Financijski leas ing je pravni posao iz stavka 1. ovoga ~lanka u kojem korisnik leasinga u razdoblju posjedovanja i kori{tenja predmeta leasinga pla}a ugovorenu leas ing naknadu s opcijom kupnje i stjecanja prava vlasni{tva nad predmetom leasinga i snosi tro{kove amortizacije predmeta leasinga.
Zakon o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/08 26.12.2008 SN FBiH 104/16, SN FBiH 65/13, SN FBiH 39/09 leasing Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 85/08 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 85/08 Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O LEASINGU Proglašava se Zakon o leasingu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 14. oktobra 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 27. studenoga 2008. godine. Broj 01-02-586/08 12. decembra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O LEASINGU DIO PRVI - UVODNE ODREDBE Član 1. Oblast primjene Zakona (1) Ovim Zakonom uređuju se: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing društva, ugovor o leasingu, prava i obaveze subjekata u poslovima leasinga, prestanak ugovora o leasingu, registracija vlasničkih i drugih prava nad predmetom leasinga, upravljanje rizicima, finansijsko izvještavanje i nadzor nad poslovanjem leasing društva. (2) Na leasing društva i odnose koji proizlaze iz poslova leasinga primjenjuju se odredbe drugih propisa samo u slučajevima koje ovaj Zakon ne uređuje. Član 2. Definicije Pojedini izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: a) "Agencija" - Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, b) "Akontacijska naknada" - iznos unaprijed plaćene leasing naknade kod operativnog leasinga kojom se umanjuje obaveza za ukupnu leasing naknadu, c) "Leasing naknada"- je novčani iznos koji plaća korisnik leasinga na osnovu posjedovanja i korištenja predmeta leasinga, d) "Predmet leasinga" - je pokretna ili nepokretna stvar u skladu sa propisima koji uređuju vlasništvo, odnosno druga stvarna prava, e) "Podružnica" - organizacioni dio leasing društva koja nema svojstvo pravnog lica, ali može obavljati sve poslove u okviru djelatnosti društva upisane u sudski registar i pri tome sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva, f) "Registar zaloga" - registar zaloga nad pokretnim stvarima u Bosni i Hercegovini, g) "Značajan vlasnički interes" - bilo koji vlasnički udio pravnog ili fizičkog lica koje posjeduje više od 10% kapitala leasing društva ili drugog pravnog lica. Član 3. Leasing društvo (1) Leasing društvo je pravno lice sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) koje je upisano u sudski registar na osnovu dozvole za obavljanje poslova leasinga izdate od Agencije. (2) Leasing društvo ne može se upisati u sudski registar prije dobijanja dozvole iz stava (1) ovog člana. (3) Leasing društvo može biti osnovano kao dioničko društvo, ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću. (4) Niko ne može u nazivu firme ili u pravnom prometu koristiti riječ "leasing", odnosno izvedenice te riječi bez saglasnosti Agencije. (5) Leasing društvo ne smije u nazivu sadržavati riječ "banka", odnosno izvedenice te riječi bez saglasnosti Agencije. Član 4. Subjekti u poslovima leasinga (1) Subjekti u poslovima leasinga su davalac leasinga, korisnik leasinga i dobavljač predmeta leasinga. (2) Davalac leasinga je pravno lice sa sjedištem u Federaciji registrirano za obavljanje poslova leasinga. (3) Korisnik leasinga je svako lice koje na osnovu ugovora o leasingu stiče pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga. (4) Dobavljač predmeta leasinga je svako lice koje na osnovu ugovora ili na drugi zakonom propisan način na davaoca leasinga prenosi pravo vlasništva nad predmetom leasinga, osim ako dobavljač predmeta leasinga i davalac leasinga nisu ista lica. (5) Davalac leasinga i dobavljač predmeta leasinga može biti isto lice. Član 5. Poslovi leasinga (1) Leasing je pravni posao u kojem davalac leasinga prenosi pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga na korisnika leasinga na određeni vremenski rok, a zauzvrat korisnik leasinga se obavezuje da mu za to plaća ugovorenu leasing naknadu. (2) Posao leasinga iz stava (1) ovog člana, s obzirom na svoja obilježja, može biti posao finansijskog leasinga i posao operativnog leasinga. (3) Finansijski leasing je pravni posao iz stava (1) ovog člana u kojem korisnik leasinga u periodu posjedovanja i korištenja predmeta leasinga plaća ugovorenu leasing naknadu sa opcijom kupovine i sticanja prava vlasništva nad predmetom leasinga i snosi troškove amortizacije predmeta leasinga. (4) Operativni leasing je pravni posao iz stava (1) ovog člana u kojem korisnik leasinga u periodu posjedovanja i korištenja predmeta leasinga plaća davaocu lesinga određenu naknadu bez opcije kupovine i sticanja prava vlasništva nad predmetom leasinga, a davalac leasinga snosi troškove amortizacije predmeta leasinga. Član 6. Obavljanje poslova leasinga (1) Poslove leasinga na teritoriji Federacije može obavljati samo: a) leasing društvo iz člana 3. ovog Zakona, b) podružnica leasing društva koje ima sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt). (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, poslove finansijskog leasinga može obavljati banka sa sjedištem u Federaciji, odnosno organizacioni dio banke na teritoriji Federacije čije je sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, uz uvjete i na način određen propisima koji uređuju poslovanje banaka na području Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Na lica iz stava (2) ovog člana koja obavljaju poslove finansijskog leasinga primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje uređuju: a) ugovor o leasingu, b) prava i obaveze, c) registraciju leasinga, d) prekršaje banaka. DIO DRUGI - UVJETI ZA OSNIVANJE, POSLOVANJE I PRESTANAK RADA POGLAVLJE I. DJELATNOST I KAPITAL Član 7. Djelatnost leasing društva (1) Leasing društvo smije obavljati samo poslove iz člana 5. ovog Zakona. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, leasing društvo može obavljati i druge poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi sa poslovima leasinga. (3) Poslovima iz stava (2) ovog člana smatraju se zakup, posredovanje kod prodaje, odnosno prodaja predmeta koji pripadaju leasing društvu na osnovu obavljanja poslova leasinga. (4) Leasing društvo ne smije primati depozite, odobravati kredite i zajmove. Član 8. Osnovni kapital leasing društva (1) Minimalan iznos osnovnog kapitala leasing društva iznosi 250.000,00 KM i u cijelosti mora biti uplaćen u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja osnovnog kapitala leasing društva u sudski registar. (2) Sredstva osnovnog kapitala leasing društva ne mogu biti opterećena na bilo koji način niti potjecati iz kredita za druge namjene. (3) Izuzetno, odredbe stava (2) ovog člana ne primjenjuju se u slučaju spajanja ili pripajanja leasing društva, odnosno u slučaju podjele leasing društva. (4) Minimalni iznos osnovnog kapitala koji leasing društvo mora da održava ne može biti manji od iznosa utvrđenog u stavu (1) ovog člana. POGLAVLJE II. VLASNIČKI INTERESI Član 9. Sticanje značajnog vlasničkog interesa u leasing društvu (1) Fizičko ili pravno lice ne može steći ili povećati značajan vlasnički interes u leasing društvu više od 10%, 20%, 33% ili 50% bez prethodne saglasnosti Agencije. (2) Saglasnost iz stava (1) ovog člana prestaje važiti ako lice u roku od šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za sticanje značajnog vlasničkog interesa ne stekne poslovni udjel ili dionice na koje se saglasnost odnosi. (3) Lice koje stekne ili poveća značajan vlasnički interes u suprotnosti sa odredbom stava (1) ovog člana, nema pravo glasa odnosno učestvovanja u upravljanju leasing društvom na osnovu poslovnog udjela ili dionica koje je pribavilo na taj način. (4) Pravo glasa iz stava (3) ovog člana, za vrijeme dok sticatelj značajnog vlasničkog interesa nema pravo glasa, pribraja se pravu glasa drugih vlasnika poslovnih udjela ili dionica leasing društva srazmjerno njihovom udjelu u osnovnom kapitalu leasing društva, a sticatelj značajnog vlasničkog interesa učestvuje u glasanju samo sa poslovnim udjelom ili dionicama koje nije stekao u suprotnosti sa odredbom stava (1) ovog člana. Član 10. Saglasnost za sticanje značajnog vlasničkog interesa u leasing društvu (1) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz člana 9. stav (1) ovog Zakona leasing društvo prilaže dokumentaciju u skladu sa posebnim propisima Agencije. (2) Agencija je dužna da se o zahtjevu za izdavanje saglasnosti za sticanje značajnog vlasničkog interesa izjasni u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Član 11. Saglasnost za sticanje vlasničkog interesa u drugom pravnom licu (1) Leasing društvo ne može bez prethodne saglasnosti Agencije steći vlasnički interes u drugom pravnom licu ako on prelazi iznos od 5% osnovnog kapitala leasing društva. (2) Ukupni vlasnički interesi koje leasing društvo može imati u drugim pravnim licima ne mogu preći 25% osnovnog kapitala leasing društva. (3) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana leasing društvo prilaže dokumentaciju u skladu sa posebnim propisima Agencije. (4) Agencija je dužna da se o zahtjevu iz stava (1) ovog člana izjasni u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. POGLAVLJE III. IZDAVANJE I ODUZIMANJE DOZVOLE Član 12. Dozvola za obavljanje poslova leasinga (1) Agencija izdaje dozvolu za obavljanje poslova leasinga leasing društvu iz člana 3. ovog Zakona. (2) Leasing društvo dužno je, uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stava (1) ovog člana, priložiti: a) osnivački akt koji ne mora biti sačinjen u formi notarski obrađene isprave, b) statut koji ne mora biti sačinjen u formi notarski obrađene isprave, c) plan poslovanja za prve tri poslovne godine koji sadrži projekciju bilansa stanja i bilansa uspjeha, d) popis osnivača leasing društva u kojem su navedeni svi identifikacijski podaci osnivača i njihov udio u osnovnom kapitalu, e) popis supsidijarnih društava sa tačnim navođenjem rokova do kojih će se okončati sklopljeni ugovori na osnovu kojih se ona bave poslovima finansijskog i operativnog leasinga, f) ostalu dokumentaciju u skladu sa posebnim propisima Agencije. (3) Dozvola iz stava (1) ovog člana izdaje se na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. Član 13. Izdavanje dozvole za obavljanje poslova leasinga Agencija je dužna u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 12. ovog Zakona izdati dozvolu ili odbiti zahtjev. Član 14. Odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje poslova leasinga Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova leasinga: a) ako iz osnivačkog akta i druge dokumentacije leasing društva proizilazi da leasing društvo ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima Agencije, b) ako su odredbe osnivačkog akta leasing društva u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. Član 15. Oduzimanje dozvole za obavljanje poslova leasinga (1) Agencija će rješenjem oduzeti dozvolu za obavljanje poslova leasinga ako: a) leasing društvo ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana izdavanja dozvole za obavljanje poslova leasinga, b) leasing društvo ne obavlja poslove leasinga u periodu dužem od šest mjeseci, c) leasing društvo prestane ispunjavati uvjete na osnovu kojih je dobilo dozvolu za obavljanje poslova leasinga, d) je leasing društvo dobilo dozvolu za obavljanje poslova leasinga na osnovu neistinite dokumentacije i podataka kojima je Agencija dovedena u zabludu, e) leasing društvo onemogući Agenciji vršenje nadzora nad svojim poslovanjem, f) leasing društvo u roku utvrđenom aktom Agencije ne postupi po nalogu za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u svom poslovanju. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna dostaviti leasing društvu u roku od osam dana od dana njegovog donošenja. (3) Leasing društvo ne smije sklapati nove poslove u vezi sa obavljanjem poslova leasinga od dana dostave rješenja iz stava (1) ovog člana, osim onih poslova kojima se osigurava prestanak leasing društva na način određen ovim Zakonom. Član 16. Rješenje Agencije Rješenje Agencije iz čl. 12., 14. i 15. ovog Zakona je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. POGLAVLJE IV. OSNIVANJE PODRUŽNICA Član 17. Osnivanje podružnica leasing društva sa sjedištem u Federaciji (1) Leasing društvo sa sjedištem u Federaciji može obavljati poslove leasinga u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu osnivanjem podružnice u skladu sa ovim Zakonom i propisima Republike Srpske i Brčko Distrikta. (2) Leasing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za osnivanje podružnice u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. (3) Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana leasing društvo mora priložiti: a) odluku o osnivanju podružnice, b) naziv i adresu podružnice, c) imena lica ovlaštenih za vođenje podružnice, d) poslovni plan podružnice za naredne tri godine, e) ostalu dokumentaciju u skladu sa posebnim propisom Agencije. (4) Agencija je dužna da se o zahtjevu iz st. (2) i (6) ovog člana izjasni u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (5) Leasing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je obratiti se zahtjevom za osnivanje podružnice i nadležnom organu Republike Srpske i Brčko Distrikta u roku od 30 dana od dana izdavanja saglasnosti iz stava (2) ovog člana. (6) Leasing društvo iz stava (1) ovog člana može obavljati poslove i putem podružnice u Federaciji i dužno je za izdavanje saglasnosti za njeno osnivanje podnijeti zahtjev Agenciji zajedno sa dokumentacijom iz stava (3) ovog člana. Član 18. Osnivanje podružnica leasing društva sa sjedištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu (1) Leasing društvo sa sjedištem u Republici Srpskoj odnosno Brčko Distriktu može obavljati poslove leasinga na području Federacije osnivanjem podružnica u Federaciji. (2) Leasing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za osnivanje podružnica na području Federacije. (3) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana leasing društvo mora priložiti dokumentaciju iz člana 17. stav (3) ovog Zakona, te saglasnost nadležnog organa Republike Srpske odnosno Brčko Distrikta. (4) Agencija je dužna da se o zahtjevu iz stava (2) ovog člana izjasni u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Član 19. Oduzimanje izdate saglasnosti Agencija može oduzeti izdatu saglasnost za osnivanje podružnice leasing društvu iz člana 17. stav (1) i člana 18. stav (1) ovog Zakona u slučajevima i po postupku propisanim posebnim propisima Agencije. POGLAVLJE V. UPRAVLJANJE Član 20. Organi leasing društva Organi leasing društva su: a) skupština, b) nadzorni odbor, c) uprava. Član 21. Primjena drugih zakona Na sve što nije regulirano ovim Zakonom za organe leasing društva primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima. Član 22. Skupština (1) Skupštinu leasing društva čine dioničari odnosno članovi društva. (2) Skupština obavezno odlučuje o godišnjem obračunu, raspodjeli dobiti i pokriću gubitka, o izboru članova nadzornog odbora, te o drugim pitanjima propisanim zakonom i statutom leasing društva. Član. 23. Nadzorni odbor leasing društva (1) Leasing društvo mora imati nadzorni odbor. (2) Nadzorni odbor leasing društva sastoji se od najmanje tri člana. (3) Osnivačkim aktom i statutom leasing društva može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova, ali njihov broj mora biti neparan. Član 24. Članovi nadzornog odbora leasing društva Član nadzornog odbora leasing društva ne može biti lice koje: a) ima značajan vlasnički interes u drugom leasing društvu ili u pravnom licu u kojem leasing društvo ima više od 5% vlasničkog interesa u njihovom osnovnom kapitalu, b) član nadzornog odbora ili uprave u drugom leasing društvu ili mikrokreditnoj organizaciji, c) član nadzornog odbora ili član uprave banke, osim ako banka ima više od 50% vlasništva u leasing društvu ili su leasing društvo i banka članovi iste grupacije. Član 25. Uvjeti za člana nadzornog odbora leasing društva Član nadzornog odbora leasing društva može biti lice koje: a) ispunjava uvjete za člana nadzornog odbora u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, b) nije bilo član uprave ili nadzornog odbora društva nad kojim je pokrenut postupak stečaja u periodu od jedne godine prije uvođenja te mjere. Član 26. Nadležnost nadzornog odbora leasing društva Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, nadzorni odbor leasing društva: a) daje smjernice upravi za utvrđivanje poslovne politike leasing društva, b) daje smjernice upravi za izradu finansijskog plana leasing društva, c) daje smjernice upravi za uvođenje sistema internih kontrola, d) odlučuje o drugim poslovima određenim ovim Zakonom. Član 27. Dužnosti članova nadzornog odbora leasing društva Članovi nadzornog odbora leasing društva dužni su: a) raspravljati o činjenicama koje je utvrdila Agencija i druga nadzorna tijela tokom postupka nadzora nad leasing društvom, b) utvrđivati revidirane finansijske izvještaje leasing društva i o tome sastaviti pisani izvještaj skupštini, c) razriješiti člana uprave koji iz bilo kojeg razloga prestane obavljati poslove i istovremeno imenovati novog člana uprave. Član 28. Razrješenje člana nadzornog odbora Agencija može zatražiti sazivanje skupštine leasing društva i predložiti razrješenje člana nadzornog odbora ako: a) su prekršene odredbe čl. 24. i 25. ovog Zakona, b) član nadzornog odbora ne postupa u skladu sa članom 27. ovog Zakona. Član 29. Uprava leasing društva (1) Upravu leasing društva čine direktor i najmanje jedan izvršni direktor. (2) Najmanje jedan član uprave leasing društva mora biti državljanin Bosne i Hercegovine. (3) Najmanje jedan član uprave leasing društva mora znati jedan od jezika u službenoj upotrebi u Federaciji. (4) Najmanje jedan član uprave mora imati prebivalište u Federaciji. (5) Članovi uprave leasing društva moraju biti u radnom odnosu u leasing društvu na puno radno vrijeme. Član 30. Uvjeti za člana uprave leasing društva (1) Član uprave leasing društva može biti lice koje ispunjava sljedeće uvjete: a) ima visoku školsku spremu, b) ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova društva, c) nije član uprave ili nadzornog odbora drugog leasing društva u Federaciji, d) nije bilo član uprave ili nadzornog odbora društva nad kojim je pokrenut postupak stečaja u periodu od jedne godine prije uvođenja te mjere, e) ispunjava ostale uvjete za člana uprave u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. (2) Pod stručnim kvalifikacijama i iskustvom iz stava (1) tačka b) ovog člana podrazumijeva se najmanje dvogodišnje iskustvo na poslovima leasinga, odnosno najmanje trogodišnje iskustvo na poslovima u drugim finansijskim institucijama. Član 31. Obaveze članova uprave leasing društva (1) Članovi uprave leasing društva moraju osigurati poslovanje leasing društva u skladu sa odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (2) Članovi uprave leasing društva moraju osigurati praćenje rizika kojima je izloženo leasing društvo kod poslovanja te donijeti odgovarajuće mjere kojima će leasing društvo ograničavati rizike. (3) Članovi uprave moraju osigurati postojanje i djelovanje sistema internih kontrola u svim područjima poslovanja leasing društva, te internu reviziju i osigurati da njihov rad bude u skladu sa politikama i procedurama leasing društva i posebnim propisima Agencije donesenim na osnovu ovog Zakona. (4) Članovi uprave leasing društva moraju osigurati vođenje poslovnih i drugih knjiga te poslovne dokumentacije, sastavljanje knjigovodstvenih dokumenata, procjenu knjigovodstvenih stavki, sastavljanje finansijskih i drugih izvještaja o čemu su dužni izvještavati ili obavještavati Agenciju u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima Agencije. POGLAVLJE VI. OSTALI UVJETI ZA POSLOVANJE Član 32. Obaveza poslovanja u skladu sa zakonima Leasing društvo dužno je svoje poslovanje obavljati u skladu sa ovim Zakonom, posebnim propisima Agencije i drugim zakonima. Član 33. Objava općih uvjeta poslovanja Leasing društvo dužno je na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama potencijalnim korisnicima leasinga učiniti dostupnim informacije o uvjetima pružanja svojih usluga, odnosno na drugi prikladan način učiniti dostupnim ove informacije. Član 34. Sprečavanje pranja novca (1) Leasing društvo obavezno je u svom poslovanju poduzimati mjere i radnje propisane Zakonom o sprečavanju pranja novca. (2) Leasing društvo mora imati razrađene politike i procedure za otkrivanje i sprečavanje transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca ili aktivnosti koje podržavaju terorizam i poduzimati mjere na utvrđivanju identiteta svih lica sa kojima ulazi u poslovne odnose u skladu sa posebnim propisima Agencije. DIO TREĆI - UGOVOR O LEASINGU POGLAVLJE I. ZAKLJUČENJE I SADRŽAJ Član 35. Pojam ugovora o leasingu (1) Ugovorom o leasingu obavezuje se davalac leasinga da pribavi predmet leasinga od dobavljača predmeta leasinga i da ga ustupi korisniku leasinga, a korisnik leasinga se obavezuje da mu za to plaća leasing naknadu. (2) Korisnik leasinga određuje predmet leasinga i dobavljača predmeta leasinga. Član 36. Oblik i sadržaj ugovora o leasingu (1) Ugovor o leasingu mora biti zaključen u pisanoj formi i obavezno sadrži sljedeće odredbe: a) podatke o subjektima ugovora o leasingu, b) određenje da li se radi o finansijskom ili operativnom leasingu, c) detaljno određenje predmeta leasinga, d) vrijednost predmeta leasinga, e) vrijeme trajanja leasinga koje ne može biti kraće od šest mjeseci, f) ukupan iznos leasing naknade, g) iznos, broj i dospjelost pojedine leasing naknade, h) mogućnost za otkup ili produženje ugovora o leasingu, i) pravo davanja predmeta leasinga drugom na korištenje, j) slučajeve koji će se tretirati kao neizvršenje obaveza od korisnika laesinga, k) stopu zatezne kamate koja se plaća u slučaju neizvršenja obaveza. (2) Pored elemenata iz stava (1) ovog člana ugovor o leasingu može sadržavati i druge odredbe kojima se uređuju vrijeme, mjesto i način isporuke predmeta leasinga, rizici od kojih se predmet leasinga mora osigurati i način osiguranja, troškove transporta predmeta leasinga, troškove montaže, demontaže i tekuće održavanje predmeta leasinga, mogućnost obuke osoblja korisnika leasinga za korištenje predmeta leasinga, kao i druge odredbe. Član 37. Posebne odredbe za ugovor o finansijskom leasingu (1) Ugovor o finansijskom leasingu, osim odredbi iz člana 36. stav (1) ovog Zakona, obavezno sadrži i sljedeće odredbe: a) iznos učešća u ukupnoj vrijednosti predmeta leasinga, b) efektivnu kamatnu stopu koja se koristi za obračun leasing naknade. (2) Agencija će posebnim aktom propisati način i metodu obračuna efektivne kamatne stope. Član 38. Posebne odredbe za ugovor o operativnom leasingu (1) Ugovor o operativnom leasingu, osim odredbi iz člana 36. stav (1) ovog Zakona, obavezno sadrži i: a) iznos akontacijske naknade, b) iznos ukupne naknade. (2) Agencija će posebnim aktom propisati način i metodu obračuna iznosa ukupne naknade. Član 39. Predočavanje uvjeta ugovora Leasing društvo je dužno da prije zaključivanja ugovora o leasingu u pisanom obliku predoči korisniku leasinga, odnosno da mu učini dostupnim, sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obaveze ugovornih strana. POGLAVLJE II. PRAVA I OBAVEZE Član 40. Obaveze davaoca leasinga (1) Davalac leasinga dužan je prema zahtjevu korisnika leasinga pribaviti predmet leasinga od dobavljača predmeta leasinga koji je odredio korisnik leasinga. (2) Davalac leasinga dužan je obavijestiti dobavljača predmeta leasinga da predmet leasinga pribavlja radi izvršenja ugovora o leasingu te navesti lice koje je korisnik leasinga, osim ukoliko su davalac leasinga i dobavljač predmeta leasinga ista lica. (3) Obavijest iz stava (2) ovog člana davalac leasinga dužan je dostaviti dobavljaču predmeta leasinga najkasnije do preuzimanja predmeta leasinga. Član 41. Promjenjiva leasing naknada U slučaju da je ugovorena promjenjiva leasing naknada davalac leasinga dužan je u pisanom obliku obavijestiti korisnika leasinga o promjeni te naknade prije nego što se ona počne primjenjivati. Član 42. Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke (1) Dobavljač predmeta leasinga odgovara davaocu leasinga za pravne i materijalne nedostatke predmeta leasinga prema općim pravilima odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke. (2) Zaključenjem ugovora o leasingu davalac leasinga ustupa korisniku leasinga zahtjeve koje ima prema dobavljaču predmeta leasinga na osnovu odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke, osim ako ugovorom o leasingu nije drugačije ugovoreno. (3) Ukoliko predmet leasinga ima neki materijalni ili pravni nedostatak, a korisnik leasinga je propustio prema dobavljaču predmeta leasinga vršiti ustupljena prava, on nema nikakva prava na osnovu materijalnih ili pravnih nedostataka prema davaocu leasinga, a posebno ne pravo na raskid ugovora ili smanjenje leasing naknade. Član 43. Isključenje odgovornosti za štetu nastalu korištenjem predmeta leasinga (1) Davalac leasinga nije odgovoran korisniku leasinga ili trećem licu za štetu nastalu korištenjem predmeta leasinga, osim ako ugovorom o leasingu nije drugačije određeno. (2) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se ako je do štete došlo uslijed neispravnosti ili greške predmeta leasinga. (3) U slučaju odgovornosti prema odredbi stava (2) ovog člana davalac leasinga ima pravo regresa prema dobavljaču predmeta leasinga. On ovo pravo može ustupiti korisniku leasinga i smatra se da je to učinio danom zaključenja ugovora o leasingu ukoliko tim ugovorom nije drugačije određeno. Član 44. Rizik od slučajnog gubitka ili štete (1) U finansijskom leasingu rizik od slučajnog gubitka ili štete na predmetu leasinga snosi korisnik leasinga od trenutka preuzimanja predmeta leasinga u posjed, ukoliko ugovorom o leasingu nije drugačije određeno. (2) U operativnom leasingu rizik od slučajnog gubitka ili štete na predmetu leasinga snosi davalac leasinga i ne prenosi se na korisnika leasinga. Član 45. Obaveze dobavljača predmeta leasinga za urednu isporuku (1) Dobavljač predmeta leasinga dužan je predmet leasinga isporučiti korisniku leasinga u ispravnom stanju na način određen ugovorom o leasingu, osim ako je ugovorom o leasingu predviđeno da predmet leasinga isporuči davalac leasinga. (2) Onaj ko isporuči korisniku leasinga predmet leasinga odgovara prema općim pravilima obligacionog prava da predmet leasinga nema materijalne nedostatke. Član 46. Odgovornost dobavljača predmeta leasinga za neispunjenje ili zakašnjenje sa ispunjenjem (1) Ako zbog okolnosti za koje ne odgovara dobavljač predmeta leasinga nije u mogućnosti isporučiti predmet leasinga, ugovor o leasingu ne proizvodi pravna dejstva. (2) Ako dobavljač predmeta leasinga ne isporuči predmet leasinga u ugovorenom roku zbog razloga za koje snosi odgovornost, a rok nije bitni dio ugovora, korisnik leasinga mu mora ostaviti primjeren naknadni rok za ispunjenje i o tome obavijestiti davaoca leasniga. Ako dobavljač leasniga ni u naknadno određenom roku ne ispuni svoju obavezu, ugovor između davaoca i korisnika leasinga se raskida po samom zakonu. (3) Korisnik leasinga ima pravo od davaoca leasinga tražiti naknadu pretrpljene štete zbog raskida ugovora, a davalac leasinga ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete zbog raskida ugovora od dobavljača predmeta leasinga. (4) Svoje pravo na naknadu štete koje ima prema dobavljaču predmeta leasinga davalac leasinga može ustupiti korisniku leasinga. U slučaju prihvaćanja ustupanja korisnik leasinga ne može postavljati nikakav odštetni zahtjev prema davaocu leasinga. Član 47. Solidarna odgovornost davaoca leasinga i dobavljača predmeta leasinga Ako je davalac leasinga izabrao dobavljača predmeta leasinga, solidarno sa njim odgovara korisniku leasinga ako predmet leasinga nije isporučen korisniku leasinga, ako je isporučen sa zakašnjenjem ili ako predmet leasinga ima materijalni nedostatak. Član 48. Obaveze korisnika leasinga (1) Korisnik leasinga dužan je preuzeti predmet leasinga na način određen ugovorom o leasingu. (2) Ukoliko nije drugačije ugovoreno, korisnik leasinga je dužan izvršiti pregled predmeta leasinga kako bi ustanovio da predmet leasinga nema vidljivih nedostataka te pismeno potvrditi dobavljaču predmeta leasinga da je primio predmet leasinga. Od dana prijema predmeta leasinga, ugovor o leasingu proizvodi djejstvo i od tog dana je korisnik leasinga dužan plaćati leasing naknadu. (3) Korisnik leasinga dužan je u skladu sa ugovorom ili namjenom predmeta leasinga koristiti predmet leasinga sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno domaćina. (4) Korisnik leasinga dužan je održavati predmet leasinga u dobrom stanju i snositi sve troškove takvog održavanja, ukoliko ugovorom o leasingu nije drugačije određeno. (5) Gubitak predmeta leasinga ili gubitak njegove funkcije uzrokovan korištenjem predmeta leasinga suprotno st. (3) i (4) ovog člana ne oslobađa korisnika leasinga od njegovih obaveza određenih ugovorom o leasingu. (6) Korisnik leasinga dužan je davaocu leasinga plaćati naknadu u iznosima, rokovima i na način određen ugovorom o leasingu. (7) Korisnik leasinga dužan je po prestanku ugovora o leasingu bez odgađanja predmet leasinga vratiti davaocu leasinga na način i u stanju određenim ugovorom o leasingu, osim ako je u skladu sa ugovorom o leasingu ispunio uvjete kojima stiče pravo vlasništva nad predmetom leasinga, pravo produženja ugovora o leasingu ili je za taj predmet leasinga sklopljen novi ugovor o leasingu. (8) Nakon raskida ugovora o leasingu korisnik leasinga je dužan vratiti predmet leasinga sa svim dijelovima i dodatnim elementima davaocu leasinga ili licu kojeg davalac leasinga odredi. Član 49. Odgovornost korisnika leasinga za štetu nastalu korištenjem predmeta leasinga (1) Korisnik leasinga ne odgovara za istrošenost predmeta leasinga koja nastane njegovim redovnim korištenjem, kao ni za promjene na njemu koje su izvršene u dogovoru sa davaocem leasinga. (2) Korisnik leasinga odgovoran je za štetu koju uzrokuje korištenjem predmeta leasinga suprotno ugovoru ili namjeni predmeta leasinga, bez obzira na to da li je predmet leasinga koristio korisnik leasinga, lice koje radi po njegovom nalogu ili lice kome je on omogućio da koristi predmet leasinga. Član 50. Zaštita u slučaju stečaja ili likvidacije korisnika leasinga (1) Korisnik leasinga je dužan bez odlaganja obavijestiti davaoca leasinga o pokretanju stečajnog ili likvidacionog postupka. (2) U slučaju stečaja korisnika leasinga, davalac leasinga ima pravo na izdvajanje predmeta leasinga (izlučno pravo) iz stečajne mase korisnika leasinga u skladu sa propisima koji uređuju stečajni postupak. Član 51. Podleasing (1) Korisnik leasinga može, uz pismenu saglasnost davaoca leasinga, osim ukoliko ugovorom o leasingu nije drugačije određeno, prenijeti predmet leasinga ili njegove dijelove, trećoj strani na korištenje (u daljnjem tekstu: podleasing). (2) Prijenos predmeta leasinga na treću stranu koja će ga koristiti ne oslobađa korisnika leasinga njegove obaveze prema davaocu leasinga u skladu sa ugovorom o leasingu. (3) Rok o podleasingu ne smije prijeći rok ugovora o leasingu. (4) Pravo prijenosa predmeta leasinga na korištenje trećem licu može se isključiti ugovorom o leasingu ili njime drugačije urediti. Član 52. Primjena odredbi Zakona o obligacionim odnosima Na pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom, a tiču se prava i obaveza ugovornih strana primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima, a naročito odredbe kojima je reguliran ugovor o zakupu. Član 53. Dispozitivni karakter odredbi Odredbe ovog Zakona koje se tiču prava i obaveza ugovornih strana kao i odredbe Zakona o obligacionim odnosima primjenjuju se ukoliko stranke nisu drugačije ugovorile. POGLAVLJE III. RASKID I PRESTANAK UGOVORA Član 54. Raskid ugovora o leasingu (1) Davalac leasinga ima pravo, ako ugovorom o leasingu nije drugačije određeno, raskinuti ugovor o leasingu ako korisnik leasinga: a) zakasni sa isplatom prve leasing naknade, b) poslije isplate prve naknade korisnik leasinga zakasni sa dvije uzastopne leasing naknade, c) bez pismene saglasnosti davaoca leasinga predmet leasinga da u podleasing trećoj strani, d) znatno povrijedi odredbe ugovora koje se odnose na korištenje i održavanje predmeta leasinga. (2) Bez obzira na odredbe iz stava (1), tač. a) i b) ovog člana davalac leasinga ima pravo da raskine ugovor o leasingu ako korisnik leasinga ne plati jednu od leasing naknada u ugovorenom roku, pod uvjetom da okolnosti jasno ukazuju da ni ostale naknade neće biti plaćene. (3) Da bi raskinuo ugovor o leasingu iz razloga navedenih u stavu (1) tač. a) i b) i stavu (2) ovog člana davalac leasinga dužan je obavijestiti korisnika leasinga o namjeri raskida ugovora ukoliko ne primi uplate prispjelih obaveza i ostaviti korisniku leasinga naknadni razumni rok za ispunjenje obaveza. Ugovor o leasingu ostaje na snazi ako korisnik leasinga plati iznos dužne naknade prije nego mu je dostavljena obavijest o raskidu ugovora. Član 55. Efekti raskida ugovora o leasingu i naknada štete (1) Davalac leasinga koji raskine ugovor o leasingu iz razloga utvrđenih članom 54., st. (1) i (2) ima pravo na povrat predmeta leasinga, kao i pravo na naknadu štete. (2) Ugovorom o leasingu može se predvidjeti način na koji će se izračunati visina naknade štete, koja ne može prelaziti interese ispunjena ugovora. (3) Raskidom ugovora iz stava (1) ovog člana korisnik leasinga gubi pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga, a plaćene leasing naknade neće se smatrati plaćanjem predmeta leasinga i ne daju pravo korisniku leasinga na dio vlasništva nad predmetom leasinga. Član 56. Prestanak ugovora o leasingu (1) Ugovor o leasingu prestaje: a) istekom roka na koji je zaključen, b) prijenosom prava vlasništva sa davaoca leasinga na korisnika leasinga, c) otkupom predmeta leasinga, d) raskidom ugovora o leasingu, e) uništenjem predmeta leasinga usljed djelovanja više sile, i f) iz drugih razloga u skladu sa propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana davalac leasinga je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o leasingu podnijeti zahtjev za brisanje upisanih prava iz nadležnog registra. Član 57. Povrat posjeda nad predmetom leasinga (1) Davalac i korisnik leasinga mogu u formi notarski obrađene isprave pred notarom zaključiti poravnanje u kojem će se sporazumjeti da u slučaju neplaćanja leasing naknade od korisnika leasinga po dospijeću u skladu sa ugovorom, korisnik leasinga pristaje na neposredno izvršenje zahtjeva na predaju predmeta laesinga. (2) Ako korisnik leasinga ne ispuni obavezu plaćanja leasing naknade po dospijeću u skladu sa ugovorom i davaocu leasinga ne preda dobrovoljno predmet leasinga, davalac leasinga može zahtijevati izvršni otpravak isprave iz stava (1) ovog člana i nadležnom sudu podnijeti prijedlog za izvršenje zahtjeva za predaju predmeta leasinga davaocu lasinga u posjed. (3) Nadležni sud je obavezan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) Postupak oduzimanja predmeta leasinga provodi se u roku od tri dana od dana donošenja rješenja o izvršenju. (5) Protiv rješenja o izvršenju korisnik leasinga može u roku od tri dana od dana prijema rješenja uložiti prigovor da je izvršio obaveze isplate o čemu mora podnijeti pismene dokaze. (6) Prigovor iz stava (5) ovog člana ne odlaže izvršenje. (7) O prigovoru odlučuje nadležni sud u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak. (8) Na postupak za povrat posjeda nad predmetom leasinga primjenjuje se zakon kojim se uređuje izvršni postupak, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. DIO ČETVRTI - REGISTRACIJA PREDMETA LEASINGA Član 58. Registri (1) Ako je predmet leasinga nepokretna stvar, pravo vlasništva na predmetu leasinga i prava na osnovu ugovora o leasingu nad predmetom leasinga upisuju se u skladu sa propisima kojima su uređeni upisi prava na nekretninama. (2) Ako je predmet leasinga pokretna stvar, registracija prava na osnovu ugovora o leasingu (posebno vlasničko pravo) vrši se u Registru zaloga u skladu sa propisima kojima se uređuje registracija zaloga. (3) Ako je predmet leasinga pokretna stvar za koju je posebnim zakonom propisana godišnja registracija, kao npr. motorna vozila, registracija prava vlasništva vrši se u skladu sa zakonom koji definira registraciju vlasništva nad vozilima. Član 59. Obaveza upisa (1) Ako je predmet leasinga pokretna stvar, davalac leasinga je dužan podnijeti zahtjev za registraciju prava na osnovu ugovora o leasingu (posebno vlasničko pravo) te ostalih podataka iz ugovora o leasingu u skladu sa propisima kojima se uređuje registracija zaloga u roku od sedam dana od isporuke. (2) Ako su u pitanju nepokretne stvari, davalac usluga leasinga je dužan podnijeti zahtjev za uknjižbu prava vlasništva i prava iz ugovora o leasingu u roku od 30 dana od ispunjenja svih uvjeta za uknjižbu. (3) Zahtjev za promjenu ili brisanje podataka iz st. (1) i (2) ovog člana iz nadležnog registra davalac leasinga je dužan podnijeti u roku od 15 dana od dana nastupanja činjenica koje su tu promjenu ili brisanje podataka uvjetovale. DIO PETI - UPRAVLJANJE RIZICIMA Član 60. Upravljanje rizicima Leasing društvo mora imati razrađene politike i procedure za identificiranje, mjerenje i praćenje rizika kojima je izloženo u svom poslovanju. Član 61. Propisi o upravljanju, načinu utvrđivanja rezervi i izvještavanju o rizicima Agencija može podzakonskim aktom propisati leasing društvu iz člana 3. ovog Zakona kriterije i način upravljanja rizicima, utvrditi rezerve, uvjete i način upotrebe rezervi, te oblik, način i rokove izvještavanja o upravljanju rizicima. Član 62. Teže kršenje pravila o upravljanju rizikom Leasing društvo teže krši pravila o upravljanju rizikom ako: a) mu je ugrožena likvidnost, b) nije organiziralo poslovanje, odnosno ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te druge administrativne i poslovne evidencije na način da je moguće u bilo kojem trenutku provjeriti posluje li u skladu sa ovim Zakonom, c) ne donese mjere i odredi pravila odgovarajućeg vrednovanja bilansnih i vanbilansnih stavki, odnosno ako te stavke vrednuje suprotno odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu njega, d) obavlja djelatnosti koje prema ovom Zakonu ne smije obavljati, e) krši obavezu pravovremenog i korektnog izvještavanja, određenu ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega, f) zaključuje prividne poslove u namjeri netačnog iskazivanja finansijskog stanja. DIO ŠESTI - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE I REVIZIJA Član 63. Vođenje poslovnih knjiga, dokumentacije i evidencija (1) Leasing društvo obavezno je voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente, te sastavljati i prezentirati finansijske izvještaje u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. (2) Finansijske izvještaje iz stava (1) ovog člana leasing društvo dužno je podnositi nadležnim organima na način i u rokovima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. Član 64. Revizija (1) Leasing društvo dužno je imenovati, uz saglasnost Agencije, vanjskog revizora koji će izvršiti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja i sačiniti revizorski izvještaj u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. (2) Isti vanjski revizor može u istom leasing društvu uzastopno obaviti najviše četiri revizije godišnjih finansijskih izvještaja. (3) Vanjski revizor ne može u istoj poslovnoj godini obavljati reviziju finansijskih izvještaja i pružati konsultantske usluge istom leasing društvu. (4) Leasing društvo obavezno je Agenciji dostaviti godišnji finansijski izvještaj, zajedno sa revizorskim izvještajem, najkasnije pet mjeseci po isteku poslovne godine na koju se izvještaji odnose. Član 65. Ovlaštenja Agencije u vezi sa obavljenom revizijom (1) Revizor je dužan na zahtjev Agencije dati i druga obrazloženja u vezi sa obavljenom revizijom. (2) Agencija može odbiti mišljenje revizora o finansijskim izvještajima i zahtijevati da reviziju obavi drugi ovlašteni revizor na trošak leasing društva kada utvrdi da finansijski izvještaji ne prikazuju istinit i vjeran prikaz finansijskog stanja leasing društva u skladu sa propisima Federacije. DIO SEDMI - NADZOR NAD POSLOVANJEM LEASING DRUŠTVA POGLAVLJE I. NADZOR NAD LEASING DRUŠTVIMA Član 66. Djelokrug nadzora Agencija vrši nadzor nad poslovanjem leasing društava sa sjedištem u Federaciji i svih njegovih podružnica sa sjedištem u Federaciji i izvan Federacije. Član 67. Način vršenja nadzora Agencija vrši nadzor nad poslovanjem leasing društva na sljedeći način: a) praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja i obavijesti leasing društava (posredni nadzor), b) pregledom poslovanja leasing društva (neposredni nadzor), c) izricanjem mjera nadzora u skladu sa ovim Zakonom. Član 68. Posredni nadzor Agencija će podzakonskim aktom propisati činjenice i okolnosti o kojima je leasing društvo dužno izvještavati Agenciju, kao i način i rokove izvještavanja. Član 69. Neposredni nadzor (1) Agencija vrši neposredni nadzor nad leasing društvima radi provjere posluju li leasing društva u skladu sa članom 32. ovog Zakona, ali nije dužna rješavati pojedinačne reklamacije i žalbe lica sa kojima leasing društvo posluje. (2) Nadzor nad poslovanjem leasing društva mogu vršiti i druga nadzorna tijela u skladu sa ovlaštenjima na osnovu zakona u okviru svog djelokruga poslovanja. Član 70. Mjere nadzora Agencija može izreći sljedeće mjere nadzora nad poslovanjem leasing društva: a) otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, b) određivanje dodatnih mjera, c) oduzimanje dozvole, d) pokretanje prekršajnog postupka. POGLAVLJE II. POSTUPAK NADZORA Član 71. Ovlaštena lica (1) Nadzor nad poslovanjem leasing društva provode ovlaštena lica Agencije. (2) Radi vršenja nadzora nad poslovanjem leasing društva, Agencija može ovlastiti vanjskog revizora ili drugo stručno lice. (3) Ovlaštena lica iz stava (2) ovog člana imaju kod vršenja nadzora nad poslovanjem za koje su ovlaštena jednake nadležnosti kao ovlaštena lica Agencije. Član 72. Obim nadzora Nadzor nad poslovanjem leasing društva može obuhvatiti cjelokupno poslovanje (obimna kontrola) ili njegov dio (ciljana kontrola), u skladu sa posebnim propisima Agencije. Član 73. Izvještaji i informacije (1) Agencija može od leasing društva zatražiti informacije o svim poslovima koji su, s obzirom na svrhu pojedinog nadzora, bitne za procjenu postupanja u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima Agencije. (2) Članovi nadzornog odbora, uprave i djelatnici leasing društva dužni su ovlaštenom licu, na njegov zahtjev, dati izvještaje i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora. (3) Agencija može pozvati lica iz stava (2) ovog člana da o poslovima iz stava (1) ovog člana, u roku koji ne smije biti kraći od tri dana, daju usmenu izjavu ili sastave izvještaj u pisanom obliku. Član 74. Uvjeti za vršenje nadzora (1) Leasing društvo dužno je ovlaštenim licima Agencije, na njihov zahtjev, omogućiti vršenje nadzora nad poslovanjem u svom sjedištu, odnosno u drugim prostorijama u kojima obavljaju djelatnosti i staviti im na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu neometano i bez prisutnosti drugih lica vršiti nadzor nad poslovanjem. (2) Agencija je dužna nadzor nad poslovanjem leasing društva izvršiti na način da time ne ometa normalno poslovanje leasing društva u skladu sa predmetom pojedinog nadzora. Član 75. Nadzor nad poslovanjem (1) Leasing društvo dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, omogućiti pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih, odnosno poslovnih evidencija u obimu nužnom za vršenje pojedinog nadzora, odnosno u obimu određenom zakonom kojim se uređuje pojedini nadzor. (2) Leasing društvo dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, predati kompjuterske ispise, odnosno fotokopije poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih, odnosno poslovnih evidencija. Član 76. Obavještenje o nadzoru (1) Agencija leasing društvu dostavlja obavještenje o nadzoru najmanje osam dana prije početka nadzora nad poslovanjem leasing društva. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, ovlašteno lice može obavještenje o nadzoru uručiti prilikom početka nadzora nad poslovanjem. (3) Obavještenje o nadzoru nad poslovanjem mora obuhvatiti predmet nadzora. (4) Agencija može za vrijeme vršenja nadzora poslovanja dopuniti obavještenje o nadzoru nad poslovanjem. Član 77. Nalazi nadzora Nakon obavljenog nadzora nad poslovanjem leasing društva ovlaštena lica Agencije sastavljaju zapisnik o obavljenom nadzoru koji su dužne dostaviti leasing društvu. Leasing društvo ima pravo prigovora na zapisnik o nadzoru. Prigovor se dostavlja Agenciji u roku od osam dana od dana prijema zapisnika. Član 78. Naknada za nadzor Leasing društva dužna su Agenciji plaćati naknadu za obavljanje poslova nadzora u skladu sa tarifom koju propisuje Agencija. POGLAVLJE III. MJERE U OTKLANJANJU NEZAKONITOSTI I NEPRAVILNOSTI Član 79. Rješenje za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti Kada Agencija prilikom vršenja nadzora utvrdi da leasing društvo svoje poslovanje ne obavlja u skladu sa članom 32. ovog Zakona, naložit će rješenjem leasing društvu otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, a može mu naložiti i da poduzme, odnosno da ne poduzima određene radnje. Član 80. Uvjeti i rokovi u rješenju (1) Agencija donosi rješenje iz člana 79. ovog Zakona ako utvrdi sljedeće: a) leasing društvo ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova leasinga, b) leasing društvo obavlja djelatnosti koje prema ovom Zakonu ne smije obavljati, c) leasing društvo krši pravila o upravljanju rizicima, d) leasing društvo krši pravila o vođenju poslovnih knjiga i izradi finansijskih izvještaja, odnosno reviziji finansijskih izvještaja, e) leasing društvo krši obavezu izvještavanja, f) leasing društvo krši pravila o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, g) leasing društvo krši druge odredbe ovog Zakona ili posebnih propisa Agencije, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuje poslovanje leasing društava. (2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana Agencija određuje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Član 81. Sadržaj rješenja Rješenje za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti mora sadržavati: a) tačan opis utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, uz navođenje odredbi zakona koje se ne poštuju, b) rok u kojem nadzirano leasing društvo mora otkloniti nepravilnosti i podnijeti izvještaj o otklanjanju nepravilnosti, c) način otklanjanja nepravilnosti u slučaju kada Agencija naloži nadziranom leasing društvu da nepravilnosti otkloni na određeni način, d) dokumente, odnosno dokaze o otklanjanju nepravilnosti u slučaju kada Agencija naloži da nadzirano leasing društvo predoči određene dokumente odnosno druge dokaze. Član 82. Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti (1) Leasing društvo dužno je u roku koji odredi Agencija rješenjem iz člana 80. stav (2) ovog Zakona otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te Agenciji u roku koji odredi Agencija, dostaviti izvještaj u kojem su opisane mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. (2) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana moraju biti priloženi dokumenti i drugi dokazi iz kojih proizilazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (3) Ako iz izvještaja iz stava (1) ovog člana i priloženih dokaza ne proizilazi da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, odnosno u cilju utvrđivanja tačnosti dostavljene dokumentacije, Agencija može obaviti ponovni pregled poslovanja u obimu potrebnom da bi se utvrdilo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene (kontrola izvršenja naloga). (4) Ako je izvještaj iz stava (1) ovog člana nepotpun, odnosno iz izvještaja i priloženih dokaza ne proizilazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, Agencija će leasing društvu rješenjem naložiti dopunu izvještaja i odrediti rok za dopunu. (5) Ako su rješenjem Agencije određene dodatne mjere iz člana 83. ovog Zakona, odredbe ovog člana, koje se odnose na otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i na izvještaj o uklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnose se i na provođenje dodatnih mjera te na obavještavanje o provođenju dodatnih mjera. Član 83. Dodatne mjere o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti (1) Ako Agencija prilikom vršenja nadzora utvrdi da leasing društvo teže krši pravila o upravljanju rizikom iz člana 62. ovog Zakona, rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti može odrediti i sljedeće dodatne mjere: a) naložiti upravi leasing društva da prihvati plan mjera radi osiguranja solventnosti leasing društva; b) naložiti upravi leasing društva i nadzornom odboru sazivanje skupštine leasing društva te predlaganje odgovarajućih odluka kao što su: 1) odluka o povećanju osnovnog kapitala leasing društva, 2) odluka o povećanju osnovnog kapitala iz dobiti leasing društva, 3) razrješenje člana nadzornog odbora ako svojim radom nanosi ili može nanijeti štetu leasing društvu; c) zabraniti leasing društvu sklapanje novih ugovora o leasingu u pojedinim ili svim poslovima leasinga; d) zabraniti leasing društvu obavljanje poslova leasinga određenim licima; e) zabraniti leasing društvu sklapanje poslova sa pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, licima koja su sa leasing društvom povezana lica u skladu sa posebnim propisom Agencije; f) naložiti upravi leasing društva donošenje ili provedbu mjere radi: 1) poboljšanja postupaka upravljanja rizicima, 2) poboljšanja postupka naplate dospjelih potraživanja leasing društva, 3) ispravnog vrednovanja bilansnih i vanbilansnih stavki, 4) poboljšanja informacionog sistema, 5) druge mjere nužne radi realizacije solventnosti leasing društva; g) zabraniti, odnosno ograničiti leasing društvu raspolaganje imovinom kojom upravlja leasing društvo. (2) Agencija može naložiti nadzornom odboru leasing društva razrješenje dužnosti člana uprave i imenovanje novog člana odnosno novih članova uprave u sljedećim slučajevima: a) leasing društvo nije postupilo u skladu sa rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnosno b) uprava leasing društva nije provela dodatne mjere iz stava (1) ovog člana koje je odredila, odnosno c) leasing društvo ponovo krši obavezu pravovremenog i tačnog izvještavanja, odnosno obavještavanja Agencije ili ometa Agenciju u vršenju nadzora. DIO OSMI - STEČAJ I LIKVIDACIJA Član 84. Stečaj leasing društva Na stečaj leasing društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o stečajnom postupku. Član 85. Likvidacija leasing društva (1) Likvidacija leasing društva provodi se u skladu sa odredbama Zakona o likvidacionom postupku, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (2) Agencija u slučaju pokretanja likvidacionog postupka ukida dozvolu za obavljanje poslova leasing društvu. Član 86. Postavljanje likvidatora Za likvidatora leasing društva može biti postavljeno samo lice koje ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave leasing društva iz člana 30. ovog Zakona. Član 87. Obavještavanje Agencije Likvidator je dužan, ako utvrdi da imovina leasing društva u likvidaciji nije dovoljna za isplatu svih potraživanja vjerovnika, bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome istovremeno obavijestiti Agenciju. DIO DEVETI - PREKRŠAJNE ODREDBE Član 88. Prekršajni postupak Prekršajni postupak pokreće se na sljedeći način: a) izdavanjem prekršajnog naloga, b) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu u slučaju da ne postoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga, u skladu sa Zakonom o prekršajima. Član 89. Izdavanje prekršajnog naloga (1) Prekršajni nalog izdaje lice utvrđeno posebnim propisom Agencije ukoliko ustanovi da je prekršaj utvrđen na jedan od sljedećih načina: a) zapisnički konstatovan od ovlaštenog lica Agencije koje je vršilo nadzor leasing društva, b) podacima koji su dobijeni na osnovu izvještavanja leasing društva, c) podacima koji su dobijeni u postupku izdavanja saglasnosti leasing društvu, d) podacima dobivenim na drugi način i naknadno utvrđenim od ovlaštenog lica Agencije. (2) Prilikom izdavanja prekršajnog naloga može se izreći samo minimalna novčana kazna predviđena ovim Zakonom, osim u slučaju da je počinjeno više prekršaja (sticaj), kada se izriče jedinstvena novčana kazna koja mora biti veća od minimalnog iznosa svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije preći zbir minimalnih utvrđenih kazni. (3) Sud može izreći bilo koju novčanu kaznu propisanu ovim Zakonom. Član 90. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu podnosi lice utvrđeno posebnim propisom Agencije. Član 91. Prekršaji leasing društva (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj leasing društvo koje: a) obavlja djelatnost suprotno odredbama člana 7. ovog Zakona, b) stiče značajan vlasnički interes u drugom pravnom licu suprotno odredbama člana 11. ovog Zakona, c) ne posluje u skladu sa članom 32. ovog Zakona, d) ne postupa u skladu sa čl. 34. i 59. ovog Zakona, e) ne organizira poslovanje i vođenje poslovnih knjiga u skladu sa odredbama člana 63. ovog Zakona, f) prilikom imenovanja i angažiranja vanjskog revizora ne postupi u skladu sa odredbama člana 64. ovog Zakona, g) ne omogući ovlaštenim licima Agencije provođenje nadzora u skladu sa odredbama člana 74. ovog Zakona, h) ne dostavi izvještaj Agenciji u skladu sa odredbama člana 82. ovog Zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj leasing društvo ako: a) prilikom imenovanja članova uprave postupi suprotno odredbama čl. 29. i 30. ovog Zakona, b) članovi uprave leasing društva ne ispunjavanju obaveze u skladu sa odredbama člana 31. ovog Zakona, c) prilikom izbora članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama čl. 24. i 25. ovog Zakona, d) ne učini dostupnim informacije iz člana 33. ovog Zakona, e) ugovor o leasingu nije sastavljen u skladu sa odredbama čl. od 36. do 38. ovog Zakona, f) ne obavijesti dobavljača predmeta leasinga u skladu sa odredbama člana 40. ovog Zakona, g) teže krši pravila o upravljanju rizicima iz člana 62. ovog Zakona, h) ne izvijesti Agenciju u skladu sa odredbama člana 68. ovog Zakona, i) ne dostavi informacije Agenciji u skladu sa odredbama člana 75. ovog Zakona. (3) Odgovorno lice u leasing društvu kaznit će se za prekršaje iz st. (1) i (2) ovog člana, učinjene u njegovom mandatu, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Član 92. Prekršaji banaka (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka koja: a) ugovor o leasingu ne sastavlja u skladu sa odredbama čl. 36. i 37. ovog Zakona, b) ne obavijesti dobavljača predmeta leasinga u skladu sa odredbama člana 40. ovog Zakona. (2) Odgovorno lice u banci kaznit će se za prekršaje iz stava (1) ovog člana, učinjene u njegovom mandatu, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Član 93. Prekršaji ostalih lica (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ili pravno lice koje: a) obavlja poslove leasinga bez dozvole Agencije za obavljanje poslova leasinga, b) ne postupi u skladu sa članom 96. stav (3) ovog Zakona, c) stekne ili poveća značajan vlasnički interes u leasing društvu suprotno odredbama člana 9. ovog Zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana koje je počinilo pravno lice kaznit će se i odgovorno lice koje je bilo u mandatu u pravnom licu kada je prekršaj učinjen, novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00 KM. Član 94. Primjena odredbi Zakona o prekršajima Na prekršaje u poslovima leasinga primjenjuju se odredbe Zakona o prekršajima, samo ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. DIO DESETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 95. Donošenje propisa (1) Agencija je dužna donijeti posebne propise predviđene ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Propisi iz stava (1) ovog člana objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 96. Usklađivanje sa odredbama ovog Zakona (1) Pravna lica koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona obavljaju poslove leasinga i upisana su u sudski registar nastavljaju poslovati kao leasing društva prema ovom Zakonu. (2) Pravna lica iz stava (1) ovog člana dužna su u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti poslovanje prema odredbama ovog Zakona, odnosno od Agencije dobiti dozvolu za obavljanje poslova leasinga. (3) Ako pravna lica iz stava (1) ovog člana ne postupe u roku i na način predviđen odredbama ovog Zakona, dužna su prestati obavljati poslove leasinga i podnijeti prijavu za brisanje djelatnosti leasinga iz sudskog registra. (4) Ugovori o leasingu, kao i svi drugi ugovori koji imaju značaj finansiranja drugih lica sklopljeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi do isteka obaveza iz tih ugovora i ne mogu se produžavati. (5) Ugovori o leasingu zaključeni nakon stupanja na snagu ovog Zakona zaključuju se u skladu sa njegovim odredbama. Odredbe čl. 37. i 38. ovog Zakona primjenjuju se od dana stupanja na snagu posebnih propisa koje u skladu sa odredbama ovih članova donosi Agencija.
Zakon o tržištu vrijednosnih papira FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/08 26.12.2008 SN FBiH 25/17, SN FBiH 109/12 vrijednosni papiri Broj 85 – Stranica 134 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. obavljanje poslova leasinga, a najkasnije po isteku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 1347 Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O TR@I[TU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Progla{ava se Zakon o tr`i{tu vrijednosnih papira koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 14. listopada 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 27. studenoga 2008. godine. Broj 01-02-600/08 23. prosinca 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O TR@I[TU VRIJEDNOSNIH PAPIRA GLAVA I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Predmet Zakona Ovim Zakonom ure|uju se: a) vrijednosni papiri; b) izdavanje vrijednosnih papira; c) poslovi s vrijednosnim papirima i ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira; d) burza i drugo ure|eno javno tr`i{te; e) obveze i ovla{tenja Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine; f) strukovne udruge ovla{tenih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira; g) osiguranja i zabrane u svezi poslova s vrijednosnim papirima; h) objavljivanje i izvje{}ivanje; i i) ovla{tenja Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija) u provo|enju ovoga Zakona. ^lanak 2. Zna~enje pojedinih izraza Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovome Zakonu imaju sljede}e zna~enje: a) "Vrijednosni papir" u smislu ovoga Zakona je prenosiva isprava u nematerijaliziranom obliku - elektronskom zapisu, izdana u seriji na temelju koje se ostvaruju prava prema izdavatelju i vr{i prijenos prava, sukladno zakonu i odluci o izdavanju. b) "Financijski derivati" u smislu ovoga Zakona su izvedeni financijski instrumenti ~ija vrijednost ovisi o cijeni predmeta ugovora, i ~ija su vrsta, koli~ina, kvaliteta i druga svojstva standardizirani i kojima se ovla{teno prometuje. c) "Klasa vrijednosnog papira" ozna~ava sve vrijednosne papire iste vrste iz kojih proistje~u ista prava i obveze. d) "Izdavatelj" je pravna osoba koja na temelju zakona mo`e izdavati vrijednosne papire s ciljem prikupljanja sredstava i koji prema vlasnicima vrijednosnih papira ima obveze nazna~ene u vrijednosnom papiru. e) "Izdavanje vrijednosnih papira" ozna~ava izdavanje vrijednosnih papira javnom i zatvorenom ponudom u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, s ciljem njihove prodaje prvim kupcima. f) "Izdavanje vrijednosnih papira javnom ponudom" je izdavanje u kojem se prodaja vrijednosnih papira vr{i na temelju javnog poziva upu}enog neodre|enom broju osoba putem sredstava javnog informiranja. g) "Izdavanje vrijednosnih papira zatvorenom ponudom" je izdavanje u kojem se poziv za upis i uplatu vrijednosnih papira upu}uje unaprijed poznatim kupcima: institucijskim investitorima, ili dioni~arima ili uposlenicima izdavatelja ili do 20 osoba koje imaju status vanjskih investitora. h) "Investitor" je doma}a ili strana pravna ili fizi~ka osoba koja slobodna sredstva investira u kupnju vrijednosnih papira. i) "Institucijski investitor" je doma}a ili strana pravna osoba, koje posluje kao investicijski fond, mirovinski fond, banka, osiguravaju}e ili reosiguravaju}e dru{tvo ili druga pravna osoba, koja po osnovi svoje registrirane poslovne djelatnosti mo`e procijeniti zna~aj budu}e investicije u vrijednosne papire. j) "Vanjski investitor" ozna~ava doma}u ili stranu fizi~ku ili pravnu osobu koja nije dioni~ar niti uposlenik izdavatelja niti je institucijski investitor. k) "Vlasnik vrijednosnog papira" je osoba na ~ije ime glasi ra~un vrijednosnih papira kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine na kojem je upisan vrijednosni papir, odnosno osoba za ~iji ra~un banka skrbnik ili druga ovla{tena osoba, sukladno Zakonu, dr`i vrijednosne papire. l) "Promet vrijednosnih papira" ozna~ava kupnju i prodaju vrijednosnih papira, kao i svaki drugi pravni posao koji je osnova za prijenos vlasni{tva na vrijednosnom papiru. m) "Ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira" su pravne osobe, koje imaju dozvolu Komisije za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima na na~in propisan odredbama ovoga i drugih zakona. n) "Strukovna udruga ovla{tenih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira" je dobrovoljna udruga ovla{tenih sudionika i drugih osoba koje obavljaju poslove s vrijednosnim papirima i koja funkcionira sukladno Zakonu i svojim pravilima. o) "Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine" (u daljnjem tekstu: Registar) je dioni~ko dru{tvo koje vodi bazu podataka u kojoj se registriraju i ~uvaju podaci o vrijednosnim papirima, te koji obavlja i druge poslove s vrijednosnim papirima sukladno Zakonu. ^lanak 3. Povezane osobe (1) Pod povezanim osobama, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se osobe koje se nalaze u jednom od sljede}ih odnosa: a) pravna osoba i ~lanovi nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju ili drugog tijela imenovanog od skup{tine ili nadzornog odbora te pravne osobe i svaka ovla{tena osoba s imenovanjem u toj pravnoj osobi; b) jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu osobu ili druge osobe, odnosno te osobe su pod kontrolom tre}e osobe; c) supru`nici i srodnici osoba iz to~ki a) i b) ovoga stavka u ravnoj liniji, odnosno u pobo~noj liniji do drugog stupnja srodstva; d) osoba nastupa u ime druge osobe odnosno u njegovo ime nastupa druga osoba. (2) Smatra se da fizi~ka i/ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu u smislu odredbi stavka 1. to~ka b) ovoga ~lanka ako: a) izravno ili neizravno ima 30% i vi{e dionica i/ili udjela; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 135 b) ima pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama pravne osobe na temelju ovla{tenja iz statuta, sporazuma ili drugog pravnog posla; c) ima izravno i/ili neizravno preovla|uju}i utjecaj na vo|enje poslova i dono{enje odluka. GLAVA II. VRIJEDNOSNI PAPIRI ^lanak 4. Vo|enje, ~uvanje i prijenos vrijednosnih papira (1) Vrijednosni papir je u nematerijaliziranom obliku i vodi se, ~uva i prenosi kao elektroni~ki zapis na ra~unu vrijednosnih papira u informacijskom sustavu Registra. (2) Vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i klase daju ista prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograni~enja, tako da bilo koja obveza mo`e biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i klase, a povjeritelj ne mo`e potra`ivati pojedina~no odre|ene vrijednosne papire. ^lanak 5. Ra~un i prava iz vrijednosnog papira (1) Ra~un vrijednosnih papira mo`e glasiti na jednu osobu, na vi{e osoba koje mogu biti vlasnici, odnosno suvlasnici nematerijaliziranih vrijednosnih papira (zajedni~ki ra~un) i na banku skrbnika, sukladno odredbama ovoga Zakona, op}im aktima Komisije i Registra. (2) Prava iz vrijednosnog papira pripadaju njegovom vlasniku, ukoliko nisu prenesena na drugu osobu sukladno Zakonu. ^lanak 6. Vrste vrijednosnih papira (1) Vrijednosnim papirima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se dugoro~ni i kratkoro~ni vrijednosni papiri izdani u seriji. (2) Kratkoro~ni vrijednosni papiri su vrijednosni papiri s rokom dospije}a do godinu dana. (3) Dugoro~ni vrijednosni papiri su dionice i obveznice. (4) Kratkoro~ni vrijednosni papiri su: varanti, blagajni~ki i komercijalni zapisi, trezorski zapisi i certifikati o depozitu. (5) Vrijednosni papiri izdani u seriji su vrijednosni papiri istog izdavatelja, izdani istodobno i koji daju ista prava. (6) Vrijednosni papiri glase na ime. (7) Zakonom i op}im aktima Komisije mogu se odrediti i druge vrste vrijednosnih papira. ^lanak 7. Obilje`ja pojedinih vrijednosnih papira (1) Dionica je vlasni~ki vrijednosni papir kojeg izdaje dioni~ko ili drugo dru{tvo, sukladno odredbama zakona kojim se ure|uje osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak gospodarskih dru{tava i odredbama ovoga Zakona. Dionice iste klase sadr`e ista prava i kada su izdane u razli~itim serijama. (2) Obveznica je du`ni~ki vrijednosni papir koji imatelju daje pravo na naplatu glavnice i kamata, odnosno drugih prihoda sukladno zakonu, odnosno odlukom o izdavanju. Obveznice se mogu izdati prema: na~inu osiguranja prava iz obveznice, roku dospije}a obveze izdavatelja, na~inu ostvarivanja prava na kamatu, prinosu, na~inu ostvarivanja prava na povrat nominalnog iznosa i prema posebnim pravima iz obveznice. (3) Varant za kupnju dionica ili obveznica je vrijednosni papir koji imatelju daje pravo na kupnju dionica, odnosno obveznica budu}ih izdavanja izdavatelja varanta odre|enog dana odnosno u odre|enom razdoblju, po unaprijed odre|enoj ili odredivoj cijeni. (4) Varant izdaje pravna osoba koje mo`e biti izdavatelj dionica odnosno obveznica. (5) Blagajni~ki i komercijalni zapisi su du`ni~ki vrijednosni papiri koji se izdaju radi prikupljanja nov~anih sredstava i koji zakonitom imatelju daju pravo da mu izdavatelj isplati u roku dospije}a odre|eni nov~ani iznos s kamatom. Blagajni~ki zapis mogu izdati banke i druge financijske organizacije, a komercijalni zapisi druge pravne osobe sukladno zakonu. (6) Trezorski zapis je du`ni~ki vrijednosni papir koji mo`e izdavati Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kanton, grad i op}ina u Federaciji, kao i druge razine vlasti u Bosni i Hercegovini, ako je tako predvi|eno njihovim propisima i koji zakonitom imatelju daje pravo da mu izdavatelj isplati u roku dospije}a odre|eni nov~ani iznos s kamatom. (7) Certifikat o depozitu je du`ni~ki vrijednosni papir kojim se izdavatelj obvezuje da }e zakonitom imatelju certifikata u odre|enom roku isplatiti iznos deponiranih nov~anih sredstava s pripadaju}om kamatom. (8) Certifikat o depozitu mogu izdavati banke i druge financijske organizacije. ^lanak 8. Obvezni sastojci vrijednosnog papira Obvezni sastojci vrijednosnog papira su: a) naziv vrste vrijednosnog papira; b) oznaka klase vrijednosnog papira i redni broj izdavanja; c) oznaka vrijednosnog papira u Registru; d) ISIN broj vrijednosnog papira, odnosno druga broj~ana oznaka do uvo|enja ISIN broja; e) naziv, sjedi{te i adresa izdavatelja vrijednosnog papira, jedinstveni identifikacijski broj odnosno druga oznaka i registarski broj u registru izdavatelja vrijednosnih papira kod Komisije; f) nominalni iznos na koji glasi vrijednosni papir; g) ukupna nominalna vrijednost cijelog izdanja; h) podaci o vlasniku vrijednosnog papira i to: naziv, sjedi{te i jedinstveni identifikacijski broj pravne osobe ili ime i prezime i jedinstveni mati~ni broj fizi~ke osobe, odnosno identifikacijski broj za strane fizi~ke i pravne osobe; i) obveze izdavatelja i prava vlasnika vrijednosnih papira i na~in njihovog ostvarivanja; j) mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira; k) imena osoba ovla{tenih za zastupanje izdavatelja; l) drugi elementi odre|eni posebnim zakonom ili op}im aktima Komisije. ^lanak 9. Pravo vlasni{tva (1) Pravo vlasni{tva na vrijednosnom papiru stje~e se upisom vrijednosnog papira kod Registra na ra~un vlasnika vrijednosnog papira. Osnova za stjecanje i prijenos vlasni{tva je pravni posao, odluke vezane za izdavanje vrijednosnih papira, odluka suda, drugog mjerodavnog tijela i zakon. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, kod preuzimanja dioni~kog dru{tva, smatra se da je obveznik provo|enja tendera stekao dionice na dan zaklju~enja pravnog posla kojim je nastala obveza provo|enja tendera po posebnom zakonu. (3) Prava iz vrijednosnog papira stje~u se, ograni~avaju ili prestaju odgovaraju}im upisom kod Registra, a osnova za stjecanje i ograni~enje prava iz vrijednosnog papira je pravni posao, odluka suda ili drugog mjerodavnog tijela, zakon i drugi propis, odnosno op}i akt izdavatelja, kada je to predvi|eno zakonom. ^lanak 10. Pravo vlasni{tva i prijenos vrijednosnih papira (1) Promet vrijednosnih papira je slobodan. (2) Promet vrijednosnih papira mo`e biti ograni~en zakonom ili op}im aktom Komisije, s tim da promet mo`e ograni~iti i izdavatelj, u slu~ajevima predvi|enim zakonom, i vlasnik vrijednosnog papira u korist tre}e osobe. (3) Zabrana prijenosa mo`e biti odre|ena odlukom suda i drugog mjerodavnog tijela, kao i Komisije u slu~ajevima predvi|enim zakonom i op}im aktima Komisije. Broj 85 – Stranica 136 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lanak 11. Prava tre}ih osoba na vrijednosnom papiru Na vrijednosnom papiru tre}e osobe mogu ste}i: a) zalo`no pravo; b) pravo plodou`ivanja; c) pravo otkupa; i d) pravo pre~e kupnje. ^lanak 12. Zalo`no pravo (1) Na vrijednosnom papiru mo`e se zasnovati samo jedno zalo`no pravo. (2) Zalogoprimatelju koji je osiguran zalo`nim pravom na vrijednosnom papiru ne pripadaju prava iz vrijednosnog papira, ako nije druk~ije ugovoreno. (3) Zalo`no pravo se ne mo`e opteretiti podzalogom. ^lanak 13. Ka{njenje zalogodavatelja (1) Kada zalogodavatelj padne u zaka{njenje odnosno ne ispuni tra`binu koju je osigurao zalogom na vrijednosnom papiru s kojim se prometuje na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu, zalogoprimatelj mo`e prodati zalo`ene vrijednosne papire na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu po proteku roka od osam dana od dana prijama upozorenja du`nika, po cijeni koja je najpovoljnija za zalogodavatelja, pod uvjetom da je to predvi|eno ugovorom kojim se vrijednosni papiri daju u zalog i da je taj ugovor sa~injen u formi notarski obra|ene isprave. (2) Upozorenje mora biti poslano preporu~enom po{iljkom. (3) U slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka sredstva od prodaje vrijednosnih papira, izuzev tro{kova transakcije, prenose se na poseban ra~un notara, iz kojih sredstava se vr{i namirenje sukladno ~lanku 190. stavak 1. Zakona o ovr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 32/03). ^lanak 14. Nalog za prodaju zalo`enih vrijednosnih papira (1) U slu~aju iz ~lanka 13. ovoga Zakona, zalogoprimatelj ovla{tenom sudioniku na tr`i{tu vrijednosnih papira mora uz nalog za prodaju vrijednosnih papira prilo`iti ugovor, kopiju obavijesti i dokaz iz po{te o slanju na ime i adresu iz stavka 1. ovoga ~lanka. (2) Istodobno s prijenosom vrijednosnih papira zbog ispunjenja obveze i prodaje vrijednosnih papira vr{i se brisanje zalo`nog prava. ^lanak 15. Plodou`ivanje (1) Plodou`ivanje na vrijednosnom papiru je pravo tre}e osobe na isplatu dividende, odnosno drugog prava iz vrijednosnog papira. (2) Kada je plodou`ivatelj fizi~ka osoba plodou`ivanje prestaje smr}u plodou`ivatelja, ako pravnim poslom nije odre|en kra}i rok za trajanje plodou`ivanja. (3) U slu~aju da je plodou`ivatelj pravna osoba, pravnim poslom mora biti odre|en rok trajanja plodou`ivanja, koji ne mo`e biti dulji od 30 godina, a ukoliko pravnim poslom nije odre|en rok plodou`ivanja ili je odre|en dulji rok od 30 godina, plodou`ivanje prestaje protekom 30 godina. (4) Plodou`ivanje prestaje i prije proteka roka u slu~aju prestanka pravne osobe plodou`ivatelja. ^lanak 16. Pravo otkupa (1) Pravo otkupa je jednostrano ovla{tenje koje se stje~e zaklju~enjem ugovora o kupoprodaji vrijednosnih papira izme|u vlasnika vrijednosnih papira, banke kao prodavatelja, i imatelja prava otkupa kao kupca predmetnih vrijednosnih papira, za odre|enu cijenu na odre|eni dan ili u odre|enom vremenskom razdoblju, s tim da rok za ostvarenje otkupa ne mo`e biti dulji od trajanja prava na otkup. (2) Uvjet za pravovaljanost ugovora iz stavka 1. ovoga ~lanka je da sadr`i ovjeru potpisa ugovornih strana sukladno zakonu. (3) Imatelj prava otkupa preporu~enom po{tanskom po{iljkom obavje{tava vlasnika vrijednosnih papira da vrijednosne papire kupuje po cijeni i u roku odre|enom ugovorom koji je bio temelj za stjecanje prava otkupa. (4) Istodobno s izjavom iz stavka 3. ovoga ~lanka imatelj prava otkupa du`an je platiti cijenu kupnje za vrijednosne papire ili je polo`iti kod suda ili notara. (5) Pravo otkupa nije prenosivo pravnim poslom me|u `ivima. ^lanak 17. Pravo pre~e kupnje (1) U slu~aju ustanovljenog prava pre~e kupnje vlasnik vrijednosnih papira du`an je imatelja ovoga prava obavijestiti o namjeravanoj prodaji vrijednosnih papira i istodobno mu ponuditi da ih kupi po istoj cijeni. (2) Pravo pre~e kupnje ne mo`e se ustanoviti na vrijednosnim papirima iz ~lanka 179. st. 1. i 2. ovoga Zakona, izuzev u slu~ajevima odre|enim tim ~lankom. ^lanak 18. Op}i akt Komisije Komisija bli`e ure|uje na~in zaklju~enja i obvezne elemente pravnih poslova iz ~l. od 15. do 17. ovoga Zakona. ^lanak 19. Registar izdavatelja Komisija vodi registar izdavatelja vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: registar izdavatelja) u koji upisuje, pored podataka odre|enih drugim zakonom, i podatke o izdavatelju i izdavanju, osnovnim podacima o vrijednosnim papirima i temeljnom kapitalu. ^lanak 20. Pravne posljedice upisa u registre Podaci o temeljnom kapitalu izdavatelja postaju pravovaljani danom upisa u registar izdavatelja, a podaci o vrijednosnom papiru postaju pravovaljani i proizvode u~inak prema tre}im osobama danom odgovaraju}eg upisa kod Registra, osim u slu~aju iz ~lanka 9. stavak 2. ovoga Zakona. ^lanak 21. Obveza izdavatelja (1) Izdavatelj je du`an podnijeti Registru nalog za registriranje vrijednosnog papira, u roku od sedam dana od dana prijama rje{enja o upisu u registar izdavatelja kod Komisije, sukladno odredbama ovoga Zakona i propisima Komisije. (2) Pored naloga za registriranje vrijednosnih papira iz stavka 1. ovoga ~lanka, izdavatelj je du`an dati i druge naloge odnosno obavijestiti Registar, sukladno op}im aktima Registra, i o svim promjenama koje se odnose na vrijednosne papire i ostvarivanje prava iz vrijednosnih papira, najkasnije u roku od sedam dana od dana nastanka tih promjena, odnosno prijama rje{enja ili odluke mjerodavnog tijela, ako je promjena nastala na osnovi tog rje{enja odnosno odluke. GLAVA III. IZDAVANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA ODJELJAK A) - OP]E ODREDBE ^lanak 22. Izdavatelj Izdavatelj vrijednosnih papira mo`e biti pravna osoba, sukladno zakonu, te Federacija, kanton, grad i op}ina u Federaciji, kao i druga razina vlasti u Bosni i Hercegovini, ako je tako predvi|eno njihovim propisima. ^lanak 23. Ograni~enja (op}e odredbe) (1) Odlukom o izdavanju vrijednosnih papira ne mo`e se ograni~iti pravo kupnje vrijednosnih papira bilo kojoj osobi, ako to pravo nije ograni~eno zakonom, niti se mo`e davati prednost bilo kojoj osobi. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 137 (2) Pravo pre~e kupnje novih dionica radi zadr`avanja postotka sudjelovanja u ukupnom broju dionica izdavatelja kojeg su dioni~ari imali na dan dono{enja odluke o novom izdavanju, mo`e se isklju~iti samo na na~in i pod uvjetima odre|enim zakonom. (3) Uplata vrijednosnih papira mo`e se vr{iti u novcu ili uno{enjem stvari i prava izra`enih u nov~anoj vrijednosti. (4) Uplata vrijednosnih papira ne mo`e se vr{iti putem kompenzacije, cesije ili drugim vrstama vrijednosnih papira. ^lanak 24. Ograni~enja kod izdavanja obveznica (1) Izdavanje obveznica ne mo`e biti ograni~eno na postoje}e vlasnike vrijednosnih papira izdavatelja niti na povezane osobe s izdavateljem. (2) Obujam izdanja obveznica kod gospodarskih dru{tava ne mo`e prelaziti visinu temeljnog kapitala na dan dono{enja odluke o izdavanju. ODJELJAK B) - IZDAVANJE JAVNOM PONUDOM 1) Provo|enje izdavanja ^lanak 25. Radnje u izdavanju (1) Izdavanje javnom ponudom provodi se na temelju javnog poziva za upis i uplatu vrijednosnih papira. (2) Izdavatelj obavlja javno izdavanje putem burze u slu~ajevima i na na~in koji propi{e Komisija. (3) Postupak izdavanja javnom ponudom vrijednosnih papira obuhva}a: a) dono{enje odluke o izdavanju; b) zaklju~ivanje ugovora izme|u izdavatelja i banke koja obavlja poslove depozitara sa svrhom otvaranja privremenog ra~una za deponiranje uplata po osnovi kupnje vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: banka depozitar); c) zaklju~enje ugovora izme|u izdavatelja i Registra, ako nije ranije zaklju~en; d) podno{enje zahtjeva Komisiji radi dobijanja odobrenja za izdavanje; e) dono{enje rje{enja po zahtjevu izdavatelja; f) objavljivanje prospekta i javnog poziva za upis i uplatu vrijednosnih papira; g) upis i uplatu vrijednosnih papira; h) utvr|ivanje i objavljivanje rezultata izdavanja; i) upis uspjelog izdavanja u registar izdavatelja kod Komisije i upis vrijednosnih papira na ra~une kupaca kod Registra. (4) Izdavanje javnom ponudom du`ni~kih vrijednosnih papira mo`e se provesti kontinuirano ili u tran{ama. ^lanak 26. Odluka o izdavanju (1) Odluka o izdavanju javnom ponudom vrijednosnih papira obvezno sadr`i: a) puni naziv i adresu izdavatelja; b) naziv tijela koje je donijelo odluku; c) datum usvajanja odluke o izdavanju; d) ciljeve investiranja, na~in kori{tenja sredstava koja }e se pribaviti izdavanjem i o~ekivane u~inke investiranja; e) vrstu izdavanja; f) redni broj izdavanja, oznaku vrste i klase vrijednosnih papira; g) broj i nominalnu vrijednost vrijednosnih papira kao i ukupnu vrijednost izdavanja; h) dospije}e i visinu kamate, na~in i rokove za njenu isplatu (u slu~aju izdavanja du`ni~kih vrijednosnih papira); i) ukupan broj i vrijednost do sada izdanih vrijednosnih papira iste klase i iznos registriranog temeljnog kapitala; j) prava i ograni~enja prava sadr`anih u vrijednosnim papirima; k) nositelje, rok i na~in kori{tenja prava pre~e kupnje, ako se izdavanje vr{i uz takvo pravo; l) prodajnu cijenu ili na~in njenog utvr|ivanja i opis na~ina rasporeda vrijednosnih papira ako ih bude upisano vi{e od koli~ine koja se izdaje; m) vrijeme po~etka i okon~anja upisa i uplate i popis mjesta za upis i uplatu; n) kriterij uspje{nosti izdavanja; o) naznaku o zadr`anom pravu izdavatelja na odustajanje od javne ponude vrijednosnih papira prije proteka utvr|enog roka za njihov upis i uplatu, uz naznaku razloga na osnovi kojih mo`e odustati; p) ime, prezime i funkciju ovla{tenih osoba izdavatelja za provo|enje izdavanja vrijednosnih papira; q) druge elemente sukladno op}im aktima Komisije. (2) Osniva~ki akt dioni~kog dru{tva predstavlja i odluku o prvom izdavanju dionica. ^lanak 27. Izdavanje Federacije i drugih razina vlasti (1) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira ~iji je izdavatelj Federacija vr{i se na temelju posebnog zakona. (2) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira ~iji je izdavatelj kanton, grad i op}ina u Federaciji vr{i se na temelju odluke mjerodavnog tijela, sukladno odredbama ovog i drugih zakona. ^lanak 28. Ovla{tenja i obveze depozitara (1) Upis i uplata vrijednosnih papira vr{i se kod banke depozitara, na temelju ugovora zaklju~enog s izdavateljem. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, upis vrijednosnih papira kod izdavanja javnom ponudom koja se obavlja putem burze vr{i se kod ovla{tenog sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira davanjem naloga za kupnju vrijednosnih papira, a uplate se vr{e kod banke depozitara sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira. (3) U slu~aju izdavanja vrijednosnih papira unosom stvari i prava, ugovorom iz stavka 1. ovoga ~lanka regulirat }e se, sukladno op}em aktu Komisije, preuzimanje dokaza o vlasni{tvu nad stvarima i pravima koje su predmet unosa, kao i ~injenice o kojima je banka du`na voditi ra~una, kao {to su pravna identifikacija stvari, vlasni{tvo, tereti na stvarima, sporovima u svezi predmeta uloga i dr. sukladno op}em aktu Komisije. 2) Zahtjev za odobrenje izdavanja ^lanak 29. Podno{enje zahtjeva i prilozi (1) Izdavatelj vrijednosnih papira podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje izdavanja javnom ponudom vrijednosnih papira, najkasnije u roku od 90 dana od dana dono{enja odluke o izdavanju. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga ~lanka podnosi se Komisiji najmanje 60 dana prije dana odre|enog odlukom izdavatelja, za po~etak upisa i uplate vrijednosnih papira. (3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga ~lanka prila`e se sljede}a dokumentacija: a) odluka o izdavanju; b) statut; c) rje{enje suda o upisu izdavatelja u registar dru{tava, za izdavatelje koji podlije`u obvezi upisa u registar dru{tava; d) ugovor izme|u izdavatelja i banke depozitara o otvaranju ra~una za deponiranje uplata; e) ugovor izme|u izdavatelja i Registra; f) financijska i revizijska izvje{}a, sukladno op}im aktima Komisije; g) prijedlog prospekta za izdavanje vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: prospekt); h) dokaz o uplati naknade za rje{avanje zahtjeva za odobrenje izdavanja vrijednosnih papira; Broj 85 – Stranica 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. i) mi{ljenje ili suglasnost tijela mjerodavnog za nadzor poslovanja financijskih organizacija, ako je izdavatelj financijska organizacija; i j) drugo, na tra`enje Komisije. ^lanak 30. Rje{avanje po zahtjevu (1) Ukoliko uz zahtjev za odobrenje izdavanja vrijednosnih papira nije podnesena dokumentacija sukladno ~lanku 29. ovoga Zakona, Komisija donosi zaklju~ak o nedostacima koje je podnositelj zahtjeva du`an otkloniti najdulje u roku od 30 dana od dana prijama zaklju~ka. (2) Komisija }e odbiti zahtjev za izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira ako: a) utvrdi da podaci u zahtjevu i dokumenti prilo`eni uz zahtjev nisu potpuni ili nisu sukladni zakonu i op}im aktima Komisije; b) utvrdi da izdavatelj prikuplja kapital za neku drugu osobu s ciljem izbjegavanja da se ta osoba pojavi kao izdavatelj; c) podnositelj zahtjeva ne otkloni nedostatke sukladno zaklju~ku iz stavka 1. ovoga ~lanka. (3) Komisija }e odbiti zahtjev i u slu~aju ako obujam izdanja izdavatelja nije sukladan ~lanku 24. ovoga Zakona. (4) Komisija je du`na odlu~iti o zahtjevu stranke u roku od 60 dana od dana prijama zahtjeva. ^lanak 31. Rje{enje i odgovornost Komisije (1) Rje{enjem o odobrenju izdavanja vrijednosnih papira Komisija potvr|uje da je izdavatelj postupio sukladno i drugim propisima i da prospekt sadr`i sve elemente utvr|ene zakonom i op}im aktom Komisije. (2) Komisija ne odgovara za istinitost i potpunost podataka koji su bili osnova za dono{enje rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka. 3) Prospekt ^lanak 32. Obveza pripreme prospekta Izdavatelj je du`an pripremiti prospekt koji treba sadr`avati dovoljno informacija da investitor mo`e ocijeniti stanje imovine, obveza, gubitka i dobiti, financijsku poziciju i perspektive izdavatelja, te prava sadr`ana u vrijednosnim papirima na koja se odnosi prospekt. ^lanak 33. Sadr`aj prospekta (1) Prospekt izdavanja javnom ponudom obvezno sadr`i podatke o: a) izdavatelju; b) vrijednosnom papiru koji je predmet izdavanja (oznaka vrste, klase, broja vrijednosnih papira koji je predmet izdavanja i ukupnog broja i prava koja sadr`e); c) cijeni ili na~inu odre|ivanja cijene vrijednosnog papira i opis na~ina rasporeda vrijednosnih papira ako ih bude upisano vi{e od koli~ine koja se izdaje; d) mjestu, na~inu, roku i vremenu upisa i uplate; e) agentu i pokrovitelju, ako se izdavanje vr{i uz posredovanje, te o jamstvu ako se izdavanje vr{i uz jamstvo; f) riziku ulaganja i uzrocima rizika; g) pravu pre~e kupnje, ovla{tenicima i obujmu tog prava, ako je uklju~eno; h) ograni~enju kupnje, obujmu ograni~enja i osobama na koje se odnosi, ako je uklju~eno; i) djelatnosti i poslovanju izdavatelja; j) odgovornim osobama izdavatelja; k) potpisanoj izjavi odgovornih osoba izdavatelja; l) podatke o banci depozitaru izdavatelja: i m) izjavi o investiranju. (2) Izdavatelj mo`e navesti i druge podatke koje smatra bitnim. (3) Sadr`aj prospekta se ne primjenjuje na dioni~ko dru{tvo koje se osniva sukcesivno po odredbama zakona o osnivanju, poslovanju, upravljanju i prestanku gospodarskih dru{tava. (4) Prospekt za izdavanje du`ni~kih vrijednosnih papira obvezno sadr`i i navode o obra~unu kamate, isplati kamate, ka{njenju s isplatom kamate, posljedicama u slu~aju zaka{njenja s isplatom glavnice i kamata i mogu}em prijevremenom otkupu vrijednosnih papira. (5) Izjava odgovornih osoba iz stavka 1. to~ka k) ovoga ~lanka glasi: "Prema na{em uvjerenju i sukladno svim na{im saznanjima i podacima s kojima raspola`emo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta ~ine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobiti, financijskog polo`aja i poslovanja izdavatelja, prava sadr`ana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da ~injenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene." (6) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira ukupne vrijednosti do 100.000,00 KM provodi se uz skra}eni prospekt. ^lanak 34. Odgovornost za sadr`aj prospekta (1) Prospekt potpisuje izdavatelj, odnosno svi ~lanovi uprave i nadzornog odbora ili drugih odgovaraju}ih tijela izdavatelja. Dovoljno je da prospekt potpi{e ~lan ili vi{e ~lanova uprave ili nadzornog odbora, ako su u prospektu navedeni razlozi zbog kojih ostali ~lanovi nisu potpisali. Prospekt mogu potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi ili u pripremi podataka za prospekt. (2) U slu~aju da ~lan uprave i/ili nadzornog odbora izdavatelja odbije potpisati prospekt o izdavanju vrijednosnih papira, du`an je svoje razloge odbijanja pismeno obrazlo`iti, a takvo obrazlo`enje se objavljuje kao sastavni dio prospekta. (3) U slu~aju da osobe iz stavka 2. ovoga ~lanka odbiju dati pismeno obrazlo`enje o razlozima odbijanja potpisivanja prospekta, izdavatelj je du`an tu ~injenicu navesti u prospektu. (4) Za istinitost i potpunost podataka koje sadr`i prospekt neograni~eno odgovaraju izdavatelj i osobe za koje se utvrdi da su se prospektom koristile za prikrivanje ili la`no prikazivanje va`nih ~injenica. (5) Odgovorne osobe iz ~lanka 33. stavak 1. to~ka j), koje su potpisale izjavu, odgovaraju za istinitost i potpunost podataka koje sadr`i prospekt u granicama onoga {to su znali ili mogli znati. ^lanak 35. Izmjena prospekta (1) Ukoliko prije proteka roka za upis i uplatu vrijednosnih papira nastanu nove okolnosti, a od zna~aja su za odluku o investiranju, izdavatelj je du`an objaviti dodatak prospektu s dopunom ili ispravkom podataka, na na~in predvi|en za objavljivanje prospekta. (2) Osoba koja je upisala ili uplatila vrijednosne papire na temelju podataka iz prospekta prije njegove izmjene ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijama izmjena prospekta otka`e upis vrijednosnih papira i zatra`i povrat upla}enog iznosa. (3) Izdavatelj je du`an izvr{iti povrat upla}enog iznosa u roku od tri dana od dana prijama zahtjeva iz stavka 2. ovoga ~lanka. 4) Javni poziv ^lan 36. Sadr`aj i objava (1) Izdavatelj je du`an javni poziv za upis i uplatu vrijednosnih papira objaviti u formi oglasa u najmanje jednom dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije, u kojemu je sadr`an tekst prospekta ili obavijest gdje se prospekt mo`e besplatno Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 139 dobiti, kao i na internet stranici burze ili drugog ure|enog javnog tr`i{ta na koji su uvr{teni ti vrijednosni papiri. (2) Prospekt mora biti dostupan investitorima u sjedi{tu izdavatelja i na svim mjestima na kojima se obavlja upis vrijednosnih papira. (3) Javni poziv iz stavka 1. ovoga ~lanka ne mo`e se objaviti prije prijama rje{enja Komisije o odobrenju izdavanja vrijednosnih papira, a objavljuje se najkasnije u roku od 15 dana od dana prijama tog rje{enja, odnosno tri dana prije po~etka roka za upis. (4) Izdavatelj je obvezan da u roku od tri dana od dana objave dostavi Komisiji dokaz da je javni poziv iz stavka 1. ovoga ~lanka objavljen. (5) Ako izdavatelj ne objavi javni poziv u propisanom roku, prospekt prestaje va`iti i na temelju njega se ne mo`e provesti izdavanje, o ~emu Komisija donosi posebno rje{enje. 5) Upis i uplata ^lanak 37. Rokovi za upis i uplatu (1) Upis vrijednosnih papira mo`e trajati najdulje 90 dana od dana objave javnog poziva. (2) Uplata vrijednosnih papira mo`e trajati najdulje 90 dana, izuzev uplate u obrocima u novcu u kojem slu~aju mo`e trajati najdulje {est mjeseci. ^lanak 38. Rokovi kod izdavanja du`ni~kih vrijednosnih papira Iznimno od ~lanka 37. ovoga Zakona, javna ponuda du`ni~kih vrijednosnih papira koje izdaju banke mo`e trajati do tri godine, sukladno odluci o izdavanju. 6) Okon~anje izdavanja ^lanak 39. Okon~anje prije roka (1) Izdavanje vrijednosnih papira javnom ponudom mo`e biti okon~ano i prije proteka roka za upis i uplatu kada su svi ponu|eni vrijednosni papiri upisani i upla}eni prije proteka objavljenog roka. (2) Izdavatelj mo`e odustati od izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom u slu~aju iz ~lanka 26. stavak 1. to~ka n) ovoga Zakona, o ~emu donosi posebnu odluku koja pored razloga odustanka obvezno sadr`i odredbe o na~inu i roku povrata izvr{enih uplata, koji ne mo`e biti dulji od deset dana od dana dono{enja odluke. (3) Izdavatelj je du`an da odluku o odustajanju od izdavanja javnom ponudom za upis i uplatu vrijednosnih papira dostavi Komisiji i banci depozitaru i objavi sukladno odredbama ~lanka 36. ovoga Zakona, u roku od osam dana od dana njenog dono{enja. ^lanak 40. Uspje{nost izdavanja i izvje{}e banke depozitara (1) Izdavanje vrijednosnih papira javnom ponudom smatra se uspje{nim ako je u roku iz ~lanaka 37. i 38. ovoga Zakona upisan i upla}en iznos koji je odlukom o izdavanju odre|en kao najmanji iznos za uspje{nost izdavanja, ali ne manje od 60% ukupnog broja izdanih vrijednosnih papira predvi|enog odlukom o izdavanju, izuzev izdavanja vrijednosnih papira ukupne vrijednosti do 100.000,00 KM kada je za uspje{nost potrebno uplatiti cjelokupni iznos. (2) Banka depozitar preko koje se vr{i upis i uplata vrijednosnih papira dostavlja Komisiji i izdavatelju pismeno izvje{}e o broju upisanih i upla}enih vrijednosnih papira, najkasnije pet dana od proteka roka za upis i uplatu. (3) Ukoliko je upisan ve}i broj vrijednosnih papira od predvi|enog odlukom o izdavanju, uplata se vr{i, izuzev u slu~aju ostvarivanja prava pre~e kupnje sukladno zakonu, do broja vrijednosnih papira predvi|enog odlukom o izdavanju i prospektom, prema kriterijima predvi|enim odlukom o izdavanju i sukladno op}em aktu Komisije. ^lanak 41. Rje{enje Komisije i objavljivanje izvje{}a (1) Na osnovi izvje{}a banke depozitara iz ~lanka 40. stavak 2. ovoga Zakona, Komisija donosi rje{enje kojim utvr|uje da je izdavanje javnom ponudom uspjelo i odre|uje ukupan broj i iznos prodanih vrijednosnih papira ili izdavanje javnom ponudom progla{ava neuspjelim. (2) Rje{enje iz stavka 1. ovoga ~lanka Komisija je du`na dostaviti izdavatelju i Registru najkasnije u roku od 15 dana od dana prijama izvje{}a banke depozitara. (3) Na temelju rje{enja Komisije o uspjelom izdavanju javnom ponudom iz stavka 1. ovoga ~lanka, izdavatelj je du`an objaviti izvje{}e o ukupnom iznosu i broju upisanih i upla}enih vrijednosnih papira, najkasnije osam dana od dana prijama rje{enja Komisije, a na na~in i u formi propisanoj ~lankom 36. ovoga Zakona, kao i dostaviti izvje{}e burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu radi objave na njihovoj internet stranici. (4) Na temelju rje{enja Komisije kojim je javna ponuda progla{ena neuspjelom, izdavatelj je du`an, na na~in i u roku iz stavka 3. ovoga ~lanka, objaviti podatak o neuspjelom izdavanju, kao i na~in i rok povrata izvr{enih uplata koji ne mo`e biti dulji od 10 dana od dana prijama rje{enja Komisije. (5) Izdavatelj je du`an da u roku od tri dana od dana objavljivanja izvje{}a iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka dostavi Komisiji dokaz o ovoj objavi. ^lanak 42. Prijenos nov~anih sredstava na ra~un izdavatelja Nakon {to je izdavanje vrijednosnih papira progla{eno uspjelim, banka depozitar je du`na da, u roku od tri dana od dana prijama rje{enja iz ~lanka 41. stavak 1. ovoga Zakona, prenese upla}ena nov~ana sredstava na ra~un izdavatelja. ^lanak 43. Vrijednosni papiri izdavanja koje je progla{eno neuspjelim Ponu|eni vrijednosni papiri u izdavanju javnom ponudom koja je progla{ena neuspjelom ne proizvode pravne posljedice, niti mogu biti u pravnom prometu. ^lanak 44. Upis izdavanja u registre Upis izdavanja javnom ponudom u registar Komisije vr{i se sukladno ~lanku 19. ovoga Zakona, a upis vrijednosnih papira u Registar vr{i se sukladno ~lanku 21. ovoga Zakona. 7) Dodatna regulacija ^lanak 45. Op}i akt Komisije Komisija bli`e ure|uje oblik i sadr`aj prospekta, rokove objave dodatka prospektu, obavje{tavanje Komisije i banke depozitara, pravo investitora na odustajanje od upisa, pravo i rokove na povrat upla}enih sredstava, na~in odre|ivanja cijene ovisno o tr`i{noj cijeni vrijednosnih papira i vrsti izdavanja i drugo o izdavanju vrijednosnih papira, sukladno ovom Zakonu. ODJELJAK C) - IZDAVANJE ZATVORENOM PONUDOM ^lanak 46. Odgovaraju}a primjena odredaba zakona Na postupak izdavanja zatvorenom ponudom odgovaraju}e se primjenjuju odredbe ~lanka od 25. do 45. ovoga Zakona, ukoliko posebnim odredbama o ovom izdavanju nije druk~ije odre|eno. ^lanak 47. Odluka o izdavanju Odluka o izdavanju vrijednosnih papira zatvorenom ponudom, pored elemenata iz ~lanka 26. ovoga Zakona, sadr`i i: Broj 85 – Stranica 140 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. a) ime i prezime, odnosno naziv unaprijed poznatih kupaca, izuzev u slu~aju kada se radi o dioni~arima ili uposlenicima izdavatelja, kao i oblik i visinu njihovih uloga; b) na~in dostavljanja prospekta unaprijed poznatim kupcima; c) procijenjenu vrijednost stvari i prava, ukoliko se prihva}aju kao sredstvo uplate i na~in njihovog evidentiranja, ~uvanja i predaje izdavatelju ili vra}anje kupcima u slu~aju neuspjelog izdavanja; d) ograni~enja prijenosa vrijednosnih papira koja su predmet izdavanja, sukladno ~lanku 53. ovoga Zakona; e) kori{tenje prava pre~e kupnje. ^lanak 48. Skra}eni prospekt (1) Izdavanje vrijednosnih papira zatvorenom ponudom vr{i se uz skra}eni prospekt. (2) Sadr`aj i objavljivanje skra}enog prospekta Komisija }e propisati op}im aktom. ^lanak 49. Zahtjev za odobrenje izdavanja (1) Izdavatelj je du`an podnijeti zahtjev Komisiji za odobrenje izdavanja vrijednosnih papira putem zatvorene ponude najkasnije 15 dana prije datuma odre|enog za po~etak upisa i uplate vrijednosnih papira. (2) Uz zahtjev za odobrenje izdavanja vrijednosnih papira putem zatvorene ponude izdavatelj, pored dokumentacije navedene u ~lanku 29. stavak 3. ovoga Zakona, dostavlja i: a) nalaz ili izvje{}e ovla{tenog procjenitelja, ako se uplata vr{i u stvarima ili pravima, a u skra}enom prospektu se navodi na~in procjene vrijednosti stvari i prava; b) ako se uplata vr{i u stvarima ili pravima, dokaz o vlasni{tvu na stvarima i pravima koji su predmet izdavanja, koji dokaz banci depozitaru dostavlja kupac vrijednosnih papira s izjavom da na stvarima nema tereta. ^lanak 50. Rokovi za upis i uplatu Upis i uplata vrijednosnih papira u postupku zatvorene ponude traje najdulje 45 dana od dana po~etka roka za upis i uplatu, odnosno 90 dana u slu~aju ako se radi o zatvorenom izdavanju za uposlenike izdavatelja. ^lanak 51. Izvje{}e banke depozitara Banka depozitar izdavatelja, du`na je da Komisiji i izdavatelju dostavi pismeno izvje{}e o rezultatima izdavanja, najkasnije tri dana nakon proteka roka za upis i uplatu, odnosno tri dana nakon dana okon~anja ponude prije utvr|enog roka. ^lanak 52. Uspje{nost izdavanja i upis u registar izdavatelja (1) Izdavanje zatvorenom ponudom smatra se uspje{nom ako je u roku iz ~lanka 51. ovoga Zakona upisano i upla}eno najmanje 90% od ukupnog broja vrijednosnih papira koji su izdani. (2) Na temelju izvje{}a banke depozitara o rezultatima izdavanja i prijave izdavatelja, Komisija vr{i odgovaraju}i upis u registar izdavatelja. ^lanak 53. Ograni~enja u prometu (1) Vrijednosni papiri ste~eni u izdavanju zatvorenom ponudom ne mogu se prodavati, zalagati ili na drugi na~in otu|ivati u razdoblju od jedne godine od dana upisa u Registar, osim: a) naslje|ivanjem i u drugim slu~ajevima predvi|enim zakonom; b) izdavatelju, kada je to dozvoljeno zakonom; c) postoje}im dioni~arima; d) ukoliko se vrijednosni papiri iste klase izdaju putem javne ponude, nakon odobrenja tog izdavanja od Komisije. (2) Registar mo`e izvr{iti prijenos vrijednosnih papira samo pod uvjetima iz stavka 1. ovoga ~lanka. ODJELJAK D) - POSEBNA IZDAVANJA 1) Izdavanje bez odobrenja Komisije ^lanak 54. Slu~ajevi u kojima nije potrebno odobrenje Komisije (1) Izdavatelj mo`e izdavati vrijednosne papire bez prethodnog odobrenja Komisije, u sljede}im slu~ajevima: a) kada su izdavatelji Bosna i Hercegovina i Federacija; b) prilikom simultanog osnivanja dioni~kog dru{tva sukladno zakonu kojim se regulira osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak gospodarskih dru{tava; c) kada se dividenda ispla}uje izdavanjem novih dionica ili u slu~aju pove}anja nominalne vrijednosti dionica sukladno zakonu i statutu izdavatelja; d) izdavanje po osnovi pretvaranja zamjenljivih obveznica u dionice, i u e) drugim slu~ajevima odre|enim zakonom i op}im aktom Komisije. (2) U slu~aju izdavanja iz stavka 1. ovoga ~lanka, izdavatelj je du`an o izdavanju obavijestiti Komisiju u roku od sedam dana od dana dono{enja odluke. (3) U slu~aju iz stavka 1. to~ka c) ovoga ~lanka izra|uje se skra}eni prospekt koji se objavljuje i ima sadr`aj sukladno ~lanku 48. stavak 2. ovoga Zakona. 2) Izdavanje vrijednosnih papira radi konverzije, spajanja, podjele i denominacije ^lanak 55. Na~in provo|enja Konverzija i denominacija vrijednosnih papira, spajanje i podjela dionica vr{i se na osnovi odluke izdavatelja i odobrenja Komisije, i uz skra}eni prospekt koji se objavljuje i ima sadr`aj sukladno ~lanku 48. stavak 2. ovoga Zakona. ^lanak 56. Definicija (1) Konverzija je povla~enje svih vrijednosnih papira jedne klase i istodobno izdavanje novih vrijednosnih papira druge klase. (2) Spajanje dionica je povla~enje svih dionica jedne nominalne vrijednosti i istodobno izdavanje novih dionica iste klase radi zamjene vi{e postoje}ih dionica za jednu novu dionicu s ve}om nominalnom vrijedno{}u. (3) Podjela dionica je povla~enje svih dionica jedne nominalne vrijednosti i istodobno izdavanje novih dionica iste klase radi zamjene jedne postoje}e dionice za vi{e novih dionica s manjom nominalnom vrijedno{}u. (4) Denominacija je povla~enje svih vrijednosnih papira jedne nominalne vrijednosti i istodobno izdavanje novih vrijednosnih papira iste klase, razmjerno smanjenju nominalne vrijednosti. ^lanak 57. Obavje{tavanje i rokovi (1) O konverziji i denominaciji vrijednosnih papira, spajanju i podjeli dionica izdavatelj je du`an obavijestiti vlasnike vrijednosnih papira objavom u jednom dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije ili pojedina~nim obavje{tavanjem svih dioni~ara izdavatelja u roku od osam dana od dana dono{enja odluke. (2) Rok za povla~enje i izdavanje po osnovi konverzije i denominacije vrijednosnih papira, spajanja i podjele dionica odre|uje se odlukom skup{tine izdavatelja, s tim da ne mo`e biti dulji od 60 dana od dana dono{enja odluke. ^lanak 58. Prava dioni~ara (1) Dioni~ar koji nema dovoljno dionica da bi ih u postupku spajanja zamijenio za cijeli broj novih dionica, ima pravo Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 141 kupiti nedostaju}i iznos dionica po cijeni novih dionica ili zahtijevati razliku isplate do nedostaju}eg dijela, u roku koji je odre|en odlukom izdavatelja. (2) Dioni~ar koji nema vrijednosne papire dovoljne vrijednosti da bi ih u postupku konverzije zamijenio za cijeli broj novih vrijednosnih papira, ima pravo kupiti nedostaju}i iznos vrijednosnog papira po cijeni novog vrijednosnog papira, u roku koji je odre|en odlukom izdavatelja. ^lanak 59. Ograni~enja (1) Konverzijom vrijednosnih papira, spajanjem ili podjelom dionica, temeljni kapital izdavatelja ostaje nepromijenjen, izuzev u slu~aju iz ~lanka 58. ovoga Zakona. (2) Konverzija i denominacija vrijednosnih papira, spajanje i podjela dionica, ne mogu se vr{iti nakon pokretanja postupka ste~aja ili likvidacije izdavatelja. (3) Konverzijom i denominacijom vrijednosnih papira, spajanjem i podjelom dionica, prava vlasnika ne mogu biti umanjena. ^lanak 60. Tro{kovi i odgovornost (1) Tro{kove konverzije i denominacije vrijednosnih papira i spajanja i podjele dionica snosi izdavatelj. (2) Za neprovo|enje postupka na na~in i u rokovima utvr|en odredbama ovoga Zakona odgovoran je izdavatelj. ^lanak 61. Op}i akt Komisije Postupak provo|enja konverzije i denominacije vrijednosnih papira, te spajanja i podjele dionica bli`e se ure|uje propisom Komisije. ODJELJAK E) - IZDAVANJE PREMA SJEDI[TU IZDAVATELJA ^lanak 62. Izdavatelj sa sjedi{tem izvan Federacije Na izdavatelja sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini a izvan Federacije, koji izdaje vrijednosne papire na podru~ju Federacije, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavatelja sa sjedi{tem u Federaciji, pod uvjetom da su upisani u registar izdavatelja odgovaraju}e razine vlasti u Bosni i Hercegovini. ^lanak 63. Op}i uvjeti za izdavanje stranog izdavatelja i mjerodavno pravo (1) Strani izdavatelj je pravna osoba koja po propisima dr`ave u kojoj ima sjedi{te mo`e izdavati vrijednosne papire predvi|ene ovim Zakonom i koja po propisima te dr`ave mo`e vr{iti izdavanje vrijednosnih papira u Federaciji. (2) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira stranog izdavatelja mo`e se vr{iti ako strani izdavatelj ima sjedi{te na teritoriju dr`ave s kojom ima zaklju~en ugovor kojim se ure|uje suradnja mjerodavnih tijela za nadzor nad tr`i{tem vrijednosnih papira. (3) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira stranog izdavatelja ne mo`e se vr{iti bez prethodnog odobrenja prospekta koje daje Komisija. (4) Na izdavanje i vrijednosne papire stranog izdavatelja, kao i sve odnose vezane za te vrijednosne papire na tr`i{tu, isklju~ivo se primjenjuje pravo Bosne i Hercegovine odnosno Federacije. ^lanak 64. Poseban uvjet (1) Strani izdavatelj mo`e izdavati vrijednosne papire u Federaciji samo posredstvom ovla{tenog sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira za obavljanje poslova agenta. (2) Ovla{teni sudionik iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja u ime i za ra~un stranog izdavatelja sve radnje u postupku izdavanja vrijednosnih papira ^lanak 65. Zahtjev za odobrenje prospekta (1) Zahtjev za odobrenje prospekta vrijednosnih papira u ime stranog izdavatelja podnosi ovla{teni sudionik iz ~lanka 64. ovoga Zakona. (2) Uz zahtjev se obvezno prila`e: a) ugovor izme|u stranog izdavatelja i ovla{tenog sudionika iz stavka 1. ovoga ~lanka o obavljanju poslova agenta, b) ovjereni prijevod prospekta. (3) Bli`e uvjete i postupak davanja odobrenja za prospekt stranog izdavatelja ure|uje Komisija. ^lanak 66. Izdavanje na stranom tr`i{tu (1) Izdavatelj sa sjedi{tem u Federaciji koji na stranom tr`i{tu namjerava izdavati vrijednosne papire du`an je prethodno objaviti podatke o namjeravanom izdavanju u najmanje jednom dnevnom listu koji izlazi na podru~ju Federacije i o tome obavijestiti Komisiju, a nakon okon~anja izdavanja podnijeti zahtjev iz ~lanka 21. ovoga Zakona. (2) U roku od osam dana od dana okon~anja izdavanja iz stavka 1. ovoga ~lanka izdavatelj je du`an objaviti podatke o broju upisanih i upla}enih vrijednosnih papira na na~in iz stavka 1. ovoga ~lanka i o tome obavijestiti Komisiju. GLAVA IV. POSLOVI S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I OVLA[TENI SUDIONICI NA TR@I[TU VRIJEDNOSNIH PAPIRA ODJELJAK A) - OP]E ODREDBE 1) Vrste poslova i ovla{tenih sudionika ^lanak 67. Poslovi s vrijednosnim papirima (1) Poslovi s vrijednosnim papirima su: a) brokerski poslovi; b) dilerski poslovi; c) poslovi podr{ke tr`i{tu - market making; d) poslovi upravljanja portfeljem; e) poslovi agenta izdavanja; f) poslovi pokrovitelja izdavanja; g) poslovi investicijskog savjetovanja; h) poslovi skrbni{tva nad vrijednosnim papirima; i) poslovi depozitara. (2) Poslovi s vrijednosnim papirima su i poslovi povezivanja ponude i tra`nje (burza i drugo ure|eno javno tr`i{te) i registracija i ~uvanje vrijednosnih papira, i obra~un i poravnanje (poslovi Registra). ^lanak 68. Ovla{teni sudionici (1) Ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira u smislu ovoga Zakona su: a) profesionalni posrednici, i b) banke koje obavljaju poslove iz ~lanka 67. ovoga Zakona. (2) Ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira su i burza i drugo ure|eno javno tr`i{te i Registar, kao i dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi, ~ije se osnivanje i poslovanje ure|uje posebnim zakonom. (3) Poslove iz ~lanka 67. ovoga Zakona, za koje je to odre|eno ovim Zakonom i op}im aktom Komisije, mogu obavljati samo brokeri, investicijski menad`eri i investicijski savjetnici koji su uposlenici profesionalnih posrednika i banke koja obavlja poslove s vrijednosnim papirima i koja je dobila dozvolu Komisije za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. ^lanak 69. Profesionalni posrednik (1) Profesionalni posrednik je gospodarsko dru{tvo, organizirano kao dioni~ko ili dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u, sa sjedi{tem u Federaciji, koje ima dozvolu Broj 85 – Stranica 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. Komisije za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ka od a) do g) ovoga Zakona. (2) Banka mo`e obavljati poslove iz ~lanka 67. ovoga Zakona kada, nakon pribavljene dozvole Komisije za svaki pojedini posao, upi{e ove poslove kao djelatnost u sudski registar. (3) Komisija vodi registar profesionalnih posrednika za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. (4) Profesionalni posrednik ne mo`e imati drugu djelatnost osim poslova s vrijednosnim papirima za koje je dobio dozvolu Komisije. ^lanak 70. Obavljanje poslova s vrijednosnim papirima od banke Banka mo`e obavljati poslove s vrijednosnim papirima pod uvjetom: a) da za to ima poseban organizacijski dio, kadrovski osposobljen i tehni~ki opremljen; b) da ima otvoren poseban namjenski ra~un; c) da u poslovnim knjigama osigura posebnu evidenciju i podatke o poslovanju tog organizacijskog dijela; d) da ima imenovanog rukovoditelja organizacijskog dijela. ^lanak 71. Primjena odredbi zakona Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslovanje profesionalnog posrednika primjereno se primjenjuju i na banke koje obavljaju poslove s vrijednosnim papirima (u daljnjem tekstu: profesionalni posrednik). 2) Temeljni kapital i drugi uvjeti ^lanak 72. Nov~ani iznos temeljnog kapitala (1) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke a) i g) ovoga Zakona (brokerski poslovi i poslovi investicijskog savjetovanja) nov~ani dio temeljnog kapitala profesionalnog posrednika ne mo`e biti manji od 250.000,00 KM. (2) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke. d) i e) ovoga Zakona (poslovi upravljanja portfeljem i poslovi agenata izdavanja) nov~ani dio temeljnog kapitala profesionalnog posrednika ne mo`e biti manji od 300.000,00 KM. (3) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke b) i c) ovoga Zakona (dilerski poslovi i poslovi podr{ke tr`i{tu) nov~ani dio temeljnog kapitala profesionalnih posrednika ne mo`e biti manji od 500.000,00 KM. (4) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ka f) ovoga Zakona (poslovi pokrovitelja izdavanja) nov~ani dio temeljnog kapitala profesionalnog posrednika ne mo`e biti manji od 800.000,00 KM. (5) Ukoliko profesionalni posrednik obavlja vi{e poslova osigurava kapital prema najvi{em propisanom iznosu poslova koje obavlja. (6) Najmanji iznos nov~anog dijela temeljnog kapitala za burzu i drugo ure|eno javno tr`i{te odre|en je odredbama ovoga Zakona, a za Registar i banke posebnim zakonom. ^lanak 73. Zajedni~ko ispunjavanje uvjeta u pogledu temeljnog kapitala (1) Profesionalni posrednik koji ne ispunjava uvjet u pogledu iznosa nov~anog dijela temeljnog kapitala za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke e) i f) ovoga Zakona, mo`e na temelju ugovora s drugim profesionalnim posrednikom, podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje navedenih poslova za odre|eno izdavanje vrijednosnih papira. (2) Komisija izdaje dozvolu iz stavka 1. ovoga ~lana ako ugovorne strane zajedno ispunjavaju uvjet nov~anog dijela temeljnog kapitala za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke e) i f) ovoga Zakona. ^lanak 74. Uskla|ivanje sredstava i obveza (1) Profesionalni posrednik je du`an, radi osiguranja obveza prema povjeriteljima, uskla|ivati svoja teku}a sredstva i obveze. (2) Uskla|ivanje iz stavka 1. ovoga ~lanka izra`ava se pokazateljem neto teku}ih sredstava, koji predstavlja koli~nik ukupnih teku}ih sredstava i ukupnih kratkoro~nih obveza profesionalnog posrednika. (3) Pokazatelj neto likvidnih sredstava brokerskog dru{tva ne mo`e biti manji od 1,00 (jedan). (4) Profesionalni posrednik je du`an dnevno ispunjavati obveze iz st. 2 i 3. ovoga ~lanka, a Komisiju mjese~no izvje{}ivati o izra~unu pokazatelja neto likvidnih sredstava. (5) Komisija bli`e ure|uje na~in izra~unavanja i uskla|ivanja pokazatelja neto likvidnih sredstava i izvje{}ivanja Komisije. ^lanak 75. Uposleni s va`e}om dozvolom Profesionalni posrednik mo`e obavljati poslove s vrijednosnim papirima iz ~lanka 67. stavak 1. ovoga Zakona samo ako ima uposlena najmanje dva brokera s va`e}om dozvolom, poslove iz to~ke d) mo`e obavljati samo ako, pored dva brokera s va`e}om dozvolom, ima uposlenog jo{ najmanje jednoga investicijskog menad`era s va`e}om dozvolom, odnosno investicijskog savjetnika za poslove iz to~ke g). ^lanak 76. Sudjelovanje u temeljnom kapitalu i tijelima profesionalnih posrednika (1) Ista pravna ili fizi~ka osoba sama ili s povezanim osobama ne mo`e imati dionice ili udjele u vi{e profesionalnih posrednika. (2) Profesionalni posrednik ne mo`e sam i/ili s povezanim osobama imati dionice ili udjele drugog profesionalnog posrednika i banke koja obavlja poslove s vrijednosnim papirima. (3) ^lan nadzornog odbora ili uprave i uposleni kod profesionalnog posrednika ne mo`e istodobno biti ~lan nadzornog odbora ili uprave ili obavljati poslove kod drugog profesionalnog posrednika. (4) Profesionalni posrednik du`an je pismeno izvje{}ivati Komisiju o promjenama u strukturi kapitala i izravnim ili neizravnim odnosima vlasni{tva s drugim pravnim osobama u roku od osam dana od dana nastanka tih promjena. 3) Op}i akti ^lanak 77. Pravila poslovanja i drugi op}i akti (1) Profesionalni posrednik, pored drugim zakonom predvi|enih, donosi i akte kojim ure|uje: a) na~in i uvjete obavljanja poslova, me|usobna prava i obveze profesionalnog posrednika i njegovih klijenata i druga pitanja o radu profesionalnog posrednika (u daljnjem tekstu: pravila poslovanja); b) uvjete i na~in funkcioniranja interne kontrole; i c) tarifu naknada. (2) Komisija bli`e ure|uje sadr`aj i na~in objavljivanja akata iz stavka 1. ovoga ~lanka. (3) Komisija daje suglasnost na akte iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i na sve izmjene i dopune tih akata. 4) Odnos prema klijentima i sukob interesa ^lanak 78. Pa`nja u obavljanju poslova i tretman klijenata (1) Profesionalni posrednik u obavljanju poslova s vrijednosnim papirima du`an je prvenstveno se rukovoditi interesima klijenta, tako da ih stavlja ispred vlastitih interesa. (2) Profesionalni posrednik, njegovi ~lanovi uprave, nadzornog odbora, brokeri, investicijski menad`eri i savjetnici i ostali uposleni kod profesionalnog posrednika, du`ni su pri Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 143 obavljanju poslova s vrijednosnim papirima u svemu voditi ra~una o interesima klijenta i postupati s pozorno{}u dobrog stru~njaka. (3) Profesionalni posrednik je du`an u svom poslovanju po{tivati na~elo jednakog tretmana klijenata. ^lanak 79. Stjecanje i prijenos vrijednosnih papira (1) Osobe iz ~lanka 78. stavak 2. ovoga Zakona du`ne su da, u roku od pet dana od dana stjecanja odnosno prijenosa na drugu osobu, prijave profesionalnom posredniku svako stjecanje, odnosno prijenos na drugu osobu vrijednosnih papira ili udjela u povezanim pravnim osobama s profesionalnim posrednikom, uklju~uju}i podatke o koli~ini, cijeni i datumu transakcije. (2) Prijave iz stavka 1. ovoga ~lanka profesionalni posrednik je du`an unijeti u posebni registar. (3) Sadr`aj, na~in vo|enja, rokovi ~uvanja i dostupnost podataka registra iz stavka 2. ovoga ~lanka propisuje i nadzire Komisija. ^lanak 80. Sukob interesa (1) Profesionalni posrednik du`an je odmah po prijamu naloga za izvr{enje posla pismeno obavijestiti klijenta o postojanju sukoba interesa klijenta s interesima tog profesionalnog posrednika. (2) Profesionalni posrednik du`an je nadoknaditi {tetu klijentu proisteklu iz toga {to ga nije obavijestio o postojanju sukoba interesa, sukladno stavku 1. ovoga ~lanka. (3) Profesionalni posrednik du`an je naknaditi {tetu koju njegov klijent pretrpi zbog neizvr{avanja ili neodgovaraju}eg izvr{avanja naloga klijenta. ^lanak 81. Informiranje klijenta Profesionalni posrednik du`an je klijenta upoznati sa svim okolnostima koje su potrebne radi dono{enja odluke o kupnji, odnosno prodaji ili u pogledu drugih poslova s vrijednosnim papirima, a naro~ito dati to~ne informacije o ponudi, tra`nji, prometu i kretanju cijena vrijednosnih papira. ^lanak 82. ^uvanje podataka (1) ^lanovi uprave, nadzornog odbora, brokeri i drugi uposleni kod profesionalnog posrednika, du`ni su ~uvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na ra~unima vrijednosnih papira klijenta, poslovima koje obavljaju za klijenta, kao i druge podatke i ~injenice za koje saznaju u svezi s obavljanjem poslova s vrijednosnim papirima za klijenta. Ovi podaci smatraju se poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, priop}avati niti omogu}avati tre}im osobama njihovo kori{tenje. (2) Podaci iz stavka 1. ovoga ~lanka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvr{avanju svojih ovlasti, sukladno ovim ili drugim zakonom, zahtijevaju Komisija, burza ili drugo ure|eno javno tr`i{te, pravosudna i tijela uprave ili kada njihovo objavljivanje pismeno odobri klijent. 5) Postupanje u obavljanju poslova ^lanak 83. Ugovor o obavljanju poslova i ra~un za nov~ana sredstva (1) Profesionalni posrednik je du`an, prije prijama prvog naloga klijenta, s klijentom zaklju~iti pisani ugovor, kojim se reguliraju njihova me|usobna prava i obveze u obavljanju poslova profesionalnog posrednika, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih propisa. Pri zaklju~ivanju ugovora profesionalni posrednik je du`an predati ili na pouzdan na~in upoznati klijenta s pravilima poslovanja. (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga ~lanka obvezno sadr`i odredbu da su pravila poslovanja profesionalnog posrednika sastavni dio tog ugovora, kao i izjavu klijenta da su mu prije zaklju~enja ugovora bila dostupna pravila poslovanja i da je upoznat s njihovim sadr`ajem. (3) Profesionalni posrednik je du`an klijente obavijestiti o promjeni pravila poslovanja prije njihovog stupanja na snagu. (4) Komisija bli`e ure|uje obvezne elemente ugovora izme|u profesionalnog posrednika i klijenta iz stavka 1. ovoga ~lanka. (5) Profesionalni posrednik je du`an kod banke otvoriti poseban ra~un za nov~ana sredstva klijenata. (6) Sredstva na ra~unu klijenata nisu vlasni{tvo profesionalnog posrednika, ne ulaze u njegovu imovinu, niti u likvidacijsku ili ste~ajnu masu, niti se mogu koristiti za izmirenje tra`bina povjeritelja profesionalnog posrednika. ^lanak 84. Nalog (1) Nalog je jednostrana izjava volje klijenta upu}ena profesionalnom posredniku da u svoje ime i za ra~un klijenta obavi odre|eni posao s vrijednosnim papirima. (2) Nalog se smatra prihva}enim upisom u knjigu naloga, pod uvjetima iz ovog Zakona, drugih propisa i ugovora iz ~lanka 83. stavak 1. ovoga Zakona. (3) Profesionalni posrednik je du`an izvr{iti naloge prema zahtjevima odnosno instrukcijama klijenta, a po redosljedu iz knjige naloga. (4) Profesionalni posrednik du`an je klijentu izdati potvrdu o prijamu naloga. (5) Klijent mo`e opozvati, a profesionalni posrednik otkazati nalog prije njegova izvr{enja i to za neizvr{enu koli~inu. ^lanak 85. Knjiga naloga (1) U obavljanju poslova s vrijednosnim papirima profesionalni posrednik du`an je voditi knjigu u koju upisuje naloge i opozive naloga (u daljnjem tekstu: knjiga naloga), koja obvezno sadr`i i: a) datum, sat, minut i na~in prijama naloga; b) naziv i sjedi{te klijenta pravne osobe, s imenom i prezimenom ovla{tene osobe koja je dala nalog, ili ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja i jedinstveni mati~ni broj gra|anina za fizi~ku osobu kao klijenta; c) oznaku vrijednosnog papira na koji se odnosi nalog; d) instrukcije za izvr{avanje naloga: cijena, ograni~enje cijene, rok va`enja naloga i drugo; e) naznaku zadr`anog prava opoziva naloga i rok otkaza; i f) datum, vrijeme i na~in izvr{enja naloga. (2) Nalozi i opozivi odnosno otkazi naloga upisuju se u knjigu naloga kronolo{kim redom prijama i ozna~avaju odgovaraju}im posebnim rednim brojem. (3) Podaci u knjizi naloga i nalogu moraju u svakom trenutku biti istovjetni. (4) Knjiga naloga se mora ~uvati najmanje pet godina nakon proteka poslovne godine na koju se odnosi. (5) Komisija bli`e ure|uje dodatne elemente i na~in vo|enja knjige naloga. (6) Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, za poslove investicijskog savjetnika i depozitara ne vodi se knjiga naloga nego posebna evidencija, ~iji sadr`aj i na~in vo|enja bli`e ure|uje Komisija. ^lanak 86. Odbijanje naloga (1) Profesionalni posrednik je du`an odbiti: a) prijam naloga za kupnju kada utvrdi da na ra~unu klijenta nema dovoljno sredstava za izmirenje njegovih obveza koje bi nastale po osnovi izvr{enja naloga za kupnju vrijednosnih papira; b) prijam naloga za prodaju kada utvrdi da na ra~unu vrijednosnih papira klijenta nema dovoljno vrijednosnih papira koji su predmet naloga; Broj 85 – Stranica 144 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. c) prijam naloga za kupnju, odnosno prodaju vrijednosnih papira kad utvrdi da bi izvr{enjem takvog naloga bile prekr{ene odredbe ovoga Zakona o zabrani manipuliranja cijenama vrijednosnih papira i kori{tenja povla{tenih informacija, odnosno u~injeno drugo djelo ka`njivo po zakonu kao kazneno djelo ili prekr{aj; d) prijam naloga za kupnju, odnosno prodaju vrijednosnih papira kad je rok za predaju tog naloga radi njegovog izvr{enja protekao; e) prijam naloga za izvr{enje odre|enog posla s vrijednosnim papirima koji nije sukladan zakonu i drugim propisima; f) u drugim slu~ajevima predvi|enim zakonom i op}im aktima Komisije. (2) Komisija ure|uje uvjete za izuzetke za slu~ajeve iz stavka 1. to~ke a) i b) ovoga ~lanka. ^lanak 87. Izvr{enje obveza (1) Profesionalni posrednik je du`an poduzeti sve potrebne radnje radi izvr{enja nov~anih obveza u svezi s poslovima s vrijednosnim papirima i prijenosom vrijednosnih papira sukladno zakonu, op}im aktima Komisije, op}im aktima Registra, burze i drugog ure|enog javnog tr`i{ta. (2) Profesionalni posrednik je obvezan obavijestiti klijenta o svakom izvr{enom poslu s vrijednosnim papirima, najkasnije narednog radnog dana od dana izvr{enja posla, o ~emu je du`an osigurati odgovaraju}i dokaz. 6) Pozajmljivanje vrijednosnih papira ^lanak 88. Uvjeti za zajam i izvje{}ivanje (1) Profesionalni posrednik mo`e davati i uzimati u zajam vrijednosne papire uz pismenu suglasnost vlasnika tih vrijednosnih papira. (2) Pozajmljeni vrijednosni papiri mogu se prodavati samo po istoj ili vi{oj cijeni u odnosu na cijenu po kojoj se promet tim vrijednosnim papirima obavljao na ure|enom javnom tr`i{tu neposredno prije prodaje pozajmljenih vrijednosnih papira. (3) Profesionalni posrednik je du`an Komisiji dostavljati mjese~na izvje{}a o prodaji pozajmljenih vrijednosnih papira. (4) Komisija ure|uje bli`e uvjete za davanje u zajam i prodaju pozajmljenih vrijednosnih papira i o izvje{}ivanju Komisije o tim poslovima. ODJELJAK B) - OVLA[TENI SUDIONICI 1) Dozvola za obavljanje poslova ^lanak 89. Izdavanje dozvole (1) Dozvolom za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisija utvr|uje vrstu poslova iz ~lanka 67. ovoga Zakona. (2) Dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisija izdaje na neodre|eno vrijeme, po zahtjevu profesionalnog posrednika. (3) Dozvola za profesionalne posrednike va`i do njenog oduzimanja i u slu~ajevima iz ~lanka 95. ovoga Zakona. (4) Profesionalni posrednik je du`an kontinuirano ispunjavati uvjete za stjecanje dozvole, na zahtjev Komisije predo~iti dokaze o ispunjavanju uvjeta, te upla}ivati naknadu za nadzor na na~in i u roku koji odredi Komisija. ^lanak 90. Uvjeti za obavljanje poslova (1) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. ovoga Zakona profesionalni posrednik je du`an osigurati: a) suglasnost Komisije za upis u registar dru{tava kod mjerodavnog suda i na imenovanje ravnatelja profesionalnog posrednika; b) kadrovsku, tehni~ku i organizacijsku osposobljenost za obavljanje poslova; c) odgovaraju}i poslovni prostor; d) dokaze da protiv osniva~a i ~lanova tijela osniva~a, nisu izre~ene mjere sigurnosti zabrane obavljanja poslova s vrijednosnim papirima koje su jo{ na snazi ili nisu nastupile, odnosno vi{e ne traju pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak, odnosno zabranu obavljanja poslova u prometu s vrijednosnim papirima. (2) Pod kadrovskom, tehni~kom i organizacijskom osposobljeno{}u podrazumijeva se posebna i fizi~ki potpuno odvojena materijalna, tehni~ka i kadrovska infrastruktura za odvojeno obavljanje poslova iz ~lanka 67. ovoga Zakona, sukladno odredbama ovoga Zakona i op}im aktima Komisije. (3) Pod odgovaraju}im poslovnim prostorom podrazumjeva se poslovni prostor potreban za nesmetano obavljanje poslova i ispunjavanje uvjeta za smje{taj infrastrukture iz stavka 2. ovoga ~lanka. (4) Komisija mo`e odbiti zahtjev za izdavanje dozvole ukoliko procijeni da bi i pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka izdavanje dozvole bilo {tetno za tr`i{te vrijednosnih papira, odnosno da bi izdavanjem dozvole na bilo koji na~in moglo do}i do ugro`avanja interesa investitora i javnosti na tr`i{tu vrijednosnih papira. (5) U slu~aju iz stavka 4. ovoga ~lanka, Komisija je du`na utvrditi okolnosti i razloge koji upu}uju na to da bi izdavanje dozvole moglo biti {tetno za tr`i{te vrijednosnih papira, odnosno da bi izdavanjem dozvole na bilo koji na~in moglo do}i do ugro`avanja interesa investitora i javnosti na tr`i{tu vrijednosnih papira, i to posebno obrazlo`iti. (6) Komisija daje suglasnost za upis u registar dru{tava kod suda na temelju zahtjeva uz koji se prila`e dokaz o uplati temeljnog kapitala i statut profesionalnog posrednika i istodobno podnosi zahtjev za davanje suglasnosti na imenovanje ravnatelja profesionalnog posrednika. (7) Nakon upisa u registar dru{tava kod suda, profesionalni posrednik podnosi zahtjev za izdavanje dozvole s prilo`enim dokazima o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka i drugih odredbi ovoga Zakona. ^lanak 91. Suglasnost na imenovanje ravnatelja (1) Suglasnost na imenovanje ravnatelja daje se pod uvjetom: a) da ima odgovaraju}u stru~nu spremu i odgovaraju}e iskustvo u obavljanju poslova sukladno op}em aktu Komisije; b) da protiv njega nije potvr|ena optu`nica ili da nije izre~ena nepravomo}na osu|uju}a presuda u Bosni i Hercegovini ili u drugoj dr`avi za kaznena djela protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, imovine, pravosu|a, pravnog prometa, podmi}ivanja i slu`bene i druge odgovorne du`nosti, kaznena djela iz ovog Zakona, te kaznena djela za koja je najmanja propisana kazna zatvora od jedne godine; c) da mu nije izre~ena pravomo}na osu|uju}a presuda za kaznena djela iz to~ke b) ovoga ~lanka, odnosno da vi{e ne traju pravne posljedice osude za ta kaznena djela; d) da protiv njega nije izre~ena mjera sigurnosti u svezi s vr{enjem poslova s vrijednosnim papirima, koja je jo{ na snazi ili nije nastupila. (2) Komisija mo`e odbiti zahtjev za davanje suglasnosti i pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka, sukladno ~lanku 90. st. 4. i 5. ovoga Zakona. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovoga ~lanka odnose se i na rukovoditelja organizacijskog dijela banke iz ~lanka 70. ovoga Zakona. (4) Suglasnost na imenovanje ravnatelja prestaje va`iti u slu~aju: a) da osoba kojoj je data suglasnost u roku od 90 dana ne stupi na du`nost ravnatelja; b) da ravnatelju prestane du`nost ravnatelja, danom prestanka du`nosti; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 145 c) njenog oduzimanja u slu~aju iz ~lanka 254. to~ka a) ovoga Zakona. (5) Rje{enjem o oduzimanju suglasnosti odre|uje se rok u kojem se ne mo`e tra`iti ponovno izdavanje suglasnosti, a koji ne mo`e biti kra}i od jedne godine niti dulji od tri godine od dana dono{enja rje{enja. 2) Obavljanje poslova izvan Bosne i Hercegovine i profesionalni posrednici sa sjedi{tem izvan Federacije ^lanak 92. Obavljanje poslova izvan Bosne i Hercegovine (1) Profesionalni posrednik mo`e obavljati poslove s vrijednosnim papirima iz ~lanka 67. stavak 1. ovoga Zakona izvan Bosne i Hercegovine osnivanjem poslovne jedinice/podru`nice ili pravne osobe sukladno propisima dr`ave u kojoj namjerava obavljati djelatnost. (2) O osnovanoj poslovnoj jedinici/podru`nici ili pravnoj osobi profesionalni posrednik du`an je obavijestiti Komisiju u roku od deset dana od dana ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova prema propisima dr`ave u kojoj }e obavljati te poslove. ^lanak 93. Strani profesionalni posrednik (1) Profesionalni posrednici ~ije je sjedi{te izvan Bosne i Hercegovine, mogu poslovati u Federaciji pod uvjetima predvi|enim propisima Bosne i Hercegovine. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, Komisija }e bli`e urediti uvjete za obavljanje poslova profesionalnih posrednika ~ije je sjedi{te izvan Bosne i Hercegovine, dok se to ne uredi propisima Bosne i Hercegovine. (3) Odredbe ovoga Zakona o poslovanju i nadzoru profesionalnih posrednika, primjenjuju se i na profesionalne posrednike iz stavka 1. ovoga ~lanka. ^lanak 94. Profesionalni posrednik sa sjedi{tem izvan Federacije (1) Profesionalnim posrednicima i bankama, koji obavljaju poslove s vrijednosnim papirima, izdana dozvola za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u Bosni i Hercegovini a izvan Federacije, va`i i na podru~ju Federacije. (2) Profesionalni posrednik iz stavka 1. ovoga ~lanka podnosi Komisiji zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima na podru~ju Federacije. (3) Na profesionalne posrednike iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na profesionalne posrednike sa sjedi{tem u Federaciji, izuzev ako nije druk~ije odre|eno ovim Zakonom. (4) Komisija bli`e ure|uje izdavanja odobrenja za rad i na~in rada profesionalnih posrednika iz stavka 1. ovoga ~lanka. 3) Prestanak va`enja dozvole ^lanak 95. Vrijeme prestanka va`enja dozvole (1) Profesionalnom posredniku dozvola za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima prestaje va`iti danom: a) otvaranja ste~ajnog postupka profesionalnog posrednika; b) otvaranja postupka likvidacije profesionalnog posrednika; c) oduzimanja dozvole za rad banci, sukladno odredbama posebnog zakona; d) upisa u registar dru{tava kod suda, pripajanjem, podjelom i spajanjem profesionalnog posrednika. (2) Kada profesionalni posrednik obavijesti Komisiju o prestanku obavljanja djelatnosti i podnese zahtjev za brisanje iz registra profesionalnih posrednika, Komisija donosi utvr|uju}e rje{enje o prestanku va`enja dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, pod uvjetima iz ovoga Zakona, a profesionalnom posredniku dozvola prestaje va`iti danom dono{enja rje{enja Komisije. ^lanak 96. Ste~aj i likvidacija (1) U postupku ste~aja profesionalnog posrednika ste~ajni upravitelj mo`e ostati kod zaklju~enog ugovora i primljenih naloga, ako je za to dobio suglasnost klijenta. (2) Odluka o otvaranju postupka likvidacije, odnosno ste~aja nad profesionalnim posrednikom dostavlja se Komisiji i Registru u roku od tri dana od dana dono{enja odluke. 4) Nadzor ^lanak 97. Vrste mjera Ako u postupku nadzora profesionalnog posrednika utvrdi nezakonitosti, odnosno nepravilnosti u poslovanju, Komisija mo`e poduzeti jednu ili vi{e mjera: a) zabraniti vr{enje odre|enih radnji ili aktivnosti, odnosno nalo`iti da se utvr|ene nezakonitosti odnosno nepravilnosti otklone u odre|enom roku; b) izre}i javnu opomenu; c) ukinuti suglasnost na imenovanje ravnatelja i dati nalog za pokretanje postupka za imenovanje novog ravnatelja; d) dati nalog za privremenu zabranu raspolaganja sredstvima s nov~anih ra~una i ra~una vrijednosnih papira i drugom imovinom u trajanju do tri mjeseca; e) obustaviti dozvolu za obavljanje svih ili pojedinih poslova s vrijednosnim papirima u trajanju do tri mjeseca; f) oduzeti dozvolu za obavljanje svih ili pojedinih poslova s vrijednosnim papirima; g) poduzeti druge mjere sukladno ovom i posebnim zakonima. ^lanak 98. Obustavljanje dozvole Komisija mo`e obustaviti profesionalnom posredniku dozvolu za obavljanje jednog ili vi{e poslova s vrijednosnim papirima ako: a) prestane ispunjavati uvjete propisane za dobivanje dozvole za obavljanje poslova; b) ne ispunjava uvjete za poslovanje sukladno odredbama ovoga Zakona i op}im aktima Komisije o uskla|ivanju likvidnih sredstava i obveza; c) ne pridr`ava se i ne postupi sukladno mjerama odnosno nalozima koje je izrekla Komisija; d) u drugim slu~ajevima kada poslove s vrijednosnim papirima ne obavlja sukladno ovom Zakonu ili se nalazi u svojstvu koje nije sukladno odredbama ovog Zakona i op}im aktima Komisije. ^lanak 99. Oduzimanje dozvole (1) Komisija mo`e profesionalnom posredniku oduzeti dozvolu za obavljanje jednog ili vi{e poslova s vrijednosnim papirima ako: a) u roku od {est mjeseci od dana izdavanja dozvole ne po~ne obavljati poslove s vrijednosnim papirima ili ako te poslove ne obavlja u razdoblju duljem od {est mjeseci; b) obavlja poslove s vrijednosnim papirima za koje nema dozvolu; c) obavlja djelatnosti koje nisu poslovi s vrijednosnim papirima; d) ako je dozvola za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima pribavljena na osnovi neistinitih podataka; e) ako se ne pridr`ava mjere o obustavljanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima ili ina~e ne postupi po nalogu Komisije; f) nakon izricanja mjere o obustavljanju dozvole nastavi s povredama ovoga Zakona i drugih propisa, odnosno u~estalo ponavlja povrede propisa zbog kojih mu je Komisija izricala mjere; g) u drugim slu~ajevima kada poslove u svezi s vrijednosnim papirima ne obavlja sukladno ovom Zakonu i propisima Broj 85 – Stranica 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. Komisije ili kada nastupe okolnosti iz ~lanka 90. stavak 4. ovoga Zakona. (2) Kada utvrdi postojanje razloga za oduzimanje dozvole iz stavka 1. ovoga ~lanka, a istodobno utvrdi i postojanje olakotnih okolnosti, Komisija mo`e u rje{enju o oduzimanju dozvole odrediti da profesionalnom posredniku ne}e oduzeti dozvolu, ako u roku koji odredi Komisija otkloni utvr|ene nezakonitosti i nepravilnosti i za vrijeme koje ne mo`e biti dulje od godinu dana od dana dono{enja rje{enja ne nastupi bilo koji od razloga za oduzimanje dozvole iz stavka 1. ovoga ~lanka. ^lanak 100. Primjena odredbi zakona na profesionalne posrednike izvan Federacije Profesionalnom posredniku sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini a izvan Federacije, Komisija mo`e obustaviti ili oduzeti odobrenje za rad pod uvjetima i u trajanju kako je odre|eno odredbama ovoga Zakona za obustavljanje i oduzimanje dozvola profesionalnim posrednicima sa sjedi{tem u Federaciji. ^lanak 101. Pravne posljedice dono{enja rje{enja o oduzimanju dozvole (1) Rje{enjem o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisija odre|uje rok u kojem profesionalni posrednik ne mo`e zatra`iti ponovno izdavanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, a koji ne mo`e biti kra}i od jedne godine niti dulji od pet godina od dana dono{enja rje{enja. (2) Rje{enjem o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisija mo`e odrediti da se neizvr{eni nalozi i druge isprave nalogodavatelja profesionalnog posrednika, kojem Komisija oduzima dozvolu, predaju drugom profesionalnom posredniku, uz njegovu suglasnost. (3) Od dana dono{enja rje{enja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, odnosno od dana prestanka va`enja dozvole po sili zakona, profesionalni posrednik ne mo`e zaklju~iti, odnosno zapo~eti obavljati niti jedan novi posao vezan za obavljanje poslova za koji je dozvola izdana. (4) O oduzimanju dozvole Komisija }e obavijestiti burzu, drugo ure|eno javno tr`i{te, Registar i sud kod kojeg je profesionalni posrednik upisan u registar dru{tava, dostavljanjem rje{enja. (5) Profesionalni posrednik ima obvezu, u slu~aju oduzimanja ili prestanka va`enja dozvole, da najkasnije u roku od pet dana od dana uru~enja rje{enja Komisije: a) poravna nastale obveze; b) izvr{i povrat sredstava klijentima; c) izvr{i prijenos vrijednosnih papira kod Registra; d) postupi s dokumentacijom iz poslovanja sukladno arhivskim propisima. (6) U slu~aju nepostupanja profesionalnog posrednika na na~in i u roku iz stavka 5. ovoga ~lanka, Komisija }e ovlastiti banku depozitara i Registar da izvr{e potrebne radnje u okviru njihovih djelatnosti. 5) Bro ker, investicijski menad`er i investicijski savjetnik ^lanak 102. Dozvola (1) Poslove brokera, investicijskog menad`era i investicijskog savjetnika mogu obavljati isklju~ivo fizi~ke osobe koje su dobile dozvolu Komisije po njihovu zahtjevu i koje su uposlene kod profesionalnog posrednika, kod drugog ovla{tenog sudionika, kao i kod pravnih osoba i institucija sukladno posebnom zakonu. (2) Dozvola iz stavka 1. ovoga ~lanka izdaje se na neodre|eno vrijeme. ^lanak 103. Stjecanje zvanja (1) Komisija organizira i provodi obrazovni pro gram i ispit za stjecanje zvanja brokera, investicijskog menad`era i investicijskog savjetnika i izdaje odgovaraju}a uvjerenja. (2) Komisija bli`e ure|uje uvjete za stjecanje zvanja brokera, investicijskog menad`era i investicijskog savjetnika, kao i poslove koje obavljaju. (3) Zvanja investicijskog menad`era i investicijskog savjetnika podrazumijeva i zvanje brokera. (4) Komisija vodi registar brokera, investicijskih menad`era i investicijskih savjetnika. ^lanak 104. Uvjeti za dozvolu (1) Dozvola za obavljanje poslova brokera, investicijskog menad`era i investicijskog savjetnika daje se osobi pod uvjetom: a) da ima polo`en ispit za brokera, investicijskog menad`era odnosno investicijskog savjetnika u smislu odredaba ovoga Zakona; b) da protiv njega nije potvr|ena optu`nica ili da nije izre~ena nepravomo}na osu|uju}a presuda u Bosni i Hercegovini ili u drugoj dr`avi za kaznena djela protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, imovine, pravosu|a, pravnog prometa, davanja mita i slu`bene i druge odgovorne du`nosti, kaznena djela iz ovoga Zakona, te kaznena djela za koja je najmanja propisana kazna zatvora od jedne godine; c) da mu nije izre~ena pravomo}na osu|uju}a presuda za kaznena djela iz to~ke b) ovoga stavka, odnosno da vi{e ne traju pravne posljedice osude za ta kaznena djela; d) da protiv njega nije izre~ena mjera sigurnosti u svezi s vr{enjem poslova s vrijednosnim papirima odnosno da vi{e ne traju pravne posljedice osude za ta kaznena djela. (2) Komisija mo`e odbiti zahtjev za izdavanje dozvole i pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka, sukladno ~lanku 90. st. 4. i 5. ovoga Zakona. ^lanak 105. Priznavanje zvanja i ispita (1) Brokerima, investicijskim menad`erima odnosno investicijskim savjetnicima koji su to zvanje stekli u Bosni i Hercegovini a izvan Federacije, to zvanje se priznaje u Federaciji. (2) Osoba koja je stekla zvanje brokera ili investicijskog savjetnika odnosno investicijskog menad`era izvan teritorija Bosne i Hercegovine podnosi Komisiji zahtjev za priznavanje ispita u Federaciji. (3) ^lanovi Komisije i uposlenici u Komisiji koji su na stru~nim poslovima iz djelatnosti Komisije proveli najmanje dvije godine stje~u zvanje investicijskog menad`era i investicijskog savjetnika, o ~emu im se izdaje uvjerenje. ^lanak 106. Mjere u nadzoru Ako u postupku nadzora utvrdi nezakonitosti, odnosno nepravilnosti u obavljanju poslova s vrijednosnim papirima, Komisija mo`e brokeru, investicijskom menad`eru i investicijskom savjetniku: a) izre}i javnu opomenu, b) oduzeti ili obustaviti dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. ^lanak 107. Obustavljanje i oduzimanje dozvole (1) Komisija mo`e obustaviti odnosno oduzeti dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima brokeru, investicijskom menad`eru ili investicijskom savjetniku ako: a) utvrdi da su podaci na temelju kojih je izdana dozvola bili neistiniti; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 147 b) je protiv njega potvr|ena optu`nica ili je izre~ena nepravomo}na osu|uju}a presuda u Bosni i Hercegovini ili u drugoj dr`avi za kaznena djela protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, imovine, pravosu|a, pravnog prometa, davanja mita i slu`bene i druge odgovorne du`nosti, kaznena djela iz ovoga Zakona, te kaznena djela za koja je najmanja propisana kazna zatvora od jedne godine; c) mu je izre~ena pravomo}na osu|uju}a presuda za kaznena djela iz to~ke b) ovoga stavka, odnosno da traju pravne posljedice osude za ta kaznena djela; d) je izre~ena mjera sigurnosti u svezi s vr{enjem poslova s vrijednosnim papirima; e) u obavljanju poslova s vrijednosnim papirima postupa protivno odredbama ovoga i drugih zakona i op}ih akata Komisije; f) ne postupa po nalozima Komisije; g) nastupe okolnosti iz ~lanka 90. stavak 4. ovoga Zakona. (2) Rje{enjem o oduzimanju dozvole odre|uje se rok u kojem se ne mo`e tra`iti ponovno izdavanje dozvole, a koji ne mo`e biti kra}i od jedne godine niti dulji od tri godine od dana dono{enja rje{enja. ODJELJAK C) - OBAVLJANJE POSLOVA S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA 1) Brokerski, dilerski i poslovi potpore tr`i{tu ^lanak 108. Definicija poslova (1) Brokerski poslovi su poslovi kupnje i prodaje vrijednosnih papira u svoje ime, a za ra~un klijenta, uz naplatu provizije. (2) Dilerski poslovi su poslovi kupnje i prodaje vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj ra~un radi ostvarivanja razlike u cijeni. (3) Poslovi podr{ke tr`i{tu (mar ket mak ing) predstavljaju poslove jednodobnog isticanja stalne ponude za kupnju i prodaju vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj ra~un, radi odr`avanja stalne ponude i tra`nje za odre|enim vrijednosnim papirima. ^lanak 109. Prijenos ovlasti Profesionalni posrednik, koji obavlja brokerske poslove, mo`e svoje ovlasti i obveze iz ugovora iz ~lanka 83. ovoga Zakona prenijeti na drugog profesionalnog posrednika, ako je to predvi|eno ugovorom ili je u interesu nalogodavatelja, uz njegovu prethodnu suglasnost. ^lanak 110. Ra~un vrijednosnih papira (1) Po zaklju~enju ugovora iz ~lanka 83. stavak 1. ovoga Zakona, profesionalni posrednik du`an je otvoriti ra~un vrijednosnih papira klijenta sukladno odredbama ovoga Zakona i op}im aktima Registra. (2) Profesionalni posrednik zatvara ra~un vrijednosnih papira klijenta kod Registra na zahtjev klijenta ili ako na ra~unu klijenta nema vrijednosnih papira dulje od 12 mjeseci. ^lanak 111. Obveze po osnovi brokerskih poslova (1) Obveze po osnovi brokerskih poslova imaju prednost nad drugim poslovima istog profesionalnog posrednika. (2) Obveze po osnovi brokerskih poslova za tre}e osobe imaju prednost nad obvezama istog profesionalnog posrednika po osnovi brokerskih poslova za osobu koja je s njim povezana. ^lanak 112. Tra`bine klijenata Tra`bine klijenta koje nisu nastale u obavljanju brokerskih poslova ne mogu se naplatiti iz vrijednosnih papira ili druge imovine koju dr`i profesionalni posrednik za klijente. ^lanak 113. Uno{enje naloga u sistem trgovanja Kada su ispunjeni svi propisani uvjeti profesionalni posrednik je du`an nalog klijenta unijeti u sistem trgovanja ure|enog javnog tr`i{ta bez odlaganja, osim ako u nalogu vrijeme unosa nije druk~ije odre|eno. ^lanak 114. Nov~ana sredstva klijenta (1) Sredstva s ra~una klijenta za kupnju vrijednosnih papira mogu se koristiti isklju~ivo sukladno nalozima klijenta za kupnju vrijednosnih papira. (2) Sredstva s ra~una klijenta ostvarena prodajom vrijednosnih papira profesionalni posrednik je du`an dozna~iti u korist ra~una klijenta, ukoliko ne}e biti kori{tena za naredne kupnje vrijednosnih papira, i ne mogu se ni po pristanku ili zahtjevu klijenta dozna~iti bilo kome drugom ili na drugi na~in. 2. Poslovi upravljanja portfeljem vrijednosnih papira ^lanak 115. Definicija posla i ugovor (1) Ugovorom o upravljanju portfeljem vrijednosnih papira, profesionalni posrednik se obvezuje da }e, u svoje ime a za ra~un klijenta, nov~ana sredstva klijenta ulagati u vrijednosne papire pod najpovoljnijim uvjetima, odnosno da }e primiti na upravljanje vrijednosne papire klijenta, a klijent se obvezuje da }e za to platiti proviziju. (2) Ugovorom o upravljanju portfeljem vrijednosnih papira ure|uje se naro~ito: a) vrijeme na koje se ugovor zaklju~uje; b) iznos nov~anih sredstava, odnosno vrsta i broj vrijednosnih papira koje klijent stavlja na raspolaganje profesionalnom posredniku radi prodaje, odnosno kupnje tih vrijednosnih papira; c) politika ulaganja u vrijednosne papire; d) uvjeti pod kojima klijent povjerava profesionalnom posredniku na upravljanje vrijednosne papire; e) visina provizije i osnovica za obra~un i naplatu provizije; f) odgovornost profesionalnog posrednika za obavljanje poslova; i g) drugo predvi|eno op}im aktom Komisije. ^lanak 116. Politika ulaganja i nalozi (1) Pod politikom ulaganja iz ~lanka 115. stavak 2. to~ka b) ovoga Zakona podrazumjeva se naro~ito vrsta vrijednosnih papira koji }e se kupiti iz sredstava klijenta, karakteristike izdavatelja vrijednosnih papira, najve}i dozvoljeni iznos ulaganja u vrijednosne papire jednog izdavatelja i s njim povezanih osoba, kao i druge okolnosti zna~ajne za odre|ivanje stupnja rizika ulaganja. (2) Prilikom davanja naloga za prodaju ili kupnju vrijednosnih papira na temelju ugovora iz ~lanka 115. ovoga Zakona, profesionalni posrednik mo`e dati zbrojni nalog. Zbrojni nalog daje se u ime profesionalnog posrednika, a za vi{e klijenata profesionalnog posrednika vlasnika portfelja. (3) Ako je zbrojni nalog izvr{en po razli~itim cijenama, profesionalni posrednik du`an je rasporediti klijentima vrijednosne papire ili nov~ana sredstva po prosje~noj cijeni izvr{enja. ^lanak 117. Dr`anje vrijednosnih papira klijenta Profesionalni posrednik koji obavlja poslove upravljanja portfeljem vrijednosnih papira du`an je, kod Registra, dr`ati vrijednosne papire na ra~unu klijenta, odnosno odvojeno od svoje imovine. Broj 85 – Stranica 148 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lanak 118. Ulaganje sredstava klijenta Profesionalni posrednik mo`e ulagati sredstva klijenta samo u vrijednosne papire kojima se trguje na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu u Bosni i Hercegovini i dr`avama ~lanicama Europske unije i OECD. 3. Poslovi agenta i pokrovitelja izdavanja ^lanak 119. Agent izdavanja Poslovi agenta izdavanja su poslovi koji obuhva}aju organiziranje, pripremu i provo|enje izdavanja vrijednosnih papira za izdavatelja, bez obveze otkupa neprodanih vrijednosnih papira i uklju~ivanje vrijednosnih papira na organizirano javno tr`i{te. ^lanak 120. Pokrovitelj izdavanja Poslovi pokrovitelja izdavanja su poslovi koji obuhva}aju organiziranje, pripremu i provo|enje izdavanja vrijednosnih papira za izdavatelja i s tim u svezi upis i uplatu svih vrijednosnih papira ili samo onih koji ostanu neupisani, radi njihove daljnje prodaje potencijalnim investitorima, kako bi se osigurao uspjeh izdavanja. 4. Poslovi investicijskog savjetnika ^lanak 121. Definicija posla i ugovor (1) Poslovi investicijskog savjetnika obuhvataju poslove pru`anja savjetodavnih usluga klijentima u svezi s poslovanjem vrijednosnim papirima. (2) Ugovorom o obavljanju poslova investicijskog savjetnika obvezuje se profesionalni posrednik da klijentu daje uslugu savjetovanja kod ulaganja u vrijednosne papire kao i kod drugih poslova s vrijednosnim papirima, s ciljem diverzifikacije i minimalizacije rizika, s jedne strane, i maksimalizacije dobiti s druge strane. ^lanak 122. Postupanje u obavljanju poslova U vr{enju poslova iz ~lanka 121. ovoga Zakona profesionalni posrednik je du`an pridr`avati se analize tr`i{ta, poslovnih rezultata izdavatelja u koje se namjerava ulagati, kao i globalnog i lokalnog poslovnog okru`ja. 5. Poslovi skrbni{tva nad vrijednosnim papirima ^lanak 123. Definicija posla (1) Pod poslovima skrbni{tva nad vrijednosnim papirima, u smislu odredbi ovoga Zakona, podrazumijevaju se: a) otvaranje i vo|enje ra~una vrijednosnih papira kod Registra u ime i za ra~un vlasnika vrijednosnih papira - klijenata (skrbni~ki ra~un na ime); b) otvaranje i vo|enje ra~una vrijednosnih papira kod Registra u svoje ime, a za ra~un vlasnika vrijednosnih papira - klijenata, odnosno u ime svojih klijenata koji nisu vlasnici tih vrijednosnih papira, a za ra~un vlasnika (zbrojni skrbni~ki ra~un); c) izvr{avanje naloga za prijenos prava iz vrijednosnog papira i naloga za upis prava tre}ih osoba na vrijednosnom papiru i staranje o prijenosu prava iz tog vrijednosnog papira; d) naplata potra`ivanja od izdavatelja po osnovi dospjelih vrijednosnih papira, kamata i dividendi za ra~un vlasnika tih vrijednosnih papira i staranje o ostvarivanju drugih prava koja pripadaju klijentima vlasnicima vrijednosnih papira; e) pru`anje usluge pozajmljivanjem vrijednosnih papira; f) obavje{tavanje dioni~ara o skup{tinama dioni~kih dru{tava i zastupanje na tim skup{tinama; g) obavje{tavanje o pravima vezanim za vrijednosne papire i izvr{avanje naloga klijenta u svezi ostvarivanja tih prava; h) obavje{tavanje o zakonskim promjenama koje posredno ili neposredno utje~u na obavje{tavanje klijenta o stanju vrijednosnih papira na skrbni~kom ra~unu; i) staranje o izvr{avanju poreznih obveza vlasnika vrijednosnih papira; j) ostale usluge vezane za vrijednosne papire, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza iz vrijednosnih papira, ugovorene izme|u klijenta i banke skrbnika, a koje nisu u suprotnosti sa zakonom. ^lanak 124. Ugovor o obavljanju posla (1) Banka skrbnik obavlja poslove na temelju ugovora iz ~lanka 83. ovoga Zakona i naloga klijenta. (2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga ~lanka ure|uje se, naro~ito: a) vrijeme na koje se ugovor zaklju~uje; b) poslovi iz ~lanka 123. ovoga Zakona koje }e vr{iti banka skrbnik za klijenta; c) vrijednosni papiri koji se povjeravaju na skrbni{tvo i poslovi koje }e u svezi sa tim obavljati; d) uvjeti pod kojima klijent povjerava vrijednosne papire na skrbni{tvo; e) odgovornost banke skrbnika za obavljanje poslova; f) visina provizije i osnovica za obra~un i naplatu provizije, i drugo sukladno op}em aktu Komisije. (3) Ugovorom o obavljanju poslova banke skrbnika odgovornost banke skrbnika se ne mo`e ograni~iti niti isklju~iti. ^lanak 125. Raspolaganje vrijednosnim papirima i sredstvima klijenta (1) Vrijednosnim papirima na skrbni~kom ra~unu banka skrbnik mo`e raspolagati samo po klijentovom nalogu. (2) Banka skrbnik je obvezna sredstvima klijenta postupati sukladno odredbama ovoga Zakona. ^lanak 126. Evidencija banke (1) Banka skrbnik je du`na a`urno voditi i Komisiji omogu}iti uvid u evidenciju i ostalu dokumentaciju koju ima o klijentima. (2) Banka skrbnik je du`na Komisiji dostavljati podatke o klijentima i broju vrijednosnih papira koje imaju na skrbni~kom ra~unu, u rokovima i na na~in koji op}im aktom propi{e Komisija. 6. Poslovi depozitara ^lanak 127. Definicija posla (1) Pod poslovima depozitara, u smislu odredbi ovoga Zakona, podrazumijevaju se: a) poslovi u izdavanju vrijednosnih papira; b) nov~ane transakcije po osnovi prometa vrijednosnih papira na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu. (2) Poslovi depozitara investicijskog fonda ure|uju se posebnim zakonom. ^lanak 128. Ugovor o obavljanju posla Ugovorom izme|u izdavatelja i depozitara iz ~lanka 83. stavak 1. ovoga Zakona za obavljanje poslova depozitara u izdavanju vrijednosnih papira, detaljnije se ure|uju pitanja u svezi na~ina upisa i prijama uplata za vrijednosne papire, odnosno prijenosa nov~anih sredstava izdavatelju, u slu~aju uspje{nog okon~anja izdavanja, ili u svezi povrata upla}enih nov~anih sredstava kupcima, u slu~aju prekida upisa i uplate, neuspje{nog okon~anja izdavanja ili obustavljanja izdavanja od Komisije, kao i drugo sukladno op}em aktu Komisije. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 149 ^lanak 129. Otvaranje ra~una za uplatu nov~anih sredstava Depozitar je obvezan otvoriti za izdavatelja poseban privremeni ra~un za uplatu upisanih vrijednosnih papira u izdavanju, na kojem se vode ova sredstva, odvojeno od drugih sredstava depozitara. ^lanak 130. Nov~ane transakcije (1) Nov~ane transakcije po osnovi trgovine vrijednosnim papirima na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu izvr{avaju se sukladno zakonu i drugim propisima, op}im aktima Registra i burze odnosno drugog ure|enog javnog tr`i{ta i ugovorom zaklju~enim izme|u depozitara i profesionalnog posrednika. (2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka profesionalni posrednik i depozitar zaklju~uju ugovor, sukladno ~lanku 83. stavak 1. ovoga Zakona, kojim se naro~ito ure|uje na~in obavljanja i odgovornost za obavljanje ovih poslova i drugo predvi|eno ovim Zakonom i drugim propisima. ^lanak 131. Obveze depozitara Depozitar je du`an prije svake isplate po osnovi trgovine vrijednosnim papirima na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu izvr{iti kontrolu naloga za isplatu profesionalnog posrednika u svezi s trgovinom na koju se nalog odnosi i izvr{iti isplatu prema obavljenoj trgovini, sukladno zakonu i drugim propisima, aktima Registra i burze ili drugog ure|enog javnog tr`i{ta. ^lanak 132. Izvje{}e o isplatama Depozitar je du`an isti dan nakon isplate po osnovi prometa vrijednosnih papira na ure|enom javnom tr`i{tu dostaviti izvje{}e Registru o svim izvr{enim isplatama. GLAVA V. BURZA I DRUGO URE\ENO JAVNO TR@I[TE ODJELJAK A) - OP]E ODREDBE ^lanak 133. Definicija ure|enog javnog tr`i{ta (1) Burza i drugo ure|eno javno tr`i{te su dru{tva koja se osnivaju s ciljem stvaranja uvjeta i organiziranja povezivanja ponude i tra`nje vrijednosnih papira radi kupnje i prodaje vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: trgovanje vrijednosnim papirima) i postizanja najbolje cijene. (2) Poslove povezivanja ponude i tra`nje vrijednosnih papira mogu obavljati samo burza i drugo ure|eno javno tr`i{te. (3) Na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu ne mo`e se trgovati vrijednosnim papirima izdavatelja nad kojim je otvoren postupak likvidacije. (4) Vrijednosnim papirima izdavatelja nad kojim je otvoren postupak ste~aja mo`e se trgovati na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu samo pod uvjetom da ne postoji zabrana predvi|ena posebnim zakonom, kao i da su burza i drugo ure|eno javno tr`i{te na odgovaraju}i na~in obavijestili profesionalne posrednike i investitore na tr`i{tu vrijednosnih papira i posebno ozna~ili takve vrijednosne papire sa svrhom trgovine. ^lanak 134. Dozvola i ispunjavanje uvjeta (1) Burza i druga ure|ena javna tr`i{ta mogu obavljati poslove utvr|ene ovim Zakonom na temelju dozvole Komisije. (2) Dozvolu iz stavka 1. ovoga ~lanka Komisija izdaje ukoliko su ispunjeni svi uvjeti predvi|eni ovim Zakonom i op}im aktom Komisije. (3) Komisija bli`e ure|uje posebne uvjete koje burza i druga ure|ena javna tr`i{ta moraju ispunjavati za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka. ODJELJAK B) - BURZA I BURZANSKO TR@I[TE 1) Osnivanje, poslovi i vrste burzi ^lanak 135. Burza i burzansko tr`i{te (1) Burza se osniva i posluje kao dioni~ko dru{tvo, sukladno odredbama zakona kojim se ure|uje osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak gospodarskih dru{tava, ako ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno. (2) Burzansko tr`i{te je mjesto ili informacijski sustav za povezivanje ponude i tra`nje vrijednosnih papira sa svrhom trgovanja vrijednosnim papirima po unaprijed utvr|enim pravilima. (3) Povezivanje ponude i tra`nje vrijednosnih papira na burzanskom tr`i{tu burza organizira u dva segmenta: na kotaciji, i na slobodnom burzanskom tr`i{tu. ^lanak 136. Djelatnost Burza obavlja sljede}e djelatnosti: a) osigurava uvjete i organizira povezivanje ponude i tra`nje sa svrhom trgovanja vrijednosnim papirima; b) daje informacije o ponudi, tra`nji, tr`i{noj cijeni, kao i ostale informacije o vrijednosnim papirima; c) utvr|uje i objavljuje te~ajne liste vrijednosnih papira; d) obavlja druge poslove sukladno zakonu i op}im aktima Komisije. ^lanak 137. Zabrane u obavljanju djelatnosti (1) Burza ne mo`e: a) kupovati i prodavati vrijednosne papire, osim u slu~aju kada jedan od ~lanova burze ne izvr{i ugovorenu prodaju ili kupnju vrijednosnih papira; b) davati savjete o kupnji i prodaji vrijednosnih papira; i c) davati mi{ljenja o povoljnosti kupnje ili prodaje vrijednosnih papira. (2) Burza je ovla{tena objavljivati prednosti uvr{tenja vrijednosnih papira u kotaciju i prednosti organiziranog javnog trgovanja vrijednosnim papirima. ^lanak 138. Obveze u obavljanju djelatnosti (1) Burza je du`na osigurati osoblje, kao i raspolagati opremom, tehni~kim uvjetima i organizacijom koja omogu}ava da: a) svi sudionici trgovine na burzi mogu istodobno, ravnopravno i pod jednakim uvjetima davati i prihvatati naloge za kupnju i prodaju vrijednosnih papira; b) svi sudionici trgovine na burzi imaju u istom vremenu jednak pristup informacijama o vrijednosnim papirima kojima se trguje; c) svi mogu prodavati, odnosno kupovati vrijednosne papire pod jednakim uvjetima. (2) Burza je du`na osigurati uvjete, organizirati i provoditi nadzor trgovanja vrijednosnim papirima na burzanskom tr`i{tu i nadzor poslovanja ~lanova burze, s ciljem da se trgovina na burzanskom tr`i{tu i poslovanje ~lanova burze odvija sukladno zakonu, drugim propisima, op}im aktima burze, te standardima i normama profesionalnog posredovanja. (3) Pod sudionicima iz stavka 1. ovoga ~lanka smatraju se profesionalni posrednici koji su ~lanovi burze. ^lanak 139. Vrste burzi (1) Burza mo`e biti op}a i specijalizirana. (2) Op}a burza organizira trgovanje svim vrstama vrijednosnih papira. (3) Specijalizirana burza organizira trgovanje pojedinim vrstama vrijednosnih papira odre|enih statutom i pravilima specijalizirane burze. Broj 85 – Stranica 150 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. (4) U nazivu burze iz stavka 1. ovoga ~lanka, obvezno se navodi vrsta vrijednosnih papira za koje je burza specijalizirana. ^lanak 140. Dioni~ari i ~lanovi burze (1) Burzu osniva najmanje pet profesionalnih posrednika registriranih kod Komisije. (2) Dioni~ari burze, pored profesionalnih posrednika, mogu biti i druge burze, dru{tva za upravljanje fondovima, banke, osiguravaju}a i reosiguravaju}a dru{tva i druge financijske organizacije. (3) ^lanovi burze mogu biti i oni koji nisu dioni~ari burze sukladno statutu burze. (4) Profesionalni posrednici koji su ~lanovi burze moraju imati jednak broj dionica. (5) Dioni~ari burze koji nisu ~lanovi burze pojedina~no mogu imati najvi{e 5% dionica burze, a ukupan udio dioni~ara burze koji nisu ~lanovi burze ne mo`e pre}i 51% dionica burze. (6) Broj ~lanova dioni~ara burze ne mo`e biti manji od broja osniva~a iz stavka 1. ovoga ~lanka, osim u slu~aju i roku iz ~lanka 144. ovoga Zakona. (7) Burza je du`na u statutu predvidjeti mogu}nost i na~in stjecanja dionica burze osobama iz stavka 2. ovoga ~lanka. ^lanak 141. Uvjeti za osnivanje (1) Burza se mo`e osnovati ukoliko se ispune sljede}i uvjeti: a) osiguran minimalan iznos temeljnog kapitala propisan ovim Zakonom, kao i odgovaraju}i poslovni prostor; b) osigurana kadrovska, tehni~ka i organizacijska osposobljenost za obavljanje burzanske trgovine, odnosno drugih poslova koje burza obavlja. (2) Pod odgovaraju}im poslovnim prostorom podrazumjeva se poslovni prostor potreban za nesmetano obavljanje i ispunjavanje uvjeta za smje{taj infrastrukture iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka. (3) Pod kadrovskom osposobljeno{}u burze u smislu stavka 1. ovoga ~lanka podrazumijeva se da je na burzi uposlen dovoljan broj educiranih osoba za nesmetano obavljanje djelatnosti, te da ima uposlene najmanje dvije osobe koje nisu ~lanovi uprave, a koje imaju polo`en ispit za zvanje brokera sukladno ovom Zakonu. (4) Pod tehni~kom osposobljeno{}u burze u smislu odredaba stavka 1. ovoga ~lanka podrazumijeva se da burza posjeduje razvijen informati~ki sustav za burzansku trgovinu i obra~unske transakcije po poslovima zaklju~enim na burzi, kao i sustav i metodologiju za javno objavljivanje podataka. (5) Pod organizacijskom osposobljeno{}u burze u smislu odredaba stavka 1. ovoga ~lanka podrazumijeva se postojanje organizacijskih odjela za u~inkovito i jedinstveno obavljanje i nadzor poslova na burzi, uklju~uju}i i rje{avanje sporova. ^lanak 142. Dozvola za osnivanje i rad burze (1) Na zahtjev osniva~a, Komisija izdaje dozvolu za osnivanje i rad burze kada utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti predvi|eni ovim Zakonom. (2) Za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga ~lanka, burza mora osigurati i suglasnost Komisije na imenovanje ravnatelja, sukladno ~lanku 143. ovoga Zakona, koja se daje kod svakog imenovanja. (3) Komisija mo`e, sukladno ~lanku 90. st. 4. i 5. ovoga Zakona, odbiti zahtjev za osnivanje i rad burze. ^lanak 143. Suglasnost na imenovanje ravnatelja (1) Suglasnost na imenovanje ravnatelja daje se pod uvjetom: a) da ima odgovaraju}u stru~nu spremu i odgovaraju}e iskustvo u obavljanju poslova i druge uvjete utvr|ene op}im aktima Komisije; b) da protiv njega nije potvr|ena optu`nica ili da nije izre~ena nepravomo}na osu|uju}a presuda u Bosni i Hercegovini ili u drugoj dr`avi za kaznena djela protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, imovine, pravosu|a, pravnog prometa, davanja mita i slu`bene i druge odgovorne du`nosti, kaznena djela iz ovog Zakona, te kaznena djela za koja je najmanja propisana kazna zatvora od jedne godine; c) da mu nije izre~ena pravomo}na osu|uju}a presuda za kaznena djela iz to~ke b) ovoga ~lanka, odnosno da vi{e ne traju pravne posljedice osude za ta kaznena djela; d) da protiv njega nije izre~ena mjera sigurnosti u svezi vr{enja poslova s vrijednosnim papirima. (2) Komisija mo`e odbiti zahtjev za davanje suglasnosti i pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka, sukladno ~lanku 90. st. 4. i 5. ovoga Zakona. (3) Suglasnost na imenovanje ravnatelja prestaje va`iti u slu~aju: a) da osoba kojoj je data suglasnost u roku od 90 dana ne stupi na du`nost ravnatelja; b) da ravnatelju prestane du`nost ravnatelja, danom prestanka du`nosti. c) oduzimanja u slu~aju iz ~lanka 254. to~ka a) ovoga Zakona. (4) Rje{enjem o oduzimanju suglasnosti odre|uje se rok u kojem se ne mo`e tra`iti ponovno izdavanje suglasnosti, a koji ne mo`e biti kra}i od jedne godine niti dulji od tri godine od dana dono{enja rje{enja. ^lanak 144. Temeljni kapital i dionice burze (1) Temeljni kapital burze iznosi najmanje 500.000,00 KM i podijeljen je na obi~ne dionice koje glase na ime. (2) Dionice burze u vlasni{tvu ~lanova burze ne mogu se prenositi, osim kada dioni~ar prestane biti ~lan burze. (3) U slu~aju prestanka ~lanstva dioni~ara iz stavka 2. ovoga ~lanka, burza stje~e te dionice kao vlastite dionice. (4) Na~in stjecanja i odre|ivanja cijene dionica iz stavka 2. ovoga ~lanka, prijenos na nove ili postoje}e ~lanove, rok za prijenos kao i smanjenje temeljnog kapitala burze, koji ne mo`e biti dulji od jedne godine od dana prestanka ~lanstva, burza ure|uje svojim statutom. (5) Dionice burze u vlasni{tvu dioni~ara burze mogu se prenositi samo uz odobrenje skup{tine burze i dru{tvima koja ispunjavaju uvjete za stjecanje dionica burze. (6) Burza mo`e u vidu dividende podijeliti svojim dioni~arima najvi{e 50% ostvarene dobiti, a preostala ostvarena dobit koristi se za unaprje|enje poslovanja burze. 2) Tijela burze ^lanak 145. Odgovaraju}a primjena zakona Tijela burze se imenuju i rade sukladno odredbama zakona kojim se ure|uje osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak rada dioni~kih dru{tava, ako ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 146. Sastav nadzornog odbora (1) Nadzorni odbor burze ~ine predsjednik i ~etiri ~lana. (2) U nadzorni odbor imenuju se: a) jedan uposlenik kod izdavatelja ~iji vrijednosni papiri kotiraju na burzi; b) jedan uposlenik kod izdavatelja ~iji su vrijednosni papiri uvr{teni u trgovanje na slobodno burzansko tr`i{te; i c) jedan uposlenik dru{tava za upravljanje investicijskim fondovima. ^lanak 147. Ograni~enje za ~lanstvo u nadzornom odboru (1) U nadzorni odbor burze ne mo`e se imenovati osoba koja je: a) uposlenik na burzi; b) uposlenik Registra; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 151 c) ~lan tijela zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti u Bosni i Hercegovini; d) osoba koja je vlasnik vi{e od 5% vrijednosnih papira ili udjela ~lana burze ili s njima povezanih osoba. (2) Podaci o sudjelovanju ~lanova na sjednicama nadzornog odbora burze i naknade ~lanova nadzornog odbora burze objavljuju se u godi{njem izvje{}u o poslovanju burze. ^lanak 148. Arbitra`a (1) Radi rje{avanja sporova izme|u sudionika na burzi, po poslovima zaklju~enim na burzi, burza uspostavlja arbitra`u. (2) Arbitra`a ima listu arbitara koju utvr|uje skup{tina burze. (3) Arbitra`a burze donosi pravila kojim se ure|uje na~in obavljanja arbitra`e. (4) Odluke arbitra`e su kona~ne. (5) Uspostavljanje arbitra`e ne isklju~uje razrje{avanje sporova na drugi na~in, sukladno zakonu. 3) Zabrane za uposlenike burze ^lanak 149. ^lanstvo u tijelima i obavljanje poslova Uposlenici burze ne mogu biti ~lanovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, niti anga`irani u obavljanju poslova kod profesionalnog posrednika, banaka, niti izdavatelja ~ijim se vrijednosnim papirima trguje na burzi. ^lanak 150. Odavanje informacija i savjetovanje (1) Uposlenici burze, ~lanovi tijela upravljanja i ostalih tijela burze ne smiju: a) odavati informacije, koje su materijalne ~injenice ili povla{tene informacije, za koje saznaju pri vr{enju svojih du`nosti ili pri obavljanju zadataka na burzi ili na drugi na~in, ako se takvi podaci smatraju poslovnom tajnom; b) davati savjete o trgovini vrijednosnim papirima i investiranju u vrijednosne papire, davati mi{ljenje o povoljnosti ili nepovoljnosti kupnje ili prodaje vrijednosnih papira koji su u prometu na podru~ju Federacije. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga ~lanka du`ne su pridr`avati se ograni~enja iz stavka 1. ovoga ~lanka i u razdoblju od 90 dana po prestanku statusa uposlenika, odnosno ~lana tijela upravljanja i ostalih tijela burze. 4) Op}i akti ^lanak 151. Statut (1) Burza ima statut kojim se, pored propisanog zakonom kojim se ure|uju dioni~ka dru{tva, bli`e ure|uje organizacija i upravljanje burzom, kao i: a) visina fonda sigurnosti burze i doprinosa ~lanova; b) rok za izvr{enje pove}anja temeljnog kapitala burze za nove ~lanove burze; c) na~in pohranjivanja informacija o stjecanju i/ili otu|enju vrijednosnih papira za upravu, nadzorni odbor burze, odbor za reviziju i uposlenike burze; d) minimalni iznos dionica koji moraju imati ~lanovi burze koji su dioni~ari; e) ostala pitanja predvi|ena odredbama ovoga Zakona. (2) Trgovanje vrijednosnim papirima i poslovanje burze bli`e se ure|uje pravilima burze, koja su obvezna za sve ~lanove burze. ^lanak 152. Statutarni fond sigurnosti (1) Fond sigurnosti burze, iz ~lanka 151. stavak 1. to~ke a) ovoga Zakona, mo`e se koristiti za pla}anje dugova ~lanova burze samo u slu~aju prestanka ~lanstva na burzi, ste~aja ili likvidacije ~lana burze. (2) U slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka, burza ima pravo odvojenog namirenja svojih tra`bina od ~lana burze. ^lanak 153. Dono{enje, odobravanje i objavljivanje op}ih akata (1) Statut, pravila i godi{nji financijski plan burze donosi skup{tina. (2) Komisija odobrava statut i pravila burze, kao i sve kasnije izmjene i dopune ovih akata. (3) Statut i pravila burze objavljuju se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". (4) Godi{njim financijskim planom utvr|uju se iznos i namjena sredstava za financiranje burze. ^lanak 154. Pravila burze Pravilima burze ure|uju se naro~ito: a) vrste poslova, uvjeti i na~in njihovog obavljanja; b) uvjeti i na~in obavljanja poslova ~lanova burze; c) uvjeti i na~in uvr{tavanja vrijednosnih papira u kotaciju i prestanak kotacije; d) uvjeti i na~in uvr{tavanja vrijednosnih papira na slobodno tr`i{te i isklju~ivanja vrijednosnih papira sa slobodnog tr`i{ta; e) na~in utvr|ivanja i objavljivanja kamatnih stopa, cijena vrijednosnih papira i financijskih derivata kojima se trguje na burzi; f) na~in zaklju~ivanja, provjere, potvrde, izvr{avanja i registriranja transakcija zaklju~enih na burzi; g) nadzor burze i mjere za sprje~avanje manipuliranja cijenama; h) sankcije za ~lanove burze za povrede zakona, drugih propisa i akata burze; i) usluge burze u prometu vrijednosnih papira; j) na~in informiranja o cijenama ponude i tra`nje, ostvarenim cijenama i broju transakcija ~lanova burze; k) usluge pravnim osobama koje nisu ~lanovi burze; l) me|usobna prava i obveze burze i ~lanova burze i na~in rje{avanja sporova; m) postupak izmjena i dopuna pravila; n) druga bitna pitanja za funkcioniranje burzanskog tr`i{ta. ^lanak 155. Op}i akti o financiranju burze (1) Osim statuta i pravila, burza donosi i op}e akte kojima ure|uje iznose i na~in pla}anja: a) pristupne ~lanarine za ~lanove burze; b) godi{nje ~lanarine za ~lanove burze; c) naknade za usluge koje burza pru`a ~lanovima i tre}im osobama; d) doprinose ~lanova burze u fond sigurnosti; e) nov~anih kazni za povrede akata burze; f) drugih naknada u obavljanju svoje djelatnosti. (2) Na akte iz stavka 1. ovoga ~lanka Komisija daje suglasnost. (3) Burza nije ovla{tena propisivati naknade za transakcije koje profesionalni posrednici na tr`i{tu vrijednosnih papira izvr{avaju po nalozima i za ra~un svojih klijenata. 5) Kotacija ^lanak 156. Definicija Kotacija je seg ment burzanskog tr`i{ta na kojem se organizira povezivanje ponude i tra`nje vrijednosnih papira s posebno propisanim na~inom trgovanja, utvr|enim uvjetima za prijam vrijednosnih papira u kotaciju i posebno propisanim obvezama za izdavatelje ~iji se vrijednosni papiri uvr{tavaju u kotaciju. ^lanak 157. Uvjeti za uvr{tenje (1) Uvjete kotacije propisuje burza, sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) U kotaciju burze mogu biti uvr{teni neograni~eno prenosivi vrijednosni papiri koji su pla}eni u cijelosti. Broj 85 – Stranica 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. (3) Pod neograni~enom prenosivo{}u podrazumijeva se bezuvjetna neograni~ena prenosivost bez obzira na mjesto i na~in stjecanja vrijednosnih papira, odnosno kako za trgovanje na burzi tako i za ostale na~ine stjecanja vrijednosnih papira, sukladno zakonu i drugim propisima. ^lanak 158. Zahtjev za uvr{tenje (1) Zahtjev za uvr{tenje vrijednosnog papira u kotaciju na burzi podnosi izdavatelj ili osoba koju izdavatelj za to ovlasti. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga ~lanka mora obuhvatiti sve vrijednosne papire iste klase. (3) Promjena na vrijednosnim papirima uslijed promjene nominalne vrijednosti dionica i broja dionica ne podrazumijeva podno{enje novog zahtjeva. (4) Vrijednosni papiri ne mogu se uvrstiti u kotaciju prije proteka roka za uplatu, ako je takav rok odre|en prilikom njihovog izdanja ili utvr|en zakonom. ^lanak 159. Uvr{tenje dionica (1) Dionice mogu biti uvr{tene u kotaciju na burzi ako su ispunjeni sljede}i uvjeti: a) izdavatelj je dioni~ko dru{tvo koje je osnovano i posluje sukladno propisima Federacije; b) temeljni kapital, pri~uve i dobit posljednje financijske godine ne smiju biti manji od iznosa koji op}im aktom odredi Komisija; c) financijska izvje{}a izdavatelja iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju biti objavljena za razdoblje od najmanje tri posljednje godine; d) najmanje 25% klase dionica za koje se tra`i uvr{tenje mora biti izdano javnom ponudom. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. to~ka d) ovoga ~lanka, uz odobrenje Komisije, vrijednosni papir se mo`e uvrstiti u kotaciju i kada je postotak vrijednosnih papira izdanih javnom ponudom ispod 25% u slu~ajevima kada tr`i{te zadovoljavaju}e funkcionira i s ni`im postotkom, uzimaju}i pri tome u obzir veliki broj dionica iste klase i obujam izdavanja. ^lanak 160. Vrijednosni papiri izdavatelja izvan Federacije Vrijednosni papiri izdavatelja s registriranim sjedi{tem izvan Federacije mogu se uvrstiti u kotaciju na burzi ako ispunjavaju uvjete predvi|ene ovim Zakonom, op}im aktima Komisije i burze i uvjete predvi|ene propisima koji se primjenjuju u sjedi{tu izdavatelja. ^lanak 161. Uvr{tenje obveznica (1) Obveznice dioni~kog dru{tva mogu biti uvr{tene u kotaciju na burzi najmanje u iznosu koji propi{e Komisija, uz istodobno ispunjenje uvjeta iz ~lanka 159. stavak 1. to~ke. a), b) i c) ovoga Zakona. (2) Zamjenjive obveznice i obveznice s pravom na kupnju drugih vrijednosnih papira mogu biti uvr{tene u kotaciju kada su u kotaciji burze ve} uvr{teni vrijednosni papiri za koje se te obveznice mogu zamijeniti ili koje je njima mogu}e kupiti. ^lanak 162. Uvr{tenje drugih vrijednosnih papira Za uvr{tenje vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, entiteta, Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i Centralne banke Bosne i Hercegovine u kotaciju burze nema posebnih uvjeta i ograni~enja. ^lanak 163. Objavljivanje podataka (1) Prilikom uvr{tenja vrijednosnih papira u kotaciju burze podnositelj zahtjeva za uvr{tenje du`an je objaviti najmanje one podatke koji su ovim Zakonom propisani za sadr`aj prospekta za izdavanje vrijednosnih papira. (2) Podaci iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju biti sukladni prirodi poslovanja izdavatelja te investitorima omogu}iti da objektivno procijene imovinu i obveze, financijsku poziciju, dobit i gubitak izdavatelja, te prava koja su sadr`ana u vrijednosnim papirima. (3) Objavljivanje podataka iz stavka 1. ovoga ~lanka odobrava burza. 6) Slobodno tr`i{te ^lanak 164. Definicija Slobodno burzansko tr`i{te je seg ment burzanskog tr`i{ta na kojem se, po unaprijed utvr|enim pravilima, organizira povezivanje ponude i tra`nje sa svrhom trgovanja vrijednosnim papirima koji nisu uvr{teni u kotaciju. ^lanak 165. Uvjeti za uvr{tenje (1) Na slobodno burzansko tr`i{te mogu se uvrstiti vrijednosni papiri ako su ispunjeni sljede}i uvjeti: a) tim vrijednosnim papirima se mo`e trgovati na burzanskom tr`i{tu; b) u cjelosti su upla}eni; c) slobodno su prenosivi. (2) Pravilima burze mogu se propisati i drugi uvjeti za uvr{tenje vrijednosnih papira na slobodno burzansko tr`i{te. ^lanak 166. Zahtjev za uvr{tenje (1) Zahtjev za uvr{tenje vrijednosnih papira na slobodno burzansko tr`i{te podnosi profesionalni posrednik, na temelju naloga klijenta za kupnju ili prodaju tih vrijednosnih papira. (2) Vrijednosni papiri ne mogu se uvrstiti na slobodno burzansko tr`i{te prije proteka roka za uplatu, ako je takav rok odre|en prilikom njihova izdavanja ili odre|en zakonom. (3) Komisija op}im aktom ure|uje koje podatke je du`an objaviti podnositelj zahtjeva za uvr{tenje vrijednosnih papira na slobodno burzansko tr`i{te. 7) Obustava trgovanja i isklju~enje s burzanskog tr`i{ta ^lanak 167. Propisivanje uvjeta Burza mo`e privremeno obustaviti trgovanje vrijednosnim papirima ili isklju~iti vrijednosne papire s burzanskog tr`i{ta uz uvjete predvi|ene ovim Zakonom, pravilima burze, o ~emu je du`na bez odga|anja obavijestiti Komisiju i Registar. ^lanak 168. Obustava trgovine (1) Burza mo`e privremeno obustaviti trgovinu odre|enim vrijednosnim papirima kojima se trguje na burzi u slu~aju da trgovina tim vrijednosnim papirima izazove poreme}aj na tr`i{tu, odnosno ako je to potrebno radi za{tite investitora. (2) Privremena obustava iz stavka 1. ovoga ~lanka traje do stjecanja uvjeta za nastavak trgovine, a najdulje 15 dana od dana dono{enja rje{enja burze o privremenom obustavljanju trgovine. (3) Pravilima burze bli`e se ure|uju uvjeti i na~in na koji se vr{i privremena obustava trgovine vrijednosnim papirima na burzi. ^lanak 169. Isklju~enje s kotacije Burza mo`e isklju~iti s kotacije vrijednosne papire odre|enog izdavatelja, odnosno vrijednosne papire odre|ene klase ili serije istog izdavatelja: a) ako se trgovina vrijednosnim papirima ne obavlja dulje od {est mjeseci; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 153 b) ako izdavatelj prestane ispunjavati uvjete kotacije; c) ako se ustanovi da su vrijednosni papiri bili primljeni na kotaciju na temelju neistinitih ili pogre{nih podataka; d) ako izdavatelj povu~e svoje vrijednosne papire ili im protekne rok dospije}a; e) ako izdavatelj podnese zahtjev za isklju~enje s kotacije; i f) u drugim slu~ajevima predvi|enim pravilima burze. ^lanak 170. Isklju~enje sa slobodnog burzanskog tr`i{ta Burza mo`e isklju~iti sa slobodnog burzanskog tr`i{ta vrijednosne papire odre|enog izdavatelja, odnosno vrijednosne papire odre|ene klase ili serije istog izdavatelja: a) ako izdavatelj povu~e svoje vrijednosne papire; b) vrijednosnim papirima protekne rok dospije}a; c) u drugim slu~ajevima predvi|enim zakonom, op}im aktima Komisije i pravilima burze. ^lanak 171. Rje{enje o obustavi trgovanja odnosno isklju~enju vrijednosnih papira (1) O privremenoj obustavi trgovine vrijednosnim papirima i isklju~enju vrijednosnih papira s kotacije, odnosno slobodnog burzanskog tr`i{ta, burza donosi rje{enje. (2) Rje{enje iz stavka 1. ovoga ~lanka burza je du`na dostaviti izdavatelju, Komisiji i Registru, u roku od tri dana od dana dono{enja rje{enja. (3) Protiv rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se podnijeti prigovor Komisiji u roku od osam dana od dana prijama rje{enja. 8) ^lanstvo ^lanak 172. ^lanovi burze (1) Trgovanje vrijednosnim papirima na burzi mogu obavljati samo profesionalni posrednici koji su ~lanovi burze. (2) ^lanovi burze mogu biti samo profesionalni posrednici koji ispunjavaju uvjete za ~lanstvo utvr|ene pravilima burze. (3) Burza prima u ~lanstvo profesionalnog posrednika koji podnese zahtjev za ~lanstvo i koji ispunjava sljede}e uvjete: a) da ima dozvolu za rad Komisije kojom je ovla{ten za obavljanje poslova prometa vrijednosnim papirima sukladno ovom Zakonom; b) da je deponirao odgovaraju}i iznos sredstava sa svrhom uplate u fond sigurnosti; c) da raspola`e nov~anim sredstvima dovoljnim za kupnju dionica burze, odnosno za uplatu naknade za ~lanstvo, onda kada ~lan burze nije i dioni~ar burze; d) da ispunjava druge uvjete koje utvrdi burza. (4) Nakon podno{enja zahtjeva iz stavka 3. ovoga ~lanka burza donosi odluku u roku od 15 dana od dana podno{enja zahtjeva. (5) Protiv odluke burze podnositelj zahtjeva mo`e podnijeti prigovor Komisiji u roku od 15 dana od dana prijama odluke, odnosno proteka roka iz stavka 4. ovoga ~lanka, ako burza ne donese odluku. ^lanak 173. Prestanak ~lanstva na burzi (1) ^lanstvo na burzi prestaje: a) dobrovoljnim istupanjem; b) oduzimanjem dozvole profesionalnom posredniku, odnosno oduzimanjem odobrenja za rad sukladno odredbama ovoga Zakona; c) isklju~enjem na temelju odluke mjerodavnog tijela burze zbog kr{enja obveza propisanih statutom i pravilima burze; d) likvidacijom ~lana. (2) Statutom i pravilima burze ure|uje se postupak prijama u ~lanstvo i prestanak ~lanstva na burzi. ^lanak 174. Obavje{tavanje o promjenama ^lan burze du`an je bez odga|anja pismeno obavijestiti burzu o svakoj nastaloj promjeni njegovih ovlasti, prava i odgovornosti, a naro~ito o promjenama koje se odnose na ~injenice na temelju kojih je dobio dozvolu za ~lanstvo na burzi. 9) Nadzor ^lanak 175. Mjere (1) Za povrede zakona i drugih propisa, Komisija mo`e burzi izre}i mjere predvi|ene ovim i posebnim zakonom. (2) Komisija mo`e burzi obustaviti dozvolu za rad u trajanju do 30 dana, ukoliko burza ne izvr{ava naloge Komisije ili ne vr{i svoje temeljne funkcije predvi|ene ovim Zakonom. (3) Komisija mo`e burzi oduzeti dozvolu za rad ukoliko: a) svoju djelatnost ne obavlja dulje od 30 dana; b) je dozvola za rad pribavljena na temelju neistinitih podataka; c) ne obavlja poslove u svezi s vrijednosnim papirima sukladno ovom Zakonu; d) prestane ispunjavati uvjete propisane za dobivanje dozvole za rad; e) prekr{i obvezu zabrane manipuliranja cijenama; f) ne otkloni utvr|ene nezakonitosti i/ili nepravilnosti u roku utvr|enom rje{enjem Komisije ili ina~e ne postupi sukladno stavku 2. ovoga ~lanka; g) nema vrijednosnih papira izdavatelja uvr{tenih u kotaciju burze u razdoblju duljem od {est mjeseci; h) obavijesti Komisiju o prestanku obavljanja djelatnosti; i) nastupe okolnosti iz ~lanka 142. stavak 3. ovoga Zakona. (4) Rje{enjem o oduzimanju dozvole za rad Komisija odre|uje rok u kojem burza ne mo`e zatra`iti ponovno izdavanje dozvole, a koji ne mo`e biti kra}i od jedne godine niti duljii od pet godina od dana dono{enja rje{enja. (5) Kada utvrdi postojanje razloga za oduzimanje dozvole iz stavka 3. ovoga ~lanka, a istodobno utvrdi i postojanje olakotnih okolnosti, Komisija mo`e u rje{enju o oduzimanju dozvole odrediti da burzi ne}e oduzeti dozvolu, ako u roku koji odredi Komisija otkloni utvr|ene nezakonitosti i nepravilnosti i za vrijeme koje ne mo`e biti dulje od godinu dana od dana dono{enja rje{enja ne nastupi bilo koji od razloga za oduzimanje dozvole iz stavka 3. ovoga ~lanka. (6) Odluku o otvaranju postupka likvidacije, odnosno ste~aja nad burzom mjerodavni sud dostavlja Komisiji u roku od osam dana od dana dono{enja odluke. (7) Dozvola za rad burze prestaje va`iti danom otvaranja ste~ajnog postupka, odnosno postupka likvidacije. ODJELJAK C) - DRUGO URE\ENO JAVNO TR@I[TE ^lanak 176. Pojam drugog ure|enog javnog tr`i{ta (1) Drugo ure|eno javno tr`i{te je dioni~ko dru{tvo koje organizira povezivanje ponude i tra`nje vrijednosnih papira sa svrhom trgovanja vrijednosnim papirima po unaprijed utvr|enim pravilima tih dru{tava i na kojima se ne vr{i kotacija niti se propisuju posebni uvjeti za uvr{tavanje vrijednosnih papira u trgovanje. (2) Drugo ure|eno javno tr`i{te ne mo`e u svom nazivu imati rije~ "burza". ^lanak 177. Osnivanje i primjena odredbi ovoga Zakona na drugo ure|eno javno tr`i{te (1) Drugo ure|eno javno tr`i{te mogu ugovorom osnovati najmanje tri profesionalna posrednika registrirana kod Komisije. (2) Temeljni kapital drugog ure|enog javnog tr`i{ta iznosi najmanje 200.000,00 KM. Broj 85 – Stranica 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. (3) Druga ure|ena javna tr`i{ta posluju sukladno odredbama ~lanka 135. st. 1. i 2., ~l. od 136. do 138., ~l. od 141. do 143., ~l. od 145. do 155., i ~l. od 172. do 175. ovog Zakona. Ostala pitanja ure|uju se pravilima ure|enog javnog tr`i{ta. ^lanak 178. Uvr{tavanje vrijednosnih papira (1) Zahtjev za uvr{tavanje vrijednosnih papira u trgovanje na drugom ure|enom javnom tr`i{tu mo`e podnijeti izdavatelj i/ili profesionalni posrednik ovla{ten za poslovanje s vrijednosnim papirima koji je ~lan ure|enog javnog tr`i{ta. (2) Komisija op}im aktom propisuje koje podatke je izdavatelj du`an objaviti prilikom uvr{tenja vrijednosnih papira u trgovanje na drugom ure|enom javnom tr`i{tu. ODJELJAK D) - TRGOVANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I FINANCIJSKIM DERIVATIMA ^lanak 179. Obvezno trgovanje na burzi (1) Vrijednosnim papirima Federacije, kantona, grada i op}ine u Federaciji obvezno se trguje na burzi, kao i vrijednosnim papirima drugih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, ako je tako predvi|eno njihovim propisima. (2) Na burzi se obvezno trguje i dionicama izdavatelja (u daljnjem tekstu: otvorena dioni~ka dru{tva) koji ispunjavaju jedan od sljede}ih kriterija: a) da su dionice izdane javnom ponudom; ili b) da su dionice banaka i drugih financijskih institucija; ili c) da imaju temeljni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dioni~ara. (3) Vrijednosni papiri izdavatelja iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka uvr{tavaju se na burzu na na~in propisan zakonom. (4) Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka, dionicama otvorenih dioni~kih dru{tava mo`e se trgovati izvan burze u slu~ajevima i pod uvjetima koje propi{e Komisija. (5) Otvoreno dioni~ko dru{tvo ne mo`e promijeniti oblik u dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u. (6) Otvoreno dioni~ko dru{tvo mo`e se spojiti s drugim dru{tvom samo tako da nastaje novo otvoreno dioni~ko dru{tvo ili se pripojiti drugom otvorenom dioni~kom dru{tvu. (7) Otvoreno dioni~ko dru{tvo mo`e se podijeliti samo na dva ili vi{e novih otvorenih dioni~kih dru{tava. ^lanak 180. Obveza Registra na izvje{tavanje O kriterijima iz ~lanka 179. stavak 2. ovoga Zakona Registar je du`an izvje{}ivati burzu na kojoj se trguje dionicama na koje se odnose kriteriji, kao i profesionalne posrednike. ^lanak 181. Dionice izdane javnom ponudom Na dionice koje se sukladno ~lanku 265. ovoga Zakona smatraju dionicama izdanim putem javne ponude, ne primjenjuje se ~lanak 179. stavak 2. to~ka a) ovoga Zakona. ^lanak 182. Trgovanje financijskim derivatima (1) Trgovanje financijskim derivatima obavlja se na posebnom tr`i{nom segmentu burze ili na specijaliziranoj burzi. (2) Financijski derivati mogu biti predmet trgovine od dana izdavanja do dana dospjelosti ugovora. (3) Komisija bli`e ure|uje uvjete za uvo|enje financijskih derivata u trgovanje na burzi, uvjete za obavljanje trgovine tim derivatima i na~in izmirenja obveza iz poslova zaklju~enih u trgovini financijskim derivatima. (4) Za trgovanje financijskim derivatima burza utvr|uje standardizirana prava i obveze ugovornih strana i dan po~etka trgovine. (5) Burza mo`e uvesti u trgovanje samo financijske deri vate koji osiguravaju ostvarivanje ekonomskih interesa gospodarskih subjekata i drugih organizacija i osoba, i ako to nije u suprotnosti s javnim interesom. (6) Burza je obvezna, najmanje 30 dana prije po~etka trgovanja pojedinim financijskim derivatom, obavijestiti Komisiju o namjeri uvo|enja tog derivata u trgovanje. ^lanak 183. Primjena odredaba ovog Zakona na trgovanje financijskim derivatima Na trgovanje financijskim derivatima, ograni~enje trgovanja i izmirivanje obveza iz poslova zaklju~enih u trgovanju tim instrumentima primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o trgovanju vrijednosnim papirima i izmirenju obveza iz poslova zaklju~enih u trgovanju vrijednosnim papirima na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu. GLAVA VI. REGISTAR VRIJEDNOSNIH PAPIRA ODJELJAK A) - OP]E ODREDBE ^lanak 184. Poslovi Registra (1) Registar obavlja poslove odre|ene ovim i drugim zakonom. (2) Registar izvr{ava poslove propisane ovim i drugim zakonom, i to: a) registriranje i ~uvanje vrijednosnih papira, kao i ~uvanje podataka o vrijednosnim papirima i svim transakcijama u pogledu prijenosa vlasni{tva ili promjene statusa vrijednosnih papira; b) upis i brisanje prava tre}ih osoba na vrijednosnim papirima, kao i upis i brisanje zabrane prava raspolaganja na temelju ugovora, sudskih odluka i odluka mjerodavnih tijela; c) otvaranje i vo|enje ra~una vrijednosnih papira, vo|enje liste dioni~ara, kao i izdavanje izvje{}a, izvoda i potvrda o stanju i promjenama na tim ra~unima; d) obra~un, poravnanje i prijenos vrijednosnih papira na temelju poslova s vrijednosnim papirima zaklju~enih na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu; e) prijenos vrijednosnih papira na temelju pravnih poslova, sudskih odluka i odluka drugih mjerodavnih tijela; f) deponiranje vrijednosnih papira; g) usluge upisa, prijenosa, obra~una i osiguranja ispunjavanja obveza nastalih na temelju poslova s financijskim derivatima na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu; i h) druge poslove sukladno zakonu i op}im aktima Komisije. ^lanak 185. Op}i akti Registra (1) Registar je du`an u obavljanju poslova iz ~lanka 184. ovoga Zakona svojim aktima urediti: a) na~in i postupak registriranja vrijednosnih papira i na~in otvaranja i vo|enja ra~una vrijednosnih papira; b) prijam i isklju~enje iz ~lanstva Registra; c) na~in obra~una, poravnanja i osiguranja ispunjenja obveza, nastalih na temelju poslova s vrijednosnim papirima, zaklju~enih na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu; d) na~in vo|enja posebnih nov~anih ra~una; e) na~in formiranja i uvjete kori{tenja sredstava fonda sigurnosti i druga pravila o prevladavanju rizika neispunjenja obveza pojedinog ~lana Registra; f) na~in upisa i brisanje prava tre}ih osoba na vrijednosnim papirima; g) na~in upisa i brisanje zabrane ili ograni~enja prava raspolaganja na temelju ugovora, sudskih odluka i odluka drugih dr`avnih tijela, u slu~ajevima koji nisu propisani ovim Zakonom; h) na~in prijenosa vrijednosnih papira na temelju ugovora, sudskih odluka i odluka drugih mjerodavnih tijela, u slu~ajevima koji nisu ure|eni ovim Zakonom; i) strukturu i visinu naknade za usluge koje obavlja; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 155 j) na~in arhiviranja dokumentacije i ~uvanje podataka u elektroni~kom obliku; k) na~in i postupak izvje{}ivanja vlasnika vrijednosnih papira, izdavatelja i ~lanova Registra, kao i druge oblike uvida u javnost rada Registra, za slu~ajeve koji nisu ure|eni ovim Zakonom; i l) druga pitanja u svezi s poslovima koje obavlja. (2) Op}i akti iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenjuju se na svakog ~lana Registra, izdavatelja, vlasnika vrijednosnog papira, kao i na osobe ~ija su prava i obveze nastale u poslovanju s vrijednosnim papirima. (3) Komisija daje suglasnost na op}e akte Registra iz stavka 1. ovoga ~lanka i oni se ne mogu primjenjivati prije dobivanja suglasnosti. ^lanak 186. Zabrane u svezi poslova s vrijednosnim papirima (1) Registar ne mo`e vr{iti promet vrijednosnih papira za svoj ra~un, davati savjete o vrijednosnim papirima ili ulaganju u vrijednosne papire. (2) Pod prometom iz stavka 1. ovoga ~lanka ne smatra se kupnja vrijednosnih papira za potrebe pozajmljivanja, obra~una i poravnanja. ODJELJAK B) - ^LANSTVO ^lanak 187. Prijam u ~lanstvo (1) ^lanovi Registra mogu biti banke i profesionalni posrednici, burze, dru{tva za upravljanje fondovima, izdavatelji vrijednosnih papira, Centralna banka Bosne i Hercegovine, strane banke i profesionalni posrednici koji su dobili dozvolu Komisije i strana dru{tva koja obavljaju poslove obra~una i poravnanja ukoliko imaju dozvolu Komisije. (2) ^lanovi sistema obra~una i poravnanja mogu biti ~lanovi burze i drugog ure|enog javnog tr`i{ta i banka skrbnik. (3) Prijam u ~lanstvo vr{i se na temelju zahtjeva i dokumentacije predvi|ene op}im aktima Komisije i Registra. (4) ^lanovi Registra, kod ispunjavanja obveza nastalih na temelju poslova zaklju~enih na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu, du`ni su postupati sukladno zakonu, op}im aktima Komisije i op}im aktima Registra. ^lanak 188. Odgovornost za {tetu (1) ^lanovi Registra odgovaraju vlasniku vrijednosnih papira odnosno drugom imatelju prava na vrijednosnim papirima, po pravilima o objektivnoj odgovornosti za {tetu prouzro~enu propu{tanjem unosa ili nepravilnim odnosno pogre{nim unosom naloga u informacijski sustav Registra. (2) ^lan Registra ne}e odgovorati za {tetu iz stavka 1. ovoga ~lanka ako doka`e da {teta potje~e od nekog uzroka izvan njegovog djelovanja, a ~ije se djelovanje nije moglo predvidjeti, izbje}i niti otkloniti, ili da je {teta nastala isklju~ivo radnjom o{te}enika ili tre}e osobe. (3) Izdavatelj ~lan Registra odgovoran je za {tetu koja nastane zbog neto~nih i nepotpunih podataka danih Registru, kod upisa vrijednosnih papira u informacijski sustav Registra. ^lanak 189. Isklju~enje iz ~lanstva Registar mo`e isklju~iti iz ~lanstva ~lana Registra ako ne ispunjava obveze nastale na temelju poslova s vrijednosnim papirima, zaklju~enih na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu vrijednosnih papira ili ako kr{i odredbe zakona, op}e akte Komisije i op}e akte Registra. ODJELJAK C) - OBAVLJANJE POSLOVA ^lanak 190. Registracija, ~uvanje i prijenos vrijednosnih papira (1) Registracija, ~uvanje i prijenos vrijednosnih papira vr{i se elektroni~ki na odgovaraju}im ra~unima kod Registra. (2) Vrste ra~una, na~in odre|ivanja i njihovog otvaranja odre|uje Registar svojim op}im aktom, sukladno odredbama ovoga Zakona i op}im aktima Komisije. (3) Kod Registra se upisuju: a) vrijednosni papiri; b) prava iz vrijednosnih papira i njihovi zakoniti imatelji; c) prava tre}ih osoba na vrijednosnim papirima i njihovi zakoniti imatelji; d) zabrane i ograni~enja prijenosa vrijednosnih papira. ^lanak 191. Broj ra~una (1) Broj ra~una predstavlja i identifikacijsku oznaku vlasnika ra~una i mora biti jedinstven. (2) Broj ra~una smatra se tajnim i mo`e biti dostupan, izuzev vlasniku ra~una, drugim osobama u slu~ajevima odre|enim zakonom i op}im aktom Registra, na na~in odre|en tim aktom. ^lanak 192. Redoslijed prijama naloga (1) Registar je du`an osigurati da se prijenosi vrijednosnih papira na ra~une vlasnika vrijednosnih papira i upisa prava tre}ih, odnosno ograni~enja prijenosa i zabrane raspolaganja vr{i po redoslijedu prijama naloga za upis u informacijski sustav Registra. (2) Stavak 1. ovoga ~lanka odnosi se i na druge upise kod Registra. ^lanak 193. Upisi u informacijski sustav Registra (1) Upis vrijednosnih papira u informacijski sustav Registra vr{i se na osnovi naloga izdavatelja vrijednosnih papira, koji s Registrom prije toga zaklju~uje ugovor o vo|enju vrijednosnih papira. (2) Naloge za prijenos vrijednosnih papira s ra~una na ra~un istog vlasnika vrijednosnih papira ili na ra~un novog vlasnika, upis odnosno brisanje prava tre}ih osoba na vrijednosnim papirima, upis odnosno brisanje prava raspolaganja, unosi ~lan Registra na temelju ugovora o vo|enju ra~una vrijednosnih papira za vlasnika vrijednosnih papira, izuzev u slu~ajevima predvi|enim ovim Zakonom, op}im aktima Komisije i Registra, kada se upis vr{i po nalogu osobe koja se u Registru vodi kao vlasnik vrijednosnih papira, odnosno po nalogu suda ili drugog mjerodavnog tijela. (3) Ugovor iz stavka 2. ovoga ~lanka mo`e biti poseban ugovor zaklju~en izme|u profesionalnog posrednika i njegovog klijenta, a mo`e biti i sadr`an u ugovoru iz ~lanka 83. ovoga Zakona. (4) Naloge iz stavka 2. ovoga ~lanka unosi ~lan Registra neposredno u informacijski sustav preko ra~unarske veze s Registrom. (5) Naloge iz ovoga ~lanka, nakon izvr{ene kontrole, izvr{ava Registar, sukladno odredbama ovoga Zakona, op}im aktima Komisije i Registra. (6) Nalozi iz ovoga ~lanka sadr`e elemente predvi|ene op}im aktom Registra. ^lanak 194. Prijenos vlasni{tva (1) Prijenos vlasni{tva na vrijednosnim papirima na temelju transakcije zaklju~ene na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu provodi se u postupku obra~una i poravnanja. (2) Postupak obra~una u smislu stavka 1. ovoga ~lanka je uspore|ivanje podataka po zaklju~enim pravnim poslovima s vrijednosnim papirima, utvr|ivanje rokova podmirenja pravnih poslova, te izra~un obveza za podmirenje. (3) Postupak poravnanja, u smislu stavka 1. ovoga ~lanka, je posredovanje i nadzor pla}anja i/ili prijenosa vrijednosnih papira u svezi s pravnim poslovima s vrijednosnim papirima. Broj 85 – Stranica 156 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lanak 195. Izvje{}e o zaklju~enim transkacijama Obra~un i poravnanje poslova zaklju~enih na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu vr{i se na temelju izvje{}a o zaklju~enim transakcijama koje Registru dostavlja burza i drugo ure|eno javno tr`i{te. ^lanak 196. Ra~un za obra~un i poravnanje Nov~ane obveze ~lanova Registra koje su nastale na osnovi poslova s vrijednosnim papirima, zaklju~enih na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu, a koje ulaze u obra~un i poravnanje, izvr{avaju se preko ra~una za obra~un i poravnanje. ^lanak 197. Vrijednosni papiri i nov~ana sredstva ~lanova Registra Vrijednosni papiri i nov~ana sredstva vlasnika vrijednosnih papira i ~lanova Registra ne ulaze u njegovu imovinu niti u ste~ajnu ili likvidacijsku masu i ne mogu biti predmet izvr{enja protiv Registra. ^lanak 198. Fond sigurnosti (1) Registar je du`an formirati fond sigurnosti s ciljem osiguranja uvjeta za ispunjenje obveze na temelju poslova s vrijednosnim papirima zaklju~enih na burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu. (2) Fond sigurnosti ~ine uplate Registra i ~lanova Registra koji koriste usluge obra~una i poravnanja. (3) Sredstva fonda sigurnosti koriste se za podmirenje obveza ~lanova Registra kada na njihovim ra~unima nema dovoljno sredstava, ukoliko svoje obveze ne izvr{e u rokovima utvr|enim op}im aktima Registra. (4) Sredstva fonda sigurnosti ne mogu se koristiti u druge svrhe. ^lanak 199. Brisanje zalo`nog prava (1) Brisanje zalo`nog prava vr{i se po nalogu ~lana Registra ili zalogoprimatelja ili vlasnika vrijednosnih papira kao zalogodavatelja. (2) Uz nalog zalogodavatelja obvezno se prila`e izjava zalogoprimatelja ovjerena sukladno zakonu da se dozvoljava brisanje zalo`nog prava ili pravomo}na sudska odluka koja zamjenjuje takvu izjavu. ^lanak 200. Brisanje prava plodou`ivanja (1) Brisanje prava plodou`ivanja se vr{i na osnovi naloga vlasnika vrijednosnih papira. (2) Kada vlasnik zahtjeva brisanje prava plodou`ivanja protekom roka plodou`ivanja, mora uz nalog prilo`iti izjavu plodou`ivatelja ovjerenu sukladno zakonu da dozvoljava brisanje prava plodou`ivanja, ili pravomo}nu sudsku odluku koja zamjenjuje takvu izjavu. ^lanak 201. Upis i brisanje prava otkupa (1) Nalog za upis prava otkupa obvezno sadr`i i cijenu po kojoj se mogu otkupiti vrijednosni papiri i dan na koji je pravo otkupa mogu}e ostvariti, odnosno rok trajanja prava otkupa. (2) Brisanje prava otkupa upisuje se na temelju naloga vlasnika vrijednosnih papira. (3) Kada vlasnik vrijednosnog papira zahtjeva brisanje prava otkupa na dan odre|en za njegovo ostvarivanje, odnosno protekom roka trajanja prava otkupa, du`an je uz nalog prilo`iti izjavu osobe koja ima pravo otkupa, ovjerenu sukladno zakonu, da dozvoljava brisanje prava otkupa, odnosno pravomo}nu sudsku odluku koja zamjenjuje takvu izjavu. (4) Kada se vrijednosni papiri na kojima je upisano pravo otkupa prenesu na osobu koja ima pravo otkupa, s prijenosom se istodobno bri{e pravo otkupa. (5) Odredbe ovoga ~lanka primjenjuju se i na brisanje prava pre~e kupnje. ^lanak 202. Odgovornost za {tetu (1) Registar je odgovoran izdavatelju i vlasniku vrijednosnih papira odnosno drugom zakonitom imatelju prava na vrijednosnom papiru, po pravilima o objektivnoj odgovornosti za {tetu koju mu prouzro~i neizvr{enjem ili nepravilnim izvr{enjem naloga odnosno ako informacijski sustav Registra omogu}i izvr{enje nepravilnog ili pogre{nog naloga, kao i kr{enjem drugih obveza odre|enih ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Registar ne}e odgovarati za {tetu iz stavka 1. ovoga ~lanka ako doka`e da {teta potje~e od nekog uzroka izvan njegovog djelovanja, a ~ije se djelovanje nije moglo predvidjeti, izbje}i niti otkloniti, ili da je {teta nastala isklju~ivo radnjom o{te}enika ili tre}e osobe. ODJELJAK D) - ^UVANJE I DOSTUPNOST PODATAKA, OBAVJE[TAVANJE I NADZOR ^lanak 203. Za{tita informacijskog sustava (1) Registar je du`an informacijski sustav i podatke kojima raspola`e za{tititi od neovla{tenog kori{tenja, izmjena ili gubitka podataka, u svrhu ~ega je du`an osigurati pri~uvnu lokaciju na kojoj }e biti smje{ten back up informacijskog sustava sa svim podacima. (2) Registar je du`an trajno ~uvati podatke upisane na elektroni~kim medijima, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. (3) Registar je du`an osigurati neprekidno funkcioniranje informacijskog sustava. ^lanak 204. Slu`bena tajna (1) Na ~lanove tijela i uposlene u Registru primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje reguliraju ~uvanje slu`bene tajne uposlenih i ~lanova Komisije. (2) Svi podaci koji se vode u Registru predstavljaju slu`benu tajnu i ne mogu se davati i priop}avati, osim u slu~ajevima utvr|enim ovim i drugim zakonom i propisima donesenim na temelju tih zakona. ^lanak 205. Pravo uvida u podatke (1) Vlasnik vrijednosnih papira, depozitar investicijskog fonda, profesionalni posrednik i banka skrbnik, u okviru odre|enog posla kojeg obavljaju, imaju pravo uvida u podatke iz ~lanka 190. stavak 3. ovoga Zakona i podatke o povijesti upisa vrijednosnih papira koji se vode kod Registra za klijente za koje obavljaju poslove. (2) Izdavatelj vrijednosnih papira ima pravo uvida u podatke o vrstama, klasama, koli~inama vrijednosnih papira, ograni~enjima prava na vrijednosnim papirima, vlasnicima, te povijesti upisa vrijednosnih papira koje je izdao. (3) Osoba koja doka`e pravni interes ima pravo uvida u povijest transakcija za odre|eni vrijednosni papir. ^lanak 206. Potvrda o stanju na ra~unu (1) Vlasniku vrijednosnog papira izdaje se potvrda o stanju na njegovom ra~unu, koja obvezno sadr`i: a) naziv, sjedi{te pravne osobe ili ime i prezime i identifikacijski broj pravne ili fizi~ke osobe; b) naziv, sjedi{te i adresu izdavatelja; c) oznaku vrste i klase vrijednosnog papira; d) nominalnu vrijednost i broj vrijednosnih papira iste klase; i e) ovjeru Registra. (2) Potvrda uklju~uje sve vrijednosne papire koje ima vlasnik vrijednosnih papira na ra~unu kod Registra. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 157 ^lanak 207. Ovla{tenja Komisije i drugih mjerodavnih tijela Komisija ima pravo uvida u sve podatke koji se vode u Registru, bez ograni~enja, a pravosudna i druga mjerodavna tijela imaju pravo uvida u podatke u okviru ovla{tenja predvi|enih zakonom. ^lanak 208. Evidencija o uvidima u podatke (1) Registar je du`an voditi evidenciju o svim uvidima u podatke u sistemu registracije vrijednosnih papira. (2) Evidenciju iz stavka 1. ovoga ~lanka Registar vodi prema kronolo{kom redu izvr{enih uvida. (3) U evidenciju iz stavka 1. ovoga ~lanka upisuje se vrsta uvida, vrijednosni papir i vlasnik vrijednosnih papira na kojeg se uvid odnosio i osoba na ~iji zahtjev je uvid bio izvr{en. ^lanak 209. Izvje{}ivanje (1) Registar je du`an na na~in i u obujmu odre|enom op}im aktima Komisije i svojim op}im aktima izvje{}ivati: a) izdavatelje, o vrijednosnim papirima koje su izdali i o vlasnicima tih vrijednosnih papira; b) vlasnike, o stanju i promjenama na njihovom ra~unu vrijednosnih papira, sukladno ~lanku 206. ovoga Zakona; c) ~lanove, o bitnim podacima o poslovima s vrijednosnim papirima koje su poduzeli za svoj ra~un ili za ra~un nalogodavatelja; d) javnost, o najve}im dioni~arima izdavatelja u obujmu i na na~in odre|en op}im aktom Komisije; i e) u drugim slu~ajevima odre|enim zakonom i op}im aktima Komisije. (2) Registar je du`an dostavljati Komisiji mjese~na izvje{}a o radu u roku i sa sadr`ajem koje propi{e Komisija. ^lanak 210. Mjere u nadzoru Za povrede zakona i drugih propisa utvr|ene u nadzoru, Komisija mo`e Registru izricati mjere predvi|ene ovim i posebnim zakonom. GLAVA VII. STRUKOVNA UDRUGA OVLA[TENIH SUDIONIKA ^lanak 211. Osnivanje (1) Ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira mogu osnovati strukovne udruge sa samoreguliraju}im ovlastima sa svrhom ostvarivanja, unaprje|enja i za{tite zajedni~kih interesa i razvoja tr`i{ta. (2) Strukovne udruge iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu osnovati pravne i fizi~ke osobe ovla{tene za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, zaklju~ivanjem ugovora o osnivanju i usvajanjem op}ih akata propisanih ovim Zakonom. (3) Komisija daje prethodnu suglasnost na statut i pravila strukovne udruge. ^lanak 212. Djelatnost Strukovna udruga mo`e: a) donositi pravila za obavljanje poslova ovla{tenih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira, koja za cilj imaju unaprje|enje profesionalne djelatnosti, ujedna~avanje prakse i razvoj tr`i{ta vrijednosnih papira; b) donositi eti~ki kodeks pona{anja koji je obvezan u primjeni za sve ovla{tene sudionike na tr`i{tu vrijednosnih papira; c) sura|ivati s mjerodavnim tijelima s ciljem unaprje|enja regulative i njene implementacije, s tim da mo`e davati i inicijative za izmjene propisa i pravila, odnosno dono{enje novih zakona i drugih propisa; d) pripremati i dobivati od ~lanova informacije, analize, projekte i druge materijale koji se odnose na provo|enje propisa, standarda, uzanci, kodeksa, odnosno pona{anja sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira, a s ciljem ja~anja struke, za{tite interesa investitora i samih ovla{tenih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira, razvoja tr`i{ta vrijednosnih papira, osiguranje javnosti rada, sprje~avanja manipulacija cijenama vrijednosnih papira i drugih nezakonitosti i nepravilnosti na tr`i{tu vrijednosnih papira; e) vr{iti edukaciju ~lanova udruge ili uposlenika ~lanova udruge, u slu~aju da su ~lanovi udruge pravne osobe; f) izricati mjere prema ovla{tenim sudionicima na tr`i{tu vrijednosnih papira koji su ~lanovi te udruge i poduzimati mjere za{tite interesa korisnika usluga ovla{tenih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira i njihove od{tete u slu~aju gubitaka prouzro~enih pogre{kama, propustima i nezakonitim radnjama ~lanova strukovne udruge. ^lanak 213. Op}i akti Strukovna udruga, pored ugovora o osnivanju i statuta, koji se donose kod osnivanja, mo`e donositi i uzance, standarde i druge op}e akte s ciljem izvr{avanja svojih djelatnosti odre|enih ugovorom o osnivanju i statutom, a koja su obvezna u primjeni za sve ~lanove udruge. ^lanak 214. Zabrane Akti strukovne udruge iz ~l. 211., 212. i 213. ovoga Zakona ne mogu uklju~ivati: a) diskriminiranje klijenata koji koriste usluge ~lana strukovne udruge; b) diskriminiranje ~lanova strukovne udruge; c) neutemeljeno ograni~avanje u pogledu pristupanja u ~lanstvo, odnosno istupanja iz ~lanstva strukovne udruge; d) sprje~avanje razvoja konkurencije izme|u ovla{tenih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira, kao i neutemeljeno ograni~enje u pogledu prihoda i provizije koje ~lanovi strukovne udruge ostvaruju obavljanjem svojih djelatnosti; e) izradu neto~nih, nepotpunih ili nejasnih informacija ~lanovima strukovne udruge; i f) pitanja koja nisu u nadle`nosti strukovne udruge ili su nespojiva s njegovim ciljevima. ^lanak 215. Financiranje Strukovna udruga se financira iz ~lanarine, doprinosa i poklona ~lanova i tre}ih osoba, kao i naknada od usluga koje pru`a ~lanovima i tre}im osobama, a dobit koju ostvari po toj osnovi isklju~ivo koristi za unaprje|enje rada. ^lanak 216. Primjena propisa na poslovanje strukovne udruge Na poslovanje strukovne udruge, ukoliko ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno, primjenjuju se propisi koji ure|uju udru`ivanje gra|ana i profesionalno udru`ivanje gospodarskih dru{tava. GLAVA VIII. OSIGURANJA I ZABRANE U SVEZI POSLOVA S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA ODJELJAK A) - OSIGURANJE ISPUNJENJA OBVEZA PROISTEKLIH IZ VRIJEDNOSNIH PAPIRA ^lanak 217. Osiguranje isplate dividende (1) Obveza izdavatelja na isplatu dividende ne mo`e biti osigurana bankarskim jamstvom, jamstvima ili sli~nim oblicima osiguranja. (2) Svako jamstvo ili osiguranje pla}anja budu}e dividende je ni{tavno. Broj 85 – Stranica 158 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lanak 218. Osiguranje isplate glavnice i kamata Obveze izdavatelja vrijednosnih papira na isplatu glavnice i kamata iz du`ni~kih vrijednosnih papira mogu biti osigurane bankarskim jamstvom ili drugim osiguranjem koje mora osigurati ispunjenje obveza iz svih vrijednosnih papira iste klase. ^lanak 219. Osiguranje zalogom (1) Obveza izdavatelja vrijednosnih papira na isplatu glavnice i kamata mo`e biti osigurana zalo`nim pravom na nekretninama i/ili vrijednosnim papirima, ~ija vrijednost ne mo`e biti manja od ukupne obveze izdavatelja iz svih osiguranih vrijednosnih papira. (2) Vrijednost nekretnina pod hipotekom i/ili zalo`enih vrijednosnih papira utvr|uje ovla{teni sudski vje{tak. ODJELJAK B) - ZABRANE ZLOUPORABA NA TR@I[TU ^lanak 220. Povla{tena informacija Povla{tena informacija predstavlja privilegiranu, povjerljivu, odnosno svaku informaciju ili doga|aj koja osobi koja njome raspola`e daje prednost u odnosu na druge sudionike u prometu vrijednosnih papira i koja mo`e imati utjecaj na izdavatelja vrijednosnih papira ili na tr`i{te na kojem se prometuje vrijednosnim papirima i cijenu izdanih vrijednosnih papira, a koja jo{ nije javno objavljena, kao {to je: a) precizna informacija o izdavatelju i njegovim vrijednosnim papirima, ukoliko ta informacija sadr`i okolnosti koje postoje ili se o~ekuju ili doga|aj koji se zbio ili se o~ekuje, ili ako je informacija dovoljno specifi~na da se mo`e zaklju~iti o mogu}em u~inku okolnosti ili doga|aja koji bi utjecali na cijenu vrijednosnih papira; b) informacija koju bi investitor na temelju razumne prosudbe mogao uzeti u obzir kao dio osnove za dono{enje odluke o investiranju; c) druga informacija, sukladna zakonu i drugim propisima. ^lanak 221. Izuzeci od povla{tene informacije Povla{tenim informacijama, u smislu odredaba ovoga Zakona, ne smatraju se: a) javno raspolo`ive informacije; b) zaklju~ci, procjene ili rezultati analiza bazirani na javno raspolo`ivim informacijama; c) glasine ili naga|anja za koje ne postoji o~igledna veza s pouzdanim izvorom kao {to su osobe iz ~lanka 224. ovoga Zakona; d) informacije o ponudi ili tra`nji vrijednosnih papira, ste~ene kao redovita posljedica prometa, osim ako zakonom, ili drugim propisom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 222. Javno raspolo`ive informacije (1) Javno raspolo`ivim informacijama, u smislu odredaba ovoga Zakona, smatraju se: informacije koje su po svojoj prirodi bile javne u momentu nastanka, koje su poznate i drugim osobama, osim osoba iz ~lanka 224. ovoga Zakona, odnosno informacije koje su objavljene u bilo kojem masovnom mediju, tiskanom ili elektroni~kom, koji izlazi ili pro gram emitira na podru~ju Federacije i dostupan je u mjestu sjedi{ta izdavatelja, te informacije iz bilo kojeg javnog registra u Federaciji. (2) Fizi~ke i pravne osobe koje se u okviru svoje redovite djelatnosti bave izradom i/ili distribuiranjem javnosti istra`ivanja, studija, statisti~kih podataka, ocjena ili drugih informacija o vrijednosnim papirima ili o izdavateljima vrijednosnih papira, odnosno davanjem preporuka ili predlaganjem investicijskih strategija, a posebno financijski analiti~ari, novinari i uposlenici bonitetnih agencija, du`ni su postupati savjesno, sukladno pravilima struke i profesionalne etike, te potrebnom stru~nom pa`njom osigurati pravilno i potpuno predstavljanje svih informacija. (3) Osobe iz stavka 2. ovoga ~lanka du`ne su istodobno s izradom i/ili distribuiranjem informacija, javno objaviti svoje interese i mogu}i sukob interesa u svezi s vrijednosnim papirima na koje se odnose te informacije. ^lanak 223. Promet na osnovi povla{tenih informacija (1) Prometom na osnovi povla{tenih informacija, u smislu odredaba ovoga Zakona, podrazumjeva se kupnja ili prodaja vrijednosnih papira ili drugi pravni posao koji je osnova za prijenos vlasni{tva na vrijednosnim papirima, sve dok je osoba koja sudjeluje u tim transakcijama u posjedu povla{tenih informacija koje se odnose na taj vrijednosni papir. (2) Pod prometom na osnovi povla{tenih informacija podrazumjeva se i promet od osoba koje su povla{tenu informaciju dobile od druge osobe, a same nisu imale pristup toj informaciji. ^lanak 224. Osobe koje imaju obveze u svezi povla{tenih informacija (1) Osobe na koje se zahtjevi u svezi povla{tenih informacija odnose su: a) ~lanovi nadzornog odbora, odbora za reviziju i uprave izdavatelja i pravne osobe iz to~ke d) ovoga stavka; b) uposleni ili bilo koja druga osoba anga`irana kod izdavatelja koja ima pristup povla{tenim informacijama; c) ~lanovi uprave, nadzornog odbora i uposleni kod ovla{tenog sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira, dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijskog fonda; d) osobe koje izravno ili neizravno imaju 10% i vi{e dionica izdavatelja na kojeg se odnose povla{tene informacije; e) supru`nici i srodnici u prvom stupnju ravne linije s fizi~kim osobama iz to~ke a) do d) ovoga stavka; f) tre}e fizi~ke ili pravne osobe koje su od osoba iz to~. a) do e) ovoga stavka do{le do povla{tenih informacija. (2) Obveza pridr`avanja odredaba ovoga Zakona za osobe navedene u stavku 1. to~ke od a) do d) traje sve dok imaju ta svojstva i {est mjeseci nakon njihovog prestanka ili dok se informacija ne objavi sukladno propisima. ^lanak 225. Zabrane u svezi s povla{tenim informacijama Osobama iz ~lanka 224. ovoga Zakona zabranjeno je: a) koristiti povla{tene informacije prilikom neposredne ili posredne kupnje ili prodaje vrijednosnih papira; b) otkriti ili u~initi dostupnim povla{tene informacije drugim osobama; c) koristiti povla{tene informacije prilikom davanja savjeta drugim osobama o kupnji ili prodaji vrijednosnih papira. ^lanak 226. Obavje{tavanje Komisije Osobe iz ~lanka 224. ovoga Zakona du`ne su Komisiji u roku od pet dana od dana zaklju~enja transakcije dostaviti obavijest o transakciji koju su zaklju~ili u tom svojstvu i vrijednosnim papirima koji su bili predmet transakcije. ^lanak 227. Obavje{tavanje izdavatelja i drugih Obavijest iz ~lanka 226. ovoga Zakona dostavlja se i izdavatelju, burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu na kojem su uvr{teni vrijednosni papiri. ^lanak 228. Kontrola pristupa povla{tenim informacijama Izdavatelj je du`an, u svrhu osiguravanja tajnosti povla{tenih informacija, kontrolirati pristup takvim informacijama, a naro~ito da: Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 159 a) uspostavi u~inkovite mehanizme kako bi se sprije~io pristup takvim informacijama svim osobama, izuzev onih kojima su one potrebne u obavljanju posla kod ili za izdavatelja; b) poduzme u~inkovite mjere kako bi osigurao da sve osobe koje imaju pristup takvim informacijama budu upoznate s propisanim obvezama koje se na njih odnose, kao i sa sankcijama za nezakonito kori{tenje takvih informacija; c) uvede mjere koje omogu}avaju objavljivanje informacija u slu~aju da izdavatelj nije bio u stanju osigurati tajnost povla{tenih informacija. ^lanak 229. Obveza obavje{tavanja o osobama koje imaju pristup povla{tenim informacijama (1) Izdavatelj je du`an, najkasnije u roku od 30 dana od dana upisa u registar dru{tava, dostaviti Komisiji popis osoba iz ~lanka 224. stavak 1. to~. a), b), d) i e) ovoga Zakona, redovito ili povremeno, izuzev osoba koje su upisane u registru izdavatelja kod Komisije, s najmanje sljede}im podacima: identitet tih osoba, funkcija odnosno svojstvo te osobe kod izdavatelja, razlozi zbog kojih su te osobe uvr{tene na popis i da tum sa~injavanja popisa. (2) O svakoj izmjeni podataka iz popisa iz stavka 1. ovoga ~lanka izdavatelj je du`an obavijestiti Komisiju u roku od sedam dana od dana nastanka izmjene. ^lanak 230. Postupanje profesionalnog posrednika s povla{tenim informacijama (1) Profesionalni posrednici koji saznaju za povla{tene informacije ne smiju kupovati niti prodavati vrijednosne papire za vlastiti ra~un, niti davati investicijske savjete o vrijednosnim papirima na koje se odnose te povla{tene informacije. (2) Profesionalni posrednik i osoba uposlena kod njega ima i koristi povla{tene informacije u prometu vrijednosnih papira i kada: a) zna da odre|eni klijent ima koli~inski veliki nalog ili nalog koji mo`e utjecati na stanje na tr`i{tu vrijednosnih papira, pa sam ispostavlja nalog kojim stje~e korist od te informacije ili savjetuje drugog klijenta da tako postupi; b) na osnovi uspje{nih investicijskih odluka klijenta ponavlja postupanje tog klijenta za svoj ra~un ili za ra~un drugog klijenta; c) je to odre|eno zakonom ili drugim propisom. ^lanak 231. Obaveze izdavatelja i profesionalnog posrednika (1) Izdavatelj vrijednosnih papira kojim je izvr{ena transakcija i profesionalni posrednik du`ni su obavijestiti Komisiju bez odlaganja o svakoj transakciji na temelju povla{tenih informacija, a najkasnije naredni dan od dana saznanja ili kada su prema okolnostima mogli imati saznanje o ovim transakcijama. (2) Sadr`aj obavijesti bli`e ure|uje Komisija. ^lanak 232. Manipulacije na tr`i{tu i utjecaj na druge osobe (1) Zabranjeno je vr{iti manipulacije na tr`i{tu vrijednosnih papira. (2) Zabranjeno je utjecati ili poku{ati utjecati na odluke drugih osoba u pogledu kupnje ili prodaje vrijednosnih papira: a) la`nim ili dvosmislenim izjavama, uklju~uju}i i obe}anja, prognoziranja ili druge sli~ne radnje upu}ene bilo kojoj osobi; i b) iskrivljivanjem i prikrivanjem svih zna~ajnih informacija koje odre|ena osoba zna ili mora znati, a koje se odnose na izdavatelja i njegove vrijednosne papire. (3) Zabranjeno je objavljivati ili {iriti neistinite informacije koje utje~u ili mogu utjecati na obujam prometa i cijenu vrijednosnih papira. ^lanak 233. Privid zaklju~enja posla i nedozvoljeni nalozi Radi sprje~avanja manipulacije na tr`i{tu zabranjeno je: a) obaviti transakciju vrijednosnim papirima na na~in da njenim izvr{enjem ne do|e do promjene vlasnika, odnosno da se na drugi na~in stvori privid zaklju~enog posla; b) dati nalog za kupnju ili prodaju vrijednosnih papira, znaju}i da je dat ili }e biti dat nalog za prodaju ili kupnju tih vrijednosnih papira od iste ili druge osobe, po cijeni ili koli~ini koja je ista ili pribli`no ista, radi stvaranja privida cijene ili aktivnog prometa; c) davati naloge za kupnju ili prodaju odre|enih vrijednosnih papira, bez namjere da se oni i izvr{e, tako da transakcije po tim nalozima mijenjaju najbolju ponudu ili ponu|enu cijenu za odre|eni vrijednosni papir uvr{ten na burzu ili drugo ure|eno javno tr`i{te; i d) dati dva ili vi{e naloga za kupnju ili prodaju istih vrijednosnih papira, na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu, u to~no ili pribli`no to~no vrijeme i u razli~itim koli~inama s ciljem ispitivanja prihvatljivosti cijene na tr`i{tu ili s ciljem utjecaja na cijenu na tr`i{tu. ^lanak 234. Pove}anje i smanjenje cijene vrijednosnog papira Zabranjeno je obavljati transakcije s vrijednosnim papirima radi toga da se: a) pove}a cijena vrijednosnog papira i na taj na~in potaknu drugi investitori da kupuju taj vrijednosni papir; b) smanji cijena vrijednosnog papira i na taj na~in potaknu drugi investitori na prodaju tog vrijednosnog papira; i c) stvori privid aktivnog prometa vrijednosnih papira i na taj na~in potaknu drugi investitori na kupnju i/ili prodaju tog vrijednosnog papira. ^lanak 235. Nalozi radi stjecanja provizije Profesionalnom posredniku koji upravlja portfeljem vrijednosnih papira klijenta zabranjeno je prodavati ili davati naloge za prodaju, kupovati ili davati naloge za kupnju tih vrijednosnih papira, isklju~ivo s namjerom stjecanja provizije koja se napla}uje za tu uslugu. ^lanak 236. Naknada {tete Osoba koja je pretrpjela {tetu zbog kr{enja odredbi ovoga Zakona o manipulacijama na tr`i{tu vrijednosnih papira, ima pravo na naknadu {tete koju je time pretrpjela. GLAVA IX. OBJAVLJIVANJE I IZVJE[]IVANJE ODJELJAK A) - OBVEZE IZDAVATELJA ^lanak 237. Objavljivanje od izdavatelja (1) Izdavatelj vrijednosnih papira (otvoreno dioni~ko dru{tvo) du`an je sukladno op}im aktima Komisije, objavljivati podatke o vrijednosnim papirima i svom financijskom poslovanju u: a) polugodi{njem i godi{njem izvje{}u o svom poslovanju; b) izvje{}u o doga|ajima koji bitno utje~u na financijsko poslovanje izdavatelja; c) prospektu svakog novog vrijednosnog papira koji izdaje; i d) izvje{}u o rezultatima svake nove javne ponude vrijednosnih papira. (2) Op}im aktom iz stavka 1. ovoga ~lanka ure|uje se i na~in dostavljanja podataka Komisiji. ^lanak 238. Polugodi{nje izvje{}e (1) Polugodi{nje izvje{}e o poslovanju izdavatelja obvezno sadr`i podatke o: Broj 85 – Stranica 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. a) ~lanovima nadzornog odbora i uprave, i broj dionica izdavatelja u njihovom vlasni{tvu; b) dioni~arima koji posjeduju vi{e od 5% dionica s pravom glasa; c) pravnim osobama u kojima izdavatelj ima vi{e od 10% dionica; d) poslovnim jedinicama i zastupni{tvima izdavatelja; e) skup{tini izdavatelja odr`anoj u razdoblju za koji se podnosi izvje{}e; f) bilanci stanja i bilanci uspjeha na kraju razdoblja; g) uporabi kapitala pribavljenog prethodnim izdavanjem vrijednosnih papira putem javne ponude; h) smanjenju ili pove}anju imovine izdavatelja za vi{e od 10% u odnosu na stanje iz prethodnog izvje{}a, s ~injenicama koje su na to utjecale; i) smanjenju ili pove}anju neto dobiti ili gubitka izdavatelja za vi{e od 10% u odnosu na stanje iz prethodnog izvje{}a, s ~injenicama koje su na to utjecale; j) transakcijama imovinom u obujmu ve}em od 10% vrijednosti ukupne imovine izdavatelja na dan transakcije; k) izdavanju vrijednosnih papira obavljenom tijekom izvje{tajnog razdoblja s naznakom vrste i klase vrijednosnih papira; i l) dividendi i kamatama po osnovi vrijednosnih papira. (2) Polugodi{nje izvje{}e odobrava nadzorni odbor i dostavlja se dioni~arima na njihov zahtjev. (3) Tro{kove dostave polugodi{njeg izvje{}a, najvi{e u iznosu stvarnih tro{kova tiskanja i dostave, snosi dioni~ar. ^lanak 239. Godi{nje izvje{}e (1) Izdavatelj je du`an godi{nje izvje{}e sa sadr`ajem iz ~lanka 238. ovoga Zakona i nalazom revizije, objaviti najmanje u jednom dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije i dostaviti ga dioni~arima na njihov zahtjev. (2) Tro{kove dostave godi{njeg izvje{}a, najvi{e u iznosu stvarnih tro{kova tiskanja i dostavljanja, snosi dioni~ar. ^lanak 240. Doga|aji koji bitno utje~u na financijsko poslovanje (1) Doga|aji koji bitno utje~u na financijsko poslovanje su: a) reorganizacija izdavatelja i s njim povezanih osoba; b) odluka o izdavanju i svako zapo~eto, prekinuto ili okon~ano izdavanje vrijednosnih papira; c) stjecanje od jednog dioni~ara vi{e od 5% dionica izdavatelja s pravom glasa; d) isplate financijskih obveza prema dioni~arima; e) odluka o sazivanju skup{tine dioni~ara; f) promjena revizora; g) jednokratno pove}anje ili smanjenje imovine izdavatelja za vi{e od 10%; i h) jednokratna transakcija u obujmu ve}em od 10% vrijednosti ukupne imovine izdavatelja. (2) Pismeno izvje{}e o svakom doga|aju iz stavka 1. ovoga ~lanka, izdavatelj je du`an objaviti najmanje u jednom dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije, najkasnije osam dana od dana doga|aja. ^lanak 241. Vrijednosni papiri uvr{teni u trgovanje (1) Izdavatelji vrijednosnih papira uvr{tenih u kotaciju burze du`ni su objavljivati godi{nja, polugodi{nja i tromjese~na financijska izvje{}a o svom poslovanju u elektroni~kom obliku. (2) Komisija bli`e ure|uje rokove za objavu i sadr`aj izvje{}a iz stavka 1. ovoga ~lanka. (3) Izdavatelji iz stavka 1. ovoga ~lanka, ~ije su dionice uvr{tene u kotacije na burzama zemalja ~lanica Europske unije, izvje{}a o svom poslovanju mogu objaviti sukladno ovom Zakonu ili propisima dr`ave ~lanice Europske unije. (4) Izdavatelji vrijednosnih papira uvr{tenih na slobodno burzansko tr`i{te i drugo ure|eno javno tr`i{te du`ni su burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu dostavljati polugodi{nja i godi{nja izvje{}a u elektroni~kom obliku. ^lanak 242. Posebni slu~ajevi objavljivanja Izdavatelji koji nisu otvorena dioni~ka dru{tva prema odredbama ovoga Zakona, sa~injavaju i objavljuju izvje{}a sukladno op}em aktu Komisije. ODJELJAK B) - OBVEZE DRUGIH OSOBA ^lanak 243. Objavljivanje i izvje{}ivanje profesionalnih posrednika (1) Profesionalni posrednik du`an je Komisiji dostavljati: a) polugodi{nja i godi{nja izvje{}a o poslovanju s nalazom revizije, u roku od 30 dana od dana proteka roka za pripremu tih izvje{}a; b) izvje{}e o svakom slu~aju kada je u jednom tromjese~ju posredovao u kupnji ili prodaji svih vrijednosnih papira ili u jednokratnoj kupnji ili prodaji vi{e od 5% svih vrijednosnih papira iste klase istog izdavatelja; c) podatke o promjeni okolnosti koje utje~u na ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjena; d) podatke koji se odnose na ograni~enja iz ~lanka 76. ovoga Zakona; i e) druga izvje{}a koja propi{e Komisija. (2) Izvje{}e iz stavka 1. to~ka b) ovoga ~lanka obvezno se objavljuje u dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije i sadr`i naziv i sjedi{te profesionalnog posrednika i izdavatelja, vrstu, ukupan broj i cijenu vrijednosnih papira. ^lanak 244. Objavljivanja burze i drugog ure|enog javnog tr`i{ta (1) Burza i drugo ure|eno javno tr`i{te du`ni su objavljivati dnevne te~ajne liste, koje sadr`e podatke o trgovini vrijednosnih papira s cijenom i koli~inama za sve transakcije zaklju~ene na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu ili ~ije je zaklju~enje prijavljeno burzi, kao i dnevna, tjedna, mjese~na i godi{nja izvje{}a, sukladno op}im aktima Komisije. (2) Burza i drugo ure|eno javno tr`i{te du`ni su informirati profesionalne posrednike, svoje ~lanove, o objavljenim ten - der ponudama za kupnju vrijednosnih papira i o svim doga|ajima koji imaju utjecaj na cijenu vrijednosnih papira. (3) Dnevna izvje{}a o zaklju~enim transakcijama burza i drugo ure|eno javno tr`i{te dostavljaju profesionalnim posrednicima, bankama depozitarima/skrbnicima i Registru. (4) Komisija bli`e ure|uje sadr`aj i na~in dostavljanja i objavljivanja izvje{}a iz ovoga ~lanka. (5) Burza i drugo ure|eno javno tr`i{te du`ni su bez naknade Komisiji osigurati uvjete za pra}enje trgovanja u trgovinskom sustavu burze, u stvarnom vremenu. ^lanak 245. Dodatno objavljivanje burze i drugog ure|enog javnog tr`i{ta (1) Osim podataka iz ~lanka 244. ovoga Zakona, burza i drugo ure|eno javno tr`i{te du`ni su objavljivati, na na~in koji propi{e Komisija, i: a) popis svojih ~lanova; b) popis ~lanova tijela upravljanja; c) popis vrijednosnih papira u prometu; d) izvje{}a izdavatelja iz ~l. 237. i 242. ovoga Zakona; e) kazne izre~ene svojim ~lanovima, ~lanovima tijela upravljanja i uposlenicima u svezi s obavljanjem djelatnosti; f) druge podatke odre|ene propisom Komisije. (2) Godi{nje izvje{}e o poslovanju burze i drugo ure|eno javno tr`i{te dostavljaju Komisiji, dioni~arima i svojim ~lanovima, Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 161 i objavljuju u dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije. ^lanak 246. Godi{nje izvje{}e o poslovanju Registra Godi{nje izvje{}e o poslovanju Registar dostavlja Komisiji, dioni~arima i svojim ~lanovima, i objavljuje u dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije. ^lanak 247. Strukovne udruge Strukovne udruge du`ne su, na na~in koji propi{e Komisija, objavljivati: a) popis svojih ~lanova; b) popis ~lanova tijela upravljanja; c) pravila i standarde; d) kazne izre~ene svojim ~lanovima, ~lanovima tijela upravljanja i uposlenicima. ^lanak 248. Vlasnik vrijednosnog papira i ra~una (1) Vlasnik vrijednosnih papira du`an je objavljivati podatke o stjecanju vi{e od 5% dionica s pravom glasa istog izdavatelja, i o prodaji ili kupnji kojom je sudjelovanje u ukupnom broju dionica s pravom glasa istog izdavatelja pove}ao iznad ili smanjio ispod jedne desetine, jedne petine, jedne ~etvrtine, jedne tre}ine, jedne polovine, i dvije tre}ine. (2) U slu~ajevima iz stavka 1. ovoga ~lanka, vlasnik vrijednosnih papira du`an je objaviti: a) svoje ime i prezime, ili naziv i sjedi{te; b) naziv i sjedi{te izdavatelja; c) klasu i broj dionica u svom vlasni{tvu; i d) postotak svog sudjelovanja u ukupnom broju dionica s pravom glasa i svih dionica istog izdavatelja. (3) Vlasnik vrijednosnih papira du`an je pismeno obavijestiti Komisiju o nastanku okolnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka najkasnije osam dana od dana njihova nastanka. (4) Objava podataka vr{i se u najmanje jednom dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije. (5) Vlasnik ra~una vrijednosnih papira koji na svom ra~unu dr`i vrijednosne papire u ime i za ra~un tre}ih osoba, du`an je to izri~ito navesti u prijavi za upis, a na zahtjev Komisije, izdavatelja ili drugog vlasnika vrijednosnog papira iste klase, du`an je identificirati vlasnika vrijednosnog papira. ODJELJAK C) - PROMID@BA VRIJEDNOSNIH PAPIRA ^lanak 249. Obilje`ja javne promid`be (1) Promid`ba vrijednosnih papira mora sadr`avati naziv profesionalnog posrednika ili ime i prezime druge osobe odgovorne za to~nost i potpunost informacija iznesenih u javnoj promid`bi. (2) Profesionalni posrednici mogu javno iznositi informacije o vrijednosnim papirima i izdavateljima samo u okviru poslova koje obavljaju u prometu vrijednosnih papira. (3) Objavljivanje informacija o vrijednosnim papirima i izdavatelju koje se obvezno dostavljaju Komisiji ne smatraju se javnom promid`bom. (4) Objavljivanje informacija o izdavanju vrijednosnih papira ili ispla}enoj dividendi smatraju se javnom promid`bom. (5) Zabranjeno je svako postupanje kojim se objavljuju i prenose neto~ne i nepotpune informacije o vrijednosnim papirima i izdavateljima ili se javno nudi kupnja ili prodaja vrijednosnih papira protivno ovom i drugim zakonima. ^lanak 250. Informacije koje se ne mogu objavljivati u javnoj promid`bi (1) U javnoj promid`bi ne smiju se objavljivati: a) nepotpune i neto~ne informacije o vrijednosnim papirima koji se nude za kupnju i prodaju i uvjetima prodaje i kupnje; b) procjene pove}anja vrijednosti i prinosa od vrijednosnih papira, osim vrijednosnih papira s fiksnim prinosom utvr|enim u prospektu; c) javno jamstvo ili informacije o jamstvu na temelju pore|enja s drugim vrijednosnim papirima; d) podatke o nedostacima profesionalnih posrednika koji sudjeluju u sli~nim aktivnostima u prometu vrijednosnih papira ili nedostacima izdavatelja sli~nih vrijednosnih papira. (2) Osoba koja postupa protivno odredbama stavka 1. ovoga ~lanka, du`na je naknaditi {tetu prouzro~enu tre}im osobama takvim postupanjem. (3) Osoba iz ~lanka 249. stavak 1. ovoga Zakona du`na je dostaviti Komisiji sve podatke i publikacije namijenjene javnoj promid`bi, najkasnije osam dana prije objave. (4) Promid`ba vrijednosnih papira koji se izdaju putem javne ponude, mo`e se obavljati nakon {to Komisija odobri izdavanje. GLAVA X. PROVEDBA ZAKONA ^lanak 251. Ovla{tenja Komisije u provedbi zakona (1) Komisija vr{i nadzor nad sudionicima na tr`i{tu vrijednosnih papira i drugim osobama sukladno odredbama ovoga i posebnog zakona. (2) U vr{enju ovlasti u provo|enju ovoga Zakona Komisija je ovla{tena da: a) ure|uje pitanja odre|ena ovim Zakonom; b) vr{i nadzor izdavanja i prometa vrijednosnih papira i drugih poslova s vrijednosnim papirima i izri~e mjere predvi|ene ovim Zakonom, te propisuje naknade za sudionike na tr`i{tu vrijednosnih papira za poslove nadzora i druge poslove koje obavlja; c) poduzima i nadgleda provedbu mjera kojima osigurava u~inkovito funkcioniranje tr`i{ta vrijednosnih papira i za{titu interesa investitora; d) vodi knjige i registre sukladno odredbama ovoga i drugih zakona; e) daje stavove, mi{ljenja kao i javna priop}enja, kada je to potrebno radi primjene i provedbe pojedinih odredbi ovog Zakona; f) informira javnost o na~elima na kojima djeluje tr`i{te vrijednosnih papira; g) objavljuje statut i op}e akte u "Slu`benim novinama Federacije BiH"; h) objavljuje u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i/ili dnevnom tisku izreku upravnih akata koje donosi kao i druge akte u slu~ajevima i na na~in koji odredi; i i) poduzima druge mjere i obavlja druge poslove sukladno ovom i drugim zakonima. (3) Komisija mo`e pristupiti sporazumima sa stranim regulatorima na tr`i{tu vrijednosnih papira o suradnji u vr{enju svojih ovlasti iz ovoga i posebnog zakona. U slu~aju pristupanja sporazumu Komisija mo`e, pod uvjetom reciprociteta, pru`ati pomo} stranim regulatorima na tr`i{tu vrijednosnih papira, ukoliko to nije protivno javnom poretku i prinudnim propisima, i pri tome poduzimati radnje i provoditi postupke kao u stvarima iz svoje mjerodavnosti. U postupanju Komisija }e se pridr`avati povjerljivosti podnesenih zahtjeva za suradnju i podataka koje je dobila, sukladno sporazumima kojim je pristupila i doma}im propisima. (4) Ukoliko obveznik ne plati naknadu iz stavka 2. to~ka b) ovoga ~lanka, u roku i iznosu kako je odre|eno op}im aktom Komisije, Komisija donosi rje{enje za obveznika, koje predstavlja ovr{nu ispravu prema Zakonu o ovr{nom postupku. Broj 85 – Stranica 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lanak 252. Izuzimanje dokumentacije i poslovnih knjiga U obavljanju ovlasti iz ~lanka 251. ovoga Zakona ovla{tene osobe Komisije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno izuzeti dokumentaciju i poslovne knjige subjekta kod kojega se vr{i nadzor, novac ili predmete koji mogu poslu`iti kao dokaz u kaznenom ili prekr{ajnom postupku, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu mjerodavnom za vo|enje postupka. ^lanak 253. Mjere u nadzoru (1) U slu~aju utvr|enih nezakonitosti i nepravilnosti Komisija mo`e rje{enjem zabraniti daljnje vr{enje radnji kojima se ~ine nezakonitosti i nepravilnosti i/ili nalo`iti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, odnosno nalo`iti poduzimanje radnji kojima se uspostavlja zakonitost i usugla{ava rad sa zakonima i drugim propisima, a mo`e posebno ili istodobno izre}i i drugu mjeru propisanu ovim i drugim zakonima. (2) Rje{enjem iz stavka 1. ovoga ~lanka Komisija }e odrediti rok za izvr{enje rje{enja koji ne mo`e biti dulji od 60 dana i obvezu da se Komisiji dostavi dokaz o postupanju po nalogu iz rje{enja. (3) Ako nije postupljeno ili je postupljeno protivno nalo`enom rje{enju iz stavka 1. ovoga ~lanka, Komisija }e, cijene}i sve razloge, izre}i novu mjeru sukladno zakonu. ^lanak 254. Posebne mjere Kada utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti kojima se ugro`ava funkcioniranje tr`i{ta vrijednosnih papira u cjelini, polo`aj pojedinih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira ili postoji mogu}nost nano{enja zna~ajnije {tete sudionicima na tr`i{tu vrijednosnih papira, Komisija mo`e, pored mjera utvr|enih ovim i posebnim zakonom: a) oduzeti suglasnost na imenovanje ravnatelja ovla{tenog sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira, u slu~aju kr{enja ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega, neto~nih ili promijenjenih ~injenica na osnovi kojih je dana suglasnost, te u slu~aju kada je usljed kr{enja propisa neizvjestan nastavak poslovanja nadziranih osoba; b) nalo`iti izmjenu, dopunu ili obustavu primjene odredbi op}ih akata burze, ure|enog javnog tr`i{ta, Registra i drugih ovla{tenih sudionika, odnosno nalo`iti izradu novih op}ih akata, u slu~ajevima kada Komisija utvrdi da je to potrebno radi osiguranja u~inkovitog funkcioniranja tr`i{ta vrijednosnih papira i za{tite sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira; c) zabraniti profesionalnom posredniku upravljanje ra~unom vrijednosnih papira klijenta, kada Komisija utvrdi da je istim raspolagao protivno nalozima vlasnika vrijednosnih papira. ^lanak 255. Zabrana prijenosa vrijednosnih papira i drugih aktivnosti (1) S ciljem za{tite interesa investitora, ~lanova i drugih korisnika usluga Registra, Komisija mo`e rje{enjem izdati nalog Registru da poduzme radnje kojima se zabranjuje prijenos vrijednosnih papira: a) ako Komisija raspola`e podacima koji ukazuju na sumnju da su vrijednosni papiri ste~eni radnjama koje su u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim zakonom ili op}ima aktima Komisije; b) ako je ovla{tena osoba za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u~inila pogre{ku ili nedozvoljenu radnju koja je imala za posljedicu upis vrijednosnih papira kod Registra koji nije sukladan zakonu, drugim propisima i op}im aktima Registra, burze i drugog ure|enog javnog tr`i{ta; c) ako je navedeno potrebno radi provo|enja postupka nadzora i utvr|ivanja svih ~injenica vezanih za prijenos vrijednosnih papira ili prava iz vrijednosnih papira; d) u drugim slu~ajevima predvi|enim zakonom i op}im aktima Komisije. (2) Komisija mo`e, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga ~lanka zabraniti i sve druge aktivnosti vezane za prijenos vrijednosnih papira odnosno prava iz vrijednosnih papira, uklju~uju}i i isplate koje bi se izvr{ile preko banke depozitara. (3) U slu~aju iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka Komisija mo`e u roku od 30 dana od dana zabrane prijenosa vrijednosnih papira ili prava iz vrijednosnih papira, odnosno drugih aktivnosti, pokrenuti postupak kod mjerodavnog suda za poni{tenje transakcije, odnosno pravnog posla i tra`iti odre|ivanje privremene mjere u svezi s izre~enim zabranama, sukladno zakonu kojim se ure|uje parni~ni postupak ili uputiti zainteresiranu stranu da to u~ini u roku od 30 dana i o tome obavijesti Komisiju. (4) U slu~aju iz stavka 3. ovoga ~lanka sud je du`an donijeti odluku o privremenoj mjeri u roku od osam dana od dana podno{enja prijedloga za odre|ivanje privremene mjere. (5) Zabrana Komisije iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka ne mo`e trajati dulje od 60 dana. (6) Postupak iz stavka 3. ovoga ~lanka smatra se `urnim i sud ga je du`an okon~ati u roku od 90 dana od dana podno{enja tu`be. ^lanak 256. ^uvanje informacija, savjeti i mi{ljenja (1) ^lanovi Komisije i uposlenici du`ni su ~uvati informacije koje saznaju pri obavljanju svojih du`nosti ili obavljanju poslova u Komisiji ili na drugi na~in, osim ako zakonom za pojedini slu~aj nije druk~ije propisano. Takve se informacije smatraju slu`benom tajnom. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga ~lanka ne mogu davati savjete i mi{ljenja u svezi s izdavanjem i prometom vrijednosnih papira, kao ni u svezi s bilo kojim drugim radnjama i aktivnostima koje spadaju u mjerodavnost Komisije, a ne predstavljaju postupanje Komisije. (3) Zabrana aktivnosti navedenih u st. 1. i 2. ovoga ~lanka prestaje nakon proteka roka od {est mjeseci od dana prestanka obavljanja du`nosti ili poslova u Komisiji. (4) ^lanovi Komisije i uposleni u Komisiji du`ni su o svakom stjecanju i prijenosu vrijednosnih papira na drugu osobu obavijestiti bez odlaganja Komisiju. GLAVA XI. KAZNENE ODREDBE ODJELJAK A) - KAZNENA DJELA ^lanak 257. Neovla{teno posredovanje (1) Tko se neovla{teno bavi posredovanjem u kupnji i prodaji vrijednosnih papira kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga ~lanka po~initelj za sebe ili drugog pribavio imovinsku korist u iznosu ve}em od 30.000,00 KM, kaznit }e se kaznom zatvora do pet godina. ^lanak 258. Distribucija prospekta Tko u namjeri stjecanja imovinske koristi za sebe ili drugog ili nano{enja materijalne {tete drugom dopusti ili omogu}i distribuciju prospekta koji je po sadr`ini razli~it od propisanog odredbama ~lanka 33. ovoga Zakona ili dopusti ili omogu}i navo|enje u prospektu vrijednosnih papira neto~nih ili nepotpunih podataka, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora od 90 dana do tri godine. ^lanak 259. Povla{tene informacije Tko u namjeri stjecanja imovinske koristi za sebe ili drugog ili nano{enja materijalne {tete drugom koristi povla{tene informacije protivno odredbama ~l. 225. i 230. ovoga Zakona, Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 163 kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora od 90 dana do pet godina. ^lanak 260. Manipulacije na tr`i{tu Tko u namjeri stjecanja imovinske koristi za sebe ili drugog ili nano{enja materijalne {tete drugom utje~e ili poku{a utjecati na odluke drugih osoba u pogledu kupnje ili prodaje vrijednosnih papira na na~in protivan zabrani iz ~lanka 232. ovoga Zakona ili obavlja promet vrijednosnim papirima na na~in protivan zabrani iz ~l. 233. i 234. ovoga Zakona, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora od 90 dana do pet godina. ^lanak 261. Javna promid`ba Tko u namjeri stjecanja imovinske koristi za sebe ili drugog ili nano{enja materijalne {tete drugom vr{i javnu promid`bu protivno ~l. 249. i 250. ovoga Zakona, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora od 90 dana do tri godine. ODJELJAK B) - PREKR[AJI ^lanak 262. Pravne osobe (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba, ako: 1) ograni~i promet ili prijenos vrijednosnih papira protivno ~lanku 10. ovoga Zakona; 2) izdavatelj ne podnese nalog odnosno ne obavijesti Registar sukladno ~lanku 21. ovoga Zakona; 3) ograni~i pravo kupnje vrijednosnih papira u izdavanju protivno ~lanku 23. ovoga Zakona; 4) ograni~i izdavanje obveznica ili izda obveznice protivno ~lanku 24. ovoga Zakona; 5) izdavatelj sa~ini i distribuira prospekt koji ne sadr`i informacije iz ~l. 32. i 33. ovoga Zakona; 6) izdavatelj ne postupi sukladno ~lanku 35. ovoga Zakona; 7) izdavatelj ne objavi javni poziv za uplatu vrijednosnih papira i ne u~ini dostupnim prospekt na na~in iz ~lanka 36. ovoga Zakona; 8) upis i uplata vrijednosnih papira u izdavanju traje dulje od predvi|enog ~lankom 37. ovoga Zakona; 9) izdavatelj ne objavi odluku o odustajanju od izdavanja sukladno ~lanku 39. ovoga Zakona; 10) banka depozitar ne dostavi Komisiji i izdavatelju pismeno izvje{}e iz ~lanka 40. stavak 2. ovoga Zakona; 11) izdavatelj ne postupi na na~in i u rokovima predvi|enim ~lankom 41. stavak 3., 4. i 5. ovoga Zakona; 12) depozitar ne postupi na na~in i u roku propisanom ~lankom 42. ovoga Zakona; 13) izdavatelj vrijednosnih papira izdanih javnom ponudom ne postupi na na~in i u roku propisanom ~lankom 44. ovoga Zakona; 14) depozitar ne postupi na na~in i u roku propisanom ~lankom 51. stavak 2. ovoga Zakona; 15) Registar izvr{i prijenos vrijednosnih papira protivno ~lanku 53. ovoga Zakona; 16) izdavatelj koji izdaje vrijednosne papire bez prethodnog odobrenja Komisije, a o izdavanju ne obavijesti Komisiju u roku iz ~lanka 54. ovoga Zakona; 17) izdavatelj ne izvijesti vlasnike vrijednosnih papira o konverziji i denominaciji vrijednosnih papira, spajanju i podjeli dionica na na~in i u roku propisanom ~lankom 57. ovoga Zakona; 18) se prilikom konverzije vrijednosnih papira, spajanja ili podjele dionica temeljni kapital izdavatelja promjeni, izuzev u slu~aju iz ~lanka 58., odnosno ako se prilikom konverzije i denominacije vrijednosnog papira, spajanja i podjele dionica prava vlasnika umanje protivno ~lanku 59. stavak 1. i 3. ovoga Zakona; 19) izdavatelj koji ne postupi sukladno ~lanku 60. ovoga Zakona; 20) vr{i izdavanje stranog izdavatelja protivno ~lanku 63. st. 2. i 3. i ~lanku 64. ovoga Zakona; 21) izdavatelj sa sjedi{tem u Federaciji koji na stranom tr`i{tu namjerava izdati vrijednosne papire ne postupi na na~in i u roku propisanom ~lankom 66. ovoga Zakona; 22) se poslovi brokera investicijskog savjetnika/menad`era obavljaju protivno ~lanku 68. stavak 3. ovoga Zakona; 23) profesionalni posrednik vr{i drugu djelatnost izuzev poslova s vrijednosnim papirima, protivno ~lanku 69. stavak 4. ovoga Zakona; 24) profesionalni posrednik ne uskla|uje sredstva sukladno ~lanku 74. ovoga Zakona; 25) profesionalni posrednik obavlja posredovanje s vrijednosnim papirima, a nema uposlenike sukladno ~lanku 75. ovoga Zakona; 26) profesionalni posrednik postupa protivno ~lanku 76. ovoga Zakona; 27) profesionalni posrednik postupa protivno ~lanku 78. ovog Zakona; 28) kao profesionalni posrednik ne unosi podatke u posebni registar sukladno ~lanku 79. stavak 2. ovoga Zakona; 29) profesionalni posrednik ne postupi sukladno ~lanku 80. stavak 1. ovoga Zakona; 30) profesionalni posrednik ne postupi sukladno ~lanku 81. ovoga Zakona; 31) profesionalni posrednik ne postupi sukladno ~lanku 83. stavak 1., 3., 5. i 6. ovoga Zakona; 32) profesionalni posrednik ne izvr{i naloge prema zahtjevima, odnosno instrukcijama klijenta i po redoslijedu iz knjige naloga, niti klijentu izda potvrdu o prijamu naloga sukladno ~lanku 84. st. 3. i 4. ovoga Zakona; 33) profesionalni posrednik ne vodi knjigu naloga sukladno ~lanku 85. ovoga Zakona; 34) profesionalni posrednik ne odbije prijam naloga u slu~aju iz ~lanka 86. ovoga Zakona; 35) profesionalni posrednik ne postupi sukladno ~lanku 87. ovoga Zakona; 36) profesionalni posrednik kod pozajmljivanja vrijednosnih papira postupi protivno ~lanku 88. st. 1., 2. i 3. ovoga Zakona; 37) profesionalni posrednik ne obavijesti Komisiju o osnovanoj poslovnoj jedinici/podru`nici ili pravnoj osobi izvan Bosne i Hercegovine u roku iz ~lanka 92. stavak 2. ovoga Zakona; 38) profesionalni posrednik ne postupi na na~in i u roku propisanom ~lankom 101. st. 3. i 5. ovoga Zakona; 39) profesionalni posrednik dozvoli obavljanje poslova protivno ~lanku 102. stavak 1. ovoga Zakona; 40) profesionalni posrednik prenese svoje ovlasti i obveze na drugog profesionalnog posrednika protivno ~lanku 109. ovoga Zakona; 41) profesionalni posrednik kod otvaranja i zatvaranja ra~una vrijednosnih papira ne postupi sukladno ~lanku 110. ovoga Zakona; 42) profesionalni posrednik ne dadne prednost obvezama po osnovi brokerskih poslova sukladno ~lanku 111. ovoga Zakona; 43) profesionalni posrednik omogu}i naplatu tra`bina klijenta protivno ~lanku 112. ovoga Zakona; 44) profesionalni posrednik ne unese nalog klijenta u sistem trgovanja ure|enog javnog tr`i{ta sukladno ~lanku 113. ovoga Zakona; 45) profesionalni posrednik raspola`e sa sredstvima klijenta protivno ~lanku 114. ovoga Zakona; 46) profesionalni posrednik ne dr`i vrijednosne papire klijenta sukladno ~lanku 117. ovoga Zakona; 47) profesionalni posrednik ula`e sredstva klijenta protivno ~lanku 118. ovoga Zakona; Broj 85 – Stranica 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. 48) ako se profesionalni posrednik u vr{enju poslova investicijskog menad`era, ne pridr`ava uvjeta iz ~lanka 122. ovoga Zakona; 49) banka skrbnik raspola`e vrijednosnim papirima i sredstvima protivno ~lanku 125. ovoga Zakona; 50) banka skrbnik ne vodi ili ne omogu}i Komisiji uvid u evidenciju koju vodi i ne dostavlja Komisiji podatke sukladno ~lanku 126. ovoga Zakona; 51) ako se nov~ane transakcije po osnovi prometa vrijednosnih papira ne izvr{avaju sukladno ~lanku 130. ovoga Zakona; 52) depozitar ne postupi na na~in i u roku propisanom ~l. 131. i 132. ovoga Zakona; 53) burza ili drugo ure|eno javno tr`i{te postupe protivno ~lanku 133. st. 3. i 4. ovoga Zakona; 54) burza obavlja djelatnosti koje nisu predvi|ene ~lankom 136. ovoga Zakona; 55) burza postupi protivno ~lanku 137. ovoga Zakona; 56) burza ne osigura osoblje i uvjete ili ne organizira i ne provodi nadzor sukladno ~lanku 138. ovoga Zakona; 57) specijalizirana burza organizira trgovanje vrijednosnim papirima koji nisu odre|eni njenim statutom ili pravilima iz ~lanka 139. stavak 3.; 58) burza imenuje ~lanove nadzornog odbora protivno ~lanku 146. ovoga Zakona; 59) burza ne objavi statut i pravila burze u "Slu`benim novinama Federacije BiH", sukladno ~lanku 153. stavak 3. ovoga Zakona; 60) burza uvrsti u kotaciju vrijednosne papire protivno ~lanku 157. stavak 2., ~lanku 158. stavak 4., ~l. 159., 160. i 161. ovoga Zakona; 61) burza odobri objavljivanje protivno ~lanku 163. st. 1. i 2. ovoga Zakona; 62) burza uvrsti vrijednosne papire na slobodno tr`i{te protivno ~lanku 165. i ~lanku 166. stavak 2. ovoga Zakona; 63) burza ne dostavi rje{enje Komisiji u slu~aju i u roku iz ~lanka 171. stavak 2. ovoga Zakona; 64) burza dozvoli trgovanje profesionalnom posredniku koji nije ~lan burze ili primi u ~lanstvo profesionalnog posrednika koji ne ispunjava uvjete iz ~lanka 172. st. 1. i 3. ovoga Zakona; 65) profesionalni posrednik koji ne postupi sukladno ~lanku 174. ovoga Zakona; 66) Registar ne postupi na na~in propisan ~lankom 180. ovoga Zakona; 67) burza omogu}i trgovanje financijskim derivatima protivno ~lanku 182. st. 2., 4., 5. i 6. ovoga Zakona; 68) Registar u obavljanju poslova iz svoje djelatnosti ne postupi sukladno ~lanku 185. ovog Zakona; 69) Registar postupi protivno ~lanku 186. ovoga Zakona; 70) Registar ne postupa sukladno ~l. 192.,193., 198.,199., 200. i 201. ovoga Zakona; 71) Registar ne za{titi informacijski sustav, ne ~uva podatke i ne osigura neprekidno funkcioniranje informacijskog sustava sukladno ~lanku 203. ovoga Zakona; 72) Registar ne vodi evidenciju sukladno ~lanku 208. ovoga Zakona; 73) Registar ne postupi sukladno ~lanku 209. ovoga Zakona; 74) strukovna udruga sa~injava op}e akte protivno ~lanku 214. ovoga Zakona; 75) ako se strukova udruga financira ili dobit koristi na na~in protivan ~lanku 215. ovoga Zakona; 76) izdavatelj osigura jamstvo protivno ~lanku 217. stavak 1. ovoga Zakona; 77) postupi protivno ~lanku 222. st. 2. i 3. ovoga Zakona; 78) izdavatelj ne postupi na na~in i u rokovima propisanim ~l. 228. i 229. ovoga Zakona; 79) profesionalni posrednik postupa protivno ~lanku 230. ovoga Zakona; 80) izdavatelj i profesionalni posrednik ne postupe sukladno ~lanku 231. ovoga Zakona; 81) profesionalni posrednik, ili druga pravna osoba, vr{i manipulaciju cijenama prema ~lanku 232. st. 2. i 3., ~l. 233., 234. i 235. ovoga Zakona; 82) izdavatelj ne sa~injava, ne objavljuje i ne dostavlja izvje{}a sukladno ~lanku 237., ~lanku 238. st. 1. i 2., ~lanku 239. stavak 1., ~lanku 240., ~lanku 241. stav 1. i ~lanku 242. ovoga Zakona; 83) profesionalni posrednik ne postupi na na~in i u rokovima propisanim ~lankom 243. ovoga Zakona; 84) burza postupi protivno ~l. 244. i 245. ovoga Zakona; 85) Registar godi{nje izvje{}e o poslovanju ne dostavi i ne objavi sukladno ~lanku 246. ovoga Zakona; 86) strukova udruga ne vr{i objavljivanja sukladno ~lanku 247. ovoga Zakona; 87) ne objavljuje podatke o stjecanju dionica i ne obavje{tava Komisiju sukladno ~lanku 248. ovoga Zakona; 88) vr{i promid`bu vrijednosnih papira protivno ~l. 249. i 250. ovoga Zakona. (2) Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka odgovorna osoba u pravnoj osobi. ^lanak 263. Fizi~ke osobe Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ka osoba, ako: 1) ograni~i promet ili prijenos vrijednosnih papira protivno ~lanku 10. ovoga Zakona; 2) se poslovi brokera investicijskog savjetnika/menad`era obavljaju protivno ~lanku 68. stavak 3. ovoga Zakona; 3) kod obavljanja poslova s vrijednosnim papirima ne postupe na na~in i u roku propisanom ~lankom 78. stavak 2. i ~lankom 79. stavak 1. ovoga Zakona; 4) ~lanovi nadzornog odbora, uprave, brokeri, investicijski menad`eri i drugi uposleni kod profesionalnog posrednika ne ~uvaju podatke sukladno ~lanku 82. ovoga Zakona; 5) obavlja poslove brokera i investicijskog menad`era protivno ~lanku 102. stavak 1. ovoga Zakona; 6) kao uposlenik burze postane ~lan nadzornog odbora i odbora za reviziju, ako bude anga`iran u obavljanju poslova kod drugog profesionalnog posrednika, banke ili izdavatelja ~ijim se vrijednosnim papirima trguje na burzi sukladno ~lanku 149. ovoga Zakona; 7) kao uposlenik burze, ~lan tijela upravljanja i ostalih tijela burze postupi protivno ~lanku 150. ovoga Zakona; 8) ~lanovi tijela i uposlenici Registra s podacima koji predstavljaju slu`benu tajnu postupe protivno ~lanku 204. ovoga Zakona; 9) vlasnik ra~una vrijednosnih papira ne postupi sukladno ~lanku 206. stavak 2. ovoga Zakona; 10) postupi protivno ~lanku 222. st. 2. i 3. ovoga Zakona; 11) s povla{tenim informacijama kojima raspola`e postupi protivno ~lanku 225. ovoga Zakona; 12) koristi povla{tene informacije u prometu vrijednosnim papirima protivno ~lanku 230. stavak 2. ovoga Zakona; 13) vr{i manipulaciju cijenama vrijednosnih papira protivno ~lanku 232. st. 2. i 3., ~l. 233., 234. i 235. ovoga Zakona; 14) vlasnik dionica ne objavi podatke o stjecanju dionica i ne izvijesti Komisiju o objavi na na~in i u roku iz ~lanka 248. st. 1. do 4. ovoga Zakona, odnosno vlasnik ra~una vrijednosnih papira ne postupi sukladno ~lanku 248. stavak 5. ovoga Zakona; 15) vr{i promid`bu vrijednosnih papira protivno ~l. 249. i 250. ovoga Zakona. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 165 GLAVA XII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 264. Vrijednosni papiri u dr`avnom vlasni{tvu Na vrijednosne papire u dr`avnom vlasni{tvu, koji su upisani kod Komisije i Registra, koji se ne}e prodavati po posebnim propisima, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o prometu vrijednosnih papira . ^lanak 265. Vrijednosni papiri izdani po ranije va`e}em zakonu i otvorena dioni~ka dru{tva (1) Vrijednosni papiri izdani putem javne ponude po Zakonu o vrijednosnim papirima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) kao i vrijednosni papiri izdani prije stupanja na snagu tog Zakona, smatraju se vrijednosnim papirima izdanim putem javne ponude. (2) Dionice izdane u postupku privatizacije, sukladno odredbama zakona kojim se regulira privatizacija poduze}a i banaka, smatraju se dionicama izdanim putem javne ponude. (3) Dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u, koje ispunjava kriterije za otvoreno dioni~ko dru{tvo prema ovom Zakonu, du`no je promjeniti oblik u dioni~ko dru{tvo i izvr{iti upis u registar izdavatelja kod Komisije i kod mjerodavnog suda u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (4) Ukoliko dru{tvo ne uskladi oblik organiziranja, sukladno stavu 3. ovoga ~lanka, mjerodavni sud donosi odluku o njegovom prestanku. ^lanak 266. Uskla|ivanje Registra Registar je obvezan uskladiti svoje op}e akte s odredbama ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. ^lanak 267. Uskla|ivanje Sarajevske burze vrijednosnih papira (1) Sarajevska burza vrijednosnih papira d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: SASE) du`na je u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje op}e akte, temeljni kapital i poslovanje s odredbama ovoga Zakona i uskla|ene op}e akte dostaviti na odobrenje Komisiji. (2) U roku iz stavka 1. ovoga ~lanka SASE je obvezna podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole i dostaviti Komisiji op}e akte na odobrenje. (3) Ako SASE ne postupi na na~in iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka, Komisija }e u daljnjem roku od 15 dana donijeti rje{enje o zabrani rada SASE i istodobno pokrenuti kod mjerodavnog suda postupak likvidacije SASE. ^lanak 268. Uskla|ivanje profesionalnih posrednika (1) Profesionalni posrednici koji imaju dozvolu Komisije za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima du`ni su op}e akte, temeljni kapital i poslovanje usuglasiti s odredbama ovoga Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona i usugla{ene op}e akte odre|ene ovim Zakonom dostaviti na suglasnost Komisiji, zajedno s dokazima o visini temeljnog kapitala. (2) Profesionalnim posrednicima koji ne postupe u roku i na na~in iz stavka 1. ovoga ~lanka, dozvola za obavljanje poslova posredovanja u prometu vrijednosnim papirima prestaje va`iti. ^lanak 269. Stru~ni ispit i dozvole za fizi~ke osobe Polo`eni stru~ni ispit za brokere i investicijske savjetnike/menad`ere i dozvole za brokere investicijske savjetnike/menad`ere koje je izdala Komisija do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu ukinute, ostaju va`e}i. ^lanak 270. Op}i akti Komisije (1) Komisija }e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti op}e akte o: a) ograni~enjima i zabranama prometa, na~inu zaklju~enja i obveznim elementima pravnih poslova s vrijednosnim papirima (~l. 10. stavak 2, ~lanak 18.); b) izdavanju vrijednosnih papira ( ~l. 25. stavak 2., ~lanak 26. stavak 1. to~ka q), ~lanak 28. stavak 3., ~lanak 45., ~lanak 48. stavak 2., ~lanak 54. stavak 1. to~ka e), ~lanak 61. i ~lanak 65. stavak 3.); c) poslovima s vrijednosnim papirima (~lanak 79. stavak 3., ~lanak 83. stavak 4., ~lanak 85. st. 5. i 6., ~lanak 86. stavak 2., ~lanak 88. stavak 4., ~lanak 115. stavak 2. to~ka g), ~lanak 124. stavak 2. to~ka d), ~lanak 126. stavak 2., ~lanak 128., ~lanak 160., ~lanak 170 to~ka c), ~lanak 179. stavak 4., ~lanak 182. stavak 3., ~lanak 184. stavak 2., ~lanak 187. st. 3. i 4., ~lanak 190. stavak 2, ~lanak 193. st. 2. i 5.; d) ovla{tenim sudionicima na tr`i{tu vrijednosnih papira (~lanak 68. stavak 3., ~lanak 74. stavak 5., ~lanak 77. stavak 2., ~lanak 90. stavak 2., ~lanak 91. stavak 1. to~ka a), ~lanak 93. stavak 2, ~lanak 94. stavak 4., ~lanak 103. stavak 2., ~lanak 134. stavak 3., ~lanak 136. to~ka d), ~lanak 159. stavak 1.to~ka b); e) objavljivanju i izvje{}ivanju (~lanak 166. stavak 3., ~lanak 178. stavak 2., ~lanak 209., ~lanak 231. stavak 2., ~lanak 237. stavak 1., ~lanak 241. stavak 2., ~lanak 242., ~lanak 243. stavak 1. to~ka e), ~lanak 244. stavak 4., ~l. 245 i 247.). (2) Do dono{enja op}ih akata iz stavka 1. ovoga ~lanka na odgovaraju}i na~in }e se primjenjivati op}i akti doneseni na temelju Zakona o vrijednosnim papirima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) i drugih zakona. ^lanak 271. Prestanak va`enja Zakona o vrijednosnim papirima Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje va`iti Zakon o vrijednosnim papirima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99). ^lanak 272.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 14/08 24.03.2008 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,fbih,doprinosi Broj 14 – Strana 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 24.3.2008. propisane kao mno`enik prosje~ne plate i koeficijenta iz ~lana 6. ta~ka 10. i ~lana 8. stav 2. ovog Zakona. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog ~lana, federalni ministar finansija do 31. decembra 2008. objavquje iznose osnovica za obra~un doprinosa u mjese~nom iznosu iz ~lana 6. ta~ka 10., ~lana 8. stav 2. i ~lana 7. st. 2., 3. i 4. ovog Zakona za 2009". ^lan 21. U ~lanu 21. rije~i: "stupawa na snagu", zamjewuju se rije~ima: "po~etka primjene". ^lan 22. ^lan 22. mijewa se i glasi: "Doprinosi se obra~unavaju prema propisima koji vrijede u vrijeme nastanka obaveze za pla}awe". ^lan 23. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjewiva}e se od 1. januara 2009. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 10. januara 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 7. februara 2008. godine. Broj 01-02-154/08 17. marta 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ^lan 1. U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i 17/06) u ~lanu 4. dodaje se novi stav 1. koji glasi: "Doprinosi za obavezna osiguranja (u daljnjem tekstu: obavezni doprinosi) prema ovom Zakonu su: 1. za penzijsko i invalidsko osiguranje: 1.1. doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, 1.2. dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, za sta` osiguranja koji se ra~una sa pove}anim trajanjem; 2. za osnovno zdravstveno osiguranje; 3. za osiguranje u slu~aju nezaposlenosti." Dosada{nji stav 1. postaje stav 2. ^lan 2. U ~lanu 5. u st. 1., 2., 3. i 4. iza broja "4" dodaju se rije~i: "stav 2.". U stavu 1. alineje 6., 7., 8. i 9. se bri{u. Iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi: "- koja ostvaruje primanja od drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada, u skladu sa propisima o porezu na dohodak". Dosada{nja alineja 10. postaje alineja 7. U stavu 3. u alineji 2. iza rije~i "zanimanje" dodaju se rije~i: "u skladu sa propisima o porezu na dohodak". Iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3., 4. i 5. koje glase: – "- fizi~ko lice koje se bavi poljoprivredom i {umarstvom kao jedinim ili glavnim zanimanjem; – trgovac pojedinac ~ija je samostalna djelatnost upisana u registar kod nadle`nog organa; – pravno ili fizi~ko lice, isplatilac primanja na osnovu drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada". ^lan 3. U ~lanu 6. u prvom redu iza broja "4" dodaju se rije~i: "stav 2." a u ta~. 1. i 2. rije~ "bruto" se bri{e. Ta~. 10., 12. i 14. se bri{u. Ta~ka 11. mijenja se i glasi: "11. izuzetno, mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6.a stav 2. i koeficijenta 0,25 za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, ko`noj i industriji obu}e kojima se ispla}uje najni`a pla}a i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata utvr|enih posebnim propisom kantonalne skup{tine." Ta~ka 13. mijenja se i glasi: "13. svako pojedina~no primanje od ~lanstva u predstavni - ~kim organima vlasti, ako to primanje nije obuhva}eno osnovicom iz ~lana 6. ta~. od 1. do 9., na osnovu ~lanstva u skup{tini, nadzornom odboru privrednog dru{tva, ~lana upravnog odbora, upravnog vije}a i drugih njima odgovaraju}ih tijela drugih pravnih lica, ~lana komisije i odbora tih tijela, ste~ajnog upravitelja i suca porotnika, koji nema svojstvo zaposlenika na sudu, primanje, umanjeno za porezno priznati iznos izdatka za povremene djelatnosti nau~nika, umjetnika, stru~njaka, novinara, sudskih vje{taka, trgova~kih putnika, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i na osnovu drugih djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost." Dosada{nje ta~. 11., 13. i 15. postaju ta~. 10., 11. i 12. ^lan 4. Iza ~lana 6. dodaje se novi ~lan 6.a koji glasi: "^lan 6.a Pla}a iz ~l. 6., 7. i 8. ovog Zakona je nov~ano i svako drugo primanje, bez obzira na oblik isplate, oporeziv prema propisima o porezu na dohodak, koji je na osnovu radnog odnosa poslodavac isplatio ili je bio du`an isplatiti zaposleniku prema odredbama Zakona o radu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima iz oblasti rada, a sastoji se od doprinosa iz osnovice, poreza na dohodak i iznosa koji se ispla}uje zaposleniku sa tog osnova. Prosje~na pla}a je prosje~an iznos mjese~ne pla}e ispla}ene po jednom zaposleniku u Federaciji u periodu januar - septembar teku}e godine, koji objavljuje Federalni zavod za statistiku, a sastoji se od iznosa doprinosa iz osnovice, poreza na dohodak i iznosa koji se ispla}uje zaposleniku i slu`i za utvr|ivanje mjese~ne osnovice i najni`e mjese~ne osnovice iz ~lana 6. ta~ka 10. i ~lana 8. stav 2. ovog Zakona za obra~unavanje doprinosa u kalendarskoj godini koja slijedi iza godine na koju se odnosi prosje~na pla}a." ^lan 5. U ~lanu 7. u st. 2., 3. i 4. rije~i: "prema posljednjem objavlje - nom podatku Federalnog zavoda za statistiku" zamjenjuju se rije~ima: "u skladu sa ~lanom 6.a stav 2. ovog Zakona", a preostali dio teksta se bri{e. Stav 5. se bri{e. ^lan 6. U ~l. 7., 8. i 11. rije~ "bruto" se bri{e. ^lan 7. U ~lanu 8. u st. 1. i 3. iza broja "4" dodaju se rije~i: "stav 2.". Iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "Osnovica za obra~un doprinosa poduzetnika je: Ponedjeqak, 24.3.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 – Strana 5 a) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6.a stav 2. i koeficijenta 1,1 ukoliko poduzetnik na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja, prema propisima o porezu na dohodak, dohodak sa tog osnova utvr|uje na osnovu poslovnih knjiga, u skladu sa propisima o porezu na dohodak; b) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6.a stav 2. i koeficijenta 0,65 ukoliko poduzetnik na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti obrta, u skladu sa propisima o porezu na dohodak, dohodak utvr|uje na osnovu poslovnih knjiga; c) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6.a stav 2. i koeficijenta 0,55 ukoliko osiguranik na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti obrta ili samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja, u skladu sa propisima o porezu na dohodak, dohodak sa tog osnova pla}a prema pau{alno utvr|enom dohotku; d) izuzetno, mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6.a stav 2. i koeficijenta 0,25 za poduzetnike koji samostalno obavljaju privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, za nisko akumulacijske djelat - nosti tradicionalnih esnafskih zanata utvr|ene posebnim propisom kantonalne skup{tine, ukoliko osiguranik na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti obrta, u skladu sa propisima o porezu na dohodak, dohodak sa tog osnova pla}a prema pau{alno utvr|enom dohotku; e) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6.a stav 2. i koeficijenta 0,25 ukoliko poduzetnik na osnovu obavljanja djelatnosti poljoprivrede i {umarstva ne pla}a porez na dohodak ili ukoliko porez na dohodak pla}a prema pau{alno utvr|enom dohotku; f) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6.a stav 2. i koeficijenta 0,35 ukoliko poduzetnik na osnovu obavljanja djelatnosti poljoprivrede i {umarstva porez na dohodak, dohodak sa tog osnova utvr|uje na osnovu poslovnih knjiga, u skladu sa propisima o porezu na dohodak. Osnovica doprinosa za obveznike iz ~lana 5. stav 3. alineja 5. su primanja koja se ispla}uju fizi~kim licima - rezidentima na osnovu drugih vrsta samostalnih djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada." Dosada{nji st. 2. i 3. postaju st. 4. i 5. U stavu 4. rije~i: "stav 1." zamjenjuju se rije~ima: "st. 1., 2. i 3.". ^lan 8. U ~lanu 9. stav 1. mijenja se i glasi: "Doprinosi iz ~lana 4. stav 2. ta~. 1. i 2. ovog Zakona ne pla}aju se na ostala primanja i naknade iz radnog odnosa na koja se ne pla}a porez na dohodak, u skladu sa propisima o porezu na dohodak." U stavu 2. iza broja "4" dodaju se rije~i: "stav 2.". ^lan 9. ^lan 10. mijenja se i glasi: "Najvi{e stope doprinosa prema osnovici su: 1. na teret obveznika doprinosa iz osnovice (~lan 6. ta~. od 1. do 10., ta~ka 12. i ~lan 7.): – 17,00 % za penzijsko i invalidsko osiguranje, – 12,50 % za osnovno zdravstveno osiguranje, – 1,50 % za osiguranje od nezaposlenosti; 2. na teret poslodavca na osnovicu (~lan 6. ta~. od 1. do 10., ta~ka 12. i ~lan 8.): – 6,00 % za penzijsko i invalidsko osiguranje, – 4,00 % za osnovno zdravstveno osiguranje, – 0,50 % za osiguranje od nezaposlenosti; 3. na osnovicu, za dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje i to: a) 2,00 % za osiguranike raspore|ene na radno mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada ra~una kao 14 mjeseci sta`a, b) 3,00 % za osiguranike raspore|ene na radno mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada ra~una kao 15 mjeseci sta`a, c) 6,00 % za osiguranike raspore|ene na radno mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada ra~una preko 15 mjeseci sta`a. 4. Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje, za zdravstvenu za{titu u inozemstvu, iz ~lana 7. stav 4. ovog Zakona odredit }e Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija." ^lan 10. Iza ~lana 10. dodaju se novi ~l. 10.a i 10.b koji glase: "^lan 10.a Izuzetno, prema osnovici iz ~lana 6. ta~ka 11. ovog Zakona obra~unavaju se doprinosi: 1. na teret osiguranika, iz osnovice po stopi: – 4,00 % za osnovno zdravstveno osiguranje; 2. na teret isplatioca primanja, na osnovicu po stopi: – 6,00% za penzijsko i invalidsko osiguranje. ^lan 10.b Izuzetno, doprinosi prema osnovici iz ~lana 8. stav 2. obra~unavaju se na osnovicu po stopama: – 23,00 % za penzijsko i invalidsko osiguranje, – 16,50 % za osnovno zdravstveno osiguranje, – 2,00 % za osiguranje od nezaposlenosti." ^lan 11. U ~lanu 11. na po~etku stava 1. dodaje se nova re~enica koja glasi: "Doprinosi se obra~unavaju pri obra~unu pla}e." U stavu 1. rije~i: "Obra~un i" bri{u se, iza broja "4" dodaju se rije~i: "stav 2.", a iza rije~i "isplate" pi{e se zarez i rije~i: "fizi~ko lice - rezident Federacije koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, nosilac zajedni~ke djelatnosti ukoliko vi{e lica zajedni~ki obavljaju samostalnu djelatnost, u skladu sa propisima o porezu na dohodak, isplatilac primanja iz osnova obavljanja drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada i ostali obveznici doprinosa". U ta~ki a) rije~i: "obra~unavaju i pla}aju na dan njihove isplate" zamjenjuju se rije~ima: "pla}aju pri isplati pla}e i primanja". U ta~ki b) rije~i: "na svoju pla}u" zamjenjuju se rije~ima: "na osnovicu iz ~lana 8. stav 2. ovog Zakona", zatim u drugom redu iza rije~i "zanimanje" dodaje se rije~ "ili", dok se rije~ "zemljoradnjom" zamjenjuje rije~ima: "poljoprivredom i {umarstvom", a rije~i: "kao i ono" zamjenjuju se rije~ima: "na svoju pla}u, lice". U ta~. b) i c) broj "7." zamjenjuje se brojem "10.". Stav 2. mijenja se i glasi: "Prilikom svake isplate pla}e i drugog primanja isplatilac je du`an zaposleniku, odnosno obvezniku doprinosa iz ~lana 5. ovog Zakona izdati jedan primjerak obra~una pla}e, odnosno primanja koji sadr`i doprinose, porez na dohodak i iznos koji se ispla}uje sa tog osnova." Iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4., 5., 6., 7. i 8. koji glase: "Isplatilac, odnosno obveznik pla}anja doprinosa du`an je podatke o upla}enim doprinosima, upla}enom porezu na doho - dak i ispla}enoj pla}i, odnosno primanju za svakog obveznika dostaviti obvezniku doprinosa i nadle`noj jedinici Porezne uprave do kraja januara teku}e godine za proteklu godinu. Doprinosi po stopama iz ~lana 10. ovog Zakona obra~u - navaju se pri obra~unu pla}e i dospijevaju za pla}anje istovre - meno sa isplatom pla}e. Ako obveznik obra~unavanja doprinosa iz stava 1. ovog ~lana ne isplati ili ne isplati u cijelosti pla}u za prethodni mjesec u mjesecu u kojem je dospjela isplata pla}e, du`an je obra~unati doprinose prema iznosu dospjele a neispla}ene pla}e do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je dospjela isplata pla}e. Broj 14 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 24.3.2008. Doprinosi obra~unati u skladu sa stavom 5. ovog ~lana dospijevaju za pla}anje najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je pla}a dospjela za isplatu. Doprinosi po stopi iz ~lana 10.a ovog Zakona obra~unavaju se prije isplate primanja osiguraniku, a dospijevaju za pla}anje istovremeno sa isplatom primanja osiguraniku. Osiguraniku se prava iz penzijskog i zdravstvenog osigu - ranja, te osiguranja za slu~aj nezaposlenosti ne mogu umanjiti ni ukinuti u slu~aju da obveznik obra~unavanja i pla}anja doprinosa nije obra~unao, odnosno uplatio ili djelimi~no uplatio dospjele doprinose u skladu sa st. 4. i 5. ovog ~lana, ukoliko posebnim zakonom nije druga~ije ure|eno." ^lan 12. ^lan 11.a mijenja se i glasi: "Isplatioci pla}a, drugih li~nih primanja i fizi~ka lica iz ~lana 11. stav 1. ovog Zakona du`ni su za svaku isplatu pla}e, odnosno primanja sa~initi specifikaciju o uplati doprinosa i poreza na dohodak i isplati primanja i dostaviti je uz dokaze o izvr{enom pojedina~nom pla}anju doprinosa i poreza nadle`noj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH istog, a najkasnije narednog dana od dana isplate pla}e, odnosno primanja." ^lan 13. U ~lanu 11.b rije~i: "iz pla}e" zamjenjuju se rije~ima: "iz osnovice", a rije~i: "na pla}u" zamjenjuju se rije~ima: "na osnovicu". ^lan 14. ^lan 14. mijenja se i glasi: "Kontrolu obra~una i uplate doprinosa vr{i Porezna uprava Federacije BiH." ^lan 15. ^lan 14.b mijenja se i glasi: "OOPP koja vr{i prijenos sredstava sa ra~una obveznika pla}anja doprinosa du`na je u slu~aju kada istovremeno sa isplatom pla}e ili primanja, prema odredbama ~lana 11. st. 1., 4. i 5. ovog Zakona, nisu upla}eni obavezni doprinosi o tome obavijestiti ispostavu Porezne uprave nadle`nu prema sjedi{tu obveznika pla}anja doprinosa u roku od osam dana od dana isplate pla}e ili primanja." ^lan 16. ^lan 15. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1. poslodavac, ako ne obra~una doprinose pri obra~unu pla}e, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je pla}a dospjela za isplatu (~lan 11. st. 4. i 5.); 2. obveznik, fizi~ko lice, ako doprinose ne obra~una do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec (~lan 11. st. 1.b) i c)); 3. isplatilac primanja od druge samostalne djelatnosti ili od povremenog nesamostalnog rada, ako ne obra~una doprinose prije isplate primanja osiguraniku (~lan 11. stav 7.). Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana i odgovorno lice u pravnom licu." ^lan 17. ^lan 16. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1. poslodavac, ako ne uplati doprinose istovremeno sa ispla - tom pla}e, a najkasnije do posljednjeg dana u mje secu u kojem je pla}a dospjela za isplatu (~lan 11. st. 4. i 6.); 2. obveznik, fizi~ko lice, ako ne uplati doprinose do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec (~lan 11. st. 1.b) i c)); 3. isplatilac primanja od druge samostalne djelatnosti ili od povremenog nesamostalnog rada, ako ne uplati doprinose prije isplate, a najkasnije istovremeno sa isplatom primanja (~lan 11. stav 7.); 4. pravno lice i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelat - nost, ako kao isplatilac pla}e Poreznoj upravi Federacije BiH ne dostavi u propisanom roku specifikaciju pla}a ili drugih li~nih primanja sa obra~unatim doprinosima i dokazima o isplati pla}a i uplati doprinosa. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj du`nik doprinosa - osiguranik, koji sam za sebe pla}a doprinose, ako dospjele doprinose ne uplati u propisanom roku (~lan 11. ta~ka b))." ^lan 18. ^lan 17. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj OOPP, koja vr{i prijenos sredstava sa ra~una obveznika pla}anja doprinosa, ako u propisanom roku nije obavijestila nadle`nu ispostavu Porezne uprave o isplati pla}e ili primanja, prema kojima nisu istovremeno sa isplatom pla}eni obavezni doprinosi (~lan 14.c)." ^lan 19. ^lan 17.a mijenja se i glasi: "Obveznik pla}anja doprinosa kaznit }e se za prekr{aj, prema ~lanu 16. ovog Zakona, za prekr{aj po~injen prvi put, a za prekr{aj po~injen drugi put, uz nov~anu kaznu, mo`e mu se izre}i i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine." ^lan 20. ^lan 20. mijenja se i glasi: "Federalni ministar finansija }e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik o na~inu obra~unavanja i pla}anja doprinosa. Federalni ministar finansija do 31. decembra teku}e godine objavljuje za sljede}u kalendarsku godinu iznose osnovica za obra~un doprinosa u mjese~nom iznosu, koje su propisane kao mno`enik prosje~ne pla}e i koeficijenta iz ~lana 6. ta~ka 10. i ~lana 8. stav 2. ovog Zakona. Izuzetno, od odredbe stava 2. ovog ~lana, federalni ministar finansija do 31. decembra 2008. objavljuje iznose osnovica za obra~un doprinosa u mjese~nom iznosu iz ~lana 6. ta~ka 10., ~lana 8. stav 2. i ~lana 7. st. 2., 3. i 4. ovog Zakona za 2009. godinu". ^lan 21. U ~lanu 21. rije~i: "stupanja na snagu" zamjenjuju se rije~ima: "po~etka primjene". ^lan 22. ^lan 22. mijenja se i glasi: "Doprinosi se obra~unavaju prema propisima koji vrijede u vrijeme nastanka obaveze za pla}anje." ^lan 23. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavlji - vanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjenjivat }e se od 1. januara 2009. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici
Zakon o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 10/08 05.03.2008 SN FBiH 65/13, SN FBiH 07/13, SN FBiH 44/11, SN FBiH 09/10 dohodak,zakon,fbih,porez Srijeda, 5.3.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 10 – Stranica 19 VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 45. Fizi~ka i pravna lica i organizacije koje prouzrokuju povredu odredaba ovog Zakona ili propuste da ih ispo{tuju, podlije`u odgovaraju}oj kazni za poreski prekr{aj koja je propisana ~l. 80. do 94. Zakona o Poreskoj upravi. VIII. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Poreske obaveze koje su nastale do dana stupawa na snagu ovog Zakona izvr{i}e se u skladu sa propisima koji su bili na snazi u momentu nastanka poreske obaveze. ^lan 47. Fizi~ka lica koja su do stupawa na snagu ovog Zakona, po kantonalnim propisima ostvarila pravo na poreska osloba - |awa ili olak{ice koje se odnose na odre|eni vremenski pe - riod, kod utvr|ivawa i pla}awa poreza na dohodak od samo stalnog obavqawa djelatnosti prema odredbama ovog Zakona, imaju pravo koristiti osloba|awe i olak{ice do isteka vremena utvr|enog za wihovo kori{}ewe. ^lan 48. Ministar }e u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog Zakona donijeti sqede}e podzakonske akte: 1) Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, kojim }e se detaqnije propisati na~in utvr|ivawa poreske osnovice, oblik i na~in izdavawa poreske kartice, oblik, sadr`aj i na~in vo|ewa poslovnih kwiga i evidencija, na~in vr{ewa godi{weg obra~una poreza na dohodak te sa~iwavawa i podno{ewa godi{we prijave; 2) Propis o obra~unu ubrzane amortizacije ; 3) Propis o utvr|ivawu kriterijuma za pla}awe poreza na dohodak u godi{wem pau{alnom iznosu. ^lan 49. U ciqu omogu}avawa pravilne primjene ~lana 10. stav (1) i ~lana 27. ovog Zakona, svi poslodavci su du`ni do dana stupawa na snagu odnosno najkasnije sa danom po~etka primjene ovog Zakona, mjese~ne plate svojim zaposlenicima obra~unavati i u poreskim evidencijama i izvje{tajima iskazivati u bruto iznosima. Poslodavci koji do po~etka primjene ovog Zakona ne pre|u na utvr|ivawe plata svojih zaposlenika u bruto iznosu, du`ni su obra~un doprinosa i poreza na platu vr{iti na osnovu bruto iznosa plate koji bi se utvrdio prera~unavawem postoje}e ugovorene neto plate u bruto platu po sqede}oj formuli: Bruto neto plata zaposlenika 100 - zbir = x ( 100 95 ) na stopa doprinosa iz plate 100 ^lan 50. Stupawem na snagu ovog Zakona kantoni su du`ni da do po~etka primjene ovog Zakona usklade odredbe svojih Zakona o porezima koje se odnose na utvr|ivawe i pla}awe poreza na dobit fizi~kih lica koja samostalno obavqaju djelatnost, porez na prihode od imovine i imovinskih prava, porez na prihode od autorskih prava, patenata i tehni~kih unapre|ewa, porez na dobitke od igara na sre}u, porez na prihode od poqoprivredne djelatnosti i porez na ukupan prihod fizi~kih lica. ^lan 51. U slu~aju kolizije ovog Zakona i drugih Zakona iz ove oblasti, osim Zakona o Poreskoj upravi, primjewuju se odredbe ovog Zakona. ^lan 52. Danom po~etka primjene ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o porezu na platu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02, 27/02 i 6/04). ^lan 53. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjewiva}e se od 01.01.2009. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 10. januara 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 7. februara 2008. godine. Broj 01-02-128/08 29. februara 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O POREZU NA DOHODAK I. OSNOVNE ODREDBE 1. Op}e odredbe ^lan 1. (1) Ovim Zakonom propisuje se na~in utvr|ivanja i pla}anja poreza na dohodak fizi~kih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). (2) Pripadnost prihoda od poreza na dohodak fizi~kih lica utvr|uje se prema posebnim propisima. 2. Porezni obveznik ^lan 2. (1) Obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to: 1) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije, 2) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije, 3) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji Federacije, 4) nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv prema ovom Zakonu. (2) Kada vi{e fizi~kih lica zajedni~ki ostvaruje dohodak porezni obveznik je svako fizi~ko lice posebno i to za udio koji ostvari u tako ostvarenom dohotku. (3) Rezidentom Federacije, u smislu ovog Zakona, smatra se fizi~ko lice koje: 1) ima prebivali{te na teritoriji Federacije, 2) na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili vi{e dana u bilo kojem poreznom periodu, 3) ima prebivali{te u Federaciji a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van podru~ja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog bud`eta i/ili bud`eta Bosne i Hercegovine. (4) Nerezidentom, u smislu ovog Zakona, smatra se fizi~ko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana. (5) Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost registrirana. Broj 10 – Stranica 20 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5.3.2008. 3. Fizi~ka lica koja ne podlije`u oporezivanju ^lan 3. (1) Obavezi obra~unavanja i pla}anja poreza na dohodak ne podlije`u sljede}a fizi~ka lica koja imaju prebivali{te na teritoriji Federacije: 1) {efovi stranih diplomatskih misija, 2) osoblje stranih diplomatskih misija i ~lanovi njihovih doma}instava, ukoliko nisu dr`avljani Bosne i Hercegovine, 3) {efovi stranih konzulata i konzularni funkcioneri ovla{teni da obavljaju konzularne funkcije i ~lanovi njihovih doma}instava, ukoliko nisu dr`avljani Bosne i Hercegovine, 4) funkcioneri i stru~njaci programa za tehni~ku pomo} Organizacije ujedinjenih naroda i njenih specijaliziranih agencija, ukoliko nisu dr`avljani Bosne i Hercegovine, 5) profesionalni konzuli, pripadnici konzulata i osoblje konzulata, ako su ta lica pripadnici dr`ave koja ih je odaslala, 6) po~asni konzuli stranih dr`ava za primanja koja dobijaju od dr`ave koja ih je imenovala za vr{enje konzularnih funkcija, ako nisu dr`avljani Bosne i Hercegovine, 7) fizi~ka lica koja rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim predstavni{tvima i me|unarodnim organi - za cijama, ukoliko nisu dr`avljani Bosne i Hercegovine, i to na dohodak koji ostvare od svoje dr`ave ili me|u narodne organizacije na osnovu pla}e i drugih nadoknada za svoju diplomatsku, konzularnu i druge aktivnosti. (2) Oporezivanju ne podlije`u fizi~ka lica - rezidenti Federacije koja se nalaze u radnom odnosu sa Uredom visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (Of fice of the High Represen tative - OHR). 4. Predmet oporezivanja ^lan 4. Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obveznik ostvari od: 1) nesamostalne djelatnosti, 2) samostalne djelatnosti, 3) imovine i imovinskih prava, 4) ulaganja kapitala, 5) u~e{}a u nagradnim igrama i igrama na sre}u. 5. Prihodi koji se ne smatraju dohotkom ^lan 5. Prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne smatraju dohotkom su: 1) prihodi na osnovu u~e{}a u raspodjeli dobiti privrednih dru{tava (dividende ili udjeli), 2) penzija rezidenta, bilo da je ste~ena u inozemstvu ili u Bosni i Hercegovini, 3) pomo}i i druga primanja ostvarena na osnovu posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih `rtava rata, osim pla}e, 4) socijalne pomo}i, 5) dje~iji dodatak i nov~ana sredstava za opremu novoro|en~eta, 6) nasljedstva i pokloni na koje se porez pla}a prema drugim federalnim ili kantonalnim propisima, 7) prihodi od prodaje imovine koja je kori{tena u li~ne svrhe, 8) nadoknada {tete u slu~aju elementarnih nepogoda, 9) osiguranje ili druga naknada {tete na~injene na imovini u iznosu koji je upotrijebljen za zamjenu ili popravku o{te}ene imovine, 10) osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sli~nim takmi~enjima, 11) prihodi zaposlenika na osnovu naknada, pomo}i i/ili nagrada ispla}eni od poslodavca za jedan porezni period najvi{e do iznosa utvr|enog posebnim propisom (zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr.), 12) nagrade za izuzetna dostignu}a u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr. koje dodjeljuju dr`avni organi povodom obilje`avanja zna~ajnih datuma. 6. Prihodi na koje se ne pla}a porez na dohodak ^lan 6. Porez na dohodak ne pla}a se na: 1) prihode na osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i sprije~enosti za rad koji su ispla}eni na teret vanbud`etskog fonda, 2) prihode invalidnih lica koja su zaposlena u privrednom dru{tvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida, 3) prihode na osnovu naknada za tjelesna o{te}enja, umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljenu neimovinsku {tetu, 4) prihode na osnovu naknada {teta zaposlenicima po osnovu posljedica nesre}e na radu, 5) prihode na osnovu nagrada ~lanovima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i nagrada za tehni~kotehnolo{ ke inovacije, 6) naknade osu|enim licima za vrijeme odslu`enja kazne u odgojno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim usta - novama, 7) prihode na osnovu stipendija u~enika i studenata na redovnom {kolovanju, 8) prihode koje ostvare u~enici i studenti putem u~eni~kih i studentskih zadruga u toku jedne kalendarske godine do iznosa od ~etiri prosje~ne mjese~ne pla}e zaposlenih u Federaciji prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, 9) nagrade u~enicima i studentima osvojene na takmi~e - njima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim {kolskim i visoko{kolskim takmi~enjima, 10) dobici ostvareni u~e{}em u nagradnim igrama koje organiziraju privredna dru{tva u propagandne svrhe, a koji se isklju~ivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tr`i{na vrijednost takvog dobitka nije ve}a od 1.000,00 KM, 11) naknade pla}a ispla}enih licima za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv, 12) prihode na osnovu kamate na {tednju u bankama, {tedionicama i {tedno-kreditnim zadrugama, bankovnim ra~unima (`irora~un, devizni ra~uni i dr.) i kamate na dr`avne obveznice. 7. Osnovica poreza na dohodak ^lan 7. (1) Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika izme|u ukupnih oporezivih prihoda ste~enih u jednom poreznom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog prihoda (preneseni gubitak, rashodi nu`ni za sticanje tog prihoda i li~ni odbitak). (2) Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta iz ~lana 2. stav (1) ta~. 3) i 4) ovog Zakona predstavlja ispla}eni dohodak. (3) Prihodi i rashodi na osnovu kojih se utr|uje oporezivi dohodak utvr|uju se po principu blagajne. 8. Porezni pe riod ^lan 8. (1) Porez na dohodak utvr|uje se i pla}a za kalendarsku godinu (u daljnjem tekstu: porezni pe riod). (2) Porezni pe riod mo`e biti kra}i od kalendarske godine u slu~aju ako: 1) rezident u toku kalendarske godine postane nerezident ili obrnuto, 2) prema odredbama ovog Zakona, rezidentu postaje ili prestaje svojstvo poreznog obveznika. Srijeda, 5.3.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 10 – Stranica 21 (3) U slu~ajevima iz stava (2) ovog ~lana prava iz ovog Zakona ra~unaju se u korist poreznog obveznika na pune mjesece. 9. Stopa poreza na dohodak ^lan 9. Porez na dohodak pla}a se po stopi od 10%. II. UTVR\IVANJE DOHOTKA A. Dohodak od nesamostalne djelatnosti ^lan 10. (1) Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: brutopla}a koju zaposleniku ispla}uje poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen prema njegovim uputama, osim prihoda iz ~l. 5. i 6. ovog Zakona. (2) Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i: 1) dodatni prihodi na osnovu naknada, pomo}i i sl. koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvr|enih posebnim propisima (uredbom, kolektivnim ugovorom i dr.), 2) pla}e koje umjesto poslodavca isplati drugo lice, 3) svi drugi prihodi na osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatno{}u. (3) Koristi koje su primljene na osnovu nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak, i to: 1) kori{tenje vozila i drugih sredstava za li~ne potrebe, 2) smje{taj, hrana kao i kori{tenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je ni`a od tr`i{ne cijene, 3) odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je ni`a od tr`i{ne kamatne stope, 4) izmirivanje li~nih tro{kova od poslodavca, 5) izmirivanje ili oprost du`ni~ke obaveze od poslodavca. (4) Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podlije`u oporezivanju su: 1) pomo} za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomo}i po osnovu ozljeda i bolesti koje ispla}uje poslodavac zaposleniku ili ~lanu njegove porodice do visine utvr|ene posebnim propisima, 2) hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok utvr|ene posebnim propisima, 3) smje{taj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja djelatnost, ako je neophodno kori{tenje smje{taja za zaposlenika s ciljem obavljanja radnog zadatka, 4) smje{taj i pla}anje tro{kova smje{taja osiguranog za javne du`nosnike zaposlene u diplomatskim i konzularnim predstavni{tvima u inozemstvu i druge naknade ispla}ene do visine utvr|ene posebnim propisima, 5) pokloni koje poslodavci daju zaposleniku povodom praznika do iznosa od 30% prosje~ne pla}e u Federaciji za taj mjesec, 6) otpremnine u slu~aju otkaza ugovora o radu u skladu sa ~lanom 100. Zakona o radu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03) i Op}im kolektivnim ugovorom. ^lan 11. Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvr|ivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se upla}eni obavezni doprinosi iz pla}e i to doprinos za: 1) penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: PIO), 2) zdravstveno osiguranje, 3) osiguranje od nezaposlenosti. B. Dohodak od samostalne djelatnosti ^lan 12. (1) Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizi~ko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka. (2) U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od: 1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu, 2) poljoprivrede i {umarstva, 3) slobodnih zanimanja, 4) drugih samostalnih djelatnosti. (3) Slobodnim zanimanjima, u smislu stava (2) ta~ka 3) ovog ~lana, smatraju se: 1) samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, poreznih savjetnika, samostalnih ra~unovo|a, in`enjera, arhitekata, prevodilaca, turisti~kih vodi~a i druge sli~ne djelatnosti, 2) samostalna djelatnost nau~nika, knji`evnika, izumitelja i druge sli~ne djelatnosti, 3) samostalna predava~ka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sli~ne djelatnosti, 4) samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportista. (4) Drugim samostalnim djelatnostima, u smislu stava (2) ta~ka 4) ovog ~lana, smatraju se: 1) djelatnost ~lanova predstavni~kih organa vlasti, 2) djelatnost ~lanova skup{tina i nadzornih odbora privred - nih dru{tava, upravnih odbora, ste~ajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, 3) povremene samostalne djelatnosti kao {to su: povremene djelatnosti nau~nika, umjetnika, stru~njaka, novinara, sudskih vje{taka, trgova~kih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. (5) Dohodak ostvaren kori{tenjem prirodnih bogatstava zemlje i upotrebom proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti u poljo - privredi i {umarstvu. Fizi~ko lice koje ostvaruje dohodak obavljanjem poljoprivredne i {umarske djelatnosti obveznik je poreza na dohodak ako je, na osnovu ove djelatnosti, istovremeno i obveznik poreza na dodatu vrijednost. 1. Porezna osnovica ^lan 13. (1) Dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku izme|u poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su nastali u poreznom periodu. (2) Porezna osnovica utvr|uje se primjenom principa blagajne. 2. Poslovni prihodi ^lan 14. (1) Poslovnim prihodom (u daljnjem tekstu: prihod) od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi ste~eni iz bilo kojeg izvora, primljeni u gotovini, stvarima i uslugama, koji su ostvareni samostalnim ili zajedni~kim obavljanjem djelatnosti, bez obzira na to da li je fizi~ko lice registrirano ili ne za obavljanje te djelatnosti. (2) Ako je prihod ostvaren u vidu imovine (izuzev gotovine) ili usluga, iznos prihoda jednak je tr`i{noj vrijednosti dobijene imovine ili izvr{ene usluge. (3) Tr`i{na vrijednost, u smislu stava (2) ovog ~lana, predstavlja iznos koji bi samostalni nepovezani kupac platio samostalnom nepovezanom prodavcu u isto vrijeme i na istom mjestu za ista ili sli~na dobra i usluge pod uvjetima fer konkurencije. (4) Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se i tr`i{ne vrijednosti ekonomskih dobara i usluga izuzetih i datih bez naknade ili po cijeni ni`oj od tr`i{ne cijene, a ~ije izuzimanje nije uslijedilo na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti. Broj 10 – Stranica 22 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5.3.2008. 3. Poslovni rashodi ^lan 15. (1) Poslovni rashodi (u daljnjem tekstu: rashodi) koji se mogu odbiti od prihoda su pla}eni tro{kovi u toku jednog poreznog perioda koji su u potpunosti izri~ito i direktno povezani sa obavljanjem te samostalne djelatnosti. (2) Rashodi koji su predmet odbitka su i: 1) godi{nje takse ili obaveze pla}ene stru~nim udru`enjima ili strukovnim komorama, ukoliko su vezani uz ekonomsku aktivnost poreznog obveznika, 2) naknade za ishranu za vrijeme rada (topli obrok) zaposlenicima u prostorijama poslodavca u iznosu koji ne prelazi visinu utvr|enu posebnim propisima, 3) rashodi koji su nastali kori{tenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti poreznog obveznika, uklju~uju}i gorivo i odr`avanje automobila, 4) pla}eni doprinosi za zaposlenike i za sebe u skladu sa posebnim propisima, 5) tro{kovi nastali u vezi sa edukacijom zaposlenika, kao i u~enjem stranih jezika, 6) koristi ili naknade date zaposlenicima koje su uklju~ene u pla}e zaposlenika do propisanog iznosa, 7) pla}eni porez za za{titu od prirodnih i drugih nesre}a do visine 0,5% od netopla}e, 8) pla}eni porez na imovinu i takse koji se priznaje prema ovom Zakonu; 9) kamate na kredite i kamate na pozajmice u svrhu poslovanja, 10) nagrade zaposlenicima ispla}ene u skladu sa posebnim propisima; 11) tro{kovi putovanja u skladu sa posebnim propisima. (3) Rashodi koji se priznaju u procentualnom iznosu su: 1) ogla{avanje, odnosi sa javno{}u i promotivni materijal u visini do 3% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, 2) tro{kovi reprezentacije u visini do 1% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, 3) sponzorstvo u visini do 1% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini u svrhu podr{ke nau~nih, zabavnih i sportskih aktivnosti koje se obavljaju unutar Federacije, 4) donacije u visini do 0,5% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini datih u robi, predmetima ili novcu dozna~enom na `irora~un, u kulturne, odgojnoobrazovne, nau~ne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udru`enjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu sa posebnim propisima. Izuzetno, donacija iznad propisanog iznosa priznaje se u cijelosti, pod uvjetom da je data na osnovu odluka nadle`nih ministarstava o provedbi i finansiranju posebnih programa i akcija u cilju op}eg dru{tvenog interesa, ali ne i za redovnu djelatnost primaoca donacije (pokloni). (4) Licima koja ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti iz ~lana 12. stav (4) ta~ka 3) ovog Zakona, rashodi se priznaju u visini od 20% ostvarenog prihoda. (5) Licima koja kao nau~nici, umjetnici, stru~njaci, novinari i druga lica u okviru djelatnosti iz ~lana 12. stav (4) ta~ka 3) ovog Zakona ostvaruju autorske naknade, rashodi se priznaju u visini od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. (6) Rashodima koji se ne mogu odbiti smatraju se: 1) pla}eni porezi na dohodak u Federaciji, 2) nov~ane kazne, kamate i kazne koje su dospjele zbog kr{enja bilo kojeg Zakona, 3) rashodi koji nisu nastali u vezi sa sticanjem dohotka, 4) rashodi koji su registrirani u poslovnim knjigama za koje ne postoji Dokumentacija, 5) premije osiguranja koje pla}a poslodavac za svog zaposlenika, izuzev ukoliko su premije uklju~ene u pla}u zaposlenika, 6) rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem povezanih lica u mjeri u kojoj prelaze tr`i{nu vrijednost dobara ili usluga na tr`i{tu, 7) gubitak od prodaje ili prijenosa bilo koje imovine izme|u povezanih lica, 8) donacije politi~kim strankama. 4. Amortizacija ^lan 16. (1) Amortizacija se mo`e priznati kao rashod za stalna sredstva koja su unesena u popis dugotrajne imovine na na~in i po stopama koje su propisane podzakonskim aktom koji donosi federalni ministar finansija (u daljnjem tekstu: ministar). (2) Imovina koja se amortizuje, a ~ija je nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM, mo`e se odbiti u cijelosti u godini nabavke pod uvjetom da je imovina stavljena u funkciju. (3) Nabavna vrijednost ra~unarskog hardvera i softvera mo`e se odbiti u cijelosti u godini nabavke pod uvjetom da su oni stavljeni u funkciju. (4) Amortizacija se priznaje samo na sredstva koja se koriste na teritoriji Federacije. (5) Ministar donosi propis o na~inu obra~una ubrzane amortizacije. 5. Zajedni~ko poslovanje ^lan 17. (1) Ako vi{e lica ostvaruje dohodak zajedni~kim obavljanjem samostalne djelatnosti, svako od njih pla}a porez na dio koji mu pripada od zajedni~ki ostvarenog dohotka. (2) Dohodak koji ostvari fizi~ko lice zajedni~kim obavljanjem samostalne djelatnosti iz ~lana 12. stav (2) ta~. 1), 2) i 3) ovog Zakona utvr|uje se kao jedinstveni dohodak koji se dijeli svakom od u~esnika u dohotku u omjeru koji je utvr|en me|usobnim ugovorom, a ako to nije utvr|eno ugovorom dohodak se dijeli na jednake dijelove. (3) Dijelu dohotka ili gubitka koji pripada pojedincu na osnovu zajedni~ki ostvarenog dohotka utvr|enog na osnovu stava (2) ovog ~lana, dodaju se i prihodi koje je svako od njih ostvario za svoj rad, kao i druge naknade, ako su kao poslovni rashodi smanjile zajedni~ki ostvareni dohodak. Od dijela dohotka ili gubitka svakog lica utvr|enog prema stavu (2) ovog ~lana odbijaju se rashodi koji su nastali pojedinom licu, a koji kao poslovni rashodi nisu uticali na smanjenje dohotka od zajedni~ke djelatnosti. (4) Lica koja ostvaruju zajedni~ki dohodak obavezna su imenovati nosioca zajedni~ke djelatnosti koji je odgovoran za vo|enje poslovnih knjiga, pla}anje poreznih i drugih obaveza, podno{enje prijava i izvr{avanje drugih propisanih obaveza koje proizlaze iz zajedni~ke djelatnosti i zajedni~ke imovine i imovinskih prava. Nerezident kao supoduzetnik ne mo`e biti imenovan za nosioca zajedni~ke djelatnosti. Ukoliko nosilac zajedni~ke djelatnosti nije imenovan, imenovat }e ga nadle`na organizaciona jedinica Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava). (5) Nosilac zajedni~ke djelatnosti iz stava (4) ovog ~lana obavezan je po isteku poreznog perioda u zakonom propisanom roku podnijeti prijavu o utvr|enom dohotku od zajedni~ke djelatnosti nadle`noj organizacionoj jedinici Porezne uprave prema svom prebivali{tu, odnosno mjestu registracije djelatnosti. 6. Zajedni~ki dohodak od imovine i imovinskih prava ^lan 18. Zajedni~ki dohodak od imovine i imovinskih prava utvr|uje se prema odredbama ~l. 20. i 21. ovog Zakona. Srijeda, 5.3.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 10 – Stranica 23 7. Poslovne knjige i evidencije ^lan 19. (1) Obveznik poreza koji obavlja samostalnu djelatnost iz ~lana 12. stav (2) ta~. 1), 2) i 3) ovog Zakona du`an je utvrditi dohodak na osnovu podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija. (2) Poslovne knjige i evidencije iz stava (1) ovog ~lana su: knjiga prihoda i rashoda, knjiga prometa, popisna lista dugotrajne imovine i evidencije o potra`ivanjima i obavezama. (3) Porezni obveznik du`an je u knjizi prihoda i rashoda ili drugim evidencijama osigurati podatke o ostvarenom dnevnom prometu. (4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu porezni obveznik du`an je izdati ra~un. (5) Poslovne knjige i evidencije vode se po principu blagajne. Princip blagajne zna~i da se za poreznog obveznika prihod smatra stvarno primljenim prihodom u trenutku kada je poreznom obvezniku stavljen na raspolaganje i/ili kada je primljen u njegovu korist, a rashodi se smatraju rashodom kada su pla}eni. C. Dohodak od imovine i imovinskih prava 1. Dohodak od imovine ^lan 20. (1) Dohodak od imovine uklju~uje prihod ostvaren: 1) iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade, zemlji{ta i dr.), 2) otu|enjem nekretnina, 3) iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine ukoliko iznajmljeni predmeti ne slu`e za obavljanje samostalne djelatnosti. (2) Otu|enjem nekretnina, u smislu stava (1) ta~ka 2) ovog ~lana, smatra se prodaja, zamjena i drugi prijenos nepokretne imovine uz naknadu. (3) Izuzetno, u smislu ovog Zakona, otu|enjem nekretnina smatra se i prijenos nepokretne imovine bez naknade (poklon i sl.) ukoliko se na takav prijenos ne pla}a porez na osnovu drugih federalnih ili kantonalnih propisa. (4) Poreznu osnovicu kod otu|enja nekretnina ~ini razlika izme|u prihoda utvr|enog prema tr`i{noj vrijednosti nekretnine koja se otu|uje i nabavne vrijednosti uve}ane za rast proizvo|a~kih cijena industrijskih proizvoda. (5) Prihodi ostvareni davanjem u zakup i prodajom zemlji{ta koje se mo`e koristiti u poljoprivredne svrhe ili za obavljanje poslova iz oblasti {umarstva, a koje se do sada nije koristilo u ove svrhe, smatraju se dohotkom od imovine. (6) Rashodi nastali prilikom otu|enja nekretnina mogu se priznati u stvarnom iznosu. (7) Rashodi vezani za prihod od iznajmljivanja: 1) Porezni obveznik ima mogu}nost odbijanja stvarnih tro{kova po principu blagajne ili priznavanja tro{kova u procentu od ostvarenog prihoda. 2) U slu~aju kada se porezni obveznik odlu~i za procentualno odbijanje tro{kova taj metod mora se primjenjivati tokom teku}eg poreznog perioda i tokom pet narednih uzastopnih poreznih perioda i to na sve dohotke od iznajmljivanja imovine. (8) Tro{kovi koji se priznaju u procentu od prihoda ostvarenog na osnovu iznajmljivanja imovine iznose: 1) 30% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemlji{ta i dr.) i pokretne imovine, 2) 50% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i kre ve ta putnicima i turistima za koje je pla}ena boravi{na taksa. (9) Nekretninama se, u smislu stava (1) ta~ka 2) ovog ~lana, smatraju zemlji{ta, ku}e, stanovi i sl. Ne oporezuje se do - hodak ostvaren prodajom nekretnina koje su do otu|enja slu `ile za stanovanje poreznog obveznika i/ili uzdr`avanih ~la nova njegove u`e porodice, kao ni dohodak ostvaren otu - |enjem nekretnina nakon tri godine od dana sticanja tih nekre tnina. 2. Dohodak od imovinskih prava ^lan 21. (1) Prihod od imovinskih prava uklju~uje prihode ostvarene otu|enjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim prijenosom, uz naknadu, autorskih prava, patenata, licenci, fran{iza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava. (2) Dohodak od vremenski ograni~enog ustupanja prava koji se odnosi na autorska prava i prava industrijskog vlasni{tva (prava na iskori{tavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnolo{ki postupak, poslovne adresare i drugo), oporezuje se kao dohodak od imovinskih prava samo onda kada se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti. (3) Osnovicu oporezivanja dohotka od imovinskih prava ~ini razlika izme|u prihoda utvr|enih prema tr`i{noj vrijednosti imovinskog prava koje se prodaje, ustupa ili zamjenjuje uz naknadu i nabavne vrijednosti uve}ane za rast proizvo|a~ke cijene industrijskih proizvoda. (4) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenog prodajom imovinskih prava priznaju se u stvarnom iznosu na osnovu principa blagajne. (5) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ograni~enog ustupanja imovinskih prava iznose 20% od prihoda ostvarenog po tom osnovu. D. Dohodak od ulaganja kapitala ^lan 22. (1) Prihodi od ulaganja kapitala koji podlije`u oporezivanju su: 1) prihodi ostvareni na osnovu kamata od zajmova, 2) prihodi ostvareni od ispla}enog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja (`ivotnog, penzionog) u{te|enog od premija koje su bile predmetom odbitka. (2) Kod utvr|ivanja dohotka od ulaganja kapitala rashodi se ne mogu odbiti. E. Dohodak od nagradnih igara i igara na sre}u ^lan 23. (1) Dohodak od nagradnih igara i igara na sre}u ~ini vrijednost svake pojedina~ne nagrade ili dobitka ostvarenog u~e{}em u nagradnim igrama i igrama na sre}u koji je dobitniku ispla}en u novcu, proizvodima, uslugama i/ili u pravima, osim nagrada i dobitaka iz ~lana 5. stav (1) ta~ka 10) i ~lana 6. stav (1) ta~ka 10.) ovog Zakona i dobitaka ~ija vrijednost ne prelazi iznos od 100,00 KM. (2) Osnovicu za obra~un poreza na dobitke iz stava (1) ovog ~lana ~ini svaki pojedina~no ostvareni dobitak ~ija je vrijednost ve}a od 100,00 KM, odnosno dobitak ostvaren u~e{}em u nagradnim igrama u skladu sa ~lanom 5. stav (1) ta~ka 10) ovog Zakona ~ija je pojedina~na vrijednost ve}a od 1.000,00 KM. (3) Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza ~ini tr`i{na vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka. (4) Kod utvr|ivanja dohotka iz stava (1) ovog ~lana rashodi se ne odbijaju. III. USKLA\IVANJE DOHOTKA 1. Li~ni odbitak ^lan 24. (1) Prema ~lanu 4. ovog Zakona, rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje se za osnovni li~ni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezni pe riod za koji postoji obaveza pla}anja poreza. Ako je Broj 10 – Stranica 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5.3.2008. porezni pe riod kra}i od kalendarske godine, osnovni li~ni odbitak se, prema ~lanu 8. stav (3) ovog Zakona, srazmjerno umanjuje i ra~una se u korist poreznog obveznika na puni mjesec. (2) Rezidentni porezni obveznici mogu odbiti i li~ni odbitak: 1) 0,5 osnovnog li~nog odbitka iz stava (1) ovog ~lana za izdr`avanog bra~nog druga, 2) 0,5 osnovnog li~nog odbitka iz stava (1) ovog ~lana za izdr`avano prvo dijete, 3) 0,7 osnovnog li~nog odbitka iz stava (1) ovog ~lana za izdr`avano drugo dijete, 4) 0,9 osnovnog li~nog odbitka iz stava (1) ovog ~lana za izdr`avano tre}e i svako sljede}e dijete, 5) 0,3 osnovnog li~nog odbitka iz stava (1) ovog ~lana za svakog drugog izdr`avanog ~lana u`e porodice, 6) 0,3 osnovnog li~nog odbitka iz stava (1) ovog ~lana za utvr|enu vlastitu invalidnost, kao i za utvr|enu invalidnost svakog ~lana u`e porodice koje porezni obveznik izdr`ava. (3) Izdr`avanim ~lanovima u`e porodice i izdr`avanom djecom iz stava (2) ovog ~lana smatraju se fizi~ka lica ~iji dohodak i drugi prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne smatraju dohotkom, u godini za koju se utvr|uje porez na dohodak ne prelaze iznos osnovnog li~nog odbitka iz stava (1) ovog ~lana. (4) Li~ni odbitak poreznog obveznika utvr|uje se kao zbir osnovnog li~nog odbitka iz stava (1) i li~nog odbitka iz stava (2) ovog ~lana. Ako vi{e lica izdr`ava istog ~lana ili ~lanove u`e porodice i djecu, li~ni odbitak za ta lica ravnomjerno se raspore|uje na sva lica koja te ~lanove izdr`avaju, osim ako se ne dogovore druga~ije. (5) Djecom se, u smislu stava (2) ta~. 2), 3) i 4) ovog ~lana, smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poo~imi i pomajke izdr`avaju. Drugim izdr`avanim ~lanovima u`e porodice, u smislu stava (2) ta~ka 5) ovog ~lana, smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bra~nog druga, te preci i potomci u pravoj liniji ukoliko `ive u zajedni~kom doma}instvu sa poreznim obveznikom, a i biv{i bra~ni drug i djeca za koje porezni obveznik pla}a alimentaciju. (6) Rezidentni porezni obveznik mo`e koristiti li~ne odbitke iz st. (1) i (2) ovog ~lana za pe riod za koji postoji obaveza pla}anja poreza i u kojem se lice izdr`ava. Pe riod se zaokru`uje u korist poreznog obveznika na pune mjesece, a neiskori{teni odbici se ne mogu prenositi u naredni porezni period. (7) Rezidentni porezni obveznik godi{njim obra~unom poreza na dohodak li~ni odbitak mo`e uve}ati za upla}ene premije za `ivotno osiguranje koje ima karakter {tednje i/ili za upla}eno dobrovoljno zdravstveno te dobrovoljno penziono osiguranje i to do visine 0,7 osnovnog li~nog odbitka na koji je, u skladu sa stavom (1) ovog ~lana, ostvario pravo u tom poreznom periodu. (8) Rezidentnim poreznim obveznicima se li~ni odbitak mo`e uve}ati u poreznom periodu i za iznos tro{kova koji padaju na teret poreznog obveznika, a odnose se na zdravstvene usluge, nabavku lijekova registriranih u Federaciji na osnovu recepta izdatog od ovla{tene zdravstvene ustanove i nabavku ortopedskih pomagala i protetskih nadomjestaka u Federaciji, {to uklju~uje i ~lanove u`e porodice koje porezni obveznik izdr`ava, pod uvjetom da ti tro{kovi nisu podmireni iz osnovnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ako nisu finansirani iz dobivenih donacija ili od poslodavca. Tro{kovi se priznaju na osnovu validne dokumentacije koju je izdala ovla{tena zdravstvena ustanova (bolnice, klinike, zavodi i dr.). Ovo se ne odnosi na tro{kove za hirur{ke zahvate ili druge tretmane s ciljem pobolj{anja estetskog izgleda. (9) Rezidentnim poreznim obveznicima li~ni odbitak mo`e se uve}ati u poreznom periodu i za iznos kamate pla}ene na stambeni kredit koji je porezni obveznik uzeo zbog kupovine ili izgradnje odgovaraju}eg stana kojim rje{ava svoj stambeni prob lem. Li~ni odbitak po ovom osnovu mo`e se uve}ati za iznos kamate pla}ene u poreznom periodu za koji se utvr|uje porez na dohodak. (10) Li~ni odbitak iz st. (7), (8) i/ili (9) ovog ~lana priznaje se nakon li~nog odbitka iz st. (1) i (2) ovog ~lana u kona~nom obra~unu poreza na dohodak na osnovu podnesene godi{nje porezne prijave i vjerodostojne dokumentacije utvr|ene podzakonskim aktom. 2. Porezni kredit ^lan 25. (1) Ako fizi~ko lice iz Federacije stekne dohodak u stranoj dr`avi ili u Republici Srpskoj ili u Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: druga teritorija Bosne i Hercegovine), ostvareni prihod se oporezuje i u Federaciji i u stranoj dr`avi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine. U tom slu~aju porez na dohodak koji je pla}en u stranoj dr`avi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine odbija se od poreza na dohodak u Federaciji. (2) Umanjenje poreza na dohodak u Federaciji za pla}ene poreze u inozemstvu ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine u poreznom periodu ne mo`e pre}i visinu poreza na dohodak izra~unatog primjenom stopa poreza na dohodak Federacije za poreznog obveznika za taj porezni pe - riod. (3) Obvezniku poreza na dohodak u Federaciji mo`e se umanjiti porez na dohodak za iznos poreza koji je platio u stranoj dr`avi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine isklju~ivo na osnovu validne dokumentacije koja je ovjerena od nadle`nih organa strane dr`ave ili druge teritorije Bosne i Hercegovine. 3. Porezni gubitak ^lan 26. (1) Porezni gubitak koji se kod utvr|ivanja ukupnog dohotka ne mo`e nadoknaditi, odnosno odbiti u poreznom periodu u kojem je nastao, prenosi se i nadokna|uje umanjenjem porezne osnovice u narednim poreznim periodima, s tim da se pravo na prijenos, odnosno nadoknadu tog gubitka gubi istekom pete godine od godine u kojoj je gubitak nastao. (2) U slu~aju nerezidenta koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije, stav (1) ovog ~lana se primjenjuje tako {to se uzimaju u obzir samo oporezivi prihodi i rashodi koji su predmet odbitka, a koji se pripisuju tom stalnom mjestu poslovanja. (3) U slu~aju da fizi~ko lice iz Federacije u svom stalnom mjestu poslovanja u inozemstvu ostvari gubitak, taj gubitak se ne mo`e odbiti prilikom utvr|ivanja njegovog oporezivog dohotka u Federaciji. IV. POSTUPAK UTVR\IVANJA I NAPLATE POREZA 1. Utvr|ivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti ^lan 27. (1) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obra~unava se i obustavlja pri svakoj isplati pla}e i/ili oporezive naknade prema propisima koji se primjenjuju na dan isplate, a upla}uje se istog dana ili prvog dana po izvr{enoj isplati pla}e i/ili oporezive naknade. (2) Obra~un, obustavu i uplatu akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnost vr{i poslodavac ili sam obveznik poreza. Obveznik poreza na dohodak je zaposlenik. (3) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, koji se ostvaruje kod poslodavca kojem je zaposlenik dostavio svoju poreznu karticu, obra~unava se mjese~no od porezne osnovice koju ~ine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, a umanjeni za pla}ene rashode iz Srijeda, 5.3.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 10 – Stranica 25 ~lana 11. ovog Zakona i za iznos mjese~nih li~nih odbitaka iz ~lana 24. st. (1) i (2) ovog Zakona primjenom stope iz ~lana 9. ovog Zakona. (4) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, koji se ostvaruje kod poslodavca kojem zaposlenik nije dostavio svoju poreznu karticu, obra~unava se mjese~no od porezne osnovice koju ~ine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, umanjeni za pla}ene rashode iz ~lana 11. ovog Zakona primjenom stope od 10%. (5) Porez na dohodak na osnovu nesamostalne djelatnosti, koji se obra~unava na ostvareni dohodak za rad koji u jednom mjesecu nije trajao du`e od 10 dana, odnosno 80 sati a za koji ispla}eni dohodak ne iznosi vi{e od 250,00 KM, obra~unava se po stopi od 10% bez primjene li~nih odbitaka iz ~lana 24. ovog Zakona. (6) Obustavljeni, odnosno odbijeni i upla}eni porez iz stava (5) ovog ~lana smatra se kona~no utvr|enim porezom za porezni pe riod, te porezni obveznik za taj dohodak nije du`an podnijeti godi{nju poreznu prijavu. Porezni obveznik, ukoliko `eli da ostvari pravo na li~ni odbitak, mo`e taj dohodak i upla}ene iznose akontacije poreza unijeti u godi{nju poreznu prijavu. (7) Strane organizacije koje ne u`ivaju diplomatski imunitet u Federaciji i zaposlenici u tim organizacijama koje imaju sjedi{te, odnosno prebivali{te u Federaciji, du`ni su pri ispla ti dohotka od nesamostalne djelatnosti zaposlenim gra|anima ili stranim dr`avljanima obra~unati porez po odbitku u skladu sa st. od (1) do (6) ovog ~lana i uplatiti ga u zakonom propisanom roku. (8) Porezni obveznik koji je zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavni{tvu druge dr`ave, u me|unarodnoj organizaciji ili u predstavni{tvu ili organizaciji koja na teritoriji Federacije ima diplomatski imunitet, kada je obveznik poreza i prema ovom Zakonu, du`an je sam obra~unati akontaciju poreza od nesamostalne djelatnosti prema odredbama st. od (1) do (5) ovog ~lana i uplatiti je na propisani ra~un u zakonom propisanom roku. (9) Porezni obveznik koji dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje neposredno iz inozemstva du`an je na taj dohodak sam obra~unati akontaciju poreza od nesamostalne djelatnosti na na~in iz st. od (1) do (6) ovog ~lana i uplatiti je u roku od pet dana od dana kada je primio dohodak. 2. Porezna kartica ^lan 28. (1) Iznose mjese~nih akontacija poreza na dohodak od obavljanja nesamostalne djelatnosti za zaposlenika obra~unava, obustavlja i upla}uje poslodavac, odnosno isplatilac pla}a i drugih oporezivih naknada za rad. Pravo na umanjenje osnovice za obra~un mjese~ne akontacije poreza na dohodak, u skladu sa ~lanom 24. st. od (1) do (6) ovog Zakona, zaposlenik sti~e na osnovu svoje porezne kartice, koju je poslodavcu, odnosno isplatiocu naknade za rad dostavio pri zasnivanju radnog odnosa. Na li~ni zahtjev zaposlenika poreznu karticu sa utvr|enim faktorom njegovog li~nog odbitka besplatno izdaje Porezna uprava. Poslodavac je poreznu karticu du`an ~uvati sve dok se to lice nalazi kod njega u radnom odnosu. (2) Poslodavac je du`an voditi evidencije o ispla}enim pla}ama i drugim oporezivim naknadama na osnovu radnog odnosa za svakog zaposlenika posebno, sa podacima o obra~unatim i upla}enim doprinosima iz pla}e i porezu na pla}u. Ove podatke poslodavac je du`an do 15. u mjesecu za protekli mjesec dostavljati nadle`noj organizacijskoj jedinici Porezne uprave. (3) Podatke o ispla}enim pla}ama i obustavljenim i upla}enim iznosima poreza i doprinosa iz pla}e, bilo da su utvr|eni na osnovu porezne kartice ili bez porezne kartice, poslodavac je du`an dostaviti nadle`noj organizacijskoj jedinici Porezne uprave do kraja januara teku}e godine za proteklu godinu. (4) Poslodavac je du`an po isteku kalendarske godine svom zaposleniku izdati potvrdu o ukupno ispla}enim pla}ama i drugim li~nim primanjima, kao i podacima o izvr{enim poreznim odbicima u prethodnoj kalendarskoj godini. 3. Utvr|ivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ^lan 29. (1) Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz ~lana 12. stav (2) ta~. 1), 2) i 3) ovog Zakona utvr|uje se u visini godi{njeg iznosa, a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvr|en za posljednji porezni pe riod, a pla}a se mjese~no u visini od 1/12 godi{njeg iznosa akontacije. (2) Porezni obveznik koji prvi put po~inje sa obavljanjem registrirane samostalne djelatnosti nije du`an podnijeti prijavu za pla}anje akontacije poreza na dohodak za prvu godinu poslovanja. (3) Porezni obveznik mo`e izmijeniti visinu mjese~ne akontacije iz stava (1) ovog ~lana uz prilaganje validne dokumentacije kojom dokazuje razloge smanjenja, odnosno pove}anja prijavljenog iznosa mjese~ne akontacije poreza na dohodak. (4) Akontacija poreza na dohodak pla}a se mjese~no i to do 15. u mjesecu za protekli mjesec. (5) Porezna uprava mo`e na osnovu obavljenog uvi|aja ili nadzora, kao i podataka iz obra|enih godi{njih poreznih prijava, ili drugih podataka o poslovanju obveznika poreza sa kojima raspola`e utvrditi novi iznos mjese~ne akontacije u skladu sa odredbama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04) (u daljnjem tekstu: Zakon o Poreznoj upravi). 4. Obra~un poreza po odbitku na dohodak od samostalne djelatnosti ^lan 30. (1) Porez na dohodak od samostalne djelatnosti, koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti (umjetnici, sportisti, knji`evnici i dr.), uklju~uju}i i djelatnosti vezane za novinarstvo, ra dio, televiziju, te organizaciju zabavnih priredbi, pla}a se po odbitku od ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje li~nog odbitka iz ~lana 24. ovog Zakona. Na ovaj na~in obra~unati i pla}eni porez smatra se kona~nom poreznom obavezom i ostvareni prihodi se ne iskazuju u godi{njoj poreznoj prijavi. (2) Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz ~lana 12. stav (4) ta~. 2) i 3) ovog Zakona obra~unavaju, obustavljaju i upla}uju isplatioci dohotka po stopi od 10% prilikom svake isplate. Kod utvr|ivanja akontacije poreza iz ovog osnova ne uzima se u obzir li~ni odbitak iz ~lana 24. ovog Zakona. (3) Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz ~lana 12. stav (4) ta~ka 1) ovog Zakona obra~unavaju, obustavljaju i upla}uju isplatioci dohotka na na~in i u rokovima iz ~lana 27. ovog Zakona koji su propisani za nesamostalnu djelatnost. 5. Pau{alno pla}anje poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ^lan 31. (1) Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz ~lana 12. stav (1) ovog Zakona, a koji nije obveznik poreza na dodatu vrijednost, porez na dohodak mo`e utvr|ivati i pla}ati u pau{alnom iznosu. Kriteriji prema kojima }e se odrediti samostalne djelatnosti za koje se porez na dohodak mo`e pla}ati u pau{alnom iznosu, kao i mjese~ni iznosi pau{ala poreza na dohodak utvr|uju se podzakonskim aktom koji donosi ministar. Broj 10 – Stranica 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5.3.2008. (2) Porezna uprava mo`e poreznom obvezniku ukinuti pau{alno pla}anje poreza na dohodak i u skladu sa ~lanom 29. ovog Zakona utvrditi i nalo`iti pla}anje akontacije poreza na dohodak ukoliko u toku godine, u postupku nadzora ili na osnovu prikupljenih podataka o njegovim ostvarenim prihodima, utvrdi da je ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisanih stopa poreza na dohodak prema{uje utvr|eni pau{alni iznos poreza, ili da je ostvario prihode koji podlije`u obavezi pla}anja poreza na dodatu vrijednost. (3) U slu~aju iz stava (2) ovog ~lana porezni obveznik du`an je pre}i na utvr|ivanje dohotka od samostalne djelatnosti na na~in propisan odredbama ~lana 19. ovog Zakona. 6. Utvr|ivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava ^lan 32. (1) Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje naplatom najamnine i zakupnine pla}a se mjese~no u visini 1/12 od godi{njeg iznosa utvr|enog za prethodni porezni pe - riod na osnovu prijave poreznog obveznika. Kod utvr|ivanja akontacije poreza ne uzima se u obzir li~ni odbitak poreznog obveznika. Akontaciju poreza na dohodak pla}a porezni obveznik po postupku i na na~in iz ~lana 29. ovog Zakona. (2) Porez na dohodak od imovine koji se prema ~lanu 20. ovog Zakona ostvaruje iznajmljivanjem ku}a, stanova, soba i kreveta putnicima i turistima koji pla}aju boravi{nu taksu, obra~unava se i pla}a pri svakoj naplati najamnine. Porez se obra~unava po stopi od 10% na poreznu osnovicu koju ~ini napla}eni iznos najamnine umanjen za rashode iz ~lana 20. stav (8) ta~ka 2) ovog Zakona bez prava na li~ni odbitak. Obustavljeni i upla}eni porez smatra se kona~nom pla}enom poreznom obavezom i ovaj dohodak na koji je pla}en porez po odbitku ne unosi se u godi{nju poreznu prijavu. (3) Porez na dohodak od ustupanja imovinskih prava obra - ~unava, obustavlja i upla}uje isplatilac dohotka kao porez po odbitku istovremeno sa isplatom dohotka i to primjenom stope od 10% na iznos ispla}ene naknade umanjen za rashode iz ~lana 21. stav (5) ovog Zakona, bez prava na li~ni odbitak iz ~lana 24. ovog Zakona. Pla}eni porez smatra se kona~nom poreznom obavezom i ovaj dohodak porezni obveznik ne unosi u godi{nju poreznu prijavu. (4) Porez na dohodak od otu|enja nekretnina i imovinskih prava pla}aju porezni obveznici na svaki takav pojedina~no ostvareni dohodak i to u roku iz ~lana 27. stav (1) ovog Zakona. Akontacija se utvr|uje od porezne osnovice u skladu sa ~l. 20. i 21. ovog Zakona, primjenom stope od 10%. Pla}eni porez smatra se kona~nom poreznom obave - zom i ovaj dohodak porezni obveznik ne unosi u godi{nju poreznu prijavu. 7. Obra~un poreza na dohodak od ulaganja kapitala ^lan 33. (1) Porez na dohodak od kamata iz ~lana 22. stav (1) ta~ka 1) ovog Zakona pla}a se po odbitku primjenom stope od 10%, bez prava na umanjenje osnovice za li~ne odbitke iz ~lana 24. ovog Zakona. (2) Porez na dohodak na osnovu prihoda iz ~lana 22. stav (1) ta~ka 2) ovog Zakona pla}a se po odbitku primjenom stope od 10%, bez prava na umanjenje osnovice za li~ne odbitke iz ~lana 24. ovog Zakona. (3) Obra~unati i obustavljeni porez na dohodak prema st. (1) i (2) ovog ~lana smatra se kona~nom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godi{nju poreznu prijavu. 8. Obra~un poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sre}u ^lan 34. (1) Porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sre}u iz ~lana 23. stav (1) ovog Zakona pla}a se po odbitku primjenom stope od 10%, bez prava na umanjenje osnovice za li~ne odbitke iz ~lana 24. ovog Zakona. (2) Porez na dohodak prema stavu (1) ovog ~lana koji je utvr|en, obustavljen i upla}en smatra se kona~nom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godi{nju poreznu prijavu. (3) Obra~un i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara i igara na sre}u vr{i organizator nagradnih igara, odnosno prire|iva~ igara na sre}u pri svakoj isplati dobitka fizi~kom licu koje je ostvarilo dobitak, a obustavljeni porez du`ni su uplatiti do 15. odnosno posljednjeg dana u mjesecu u kojem je porez obustavljen. 9. Utvr|ivanje godi{njeg poreza na dohodak ^lan 35. (1) Porez na dohodak, za koji je propisana obaveza podno{enja godi{nje porezne prijave, porezni obveznik obra~unava po isteku poreznog perioda. (2) Porez na dohodak obra~unava se po stopi iz ~lana 9. ovog Zakona na poreznu osnovicu utvr|enu u skladu sa ~lanom 7. ovog Zakona. (3) Lice koje isklju~ivo ostvaruje dohodak obavljanjem samostalne djelatnosti, a zapo{ljava lica sa posebnim potrebama i/ili invalidna lica sa utvr|enim invaliditetom vi{e od 50%, poreznu obavezu mo`e umanjiti za 10% za svako takvo zaposleno lice, a najvi{e do iznosa koji ~ini 50% utvr|ene porezne obaveze, pod uvjetom da su ta lica u tom poreznom periodu bila kod njega u radnom odnosu u kontinuitetu najmanje 10 mjeseci. (4) Rezidentu koji dohodak ostvari u inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine porez na dohodak utvrdit }e se na osnovu odredbi ovog Zakona uz priznavanje pla}enog poreza po odbitku i akontacija poreza na dohodak pla}enih u inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) Kod utvr|ivanja poreza na dohodak u jednom poreznom periodu, a u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, prednost pred odredbama ovog Zakona imaju odredbe ratificiranih me|unarodnih ugovora ili sporazuma (konvencija) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (6) Porezni obveznik du`an je u roku propisanom za podno{enje porezne prijave u cijelosti izmiriti obaveze na osnovu poreza na dohodak za prethodni porezni pe riod prema odredbama Zakona o Poreznoj upravi. (7) Ukoliko je porezni obveznik u toku jednog poreznog perioda na ime akontacije poreza na dohodak uplatio iznos koji je ve}i od iznosa godi{njeg poreza iskazanog u poreznoj prijavi, vi{e upla}eni iznos Porezna uprava usmjerit }e za pla}anje dospjelih poreza po drugim osnovama. Ukoliko iznos preplate prelazi iznos dugovanja na osnovu dospjelih pla}anja poreznih obaveza, obveznik se mo`e izjasniti da li prepla}enim iznosom `eli izmiriti budu}e obaveze ili `eli da se izvr{i povrat prepla}enog iznosa. Povrat prepla}enog iznosa izvr{it }e se u roku od 20 radnih dana od dana prijema zahtjeva. 10. Porezna prijava ^lan 36. (1) Porezni obveznik du`an je nakon isteka poreznog perioda, odnosno do kraja februara teku}e godine za proteklu godinu podnijeti godi{nju poreznu prijavu propisanog oblika i sadr`aja nadle`noj jedinici Porezne uprave prema mjestu pla}anja poreza na dohodak utvr|enom u ~lanu 37. ovog Zakona. (2) Oblik i sadr`aj porezne prijave iz stava (1) ovog ~lana propisuje ministar. (3) Godi{nju poreznu prijavu porezni obveznik du`an je podnijeti Poreznoj upravi ako je u poreznom periodu ostvario oporezive dohotke iz vi{e izvora utvr|enih u ~lanu 4. ovog Zakona, odnosno koji je ostvario dohodak na osnovu Srijeda, 5.3.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 10 – Stranica 27 nesamostalne djelatnosti istovremeno iz dva ili vi{e izvora, te onaj koji je dohodak ostvario direktno iz inozemstva (bez posredovanja rezidentnog poslodavca), kao i onaj koji je ostvario dohodak za koji je, prema ovom Zakonu, propisana obaveza podno{enja godi{nje porezne prijave ili kada Porezna uprava zatra`i od poreznog obveznika da naknadno plati porez na osnovu nesamostalne djelatnosti. (4) Zaposlenik koji je u poreznom periodu ostvario dohodak od nesamostalne djelatnosti samo kod jednog poslodavca i koji u istom poreznom periodu nije ostvario dohotke iz drugih izvora, nije du`an podnijeti godi{nju poreznu prijavu, ako je poslodavac na sve pla}e i oporezive naknade koje mu je isplatio u tom poreznom periodu obra~unao, obustavio i uplatio porez po odbitku, odnosno postupio u skladu sa ~l. 27. i 28. stav (3) ovog Zakona. (5) Godi{nju poreznu prijavu nisu du`ni podnijeti porezni obveznici koji su u poreznom periodu ostvarili samo one dohotke za koje je obra~unat, obustavljen i upla}en porez po odbitku, a za koji je ovim Zakonom utvr|eno da se taj porez smatra kona~nom poreznom obavezom (~lan 27. stav (6), ~lan 32. st. (2). i (4), ~lan 33. stav (3) i ~lan 34. stav (2) ovog Zakona). (6) Ako porezni obveznik u poreznoj prijavi iska`e neta~ne ili nepotpune podatke, porez na dohodak utvr|uje nadle`na jedinica Porezne uprave. (7) Porezna uprava, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi, ima ovla{tenje da procijeni dohodak poreznog obveznika i utvrdi njegovu poreznu obavezu, odnosno podnese poreznu prijavu u ime poreznog obveznika u slu~aju kada porezni obveznik sam to nije u~inio u zakonom propisanom roku. 11. Mjesto pla}anja poreza ^lan 37. (1) Porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti koji ostvare rezidenti, a koji je utvr|en u skladu sa ~lanom 27. ovog Zakona, pla}a se prema mjestu prebivali{ta poreznog obveznika. (2) Porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti koji ostvare nerezidenti Federacije i strani dr`avljani, a koji je utvr|en u skladu sa ~lanom 27. ovog Zakona, pla}a se prema mjestu gdje se nalazi sjedi{te poslodavca, odnosno isplatioca naknade za rad. (3) Porez na dohodak od samostalne djelatnosti, koji je utvr|en u skladu sa ~l. 29., 30. i 31. ovog Zakona, pla}a se prema mjestu registracije djelatnosti. (4) Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava pla}a se u skladu sa ~lanom 32. ovog Zakona prema mjestu gdje se nepokretna imovina nalazi, a za pokretnu imovinu mjesto pla}anja je prema mjestu registracije samostalne djelatnosti, odnosno prebivali{ta poreznog obveznika. (5) Porez na dohodak od ulaganja kapitala pla}a se prema mjestu gdje je takav prihod ostvaren. (6) Porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sre}u pla}a se prema prebivali{tu fizi~kog lica kojem je ispla}en dobitak ostvaren u~e{}em u nagradnoj igri i/ili igri na sre}u, a kada se radi o fizi~kom licu koje nema prebivali{te na teritoriji Federacije obra~unati i obustavljeni porez na ostvareni dobitak pla}a se prema sjedi{tu isplatioca. (7) Porez na dohodak koji poti~e od prihoda ostvarenih iz vi{e razli~itih izvora pla}a se prema mjestu prebivali{ta poreznog obveznika. V. DOSTAVLJANJE IZVJE[TAJA I DRUGE OBAVEZE ^lan 38. Porezni obveznici koji po~inju obavljati samostalnu djelatnost iz ~lana 12. ovog Zakona, kao i oni koji po~inju ostvarivati dohodak neposredno iz inozemstva, te oni koji po~inju davati u zakup i iznajmljivati pokretnu i nepokretnu imovinu (osim onih koji iznajmljuju ku}e, stanove, sobe i krevete putnicima i turistima koji pla}aju boravi{nu taksu), du`ni su nadle`noj jedinici Porezne uprave prijaviti po~etak obavljanja djelatnosti davanja u zakup i iznajmljivanja, kao i ostvarivanja dohotka u roku od osam dana od dana po~etka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana ostvarivanja dohotka. ^lan 39. Nadle`ni organi i uprave koji su ovla{teni za izdavanje odobrenja za obavljanje samostalne djelatnosti i slobodnih zanimanja, kao i rje{enja o privremenoj obustavi, zabrani ili prestanku obavljanja djelatnosti i slobodnih zanimanja, du`ni su o tome obavijestiti Poreznu upravu dostavom jednog primjerka odobrenja, odnosno rje{enja. ^lan 40. (1) Fizi~ka i pravna lica du`na su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o isporu~enoj robi, o uslugama koje su obavili obveznici poreza na dohodak, kao i podatke o ispla}enim pla}ama i drugim prihodima na osnovu nesamostalne djelatnosti, s ciljem utvr|ivanja ili kontrole prijavljenog dohotka za odre|eni porezni pe riod. (2) Banke i druge finansijske organizacije koje su ovla{tene za obavljanje platnog prometa du`ne su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu putem ra~una obveznika poreza na dohodak. (3) Fizi~ka i pravna lica i organizacije iz st. (1) i (2) ovog ~lana du`na su Poreznoj upravi omogu}iti uvid u poslovne knjige i evidencije s ciljem utvr|ivanja i prikupljanja podataka potrebnih za utvr|ivanje poreza na dohodak. ^lan 41. Isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vr{it }e se na ra~un obveznika poreza otvoren kod ovla{tene organizacije za platni promet, a izuzetno i u gotovom novcu {to }e se urediti podzakonskim aktom koji }e donijeti ministar. ^lan 42. (1) Podaci za utvr|ivanje dohotka i podaci o izvr{enim uplatama javnih prihoda uzimaju se iz poslovnih knjiga i evidencija koje su du`ni voditi obveznici poreza na dohodak. (2) Sve poslovne promjene unose se svakodnevno u poslovne knjige, a knjigovodstveno stanje u svakom momentu mora odgovarati stvarnom stanju. (3) Obveznici poreza na dohodak koji su prema odredbama ovog Zakona, du`ni voditi poslovne knjige, prije upotrebe su du`ni te poslovne knjige ovjeriti u nadle`noj organizacionoj jedinici Porezne uprave. (4) Obveznici poreza na dohodak du`ni su poslovne knjige i druge propisane evidencije dr`ati u svojim poslovnim prostorijama ili kod ovla{tenog knjigovodstvenog servisa, odnosno u stambenim prostorijama i mjestima gdje obavljaju djelatnost (u vozilima, na pija~nim tezgama i sl.) ukoliko nemaju poslovnu prostoriju. Poslovne knjige moraju biti dostupne radnicima Porezne uprave koji su ovla{teni za vr{enje inspekcijskog nadzora. ^lan 43. Na zahtjev suda, dr`avnih organa i tijela Porezna uprava du`na je dostaviti podatke o dohotku i osnovici poreza koju je prijavio porezni obveznik u svojoj godi{njoj prijavi, odnosno koju je ona utvrdila, izuzev podataka koji se prema odredbama Zakona o Poreznoj upravi smatraju poreznom tajnom. VI. PROCEDURALNE ODREDBE ^lan 44. Po pitanju naplate, zatezne kamate, povrata poreza, `albenog postupka i zastare primjenjivat }e se odredbe Zakona o Poreznoj upravi. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 45. Fizi~ka i pravna lica i organizacije koje prouzrokuju povredu odredaba ovog Zakona ili propuste da ih ispo{tuju, podlije`u Broj 10 – Stranica 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5.3.2008. odgovaraju}oj kazni za porezni prekr{aj koja je propisana u ~l. od 80. do 94. Zakona o Poreznoj upravi. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Porezne obaveze koje su nastale do dana stupanja na snagu ovog Zakona izvr{it }e se u skladu sa propisima koji su bili na snazi u momentu nastanka porezne obaveze. ^lan 47. Fizi~ka lica koja su do stupanja na snagu ovog Zakona prema kantonalnim propisima ostvarila pravo na porezna osloba|anja ili olak{ice koje se odnose na odre|eni vremenski pe riod, kod utvr|ivanja i pla}anja poreza na dohodak od samostalnog obavljanja djelatnosti, prema odredbama ovog Zakona, imaju pravo koristiti osloba|anje i olak{ice do isteka vremena utvr|enog za njihovo kori{tenje. ^lan 48. Ministar }e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti sljede}e podzakonske akte: 1) Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, kojim }e se detaljnije propisati na~in utvr|ivanja porezne osnovice, oblik i na~in izdavanja porezne kartice, oblik, sadr`aj i na~in vo|enja poslovnih knjiga i evidencija, na~in vr{enja godi{njeg obra~una poreza na dohodak, te sa~injavanja i podno{enja godi{nje prijave, 2) Propis o obra~unu ubrzane amortizacije, 3) Propis o utvr|ivanju kriterija za pla}anje poreza na dohodak u godi{njem pau{alnom iznosu. ^lan 49. U cilju omogu}avanja pravilne primjene ~lana 10. stav (1) i ~lana 27. ovog Zakona, svi poslodavci du`ni su do dana stupanja na snagu, odnosno najkasnije do po~etka primjene ovog Zakona mjese~ne pla}e svojim zaposlenicima obra~unavati i u poreznim evidencijama i izvje{tajima iskazivati u brutoiznosima. Poslodavci koji do po~etka primjene ovog Zakona ne pre|u na utvr|ivanje pla}a svojih zaposlenika u brutoiznosu, du`ni su obra~un doprinosa i poreza na pla}u vr{iti na osnovu brutoiznosa pla}e koji bi se utvrdio prera~unavanjem postoje}e ugovorene netopla}e u brutopla}u prema sljede}oj formuli: Bruto = neto pla}a uposlenika x ( 100 95 - zbirn ) 100 a stopa doprinosa iz pla}e 100 ^lan 50. Stupanjem na snagu ovog Zakona kantoni su du`ni do po~etka primjene ovog Zakona uskladiti odredbe svojih zakona o porezima koje se odnose na: utvr|ivanje i pla}anje poreza na dobit fizi~kih lica koja samostalno obavljaju djelatnost, porez na prihode od imovine i imovinskih prava, porez na prihode od autorskih prava, patenata i tehni~kih unapre|enja, porez na dobitke od igara na sre}u, porez na prihode od poljoprivredne djelatnosti i porez na ukupan prihod fizi~kih lica. ^lan 51. U slu~aju kolizije ovog Zakona i drugih zakona iz ove oblasti, osim Zakona o Poreznoj upravi, primjenjuju se odredbe ovog Zakona. ^lan 52. Danom po~etka primjene ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o porezu na pla}u ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02, 27/02 i 6/04). ^lan 53. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjenjivat }e se od 1. 1. 2009. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 143 Na temelju ~lanka 123. Poslovnika Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i ~lanka 109. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupni~kog doma od 19. velja~e 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 14. velja~e 2008. godine, donio je REZOLUCIJU O SPRJE^AVANJU MALOLJETNI^KE DELIKVENCIJE I POSTUPANJU U SLU^AJU NASILJA ME\U DJECOM I MLADIMA UVOD Ova Rezolucija o sprje~avanju maloljetni~ke delikvencije i postupanju u slu~aju nasilja me|u djecom i mladima (u daljnjem tekstu: Rezolucija) sadr`i: – op}eprihva}enu definiciju nasilja; – obveze mjerodavnih tijela i drugih ~imbenika; – oblike, na~in i sadr`aj suradnje izme|u mjerodavnih tijela i drugih ~imbenika; – ostale aktivnosti i obveze. 1. DEFINICIJA NASILJA Nasiljem me|u djecom i mladima smatra se svako namjerno fizi~ko ili psihi~ko nasilno pona{anje usmjereno prema djeci1 i mladima od njihovih vr{njaka2 u~injeno radi ozlje|ivanja, a koje se, neovisno o mjestu izvr{enja, mo`e razlikovati po obliku, te`ini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje uklju~uje ponavljanje istog obrasca i odr`ava nejednakopravan odnos snaga (ja~i protiv slabijih ili skupina protiv pojedinca). Nasiljem me|u djecom i mladima smatra se osobito: – namjerno uzrokovani fizi~ki napad u bilo kojem obliku, primjerice udaranje, guranje, ga|anje, {amaranje, ~upanje, zaklju~avanje, napad razli~itim predmetima, pljuvanje i sli~no bez obzira da li je kod napadnutog djeteta nastupila tjelesna ozljeda, – psihi~ko i emocionalno nasilje prouzro~eno opetovanim ili trajnim negativnim postupcima od jednog djeteta ili vi{e djece3. Negativni postupci su: ogovaranje, nazi - vanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastra{ivanje, izrugi vanje, namjerno zanemarivanje i isklju~ivanje iz sku pine kojoj pripada ili isklju~ivanje i zabranjivanje sudjelovanja u razli~itim aktivnostima radi nano{enja patnje ili boli, {irenje glasina radi izolacije djeteta od ostalih u~enika, oduzimanje stvari ili novaca, uni{ta - vanje ili o{te}ivanje djetetovih stvari, poni`avanje, 1 Prema Konvenciji o pravima djeteta iz 1989. godine, dijete ozna~ava svaku osobu mla|u od osamnaest godina osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije. 2 Termin vr{njaci odnosi se na {iroki raspon kategorija djece i mladih (obja{njeno u fusnotama 1 i 2). 3 Nasilni{tvo podrazumijeva 6 definiraju}ih ~initelja: namjera da se nanese ozljeda ili {teta; intenzitet i trajanje; mo} nasilnika; ranjivost `rtve; manjak potpore; posljedice. Normalni sukob vr{njaka ima sljede}a obilje`ja: ne postoje elementi navedeni za nasilni{tvo; djeca ne inzistiraju da mora biti po njihovom po svaku cijenu; mogu dati razloge za{to su u sukobu; ispri~aju se ili prihvate rje{enje da nitko nije pobijedio; slobodno pregovaraju da bi zadovoljili svoje potrebe; mogu promijeniti temu i oti}i iz situacije. Olweus 1986. i 1991. godine: Nasilni~ko pona{anje djece (bullying) razlikuje se od jednokratnih incidenata i dje~jih sva|a ili tu~njava, jer se radi o pona{anju koje obilje`ava agresivno pona{anje kojim se namjerno nekome ~ini zlo, ponavljanje tijekom odre|enog vremena, nejednakopravan odnos snaga (ja~i protiv slabijeg ili skupina protiv pojedinca). Nasilje i zlostavljanje uklju~uje razli~ita pona{anja: verbalno (dobacivanje, izrugivanje, omalova`avanje, prijetnje), socijalno (izbjegavanje, ignoriranje, isklju~ivanje iz aktivnosti, ogovaranje i {irenje zlobnih tra~eva), psiholo{ko (o{te}ivanje imovine, kra|a i bacanje stvari, prijete}i pogledi, pra}enje) i tjelesno (guranje, ru{enje, udarci)
Zakon o mikrokreditnim organizacijama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 59/06 04.10.2006 mik Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 59/06 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 59/06 ZAKON O MIKROKREDITNIM ORGANIZACIJAMA I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Zakonom uređuje se: osnivanje, registracija, djelatnost, oblik organiziranja, poslovanje, način upravljanja, prestanak rada i nadzor nad poslovanjem mikrokreditnih organizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Član 2. Mikrokreditna organizacija, u smislu ovog Zakona, jeste nedepozitna finansijska organizacija čija je osnovna djelatnost davanje mikrokredita. Mikrokreditna organizacija obavlja djelatnost mikrokre- ditiranja, u skladu sa ovim Zakonom, s ciljem poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povećanja zaposlenosti, pružanja podrške razvoju poduzetništva i sticanja dobiti. Član 3. Mikrokreditna organizacija je pravno lice koje se može osnovati i poslovati kao mikrokreditno društvo ili mikrokreditna fondacija. Svojstvo pravnog lica mikrokreditno društvo stiče upisom u registar poslovnih subjekata kod nadležnog suda (u daljnjem tekstu: sudski registar) u skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05 i 68/05). Svojstvo pravnog lica mikrokreditna fondacija stiče upisom u registar fondacija u skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o udruženjima i fondacijama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02). Prijava za upis u sudski registar, odnosno u registar fondacija podnosi se najkasnije 30 dana od dana dobivanja dozvole za rad za obavljanje poslova davanja mikrokredita (u daljnjem tekstu: dozvola) Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). U sudski registar upisuju se i organizacioni dijelovi mikrokreditnog društva, osim u slučaju iz člana 9. stav 1. ovog Zakona. U registar fondacija upisuju se organizacioni dijelovi mikrokreditnih fondacija, osim u slučaju iz člana 9. stav 1. ovog Zakona. Član 4. Mikrokredit, u smislu odredaba ovog Zakona, jeste kredit koji se može odobriti u najvećem iznosu do 50.000 KM od mikrokreditnog društva ili do 10.000 KM od mikrokreditne fondacije. U ograničenje iz stava 1. ovog člana uključuju se svi krediti iste mikrokreditne organizacije i grupe lica povezanih sa mikrokreditnom organizacijom dati istom korisniku kredita koji se zbrajaju. Pod licima povezanim sa mikrokreditnom organizacijom iz stava 2. ovog člana posebno se smatraju: 1. članovi nadzornog odbora mikrokreditnog društva, odnosno upravnog odbora mikrokreditne fondacije, uprave mikrokreditnog društva i direktor mikrokreditne fondacije, članovi odbora za reviziju i drugih organa mikrokreditne organizacije, članovi njihovih užih porodica do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja �ive u istom domaćinstvu, ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije; 2. osnivači mikrokreditnih fondacija, lica sa značajnim vlasničkim interesom, odnosno glasačkim pravom u mikrokreditnom društvu, članovi njihovih užih porodica do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja �ive u istom domaćinstvu, ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije; 3. pravna lica u kojima mikrokreditna organizacija ima značajan vlasnički interes; 4. pravna lica u kojima značajan vlasnički interes, odnosno glasačko pravo imaju ista pravna ili fizička lica koja imaju značajan vlasnički interes, odnosno glasačko pravo u mikrokreditnom društvu, odnosno osnivači su mikrokreditne fondacije; 5. pravna lica u kojima je imalac značajnog vlasničkog interesa član nadzornog odbora mikrokreditnog društva, odnosno upravnog odbora mikrokreditne fondacije, uprave mikrokreditnog društva i direktor mikrokreditne fondacije, članovi odbora za reviziju i drugih organa mikrokreditne organizacije jeste jedno od lica spomenutih u tač. od 1. do 4. ovog člana; 6. povezana lica osnivača mikrokreditne fondacije, odnosno vlasnika mikrokreditnog društva. Član 5. Poslove davanja mikrokredita kao djelatnost mogu obavljati isključivo mikrokreditne organizacije koje su za obavljanje tih poslova dobile dozvolu Agencije i izvršile upis u sudski registar, ili registar fondacija. Dozvola iz stava 1. ovog člana izdaje se na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. Agencija propisuje uvjete koji moraju biti ispunjeni i dokumentaciju koja se podnosi za izdavanje dozvole iz stava 1. ovog člana. Član 6. Mikrokreditna organizacija može obavljati djelatnost mikrokreditiranja u svom sjedištu i u organizacionim dijelovima izvan sjedišta. Organizacioni dijelovi mikrokreditne organizacije iz stava 1. ovog člana i njihova ovlaštenja utvrđuju se statutom mikro- kreditne organizacije i imaju ovlaštenja u platnom prometu. Organizacioni dio strane mikrokreditne organizacije koji �eli da se bavi mikrokreditnom djelatnošću u Federaciji mora se registrirati kao pravno lice i dužan je dobiti dozvolu iz člana 5. stav 1. ovog Zakona i ispuniti uvjete koje propisuje Agencija. II. OSNIVANJE MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Član 7. Mikrokreditnu organizaciju mogu osnovati najmanje tri domaća ili strana fizička lica, ili najmanje jedno domaće ili strano pravno lice, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom. Lice koje je osnivačkim aktom ovlašteno za zastupanje mikrokreditne organizacije podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje dozvole sa dokazima o ispunjavanju uvjeta i propisanom dokumentacijom u skladu sa članom 5. stav 3. ovog Zakona. O odobravanju, ili odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole iz stava 2. ovog člana Agencija donosi rješenje u roku od 60 dana od dana prijema urednog i potpunog zahtjeva. Član 8. Agencija daje saglasnost na osnivačke i druge akte mikrokreditne organizacije koje propiše Agencija, kao i izmjene i dopune ovih akata u skladu sa ovim Zakonom. Član 9. Mikrokreditna organizacija sa sjedištem u Federaciji može obavljati djelatnost davanja mikrokredita osnivanjem organiza- cionih dijelova u Federaciji bez dozvole Agencije kada se takvi organizacioni dijelovi ne upisuju u registar. Mikrokreditna organizacija sa sjedištem u Federaciji može obavljati djelatnost davanja mikrokredita izvan Federacije osnivanjem organizacionih dijelova u skladu sa ovim Zakonom i propisima zemlje, odnosno entiteta u kome namjerava obavljati djelatnost. O osnovanom organizacionom dijelu izvan Federacije mikrokreditna organizacija je dužna obavijestiti Agenciju u roku od osam dana od dana upisa u registar organizacionog dijela. Član 10. Mikrokreditne organizacije sa sjedištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) mogu osnivati organizacione dijelove u Federaciji. Za osnivanje organizacionih dijelova iz stava 1. ovog člana mikrokreditne organizacije dužne su dobiti dozvolu od Agencije. Agencija propisuje uvjete koji moraju biti ispunjeni i dokumentaciju koja se podnosi za izdavanje dozvole iz stava 2. ovog člana. U slučaju prestanka ispunjavanja uvjeta iz stava 3. ovog člana Agencija će oduzeti izdatu dozvolu. Postupak oduzimanja izdate dozvole Agencija propisuje svojim aktom. Član 11. Statut mikrokreditne organizacije pored obaveznih elemenata utvrđenih zakonima koji se, ako ovim Zakonom nije drugačije uređeno, shodno primjenjuju na mikrokreditne organizacije, mora sadržavati i odredbe o pitanjima na koje ovaj Zakon upućuje da budu statutom uređeni. Član 12. Rješenja Agencije su konačna. Protiv rješenja Agencije iz stava 1. ovog člana mikrokreditna organizacija može pokrenuti upravni spor tužbom pred nadležnim sudom. Član 13. Agencija vodi registar mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Federaciji i registar organizacionih dijelova u Federaciji mikrokreditnih organizacija iz Republike Srpske, Brčko Distrikta i organizacionih dijelova stranih organizacija. Podaci iz registra mikrokreditnih organizacija su javni. Član 14. Mikrokreditne organizacije mogu osnovati nezavisno, dobrovoljno i neprofitno udruženje mikrokreditnih organizacija. Udruženje mikrokreditnih organizacija osniva se zaključivanjem ugovora o osnivanju i usvajanjem statuta i drugih općih akata. Statut udruženja mikrokreditnih organizacija mora sadržavati klauzulu da mikrokreditne organizacije ne mogu potpisivati ugovore sa drugim mikrokreditnim organizacijama, ili udruženjima mikrokreditnih organizacija koji bi mogli ograničiti princip slobodnog tržišta i transparentne konkurencije u poslovanju mikrokreditnih organizacija. III. DJELATNOST MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Član 15. Mikrokreditna organizacija može obavljati samo poslove odobravanja mikrokredita kao osnovnu djelatnost upisanu u sudski registar, odnosno registar fondacija. Mikrokreditna organizacija može obavljati u manjem obimu ili privremeno i druge djelatnosti koje služe i koje se uobičajeno obavljaju uz djelatnost mikrokreditiranja, uključujući: a) primanje i davanje poklona i donacija i pribavljanje novčanih sredstava i drugih oblika imovine iz bilo kog zakonitog izvora; b) davanje i uzimanje u zalog/hipoteku imovine, uključujući mikrokredite radi osiguranja pozajmica; c) kreditne konsultacije, poslovno savjetovanje i tehničku pomoć u cilju unapređenja kreditnih aktivnosti mikro- kreditne organizacije i poslovnih aktivnosti korisnika mikrokredita. Mikrokreditna organizacija ne može primati novčane depozite i uloge na štednju od fizičkih i pravnih lica. Član 16. Mikrokreditna organizacija dužna je propisati i učiniti dostupnim javnosti uvjete odobravanja mikrokredita koji mogu uključivati odredbe o načinu osiguranja mikrokredita, odnosno založnom pravu nad stvarima, ili pravima korisnika mikrokredita. Član 17. Mikrokreditna organizacija dužna je objavljivati efektivnu kamatnu stopu na mikrokredite. Način obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na mikrokredite iz stava 1. ovog člana propisuje Agencija. IV. OBAVJEŠTAVANJE I REVIZIJA Član 18. Mikrokreditna organizacija obavezna je voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente, te sastavljati i objavljivati finansijske izvještaje u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. Finansijske izvještaje iz stava 1. ovog člana mikrokreditna organizacija dužna je podnositi nadležnim organima na način i u rokovima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. Mikrokreditna organizacija dužna je imenovati, uz saglasnost Agencije, vanjskog revizora koji će izvršiti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja i sačiniti revizorski izvještaj u skladu sa zakonom i drugim propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. Mikrokreditna organizacija obavezna je Agenciji dostaviti godišnji finansijski izvještaj, zajedno sa revizorskim izvještajem, najkasnije pet mjeseci po isteku poslovne godine na koju se izvještaji odnose. Mikrokreditna organizacija dužna je revizorski izvještaj u skraćenom obliku u roku od 30 dana po njegovom prijemu objaviti u jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i o tome, uz dostavu kopije objave, odmah obavijestiti Agenciju. Član 19. Mikrokreditna organizacija dužna je dostavljati Agenciji izvještaje o poslovanju u obliku, sadržaju i rokovima koje propisuje Agencija, kao i dati na uvid poslovne knjige i dokumentaciju radi obavljanja kontrole. V. NADZOR NAD MIKROKREDITNIM ORGANIZACIJAMA Član 20. Agencija vrši nadzor nad poslovanjem: - mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Federaciji, kao i njihovih organizacionih dijelova u Federaciji; - organizacionih dijelova u Federaciji mikrokreditnih organizacija iz Republike Srpske i Brčko Distrikta, - organizacionih dijelova stranih organizacija. Nadzor nad radom organizacionih dijelova mikrokreditnih organizacija iz Federacije u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Agencija vrši u sjedištu mikrokreditne organizacije. Agencija nalaže mjere za otklanjanje nepravilnosti utvrđenih u vršenju nadzora. Član 21. Agencija svojim aktom propisuje način vršenja nadzora, postupak izdavanja naloga i preduzimanje mjera, kao i rokove za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. 1. Oduzimanje dozvole Član 22. Agencija će oduzeti mikrokreditnoj organizaciji dozvolu za obavljanje poslova davanja mikrokredita ako mikrokreditna organizacija: 1. u roku od 30 dana od dana izdavanja dozvole ne podnese zahtjev za upis u nadležni registar; 2. u roku od četiri mjeseca od upisa u nadležni registar ne počne obavljati poslove mikrokreditiranja, ili ako te poslove ne obavlja u periodu dužem od šest mjeseci; 3. dozvolu pribavi na osnovu lažnih navoda i podataka kojima je Agencija dovedena u zabludu; 4. prestane ispunjavati uvjete propisane za dobivanje dozvole; 5. ne održava osnovni kapital, odnosno ulog i rezerve najmanje u minimalnom iznosu utvrđenom ovim Zakonom i propisima Agencije; 6. obavlja djelatnosti koje nisu poslovi mikrokreditiranja; 7. u roku utvrđenom aktom Agencije ne postupi po nalogu za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno nepravilnosti; 8. ne ispunjava uvjete za poslovanje i poslove davanja mikrokredita ne obavlja u skladu sa odredbama ovog Zakona i aktima Agencije; 9. ako je donesena pravomoćna presuda koja predstavlja smetnju za obavljanje poslova; 10. ima odluku osnivača o likvidaciji mikrokreditne organizacije. Član 23. Mikrokreditne organizacije dužne su Agenciji plaćati naknadu za obavljanje poslova nadzora i kontrole u skladu sa propisanom tarifom naknada Agencije. VI. OBLIK ORGANIZIRANJA MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE 1. Mikrokreditno društvo 1.1. Osnivanje Član 24. Mikrokreditno društvo osniva se i posluje kao privredno društvo sa ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo. Odredbe Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03 i 68/05) primjenjuju se na mikrokreditno društvo, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Naziv mikrokreditnog društva, pored obaveznih elemenata koji su u skladu sa Zakonom iz stava 2. ovog člana, mora sadržavati oznaku "mikrokreditno društvo". Niko ne smije koristiti oznaku "mikrokreditno društvo" u smislu označavanja djelatnosti bez dozvole Agencije. Član 25. Za upis mikrokreditnog društva u sudski registar, pored općih uvjeta koji su propisani za upis u registar poslovnih subjekata, dozvola Agencije iz člana 5. stav 1. ovog Zakona predstavlja poseban uvjet. Lice ovlašteno za zastupanje mikrokreditnog društva dužno je Agenciji podnijeti prijavu o svakoj promjeni podataka, ili dokumenata na osnovu kojih je izdata dozvola iz člana 5. stav 1. ovog Zakona u roku od osam dana od dana nastanka takve promjene. Promjene podataka, ili dokumenata iz stava 2. ovog člana prijavljuju se za upis u sudski registar u slučaju kada je takva obaveza predviđena Zakonom iz člana 24. stav 2. ovog Zakona. 1.2. Kapital Član 26. Minimalan iznos osnovnog kapitala mikrokreditnog društva iznosi 500.000 KM i u cijelosti mora biti uplaćen u novcu. Osnovni kapital mikrokreditnog društva uplaćen u stvarima i pravima izraženim u novčanoj vrijednosti procjenjuje ovlašteni procjenjivač. Minimalan iznos osnovnog kapitala kojeg mikrokreditno društvo mora održavati ne može biti manji od iznosa utvrđenog u stavu 1. ovog člana. Uplaćenim osnovnim kapitalom ne može se smatrati kapital koji je: a) finansiran sredstvima kredita kojeg je odobrilo mikrokreditno društvo u čiji kapital se vrši uplata, b) finansiran sredstvima kredita koji je druga mikrokreditna organizacija ili banka odobrila za drugu namjenu, c) finansiran sredstvima kredita čiji povrat je garantiralo mikrokreditno društvo u čiji kapital se vrši uplata. 1.3. Rezerve Član 27. Mikrokreditno društvo dužno je formirati i održavati obavezne rezerve za pokriće kreditnih gubitaka u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Pored obavezne rezerve mikrokreditno društvo dužno je u skladu sa propisom Agencije formirati i održavati rezerve za pokriće kreditnih gubitaka. 1.4. Organi Član 28. Organi mikrokreditnog društva su: 1. skupština, 2. nadzorni odbor, 3. uprava, koju čine direktor i izvršni direktori, 4. odbor za reviziju, koji se sastoji od najmanje tri člana koja imenuje nadzorni odbor. Statutom mikrokreditnog društva može se utvrditi da se u mikrokreditnom društvu bira i odbor izvršnih direktora. Izbor, opoziv i djelokrug organa mikrokreditnog društva i njegovo zastupanje uređuju se statutom. 1.5. Statusne promjene Član 29. Više mikrokreditnih društava mogu se spojiti u novo mikrokreditno društvo čime prestaju postojati, a novo mikrokreditno društvo postaje njihov pravni sljednik. Mikrokreditno društvo može se pripojiti drugom mikrokreditnim društvu čime prestaje postojati, a mikrokreditno društvo kojem je pripojeno postaje njegov pravni sljednik. Mikrokreditno društvo može se podijeliti tako da prestane da postoji prenoseći imovinu i obaveze na više postojećih, ili novih mikrokreditnih društava koja postaju njegovi pravni sljednici. Član 30. U slučaju statusnih promjena spajanja, pripajanja ili podjele iz člana 29. ovog Zakona mikrokreditno društvo dužno je, prije podnošenja prijave za upis u sudski registar, dobiti dozvolu Agencije za statusnu promjenu. Novoosnovano mikrokreditno društvo koje nastane statusnim promjenama iz člana 29. ovog Zakona prije upisa u sudski registar mora od Agencije dobiti dozvolu za obavljanje poslova davanja mikrokredita. Uz zahtjev za dobijanje dozvole iz stava 1. ovog člana mikrokreditno društvo dužno je Agenciji podnijeti sljedeću dokumentaciju: - odluku ili ugovor o osnivanju i statut mikrokreditnog društva koje postaje pravni sljednik; - podatke o vlasnicima udjela ili dionica mikrokreditnog društva koje postaje pravni sljednik; - podatke o članovima organa mikrokreditnog društva koje postaje pravni sljednik; - finansijske izvještaje i opis metoda na osnovu kojih je utvrđena vrijednost i raspodjela imovine i obaveza u postupku spajanja, pripajanja ili podjele mikrokreditnih društava; - elaborat o ekonomskoj opravdanosti i plan poslovanja mikrokreditnog društva nastalog nakon statusne promjene. Pored dokumentacije iz stava 3. ovog člana Agencija može propisati i uvjete koji moraju biti ispunjeni i dokumentaciju koja se mora podnijeti za dobijanje dozvole iz stava 1. ovog člana. Član 31. O odobravanju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za statusnu promjenu iz člana 29. ovog Zakona, Agencija donosi rješenje u roku od 60 dana od dana prijema urednog i potpunog zahtjeva. 1.6. Prestanak rada Član 32. Mikrokreditno društvo prestaje sa radom na način i u slučajevima utvrđenim njegovim osnivačkim aktom, statutom, danom pravomoćnosti rješenja Agencije o oduzimanju dozvole za slučajeve iz člana 22. ovog Zakona, ovim Zakonom i Zakonom o privrednim društvima. U slučaju prestanka rada mikrokreditnog društva danom pravomoćnosti rješenja Agencije o oduzimanju dozvole iz stava 1. ovog člana, Agencija po službenoj dužnosti podnosi zahtjev nadležnom sudu za donošenje odluke o prestanku i brisanju mikrokreditnog društva iz sudskog registra. 1.7. Likvidacija i stečaj Član 33. U slučaju nastanka posebnog zakonskog razloga za prestanak mikrokreditnog društva iz člana 32. stav 2. ovog Zakona nad mikrokreditnim društvom provodi se postupak likvidacije ili stečaja u skladu sa zakonima kojima se propisuje postupak likvidacije i stečaja. 2. Mikrokreditna fondacija 2.1. Osnivanje Član 34. Odredbe Zakona o udruženjima i fondacijama Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuju se na mikrokreditnu fondaciju, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Naziv mikrokreditne fondacije pored obaveznih elemenata koji su u skladu sa Zakonom iz stava 1. ovog člana mora sadržavati oznaku "mikrokreditna fondacija". Niko ne smije koristiti oznaku "mikrokreditna fondacija" u smislu označavanja djelatnosti bez dozvole Agencije. Član 35. Za upis mikrokreditne fondacije u registar fondacija pored općih uvjeta koji su propisani za osnivanje i upis u registar fondacija dozvola Agencije iz člana 5. stav 1. ovog Zakona predstavlja poseban uvjet. Lice ovlašteno za zastupanje mikrokreditne fondacije dužno je obavijestiti Agenciju o svakoj promjeni podataka, ili dokumenata na osnovu kojih je izdata dozvola iz člana 5. stav 1. ovog Zakona u roku od osam dana od dana nastanka takve promjene. Promjene podataka, ili dokumenata iz stava 2. ovog člana prijavljuju se za upis u registar fondacija u slučaju kada je takva obaveza predviđena Zakonom iz člana 34. stav 1. ovog Zakona. 2.2. Kapital Član 36. Prilikom osnivanja mikrokreditne fondacije ulozi osnivača mogu biti uplaćeni u novcu i stvarima i pravima izraženim u novčanoj vrijednosti, pri čemu uplaćeni ulozi u novcu moraju iznositi najmanje 50.000 KM. Uloge u stvarima i pravima procjenjuje ovlašteni procjenjivač. Minimalan iznos ukupno unesenih novčanih uloga osnivača kojeg mikrokreditna fondacija mora održavati ne može biti manji od novčanog iznosa utvrđenog u stavu 1. ovog člana. Uplaćenim ulogom ne može se smatrati ulog koji je: a) finansiran sredstvima kredita kojeg je odobrila mikrokreditna fondacija u koju se vrši uplata uloga, b) finansiran sredstvima kredita koji je druga mikrokreditna organizacija, ili banka odobrila za drugu namjenu, c) finansiran sredstvima kredita čiji povrat je garantirala mikrokreditna fondacija u čiji kapital se vrši uplata uloga. 2.3. Rezerve Član 37. Mikrokreditna fondacija dužna je u skladu sa propisom Agencije formirati i održavati obavezne rezerve za pokriće kreditnih gubitaka. Član 38. Mikrokreditna fondacija ne smije izvršiti bilo kakav pravni posao u kojem bi platila, odnosno naplatila iznos značajno različit od razumne tržišne vrijednosti robe ili usluga koje mikrokreditna fondacija u zaključenom pravnom poslu prima, odnosno daje. Mikrokreditna fondacija ne može davati mikrokredite povezanim licima. Član 39. Višak prihoda nad rashodima mikrokreditna fondacija dužna je investirati u obavljanje mikrokredtne djelatnosti u skladu sa ovim Zakonom. Nije dozvoljena direktna ili indirektna raspodjela viška prihoda nad rashodima iz stava 1. ovog člana osnivačima, članovima organa, odgovornim licima i zaposlenim u mikrokreditnoj fondaciji i drugim povezanim licima, donatorima i trećim licima. 2.4. Organi Član 40. Organi mikrokreditne fondacije su: 1. upravni odbor kao organ upravljanja kojeg imenuju osnivači, 2. direktor kao organ rukovođenja, 3. odbor za reviziju, koji se sastoji od najmanje tri člana koje imenuje upravni odbor. Statutom mikrokreditne fondacije može se utvrditi da se u mikrokreditnoj fondaciji biraju i skupština i odbor izvršnih direktora. Izbor, opoziv i djelokrug organa mikrokreditne fondacije i njeno zastupanje uređuju se statutom kao osnovnim općim aktom mikrokreditne fondacije. 2.5. Statusne promjene Član 41. Više mikrokreditnih fondacija mogu se spojiti u novu mikrokreditnu fondaciju čime prestaju postojati, a nova mikrokreditna fondacija postaje njihov pravni sljednik. Mikrokreditna fondacija može se pripojiti drugoj mikrokreditnoj fondaciji čime prestaje postojati, a mikrokreditna fondacija kojoj je pripojena postaje njen pravni sljednik. Mikrokreditna fondacija može se podijeliti na više mikrokreditnih fondacija čime prestaje postojati prenoseći imovinu i obaveze na više postojećih, ili novih mikrokreditnih fondacija koje postaju njeni pravni sljednici. Član 42. Radi ostvarivanja svojih statutarnih ciljeva i djelatnosti mikrokreditna fondacija može svoju imovinu uložiti i prenijeti tako da, samostalno ili zajedno sa drugim domaćim i stranim fizičkim i pravnim licima osniva novo mikrokreditno društvo, ili stiče vlasničke udjele u postojećim mikrokreditnim društvima na način utvrđen statutom mikrokreditne fondacije, ovim Zakonom i zakonom koji se shodno primjenjuje na mikrokreditne organizacije, ako ovim Zakonom nije drugačije uređeno. Prihode ostvarene na osnovu vlasničkih udjela u mikrokredtnom društvu mikrokreditna fondacija može koristiti samo za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje ciljeva utvrđenih statutom mikrokreditne fondacije, u skladu sa ovim Zakonom. Na poslovanje mikrokreditnog društva iz stava 1. ovog člana sa povezanim licima primjenjuju se ista ograničenja koja se odnose na mikrokreditne fondacije u skladu sa članom 38. ovog Zakona. Član 43. U slučaju statusnih promjena spajanja, pripajanja ili podjele iz člana 41. ovog Zakona mikrokreditna fondacija dužna je, prije podnošenja prijave za upis u registar fondacija dobiti dozvolu od Agencije za statusnu promjenu. Novoosnovana mikrokreditna fondacija koja nastaje statusnim promjenama iz člana 41. i novoosnovano mikrokreditno društvo koje nastaje ulaganjem u skladu sa članom 42. stav 1. ovog Zakona, prije upisa u registar fondacija odnosno sudski registar, mora dobiti od Agencije dozvolu za obavljanje poslova davanja mikrokredita. Uz zahtjev za dobijanje dozvole za statusnu promjenu mikrokreditna fondacija dužna je Agenciji podnijeti sljedeću dokumentaciju: 1. odluku ili ugovor o osnivanju i statut mikrokreditne fondacije koja postaje pravni sljednik, odnosno mikrokreditnog društva u koje mikrokreditna fondacija ulaže imovinu; 2. podatke o osnivačima mikrokreditne fondacije koja postaje pravni sljednik, odnosno vlasnicima udjela mikrokreditnog društva u koje se vrši ulaganje imovine; 3. podatke o članovima organa upravljanja i direktoru mikrokreditne fondacije koja postaje pravni sljednik, odnosno mikrokreditnog društva u koje se vrši ulaganje; 4. finansijske izvještaje i opis metoda na osnovu kojih je utvrđena vrijednost i podjela imovine i obaveza u postupku spajanja, pripajanja ili podjele mikrokreditnih fondacija; 5. u slučaju ulaganja iz člana 42. stav 1. ovog Zakona, finansijske izvještaje i opis metoda na osnovu kojih je utvrđena vrijednost i alokacija imovine koju prenosi i vrijednost udjela koji stiče mikrokreditna fondacija u odnosu prema uloženoj vrijednosti imovine i udjela koji stiče svaki drugi učesnik u tom postupku; 6. elaborat o ekonomskoj opravdanosti i plan poslovanja mikrokreditne organizacije nastale nakon statusne promjene. Pored dokumentacije iz st. 2. i 3. ovog člana Agencija može propisati i dodatne uvjete koji moraju biti ispunjeni i dokumentaciju koja se mora podnijeti za dobijanje dozvole iz stava 1. ovog člana. Agencija može odbiti da izda dozvolu iz stava 1. ovog člana u slučaju da utvrdi da planirani prijenos imovine i obaveza nije u skladu sa članom 38. stav 1. ovog Zakona. Član 44. O odobravanju, ili odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za statusnu promjenu Agencija donosi rješenje u roku od 60 dana od dana prijema urednog i potpunog zahtjeva. 2.6. Prestanak rada Član 45. Mikrokreditna fondacija prestaje na način i u slučajevima utvrđenim njenim osnivačkim aktom i/ili statutom, ovim Zakonom, Zakonom o udruženjima i fondacijama Federacije Bosne i Hercegovine i danom pravomoćnosti rješenja Agencije o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova davanja mikrokredita iz člana 5. stav 1. ovog Zakona. U slučaju prestanka rada mikrokreditne fondacije danom pravomoćnosti rješenja Agencije o oduzimanju dozvole iz stava 1. ovog člana, Agencija po službenoj dužnosti podnosi zahtjev za brisanje mikrokreditne fondacije iz registra fondacija. Troškove podnošenja zahtjeva iz stava 2. ovog člana snosi mikrokreditna fondacija. Član 46. Ostatak imovine nakon izmirenja obaveza mikrokreditne fondacije koja prestaje u skladu sa odredbama člana 45. ovog Zakona raspoređuje se odlukom organa upravljanja mikrokreditne fondacije, u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Federacije Bosne i Hercegovine. Ukoliko u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja Agencije o oduzimanju dozvole iz člana 5. stav 1. ovog Zakona organ upravljanja mikrokreditne fondacije ne donese i ne dostavi Agenciji odluku iz stava 1. ovog člana, Agencija će u roku od 30 dana po službenoj dužnosti donijeti rješenje o raspoređivanju ostatka imovine u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Federacije Bosne i Hercegovine. VII. KAZNENE ODREDBE 1. Krivična djela Član 47. Ko se bez dozvole, ili suprotno uvjetima pod kojima je ona data bavi mikrokreditnom djelatnošću kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, počinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, ako taj iznos prelazi 50.000 KM kaznit će se zatvorom od dvije do deset godina, a ako taj iznos prelazi 200.000 KM kaznit se zatvorom najmanje pet godina. Član 48. Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj mikrokreditna organizacija koja: 1. odobri mikrokredit suprotno odredbama člana 4. ovog Zakona; 2. primijeni opći akt za koji nije dobila saglasnost Agencije (član 8.); 3. u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o osnivanju organizacionih dijelova koji se ne upisuju u nadležne registre (član 9.); 4. bez dozvole Agencije osnuje oranizacioni dio mikrokreditne organizacije (član 9.); 5. ima sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, a bez dozvole Agencije otvori organizacioni dio u Federaciji (član 10. stav 2.); 6. suprotno odredbi člana 15. obavlja djelatnosti koje ne služe i koje se uobičajeno ne obavljaju uz djelatnost mikrokreditiranja; 7. primi novčane depozite od fizičkih ili pravnih lica (član 15. stav 3.); 8. ne propiše i ne učini dostupnim javnosti uvjete za davanje mikrokredita (član 16.); 9. ne objavi efektivnu kamatnu stopu na mikrokredite (član 17.); 10. ne obavijesti Agenciju i javnost u skladu sa propisanim uvjetima i ne dostavi Agenciji finansijske izvještaje i izvještaje revizora (član 18.); 11. ne dostavi Agenciji izvještaje o poslovanju u skladu sa propisima Agencije (član 19.); 12. obavi transakciju primanja, odnosno davanja robe ili usluga suprotno odredbama člana 38. stav 1. ovog Zakona. Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj mikrokreditno društvo koje: 1. se upiše u sudski registar, ili nastupi u pravnom prometu neovlašteno koristeći naziv "mikrokreditno društvo" (član 24. stav 4. i član 25. stav 1.); 2. u propisanom roku ne podnese Agenciji prijavu promjene bitnih podataka na osnovu kojih je izdata dozvola (član 25. stav 2.); 3. izvrši spajanje, pripajanje i podjelu mikrokreditne organizacije bez dozvole Agencije (član 30. stav 1.). Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj mikrokreditna fondacija koja: 1. se upiše u sudski registar, ili nastupi u pravnom prometu neovlašteno koristeći naziv "mikrokreditna fondacija" (član 34. stav 3. i član 35. stav 1.); 2. u propisanom roku ne podnese Agenciji prijavu promjene bitnih podataka na osnovu kojih je izdata dozvola (član 35. stav 2.); 3. obavi transakciju primanja, odnosno davanja robe ili usluga suprotno odredbama člana 38. stav 1. ovog Zakona; 4. odobri mikrokredit povezanim licima (član 38. stav 2.); 5. ostvareni višak prihoda nad rashodima koristi suprotno odredbama člana 39. ovog Zakona; 6. izvrši spajanje, pripajanje i podjelu mikrokreditne organizacije bez dozvole Agencije (član 43. stav 1.). Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko, odnosno pravno lice koje: 1. osnuje mikrokreditnu organizaciju i bavi se poslovima davanja mikrokredita, ili pribavljanja finansijskih sredstava u tu svrhu bez dozvole Agencije iz člana 7. ovog Zakona, 2. postupi suprotno odredbama člana 38. ovog Zakona. Za prekršaj iz st. 1., 2. i 3. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u mikrokreditnoj organizaciji novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM. Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 1.000 KM. Član 49. Prekršajni postupak u prvom stepenu vodi i rješenje donosi Komisija za prekršaje koju imenuje direktor Agencije u skladu sa Zakonom o prekršajima kojima se povređuju federalni propisi ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 29/00). Komisija za prekršaje ima tri člana i vodi prekršajni postupak u skladu sa Zakonom iz stava 1. ovog člana i ovim Zakonom. Agencija donosi poslovnik o organizaciji i radu Komisije za prekršaje. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 50. Mikrokreditne organizacije i predstavništva mikrokreditnih organizacija iz Republike Srpske i Brčko Distrikta u Federaciji, koje su osnovane u skladu sa Zakonom o mikrokreditnim organizacijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 24/00), dužne su usaglasiti svoje poslovanje, organizaciju i akte sa odredbama ovog Zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Mikrokreditne organizacije i predstavništva mikrokreditnih organizacija iz Republike Srpske i Brčko Distrikta u Federaciji koje svoje poslovanje, organizaciju i akte ne usaglase sa odredbama ovog Zakona u roku iz stava 1. ovog člana, prestaju sa radom i brišu se iz registra. Član 51. Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog Zakona okončat se prema odredbama Zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovog Zakona. Član 52. Mikrokreditna organizacija koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona postoji i posluje u skladu sa Zakonom o mikrokreditnim organizacijama dužna je u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti odluku o promjeni pravnog oblika i organiziranju u mikrokreditnu fondaciju, donijeti statut, imenovati organe, pribaviti propisana odobrenja i podnijeti prijavu za upis u nadležni registar u skladu sa odredbama ovog Zakona. Mikrokreditna organizacija koja ne preduzme radnje iz stava 1. ovog člana bit će brisana iz registra mikrokreditnih organizacija i njena imovina bit će raspoređena u skladu sa odredbama ovog Zakona. Mikrokreditna fondacija organizirana u skladu sa stavom 1. ovog člana zakonski je pravni sljednik imovine, prava i obaveza mikrokreditne organizacije koja je donijela odluku o promjeni oblika i organiziranju u mikrokreditnu fondaciju, tako da u tom postupku osnivači nisu dužni unijeti nove uloge u smislu člana 36. stav 1. ovog Zakona. Do okončanja postupka, odnosno isteka roka iz stava 1. ovog člana na mikrokreditne organizacije primjenjuje se Zakon o mikrokreditnim organizacijama i podzakonski akti doneseni na osnovu tog Zakona. Član 53. Propise predviđene ovim Zakonom Agencija će donijeti u u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Propisi iz stava 1. ovog člana objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 54.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 17/06 14.04.2006 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,doprinos Srijeda, 12.4.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 1735 Konstatuju}i da je, na osnovu navedenog, Komisija za dr`avnu imovinu, utvr|ivawe i raspodjelu dr`avne imovine, odre|ivawe prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine u upravqawu dr`avnom imovinom (u daqwem tekstu: Komisija), u ~ijem se sastavu nalaze stru~waci predstavnici iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine, formirana u decembru 2004. godine Odlukom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 10/05, 18/05, 69/05, 70/05, u daqwem tekstu: Odluka); Imaju}i na umu da je Komisija, na osnovu ~lana 1. Odluke, zadu`ena za predlagawe nacrta zakona o pravima vlasni{tva i upravqawa dr`avnom imovinom; Smatraju}i da je Komisija, u skladu sa ~lanom 3. Odluke, zadu`ena da, izme|u ostalog, pripremi "kriterije koji }e se primjewivati da bi se utvrdilo koja imovina je u vlasni{tvu Bosne i Hercegovine, entiteta i Br~ko Distrikta" i "nacrte zakonskih akata za usvajawe, kojima se osigurava da utvr|eni kriteriji budu provedeni"; Konstatuju}i nadaqe da je rok za izradu zavr{nog izvje{taja za predsjedavaju}eg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i/ili podno{ewe nacrta odgovaraju}ih zakonskih akata istekao, u skladu sa ~lanom 10. spomenute Odluke, 30. novembra 2005. god, prije nego {to je Komisija zavr{ila s radom; Imaju}i na umu da }e Zakon o privremenoj zabrani raspolagawa dr`avnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FBiH", br. 20/05), kojim se privremeno zabrawuju raspolagawa dr`avnom imovinom do dana stupawa na snagu spomenutih zakona kojima }e se utvrditi prava vlasni{tva i upravqawa dr`avnom imovinom ili u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu navedene zabrane, tj. do datuma koji nastupi ranije, prestati da va`i 18. marta 2006. godine. Priznaju}i da efikasne mjere za za{titu interesa Bosne i Hercegovine i wenih administrativnih jedinica od potencijalne {tete koju bi predstavqalo daqe raspolagawe dr`avnom imovinom prije dono{ewa odgovaraju}ih zakona na osnovu spomenutih preporuka Komisije, koje }e, na osnovu ustavnih nadle`nosti, da omogu}e organima vlasti da raspola`u ili na drugi na~in dodijele dr`avnu imovinu na na~in koji nije diskriminatorski i koji je u najboqem interesu gra|ana, trenutno ne postoje u cijeloj Bosni i Hercegovini; Uzev{i u obzir, konstatuju}i, te imaju}i na umu sve prethodno spomenuto, visoki predstavnik donosi sqede}u ODLUKU KOJOM SE DONOSE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PRIVREMENOJ ZABRANI RASPOLAGAWA DR@AVNOM IMOVINOM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE koji se nalazi u prilogu i ~ini sastavni dio ove Odluke. Taj zakon stu pa na snagu odmah kao zakon Federacije Bosne i Hercegovine, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova. Ova odluka stu pa na snagu odmah i odmah se objavquje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 3/06 18. marta 2006. godine Sarajevo Visoki predstavnik dr Christian Schwarz-Schilling, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREMENOJ ZABRANI RASPOLAGAWA DR@AVNOM IMOVINOM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U ~lanu 4. Zakon o privremenoj zabrani raspolagawa dr`avnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 20/05), rije~i: "u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona" bri{u se i zamjewuju rije~ima: "30. septembra 2006. godine". ^lan 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu odmah i odmah se objavquje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 160 Na osnovu ~lana IV. B. 7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 28. februara 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 22. marta 2006. godine. Broj 01-02-240/06 5. aprila 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ^lan 1. U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02) u ~lanu 1. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Kantoni i nosioci osiguranja ne mogu svojim propisima uvoditi druge vrste i utvr|ivati nove stope doprinosa". Dosada{nji stav 2. postaje stav 3. ^lan 2. U ~lanu 5. stav 2. al. 2. i 3., u drugom redu iza rije~i "ugovorom" dodaju se rije~i: "evidentiranim kod Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine". U stavu 3. alineja 1., u drugom redu rije~ "radnik" zamjenjuje se rije~ju "zaposlenik". ^lan 3. U ~lanu 6. stav 1. ta~ka 10., u tre}em redu rije~i: "osim samostalnih ugostiteljskih radnji" bri{u se, a u {estom redu iza rije~i "propisu" zarez i preostali dio teksta se bri{u. Iza ta~ke 10. dodaju se nove ta~. 11. i 12. koje glase: "11.50% od najni`e pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za zaposlenike u tekstilnoj, ko`noj i industriji obu}e". "12.50% od najni`e pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za zaposlenika koji samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, za nisko akumulacione djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata utvr|ene posebnim propisom kantonalne skup{tine". U ta~. 1., 3., 4., 7., 10. i 11. rije~ "radnik" u razli~itim pade`ima zamjenjuje se rije~ju "zaposlenik" u odgovaraju}em pade`u. Dosada{nje ta~. od 11. do 13. postaju ta~. od 13. do 15. ^lan 4. U ~lanu 7. stav 1. na kraju teksta umjesto ta~ke stavlja se zarez i dodaju rije~i: "s tim da osnovica za obra~un doprinosa ne mo`e biti ni`a od najni`e pla}e utvr|ene Op}im kolektivnim ugovorom." ^lan 5. U ~lanu 11.b na kraju teksta umjesto ta~ke stavlja se zarez i dodaju rije~i: "s tim {to se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje obavezno pla}a u korist Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje na ra~un propisan posebnim federalnim propisom". ^lan 6. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV. B. 7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 28. velja~e 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 22. o`ujka 2006. godine. Broj 01-02-240/06 5. travnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ^lanak 1. U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02) u ~lanku 1. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Kantoni i nositelji osiguranja ne mogu svojim propisima uvoditi druge vrste i utvr|ivati nove stope doprinosa". Dosada{nji stavak 2. postaje stavak 3. ^lanak 2. U ~lanku 5. stavak 2. al. 2. i 3., u drugom redu iza rije~i "ugovorom" dodaju se rije~i: "evidentiranim kod Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine". U stavku 3. alineja 1., u drugom redu rije~ "djelatnik" zamjenjuje se rije~ju "uposlenik". ^lanak 3. U ~lanku 6. stavak 1. to~ka 10., u tre}em redu rije~i: "osim samostalnih ugostiteljskih radnji" bri{u se, a u {estom redu iza rije~i "propisu" zarez i preostali dio teksta bri{u se. Iza to~ke 10. dodaju se nove to~. 11. i 12. koje glase: "11.50% od najni`e pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za uposlenike u tekstilnoj, ko`noj i industriji obu}e". "12.50% od najni`e pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, za uposlenika koji samostalno obavlja gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, za niskoakumulacijske djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata utvr|ene posebnim propisom kantonalne Skup{tine". U to~. 1., 3., 4., 7., 10. i 11. rije~ "djelatnik" u razli~itim pade`ima zamjenjuje se rije~ju "uposlenik" u odgovaraju}em pade`u. Dosada{nje to~. od 11. do 13. postaju to~. od 13. do 15. ^lanak 4. U ~lanku 7. stavak 1. na kraju teksta umjesto to~ke stavlja se zarez i dodaju rije~i: "s tim da osnovica za obra~un doprinosa ne mo`e biti ni`a od najni`e pla}e utvr|ene Op}im kolektivnim ugovorom." ^lanak 5. U ~lanku 11.b na kraju teksta umjesto to~ke stavlja se zarez i dodaju rije~i: "s tim {to se doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje obvezno pla}a u korist Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje na ra~un propisan posebnim federalnim propisom". ^lanak 6. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, v. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 28. februara 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 22. marta 2006. godine. Broj 01-02-240/06 5. aprila 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ^lan 1. U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02) u ~lanu 1. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Kantoni i nosioci osigurawa ne mogu svojim propisima uvoditi druge vrste i utvr|ivati nove stope doprinosa". Dosada{wi stav 2. postaje stav 3. ^lan 2. U ~lanu 5. stav 2. al. 2. i 3., u drugom redu iza rije~i "ugovorom" dodaju se rije~i: "evidentiranim kod Ministarstva spoqnih poslova Bosne i Hercegovine". U stavu 3. alineja 1., u drugom redu rije~ "radnik" zamjewuje se rije~ju "zaposlenik". ^lan 3. U ~lanu 6. stav 1. ta~ka 10., u tre}em redu rije~i: "osim samostalnih ugostiteqskih radwi" bri{u se, a u {estom redu iza rije~i "propisu" zapeta i preostali dio teksta se bri{u. Iza ta~ke 10. dodaju se nove ta~. 11. i 12. koje glase: "11.50% od najni`e plate ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posqedwem objavqenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za zaposlenike u tekstilnoj, ko`noj i industriji obu}e". "12.50% od najni`e plate ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posqedwem objavqenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za zaposlenika koji samostalno obavqa privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimawe, za nisko akumulacione djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata utvr|ene posebnim propisom kantonalne skup{tine". U ta~. 1., 3., 4., 7., 10. i 11. rije~ "radnik" u razli~itim pade`ima zamjewuje se rije~ju "zaposlenik" u odgovaraju}em pade`u. Dosada{we ta~. od 11. do 13. postaju ta~. od 13. do 15. ^lan 4. U ~lanu 7. stav 1. na kraju teksta umjesto ta~ke stavqa se zapeta i dodaju rije~i: "s tim da osnovica za obra~un doprinosa ne mo`e biti ni`a od najni`e plate utvr|ene Op{tim kolektivnim ugovorom." ^lan 5. U ~lanu 11.b na kraju teksta umjesto ta~ke stavqa se zapeta i dodaju rije~i: "s tim {to se doprinos za penzijsko i invalidsko Broj 17 – Strana 1736 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12.4.2006.
Zakon o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/06 08.02.2006 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zakon,izmjene,zatezne kamate,javi prihodi ZAKONO IZMJENI ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNEKAMATE NA JAVNE PRIHODE^lanak 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 48/01 i 52/01), u ~lanku2. broj "0,06" zamjenjuje se brojem "0,04".^lanak 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u"Slu`benim novinama Federacije BiH".PredsjedateljDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, v. r.PredsjedateljZastupni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na neizirena dugovanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 29/05 18.05.2005 SN FBiH 48/11, SN FBiH 56/04, SN FBiH 68/04 zatezne kamate,neizmirena dugovanja,fbih,dugovanja ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINISTOPE ZATEZNE KAMATE NA NEIZMIRENADUGOVANJA^lan 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na neizmirenadugovanja ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 56/04 i 68/04)u ~lanu 1. u drugom redu rije~ "nastalim" bri{e se, u tre}em reduiza rije~i "odnosa" dodaju se rije~i: "i dugovanja nastalih naosnovu naknade {tete iz osnove obaveznih osiguranja", a u~etvrtom redu rije~i: "Zakona o visini stope zatezne kamate("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 27/98 i 51/01)"zamjenjuju se rije~ima: "Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o visini stope zatezne kamate ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 51/01)".^lan 2.U dosada{njem ~lanu 2. stav 1. bri{e se.U ~lanu 2. u stavu 3. broj "2" zamjenjuje se brojem "1".Stavovi 2. i 3. postaju st. 1. i 2
Zakon o visini stope zatezne kamate na neizirena dugovanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 56/04 23.10.2004 SN FBiH 48/11, SN FBiH 29/05, SN FBiH 68/04 zatezna kamata,stope,dugovanja ZAKONO VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NANEIZMIRENA DUGOVANJA^lan 1.Ovim Zakonom propisuje se na~in obra~una zateznih kamata po neizmirenim dugovanjima nastalim na osnovu ugovora izdu`ni~ko-povjerila~kih odnosa u periodu od 01.12.1989. godinedo stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 27/98 i 51/01).^lan 2.Dug iz ~lana 1. ovog zakona revalorizovat }e se po stopamarevalorizacije koje su utvrdile Narodna banka SR Bosne iHercegovine, Narodna banka Federacije Bosne i Hercegovine,odnosno Centralna banka Bosne i Hercegovine.Na iznos duga iz ~lana 1. ovog zakona, nastalog na osnovudu`ni~ko-povjerila~kih odnosa na teritoriji Federacije Bosne iHercegovine, pla}a se zatezna kamata po stopi od 12% godi{nje.Zatezna kamata iz stava 2. ovog ~lana ne}e se obra~unavatiza pe riod ratnog stanja od 18.09.1991. godine do 23.11.1995.godine.^lan 3.Obra~un zateznih kamata iz ~lana 1. ovog zakona vr{i seprimjenom metoda prostog kamatnog ra~una za godi{njeperiode, a konformnog kamatnog ra~una za ispodgodi{njeperiode.Osnovica za obra~un kamate je iznos osnovnog duga za prvugodinu dugovanja, a za naredne godine osnovica je iznososnovnog duga uve}an za obra~unatu nepla}enu kamatu izprethodne godine.Subota, 23.10.2004.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 56 - Strana 2695 Obra~un zatezne kamate po pravomo}nim sudskimrje{enjima vr{e komercijalne banke kod kojih du`nik imaotvorene transakcijske ra~une, uz naplatu provizije.^lan 4.Postupci za utvr|ivanje visine zatezne kamate iz ~lana 1.ovog zakona koji nisu okon~ani do dana stupanja na snagu ovogzakona ili su okon~ani a nisu izvr{eni, okon~at }e se premaodredbama ovog zakona i kamatnoj stopi od 12% godi{nje.^lan 5. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH"
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/04 19.06.2004 SN FBiH 06/17, SN FBiH 36/99, SN FBiH 39/98 komisija,vrijednosni papiri,zakon donijeti rje{ewe o poni{tewu emisije sa posqedicama koje proizilaze za neuspje{nu emisiju, u skladu sa zakonom koji reguli{e emisiju i promet vrijednosnim papirima. Rje{ewe o obustavqawu i poni{tewu emisije dostavqa se registarskom sudu za emitenta i Registru vrijednosnih papira. ^lan 14.f Komisija vr{i nadzor nad profesionalnim posrednicima u vezi sa poslovima koje obavqaju u prometu vrijednosnimpapirima. Komisija mo`e profesionalnom posredniku izre}i sqede}e mjere: narediti otklawawe utvr|enih nepravilnosti u odre|enom roku, obustaviti djelimi~no ili u potpunosti dozvolu i ukinuti dozvolu za obavqawe poslova profesionalnog posredovawa u prometu vrijednosnim papirima. ^lan 14.g Ako Komisija u vr{ewu nadzora utvrdi da berza u svom poslovawu postupa suprotno odredbama zakona i propisima Komisije o prometu vrijednosnim papirima ili ako je to potrebno radi neometanog funkcionisawa tr`i{ta kapitala, mo`e izre}i sqede}e mjere: privremeno obustaviti promet sa svim ili odre|enim vrijednosnim papirima, narediti izmjene ili dopune statuta, pravila ili drugih op{tih akata berze. Ukoliko berza ne postupi u skladu sa naredbom Komisije iz stava 1. ovog ~lana, Komisije mo`e pokrenuti postupak kod nadle`nog suda za prestanak berzeibrisaweiz sudskog registra." ^lan 8. U ~lanu 16.b stav 1. ta~ka 2. bri{e se. ^lan 9. Iza ~lana 17. dopisuje se novi ~lan 17.a, koji glasi: "^lan 17.a Predsjednik, zamjenik predsjednika, ~lanovi Komisije i zaposleni u Komisiji, kao i lica koja obavqaju poslove po nalogu Komisije, ne mogu biti goweni za krivi~na djela, niti se smatrati odgovornim u gra|ansko-pravnom postupku za bilo koje radwe koje su izvr{ili s dobrom namjerom, u toku izvr{ewa zadataka iz okvira svojih ovla{tewa. Komisija }e obe{tetiti svoje zaposlenike u pravnim postupcima pokrenutim protiv zaposlenika za radwe koje su u~inili s dobrom namjerom, u toku izvr{avawa svojih du`nosti i u okviru svojih ovla{tewa." ^lan 10. U ~lanu 19. st. 1. i 2. mijewaju se i glase: "Komisija se finansira od prihoda, od naknada i taksi ostvarenih iz djelatnosti Komisije, u skladu sa finansijskim planom Komisije i odlukom Komisije. Vi{akprihoda ostvarenih iz djelatnostiKomisije u odnosu na tro{kove prenosi se u narednu godinu." ^lan 11. U~lanu 20. rije~i:"14. stav 2." zamjewuju se rije~ima:"12. stav 1. ta~ka 1.". Iza stava 1. dopisuje se novi stav 2. koji glasi: "Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana, u naro~ito te{kim slu~ajevima, mo`e se izre}i nov~ana kazna najvi{e do dvadesetostrukog iznosa pri~iwene {tete, neizvr{ene obaveze, ili vrijednosti robe ili druge stvari koja je predmet prekr{aja." ^lan 12. U ~lanu 21. u stavu 1. rije~i:"stavom 2. ~lana 14." zamjewuju se rije~ima:"~lanom 12. stav 1. ta~ka 1.", a iza rije~i"zakona" upisuje se zapeta i dodaju rije~i:"izuzev Federacije, kantona i op{tine i wihovih organa". Iza stava 2. dopisuje se novi stav 3. koji glasi: "Za privredni prestup iz stava 1. ovog ~lana, u naro~ito te{kim slu~ajevima, mo`e se izre}i nov~ana kazna najvi{e do dvedesetostrukog iznosa pri~iwene {tete, neizvr{ene obaveze, ili vrijednosti robe ili druge stvari koja je predmet privrednog prestupa." ^lan 13. ^lan 22. bri{e se. ^lan 14. Ovla{tavaju se zakonodavno-pravne komisije oba doma Parlamenta Federacije da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona. ^lan 15. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 27. aprila 2004. godine i na sjednici Doma naroda od 19. maja 2004. godine. Broj 01-542/04 7. juna 2004. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE ^lan 1. U Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) u ~lanu 2. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase: "Komisiji za svoj rad odgovara Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije). Komisija podnosi Parlamentu Federacije na potvrdu godi{nji finansijski plan. Uz godi{nji finansijski plan Komisija podnosi Parlamentu Federacije godi{nji izvje{taj o radu za prethodnu godinu." ^lan 2. U ~lanu 5. stav 6. se bri{e. ^lan 3. U ~lanu 6. rije~i: "u prva dva mandata" zamjenjuju se rije~ima: "najmanje u jednom mandatu". ^lan 4. U ~lanu 7. dodaje se novi stav 2. koji glasi: " ^lanovi Komisije, izuzev inozmenog stru~njaka, vr{e svoje du`nosti, prava i obaveze na osnovu radnog odnosa na neodre|eno vrijeme u Komisiji sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonom koji regulira radni odnos." ^lan 5. U ~lanu 12. u ta~ki 1. na kraju umjesto ta~ke-zareza pi{e se zarez i dodaju rije~i:"kao i za vr{enje drugih njenih ovla{tenja i odgovorosti, na na~in i u roku koji odredi". Ta~ka 13. mijenja se i glasi: "13) propisuje uvjete i postupak i izdaje dozvole za poslove profesionalnog posredovanja u prometu vrijednosnim papirima, te upozorava, obustavlja djelimi~no ili u cjelosti i ukida ove dozvole, ukoliko se profesionalno posredovanje u prometu vrijednosnim papirima vr{i protivno zakonu i propisima Komisije;". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Komisija mo`e pokrenuti gra|anskopravne postupke radi poni{tenja pravnih poslova kojima se kr{e propisi iz oblasti tr`i{ta kapitala i akata kojima se kr{e propisi o upravljanju dioni~kim dru{tvima.". ^lan 6. ^lan 13. mijenja se i glasi: Broj 33 - Stranica 1154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.6.2004. "Komisija za izvr{avanje ovla{tenja i odgovornosti utvr|enih odredbama ~l. 11. i 12. ovog Zakona i odredbama drugih zakona, donosi op}e akte (pravilnike, uputstva, naredbe i odluke) i pojedina~ne akte (rje{enja i zaklju~ke). Na postupanje Komisije odgovaraju}e se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), ako ovim Zakonom, zakonima kojima se ure|uju nadle`nosti Komisije i propisima Komisije nije druga~ije odre|eno." ^lan 7. Iza ~lana 14. dodaju se novi ~l. od 14.a do 14.g koji glase: "^lan 14.a Nadzoru Komisije podlije`u emitenti vrijednosnih papira, pravna i druga lica ovla{tena za poslovanje sa vrijednosnim papirima i lica koja vr{e druge poslove u vezi sa vrijednosnim papirima u vezi sa emisijom i prometu vrijednosnim papirima u skladu sa ovim i drugim zakonima, kao i pravna i druga lica u vezi sa primjenom standarda upravljanja dioni~kim dru{tvima (u daljem tekstu: subjekt nadzora). Kod vr{enja nadzora nad subjektom nadzora kojem je Komisija izdala dozvolu na osnovu zakona mo`e se izvr{iti i nadzor lica povezanih sa subjektom nadzora, ako je to potrebno radi potpunog nadzora poslovanja subjekta nadzora kojem je Komisija izdala dozvolu. Komisija u skladu sa zakonom, posebnim propisom bli`e ure|uje na~in vr{enja nadzora. ^lan 14.b U sklopu nadzora nad subjektom nadzora Komisija vr{i: – uvid, pregled, provjeru i analizu informacija, izvje{taja i dokumentacije koju joj on dostavlja na osnovu zakona i drugih propisa; – pregled poslovanja i vr{enja djelatnosti u prostorijama subjekta nadzora (u daljem tekstu: nadzor poslovanja); – druga ovla{tenja na osnovu zakona i drugih propisa. Ukoliko se nadzor vr{i po inicijativi pravnih ili fizi~kih lica, radi za{tite njihovih prava i interesa, Komisija je du`na, nakon okon~anja nadzora, pisano ih obavijestiti o tome {ta je preduzela. ^lan 14.c Nadzor poslovanja kod subjekta nadzora, u okviru nadle`nosti Komisije, vr{e slu`bena lica Komisije na osnovu pisanog ovla{tenja predsjednika Komisije za svaki nadzor posebno. Izuzetno, predsjednik Komisije mo`e ovlastiti i druga lica da zajedno sa slu`benim licima Komisije izvr{e nadzor kada je to potrebno zbog slo`enosti nadzora. Za vr{enje odre|enih stru~nih poslova kod nadzora poslovanja subjekta nadzora (ekspertize, ispitivanja i sl.) predsjednik Komisije mo`e ovlastiti i dru{tvo, ustanovu ili druga lica, ako su za njihovo vr{enje potrebna posebna znanja ili primjena nau~nih metoda. Slu`beno lice koje vr{i nadzor poslovanja du`no je prije zapo~injanja pregleda uru~iti odgovornom licu kod kojeg se vr{i nadzor pisano ovla{tenje iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 14.d Nadzor poslovanja vr{i se u slu~aju kad se na osnovu podatka i dokumentacije sa kojom Komisija raspola`e ili koju pribavlja ne mogu utvrditi sve ~injenice zna~ajne za konkretni slu~aj, kao i u slu~ajevima odre|enim propisom Komisije i slu~ajevima vr{enja nadzora po inicijativi pravnih ili fizi~kih lica radi za{tite njihovih prava i interesa. Prilikom vr{enja nadzora poslovanja slu`beno lice Komisije ovla{teno je da: pregleda poslovnu dokumentaciju, poslovne knjige, druge isprave i ra~unarske zapisa koji mogu dati uvid u poslovanje sa vrijednosnim papirima i druge poslove iz ovog i drugih zakona koje Komisija nadzire, zatra`iti ra~unarske baze podataka, ispis podataka iz ra~uanra, izradu i dostavu finansijskih i drugih izvje{taja, te zatra`iti pisana i usmena izja{njavanja pravnih lica i zaposlenika pravnih lica nad kojima vr{i nadzor. ^lan 14.e Kada Komisija pri vr{enju nadzora emisije vrijednosnih papira utvrdi nepravilnosti, odnosno da je postupano suprotno odredbama zakona i propisima Komisije o emisiji vrijednosnih papira, a te nepravilnosti se mogu otkloniti, nalo`it }e emitentu da te nepravilnosti otkloni, odrediti rok za otklanjanje nedostataka i obustaviti emisiju za vrijeme koje je odre|eno za otklanjanje nedostataka. Za vrijeme obustave emisije ne teku rokovi vezani za emisiju, niti se mo`e vr{iti upis i uplata vrijednosnih papira. Ako emitent ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku ili se radi o nedostacima koji se ne mogu otkloniti, Komisija }e donijeti rje{enje o poni{tenju emisije sa posljedicama koje proizilaze za neuspje{nu emisiju, u skladu sa zakonom koji regulira emisiju i promet vrijednosnim papirima. Rje{enje o obustavljanju i poni{tenju emisije dostavlja se registarskom sudu za emitenta i Registru vrijednosnih papira. ^lan 14.f Komisija vr{i nadzor nad profesionalnim posrednicima u vezi sa poslovima koje obavljaju u prometu vrijednosnim papirima. Komisija mo`e profesionalnom posredniku izre}i sljede}e mjere: naloiti iotklanjanje utvr|enih nepravilnosti u odre|enom roku, obustaviti djelimi~no ili u cjelosti dovolu i ukinuti dozvolu za vr{enje poslova profesionalnog posredovanja u prometu vrijednosnim papirima. ^lan 14.g Ako Komisija u vr{enju nadzora utvrdi da berza u svom poslovanju postupa suprotno odredbama zakona i propisima Komisije o prometu vrijednosnim papirima ili ako je to potrebno radi neometanog funkcioniranja tr`i{ta kapitala, mo`e izre}i sljede}e mjere: privremeno obustaviti promet sa svim ili odre|enim vrijednosnim papirima, nalo`iti izmjene ili dopune statuta, pravila ili drugih op}ih akata berze. Ukoliko berza ne postupi u skladu sa nalogom Komisije iz stava 1. ogvog ~lana, Komisije mo`e pokrenuti postupak kod nadle`nog suda za prestanak berze i brisanje iz sudskog registra." ^lan 8. U ~lanu 16.b u stavu 1. ta~ka 2. se bri{e. ^lan 9. Iza ~lana 17. dodaje se novi ~lan 17.a, koji glasi: "^lan 17.a Predsjednik, zamjenik predsjednika, ~lanovi Komisije i zaposleni u Komisiji, kao i lica koja obavljaju poslove po nalogu Komisije ne mogu biti gonjeni za krivi~na djela, niti se smatrati odgovornim u gra|ansko-pravnom postupku za bilo koje radnje koje su izvr{ili u dobroj vjeri u toku izvr{enja zadataka iz okvira svojih ovla{tenja. Komisija }e obe{tetiti svoje zaposlenike u pravnim postupcima pokrenutim protiv zaposlenika za radnje koje su obavili u dobroj vjeri u toku izvr{avanja svojih du`nosti i u okviru svojih ovla{tenja." ^lan 10. U ~lanu 19. st. 1. i 2. se mijenjaju i glase: "Komisija se finansira od prihoda od naknada i taksi ostvarenih iz djelatnosti Komisije, u skladu sa finansijskim planom Komisije i odlukom Komisije. Vi{ak prihoda ostvarenih iz djelatnosti Komisije u odnosu na tro{kove prenosi se u idu}u godinu." ^lan 11. U ~lanu 20. rije~i:"14. stav 2." zamjenjuju se rije~ima:"12. stav 1. ta~ka 1.". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana, u naro~ito te{kim slu~ajevima, mo`e se izre}i nov~ana kazna najvi{e do dvadesetostrukog iznosa pri~injene {tete, neizvr{ene obaveze, ili vrijednosti robe ili druge stvari koja je predmet prekr{aja." ^lan 12. U ~lanu 21. u stavu 1. rije~i:"stavom 2. ~lana 14." zamjenjuju se rije~ima:"~lanom 12. stav 1. ta~ka 1.", a iza rije~i"zakona" pi{e se zarez i dodaju rije~i:"izuzev Federacije, kantona i op}ine i njihovih organa". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana, u naro~ito te{kim slu~ajevima, mo`e se izre}i nov~ana kazna najvi{e do dvedesetostrukog iznosa pri~injene {tete, neizvr{ene obaveze, ili Subota, 19.6.2004. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Stranica 1155 vrijednosti robe ili druge stvari koja je predmet privrednog prijestupa." ^lan 13. ^lan 22. se bri{e. ^lan 14. Ovla{}uju se zakonodavno-pravne komisije oba doma Parlamenta Federacije da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona. ^lan 15. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. 296 Na temelju ~lanka IV B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O PRAVIMA BRANITELJA I ^LANOVA NJIHOVIH OBITELJI Progla{ava se Zakon o pravima branitelja i ~lanova njihovih obitelji koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 5. svibnja 2004. godine i na sjednici Doma naroda od 6. lipnja 2004. godine. Broj 01-578/04 11. lipnja 2004. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v.r. ZAKON O PRAVIMA BRANITELJA I ^LANOVA NJIHOVIH OBITELJI I - TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti, na~in i postupak za ostvarivanje prava ratnih vojnih invalida i ~lanova njihovih obitelji, ~lanova obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja domovine (u daljnjem tekstu: obitelji poginulih, umrlih, nestalih branitelja) i demobiliziranih branitelja, osoba zaslu`nih u domovinskom ratu, te druga pitanja iz podru~ja braniteljskoinvalidske za{tite. ^lanak 2. Braniteljem, u smislu ovoga Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vije}a obrane i policije nadle`nog tijela unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Oru`ane snage) koji je sudjelovao u obrani Bosne i Hercegovine (po~etak agresije na op}inu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka izravne ratne opasnosti i koji je demobiliziran rje{enjem nadle`noga vojnog tijela, te osoba koja je sudjelovala u pripremi za obranu i u obrani Bosne i Hercegovine u vremenu prije 18.09.1991. godine, a koja je anga`irana od nadle`nih tijela. Pod sudjelovanjem u obrani Bosne i Hercegovine, u smislu stavka 1. ovoga ~lanka, podrazumijeva se sudjelovanje u oru`anom otporu i djelovanje u izravnoj svezi s pru`anjem otpora. Dragovoljcem i organizatorom otpora, u smislu ovoga Zakona, smatra se pripadnik vojnih postrojbi koji je sudjelovao u pripremi za obranu i u obrani Bosne i Hercegovine, u vremenu do 19.06.1992. godine, te druga osoba koja nije bila vojni obveznik u vrijeme dragovoljnog stupanja u Oru`ane snagei ostala neprekidno u postrojbama do kraja rata, ilijeranije demobilizirana od nadle`noga vojnog tijela. Veteranom, u smislu ovoga Zakona, smatra se osoba koja je stupila u postrojbe iz stavka 1. ovoga ~lanka od 18.09.1991. do 31.12.1992. godine i neprekidno ostala do 23.12.1995. godine, ili ranije demobilizirana od nadle`noga vojnog tijela. Sudionikom rata, u smislu ovoga Zakona, smatra se svaka osoba koja je u sastavuOru`anih snaga iz stavka 1. ovoga ~lanka provela najmanje jednu godinu neprekidno u razdoblju od 20.06.1992. do 23.12.1995. godine. Pojmovi i definicije iz ovoga ~lanka koriste se i primjenjuju prilikom reguliranja prava i pogodnosti u svim podru~jima i razinama vlasti koje se ti~u branitelja i ~lanova njihovih obitelji. ^lanak 3. Ratni vojni invalid je dr`avljanin Bosne iHercegovine koji je obavljaju}i vojne du`nosti, druge du`nosti za ciljeve obrane u sastavu Oru`anih snaga, sudjeluju}i u obrani Bosne i Hercegovine u vremenu i pod uvjetima i okolnostima iz ~lanka 2. stavak 1. ovoga Zakona, zadobio ranu, ozljedu, bolest ili pogor{anje bolesti, pa je uslijed toga nastupilo o{te}enje njegova organizma najmanje za 20%. Ratni vojni invalid je i dr`avljanin Bosne i Hercegovine koji je na zapovijed ili po nalogu nadle`noga vojnog tijela ili organa uprave nadle`nog za poslove obrane i dr`avne sigurnosti, pod uvjetima i okolnostima iz prethodnoga stavka, zadobio ranu, ozljedu, bolest ili pogor{anje bolesti, pa je uslijed toga nastupilo o{te}enje njegova organizma najmanje za 20%. Ratni vojni invalid je i osoba koja je u vremenu i pod uvjetima i okolnostima iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka bila ratni zato~enik i zadobila ranu, ozljedu, bolest ili pogor{anje bolesti, pa je uslijed toga nastupilo o{te}enje njegova organizma najmanje za 20%. Ratni vojni invalid je i stranac kod kojega je nastupilo o{te}enje njegova organizma pod okolnostima i uvjetima iz st. 1., 2. i 3. ovoga ~lanka. Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru bez namjere, obavljaju}i vojnu du`nost, zadobila ranu ili ozljedu, pa je uslijed toga nastupilo o{te}enje njegova organizma najmanje za 20%, odnosno kod koje je uslijed bolesti ili pogor{anja bolesti nastupilo o{te}enje njegova organizma najmanje za 60% u vremenu od 24.12.1996. godine i to: – vojna osoba na slu`enju obveznog vojnog roka, – pitomac u vojnoj {koli, – pripadnik pri~uvnog sastava za vrijeme vojne du`nosti. ^lanak 4. Obitelj poginulog, umrlog, nestalog branitelja je obitelj osobe koja je poginula, umrla, nestala pod uvjetima i okolnostima iz ~l. 2. i 3. ovoga Zakona, odnosno umrlog do 23.12.1996. godine od posljedica rane, ozljede ili bolesti zadobivene pod uvjetimai okolnostima iz ~lanka 3. ovoga Zakona. Obitelj poginule ili umrle osobe iz ~lanka 3. stavak 6. ovoga Zakona ostvarujeodre|ena prava pod uvjetima i na na~in koji vrijede za obitelj umrloga ratnog vojnog invalida. ^lanak 5. Propisima iz podru~ja obrane utvr|uje se: tko se smatra pripadnikom Oru`anih snaga, vojnom osobom, vojna slu`ba, obavljanje vojne du`nosti za ciljeve obrane, te sva druga pitanja u svezi sa svojstvom i statusom pripadnika Oru`anih snaga. ^lanak 6. Ako mirnodopski vojni invalid naknadno ispuni uvjete za stjecanje svojstva ratnog vojnog invalida, na temelju sudjelovanja u Oru`anim snagama, stje~e svojstvo ratnog vojnog invalida, a invaliditetmu se utvr|uje prema ukupnom o{te}enju organizma po oba temelja. II - PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANITELJA ^lanak 7. Branitelji i ~lanovi njihovih obitelji ostvaruju druga prava, sukladno fedealnim i kantonalnim propisima, koja nisu obuhva}ena ovim Zakonom i to: 1. nov~anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti; 2. prednost prilikom zapo{ljavanja pod jednakim uvjetima; 3. prednost prilikom zakupa i otkupa poslovnog prostora pod jednakim uvjetima; 4. prednost prilikom upisa u obrazovne ustanove pod jednakim uvjetima; 5. besplatne obvezne ud`benike za redovno {kolovanje; 6. prednost prilikom dodjela stipendija i smje{taja u |a~ke i studentske domove; Broj 33 - Stranica 1156 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.6.2004.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/04 26.05.2004 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 33/02 zakon,izmjene i dopune,poreska uprava ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJUPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE^lan 1.U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/02) ~lan 1. mijenjase i glasi:"Ovim Zakonom regulira se osnov za primjenu svih poreznihzakona i zakona o doprinosima u Federaciji Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Federacija) i odnosnih podzakonskih akata, tedefiniraju odre|ena prekr{ajna djela iz oblasti poreza i sankcijaza ta djela.Ovaj zakon se odnosi na provo|enje i izvr{avanje aktivnostiiz oblasti svih vrsta federalnih, kantonalnih, gradskih i op}inskihporeza i doprinosa i taksi u Federaciji."^lan 2.U ~lanu 3. ta~ka (1) mijenja se i glasi:"(1) porez, doprinosi i takse.Porez je nov~ani iznos koji je porezni obveznik du`an pla}atibud`etu u skladu sa poreznim zakonima.Doprinos je nov~ani iznos koji je porezni obveznik du`anpla}ati vanbud`etskim fondovima u skladu sa propisima kojimase reguliraju obaveze.Takse su nov~ane obaveze koje je porezni obveznik du`anplatiti u skladu sa zakonima kojima se reguliraju takse."^lan 3.^lan 36. mijenja se i glasi:"Izmirenje porezne obaveze podrazumijeva pla}anjeukupnog iznosa poreza, doprinosa i taksi uklju~uju}i ipripadaju}e kamate u druge naknade.Pla}anje poreza obavlja se u iznosu i rokovima u skladu saporeznim propisima.Pla}anje doprinosa obavlja se do 10. dana u mjesecu.Pla}anje takse obavlja se u gotovu ili ra~unom u roku uskladu sa propisima kojima su regulirane takse."^lan 4.^lan 90. mijenja se i glasi:"Porezni obveznik i OOPP koji ne izvr{e i ne prenesusredstva pla}anja, u skladu sa ~l. 36. i 39. ovog zakona, u roku i nana~in propisan ovim ~lanovima bit }e ka`njeni nov~anomkaznom u iznosu i to:–poreznom obvezniku za svaki dan zaka{njenja na iznossredstava koja nisu prenesena izvr{it }e se obra~unkamata u visini stope zatezne kamate na javne prihode;–OOPP nov~anom kaznom od 25.000,00 KM i visinistope zatazne kamate na javne prihode na iznossredstava koja nisu prenesena u roku od pet radnih dana,a u slu~aju da u toku kalendarske godine napravi triprekr{aja iz ~lana 39. ovog zakona porezni organiFederacije obratit }e se nadle`nom organu zaoduzimanje dozvole za vr{enje platnog prometa."^lan 5.Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati},s.r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi},s.r.
Ispavka Zakona o visini stope zatezne kamate na neizirena dugovanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 68/04 12.04.2004 SN FBiH 48/11, SN FBiH 29/05, SN FBiH 56/04 zakon,zatezna kamata,neizmirena dugovanja,fbih SPRAVKAZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NANEIZMIRENA DUGOVANJA (objavljenog na bosanskom jeziku) Ispravljamo tekst u Zakonu o visini stope zatezne kamate naneizmirena dugovanja tako da se:u ~lanu 2. stav 1. bri{u rije~i: "koje su utvrdile Narodna banka SR Bosne i Hercegovine, Narodna banka Federacije Bosne iHercegovine, odnosno Centralna banka Bosne i Hercegovine".U ~lanu 3. bri{e se u cjelini stav 2. Stav 3. postaje stav 2.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stranim ulaganjima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/03 10.10.2003 SN FBiH 77/15, SN FBiH 61/01 strana ulaganja,ulaganja ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANIM ULAGANJIMA ^lanak 1. U Zakonu o stranim ulaganjima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 61/01) u ~lanku 1. stavak 1., u retku drugom, tre}em i ~etvrtom bri{e se veznik "i" i rije~ "registracija" u odgovaraju}em pade`u. ^lanak 2. ^lanak 12. bri{e se. ^lanak 3. U ~lanku 13. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "S ciljem prikupljanja i obrade podataka o registriranim stranim ulaganjima nadle`ni registracijski sudovi su du`ni najmanje jedanput u tri mjeseca obavijestiti Federalno ministarstvo trgovine o registriranim gospodarskim dru{tvima sa stranim ulaganjima." Dosada{nji st. 1., 2. i 3. postaju st. 2., 3. i 4.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mjenici FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/03 26.06.2003 SN FBiH 32/00 mjenica KON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MJENICI Član 1. U Zakonu o mjenici ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/00) iza člana 111. dodaje se novi član 111.a koji glasi: "U slučaju kolizije ovog zakona i drugih zakona iz ove oblasti primjenjuju se odredbe ovog zakona."
Zakon o donacijama preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolomu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/03 02.04.2003 donacije druge mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta"; Imaju}i na umu da je nedavna revizija jednog od strate{kih javnih preduze}a (iz sektora javnih usluga) u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je izvr{ena prema odluci Visokog predstavnika o specijalnom revizoru za kantone Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 5/01), otkrila ukorijenjenu i organiziranu praksu korupcije u vezi sa donacijama, te da je kao rezultat te nezakonite prakse zna~ajan iznos sredstava javnog preduze}a preusmjeren od strane lica zaposlenih u tom preduze}u u dogovoru sa tre}im stranama pod izgovorom dodjele "donacija" za javne potrebe; Imaju}i dalje na umu da postoje uvjerljivi dokazi da nesavjesno vr{enje du`nosti i korupcija koji se povezuju sa donacijama javnih preduze}a nisu ograni~eni samo na javno preduze}e u kojem je izvr{ena revizija, nego postoji i {iroko rasprostranjen problem svojstven za javna preduze}a u Bosni i Hercegovini. Konstatiraju}i da ako se ovo nesavjesno vr{enje du`nosti, koje otkriva organiziranu i ukorijenjenu korupciju, ne regulira odgovaraju}im, racionalnim i transparentnim pravnim okvirom, veliki dio imovine tih javnih preduze}a }e se nezakonito i neadekvatno preusmjeriti i imat }e {tetne posljedice za proces privatizacije i op}enito na privredne reforme; Konstatiraju}i dalje da je na konferenciji u Briselu koja je odr`ana 23.-24. maja 2000. godine Vije}e za implementaciju mira izdalo Deklaraciju u kojoj apelira na "Visokog predstavnika da iskoristi svoja ovla{tenja u cilju osiguranja potpune i ubrzane reforme u svim sektorima implementacije civilnog dijela Mirovnog ugovora, uklju~uju}i i uklanjanje prepreka koje stoje na putu privredne reforme". Imaju}i na umuda jeVije}e na sjednici koja je 16. decembra odr`ana u Madridu izrazilo svoju zabrinutost kako slijedi: "Vije}e izra`ava duboku zabrinutost zbog sveprisutne korupcije i izbjegavanja punjenja javnih fondova. Vije}e pozdravlja sveobuhvatnu strategiju Visokog predstavnika za borbu protiv korupcije ... Visoki predstavnik }e voditi aktivnosti u koordinaciji napora me|unarodne zajednice u cilju spre~avanja korupcije, izbjegavanja pla}anja poreza i preusmjeravanja javnih prihoda, osiguravaju}i transparentnost u svim fazama rada organa vlasti …"; Uzimaju}i dalje u obzir da je u Deklaraciji od 23.-24. maja 2000. godine Vije}e za implementaciju mira konstatiralo da "Vije}e ostaje duboko zabrinuto zbog duboko ukorijenjene korupcije u Bosni i Hercegovini koja podriva demokratsku upravu, rasipa javne resurse i spre~ava razvoj tr`i{ne privrede; Uzimaju}i u obzir i imaju}i na umu sve gore navedeno, Visoki predstavnik ovim donosi sljede}u ODLUKU KOJOM SE PROGLA[AVA ZAKON O DONACIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Zakon koji je dat u prilogu i koji ~ini sastavni dio ove odluke stupa na snagu kako je to utvr|eno u ~lanu 7. Zakona, ali na privremenoj osnovi dok zakonodavni organ Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji isti zakon u propisnoj formi bez izmjena i dopuna i postavljanja bilo kakvih uslova. Ova odluka stupa na snagu odmah i bez odlaganja se objavljuje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 112/03 6. marta 2003. godine Sarajevo Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r. ZAKON O DONACIJAMA PREDUZE]A U JAVNOM VLASNI[TVU ILI POD JAVNOM KONTROLOM U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. Cilj i obim zakona Ovaj zakon utvr|uje ograni~enja i postupke za donacije koje dodjeljuju preduze}a u javnom vlasni{tvu ili pod javnom kontrolom (kako je to definisano dalje u tekstu). ^lan 2. Definicije Usmislu ovog zakona, preduze}e u javnom vlasni{tvu ili pod javnom kontrolom zna~i preduze}e u kojem federalna vlada, organi vlasti, kantoni, gradovi ili op}ine (a) imaju puno vlasni{tvo nad preduze}em; ili (b) posjeduju vi{e od pedeset (50) procenata dionica ili dioni~arskog kapitata preduze}a; ili (c) imaju manje od 50% dionica ili dioni~arskog kapitala ali kontroliraju Upravni odnosno Nadzorni odbor u preduze}u (u daljem tekstu: javno preduze}e). U smislu ovog zakona, transakcija ispod cijene zna~i transakciju u kojoj javno preduze}e vr{i transfer (uklju~uju}i transfer putem prodaje roba ili usluga) pod uslovima (i) kada je prodajna cijena ispod tr`i{ne cijene a uslovi takve prodaje su planirani da budu u korist primaoca transfera ili tre}e strane i za koje se objektivno ne mo`e re}i da su u korist ili u interesu javnog preduze}a; ili (ii) kada javno preduze}e vr{i uplatu koja nije vezana za robu ili usluge koje pru`a primalac te uplate. ^lan 3. Ograni~enja za dodjelu donacija 1. Javno preduze}e mo`e dodjeljivati donacije samo iz dobiti i takve donacije mogu biti dodijeljene samo za potrebe u oblasti sporta, kulture, socijalne pomo}i i humanitarne svrhe. 2. Transakcija ispod cijene koju izvr{i javno preduze}e smatra se donacijom. 3. Donacija javnog preduze}a se smatra valjanom samo ako su odredbe ovog zakona u potpunosti ispo{tovane. ^lan 4. Godi{nja izdvajanja za donacije 1. U svakoj fiskalnoj godini, Upravni odbor javnog preduze}a, na osnovu dobiti koja je prikazana u revizorskom finansijskom izvje{taju pripremljenom u skladu sa va`e}im zakonima, odlu~uje o iznosu (ako postoji) koji }e se izdvojiti u bud`etu za donacije u toj fiskalnoj godini. Pri utvr|ivanju iznosa koji }e se izdvojiti za donacije, Upravni odbor uzima u obzir ukupne finansijske obaveze javnog preduze}a u fiskalnoj godini u kojoj se vr{i izdvajanje, uklju~uju}i (i) iznos koji je potreban javnom preduze}u u toj fiskalnoj godini za provo|enje poslovnog plana tog javnog preduze}a; i (ii) kapital i ostale investicije potrebne za propisno odr`avanje odnosno razvoj javnog preduze}a. 2. Nakon {to Upravni odbor javnog preduze}a donese odluku o iznosu izdvajanja za donacije u fiskalnoj godini, ministarstvo ili drugi organ vlasti pod ~ijom se nadle`no{}u nalazi javno preduze}e je obavezno odobriti godi{nje izdvajanje za donacije u bud`etu tog javnog preduze}a. 3. Kada javno preduze}e predlo`i pove}anje iznosa godi{njeg izdvajanja iz stava 1. ovog ~lana, da bi to pove}anje bilo pravovaljano mora biti jednoglasno odobreno od svih ~lanova Upravnog odbora. Na osnovu te odluke ministarstvo ili drugi organ vlasti pod ~ijom se nadle`no{}u nalazi to javno preduze}e, utvr|uje da li je takvo pove}anje izdvajanja opravdano (u svjetlu finansijske situacije javnog preduze}a) i nakon toga, kada to smatra odgovaraju}im, mo`e odobriti dati prijedlog. ^lan 5. Postupak za dodjelu donacija 1. Dodjela donacija mora biti izri~ito dozvoljena Statutom javnog preduze}a. Broj 13 – Strana 524 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. aprila/travnja 2003. 2. Korisnik tih donacija mora biti zakonski osnovan subjekt koji ima status pravnog lica koje je priznato prema zakonima Bosne i Hercegovine, a te donacije ne smiju biti dodijeljene u svrhu finansiranja politi~kih stranaka ili u politi~ke svrhe. 3. Javno preduze}e mora biti solventno kada dodjeljuje donaciju. Solventnost mora potvrditi nezavisni revizor ili revizor ovla{ten prema Zakonu o reviziji bud`eta Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 48/99). Revizori izdaju potvrdu o solventnosti u ovu svrhu uz izjavu da li je predlo`ena donacija, u datoj fiskalnoj godini, predvi|ena u godi{njim izdvajanjima iz ~lana 4. ovog zakona. 4. Da bi donacija bila propisno dodijeljena, mora biti jednoglasno odobrena od strane Upravnog odbora. Ovo odobrenje mora biti potkrijepljeno odlukom navedenog Upravnog odbora u pismenoj formi sa jasno navedenim prijedlogom korisnika, iznosom donacije i obrazlo`enjem za dodjelu donacije. 5. Nijedan ~lan Upravnog odbora ne u~estvuje u dono{enju odluke o dodjeli donacije ako ima li~ni interes u datom slu~aju. 6. U slu~aju kada javno preduze}e nije privatizirano i transformirano u drugu vrstu preduze}a prema va`e}im zakonima, ministarstvo ili drugi organ vlasti pod ~iju nadle`nost potpada to javno preduze}e je obavezno odobriti odluku Upravnog odbora o dodjeli donacije. 7. Ministarstvo ili drugi organ vlasti iz prethodnog stava mo`e odobriti donaciju samo u slu~aju kada (i) mu se dostavi potvrda o solventnosti; i (ii) pismena jednoglasna odluka Upravnog odbora; i (iii) ako utvrdi da se donacija dodjeljuje zakonski osnovanom subjektu i u zakonite svrhe i da je, na osnovu finansijske situacije javnog preduze}a, komercijalno opravdana. 8. Nakon {to se javno preduze}e privatizira i izvr{i pretvorba u skladu sa va`e}im zakonima, ministarstvo ili drugi organ vlasti iz stava 6. ovog ~lana nije obavezno dati odobrenje, ali Upravni odbor dostavlja svaku odluku o donaciji Generalnoj skup{tini dioni~ara na odobrenje. Smatra se da je Generalna skup{tina dioni~ara usvojila odluku ako sedamdeset i pet (75) procenata prisutnih sa pravom glasa odobre tu odluku. 9. Prije nego {to se izvr{i transfer donacije korisniku koji je odre|en u odluci o dodjeli donacije, odluka o prijedlogu za dodjelu donacije se objavljuje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Transfer donacije korisniku se vr{i mjesec dana nakon objavljivanja u slu`benim novinama. 10. Krajem svake fiskalne godine, preduze}e javno iznosi, najmanje u jednim novinama koje se distribuiraju na cijelom podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, potpune podatke o svim dodijeljenim donacijama tog preduze}a, uklju~uju}i ukupan iznos dodijeljen u toku te godine, imena korisnika donacije sa izjavom o po{tivanju godi{njeg izdvajanja koje je predvi|eno u ~lanu 4. ovog zakona. ^lan 6. Pojedina~na odgovornost za kr{enje odredbi ovog zakona ^lanovi Upravnog odbora imaju solidarnu odgovornost za svako kr{enje odredbi ovog zakona. U slu~aju da javno preduze}e izvr{i transfer donacije u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, i bez obzira na sve druge mjere propisane va`e}im zakonima, svaki ~lan Upravnog odbora je odgovoran za naknadu svakog iznosa koji je javno preduze}e nezakonito dodijelilo u vidu donacije. ^lan 7. Stupanje na snagu i objavljivanje Ovaj zakon stupa na snagu odmah. Koriste}i se ovlastima koje su Visokom predstavniku povjerene ~lankom V Aneksa 10. (Sporazum o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora) Op}ega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni iHercegovini, prema kojemu jeVisoki predstavnik kona~ni autoritet u zemlji glede tuma~enja gorenare~enoga Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora; i posebno uzev{i u obzir ~lanak II 1. (d) istoga Sporazuma prema kojemu Visoki predstavnik "poma`e, kada to ocijeni neophodnim, u rje{avanju svih problema koji se pojave u svezi sa provedbom civilnoga dijela Mirovnoga ugovora"; Pozivaju}i se na stavak XI.2 Zaklju~aka Konferencije za provedbu mira odr`ane u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojemu jeVije}e za provedbu mira pozdravilo namjeruVisokoga predstavnika da iskoristi svoj kona~ni autoritet u zemlji u svezi sa tuma~enjem Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora, kako bi pomogao u iznala`enju rje{enja za probleme sukladno gorenare~enim "dono{enjem obvezuju}ih odluka, kada to ocijeni neophodnim", o odre|enim pitanjima, uklju~uju}i i (prema to~ki (c) stavka XI.2) "mjere kojima se osigurava provedba Mirovnoga sporazuma na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i njenih entiteta"; Imaju}i na umu da je nedavna revizija jednog od strate{kih javnih poduze}a (iz sektora javnih usluga) u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je izvr{ena prema odluci Visokog predstavnika o specijalnom revizoru za kantone Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 5/01), otkrila ukorijenjenu i organiziranu praksu korupcije u svezi s donacijama, te da je kao rezultat te nezakonite prakse zna~ajan iznos sredstava javnog poduze}a preusmjeren od strane osoba uposlenih u tom poduze}u u dogovoru sa tre}im stranama pod izgovorom dodjele "donacija" za javne potrebe; Imaju}i dalje na umu da postoje uvjerljivi dokazi da nesavjesno vr{enje du`nosti i korupcija koji se povezuju s donacijama javnih poduze}a nisu ograni~eni samo na javno poduze}e u kojem je izvr{ena revizija, nego postoji i {iroko rasprostranjen problem svojstven za javna poduze}a u Bosni i Hercegovini. Konstatiraju}i da ako se ovo nesavjesno vr{enje du`nosti, koje otkriva organiziranu i ukorijenjenu korupciju, ne regulira odgovaraju}im, racionalnim i transparentnim pravnim okvirom, veliki dio imovine tih javnih poduze}a }e se nezakonito i neadekvatno preusmjeriti i ima}e {tetne posljedice po proces privatizacije i op}enito po gospodarske reforme; Konstatiraju}i dalje da je na konferenciji u Briselu koja je odr`ana 23.-24. svibnja 2000. godine Vije}e za provedbu mira izdalo Deklaraciju u kojoj apelira na "Visokog predstavnika da iskoristi svoje ovlasti u cilju osiguranja potpune i ubrzane reforme u svim sektorima provedbe civilnog dijela Mirovnog ugovora, uklju~uju}i i uklanjanje prepreka koje stoje na putu gospodarske reforme". Imaju}i na umu da je Vije}e na sjednici koja je 16. prosinca odr`ana u Madridu izrazilo svoju zabrinutost kako slijedi: "Vije}e izra`ava duboku zabrinutost zbog sveprisutne korupcije i izbjegavanja punjenja javnih fondova. Vije}e pozdravlja sveobuhvatnu strategiju Visokog predstavnika za borbu protiv korupcije... Visoki predstavnik }e voditi aktivnosti na koordiniranju napora me|unarodne zajednice u cilju sprje~avanja korupcije, izbjegavanja pla}anja poreza i preusmjeravanja javnih prihoda, osiguravaju}i transparentnost u svim fazama rada tijela vlasti …"; Uzimaju}i dalje u obzir da je u Deklaraciji od 23.-24. svibnja 2000. godine Vije}e za provedbu mira konstatiralo da "Vije}e ostaje duboko zabrinuto zbog duboko ukorijenjene korupcije u Bosni i Hercegovini koja podriva demokratsku upravu, rasipa javne resurse i sprje~ava razvoj tr`i{nog gospodarstva. Uzimaju}i u obzir i imaju}i na umu sve gore nare~eno, Visoki predstavnik ovim donosi sljede}u ODLUKU KOJOM SE PROGLA[AVA ZAKON O DONACIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Zakon koji je dat u privitku i koji ~ini sastavni dio ove odluke stupa na snagu kako je to utvr|eno u ~lanku 7. Zakona, ali na privremenom temelju dok zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji isti zakon u propisnoj formi bez izmjena i dopuna i postavljanja bilo kakvih uvjeta. Srijeda, 2. aprila/travnja 2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 – Strana 525 Ova odluka stupa na snagu odmah i bez odlaganja se objavljuje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 112/03 6. o`ujka 2003. godine Sarajevo Visoki predstavnik Paddy Ashdown, v. r. ZAKON O DONACIJAMA PODUZE]A U JAVNOM VLASNI[TVU ILI POD JAVNOM KONTROLOM U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ^lanak 1. Cilj i obim zakona Ovaj zakon utvr|uje ograni~enja i postupke za donacije koje dodjeljuju poduze}a u javnom vlasni{tvu ili pod javnom kontrolom (kako je to definirano dalje u tekstu). ^lanak 2. Definicije U smislu ovog zakona, poduze}e u javnom vlasni{tvu ili pod javnom kontrolom zna~i poduze}e u kojem federalna vlada, organi vlasti, kantoni, gradovi ili op}ine (a) imaju puno vlasni{tvo nad poduze}em; ili (b) posjeduju vi{e od pedeset (50) procenata dionica ili dioni~arskog kapitata poduze}a; ili (c) imaju manje od 50% dionica ili dioni~arskog kapitala ali kontroliraju Upravni odnosno Nadzorni odbor u poduze}u (u daljnjem tekstu: javno poduze}e). U smislu ovog zakona, transakcija ispod cijene zna~i transakciju u kojoj javno poduze}e vr{i transfer (uklju~uju}i transfer putem prodaje roba ili usluga) pod uvjetima (i) kada je prodajna cijena ispod tr`i{ne cijene a uvjeti takve prodaje su planirani da budu u korist primaoca transfera ili tre}e strane i za koje se objektivno ne mo`e re}i da su u korist ili u interesu javnog poduze}a; ili (ii) kada javno poduze}e vr{i uplatu koja nije vezana za robu ili usluge koje pru`a primatelj te uplate. ^lanak 3. Ograni~enja za dodjelu donacija 1. Javno poduze}e mo`e dodjeljivati donacije samo iz dobiti i takve donacije mogu biti dodijeljene samo za potrebe u oblasti {porta, kulture, socijalne pomo}i i humanitarne svrhe. 2. Transakcija ispod cijene koju izvr{i javno poduze}e smatra se donacijom. 3. Donacija javnog poduze}a se smatra valjanom samo ako su odredbe ovog zakona u potpunosti ispo{tovane. ^lanak 4. Godi{nja izdvajanja za donacije 1. U svakoj fiskalnoj godini, Upravni odbor javnog poduze}a, temeljem dobiti koja je prikazana u revizorskom financijskom izvije{}u pripremljenom sukladno va`e}im zakonima, odlu~uje o iznosu (ako postoji) koji }e se izdvojiti u prora~unu za donacije u toj fiskalnoj godini. Pri utvr|ivanju iznosa koji }e se izdvojiti za donacije, Upravni odbor uzima u obzir ukupne financijske obveze javnog poduze}a u fiskalnoj godini u kojoj se vr{i izdvajanje, uklju~uju}i (i) iznos koji je potreban javnom poduze}u u toj fiskalnoj godini za provedbu poslovnog plana tog javnog poduze}a; i (ii) kapital i ostale investicije potrebne za propisno odr`avanje odnosno razvitak javnog poduze}a. 2. Nakon {toUpravni odbor javnog poduze}a donese odluku o iznosu izdvajanja za donacije u fiskalnoj godini, ministarstvo ili drugo tijelo vlasti pod ~ijom se nadle`no{}u nalazi javno poduze}e obvezno je odobriti godi{nje izdvajanje za donacije u prora~una tog javnog poduze}a. 3. Kada javno poduze}e predlo`i pove}anje iznosa godi{njeg izdvajanja iz stavka 1. ovog ~lanka, da bi to pove}anje bilo pravovaljano mora biti jednoglasno odobreno od svih ~lanova Upravnog odbora. Temeljem te odluke ministarstvo ili drugo tijelo vlasti pod ~ijom se nadle`no{}u nalazi to javno poduze}e, utvr|uje da li je takvo pove}anje izdvajanja opravdano (u svjetlu financijske situacije javnog poduze}a) i nakon toga, kada to smatra odgovaraju}im, mo`e odobriti dati prijedlog. ^lanak 5. Postupak za dodjelu donacija 1. Dodjela donacija mora biti izri~ito dozvoljena Statutom javnog poduze}a. 2. Korisnik tih donacija mora biti zakonski utemeljem subjekt koji ima status pravne osobe koja je priznata prema zakonima Bosne i Hercegovine, a te donacije ne smiju biti dodijeljene u svrhu financiranja politi~kih stranaka ili u politi~ke svrhe. 3. Javno poduze}e mora biti solventno kada dodjeljuje donaciju. Solventnost mora potvrditi nezavisni revizor ili revizor ovla{ten prema Zakonu o reviziji prora~una Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 48/99). Revizori izdaju potvrdu o solventnosti u ovu svrhu uz izjavu da li je predlo`ena donacija, u datoj fiskalnoj godini, predvi|ena u godi{njim izdvajanjima iz ~lanka 4. ovog zakona. 4. Da bi donacija bila propisno dodijeljena, mora biti jednoglasno odobrena od strane Upravnog odbora. Ovo odobrenje mora biti potkrijepljeno odlukom navedenog Upravnog odbora u pismenoj formi sa jasno navedenim prijedlogom korisnika, iznosom donacije i obrazlo`enjem za dodjelu donacije. 5. Nijedan ~lan Upravnog odbora ne sudjeluje u dono{enju odluke o dodjeli donacije ako ima osobni interes u datom slu~aju. 6. U slu~aju kada javno poduze}e nije privatizirano i transformirano u drugu vrstu poduze}a prema va`e}im zakonima, ministarstvo ili drugo tijelo vlasti pod ~iju nadle`nost potpada to javno poduze}e obvezno je odobriti odluku Upravnog odbora o dodjeli donacije. 7. Ministarstvo ili drugo tijelo vlasti iz prethodnog stavka mo`e odobriti donaciju samo u slu~aju kada (i) mu se dostavi potvrda o solventnosti; i (ii) pismena jednoglasna odluka Upravnog odbora; i (iii) ako utvrdi da se donacija dodjeljuje zakonski utemeljenom subjektu i u zakonite svrhe i da je, temeljem financijske situacije javnog poduze}a, komercijalno opravdana. 8. Nakon {to se javno poduze}e privatizira i izvr{i pretvorba u skladu s va`e}im zakonima, ministarstvo ili drugo tijelo vlasti iz stavka 6. ovog ~lanka nije obvezno dati odobrenje, ali Upravni odbor dostavlja svaku odluku o donaciji Generalnoj skup{tini dioni~ara na odobrenje. Smatra se da je Generalna skup{tina dioni~ara usvojila odluku ako sedamdeset i pet (75) procenata prisutnih s pravom glasa odobre tu odluku. 9. Prije nego {to se izvr{i transfer donacije korisniku koji je odre|en u odluci o dodjeli donacije, odluka o prijedlogu za dodjelu donacije se objavljuje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Transfer donacije korisniku se vr{i mjesec dana nakon objavljivanja u slu`benim novinama. 10. Krajem svake fiskalne godine, poduze}e javno iznosi, najmanje u jednim novinama koje se distribuiraju na cijelom podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, potpune podatke o svim dodijeljenim donacijama tog poduze}a, uklju~uju}i ukupan iznos dodijeljen u tijeku te godine, imena korisnika donacije sa izjavom o po{tivanju godi{njeg izdvajanja koje je predvi|eno u ~lanku 4. ovog zakona. ^lanak 6. Pojedina~na odgovornost za kr{enje odredbi ovog zakona ^lanovi Upravnog odbora imaju solidarnu odgovornost za svako kr{enje odredbi ovog zakona. Uslu~aju da javno poduze}e izvr{i transfer donacije u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, i bez obzira na sve druge mjere propisane va`e}im zakonima, svaki ~lan Upravnog odbora je odgovoran za naknadu svakog iznosa koji je javno poduze}e nezakonito dodijelilo u vidu donacije. ^lanak 7. Stupanje na snagu i objavljivanje Ovaj zakon stupa na snagu odmah. Broj 13 – Strana 526 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. aprila/travnja 2003.
Zakon o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/02 19.07.2002 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04 zakon,porezna uprava,fbih poreznim zakonima, bitna za odre|ivanje njegoveporezne obaveze. Knjige i evidencije, izme|u ostalog,uklju~uju: memorandume, glavne knjige, ra~une ira~unovodstvene evidencije u svim oblicima,uklju~uju}i i kompjuterske datoteke, soft ware i opissoft ware-a za obradu kompjuterskih datoteka.Osim ako nije druga~ije propisano poreznim zakonima,knjige i evidencije }e se voditi na jednom od slu`benih jezikaFederacije.(7) organizacija ovla{tena za obavljanje platnog prometa -svako pravno lice koje posjeduje dozvolu za obavljanjeplatnog prometa (u daljem tekstu: OOPP), u skladu saZakonom o unutra{njem platnom prometu ("Slu`benenovine Federacije BiH", br. 2/95, 35/98 i 40/99). (8) lice-svako pravno lice, druga organizacija, fizi~ko lice -poduzetnik i fizi~ko lice - gra|anin. (9) radnik poreznog organa -svako zaposleno lice na bilo kojem nivou poreznogorgana. (10) nalog za prijenos sredstava -dokument i prate}i primjerci tog dokumenta neophodniza izvr{enje prijenosa sredstava sa jednog ra~una uOOPP na drugi ra~un. (11) rok izvr{enja -odre|eni razmak vremena u kome treba da se obavepojedine radnje u postupku.Kada posljednji dan koji je poreznim zakonima propisan zaizvr{enje neke radnje pada na dan koji nije radni, tada }e se taradnja smatrati izvr{enom na vrijeme ako je izvr{ena prvogsljede}eg radnog dana.(12) uru~enje dokumenta -dokument je uru~en:-pravnom licu ili organizaciji ako je dokument uru~enrukovodiocu (ili licu ovla{tenom za prijem po{te)pravnog lica ili organizacije ili ako je dokumentposlan preporu~enom po{tom na posljednju poznatuadresu pravnog lica ili organizacije; -fizi~kom licu ako je dokument uru~en tom fizi~komlicu ili njegovom zakonskom zastupniku,predstavniku ili punomo}niku, ili ako je dokumentposlan preporu~enom po{tom na posljednju poznatuadresu ili mjesto stanovanja tog fizi~kog lica. (13) me|unarodna pravna pomo}-pravo Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Porezna uprava) da se, uz saglasnostFederalnog ministarstva finansija - Federalnog ministar- stva financija (u daljem tekstu: Ministarstvo), urje{avanju odre|enog poreznog predmeta, za pomo}obrati inozemnom poreznom organu ili pru`i potrebnupomo} koju u rje{avanju poreznog predmeta zatra`iinozemni porezni or gan.(14) porezni ured-ured Porezne uprave na bilo kojem nivou Porezneuprave ~ija }e se nadle`nost za obavljanje odre|enihaktivnosti utvrditi podzakonskim aktima ili aktimaPorezne uprave.II - ORGANIZACIJA I RUKOVO\ENJE^lan 4.Porezna uprava je Federalna uprava u sastavu Ministarstva. Poreznom upravom rukovodi direktor Porezne uprave (udaljem tekstu: direktor) kojeg postavlja i razrje{ava VladaFederacije Bosne i Hercegovine na prijedlog federalnog ministrafinansija - federalnog ministra financija (u daljem tekstu:ministar). Direktor ima zamjenika koji se postavlja i razrje{avana isti na~in kao i direktor.Porezna uprava organizovana je na tri nivoa i to na nivouSredi{njeg ureda, kantonalnih poreznih ureda i poreznihispostava. U okviru ove globalne organizacione strukture, odluke vezane za poslove sektora i drugih organizacionih jedinica usvim uredima regulisat }e se podzakonskim aktima.Sredi{nji ured Porezne uprave nalazi se u Sarajevu. Direktor postavlja i razrje{ava rukovodioce sektora unutarSredi{njeg ureda i rukovodioce kantonalnih poreznih ureda, uzsaglasnost ministra.Rukovodilac kantonalnog poreznog ureda postavlja irazrje{ava rukovodioce poreznih ispostava, uz saglasnostdirektora.III - SARADNJA I PRAVNA POMO]^lan 5.Porezni organi su obavezni me|usobno sara|ivati prilikomizvr{avanja du`nosti vezanih za provo|enje i izvr{avanjeporeznih zakona.Porezni organi i druge vladine institucije i organi u Federaciji obavezni su me|usobno sara|ivati, bez nadoknade, u izvr{avanju du`nosti poreznih organa, te su du`ni razmjenjivati informacijekoje su relevantne za obavljanje du`nosti koje su povjereneporeznim organima.Na zahtjev Porezne uprave, Carinska uprava }e joj, beznadoknade, staviti na raspolaganje informacije za inspekcijskinadzor lica koja podlije`u obavezi pla}anja poreza koji proizlazeiz prelaska roba preko granica. Na zahtjev Porezne uprave, Carinska uprava }e joj, beznadoknade, staviti na raspolaganje informacije za primjenumjera naplate porezne obaveze koja proizlazi iz prelaska robapreko granica. Porezna uprava kad utvrdi ~injenice i (ili)okolnosti koje daju povoda sumnji o postojanju krivi~nih djela izoblasti poreza, istra`it }e relevantne informacije i, nakon odlukeda ima osnova za podizanje krivi~ne prijave za krivi~no djelo,proslijedit }e relevantne dokaze i preporuke nadle`nomtu`ila{tvu. Na zahtjev tu`ila{tava, porezni organi pru`it }e pomo} uprikupljanju podataka u istra`nom postupku zbog kr{enjaporeznih zakona.Na zahtjev Porezne uprave, federalni i kantonalni organinadle`ni za unutra{nje poslove du`ni su, bez nadoknade,osigurati neophodnu pomo} za izvr{avanje poreznih aktivnosti, a posebno u slu~ajevima privo|enja i drugih vrsta asistencijeprilikom ra da na terenu.Porezna uprava i Carinska uprava du`ne su da koordinirajuaktivnosti i obostrano razmjenjuju informacije sa odgovaraju}im organima u Republici Srpskoj i Distriktu Br~ko u cilju ve}egpo{tivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta.^lan 6.Pru`anje me|unarodne pravne pomo}i zasniva se name|unarodnim ugovorima.Ako nije sklopljen me|unarodni ugovor, pravna pomo} sepru`a pod sljede}im uvjetima:-ako postoji uzajamnost,-ako se dr`ava koja prima pravnu pomo} obave`e da }eprimljena obavje{tenja i dokumentaciju koristiti samo usvrhu poreznog, prekr{ajnog i krivi~nog postupka, kao ida }e ta obavje{tenja i dokumentacija biti dostupni samoonim licima, organima uprave i sudovima koji vodenavedene postupke,-ako dostavljanje podataka ne ugro`ava javni poredak idruge bitne interese Federacije, da ne postoji opasnostodavanja trgovinske, industrijske, tehnolo{ke iliprofesionalne tajne, kao i da davanje podataka ne}ePetak, 19. jula/srpnja 2002.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 33 – Strana 1339 poreznom obvezniku uzrokovati {tetu nespojivu sasvrhom pravne pomo}i.Prije dostavljanja obavje{tenja i dokumentacije stranojdr`avi, obavje{tava se lice na koje se navedena obavje{tenja idokumentacija odnose.Ako me|unarodnim ugovorom nije predvi|ena mogu}nostme|usobnog neposrednog kontakta sa inozemnim organima,doma}i organi kontaktiraju sa inozemnim organima prekoorgana uprave nadle`nog za vanjske poslove Bosne iHercegovine. IV - PRAVA I OBAVEZE POREZNE UPRAVE^lan 7.Porezna uprava i njeni radnici, u okviru svojih ovla{tenjautvr|enih zakonima Federacije, imat }e obaveze i pravo da: -se strogo pridr`avaju svih zakona Federacije;-vode evidenciju o poreznim obveznicima;-utvr|uju poreznu obavezu poreznog obveznika naosnovu njegove porezne prijave, njegovih poslovnihknjiga i evidencija, kao i drugih dokaza, uklju~uju}ikori{tenje indicija kao dokaza u skladu sa ~lanom 67.ovog zakona;-tra`e izvr{avanje naloga za pla}anje, te u slu~ajunepla}anja ili nepravilnog pla}anja primjenjuju mjere nazakonom propisani na~in kako bi se osiguralo izvr{enjeovih naloga;-obavljaju inspekcijski nadzor u skladu sa odredbamapoglavlja ovog zakona kojim se reguli{e inspekcijskinadzor, izvr{avaju aktivnosti prinudne naplate u skladusa odredbama poglavlja ovog zakona kojim se reguli{upostupci prinudne naplate i na drugi na~in primjenjujusva ovla{tenja koja su im data u ovom zakonu ili bilokojem drugom zakonu op}e primjene u svim dijelovimaFederacije; -u skladu sa procedurama iz ~lana 8. ovog zakonazahtijevaju od poreznih obveznika i drugih lica da dajuizjavu i predo~e dokumente i druge informacijeneophodne za provedbu poreznih zakona;-u skladu sa procedurama iz ~lana 9. ovog zakona, u|u uprostorije u kojima se nalaze ili bi se mogle nalazitiknjige i evidencije ili drugi predmeti potrebni zaprovedbu poreznih zakona, te da pregledaju te knjige ievidencije, uzimaju izvode, sa~injavaju kopije iliizuzimaju evidencije i knjige; u slu~aju izuzimanjaknjiga i evidencija, porezni obveznik i njegov zastupnikimat }e pristup istim i dostavit }e im se kopijadokumenata;-tokom inspekcijskog nadzora obavje{tavaju porezneobveznike o njihovim pravima i obavezama;-obavje{tavaju porezne obveznike o postoje}imporezima, procedurama i uvjetima pla}anja poreza, kao i o poreznim zakonima i podzakonskim aktima;-pru`aju obrazovne usluge o poreznim zakonima, tepravima i obavezama poreznih obveznika;-poreznim obveznicima daju besplatne obrasce zaporezne prijave;-odnose se prema poreznim obveznicima i drugim licimasa po{tovanjem i uva`avanjem;-provode porezne istrage i prikupljaju informacije omogu}im poreznim prekr{ajima i krivi~nim djelima, tenadle`nim organima podnose prijave u vezi sa poreznimprekr{ajima i krivi~nim djelima;-vode postupak i izri~u kazne za porezne prekr{ajepropisane u ovom ili bilo kojem drugom poreznomzakonu;-proslje|uju informacije, uklju~uju}i porezne tajne kojesu otkrivene tokom porezne istrage ili se za njih saznalotokom bilo koje pravne slu`bene radnje koju vr{e radnici Porezne uprave, nadle`nim organima kada postojisumnja da je po~injen prekr{aj ili krivi~no djelo;-lice koje je pod krivi~nom istragom ve} na prvomispitivanju obavijeste o djelu za koje se tereti i oosnovama optu`be;-objave okolnosti po~injenih poreznih prekr{aja ilikrivi~nih djela iz oblasti poreza i imena osu|enihpo~initelja putem masovnih medija, a tako|er otkrijupo~initelje koji izbjegavaju istragu ili su|enje;-koordiniraju aktivnosti sa sudovima i drugim nadle`nimorganima vezano za obustavu po~etka postupkalikvidacije, ste~aja, reorganizacije ili poni{tavanjaregistracije pravnog lica ili organizacije na pe riod do{ezdeset (60) dana radi provedbe poreznih zakona;-zatra`e od nadle`nih organa koji izdaju dozvole ili suovla{teni da izdaju dozvole, a koji nisu nadle`ni zaporeze, da okon~aju ili odbiju izdavanje dozvolafizi~kim licima, fizi~kim licima registrovanim kaopoduzetnici, te pravnim licima ili organizacijama kojenisu izmirile svoje porezne obaveze;-koriste usluge stru~njaka ili vje{taka za pomo} uistragama ili odre|ivanju ta~nih poreznih obaveza kadatakvo stru~no znanje nije dostupno u okviru poreznihorgana;-sara|uju po poreznim pitanjima sa nadle`nim organimau Republici Srpskoj i Distriktu Br~ko;-~uvaju porezne tajne, osiguraju da anga`irani vje{taci istru~njaci ne otkrivaju porezne tajne i po{tuju pravila oarhiviranju informacija o poreznim obveznicima;-primjenjuju porezne odbitke ili vra}aju prepla}eneporezne obaveze;-pru`e za{titu radnicima i uredima Porezne uprave;-upotrijebe opravdanu silu kada je to potrebno zaizvr{avanje njihovih slu`benih du`nosti i da nose kratkovatreno naoru`anje; -u postupku otkrivanja, istra`ivanja, spre~avanja, prikup- ljanja dokumentacije i prijavljivanja poreznih krivi~nihdjela preduzimaju sve mjere i radnje, u skladu saovla{tenjima organa unutra{njih poslova predvi|enih uodredbama Zakona o krivi~nom postupku ("Slu`benenovine Federacije BiH", broj 43/99), na na~in i poduvjetima koji su propisani u tom zakonu. Pro ce dure zapreduzimanje navedenih mjera i radnji utvrdit }e sepodzakonskim aktom;-sara|uju sa institucijama nadle`nim za provo|enjeistraga u cilju otkrivanja korupcije u poreznimorganima;-izdaju mi{ljenja i tuma~enja za provedbu poreznihzakona koja moraju biti u skladu sa stavovimaMinistarstva; -obavljaju svoje du`nosti {irom Federacije i-druge obaveze i prava utvr|ene ovim i drugim zakonimaFederacije.Direktoru Sredi{njeg ureda Porezne uprave, zamjenikudirektora, rukovodiocima kantonalnih poreznih ureda i rukovo-diocima poreznih ispostava nije dozvoljeno da budu u organimapoliti~kih partija, niti da budu u zakonodavnoj vlasti na bilokojem nivou.^lan 8.Porezna uprava ima pravo da pozove bilo koje lice da dâizjavu ili da predo~i dokumente ili druge knjige i evidencijepotrebne za provedbu poreznih zakona.Broj 33 – Strana 1340SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 19. jula/srpnja 2002. Oblik poziva odredit }e Porezna uprava i uklju~iti: svrhupoziva, vrijeme i mjesto davanja izjave ili predo~avanjadokumenata, te prava i obaveze pozvane stranke.Poziv }e se uru~iti licu najmanje tri (3) radna dana prije danadavanja izjave ili predo~avanja dokumenata.U slu~ajevima kada se u pozivu zahtijeva predo~avanjeknjiga i evidencije, dokumenata ili drugih predmeta u pozivima}e se opisati, koliko je to mogu}e, koje je knjige i evidencije ilidruge predmete potrebno predo~iti. Fizi~ka lica koja nisu napunila osamnaest (18) godina bit }epozvana putem svojih roditelja ili drugih zakonskih zastupnika. Lice koje je pozvano mo`e zatra`iti od poreznog organa dapromijeni mjesto ili vrijeme davanja izjave ili predo~avanjadokumenata navedenih u pozivu, a najkasnije jedan radni danprije davanja izjave ili predo~avanja dokumenta. Odluka o tomeda li }e ova promjena biti dozvoljena ili ne je u isklju~ivojnadle`nosti lica koje je izdalo poziv. Pozvana stranka ima pravo na to da njen ovla{tenipunomo}nik sudjeluje u toku ispitivanja kao i da snimi cijeli tokispitivanja na video ili audiokasetu. Tokom ispitivanja porezni organ ne smije tra`iti od pozvanestranke informacije koje su zabranjene Krivi~nim zakonomFederacije Bosne i Hercegovine. Porezni organ nema pravo da zatra`i da pozvana strankaispunjava i (ili) potpisuje dokumente mimo svoje volje. Pisani zapisnik postavljenih pitanja i datih odgovora u tokudavanja izjave sastavit }e, potpisati i datirati lice koje vodisastanak. Video ili audiokaseta sastanka mo`e biti sastavni diozapisnika. Pozivanje stranke, ispitivanje pozvane stranke i sa~injavanjezapisnika provodi se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, ako nije druga~ije regulisano odredbama ovog zakona.^lan 9.Radnici Porezne uprave imaju ovla{tenje da u|u na svakiposjed ili u prostorije gdje se: -~uvaju ili mogu ~uvati knjige i evidencije ili drugipredmeti potrebni za provedbu poreznih zakona ili -obavljaju ili bi se mogle obavljati bilo koje aktivnostipotrebne za provedbu poreznih zakona. Pro ce dure i svrha ulaska u poslovne prostorije poreznogobveznika utvrdit }e se podzakonskim aktima.Pristup poreznog organa stambenim prostorijama koje sekoriste ili ne koriste za poslovne aktivnosti, bez saglasnostifizi~kog lica koje tu stanuje, dopustit }e se samo ako taj porezniorgan dobije i poka`e nalog koji je izdao odgovaraju}i sud. Ulazak na posjed ili u prostorije poreznog obveznika u vezisa provo|enjem krivi~nih istraga obavit }e se u skladu saZakonom o krivi~nom postupku Federacije Bosne iHercegovine.^lan 10.Radnici poreznih organa koji djeluju u okviru svojihslu`benih ovla{tenja oslobo|eni su odgovornosti za {tetupri~injenu drugim licima koja je tim djelovanjima nastala. Utakvim slu~ajevima za pri~injenu {tetu tu`ba se podi`e protivFederacije. Radnici poreznog organa odgovorni su materijalno,disciplinski, prekr{ajno i/ili krivi~no za {tetu koju su na radu ili uvezi sa radom, namjerno ili iz grube nepa`nje, prouzrokovaliPoreznoj upravi ili poreznom obvezniku. ^lan 11.Ako nije druga~ije propisano ovim zakonom ili drugimporeznim zakonima, pravo dato radniku porezne uprave ~lanom7. ovog zakona mo`e se prenijeti na druge porezne radnike uskladu sa instrukcijama koje je utvrdila Porezna uprava.^lan 12.Porezna uprava se finansira iz Bud`eta Federacije i drugihizvora koji se propisuju podzakonskim aktima. V - PRAVA I OBAVEZE POREZNIH OBVEZNIKA^lan 13.Porezni obveznik ima pravo:-da iz ureda Porezne uprave dobije besplatne informacijeo porezima, kao i o poreznim zakonima i odnosnimpodzakonskim aktima kojima se reguliraju pro ce dure zapla}anje i uvjeti pla}anja;-da dobije besplatne primjerke poreznih obrazaca iprijava za li~nu upotrebu; -da ga porezni organi i njihovi radnici tretiraju uljudno i spo{tovanjem; -da zastupa vlastite interese pred poreznim organimaneposredno ili putem ovla{tenog predstavnika; -da izabere na~in vo|enja knjiga, u skladu sa poreznimzakonima i podzakonskim aktima, u svrhuobra~unavanja i pla}anja poreza; -da na propisani na~in koristi porezne olak{ice u skladusa poreznim zakonima; -da daje obja{njenja poreznim organima o na~inuobra~unavanja i pla}anja poreza; -da bude prisutan tokom svih uredskih ili terenskihkontrola u skladu sa podzakonskim aktima; -da ulo`i `albu u skladu sa poreznim zakonima narje{enja poreznih organa; -da tra`i od nadle`nih sudova pomo} ili naloge potrebneza izvr{enje prava koja mu pripadaju prema ovom ilidrugim poreznim zakonima i -da ima bilo koja druga prava utvr|ena poreznimzakonima ili podzakonskim aktima koji imaju op}uprimjenu. ^lan 14.Porezni obveznik ima obavezu: -da se, u skladu sa Poglavljem VI ovog zakona, registrirakod poreznih organa i da prijavi uredu za registracijesvaku promjenu adrese, vlasni{tva ili pravnog statusa;-da vodi knjige i evidencije na na~in utvr|en zakonima ipodzakonskim aktima, te da osigura vo|enje i ~uvanjetih knjiga i evidencija, uklju~uju}i prate}e kompjuterske evidencije i dokumente, na pe riod od pet (5) godina oddana dospije}a porezne prijave za porez na koji seodnose te knjige i evidencije; -da podnosi porezne prijave u obliku, na mjestu i uvrijeme propisano poreznim zakonima i podzakonskimaktima; -da izmiruje svoje porezne obaveze na na~in i poduvjetima utvr|enim poreznim zakonima i podzakon-skim aktima; -da, u skladu sa zakonima Federacije, podnosi doku-mente i druge informacije koje zatra`e porezni organi, akoje su potrebne za provedbu poreznih zakona; -da ne ometa nijednog radnika poreznog organa dazakonski obavlja svoje du`nosti; -da u roku od pet (5) radnih dana obavijesti porezni ured o otvaranju ili zatvaranju ra~una u OOPP (za pravna licaili organizacije Federacije o ra~unima koje koriste uFederaciji i u inozemstvu; za strana lica i organizacije ora~unima koje koriste u Federaciji i ra~unima putemkojih se izvr{avaju njihove poslovne aktivnosti); ovaodredba se ne primjenjuje na fizi~ka lica, osim na onakoja se vode kao samostalni poduzetnici ili obrtnici i Petak, 19. jula/srpnja 2002.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 33 – Strana 1341 -da izvr{ava sve druge du`nosti utvr|ene poreznimzakonima i podzakonskim aktima. Za neizvr{avanje ili nepravilno izvr{avanje obaveza kojeporezni obveznik ima prema poreznim zakonima, bit }eodgovoran na na~in i prema uvjetima utvr|enim ovim zakonomili drugim zakonima Federacije. VI - REGISTRACIJA I IDENTIFIKACIJA POREZNIHOBVEZNIKA^lan 15.Svi porezni obveznici moraju imati identifikacioni brojporeznog obveznika u skladu sa podzakonskim aktima. Svako lice od kojeg se poreznim zakonima i podzakonskimaktima zahtijeva da poreznim organima podnese prijavu, izjavuili drugi dokument, unijet }e u tu prijavu, izjavu ili drugidokument identifikacioni broj poreznog obveznika. Svako lice od kojeg se poreznim zakonima i podzakonskimaktima zahtijeva da poreznim organima podnese prijavu, izjavuili drugi dokument koji se odnosi na drugo lice, zatra`it }e od toglica njegov identifikacioni broj poreznog obveznika. Taj broj }ese unositi u prijavu, izjavu ili drugi dokument. Porezni organ }e navesti identifikacioni broj poreznogobveznika lica u svim obavijestima koje se {alju tom licu.Identifikacioni broj poreznog obveznika koji je dodijeljennekom licu bit }e jedinstven i jedini broj tog lica u svrhu svihporeza i za sve porezne organe. ^lan 16.Porezni obveznici du`ni su registrirati se kod Porezne upraveu mjestu, u roku i na na~in utvr|en u ovom poglavlju. Obrazac prijave za registraciju }e se utvrditi podzakonskimaktima. Porezni obveznik - pravno lice i organizacija u priloguprijave za registraciju dostavlja poreznom organu rje{enje osudskoj registraciji sa prilozima, a porezni obveznik - fizi~ko lice- preduzetnik rje{enje o registraciji izdato od nadle`nih gradskih i op}inskih organa. Nakon zavr{etka registracije poreznog obveznika, Poreznauprava }e tom poreznom obvezniku izdati uvjerenje oregistraciji. ^lan 17.Pravno lice ili druga organizacija iz Federacije ~ije se sjedi{te nalazi u Federaciji registrirat }e se kod poreznog ureda u ~ijunadle`nost spada lokacija tog sjedi{ta. Prijava za registracijupodnijet }e se u roku od pet (5) radnih dana od dana registracijepravnog lica ili druge organizacije kod sudskih i drugihnadle`nih organa. Fizi~ko lice koje je du`no da se registruje kao poduzetnik, uskladu sa zakonima Federacije, registrirat }e se kod poreznogureda u ~iju nadle`nost spada lokacija mjesta gdje se obavljave}ina poslovnih aktivnosti tog fizi~kog lica. U slu~ajevima gdjene postoji mjesto gdje se obavlja ve}ina poslovnih aktivnosti,registracija }e se vr{iti kod poreznog ureda u ~iju nadle`nostspada poslovni ili stambeni prostor iz kojeg se upravljaposlovnim aktivnostima. Prijava za registraciju podnijet }e se uroku od pet (5) radnih dana od dana obavezne registracijefizi~kog lica kao poduzetnika kod nadle`nih organa. Pravno lice ili organizacija iz Federacije ~ije se sjedi{tenalazi izvan Federacije registrirat }e se kod Sredi{njeg uredaPorezne uprave. Sjedi{te tog pravnog lica ili organizacije smatrat}e se da je u okviru nadle`nosti Sredi{njeg ureda Porezne uprave.Prijava za registraciju podnijet }e se u roku od pet (5) radnih danaod dana registracije pravnog lica ili organizacije kododgovaraju}ih nadle`nih organa.Posebna organizaciona jedinica pravnog lica ili organizacijeiz Federacije registrirat }e se kod poreznog ureda u okviru ~ijenadle`nosti se nalazi lokacija sjedi{ta tog pravnog lica iliorganizacije. Prijavu za registraciju treba podnijeti u roku od pet(5) radnih dana od dana osnivanja te posebne organizacionejedinice u skladu sa zakonima Federacije. Predstavni{tvo stranog pravnog lica ili organizacije uFederaciji registrirat }e se kod poreznog ureda u okviru ~ije senadle`nosti nalazi lokacija sjedi{ta tog predstavni{tva. Prijavu zaregistraciju treba podnijeti u roku od pet (5) radnih dana od danaobavezne registracije predstavni{tva kod odgovaraju}ihnadle`nih organa.Jedinica investicionog fonda registrirat }e se kod poreznogureda u okviru ~ije se nadle`nosti nalazi lokacija sjedi{ta upravete jedinice investicionog fonda. Prijavu za registraciju podnijet}e Uprava u roku od pet (5) radnih dana od dana registracijejedinice investicionog fonda kod odgovaraju}ih nadle`nihorgana. Ukoliko porezni obveznik koji je trenutno registriran premagore navedenim stavovima promjeni svoje sjedi{te ili mjesto gdje se obavlja ve}ina poslovnih aktivnosti, vlasni{tvo ili pravni sta -tus, tada }e porezni obveznik u pisanoj formi u roku od pet (5)dana o toj promjeni obavijestiti porezni ured kod kojeg jetrenutno registriran. Ukoliko porezni obveznik koji je trenutno registriran premagore navedenim stavovima promijeni svoje sjedi{te ili mjestogdje se obavlja ve}ina poslovnih aktivnosti, a novo sjedi{teodnosno mjesto gdje se obavlja ve}ina poslovnih aktivnosti je unadle`nosti drugog poreznog ureda, a ne poreznog ureda kodkojeg je porezni obveznik trenutno registriran, tada }e porezniobveznik u pisanoj formi u roku od pet (5) dana o toj promjeniobavijestiti oba porezna ureda. ^lan 18.Nadle`ni sud ili drugi nadle`ni organ koji registrira pravnalica ili organizacije obavje{tava porezni ured u okviru ~ijenadle`nosti se nalazi sjedi{te pravnog lica ili organizacije oregistraciji, ponovnoj registraciji, ste~aju ili likvidaciji ilireorganizaciji pravnih lica ili organizacija u roku od pet (5)radnih dana od dana registracije, ponovne registracije ili odpo~etka postupka ste~aja, likvidacije ili reorganizacije pravnoglica ili organizacije. Organ uprave ili drugi nadle`ni or gan koji obavljaregistraciju poduzetnika obavje{tava nadle`ni porezni ured osvakoj novoj registraciji, poni{tavanju registracije ili promjeniregistracije u roku od pet (5) radnih dana od dana takve promjene.^lan 19.OOPP mo`e otvoriti ra~une za pravno lice, organizaciju ilifizi~ko lice koje je registrirano kao poduzetnik jedino nakonpredo~avanja dokumenta koji izda Porezna uprava a kojim sepotvr|uje registracija poreznog obveznika u skladu sa ovimpoglavljem. VII - PRIJAVE ^lan 20.Porezna prijava je prijava porezne obaveze koju je porezniobveznik du`an podnijeti Poreznoj upravi i sastoji se odizvje{taja i drugih relevantnih dokumenata u vezi sa poreznomobavezom tog lica. Izuzev ako je druga~ije propisano poreznim zakonima, licepodnosi poreznu prijavu za svaku vrstu poreza kojoj to licepodlije`e u skladu sa poreznim zakonima. Porezna prijava se smatra podnesenom onog dana kada jeprimi Porezna uprava u obliku, na na~in i u mjestu propisanimovim poglavljem i podzakonskim aktima. Porezna prijava }e se smatrati primljenom od Porezne uprave u skladu sa stavom 3. ovog ~lana i onda kada su zadovoljenisljede}i uvjeti: -porezni obveznik predo~i po{tansku potvrdu da jeporezna prijava poslana po{tom ili posjeduje kopijuporezne prijave koja je ovjerena prijemnim {tambiljemPorezne uprave i Broj 33 – Strana 1342SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 19. jula/srpnja 2002. -porezni obveznik doka`e da je pla}anje porezne obaveze prikazane u poreznoj prijavi izvr{eno u skladu sa stavom 2, ~lana 37. ovog zakona. Porezna prijava }e se smatrati primljenom od Porezne uprave na dan kada je prijava poslana preporu~enom po{tom ili na dankada je predata neposredno u Poreznu upravu, ra~unaju}i od danakoji je kasnije nastupio. Porezni obveznik podnosi poreznu prijavu na utvr|enomobrascu. Obrasci za porezne prijave propisuju se podzakonskimaktima. Ako je propisano podzakonskim aktima, porezna prijavase mo`e podnijeti na floppy disketi ili u drugom obliku kojiomogu}ava kompjutersku obradu podataka. Porezni obveznik ili njegov zastupnik potpisuje poreznuprijavu. Ako je cijelu prijavu ili samo dio prijave pripremilodrugo stru~no lice, tada to stru~no lice tako|er potpisuje poreznuprijavu i unosi svoj identifikacioni broj poreznog obveznika.Porezni obveznik podnosi poreznu prijavu u roku utvr|enomporeznim zakonima. Izuzev ako nije druga~ije propisano poreznim zakonima ilipodzakonskim aktima, porezni obveznik podnosi poreznuprijavu nadle`nom poreznom uredu ili bilo kojem drugomporeznom uredu koji odredi direktor ili u odsustvu direktoranjegov zamjenik. Uputstva za podno{enje poreznih prijava izdaje Poreznauprava ako porezni zakoni ne propisuju druga~ije. ^lan 21.Porezna uprava ima ovla{tenje da podnese poreznu prijavu uime poreznog obveznika onda kada porezni obveznik nije podnio poreznu prijavu u roku od petnaest (15) dana od krajnjeg roka zapodno{enje porezne prijave koji je propisan poreznim zakonima.Porezni obveznik nosi teret dokazivanja da odre|ivanje porezneobaveze nije ispravno. Pro ce dure podno{enja poreznih prijava uime poreznog obveznika od Porezne uprave utvrdit }e sepodzakonskim aktima.^lan 22.Porezni obveznik mo`e izmijeniti prethodno podnesenuporeznu prijavu. Izmijenjena porezna prijava podnesena do dana dospije}aporezne prijave smatrat }e se poreznom prijavom poreznogobveznika za taj period.Svaki porezni obveznik koji je preplatio poreznu obavezumo`e podnijeti izmijenjenu prijavu kako bi potvrdio preplatuporezne obaveze. Porezni obveznik koji otkrije da je napravljena gre{ka ilipropust na poreznoj prijavi koju je ranije podnio ili ju je podnioneko u njegovo ime, a koja je dovela do manje prijavljeneporezne obaveze, podnosi izmijenjenu poreznu prijavu u kojoj jeizvr{ena ispravka gre{ke ili propusta u roku od petnaest (15) dana od otkrivanja gre{ke ili propusta. ^lan 23.Obavijesna prijava je pisana izjava koju je lice du`nopodnijeti Poreznoj upravi, a u kojoj daje informacije ofinansijskim transakcijama izme|u tog lica i poreznog obveznika ili poreznih obveznika ili druge takve informacije kojeolak{avaju provedbu poreznih zakona.Pro ce dure za podno{enje obavijesnih prijava propisuju sepodzakonskim aktima. ^lan 24.Prijava za porez po odbitku je izvje{taj koji pravno lice,druga organizacija ili fizi~ko lice - poduzetnik podnosi Poreznojupravi, a u kojem su sadr`ane informacije o porezima koji semoraju obustaviti ili naplatiti od drugog lica i platiti naodgovaraju}e ra~une. Pravno lice, druga organizacija ili fizi~kolice - poduzetnik tako|er dostavlja kopiju prijave za porez poodbitku licu od ~ijih se prihoda porezi odbijaju ili napla}uju. Uvjeti za podno{enje prijava za porez po odbitku idostavljanje kopija utvr|uju se poreznim zakonima ipodzakonskim aktima. ^lan 25.Na zahtjev poreznog obveznika, direktor ima ovla{tenje daodobri produ`enje roka za podno{enje potrebne porezne prijaveili izvje{taja za bilo koju vrstu poreza, ali najdu`e za {ezdeset (60) dana. Direktor mo`e ovo ovla{tenje prenijeti na drugog radnikaPorezne uprave. Produ`enje roka za podno{enje porezne prijave ili izvje{tajamo`e se odobriti jedino kada porezni obveznik navede valjanrazlog: bolest, odsustvo iz zemlje ili drugi razuman razlog. Odobrenje produ`enja roka u skladu sa ovim ~lanom ne uti~ena dan dospije}a pla}anja porezne obaveze utvr|enog poreznimzakonom. ^lan 26.Obrada porezne prijave se vr{i na mjestu koje odredi direktor, a na na~in propisan podzakonskim aktima. VIII - POREZNE OBAVEZE ^lan 27.Porezna obaveza je obaveza poreznog obveznika da platiporez, kaznu i/ili kamatu, u skladu sa poreznim zakonima. Porezna obaveza se obra~unava u skladu sa proceduramautvr|enim poreznim zakonima. Porezna obaveza se smatra dospjelom na dan utvr|enporeznim zakonima. Poreznu obavezu mo`e naplatiti Porezna uprava koriste}imjere iz Poglavlja XI ovog zakona, nakon razreza odre|enogporeza, kazni ili kamata u skladu sa procedurama iz Poglavlja Xovog zakona. Uvjeti za pla}anje porezne obaveze mogu se promijenitijedino pod uvjetima utvr|enim u ovom zakonu.Izmirenjem porezne obaveze u skladu sa Poglavljem IX ovog zakona lice se osloba|a odgovornosti za tu poreznu obavezu.^lan 28.Porezna obaveza poreznog obveznika koju je, u skladu saporeznim zakonima, du`no naplatiti pravno lice, drugaorganizacija ili fizi~ko lice - poduzetnik, bit }e porezna obavezatog pravnog lica, druge organizacije ili fizi~kog lica -poduzetnika, a ne poreznog obveznika od momenta kada pravnolice, druga organizacija ili fizi~ko lice - poduzetnik naplati tuporeznu obavezu od poreznog obveznika. OOPP koja od poreznog obveznika primi nalog za prijenossredstava u svrhu pla}anja porezne obaveze, odgovorna je zaporeznu obavezu u trenutku prijema tog naloga, a porezniobveznik je oslobo|en odgovornosti za poreznu obavezu od togmomenta, pod uvjetom da postoje dovoljna sredstva na ra~unuporeznog obveznika, a OOPP je ovla{tena da prenese sredstva naodgovaraju}i bud`et ili ra~un u skladu sa zakonima Federacije. ^lan 29.Fizi~ko lice je odgovorno za porez, kaznu ili kamatu kojupravno lice ili druga organizacija ne obustavi pravilno ili nenaplati odnosno ne izvr{i uplatu na odgovaraju}i ra~un: -ako je to fizi~ko lice direktor pravnog lica ili organiz-acije ili-ako je to fizi~ko lice ovla{teno da raspola`e sredstvimaili odobrava tro{enje sredstava pravnog lica ili or-ganizacije.Porezna obaveza pravnog lica ili organizacije za koju sufizi~ko lice ili fizi~ka lica odgovorna u skladu sa ovim ~lanom bit}e solidarna odgovornost pravnog lica ili organizacije i fizi~koglica ili fizi~kih lica dok se porezna obaveza ne naplati u punomiznosu od bilo kojeg solidarno odgovornog lica. Porez, kazna iPetak, 19. jula/srpnja 2002.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 33 – Strana 1343 kamata ni pod kojim uvjetima ne mogu biti napla}eni dva ili vi{eputa. ^lan 30.Fizi~ko lice iz ~lana 29. ovog zakona je tako|er odgovorno zadruge poreze pravnog lica ili organizacije:-ako je to fizi~ko lice primilo nalog za pla}anje kojim sedokumentuje ~injenica da pravno lice ili organizacijanije izvr{ilo uplatu porezne obaveze i-ako je to fizi~ko lice nakon toga odobrilo tro{enjesredstava ili usmjerilo sredstva u neke druge svrhe, a neu svrhe izmirivanja porezne obaveze.Porezna obaveza fizi~kog lica, prema ovom stavu, ne}eprelaziti iznos sredstava koje je, nakon prijema naloga, to fizi~kolice potro{ilo u druge svrhe, a ne u svrhe izmirivanja porezneobaveze.Stav 2. ~lana 29. ovog zakona primjenjuje se i na ovaj ~lan.^lan 31.Lice koje kupi ili primi na poklon imovinu (primalac) drugog lica (prenositelja) odgovorno je za porezne obaveze prenositeljaako je znalo ili imalo razlog da zna da je prenositelj ovu imovinuprenio na primaoca u cilju izbjegavanja pla}anja porezneobaveze.Postupak dokazivanja da je odgovornost na primaocu izstava 1. ovog ~lana propisuje se podzakonskim aktima.^lan 32.Poreznu obavezu pravnog lica ili organizacije u postupkulikvidacije izmiruje likvidaciona komisija pravnog lica iliorganizacije iz nov~anih sredstava pravnog lica ili organizacijeuklju~uju}i prihode od prodaje njene imovine. Pravno lice ili organizacija u koju je uklju~ena posebnaorganizaciona jedinica koja je u postupku likvidacije, izmirit }eporeznu obavezu te posebne organizacione jedinice pravnog licaili organizacije. Ako je pravno lice, druga organizacija ili posebnaorganizaciona jedinica predmetom likvidacije, a ne postojedovoljna sredstva niti imovina za izmirenje porezne obaveze,nepla}ena porezna obaveza mo`e postati odgovornost fizi~kihlica u skladu sa ~l. 29. i 30. ovog zakona. ^lan 33.Poreznu obavezu koja se odnosi na investicioni fond upostupku likvidacije izmiruje upravlja~ko preduze}e iz nov~anih sredstava investicionog fonda uklju~uju}i prihode od prodajenjegove imovine. ^lan 34.U slu~aju bilo kojeg oblika reorganizacije pravnog lica iliorganizacije (spajanje, pridru`ivanje, dijeljenje, odvajanje itd.),poreznu obavezu pravnog lica ili organizacije koja je bilapredmet reorganizacije izmiruje njen nasljednik (nasljednici). Odgovornost za pla}anje kazni za kr{enje poreznih zakonakoje se desilo prije reorganizacije pravnog lica ili organizacijeprelazi na nasljednika (nasljednike) pravnog lica ili organizacijekoja je bila predmet reorganizacije. ^lan 35.Porezna obaveza preminulog fizi~kog lica izmiruje se izimovine preminulog lica prije raspodjele imovine na nasljednikepreminulog fizi~kog lica. U slu~aju da je imovina prenijeta nanasljednike, a da prije toga porezna obaveza preminulog lica nijepla}ena i kada je na nepla}ene poreze nastala hipoteka, tada }e sehipoteka odnositi na prenesenu imovinu do iznosa porezneobaveze. Poreznu obavezu fizi~kog lica koja je progla{ena nestalom iznepoznatih razloga izmiruje lice ovla{teno kao skrbnik ili staratelj nestalog fizi~kog lica iz imovine nestalog fizi~kog lica.Poreznu obavezu fizi~kog lica koje sud ili drugi organ uprave proglasi pravno nesposobnim izmiruje lice ovla{teno kao skrbnik ili staratelj lica bez pravne sposobnosti iz njegove imovine. Ako se prodajom imovine poreznog obveznika u slu~ajevima iz st. 1., 2. i 3. ovog ~lana ne mo`e u potpunosti izmiriti poreznaobaveza poreznog obveznika, tada }e se postupak naplateobustaviti u skladu sa odredbama Poglavlja XI ovog zakona. IX- PLA]ANJE I IZMIRIVANJE POREZNIH OBAVEZA^lan 36.Izmirivanje porezne obaveze podrazumijeva pla}anjeukupnog iznosa poreza, kazne i/ili kamate i drugih naknada itaksi dospjelih za pla}anje, na na~in opisan u ovom poglavlju ipodzakonskim aktima. Pla}anje porezne obaveze izvr{ava se u zakonskom sredstvupla}anja u Bosni i Hercegovini ako nije druga~ije propisanozakonima Federacije. Pla}anje porezne obaveze izvr{ava se putem OOPP nanazna~eni ra~un odgovaraju}eg bud`eta osim ako nije druga~ijepropisano zakonima Federacije ili podzakonskim aktima.Uzajamna kompenzacija porezne obaveze poreznogobveznika i obaveze korisnika prihoda koja se duguje poreznomobvezniku, odobrit }e se kao pla}anje porezne obaveze jedinoako je uzajamna kompenzacija dozvoljena u skladu sapodzakonskim aktima.^lan 37.Danom pla}anja porezne obaveze smatra se dan kada jeuplata porezne obaveze primljena na odgovaraju}i ra~un, osimako se ne smatra da je pla}anje izvr{eno prije tog datuma u skladusa stavom 2. ovog ~lana. Danom pla}anja porezne obaveze poreznog obveznikasmatra se dan kada je OOPP od poreznog obveznika primilanalog za prijenos sredstava sa ra~una poreznog obveznika naodgovaraju}i bud`etski ra~un, pod uvjetom da postoje dovoljnasredstva na ra~unu poreznog obveznika, a OOPP je ovla{tena daprenese sredstva na odgovaraju}e bud`etske ra~une u skladu sazakonima Federacije. ^lan 38.OOPP }e izvr{iti nalog nekog lica za prijenos sredstava usvrhu pla}anja poreznih obaveza sve dok postoje dovoljnasredstva na ra~unu tog lica, a OOPP je ovla{tena da izvr{i prijenos sredstava u skladu sa zakonima Federacije. Nalog za prijenos kojim se nala`e pla}anje porezne obavezeizvr{ava OOPP u roku od jednog (1) radnog dana od dana prijema naloga za prijenos sredstava. ^lan 39.Porezni obveznik mo`e usmjeriti da se pla}anje odnosi naodre|eni porez ili odre|enu kaznu.Nazna~ene uplate odre|enog poreza izvr{avaju se posljede}em redoslijedu: -tro{kovi prekr{ajnog postupka i prinudne naplate,-kamate,-kazne i-porezni dug.Pla}anje nov~anih kazni koje se ne ve`u uz neki posebanporez }e se vr{iti po sljede}em redoslijedu:-tro{kovi prekr{ajnog postupka i-iznos kazne.Ako porezni obveznik ne nazna~i za koji porez ili kaznu vr{ipla}anje, ili ako pla}anje vr{i Porezna uprava prema ~l. 50., 52. ili 54. ovog zakona, onda }e se pla}anje vr{iti po sljede}emredoslijedu:Broj 33 – Strana 1344SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 19. jula/srpnja 2002. -iznos kamate koju je porezni obveznik du`an platiti akoje iznos uplate manji od iznosa cjelokupne kamate;-iznos kazni koje je porezni obveznik du`an platiti ako jeiznos uplate manji od iznosa svih takvih kazni i-iznos poreza koje je porezni obveznik du`an platiti akoje iznos uplate manji od iznosa svih takvih poreza. Ako je iznos uplate ve}i od iznosa poreza iz stava 2. od iznosa kazne iz stava 3., ili iznosa poreza, kazni i kamata iz stava 4.,onda se primjenjuju pro ce dure poreznih odbitaka i povrata izPoglavlja XIV ovog zakona.X- RAZREZ POREZNE OBAVEZE^lan 40.Razrez porezne obaveze je unos iznosa porezne obavezeporeznog obveznika u evidenciju Porezne uprave.Razrez ili ponovni razrez porezne obaveze Porezna upravaizvr{ava pod sljede}im uvjetima:-po prijemu porezne prijave ili izmijenjene porezneprijave koju je pripremio porezni obveznik i u kojoj jeobra~unao poreznu obavezu;-po uskla|ivanju iznosa porezne obaveze prijavljene uporeznoj prijavi, bilo da je rezultat kontrole poreznogobveznika donesen ili ne , ili -po obra~unu poreza koji je izvr{ila Porezna uprava ili popodno{enju porezne prijave koju je Porezna upravapripremila u ime poreznog obveznika i u kojoj jePorezna uprava obra~unala poreznu obavezu.Razrez se poni{tava ili mijenja samo ako rukovodilacnadle`nog poreznog ureda ili Komisija za rje{avanje poreznih`albi odredi da se razrez poni{tava ili mijenja. Ovo pravilo sene}e primijeniti ako se razrez mijenja zbog izmjene porezneprijave od poreznog obveznika.^lan 41.Nalog za pla}anje je akt kojim Porezna uprava nala`eporeznom obvezniku da treba platiti poreznu obavezu. Nalog za pla}anje donosi Porezna uprava kada utvrdi daporezni obveznik nije pravilno obra~unao, prijavio ili platioporeznu obavezu. Pri utvr|ivanju iznosa porezne obavezePorezna uprava uzima u obzir i sve porezne odbitke iz PoglavljaXIV ovog zakona koje je porezni obveznik ranije uplatio. Nalog za pla}anje sadr`i:-naziv (ime) poreznog obveznika; -identifikacioni broj poreznog obveznika;-da tum izdavanja naloga za pla}anje ;-vrstu poreza, pe riod za koji se pla}a porezna obaveza, teiznos dospjelog poreza;- vrstu kazne i iznos dospjele kazne;-iznos dospjele kamate;-kratak opis osnove za odre|ivanje iznosa iz alineja 4., 5.i 6. ovog stava;-porezne odbitke koje je porezni obveznik ranije uplatio;-ukupnu poreznu obavezu i da tum do kojeg se zahtijevapla}anje;- na~in na koji se treba izvr{iti uplata;-adresu poreznog ureda koji je izdao nalog za pla}anje.Ako dva ili vi{e poreznih obveznika solidarno odgovaraju zaporeznu obavezu, onda se nalog za pla}anje porezne obavezeizdaje bilo kojem ili svim takvim poreznim obveznicima. Ako je razrez izmijenjen, porezna uprava }e pripremiti iuru~iti nalog za pla}anje u skladu sa procedurama ovog ~lana. Nadle`ni porezni ured je ovla{ten da priprema i uru~ujenalog za pla}anje iz ovog ~lana za bilo koju poreznu obavezukoju je razrezala Porezna uprava po ~lanu 40. stav 2. ovogzakona. ^lan 42.Poreznu obavezu iz naloga za pla}anje treba platiti u roku oddeset (10) dana nakon dana uru~enja naloga, izuzev uslu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana. Ako rukovodilac nadle`nog poreznog ureda ocijeni dapostoji opasnost od nepla}anja porezne obaveze, onda je porezniobveznik du`an platiti poreznu obavezu prije isteka roka od deset (10) dana na na~in koji utvrdi rukovodilac nadle`nog poreznogureda.Ako porezni obveznik smatra da porezna obaveza navedenau nalogu za pla}anje nije ta~na, porezni obveznik ili njegovzastupnik }e odmah kontaktirati porezni ured koji je izdao nalog i dati puno obja{njenje sa dokazom o izvr{enoj uplati ilipogre{nom obra~unu porezne obaveze. Ovakve informacije }enadle`ni porezni ured razmatrati i ako se utvrdi da je porezniobveznik u pravu, porezna obaveza se otklanja. Ako se utvrdi dainformacije koje je dostavio porezni obveznik ne mijenjaju iznosporezne obaveze iz naloga za pla}anje, tada porezna obavezamora biti pla}ena u iznosu i roku navedenom u nalogu.XI- PRO CE DURE PRINUDNE NAPLATE^lan 43.Postupci prinudne naplate se definiraju kao mjere koje sepoduzimaju da bi se osiguralo izmirenje porezne obaveze. Pro ce -dure i uvjeti za njihovu primjenu propisat }e se podzakonskimaktima.Postupci prinudne naplate se mogu primjenjivati samo zaonu poreznu obavezu za koju je uru~en nalog za pla}anje odPorezne uprave u skladu sa ~lanom 41. ovog zakona, a ta poreznaobaveza nije izmirena na vrijeme. Ovo pravilo se ne primjenjujeza postupak prinudne naplate koji je opisan u ~lanu 50. ovogzakona.Nakon {to porezni obveznik primi nalog za pla}anje i akoporezna obaveza ostane nepla}ena, rukovodilac nadle`nogporeznog ureda donosi rje{enje o pokretanju postupka prinudnenaplate, a to rje{enje se dostavlja poreznom obvezniku prijepokretanja postupka prinudne naplate. Porezna uprava }e svojim aktima odrediti informacije koje }e biti uklju~ene u rje{enje o pokretanju postupka prinudne naplate. Postupci prinudne naplate se mogu primjenjivati bilo kojimredoslijedom, a dva ili vi{e postupaka se mogu primijenitiistovremeno. Imovina fizi~kih lica koja se izuzima od postupakaprinudne naplate:-finansijska pomo} od bilo koje vladine organizacije uBosni i Hercegovini,-li~na pokretna imovina, predmeti za doma}instvo,odjevni predmeti, namje{taj, gorivo i zalihe hrane uvrijednosti do 2.500,00 KM (vrijednost procjenjujePorezna uprava),-alat koji koristi majstor ili zanatlija za svoj posao dovrijednosti od 1.000,00 KM (vrijednost odre|ujePorezna uprava),-pla}e u iznosu do 250,00 KM mjese~no,-oprema za za{titu od po`ara, lijekovi, medicinskaoprema i medicinska pomo}.U primjeni postupka prinudne naplate Porezna uprava mo`eiskoristiti bilo koja ili sva prava koja su joj data po ovom zakonu.Iznosi koji su napla}eni, prema ovom poglavlju, a kojiprelaze iznos porezne obaveze poreznog obveznika bit }epredmetom poreznog odbitka ili povrata, u skladu saprocedurama iz Poglavlja XIV.^lan 44.Postupak prinudne naplate po~inje dan nakon dana kada jerok za pla}anje porezne obaveze iz naloga za pla}anje istekao. Petak, 19. jula/srpnja 2002.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 33 – Strana 1345 Ako je podnesena molba za odgo|eno pla}anje ili pla}anje uratama, postupak prinudne naplate se mo`e obustaviti i pokre}use postupci koji se ti~u odga|anja, kako je predvi|eno ovimzakonom i podzakonskim aktima. ^lan 45.Pokretanje postupka prinudne naplate povla~i za sobomsljede}e posljedice:-5% od ukupne porezne obaveze kao tro{ak naplate, aline manje od 100,00 KM;-kamata se obra~unava prema ~lanu 68. ovog zakona;-naplata iz cjelokupne imovine poreznog obveznikamo`e po~eti bez drugih obavijesti ako porezna obavezanije pla}ena u roku i na na~in predvi|en ovim zakonom. ^lan 46.Rje{enje o pokretanju postupka prinudne naplatepredstavljat }e pravnu osnovu za izvr{enje prinudne naplate.Rje{enje o pokretanju postupka prinudne naplate bit }edostavljeno poreznom obvezniku.Rje{enje o pokretanju postupka prinudne naplate izdaje se udva primjerka:-prvi primjerak se dostavlja poreznom obvezniku kako jepredvi|eno u stavu 3. ovog ~lana,-drugi primjerak se ~uva u spisu o prinudnoj naplatizajedno sa dokazom da je porezni obveznik primio svojprimjerak.^lan 47.Postupak prinudne naplate mo`e biti osporavan iz sljede}ihrazloga:-pe riod u kojem je porezna obaveza naplativa je istekao;-porezna obaveza je poni{tena, izbrisana ili se o njoj nijeobavijestilo na propisani na~in;-porezna obaveza je pla}ena u cijelosti;-dozvola za odgo|eno pla}anje ili pla}anje u ratama dataje u redovnom periodu.-postoje:1)gre{ke u ~injenicama podnesenim poreznomobvezniku koje ometaju njegovu identifikacijuporezne obaveze;2)ne postoji obra~un ili postoje su{tinske gre{ke uobra~unu posebne takse na zaka{njelo pla}anje, ili3)ne postoji naznaka da je redovni rok zavr{en.U slu~aju da rje{enje o pokretanju postupka prinudne naplatenije dostavljeno poreznom obvezniku, postupak prinudnenaplate se prekida. Time se ne spre~ava Porezna uprava dakasnije ponovo pokrene postupak prinudne naplate kako binaplatila porezne obaveze. ^lan 48.Ukoliko je ispunjen jedan ili vi{e uvjeta iz stava 1. ~lana 47.ovog zakona, tada se postupak prinudne naplate obustavlja. Postupak prinudne naplate obustavlja se i u slu~ajuosiguranja vjerodostojnih garancija od poreznog obveznika da }eporezna obaveza biti pla}ena naknadno, u razumnomvremenskom periodu ili u ratama. ^lan 49.Pla}anje se vr{i prvenstveno preko OOPP-a.Porezni obveznik mo`e platiti poreznu obavezu Poreznojupravi u cijelosti ili djelimi~no. Na~in pla}anja porezne obavezePoreznoj upravi utvrdit }e se podzakonskim aktom. Ako se pla}anjem ne izmiri cijela porezna obaveza, tro{kovipostupka prinudne naplate, kazne i kamate na osnovnu poreznuobavezu, nastavlja se vr{iti postupak prinudne naplate dok se oveobaveze ne izmire u cijelosti.^lan 50.Ako porezni obveznik ne plati poreznu obavezu koju jerazrezala Porezna uprava u roku odre|enom u nalogu zapla}anje, iznos porezne obaveze postaje predmet zakonskehipoteke u korist Porezne uprave na svu imovinu i imovinskaprava poreznog obveznika, osim imovine koja je izuzeta u ~lanu43. stav 5. ovog zakona.Zakonska hipoteka nastaje na osnovu ovog ~lana od danarazreza porezne obaveze i traje do izmirenja porezne obaveze iliponi{tenja razreza poreza.Porezni ured koji je odgovoran za naplatu nepla}ene porezneobaveze, u skladu sa utvr|enim procedurama, registrirat }ezakonsku hipoteku kod zemlji{no-knji`nog ureda op}inskogsuda ili kod nadle`nog ureda pri gradu ili op}ini za podru~je gdjeje porezni obveznik registriran i gdje je porezni obveznik vlasniknekretnina.Zakonska hipoteka smatrat }e se jednakom presudi suda ilijednakom zalogu na svu imovinu i imovinska prava poreznogobveznika. Porezna uprava ima pravo da upravno ili sudskinaplati hipoteku prema ovom zakonu ili drugim zakonimaFederacije. Nadle`ni porezni ured }e u roku od dva (2) radna dana nakonizmirenja odgovaraju}e porezne obaveze i u skladu sa utvr|enimprocedurama, izvr{iti brisanje hipoteke u istom uredu (uredima)u kojem je bila i evidentirana.^lan 51.Obustavu transakcija preko ra~una u OOPP vr{i Poreznauprava koja ograni~ava pravo poreznog obveznika da raspola`esredstvima koja se nalaze ili ulaze na njegov ra~un. Radnje iz prethodnog stava se ne odnose na transakcijeusmjerene na pla}anje porezne obaveze. Rje{enje o obustavi transakcija preko ra~una poreznogobveznika otvorenog u OOPP donosi rukovodilac nadle`nogporeznog ureda i dostavlja ga poreznom obvezniku i svakojinstituciji u kojoj porezni obveznik ima otvorene ra~une.Obustavu transakcija mora bezuvjetno izvr{iti OOPP pouru~enju rje{enja.Porezna uprava odre|uje oblik rje{enja o obustavitransakcija.Rje{enje o obustavi transakcija preko ra~una poreznogobveznika va`i od dana dostave rje{enja do dana izmirenjaobaveza, poni{tenja razrezane porezne obaveze ili do dana kadarje{enje poni{ti rukovodilac nadle`nog poreznog ureda. Poreznauprava obavje{tava OOPP i poreznog obveznika o prestankuva`enja rje{enja u roku od dva (2) radna dana nakon dana kada jerje{enje postalo neva`e}e.OOPP koja obustavi transakcije preko ra~una poreznogobveznika, u skladu sa ovim ~lanom, osloba|a se svake obavezeili odgovornosti u vezi sa obustavom transakcija u odnosu naporeznog obveznika ~iji ra~un je predmet obustave. ^lan 52.Naplata porezne obaveze iz nov~anih sredstava poreznogobveznika se definira kao prijenos sredstava sa ra~una poreznogobveznika otvorenog u OOPP i prijenos tih sredstava naodgovaraju}e ra~une prema rje{enju o naplati porezne obaveze iz nov~anih sredstava.Rje{enje o naplati porezne obaveze iz nov~anih sredstavadonosi rukovodilac nadle`nog poreznog ureda. Porezna upravauru~uje rje{enje OOPP u kojoj porezni obveznik ima ra~une, tejednu kopiju uru~uje poreznom obvezniku. U vrijeme uru~ivanja rje{enja OOPP obustavlja transakcijepreko ra~una na na~in opisan u ~lanu 51. sve do poni{tenjarje{enja o naplati porezne obaveze iz nov~anih sredstava. Osimako je druga~ije propisano stavom 4. ovog ~lana, rje{enje onaplati porezne obaveze iz nov~anih sredstava izvr{ava OOPP uroku od tri (3) radna dana od dana uru~enja rje{enja. U slu~ajunepostojanja ili nedostatka nov~anih sredstav
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 1/02 15.01.2002 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,fbih 2 Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma odr`anoj 24. oktobra 2001. godine i na sjednici Doma naroda odr`anoj 18. septembra 2001. godine. Broj 01-3-3/02 3. januara 2002. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH dr. Safet Halilovi}, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ^lan 1. U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00,16/01 i 37/01) u ~lanu 6. ta~ka 10. ta~ka zarez na kraju zamjenjuje se zarezom i dodaju rije~i: "odnosno za samostalne ugostiteljske radnje od prosje~ne mjese~ne bruto pla}e zaposlenih na teritoriji Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku;". ^lan 2. U ~lanu 7. stav 2. tekst iza rije~i: "nerezidenta Federacije je" zamjenjuje se rije~ima: "njegova bruto pla}a, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od prosje~ne bruto pla}e zaposlenih na teritoriji Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za decembar ili posljednji mjesec u kojem je objavljen, tj. mjesec koji je kasniji od ova dva, u kalendarskoj godini koja je neposredno prethodila godini u kojoj se vr{e pla}anja, s tim da }e na~in obra~unavanja i pla}anja propisati federalni ministar finansija-federalni ministar financija Pravilnikom o na~inu obra~unavanja i uplate doprinosa". U stavu 3. tekst iza rije~i: "nerezidenta Federacije je" zamjenjuje se rije~ima: "njegova bruto pla}a, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od prosje~ne bruto pla}e zaposlenih na teritoriji Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za decembar ili posljednji mjesec u kojem je objavljen, tj. mjesec koji je kasniji od ova dva, u kalendarskoj godini koja je neposredno prethodila godini u kojoj se vr{e pla}anja, s tim da }e na~in obra~unavanja i pla}anja propisati federalni ministar finansija-federalni ministar financija Pravilnikom o na~inu obra~unavanja i uplate doprinosa". ^lan 3. U ~lanu 9. stav 1. u zagradi rije~i: "br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00 i 54/00" zamjenjuju se rije~ima: "br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00 i 16/01". ^lan 4. U ~lanu 11. stav 1. ta~ka a) iza rije~i "obra~unavaju" dodaju se rije~i: "i pla}aju", a iza rije~i "isplate" zarez se zamjenjuje ta~kom i preostali tekst se bri{e. ^lan 5. U ~lanu 11a. iza rije~i: "o izvr{enoj isplati" dodaju se rije~i: "neto pla}e, poreza na pla}u i doprinosa iz i na pla}u i druga li~na primanja", a iza rije~i "isplati" na kraju dodaje se rije~ "istih". ^lan 6. U ~lanu 13. rije~i:"od 0,2%" zamjenjuju se rije~ima: "propisanoj Zakonom o visini stope kamate na javne prihode". ^lan 7. U ~lanu 17. iza rije~i: "ta~. b)" rije~i:"i c)" bri{u se, a ta~ka na kraju ~lana zamjenjuje se zarezom i dodaju rije~i:"odnosno fizi~ko lice-zaposlenik iz ~lana 11. stav 1. ta~ka c) ovog zakona, za koje Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine utvrdi da u zakonom propisanom roku nije platilo doprinose iz pla}e na svoja primanja koja se prema odredbama ovog zakona smatraju pla}om". ^lan 8. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, s. r. Na temelju ~lanka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma od 24. listopada 2001. godine i na sjednici Doma naroda od 18. rujna 2001. godine. Broj 01-3-3/02 3. sije~nja 2002. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH dr. Safet Halilovi}, v. r. ZAKON O IZMJENAMA l DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ^lanak 1. U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01 i 37/01) u ~lanku 6. to~ka 10. to~ka zarez na kraju zamjenjuje se zarezom i dodaju rije~i: "odnosno za samostalne ugostiteljske radnje od prosje~ne mjese~ne bruto pla}e uposlenih na teritoriju Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku;". ^lanak 2. U ~lanku 7. stavak 2. tekst iza rije~i: "nerezidenta Federacije je" zamjenjuje se rije~ima: "njegova bruto pla}a, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od prosje~ne bruto pla}e uposlenih na teritoriju Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za prosinac ili posljednji mjesec u kojemu je objavljen, tj. mjesec koji je kasniji od ova dva, u kalendarskoj godini koja je neposredno prethodila godini u kojoj se vr{e pla}anja, s tim da }e na~in obra~unavanja i pla}anja propisati federalni ministar financija-federalni ministar finansija Pravilnikom o na~inu obra~unavanja i uplate doprinosa". U stavku 3. tekst iza rije~i: "nerezidenta Federacije je" zamjenjuje se rije~ima: "njegova bruto pla}a, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od prosje~ne bruto pla}e uposlenih na teritoriju Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za prosinac ili posljednji mjesec u kojemu je objavljen, tj. mjesec koji je kasniji od ova dva, u kalendarskoj godini koja je neposredno prethodila godini u kojoj se vr{e pla}anja, s tim da }e na~in obra~unavanja i pla}anja propisati federalni ministar financija-federalni ministar finansija Pravilnikom o na~inu obra~unavanja i uplate doprinosa". Broj 1 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 15. januara/sije~nja 2002.
Zakon o stranim ulaganjima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 61/01 31.12.2001 SN FBiH 77/15, SN FBiH 50/03 ulaganja,strana ulaganja ^lan 18. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, s. r. Na temelju ~lanka IV B. 7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O STRANIM ULAGANJIMA Progla{ava se Zakon o stranim ulaganjima, koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 20. prosinca 2001. godine i na sjednici Doma naroda od 14. prosinca 2001. godine. Broj 01-1050/01 31. prosinca 2001. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Karlo Filipovi}, v. r. ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim zakonom ure|uju se prava, obveze i povlastice stranih ulagatelja, oblici stranih ulaganja, postupak odobrenja i registracije stranih ulaganja i odre|uju organi nadle`ni za odobrenje i registraciju stranih ulaganja u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacije BiH). Na pitanja koja nisu ure|ena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o politici izravnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 17/98). ^lanak 2. U smislu ovog zakona upotrijebljeni izrazi: - "Izravno strano ulaganje" ili "strano ulaganje"; - "Strani ulagatelj"; - "Strana kontrola"; - "Doma}i ulagatelj" (rezident BiH); - "Ulog"; - "Slobodno konvertibilna va luta"; - "Javno informiranje" imaju zna~enje definirano u ~lanku 2. Zakona o politici izravnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini. II - PRAVA, OBVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGATELJA ^lanak 3. Strani ulagatelj ima pravo da investira i reinvestira dobit iz takvih ulaganja u bilo koji sektor gospodarskih i negospodarskih djelatnosti u Federaciji BiH i to u istom obliku i pod istim uvjetima definiranim za doma}e ulagatelje (rezidente Bosne i Hercegovine) po va`e}im zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH). Izuzetno od odredbi iz stavka 1. ovog ~lanka strani ulog u glavnicu gospodarskog dru{tva koje se bavi proizvodnjom i prodajom oru`ja, municije, eksploziva za vojnu upotrebu i vojne opreme i javnim informiranjem (u daljnjem tekstu: Sektori koji podlije`u restrikciji) ne mo`e prije}i 49% od glavnice u tom gospodarskom dru{tvu. ^lanak 4. Strani ulagatelj mo`e osnovati gospodarsko dru{tvo u Federaciji BiH pod istim uvjetima koji va`e za doma}e ulagatelje sukladno Zakonu o gospodarskim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/99 i 45/00) ukoliko ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. U smislu ovog zakona "osniva~ko pravo stranih osoba" uklju~uje pravo osnivanja i upravljanja gospodarskim dru{tvima pod uvjetima koji va`e za doma}e ulagatelje. Bilo kakva naknadno uvedena ograni~enja na osniva~ka prava stranih osoba, koja su u suprotnosti ovom zakonu, ne proizvode pravne posljedice. ^lanak 5. Pravne osobe u vlasni{tvu stranog ulagatelja imaju ista prava, obveze i odgovornosti kao pravne osobe koje su u potpunom vlasni{tvu doma}ih pravnih ili fizi~kih osoba. Pravni polo`aj, prava, obveze i odgovornosti dijelova stranih privatnih osoba i stranih fizi~kih osoba koji poduzimaju poslovne aktivnosti u Federaciji BiH regulirat }e se posebnim zakonima. ^lanak 6. Strani ulagatelji imaju jednaka vlasni~ka prava na nepokretnostima kao doma}e pravne ili fizi~ke osobe. ^lanak 7. Strani ulagatelji imaju pravo vr{iti trans fer u inozemstvo, slobodno i bez odlaganja, u slobodnoj konvertibilnoj valuti, dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja u Federaciji BiH, uklju~uju}i, ali i ne ograni~avaju}i se na: - dobit od ulaganja ostvarenu u obliku profita, dividendi, kamata i drugih oblika; - sredstva koja ulagatelji steknu nakon djelomi~ne ili potpune likvidacije svojih ulaganja u Federaciji BiH, ili od prodaje imovine, odnosno vlasni~kih prava; i - nadoknadu na koju se odnosi ~lanak 8. ovog zakona. ^lanak 8. Strana ulaganja ne}e biti nacionalizirana, eksproprirana ili podvrgnuta mjerama sa sli~nim posljedicama izuzev u javnom interesu i sukladno va`e}im zakonima i drugim propisima. Strani ulagatelji imaju pravo na primjerenu, brzu i odgovaraju}u nadoknadu, kojom mogu slobodno raspolagati za bilo kakvu {tetu koja je posljedica nacionalizacije, eksproprijacije ili drugih mjera koje imaju sli~ne posljedice. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada FBiH) }e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti podzakonski akt kojim se reguliraju uvjeti i postupak za nadoknadu u slu~ajevima nacionalizacije, eksproprijacije ili drugih mjera koje imaju sli~ne posljedice. ^lanak 9. Strana ulaganja }e biti oslobo|ena pla}anja ca rina i carinskih obveza, isklju~uju}i carinsko evidentiranje, sukladno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 21/98) i Odluci Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/00). III - OBLICI STRANIH ULAGANJA ^lanak 10. Oblici stranih ulaganja sukladno ovom zakonu su: 1. osnivanje pravne osobe u potpunom vlasni{tvu stranog ulagatelja, 2. osnivanje pravne osobe u zajedni~kom vlasni{tvu doma}eg i stranog ulagatelja, 3. ulaganje u postoje}u pravnu osobu, 4. posebni oblici ulaganja. IV - POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA ^lanak 11. U Federaciji BiH strana ulaganja u Sektore koji podlije`u restrikciji odobravaju: Federalno ministarstvo obrane, odnosno Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i {porta, Ponedjeljak, 31. decembra/prosinca 2001. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 61 - Strana 1449 svatko u okviru svoje nadle`nosti (u daljnjem tekstu: nadle`no ministarstvo). Za ulaganja u Sektore koji podlije`u restrikciji, strani ulagatelji su du`ni nadle`nom ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje ulaganja. Nadle`no ministarstvo je du`no u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donijeti odgovaraju}e rje{enje. U slu~aju nedono{enja rje{enja u roku iz stavka 3. ovog ~lanka strano ulaganje se smatra odobrenim, ukoliko nadle`no ministarstvo nije podnositelja zahtjeva u pismenoj formi obavijestilo da dono{enje rje{enja odga|a preko roka od 30 dana. Ako postoje razlozi za odgodu dono{enja rje{enja o stranom ulaganju, nadle`no ministarstvo }e o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva u roku iz stavka 3. ovog ~lanka. Kona~no rje{enje o stranom ulaganju bit }e doneseno u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. U slu~aju nedono{enja rje{enja u roku iz stavka 5. ovog ~lanka strano ulaganje se smatra odobrenim. Odobrenje stranog ulagatelja va`i bez vremenskog ograni~enja. Vlada FBiH propisat }e postupak i uvjete za odobrenje stranih ulaganja u Sektore koji podlije`u restrikciji u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lanak 12. U Federaciji BiH strana ulaganja registriraju se kod Federalnog ministarstva trgovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Strani ulagatelji su du`ni podnijeti prijavu Ministarstvu radi registracije ugovora ili drugog akta o ulaganju, kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana od dana potpisivanja. U roku od 5 dana nakon podno{enja uredne prijave Ministarstvo }e donijeti rje{enje o registraciji stranog ulaganja. U slu~aju da Ministarstvo u zakonskom roku ne registrira uredno podnesenu prijavu stranog ulaganja, strano ulaganje }e se smatrati registriranim. U slu~ajevima iz ~lanka 11. ovog zakona, Ministarstvo registrira strano ulaganje tek nakon izdavanja odgovaraju}eg odobrenja. Federalni ministar trgovine propisat }e postupak o na~inu prijavljivanja i registracije stranog ulaganja u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lanak 13. Podaci o registriranim stranim ulaganjima u Federaciji BiH }e se koristiti za potrebe institucija Federacije BiH i BiH. Vlada FBiH ili or gan kojega ona ovlasti mogu objavljivati op}e podatke o stranim ulaganjima. Pri tome }e po{tovati legitimni interes gospodarskih dru{tava i osiguravati da njihove poslovne tajne ne budu objelodanjene. Vlada FBiH ili or gan kojeg ona ovlasti mogu davati specifi~ne podatke tre}im osobama uz dozvolu gospodarskih dru{tava na koje se to odnosi. ^lanak 14. Federalni ministar trgovine }e najkasnije do kraja velja~e teku}e godine podnijeti godi{nje izvje{}e Vladi FBiH o realiziranju stranih ulaganja u Federaciji BiH za prethodnu godinu. V - KAZNENE ODREDBE ^lanak 15. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ukoliko: - u propisanom roku ne prijavi strano ulaganje ili podnese prijavu stranog ulaganja s neistinitim podacima (~lanak 12. stavak 2.). - nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka i odgovorna osoba u toj pravnoj osobi. VI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 16. Prava i povlastice stranog ulagatelja i obveze po osnovi ovog zakona ne mogu biti ukinute ili poni{tene stupanjem naknadno donesenih zakona i drugih propisa na snagu. Ukoliko su takvi naknadno doneseni zakoni i drugi propisi povoljniji za strane ulagatelje oni imaju pravo birati re`im koji }e biti mjerodavan za njihovo ulaganje. ^lanak 17. Ugovori ili drugi akti o ulaganju koji su podneseni na odobrenje, odnosno registraciju nadle`nom organu a nisu odobreni, odnosno registrirani do dana stupanja na snagu ovog zakona, odobravaju se, odnosno registriraju po odredbama ovog zakona. ^lanak 18. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, v. r. 905 Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA BUD@ETA FEDERACIJE BiH ZA 2001. GODINU Progla{ava se Odluka o izmjenama i dopunama Bud`eta Federacije BiH za 2001. godinu, koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 12. decembra 2001. godine i na sjednici Doma naroda od 14. decembra 2001. godine. Broj 01-993/01 31. decembra 2001. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Karlo Filipovi}, s. r. ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA BUD@ETA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2001. GODINU ^lan 1. U Bud`etu Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 18/01), ~lan 1. mijenja se i glasi: "Bud`et Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu sastoji se od: Broj 61 - Strana 1450 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 31. decembra/prosinca 2001.
Zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/01 11.09.2001 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 52/01 javni prihodi,kamate,fbih,zakon ZAKONO VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NAJAVNE PRIHODE^lanak 1. Ovim zakonom propisuje se visina stope zatezne kamate najavne prihode koji nisu pla}ani u zakonom propisanom roku. Javnim prihodima, u smislu stavka 1. ovog ~lanka, smatrajuse javni prihodi koji se uvode federalnim zakonima: porezi,pristojbe, naknade, doprinosi i sl. ^lanak 2. Na iznos javnih prihoda koji nije pla}en u zakonompropisanom roku, pla}a se zatezna kamata po stopi od 0,06% zasvaki dan zaka{njenja. ^lanak 3. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju va`iti:Odluka o visini kamate na iznos poreza na promet proizvoda iusluga koji nije pla}en u propisanom roku ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 27/96), Odluka o visini kamatne stope naiznos poreza na dobit poduze}a koji nije pla}en u propisanomroku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 21/98) i odredbeZakona o porezu na pla}u ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00 i 16/01) i Zakona odoprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 26/96,27/97, 12/98, 29/00, 54/00 i 16/01) kojima je regulirana visinastope zatezne kamate na javne prihode koji nisu pla}eni upropisanom roku.^lanak 4. Postupci za utvr|ivanje visine zatezne kamate poneblagovremeno pla}enim javnim prihodima, iz ~lanka 1. stavak2. ovog zakona, po kojima do dana stupanja na snagu ovogzakona nisu donesena ili izvr{ena kona~na i pravomo}narje{enja, zavr{it }e se po odredbama ovog zakona. Iznos zatezne kamate po neblagovremeno pla}enim javnimprihodima, iz stavka 1. ovog ~lanka, utvrdit }e se po stopiodre|enoj u ~lanku 2. ovog zakona. Broj 48 - Strana 1066SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 9. studenog/novembra 2001. ^lanak 5. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u"Slu`benim novinama Federacije BiH".PredsjedateljDoma narodaParlamenta Federacije BiHprof. dr. Ivo Kom{i}, v.r. PredsjedateljZastupni~kog domaParlamenta Federacije BiHIsmet Briga, v.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 37/01 15.08.2001 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,doprinos ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/98) vr{e se sljede}e izmjene i dopune: ^lan 1. ^lan 11. mijenja se i glasi: "Obra~un i uplatu doprinosa za obveznike doprinosa iz ~lana 4. Zakona vr{i isplatilac pla}e i drugih li~nih primanja-rezident Federacije prilikom svake isplate i to: a) na pla}e, naknade pla}a i druga li~na primanja zaposlenika po osnovu redovnog rada i izvan redovnog rada, doprinosi se obra~unavaju na dan njihove isplate, a pla}aju se u roku od sedam dana od dana kada je isplata izvr{ena; b) na svoju pla}u, fizi~ko lice koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili osnovnim zanimanjem, kao i ono koje je zaposleno kod nerezidenta Federacije i ostali obveznici doprinosa du`ni su sami obra~unavati i pla}ati doprinose do 7. u mjesecu za protekli mjesec; c) za obveznika koji je na teritoriji Federacije BiH zaposlen kod nerezidenta Federacije, obra~un i uplatu doprinosa mo`e vr{iti i pravno ili fizi~ko lice-nerezident Federacije i to do 7. u mjesecu za protekli mjesec. Prilikom isplate svake pla}e i drugog primanja isplatilac je du`an zaposleniku-obvezniku doprinosa, iz ~lana 4. ta~ka 1. Zakona o doprinosima, izdati jedan primjerak obra~una bruto-pla}e i doprinosa." ^lan 2. Iza ~lana 11. dodaje se ~l. 11a. i 11b. koji glase: "^lan 11a. Isplatioci pla}a i drugih li~nih primanja i fizi~ka lica iz ~lana 1. stav 1. ta~. b) i c) ovog zakona, du`ni su za svaku isplatu pla}e sa~initi specifikaciju o isplati primanja i obra~unu i uplati poreza i doprinosa i dostaviti je zajedno sa dokazima o izvr{enoj isplati nadle`noj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH istog dana, a najkasnije narednog dana po izvr{enoj isplati. ^lan 11b. Poslodavac-isplatilac pla}e i drugih li~nih primanja, kao i fizi~ka lica iz ~lana 1. stav 1. ta~. b) i c) ovoga zakona, doprinose iz pla}a i doprinose na pla}u usmjeravaju u skladu sa propisima odnosno podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona odgovaraju}em korisniku odnosno korisnicima." ^lan 3. ^lan 12. mijenja se i glasi: "Uplata doprinosa vr{i se u KM. Doprinosi se upla}uju po vrsti na propisane uplatne ra~une putem ovla{tenih organizacija za obavljanje unutra{njeg platnog prometa (OOPP)." ^lan 4. Iza ~lana 14. dodaju se novi ~l. 14a., 14b. i 14c. koji glase: "^lan 14a. U slu~aju nepla}anja doprinosa u roku, nadle`na Porezna uprava }e donijeti rje{enje o prinudnoj naplati. Na osnovu ovog rje{enja, Porezna uprava mo`e zahtijevati prinudnu naplatu doprinosa prijenosom dugovanog iznosa sa bilo kojeg ra~una isplatioca pla}a, otvorenog kod OOPP, na propisane uplatne ra~une javnih prihoda, kao i naplatu iz cjelokupne imovine isplatioca pla}a. ^lan 14b. Nadzor nad obra~unavanjem i pla}anjem doprinosa iz pla}e i na pla}u provodi Porezna uprava Federacije BiH. ^lan 14c. Evidencije o obra~unatim i upla}enim doprinosima iz pla}a i na pla}e vodi organizaciona jedinica Porezne uprave na ~ijem podru~ju se nalazi sjedi{te isplatioca-pravnog lica i fizi~kog lica koje samostalno obavlja djelatnost, odnosno prebivali{te fizi~kog lica iz ~lana 1. stav 1. ta~. b) i c) ovog zakona." ^lan 5. ^lan 15. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom ve}om od utvr|enih doprinosa iz pla}e i na pla}u kaznit }e se za prekr{aj pravno lice i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost, ako u roku, utvr|enom ovim zakonom, na uplati doprinose na pla}u i iz pla}e i to: - do dvostrukog iznosa nepla}enih doprinosa za zaka - { njenje du`e od 30 dana; - do trostrukog iznosa nepla}enih doprinosa za zaka - {njenje du`e od 60 dana; - do peterostrukog iznosa nepla}enih doprinosa za zaka - {njenje du`e od 90 dana. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom do 2.000 KM". ^lan 6. ^lan 16. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u visini do deseterostrukog iznosa manje obra~unatih i upla}enih doprinosa na pla}u i iz pla}e kaznit }e se pravno i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost za koju Porezna uprava Federacije BiH utvrdi da je kao isplatilac pla}e obra~unalo i uplatilo doprinose ispod stvarnih iznosa. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom do 2.000 KM." ^lan 7. ^lan 17. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u visini do dvostrukog iznosa utvr|enog doprinosa na pla}u i iz pla}e kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice-zaposlenik, iz ~lana 1. stav 1. ta~. b) i c) ovog zakona, za koje Porezna uprava Federacije BiH utvrdi da u zakonom propisanom roku nije platilo doprinose na pla}u i iz pla}e na svoja primanja koja se, prema odredbama ovog zakona, smatraju pla}om." ^lan 8. Iza ~lana 17. dodaje se novi ~lan 17a. koji glasi: "^lan 17a. Nov~anom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit }e se pravno lice i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost, ako kao isplatilac pla}e Poreznoj upravi Federacije BiH ne dostavi u propisanom roku specifikaciju pla}a ili drugih li~nih prihoda sa obra~unatim doprinosima i dokazima o isplati pla}a i uplati doprinosa." ^lan 9. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, s. r. Zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Ivan Brigi}, s. r. Na temelju ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim Broj 37 - Strana 762 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15. augusta/kolovoza 2001.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 16/01 05.07.2001 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,fbih UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je usvojio Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda od 18. travnja 2001. godine i na sjednici Zastupni~kog doma od 11. travnja 2001. godine. Broj 01-281/01 4. svibnja 2001. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Karlo Filipovi}, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ^lanak 1. U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98 i 54/00) u ~lanku 2. stavak 2. rije~i: "`upanijekantoni" zamjenjuju se rije~ju "kantoni". ^lanak 2. U ~lanku 6. stavak 1. to~. 10. i 11. mijenjaju se i glase: "10. Bruto-pla}a, odnosno naknada pla}e uposlenika koji samostalno obna{a gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, osim samostalnih ugostiteljskih radnji, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od najni`e pla}e po Kolektivnom ugovoru ili drugom propisu; 11. Najni`a pla}a za uposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine za osobe koje se bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, a do utvr|ivanja osnovice od strane nadle`nih organa iz ~lanka 1. ovog zakona." ^lanak 3. U ~lanku 9. stavak 1. u zagradi rije~i: "br. 26/96, 27/97 i 12/98" zamjenjuju se rije~ima: "br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00 i 54/00". ^lanak 4. U ~lanku 10. to~ka b) u podto~ki 2. stopa od "5%" zamjenjuje se stopom od "4%". U to~ki c) u podto~ki 2. stopa od "1%" zamjenjuje se stopom od "0,5%". ^lanak 5. U ~lanku 13. rije~i: "socijalnog osiguranja" zamjenjuju se rije~ima: "mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od neuposlenosti". ^lanak 6. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r. Na osnovu ~lana IV B. 7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je usvojio Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda od 18. aprila 2001. godine i na sjednici Predstavni~kog doma od 11. aprila 2001. godine. Broj 01-281/01 4. maja 2001. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Karlo Filipovi}, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ^lan 1. U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98 i 54/00) u ~lanu 2. stav 2. rije~i: "`upanijekantoni" zamjenjuju se rije~ju "kantoni". ^lan 2. U ~lanu 6. stav 1. ta~. 10. i 11. mijenjaju se i glase: "10. Bruto-pla}a, odnosno naknada pla}e zaposlenika koji samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, osim samostalnih ugostiteljskih radnji, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od najni`e pla}e po Kolektivnom ugovoru ili drugom propisu; 11. Najni`a pla}a za zaposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine za osobe koje se bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, a do utvr|ivanja osnovice od strane nadle`nih organa iz ~lana 1. ovog zakona." ^lan 3. U ~lanu 9. stav 1. u zagradi rije~i: "br. 26/96, 27/97 i 12/98" zamjenjuju se rije~ima: "br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00 i 54/00". ^lan 4. U ~lanu 10. ta~ka b) u podta~ki 2. stopa od "5%" zamjenjuje se stopom od "4%". U ta~ki c) u podta~ki 2. stopa od "1%" zamjenjuje se stopom od "0,5%". ^lan 5. U ~lanu 13. rije~i: "socijalnog osiguranja" zamjenjuju se rije~ima: "penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti". ^lan 6. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r. CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju to~ke 7. Odluke o utvr|ivanju tarife naknada Centralne banke Bosne i Hercegovine, pre~i{}eni tekst iz velja~e 2001. godine, Upravno vije}e Centralne banke Bosne i Hercegovine na 4. sjednici od 15. o`ujka 2001. godine, donosi ZAKLJU^AK 1. Centralna banka Bosne i Hercegovine }e osloboditi korisnike-komitente koji imaju depozitni ra~un kod Centralne banke Bosne i Hercegovine pla}anja naknade za obavljanje platnih transakcija u `iro-kliring sistemu i u RTGS sistemu, za pe riod 01.-31. sije~anj 2001. godine, sukladno to~ki 5. podto~. 7) i 8) alinejama 2. Odluke o utvr|ivanju tarife naknada Centralne banke Bosne i Hercegovine, pre~i{}eni tekst iz velja~e 2001. godine. 2. Ovaj zaklju~ak stu pa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH", i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". UV broj 8/01 15. o`ujka 2001. godine Sarajevo Predsjedatelj Upravnog vije}a Centralne banke Bosne i Hercegovine Guverner Peter Nicholl, v. r. Na osnovu ta~ke 7. Odluke o utvr|ivanju tarife naknada Centralne banke Bosne i Hercegovine, pre~i{}eni tekst iz februara Broj 16 - Strana 286 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 7. svibnja/maja 2001.
Ispravka Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 52/01 12.06.2001 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01 ispravka ,zakon,kamate,javni prihodi ISPRAVKAZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NAJAVNE PRIHODEU Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode,objavljenom na bosanskom jeziku, u ~lanu 3. u osmom reduumjesto brojeva: "26/96, 27/97 i 12/98" treba da pi{u brojevi:"35/98, 54/00 i 16/01", a u desetom redu, umjesto brojeva:"29/00, 54/01 i 16/01" treba da pi{e broj "37/01".U istom Zakonu objavljenom na hrvatskom jeziku u ~lanku3. u osmom retku umjesto broja "26/96" treba da pi{e broj"35/98", u desetom retku umjesto brojeva: "27/97, 12/98, 54/00 i16/01" treba da pi{u brojevi: "54/00, 16/01 i 37/01".Broj 01-02-441/0120. novembra 2001. godineSarajevoSekretarDoma narodaParlamenta Federacije BiHNada Arnaut, s. r. SekretarPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHSlavica Gebert, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/00 26.12.2000 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi ODLUKA O ZAKONU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA U Zakonu o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/98), vr{e se sljede}e izmjene i dopune: ^lan 1. ^lan 11. mijenja se i glasi: "Obra~un i uplatu doprinosa za obveznike doprinosa iz ~lana 4. Zakona vr{i isplatilac pla}e i drugih li~nih primanja-rezident Federacije prilikom svake isplate, i to: a) na pla}e, naknade pla}a i druga li~na primanja zaposlenika po osnovu redovnog rada i izvan redovnog rada, doprinosi se obra~unavaju na dan njihove isplate, a pla}aju se u roku od sedam dana od dana kada je isplata izvr{ena. b) na svoju pla}u, fizi~ko lice koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili osnovnim zanimanjem, kao i ono koje je zaposleno kod nerezidenta Federacije i ostali obveznici doprinosa, du`ni su sami obra~unavati i pla}ati doprinose do 7.-og u mjesecu za protekli mjesec. c) za obveznika koji je na teritoriji Federacije BiH zaposlen kod nerezidenta Federacije, obra~un i uplatu doprinosa mo`e vr{iti i pravno ili fizi~ko lice-nerezident Federacije i to do 7.-og u mjesecu za protekli mjesec. Prilikom svake pla}e i drugog primanja, isplatilac je du`an zaposleniku-obvezniku doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 1. Zakona o doprinosima, izdati jedan primjerak obra~una bruto pla}e i doprinosa". ^lan 2. Iza ~lana 11. dodaju se ~l. 11a. i 11b. koji glase: "^lan 11a. Isplatioci pla}a i drugih li~nih primanja i fizi~ka lica iz ~lana 1. stav 1. ta~. b) i c), ovoga zakona du`ni su za svaku isplatu pla}e sa~initi specifikaciju o isplati primanja i obra~unu i uplati poreza i doprinosa i dostaviti je zajedno sa dokazima o izvr{enoj isplati, nadle`noj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH istog dana, a najkasnije narednog dana po izvr{enoj isplati. ^lan 11b. Poslodavac-isplatilac pla}e i drugih li~nih primanja, kao i fizi~ka lica iz ~lana 1. stav 1. ta~. b) i c) ovoga zakona, doprinose iz pla}a i doprinose na pla}u usmjeravaju u skladu sa propisima odnosno podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona odgovaraju}em korisniku odnosno korisnicima". ^lan 3. ^lan 12. mijenja se i glasi: "Uplata doprinosa vr{i se u KM. Doprinosi se upla}uju po vrsti na propisane uplatne ra~une putem ovla{tenih organizacija za obavljanje unutra{njeg platnog prometa (OOPP)". ^lan 4. Iza ~lana 14. dodaju se novi ~l. 14a., 14b. i 14c. koji glase: "^lan 14a. U slu~aju nepla}anja doprinosa u roku, nadle`na Porezna uprava }e donijeti rje{enje o prinudnoj naplati. Na osnovu ovog rje{enja Porezna uprava mo`e zahtijevati prinudnu naplatu doprinosa prenosom dugovanog iznosa sa bilo kojeg ra~una isplatioca pla}a, otvorenog kod OOPP, na propisane uplatne ra~une javnih prihoda, kao i naplatu iz cjelokupne imovine isplatioca pla}a. ^lan 14b. Nadzor nad obra~unavanjem i pla}anjem doprinosa iz pla}e i na pla}u sprovodi Porezna uprava Federacije BiH. ^lan 14c. Evidencije o obra~unatim i upla}enim doprinosima iz pla}a i na pla}e vodi organizaciona jedinica Porezne uprave na ~ijem podru~ju se nalazi sjedi{te isplatioca - pravnog lica i fizi~kog lica koje samostalno obavlja djelatnost, odnosno prebivali{te fizi~kog lica iz ~lana 1. stav 1. ta~. b. i c. ovog zakona". ^lan 5. ^lan 15. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom vi{om od utvr|enih doprinosa iz pla}e i na pla}u kaznit }e se za prekr{aj pravno lice i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost, ako u roku utvr|enom ovim zakonom ne uplati doprinose na pla}u i iz pla}e, i to: - do dvostrukog iznosa nepla}enih doprinosa, za zaka{njenje du`e od 30 dana; - do trostrukog iznosa nepla}enih doprinosa, za zaka{njenje du`e od 60 dana; - do peterostrukog iznosa nepla}enih doprinosa, za zaka{- njenje du`e od 90 dana. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorna lica u pravnom licu nov~anom kaznom od 2.000 KM". ^lan 6. ^lan 16. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u visini do desetostrukog iznosa manje obra~unatih i upla}enih doprinosa na pla}u i iz pla}e, kaznit }e se pravno lice i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost za koje Porezna uprava Federacije BiH utvrdi da je kao isplatilac pla}e obra~unalo i uplatilo doprinose ispod stvarnih iznosa. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorna lica u pravnom licu nov~anom kaznom do 2.000 KM". ^lan 7. ^lan 17. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u visini do dvostrukog iznosa utvr|enih doprinosa na pla}u i iz pla}e kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice-zaposlenik iz ~lana 1. stav 1. to~. b) i c) ovog zakona, za koje Porezna uprava Federacije BiH utvrdi da u zakonom propisanom roku nije platilo doprinose na pla}u i iz pla}e na svoja primanja koja se prema odredbama ovog zakona smatraju pla}om". ^lan 8. Iza ~lana 17. dodaje se novi ~lan 17a, koji glasi: "^lan 17a. Nov~anom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit }e se pravno lice i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost, ako kao isplatilac pla}e Poreznoj upravi Federacije BiH ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku specifikaciju pla}a ili drugih li~nih prihoda sa obra~unatim doprinosima i dokazima o isplati pla}a i uplati doprinosa". ^lan 9. Ovaj zakon }e se bez odlaganja objaviti u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i stu pa na snagu danom objavljivanja ili 1. januara 2001. godine, zavisno od toga koji je od ova dva datuma kasniji. Broj 69/00 20. decembra 2000. godine Sarajevo Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, s. r. 510 Koriste}i se ovlastima koje su mi date u ~lanku V Aneksa 10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini prema kojem je Visoki predstavnik kona~ni autoritet u zemlji u pogledu tuma~enja navedenoga Sporazuma o provedbi civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimaju}i u obzir ~lanak II 1. (d) istoga sporazuma prema kojem je Visoki predstavnik ovla{ten "pru`ati pomo}, kada to ocijeni neophodnim u iznala`enju rje{enja za sve probleme koji se jave u vezi s civilnom provedbom"; Pozivaju}i se na to~ku XI.2. Zaklju~aka Vije}a za provedbu mira koje se sastalo u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojoj je Vije}e pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj kona~ni autoritet u zemlji u pogledu tuma~enja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznala`enju rje{enja za probleme, kako je prethodno re~eno, "dono{enjem kona~nih odluka, kada to bude smatrao neophodnim", u vezi sa odre|enim pitanjima, uklju~uju}i (u skladu sa podto~kom (c) ove to~ke) "mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na ~itavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njenih entiteta;" Imaju}i u vidu da je Vije}e za provedbu mira na sastanku u Madridu, 16. prosinca 1998. godine, pozvalo tijela vlasti da u potpunosti i bez rezerve sura|uju sa me|unarodnom zajednicom Utorak, 26. prosinca/decembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 54 - Strana 1991
Zakon o mjenici FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/00 30.08.2000 SN FBiH 28/03 mjenica Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 32/00 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 32/00 ZAKON O MJENICI I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se sadržaj i forma mjenice, te način poslovanja mjenicom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Mjenica, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja. Član 2. U ovom zakonu: 1) "Trasirana mjenica" predstavlja bezuvjetan uput da se plati određena svota novca. 2) "Indosament" predstavlja vrstu mjenice koja ima svojstvo prenosivosti. 3) "Akceptiranje mjenice" predstavlja mogućnost kojom imalac trasirane mjenice , kao i onaj koji je samo drži, mjenicu može sve do njene dospjelosti podnijeti na akceptiranje trasatu. 4) "Aval" predstavlja mjenično jemstvo. 5) "Dospjelost" predstavlja sposobnost naplativosti mjenice. 6) "Plaćanje" je sam čin plaćanja mjenične svote. 7) "Regres" je obeštećenje imaoca mjenice u slučaju kada mjenica nije plaćena po dospjelosti, na vrijeme i prije dospjelosti. 8) "Intervencija" predstavlja mogućnost akceptiranja i isplate mjenice po potrebi, od strane naznačenog lica. 9) "Umnožavanje i prepisi" označava da mjenica može biti izdata u dva ili više istovjetnih primjeraka. 10) "Preinačenje mjenice" predstavlja mogućnost preinačenja nekog sloga na mjenici . 11) "Protest" predstavlja podizanje protesta kod protestnog tijela ovlaštenog zakonom protiv lica protiv kojeg se protest podiže. 12) "Zastara" je mogućnost zastarijevanja mjeničnog zahtjeva protiv akceptanta, indosanta i trasanta u odnosu na imaoca mjenice i u međusobnim odnosima. 13) "Neopravdano obogaćenje" označava pojavu neoprav- danog sticanja dobiti za radnje propuštene radi održavanja mjeničnih prava i ugašene zastare. 14) "Pravo zaloga i pridržaja" predstavlja pravo imaoca mjenice da se iz zaloga koji drži kod sebe namiri, bez podizanja tužbe ukoliko mjenična obaveza nije na vrijeme izvršena, a pravo pridržaja je pravo imaoca mjenice nad dužnikovim novcem, pokretninama i vrijednosnim papirima. 15) "Amortizacija" mjenice predstavlja mogućnost da se sudu mjesto plaćanja predloži amortizacija mjenice u slučaju njenog nestanka. II - TRASIRANA MJENICA IZDAVANJE I OBLIK TRASIRANE MJENICE Član 3. Trasirana mjenica sadrži: 1) oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena, 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca, 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), 4) označenje dospjelosti, 5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti, 6) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent), 7) označenje dana i mjesta izdavanja mjenice, 8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant). Član 4. (1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka nabrojanih u prethodnom članu ne vrijedi kao trasirana mjenica, osim u slučajevima koji su određeni u sljedećim stavovima. (2) Trasirana mjenica u kojoj nije označena dospjelost smatra se kao mjenica po viđenju. (3) Ako nije naročito određeno, vrijedi kao mjesto plaćanja, a ujedno kao mjesto trasatovog prebivanja, ono mjesto koje je naznačeno pored trasatovog imena. (4) Trasirana mjenica na kojoj nije naznačeno mjesto izdavanja smatra se da je izdata u mjestu koje je označeno pored trasantovog potpisa. Član 5. (1) Trasirana mjenica može glasiti po naredbi samoga trasanta. (2) Ona se može vući (trasirati) i na trasanta. (3) Ona se može izdati (trasirati) za račun trećeg lica. Član 6. Trasirana mjenica može biti plativa u mjestu prebivališta trećeg lica, bilo u mjestu u kome trasat prebiva, bilo u kojem drugom mjestu (domicilna trasirana mjenica). Član 7. (1) U trasiranoj mjenici plativoj po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju trasant može odrediti da svota u njoj označena, nosi kamate. U svakoj drugoj trasiranoj mjenici ova odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana. (2) Kamatna stopa mora se naznačiti u mjenici; ako se to ne učini, odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana. (3) Kamate teku od dana izdavanja mjenice, ako nije drugačije označeno. Član 8. (1) Ako je mjenična svota napisana slovima i brojevima, u slučaju neslaganja, vrijedi svota napisana slovima. (2) Ako je mjenična svota napisana više puta slovima ili više puta brojevima, onda vrijedi najmanja svota. Član 9. Iako se na mjenici nalaze potpisi lica koja su nesposobna da se mjenično obavežu, ili lažni potpisi ili potpisi izmišljenih lica ili potpisi koji iz bilo kojeg drugog razloga ne obavezuju lica koja su potpisala mjenicu, ili u ime kojih je ona potpisana, ipak su obaveze ostalih potpisnika pravovaljane. Član 10. Ko se na mjenici potpiše kao zastupnik drugoga, mada za to nije bio ovlašten, lično je po njoj obavezan, a ako je platio, ima ista prava koja bi imao zastupnik. Isto vrijedi i za zastupnika koji je prekoračio svoje ovlaštenje. Član 11. (1) Trasant odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena. (2) On sebe može osloboditi odgovornosti za akcept, a svaka odredba kojom bi sebe oslobađao odgovornosti za isplatu smatra se kao da nije ni napisana. III - INDOSAMENT Član 12. (1) Svaka mjenica, i onda kad nije izričito trasirana po naredbi, može se prenijeti indosamentom. (2) Mjenica u koju je trasant stavio riječi: "ne po naredbi" ili drugi izraz, koji znači to isto, može se prenijeti samo u obliku i s efektom običnog ustupanja (cesije). (3) Mjenica se može indosirati i na samog trasata, bilo da ju je on akceptirao ili ne, na trasanta ili bilo na kojeg drugog obaveznika. (4) Ova lica mogu je dalje indosirati. Član 13. (1) Indosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da nije napisan. (2) Djelimičan indosament je ništav. (3) Indosament na donosioca vrijedi kao bjanko indosament. Član 14. (1) Indosament mora se napisati na mjenici ili na listu koji je za nju vezan (alonž) i mora ga indosant potpisati. (2) Indosament ne mora označavati korisnika, a može se sastojati i iz samog potpisa indosanta (bjanko indosament). U ovom posljednjem slučaju indosament, da bi bio pravovaljan, mora biti napisan na poleđini mjenice ili na alonžu. Član 15. (1) Indosamentom se prenose sva prava koja proističu iz mjenice. (2) Kada je indosament neispunjen (bjanko), onda imalac mjenice može: 1) ispuniti bjanko indosament bilo svojim imenom bilo imenom drugog lica, 2) dalje indosirati mjenicu bjanko ili na ime drugog lica, 3) jednostavno predati mjenicu trećem licu ne ispunjavajući bjanko indosament niti stavljajući nov indosament. Član 16. (1) Indosant odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena, osim ako je u indosamentu drukčije određeno. (2) On može zabraniti da se mjenica dalje indosira; u tom slučaju ne odgovara licima na koje bude mjenica kasnije indosirana. Član 17. (1) Onaj ko drži mjenicu smatra se njenim zakonitim imaocem, ako svoje pravo dokaže neprekinutim nizom indosamenata. To vrijedi i kad je posljednji indosament bjanko (član 13. stav 3.). U pogledu ovog dokazivanja precrtani indosamenti smatraju se da ne postoje. Kad iza bjanko indosamenta dolazi drugi indosament, smatra se da je potpisnik tog drugog indosamenta stekao mjenicu bjanko indosamentom. (2) Ako je neko, bilo kakvim događajem lišen mjenice, onaj koji je drži i koji se svoje pravo dokazao onako kako je propisano u stavu 1. ovog člana, nije dužan mjenicu predati, osim ako ju je stekao zlonamjerno ili je pri sticanju postupio s velikom nepažnjom. Član 18. (1) Lica protiv kojih je stavljen zahtjev da ispune svoje obaveze iz mjenice ne mogu prema njenom imaocu isticati prigovore koji imaju osnov u njihovim ličnim odnosima sa trasantom ili s kojim prijašnjim imaocem mjenice, osim ako je sadašnji imalac mjenice prilikom njenog sticanja svjesno postupio na štetu dužnika. (2) Ako je mjenica, koja je u vrijeme izdanja bila nepotpuna, naknadno ispunjena protivno postojećem sporazumu, povreda ovog sporazuma ne može se prigovoriti imaocu mjenice, osim ako ju je stekao zlonamjerno ili ako je pri sticanju mjenice postupio s velikom nepažnjom. Član 19. (1) Kad indosament sadrži napomenu "vrijednost za naplatu", " za inkaso ", "kao punomoć" ili ma kakvu drugu napomenu koja znači nalog, imalac mjenice može ostvariti sva prava koja iz nje proistjeću, ali mjenicu može indosirati samo kao prenos punomoći. (2) Mjenični obveznici u slučaju iz stava 1. ovog člana mogu istaći prema imaocu mjenice samo one prigovore koji se mogu istaći prema indosantu. (3) Nalog sadržan u indosamentu iz stava 1. ovog člana (indosament - punomoć) ne prestaje usljed smrti nalogodavca niti usljed nastupanja njegove poslovne nesposobnosti. Član 20. (1) Kad indosament sadrži napomenu "vrijednost za osiguranje", "vrijednost za zalogu" ili ma kakvu drugu napomenu pod kojom se razumijeva zalaganje, imalac mjenice može ostvaritii sva prava koja iz nje proistječu, ali mjenicu može indosirati samo kao prenos punomoći. (2) Mjenični obveznici u takvom slučaju ne mogu istaći protiv imaoca mjenice prigovore koji imaju osnov u njihovim ličnim odnosima sa indosantom, osim ako je imalac stičući mjenicu svjesno postupio na štetu dužnika. Član 21. (1) Indosiranje nakon dospjelosti proizvodi isti efekat kao i indosiranje prije dospjelosti. Ali indosiranje nakon protesta zbog neisplate ili nakon proteka roka određenog za podizanje takvog protesta proizvodi samo efekat običnog ustupanja. (2) Dok se ne dokaže protivno, nedatirani indosament smatra se da je učinjen prije proteka roka određenog za dizanje protesta. IV - AKCEPTIRANJE Član 22. Imalac trasirane mjenice, kao i onaj koji je samo drži, može je sve do dospjelosti podnijeti na akceptiranje trasatu u mjestu njegovog prebivanja. Član 23. (1) U svakoj trasiranoj mjenici trasant može odrediti da se ona podnese na akceptiranje naznačavajući ili ne naznačavajući za to rok. (2) Trasant može i zabraniti da se mjenica podnese na akceptiranje, osim kad je u pitanju trasirana mjenica plativa kod trećeg lica ili u mjestu različitom od mjesta u kome trasat prebiva, ili kad je u pitanju trasirana mjenica na određeno vrijeme po viđenju. (3) Trasant može isto tako odrediti da se mjenica ne podnosi na akceptiranje prije određenog vremena. (4) Svaki indosant može narediti da se trasirana mjenica podnese na akceptiranje, naznačavajući ili ne naznačavajući za to rok, osim kad je trasant u njoj zabranio da se ona podnosi na akceptiranje. Član 24. (1) Mjenica trasirana na određeno vrijeme po viđenju mora se podnijeti na akceptiranje u roku od jedne godine od dana izdavanja. (2) Trasant može ovaj rok skratiti ili odrediti duži. (3) Te rokove indosanti mogu skratiti. Član 25. (1) Trasat može zahtijevati da mu se mjenica podnese još jedanput sutradan nakon prvog podnošenja na akceptiranje. Zainteresirana lica mogu se pozivati na to da ovaj zahtjev nije ispunjen samo onda kad je taj zahtjev zabilježen u protestu. (2) Imalac mjenice nije dužan da mjenicu koju podnosi na akceptiranje ostavi kod trasata. Član 26. (1) Akcept se piše na samoj mjenici. Izražava se riječju "priznajem", "primljena", "prihvaćena" ili kojom drugom riječju koja to isto znači; akcept potpisuje trasat. Kao akcept vrijedi i sam trasatov potpis kad je stavljen na licu mjenice. (2) Kad je trasirana mjenica plativa na određeno vrijeme po viđenju, ili kad se na osnovu naročite odredbe treba podnijeti na akceptiranje u određenom roku, onda akcept mora biti datiran na dan kada je dat, osim ako imalac mjenice zahtjeva da se datira na dan kada je mjenicu podnio na akceptiranje. Ako se akcept ne datira, imalac mjenice, da bi održao svoja regresna prava protiv indosanata i trasanta, mora taj propust ustanoviti pravodobno podignutim protestom. Član 27. (1) Akcept mora biti bezuvjetan, ali ga trasat može ograničiti na jedan dio mjenične svote. (2) Svako drugo u akceptu sadržano odstupanje od sastojaka mjenice jednako je odbijanju akcepta. Ipak je akceptant obavezan prema sadržini svog akcepta. Član 28. (1) Kad je u mjenici trasant kao mjesto plaćanja označio neko mjesto različito od onoga u kome trasat prebiva, ne imenujući lice kod kojeg treba da se izvrši isplata (domicilijat), onda trasat prilikom akceptiranja može označiti to lice. Kad se to ne učini, smatra se da se akceptant obavezao da sam plati u mjestu plaćanja. (2) Ako je mjenica plativa u mjestu trasatovog prebivanja, ovaj može prilikom akceptiranja označiti adresu u tom mjestu, gdje se isplata ima obaviti (platište). Član 29. (1) Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. (2) Ako mjenica ne bude plaćena, njen imalac, pa bio to i sam trasant, ima na osnovu nje pravo na neposrednu tužbu protiv akceptanta za sve što se može zahtijevati prema čl. 49. i 50. ovog zakona. Član 30. (1) Smatra se da je trasat odbio akceptiranje mjenice ako je napisani akcept precrtao prije nego što je mjenicu vratio. Dok se ne dokaže protivno, smatra se da je akcept precrtan prije nego što je mjenica vraćena. (2) Ali, ako je trasat pismeno izvijestio imaoca mjenice ili kojeg potpisnika da je mjenicu akceptirao, on je prema njima obavezan po sadržaju datog akcepta. V - AVAL Član 31. (1) Isplata mjenice može se za cijelu mjeničnu svotu ili za izvjestan njen dio osigurati avalom (mjeničnim jamstvom). (2) Ovo osiguranje može dati treće lice ili čak i neko od potpisnika mjenice. Član 32. (1) Aval se daje na mjenici ili na alonžu i potpisuje ga avalista. (2) Aval se izražava riječima: "per aval", "kao jamac", "kao poruk" ili ma kojim drugim izrazom koji to isto znači. (3) Za davanje avala dovoljan je potpis na licu mjenice, osim ako je u pitanju potpis trasata ili trasanta. (4) Iz avala treba da se vidi za koga je dat. Ako se to ne vidi, vrijedi kao da je dat za trasanta. Član 33. (1) Avalista odgovara onako kako odgovora onaj za koga jamči. (2) Njegova obaveza vrijedi i onda ako je obaveza za koju jamči ništava iz bilo kojeg drugog razloga, osim zbog formalnog nedostatka. (3) Kad isplati mjenicu, avalista stiče pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inače jamčio, kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni (pravo na regres). VI - DOSPJELOST Član 34. (1) Mjenica se može izdati: - po viđenju, - na određeno vrijeme po viđenju, - na određeno vrijeme od dana izdavanja, - na određeni dan. (2) Ništave su mjenice u kojima je dospjelost drukčije naznačena, kao i mjenice sa više dospjelosti. Član 35. (1) Mjenica po viđenju plativa je čim se podnese. Ona se mora podnijeti na isplatu u roku od jedne godine od dana izdavanja. Trasant može ovaj rok skratiti ili odrediti duži. Ove rokove indosanti mogu skratiti. (2) Trasant može odrediti da mjenica plativa po viđenju ne smije biti podnesena na isplatu prije naznačenog vremena. U takvom slučaju rok za podnošenje počinje teći od tog vremena. Član 36. (1) Dospjelost mjenice na određeno vrijeme po viđenju izračunava se bilo prema danu akcepta, bilo prema danu protesta. (2) Kad protest nije podignut, onda se u pogledu akceptiranja smatra da je nedatirani akcept stavljen posljednjeg dana roka predviđenog za podnošenje na akceptiranje. Član 37. (1) Mjenica koja glasi na jedan ili više mjeseci od dana izdavanja ili od viđenja dospijeva odgovarajućeg dana u onom mjesecu kada se ima obaviti isplata. Ako u tom mjesecu nema odgovarajućeg dana, onda mjenica dospijeva posljednjeg dana istog mjeseca. (2) Ako mjenica glasi na jedan ili više cijelih mjeseci i polovinu mjeseca od dana izdavanja ili od viđenja, onda se najprije računaju cijeli mjeseci. (3) Ako je dospjelost određena za početak, za polovinu (sredinom januara, sredinom februara itd.) ili za kraj mjeseca, onda se pod tim izrazima razumijevaju prvi, petnaesti ili posljednji dan mjeseca. (4) Izrazi "osam dana" ili "petnaest dana" ne znače jednu ili dvije sedmice, nego punih osam ili petnaest dana. (5) Izraz "pola mjeseca" znači rok od petnaest dana. Član 38. (1) Kad je mjenica plativa na određeni dan u mjestu u kome ne vrijedi isti kalendar koji vrijedi u mjestu izdanja, onda se smatra da je dan dospjelosti po kalendaru koji vrijedi u mjestu plaćanja. (2) Kad se mjenica plativa na određeno vrijeme od dana izdavanja trasira iz jednog mjesta na neko drugo mjesto i kad u tim mjestima ne vrijede isti kalendari, onda se dan izdavanja dovodi na dan koji mu odgovara u kalendaru koji vrijedi u mjestu plaćanja, pa se prema tome određuje dospjelost. (3) Rokovi za podnošenje mjenica računaju se prema odredbi stava 2. ovog člana. (4) Ovi se propisi ne primjenjuju ako neka posebna odredba u mjenici ili bitni sastojci mjenice pokazuju da se namjeravalo nešto drugo. VII - PLAĆANJE Član 39. (1) Mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme, nakon dana izdavanja ili viđenja, mora se podnijeti na isplatu bilo na sam dan plaćanja, bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim. (2) Kad se mjenica podnese nekoj organizaciji ovlaštenoj za obavljanje platnog prometa (u daljem tekstu: OOPP), smatra se da je podnesena na isplatu. Član 40. (1) Prilikom plaćanja mjenice trasat može zahtijevati da mu je imalac preda s potvrdom na mjenici da je plaćena. (2) Imalac mjenice ne može odbiti djelimičnu isplatu. (3) U slučaju djelimične isplate trasat može zahtijevati da se ova isplata zabilježi na mjenici i da mu se uz to izda priznanica. Član 41. (1) Imalac mjenice ne može se prisiliti da primi isplatu prije dospjelosti mjenice. (2) Trasat koji plaća mjenicu prije dospjelosti čini to na svoju opasnost i štetu. (3) Ko plati mjenicu po dospjelosti, pravovaljano je oslobođen obaveze osim ako je to učinio iz zle namjere ili velike nemarnosti. On je dužan da ispita pravilnost niza indosamenata, ali ne i istinitosti potpisa indosanata. Član 42. (1) Kad je mjenica plativa u novcu koji nije u kursu u mjestu plaćanja, mjenična svota može se platiti novcem koji je tu u kursu, a po vrijednosti koju ima na dan dospjelosti. Ako je dužnik u zakašnjenju, imalac mjenice može, po svom izboru, tražiti da se mjenična svota isplati domaćim novcem po kursu, koji vrijedi bilo na dan dospjelosti, bilo na dan isplate. (2) Vrijednost stranog novca odredit će se po običajima koji vrijede u mjestu plaćanja, ali trasant može odrediti da se svota koju treba platiti obračuna po kursu određenom u mjenici. (3) Ovi propisi ne primjenjuju se kad je trasant odredio da se isplata izvrši baš u novcu označenom u mjenici (odredba efektivne isplate u stranom novcu). (4) Propisi iz st. 2. i 3. ovoga člana primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s postojećim valutnim i deviznim propisima. (5) Ako je mjenična svota označena u novcu koji ima isti naziv, ali različitu vrijednost u zemlji u kojoj je mjenica izdata i u onoj gdje je plativa, smatra se da se ima u vidu novac mjesta plaćanja. Član 43. Ako se mjenica ne podnese na isplatu u roku koji je označen u članu 39. ovog zakona, svaki dužnik je ovlašten da mjeničnu svotu položi u mjestu plaćanja kod prvostepenog redovnog suda, na trošak, opasnost i štetu imaoca mjenice. VIII - REGRES ZBOG NEAKCEPTIRANJA I ZBOG NEISPLATE Član 44. Imalac mjenice može ostvariti regres protiv indosanta, trasanta i ostalih obveznika: - po dospjelosti: ako mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelimično; - i prije dospjelosti: 1) ako je akceptiranje odbijeno, bilo potpuno bilo djelimično, 2)ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj odnosno likvidacija nad imovinom trasata, ili ako on obustavi plaćanja, iako ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom, ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno, 3) ako je otvoren stečaj odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje. Član 45. (1) Djelimično ili potpuno odbijanje akceptiranja, kao i djelimično ili potpuno odbijanje isplate mora se utvrditi javnom ispravom (protest zbog neakceptiranja ili zbog neisplate). (2) Protest zbog neakceptiranja mora se podići u rokovima određenim za donošenje na akceptiranje. Ako je, u slučaju predviđenom u članu 25. stav 1. ovog zakona, mjenica bila podnesena prvi put posljednjeg dana roka, protest se može podići još i sutradan. (3) Protest zbog neisplate mjenice plative na određeni dan ili na određeno vrijeme od dana izdavanja ili od viđenja mora se podići jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za danom plaćanja mjenice. Ako je u pitanju mjenica plativa po viđenju, onda se protest mora podići u skladu sa stavom 1. ovoga člana o podizanju protesta zbog neakceptiranja. (4) Kad je podignut protest zbog neakceptiranja, onda nije potrebno mjenicu podnijeti na isplatu niti podići protest zbog neisplate. (5) Ako prije ili nakon akceptiranja trasat obustavi plaćanje ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno, imalac mjenice može vršiti regres tek pošto podnese trasatu mjenicu na isplatu i pošto protest bude podignut. (6) U slučaju otvaranja stečaja, odnosno likvidacije nad imovinom trasanta, prije ili nakon akceptiranja, kao i u slučaju stečaja odnosno likvidacije nad imovinom trasata mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje, imalac mjenice može ostvariti regres kad podnese potvrdu suda da je otvoren stečaj odnosno podnijeta prijava o pokretanju postupka likvidacije. Član 46. (1) O odbijanju akceptiranja ili isplate imalac mjenice mora obavijestiti svog indosanta i trasanta u roku od četiri radna dana nakon protesta, ili nakon dana podnošenja mjenice ako u njoj postoji odredba "bez troškova". Ako je protest zamijenjen prema odredbi člana 79. ovog zakona, rok se računa od dana unošenja izjave o odbijanju u registar protesta. (2) Svaki indosant mora u roku od dva radna dana nakon dana primljene obavijesti saopćiti obavijest indosantu koji mu prethodi, naznačujući imena i adrese onih koji su dali prijašnje obavijesti i tako redom sve do trasanta. (3) Kad se u smislu st. 1. i 2. ovog člana daje obavijest kojem potpisniku mjenice, mora se, u roku koji za ovog potpisnika vrijedi, poslati takva ista obavijest i njegovom avalisti. (4) Ako koji od indosanata nije označio svoju adresu ili ju je označio nečitljivo, dovoljno je da se obavijest pošalje indosantu koji mu prethodi. (5) Obavijest se može dati u ma kakvom obliku, pa i jednostavnim vraćanjem mjenice. (6) Ko daje obavijest dužan je dokazati da je to učinio u propisanom roku. Smatra se da je pravodobno postupljeno i kad je pismo kojim se obavijest daje predato pošti u propisanom roku. (7) Ko ne da obavijest u propisanom roku, ne gubi zbog toga svoja mjenična prava, ali za štetu koja nastane zbog njegovog propuštanja odgovara do visine mjenične svote. Član 47. (1) Trasant, indosant ili avalista može odredbom "bez troškova", "bez protesta" ili ma kakvom drugom odgovarajućom odredbom, napisanom i potpisanom na mjenici, osloboditi njenog imaoca obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. (2) Ova odredba ne oslobađa imaoca mjenice ni od podnošenja mjenice u propisanim rokovima ni od pravodobnog davanja obavijesti. Prekoračenje rokova dokazuje onaj koji to ističe protiv imaoca mjenice. (3) Odredba koju je trasant napisao djeluje prema svim potpisnicima; ona koju je napisao indosant ili avalista djeluje samo prema onome koji ju je stavio. Ako imalac mjenice protivno odredbi koju je napisao trasant podigne protest, sam će snositi protestne troškove. Kad odredba potječe od indosanta ili avaliste, troškovi protesta, ako je podignut, mogu se naplatiti od svih potpisnika. Član 48. (1) Svi oni koji su mjenicu trasirali, akceptirali, indosirali ili avalirali odgovaraju solidarno imaocu mjenice. (2) Imalac mjenice ima pravo postupiti protiv svih tih lica bilo pojedinačno, bilo protiv više njih, bilo protiv svih zajedno; pritom nije dužan da se drži reda kojim su se oni obavezali. (3) Isto pravo pripada svakom potpisniku mjenice koji ju je iskupio. (4) Postavljanje zahtjeva protiv jednog od obveznika ne sprječava da se postupi protiv ostalih, iako bi oni dolazili iza onog protiv kojeg je prvo postupljeno. Član 49. (1) Imalac mjenice može zahtijevati od onoga protiv kojeg ostvaruje regres: 1) iznos za koji mjenica nije akceptirana ili isplaćena kao i kamate ako su bile u mjenici određene, 2) zateznu kamatu obračunatu u skladu s propisom kojim se uređuje visina stope zatezne kamate, 3) troškove protesta, poslanih izvještaja, kao i ostale troškove. (2) Ako se regres traži prije dospjelosti, od mjenične svote odbija se eskont po stopi koju određuje Evropska centralna banka u Frankfurtu, a koja važi na dan regresa. Član 50. Ko je iskupio mjenicu, može zahtijevati od onih koji njemu odgovaraju: 1) cjelokupnu svotu koju je isplatio, 2) kamatu u visini eskontne stope koju utvrđuje Evropska centralna banka iz Frankfurta na tu svotu, računajući od dana kada je iskupljena svota mjenice isplativa, 3) troškove koje je imao. Član 51. (1) Svaki obveznik protiv kojeg se ostvaruje ili protiv kojeg se može ostvarivati regres ovlašten je, kada isplati regresnu svotu, zahtijevati da mu se preda mjenica zajedno sa protestom i računom na kome je potvrđena isplata. (2) Svaki indosant koji je iskupio mjenicu može precrtati svoj indosament i indosamente indosanata koji iza njega dolaze. Član 52. (1) Kad se ostvaruje regres zbog djelimičnog akceptiranja, onda onaj koji je isplatio dio svote za koji mjenica nije bila akceptirana može zahtijevati da se ta isplata zabilježi na mjenici i da mu se o tome izda priznanica. Imalac mjenice dužan je da mu izda prepis mjenice, s potvrdom da je vjeran originalu, kao i protest radi ostvarenja daljnjeg regresa. Član 53. (1) Svako ko ima pravo da ostvari regres može, ukoliko nije protivno ugovoreno, da se naplati pomoću nove mjenice trasirane po viđenju na jedno od lica njemu odgovornih i plative u mjestu prebivanja tog lica (povratna mjenica). (2) Povratna mjenica obuhvata, osim iznosa označenih u čl. 49. i 50. ovog zakona, još i naknadu za posredovanje, kao i pristojbu za povratnu mjenicu. (3) Ako povratnu mjenicu trasira imalac, mjenična svota se određuje po kursu koji ima mjenica po viđenju, trasirana iz mjesta plaćanja prvobitne mjenice na mjesto prebivanja obveznika na koga se vuče. Ako povratnu mjenicu trasira indosant, mjenična svota se određuje po kursu koji ima mjenica po viđenju, trasirana iz mjesta prebivanja trasanta povratne mjenice na mjesto prebivanja obveznika. Član 54. (1) Sa protekom rokova: - za podnošenje mjenica po viđenju ili na određeno vijeme po viđenju, - za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili zbog neisplate, - za podnošenje na isplatu mjenice koja sadrži odredbu "bez troškova", imalac mjenice gubi svoja prava protiv indosanta, protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta. (2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio, imalac mjenice gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja, osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. (3) Ako je rok za podnošenje određen u nekom indosamentu, onda se time može poslužiti samo indosant koji je indosament napisao. Član 55. (1) Kad se u predviđenim rokovima mjenica ne može podnijeti ili protest podignuti zbog nesavladive prepreke (zakonski propisi neke države ili koji drugi slučaj više sile), onda se ti rokovi produžuju. (2) Imalac mjenice dužan je o slučaju više sile bez odlaganja obavijestiti svog indosanta i tu obavijest, uz datum i svoj potpis, zabilježiti na mjenici ili na alonžu; za ostalo vrijede propisi iz člana 46. ovog zakona. (3) Kad viša sila prestane, imalac mjenice mora bez odlaganja podnijeti mjenicu na akceptiranje ili na isplatu i, ako treba, podignuti protest. (4) Ako viša sila traje duže od trideset dana nakon dospjelosti, za ostvarenje regresa nije potrebno ni podnošenje ni protestiranje mjenice. (5) Kod mjenice po viđenju i na određeno vrijeme po viđenju,rok od trideset dana teče od dana kojeg je imalac mjenice obavijestio svog indosanta o višoj sili, iako to učini i prije proteka rokova za podnošenje; kod mjenica na određeno vrijeme po viđenju rok od trideset dana povećava se tim vremenom po viđenju označenim u mjenici. (6) Ne smatraju se kao slučajevi više sile one prepreke koje su čisto lične za imaoca mjenice ili za onoga kome je on povjerio da mjenicu podnese ili da protest podigne. IX - INTERVENCIJA Član 56. (1) Trasant, indosant ili avalista mogu u mjenici naznačiti lice koje će po potrebi akceptirati ili platiti (intervenijent). (2) Intervenijent može mjenicu, pod niže propisanim uvjetima, akceptirati ili platiti za ma koga obveznika protiv koga se može ostvariti regres. (3) Intervenijent može biti treće lice, pa i trasat ili ma ko od obavezanih po mjenici, izuzimajući akceptanta. (4) Intervenijent je dužan u roku od dva radna dana obavijestiti o svojoj intervenciji onoga za koga je posredovao. Ako prekorači ovaj rok, odgovara do visine mjenične svote za štetu koja nastane usljed tog prekoračenja. Član 57. (1) Akceptiranje intervencijom može se obavljati kad god je prije dospjelosti mjenice njen imalac ovlašten na regres po mjenici koja se može podnijeti na akceptiranje. (2) Kad je na mjenici naznačeno neko lice da mjenicu po potrebi akceptira ili da je po potrebi u mjestu plaćanja isplati, imalac takve mjenice ne može prije dospjelosti ostvariti svoje pravo na regres protiv onog koji je stavio tu oznaku, kao ni protiv potpisnika koji iza njega dolaze, osim kad je mjenicu podnio naznačenom licu i podigao protest, pošto je ono odbilo akceptiranje. (3) U ostalim slučajevima imalac može odbiti akceptiranje intervencijom. Ali ako ga dopusti, gubi regres koji mu prije dospjelosti pripada protiv onoga za kog je dat akcept, kao i protiv potpisnika koji za ovim dolaze. Član 58. Akcept intervencijom bilježi se na mjenici; njega potpisuje intervenijent. U njemu se naznačuje za koga je dat; ako se to ne naznači, smatra se da je dat za trasanta. Član 59. (1) Intervenijent, kad akceptira mjenicu, odgovara prema njenom imaocu i prema indosantima koji dolaze za dužnikom za koga je intervenisao onako kako tom dužniku odgovara. (2) Iako je mjenica intervencijom akceptirana, onaj za koga je to učinjeno, a tako isto i oni koji njemu odgovaraju, mogu, kad isplate iznos označen u članu 49. ovog zakona, zahtijevati od imaoca da preda mjenicu zajedno sa protestom, ako je protest bio opravdan, kao i računom na kome je potvrđena isplata. Član 60. (1) Isplata intervencijom može se obavljati u svim slučajevima u kojima je, bilo po dospjelosti, bilo prije dospjelosti, imalac mjenice stekao pravo na regres. (2) Isplata intervencijom obuhvaća cjelokupnu svotu koju bi inače imao namiriti onaj za koga se interveniše. (3) Ona se mora obaviti najkasnije sutradan po posljednjem danu dopuštenom za podizanje protesta zbog neisplate. Član 61. (1) Ako su mjenicu akceptirali intervenijenti koji imaju svoje mjesto prebivanja u mjestu plaćanja, ili ako su u mjenici označena, da je po potrebi plate, lica koja u tom mjestu imaju svoje mjesto prebivanja, imalac mjenice dužan je ovu podnijeti svim tim licima i, ako je potrebno, podignuti protest zbog neisplate najkasnije sutradan po posljednjem danu dopuštenom za podizanje protesta. (2) Ako se protest ne podigne u tom roku, ispadaju iz obaveze: onaj koji je naznačio adresu po potrebi ili za koga je intervencijom mjenica bila akceptirana, a tako isto i indosanti koji za njim dolaze. Član 62. Imalac mjenice koji odbije isplatu intervencijom gubi regres protiv onih koji bi tom isplatom bili oslobođeni. Član 63. (1) Isplata intervencijom mora se potvrditi izjavom o namirenju stavljenom na mjenici s naznakom onoga za koga je plaćeno. Ako se to lice ne naznači, smatra se da je plaćeno za trasanta. (2) Mjenica i protest, ako je podignut, predaju se intervenijentu-platiocu. Član 64. (1) Intervenijent - platilac stiče prava koja proizlaze iz mjenice protiv onoga za koga je platio i protiv onih koji su ovome po mjenici obavezni. Ali on ne može mjenicu dalje indosirati. (2) Indosanti koji dolaze poslije potpisnika za koga je plaćeno oslobođeni su obaveze. (3) Kad više intervenijenata ponude isplatu, prioritet ima onaj koji oslobađa najviše obveznika. Ako, znajući za to, intervenijent postupi protivno ovom pravilu, gubi regres protiv onih koji bi bili oslobođeni. X - UMNOŽAVANJE I PREPISI Član 65. (1) Trasirana mjenica može se izdati u dva ili više istovjetnih primjeraka. (2)Ovi primjerci moraju biti u svom slogu označeni tekućim brojem i, ako se to ne učini, svaki primjerak smatra se kao posebna mjenica. (3) Svaki imalac mjenice u kojoj nije naznačeno da je vučena samo u jednom primjerku, može tražiti da mu se o njegovom trošku izda još jedna ili više primjeraka. Radi toga se treba obratiti svom neposrednom indosantu, koji je dužan da ga u tom pogledu pomogne kod svoga indosanta i tako redom sve do trasanta. Indosanti su dužni ponoviti svoje indosamente na novim primjercima. Član 66. (1) Isplata jednog od mjeničnih primjeraka oslobađa obaveze i po svim drugim primjercima iako u mjenici i ne stajalo da se isplatom po jednom primjerku poništi vrijednost i ostalih primjeraka. Trasat ostaje obavezan po svakom akceptiranom primjerku koji mu ne bude vraćen. (2) Indosant koji je prenio primjerke na razna lica kao i svi sljedeći indosanti odgovorni su po svim nevraćenim primjercima koji nose njihov potpis. Član 67. (1) Ko pošalje jedan primjerak na akceptiranje, dužan je na ostalim primjercima naznačiti ime lica kod kojeg se taj primjerak nalazi. Ovo je lice dužno da ga preda zakonitom imaocu ma kog drugog primjerka. (2) Ako to lice odbije da to učini, zakoniti imalac ovog drugog primjerka može ostvariti regres tek kada protestom utvrdi: 1) da mu na njegovo zahtijevanje nije predat primjerak poslat na akceptiranje, 2) da se ni po jednom drugom primjerku nije mogao dobiti akcept ili isplata. Član 68. (1) Svaki imalac mjenice ima pravo da načini od nje prepise. (2) Prepis mora sadržavati tačno prepisanu izvornu mjenicu s indosamentima i svim drugim odredbama koje se na njoj nalaze. U prepisu se mora naznačiti gdje se završava. (3) Prepis se može indosirati i avalirati na isti način i s istim efektom kao i izvorna mjenica. Član 69. (1) U prepisu se mora označiti lice kod kojeg se nalazi izvorna mjenica. Prepis u kome to nije učinjeno nema mjeničnopravne vrijednosti. (2) Lice kod kojeg se izvorna mjenica nalazi dužno je predati mjenicu zakonitom imaocu prepisa. Ako ono to odbije, imalac prepisa može ostvariti regres protiv onih koji su indosirali ili avalirali prepis tek pošto utvrdi protestom da mu na njegov zahtjev nije predata izvorna mjenica. (3) Ako izvorna isprava nakon posljednjeg indosamenta stavljenog prije nego što je načinjen prepis sadrži oznaku "počev odavde indosament vrijedi samo na prepisu" ili ma kakvu drugu oznaku koja to isto znači, ništav je svaki indosament koji bi iza toga bio stavljen na izvornu mjenicu. XI - PREINAČENJE MJENICE Član 70. Ako je slog neke mjenice preinačen, oni koji su mjenicu potpisali poslije tog preinačenja odgovaraju prema preinačenom slogu, a prijašnji potpisnici odgovaraju prema prvobitnom slogu. XII - PROTEST Član 71. Protest se podiže kod mjesnog nadležnog suda za lice protiv koga se podiže protest. Član 72. (1) Kada se podiže protest, mjesno nadležni sud u smislu odredbe člana 108. ovog zakona podnosi mjenicu onome protiv koga se protest traži i poziva ga da izvrši zahtijevanu radnju. (2) Ako se traženo lice ne nađe u svom poslovnom uredu, kad ga ima, odnosno u stanu kad poslovnog ureda nema, ili ako se nađe, ali mu se zahtjev ne može saopćiti ma iz kojeg uzroka, protestno tijelo nije dužno ponoviti protestni postupak. (3) Smatra se da je dokazano da se poslovni lokal ili stan nisu mogli pronaći samo onda ako je u protestu zabilježeno da se protestno tijelo bezuspješno raspitivalo o tome kod nadležnog općinskog tijela uprave. (4) Ako protestno tijelo ne bi bilo dovoljno brižljivo u raspitivanju za poslovni ured ili stan, protest je ipak valjan, ali se tijelo time ne oslobađa od odgovornosti za štetu. Član 73. (1) Protest mora sadržavati: 1) prepis protestirane mjenice odnosno protestiranog mjeničnog prepisa, kao i svih izjava odnosno napomena na njima; ako se protest podiže po mjenici izdatoj na stranom jeziku, onda se mora priložiti i prevod mjenice, sa ovjerovljenjem onog koji protest podiže; 2) ime ili firmu lica po čijem se zahtjevu i protiv koga se protest podiže; 3) potvrdu da traženo lice nije izvršilo radnju koja se na osnovu mjenice od njega zahtijeva ili da ga protestno tijelo nije moglo naći u njegovom poslovnom uredu ili stanu ili, ako ga je i našlo, da mu iz bilo kojeg uzroka nije moglo priopćiti zahtjev; 4) mjesto, dan, mjesec, godinu i sat kad je, i lokal gdje je poduzet ili bezuspješno pokušan protestni postupak; 5) datum protesta, broj pod kojim je zaveden u registar protesta, službeni potpis protestnog tijela kao i pečat. (2) Onaj dio mjenice ili prepis koji se ne može pročitati, protestno tijelo označit će u protestu kao nečitljiv. (3) Ako traženo lice obrazloži odbijanje radnje ili ako trasat postavi zahtjev prema članu 25. stav 1. ovog zakona, treba i to zabilježiti u protest. Član 74. Kad se na osnovu iste mjenice zahtijeva više radnji ili kad se ista radnja zahtijeva od više lica, umjesto više protesta može se podići samo jedan protest. Član 75. (1) Propuštena radnja zbog koje je protest tražen može se izvršiti i u ruke odnosno u prisustvu protestnog tijela (član 71.). Suprotna odredba ili uput koji bi se tome protivio,nema vrijednosti prema licu koje ima izvršiti radnju. (2) U slučaju isplate mjeničnog duga protestno tijelo potvrđuje tu isplatu na mjenici i predaje licu koje je izvršilo isplatu. (3) Ako mjenični dužnik isplati jedan dio mjenične svote, to će se zabilježiti na izvornoj mjenici i u protestu i o tome platiocu izdati priznanicu na prepisu protestirane mjenice. Član 76. Ako mjenični obveznik isplati mjeničnu svotu, ali odbije isplatu protestnih troškova, ova će se okolnost utvrditi protestom, a sama mjenica predati platiocu. Naknada protestnih troškova traži se na osnovu ovog protesta. Član 77. Isprava o protestu mora se bez odlaganja predati imaocu mjenice ili licu koje je u njegovo ime podnijelo mjenicu na protest. Član 78. (1) Protestno tijelo dužno je cijelu sadržinu podignutih protesta zavoditi redom, po njihovom datumu i broju, u protestnom registru. (2) Oblik i način vođenja protestnog registra propisat će federalni ministar pravde. (3) Na osnovu protestnog registra, protestno tijelo izdaje licima zainteresovanim po dotičnoj mjenici ovjerene prepise protesta uz naplatu takse. Član 79. (1) Ako trasant u slogu mjenice ne zahtijeva da protest bude u obliku javne isprave, protest zbog neakceptiranja ili neisplate može po pristanku imaoca mjenice, biti zamijenjen pismenom izjavom na mjenici onog lica od kojeg je zahtijevana radnja (trasat, akceptant, domicilijat, adresat po potrebi ili interve- nijent). Izjava ovih lica mora biti datirana, potpisana i u protestnom roku unesena u registar protesta, o čemu protestno tijelo stavlja potvrdu na protestiranoj mjenici ili alonžu. (2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrđuje do koje mjenične svote protestno tijelo može umjesto protesta po prethodnim odredbama (čl. 71. do 79. stav1.) preporučenim pismom dostaviti prepis mjenice svim mjeničnim dužnicima, s napomenom da je mjenica protestirana. O tome se, na zahtjev, izdaje potvrda, koja se upisuje u protestnom roku u registar protesta. U takvom slučaju otpada obavijest po članu 46. ovog zakona. XIII - ZASTARA Član 80. (1) Svi mjeničnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastari- jevaju za tri godine, računajući od dospjelosti. (2) Mjeničnopravni zahtjevi imaoca mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastarijevaju za godinu dana, računajući od dana pravodobno podignutog protesta, a ako se u mjenici nalazi odredba "bez troškova", onda od dospjelosti. (3) Mjeničnopravni zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci, računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. Član 81. Zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju odnosno likvidaciji, ostvarivanje mjeničnopravnih zahtjeva u toku parnice, pozivanje u zaštitu, obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. Obavijest se saopćava preko suda ili neposredno preporučenim pismom, u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopćenja. Član 82. Prekinuta zastara počinje ponovo teći: 1) u slučaju podnošenja tužbe i u slučaju ostvarivanja zahtjeva u toku parnice, od dana posljednje parnične radnje, ako se ni u jednom ni u drugom slučaju parnica ne nastavi, 2) u slučaju prijave u stečaju odnosno likvidaciji, od dana svršetka stečajnog postupka, a u slučaju kad se u stečaju odnosno likvidaciji ospori prijavljano potraživanje, od dana osporenja, 3) u slučaju pozivanja u zaštitu i saopćenja o podnesenoj tužbi, od dana kad se parnica pravomoćno završi. Član 83. Ako je povjerilac u toku posljednja tri mjeseca prije isteka roka zastare usljed prestanka sudskog rada ili usljed vojne službe u ratu ili usljed više sile (član 55.) bio spriječen u ostvarivanju svojih mjeničnih prava, zastara ne teče dok traje ta spriječenost. Zastara također ne teče dok traje stečaj nad imovinom povjerioca. Kad prestanu ove prepreke, zastara se ne može završiti prije trideset dana, ukoliko bi njen rok istjecao prije tog vremena. Član 84. (1) Ako parnično nesposobno lice, ma u kom trenutku u toku posljednja tri mjeseca roka zastare, nema zastupnika, onda se zastara koja protiv njega teče ne može završiti prije proteka tri mjeseca od trenutka kad je to lice postalo parnično sposobno ili je dobilo zastupnika. To isto vrijedi i za slučaj da zastupnik izgubi parničnu sposobnost ili da između njega i parnično nesposobnog lica postoji sukob interesa u pogledu podignute tužbe ili tužbe koja bi se imala podići. (2) Zastara jednog mjeničnog potraživanja koja čini dio ostavine ili koja pada na teret takve ostavine ne može se završiti prije proteka šest mjeseci nakon smrti pokojnika. Član 85. Prekid i obustava zastare djeluje samo prema onome prema kome je nastao uzrok za prekid odnosno obustavu. Član 86. Uzroci prekida i obustava zastare inozemnog prava djeluju, u smislu ovog zakona, ukoliko odgovaraju uzrocima navedenim u prethodnim članovima. XIV - NEOPRAVDANO OBOGAĆENJE Član 87. (1) Trasant, akceptant i indosant čije su mjenične obaveze utrnule usljed zastare ili usljed toga što su propuštene radnje propisane radi održanja mjeničnih prava odgovaraju imaocu mjenice, ako su se na njegovu štetu neopravdano obogatili. Ostali mjenični obveznici oslobođeni su ove odgovornosti. (2) Imovinski zahtjev koji se zasniva na odgovornosti zbog neopravdanog obogaćenja može se ostvariti i na osnovu sudske odluke o amortizaciji nastale mjenice. (3) Odgovornost zbog neopravdanog obogaćenja zastarijeva za tri godine; u svemu ostalom na ovu zastaru primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima ("Službeni list RBiH", br. 2/92, 13/93 i 13/94). XV - PRAVO ZALOGA I PRIDRŽAJA Član 88. (1) Kada radi osiguranja mjeničnog potraživanja imalac mjenice, na osnovu pismene izjave, primi u zalog kakvu pokretnu stvar ili potraživanje, a dužnik ne ispuni na vrijeme svoju mjeničnu obavezu, onda imalac mjenice ima pravo namiriti se iz zaloga, ne podižući tužbu protiv zalagaoca. (2) U tu svrhu imalac mjenice može: 1) na osnovu mjenice i isprave o zalaganju zahtijevati od suda, nadležnog bilo za njega bilo za zalagaoca, prodaju zaloga; sud određuje javnu prodaju ne saslušavši zalagaoca; time se ne otklanja odgovornost imaoca mjenice za zloupotrebu založnog prava, 2) založene mjenice ili druga potraživanja naplatiti i od dobivenog novca namiriti se; ili založena potraživanja zadržati za sebe do iznosa svog potraživanja. (3) Sva ova prava pripadaju imaocu mjenice i u slučaju kad zalagalac padne pod stečaj odnosno kad se otvori postupak likvidacije. (4) Kako o namjeravanoj tako i o izvršenoj prodaji ili zadržavanju zaloga imalac mjenice mora, po mogućnosti bez odlaganja, obavijestiti dužnika, kao i zalagaoca ako je taj treće lice. (5) Imalac mjenice je dužan, ako se potpuno namirio za svoje potraživanje, predati zalagaocu, odnosno u njegovu stečajnu masu izvornu mjenicu, kao i dobiveni višak. Djelimično namirenje mora se zabilježiti na mjenici. Član 89. (1) Sticanjem prava na tužbu ili na regres imalac mjenice stiče i pravo pridržaja nad dužnikovim novcem, pokretninama i vrijednosnim papirima koji su zakonitim putem došli u njegove ruke ili kojima može raspolagati. No pravo pridržaja nad spomenutim predmetima ne može se ostvariti ako su dužnik ili treće lice, prilikom uručenja ili prije toga, stavili do znanja imaocu mjenice da se predmeti daju u naročitu svrhu. (2) Imalac mjenice može se poslužiti pravom pridržaja i prije nego što mu je potraživanje dospjelo, ako je dužnik pao pod stečaj odnosno kad se otvori postupak likvidacije, ili ako je izvršenje novčanog duga iz njegove imovine ostalo bezuspješno ili ako je dužnik trgovac koji je obustavio svoja plaćanja. U ovim slučajevima ni stavljanje do znanja da se predmeti daju u naročitu svrhu ne isključuju ostvarenje prava pridržaja, ako su dotični predmeti došli u ruke imaoca mjenice ili u njegovu vlast raspolaganja prije nego što su nastupile prethodno navedene okolnosti ili prije nego što je on za njih saznao. Član 90. (1) Imalac mjenice mora, po mogućnosti bez odlaganja, obavijestiti dužnika o vršenju prava pridržaja. (2) Ukoliko se strane drukčije ne sporazume, pravo pridržaja imaoca mjenice prestaje ako se njegovo potraživanje dovoljno osigura depozitom u novcu ili u vrijednosnim papirima. Član 91. Pravo pridržaja ima isti efekat kao i pravo zaloga po članu 88. ovog zakona. Imalac mjenice, po pismenom pristanku dužnika ili na osnovu pravomoćne presude suda nadležnog bilo za pridržnika bilo za dužnika kojom je priznato pravo pridržaja, može: 1) pridržani gotov novac upotrijebiti za namirenje svog potraživanja, 2) sa pridržanim drugim predmetima postupati u smislu člana 88. ovog zakona. XVI - AMORTIZACIJA MJENICE Član 92. (1) Onaj kome je nestala mjenica može nadležnom sudu mjesta plaćanja predložiti da je amortizira. (2) U prijedlogu se mora iznijeti glavni sadržaj nestale mjenice i učiniti vjerovatnim da je predlagač tu mjenicu imao ili da mu na osnovu nje pripada neko pravo. (3) Ako sud utvrdi da su podneseni podaci dovoljni, izdat će oglas, u kome će izložiti glavni sadržaj nestale mjenice s pozivom da je onaj kod koga se nalazi pokaže sudu u roku od 60 dana, jer će je inače sud, po proteku ovog roka, oglasiti za poništenu. (4) Ovaj oglas objavit će se u " Službenim novinama Federacije BiH". (5) Ako je dan plaćanja već dospio, rok za pokazivanje teče od dana oglasa, a ako dan plaćanja dolazi tek kasnije, onda od proteka ovog dana. Ako mjenici po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju rok za podnošenje nije protekao, onda rok za pokazivanje nestale mjenice teče od posljednjeg dana roka određenog za podnošenje na viđenje. (6) O ovome oglasu sud će obavijestiti predlagača i sva u mjenici imenovana lica. Član 93. (1) Predlagač amortizacije mora, da bi zadržao regres protiv trasanta neakceptirane mjenice, kao i protiv trasanta koji je zabranio podnošenje mjenice na akceptiranje, u toku roka određenog za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate i u za to određenom mjestu podići protest podnoseći glavni sadržaj nestale mjenice. Protest zamjenjuje podnošenje mjenice na akceptiranje ili na isplatu i podizanje odnosnih protesta. Naknada troškova za ovaj protest ne može se tražiti. (2) Na osnovu sudske odluke kojom se određuje postupak za amortizaciju predlagač može, ako drukčije nije ugovorio, iza dospjelosti nestale mjenice, tražiti da akceptant, a u slučaju stava 1. ovog člana trasant, položi mjeničnu svotu sudu u skladu sa odredbama člana 43. ovog zakona. Takvom traženju nema mjesta ako onaj od koga se traži polaganje mjenične svote dokaže da predlagač nije imao pravo tražiti amortizaciju. Član 94. (1) Ako se mjenica u toku roka određenog u oglasu ne podnese, onda sud oglašava nestalu mjenicu za amortizaciju i o tome izvješćuje akceptanta, odnosno trasanta neakceptirane mjenice ili trasanta koji je zabranio podnošenje mjenice na akceptiranje, stavljajući mu do znanja da mjeničnu svotu može isplatiti predlagaču amortizacije. Sud će o amortizaciji mjenice obavijestiti predlagača, kao i sva u mjenici imenovana lica. (2) Na osnovu amortizovane mjenice ne mogu se ostvarivati nikakva mjenična prava. (3) Na osnovu odluke o amortizaciji predlagač može protiv akceptanta, u slučaju člana 93. stav 1. ovog zakona, protiv trasanta ostvariti svoja mjenična prava kao da ima neamortizovanu mjenicu. Ali ti mjenični dužnici neće biti obavezni da izvrše isplatu ako dokažu da je predlagač bespravno dobio odluku o amortizaciji. Član 95. Ako se u roku koji je oglasom određen pojavi onaj kod koga se nalazi mjenica za koju je amortizacija tražena, sud će, pošto je mjenica pokazana predlagaču i pošto sasluša zainteresirana lica, obustaviti daljnji postupak. XVII - SUKOBI ZAKONA Član 96. (1) Sposobnost lica da se mjenično obaveže određuje zakon mjesta gdje su obaveze primljene. (2) Lice koje bi prema zakonu označenom u stavu 1. ovog člana bilo mjenično-pravno nesposobno ipak je pravovaljano obavezano ako je potpis dalo na teritoriji države po čijim bi zakonima imalo mjeničnopravnu sposobnost. Član 97. 1) Ako primljene mjenične obaveze nisu pravovaljane prema propisima države na čijem su području te obaveze primljene, ali odgovaraju zakonu zemlje gdje je neka kasnija obaveza primljena, onda okolnost da su prijašnje obaveze u pogledu oblika nepravilne ne oduzima pravovaljanost tim kasnijim obavezama. 2) Mjenične obaveze između naših državljana primljene u inozemstvu, ako odgovaraju odredbama ovog zakona, pravovaljane su mada ne odgovaraju zakonu mjesta gdje su nastale. XVIII - OSTALE ODREDBE Član 98. Mjenično se može obavezati svako lice koje se prema propisima građanskog ili privrednog zakonodavstva može ugovorom obavezati. Član 99. (1) Nepismeno lice ili lice koje ne može pisati mjenično se obavezuje kad na mjenici ili alonžu stavi rukoznak koji sud ovjeri. Štambilj, žig i pečat smatraju se kao rukoznak. (2) Mjenična obaveza može se primiti za nepismeno lice samo na osnovu punomoći koju je to lice izdalo i sud ovjerio. Ovim se ne mijenjaju zakonske odredbe o potpisivanju pod trgovačkom firmom. (3) U sudsku ovjeru službeno lice mora staviti: da lično ili preko privedenih svjedoka poznaje lice koje se hoće mjenično obavezati ili izdati punomoć, zatim da je spomenutom licu pročitana izjava kojom se mjenično obavezuje ili kojem daje punomoć i da je ono potvrdilo da odgovara njegovoj volji. Ovjera mora imati službeni broj, pečat i potpis službenog lica. Član 100. Potpis slijepih lica na mjenici vrijedi samo onda kad ga sud ovjeri na način propisan u prethodnom članu. To isto vrijedi i za punomoć izdatu radi mjeničnog zaduženja. Član 101. (1) Ako mjenica dospijeva na praznik, njena se isplata može zahtijevati tek sljedećeg radnog dana. Tako isto i sve druge radnje koje se tiču mjenice, naročito podnošenje na akceptiranje i protest, mogu se poduzeti samo radnim danom. (2) Kad se koja od tih radnji mora obaviti u izvjesnom roku, čiji je posljednji dan praznik, tada se taj rok produžava do prvog radnog dana koji dolazi odmah po proteku roka. Praznični dani u toku roka ubrajaju se pri izračunavanju roka. (3) Pod praznikom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se nedjelja i državni praznici i praznici ustanovljeni zakonom koji važi u mjestu plaćanja mjenice. Član 102. (1) Ni u zakonske rokove ni u rokove određene u mjenici ne ubraja se dan od koga oni polaze. (2) Nikakvi dani počeka, ni zakonski ni sudski, nisu dopušteni. Član 103. (1) Podnošenje mjenice na akceptiranje ili na isplatu i sve druge radnje koje se po ovom zakonu imaju preduzimati radi ostvarenja ili održavanja mjeničnih prava moraju se preduzeti u poslovnom uredu i u vrijeme određeno kao poslovno od nadležnog tijela. Ako se ured ne može pronaći ili ako se iz mjenice ne vidi da traženo lice ima poslovni ured, onda se mora tražiti u stanu. (2) U slučaju iz člana 28. stav 2. ovog zakona mjenica se podnosi na isplatu u uredu ili kod lica kojeg je trasat označio. (3) Radnja se može obaviti i izvan ureda, stana ili poslovnog vremena, ako na to pristane lice prema kojem se vrši. Član 104. Za sporove koji se pokreću na osnovu tužbe imaoca mjenice protiv njenih potpisnika nadležan je i sud na čijem se području nalazi mjesto plaćanja. Član 105. Ako je na osnovu presude, odnosno isplatnog naloga izdatog po jednoj mjenici protiv izvjesnih mjeničnih potpisnika neki od njih obavio naloženo plaćanje (iskupio mjenicu), onda je ta presuda, odnosno isplatni nalog po kome je osuđeni potpisnik postupio, zajedno s potvrdom i računom na kome je potvrđena isplata, kao i protestom ako ga je trebalo podići, dovoljna izvorna isprava za ostvarivanje njegovih regresnih prava protiv njemu odgovornih mjeničnih dužnika koji su obuhvaćeni tom istom presudom odnosno isplatnim nalogom. XIX - VLASTITA MJENICA Član 106. Vlastita mjenica sadrži: 1) oznaku da je mjenica unesena u sam slog isprave na jeziku na kome je ona sastavljena, 2) bezuvjetno obećanje da će se određena svota novca platiti, 3) oznaku dospjelosti, 4) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti, 5) ime onog kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti, 6) oznaku dana i mjesta gdje je vlastita mjenica izdata, 7) potpis onoga koji mjenicu izdaje (izdavalac). Član 107. (1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka nabrojenih u članu 106. ovog zakona ne vrijedi kao vlastita mjenica, osim u slučajevima koji su određeni u sljedećim stavovima. (2) Vlastita mjenica u kojoj nije označena dospjelost smatra se kao mjenica po viđenju, (3) Ako nije naročito određeno, vrijedi kao mjesto plaćanja, a ujedno i kao mjesto izdavaočevog prebivanja ono mjesto koje je naznačeno kao mjesto izdanja mjenice. (4) Vlastita mjenica u kojoj nije naznačeno mjesto izdavanja smatra se da je izdata u mjestu koje je označeno uz izdavaočevo ime. Član 108. (1) Na vlastitu mjenicu, ukoliko nisu u suprotnosti s njenom prirodom, primjenjuju se odredbe ovog zakona o trasiranoj mjenici: - o indosamentu (čl. 12. do 21), - o dospjelosti (čl. 34. do 38.), - o plaćanju (čl. 39. do 43.), - o regresu zbog neisplate (čl. 44. do 49. i čl. 51. do 55.), - o intervenciji (čl. 56. do 64.) - o prepisima (čl. 65. do 69.), - o preinačenju mjenice (član 70.), - o protestu (čl. 71. do 79.), - o zastari (čl. 80. do 86.), - o neopravdanom obogaćenju, pravu zaloga i pridržaja (čl. 87. do 91.), - o amortizaciji mjenice (čl. 92. do 95.), - o sukobu zakona (čl. 96. i 97.), - ostale odredbe (čl. 98. do 105.). (2) Na vlastitu mjenicu isto tako primjenjuju se odredbe ovog zakona o mjenici plativoj kod trećeg lica ili u mjestu različitom od trasatovog prebivališta (čl. 6. i 28.), o određivanju kamata (član 7.), o razlikama u naznakama svote koja se ima platiti (član 8.), o pravovaljanosti potpisa stavljenog na mjenici koja sadrži potpise spomenute u članu 9. ovog zakona, o pravovaljanosti potpisa lica koje radi bez ovlaštenja ili koje prekorači svoja ovlaštenja (član 10.), kao i o naknadnom ispunjavanju (član 18. stav 2.). (3) Na vlastitu mjenicu primjenjuju se i odredbe ovog zakona o avalu ( čl. 31. do 33.). U slučaju predviđenom u članu 32. stav 4. ovog zakona, ako su u avalu ne naznači za koga je dan, vrijedi da je dan za izdavaoca vlastite mjenice. Član 109. (1) Izdavalac vlastite mjenice odgovara onako kako odgovara akceptant trasirane mjenice. (2) Vlastite mjenice plative na određeno vrijeme po viđenju moraju se podnijeti na viđenje izdavaocu u rokovima određenim u članu 24. ovog zakona. Izdavalac potvrđuje viđenje datiranim potpisom na samoj mjenici, a rok po viđenju teče od datuma viđenja. Ako izdavalac odbije potvrditi viđenje, to odbijanje mora se ustanoviti protestom (član 26.), od čijeg datuma teče rok po viđenju. XX - ZAVRŠNE I PRELAZNE ODREDBE Član 110. (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine može, u vezi s članom 55. ovog zakona, donositi propis o odgovarajućoj zaštiti za regresne mjenične dužnike odgađanjem rokova za isplatu mjenica i sl., kad strana država izda propise kojima se sprječava ostvarenje ili održavanje prava iz tih mjenica. (2) Federalni ministar finansija propisat će naknadu za posredovanje iz člana 53. stav 2. ovog zakona, te obrazac mjenice. Član 111. (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o mjenici ("Službeni list RBiH", broj 2/92.) na teritoriji Federacije. (2) Na oblik i efekat mjeničnih izjava koje su date na mjenicama prije stupanja na snagu ovog zakona, kao i na radnje potrebne za održavanje i ostvarivanje mjeničnih prava primjenjuju se odredbe dosadašnjeg zakona. (3) Pravilnik o naknadi za posredovanje i obrascu mjenice donijet će federalni ministar finansija u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog zakona.
Zakon o čeku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/00 30.08.2000 ček Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 32/00 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 32/00 ZAKON O ČEKU I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se forma i sadržaj čeka, te poslovanje čekom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Član 2. Ček, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo plaćanja. Član 3. U ovom zakonu: 1) "Indosament" označava prenos prava iz čeka na novog imaoca čeka, 2) "Odgovornost i plaćanje" označava isplatu po viđenju, isplatu cijele sume ili izvjesnog dijela jamstvom, 3) "Regres zbog neisplate" označava mogućnost ostvarivanja regresa protiv indosanta, trasanta i avaliste u slučaju odbijanja isplate čeka jednog od njih, 4) "Umnožavanje" označava mogućnost izdavanja čeka u zemlji i inozemstvu u dva ili više istovjetnih primjeraka, 5) "Zastara" predstavlja mogućnost zastarijevanja potraži- vanja iz čeka, 6) "Tužba iz temeljnog odnosa" je mogućnost povrata čeka redovnom parnicom protiv trasanta ili svoga neposrednog indosanta umjesto podizanja regresne tužbe. II - IZDAVANJE I OBLIK ČEKA Član 4. Ček sadrži: 1) oznaku za ček, napisanu u samom slogu izprave ili, ako je ova izdata na stranom jeziku, izraz koji na tome jeziku odgovara pojmu čeka, 2) bezuvjetnu uputu da se plati određena svota novca iz trasantovog pokrića, 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), 4) mjesto gdje treba platiti, 5) oznaku dana i mjesta izdavanja čeka, 6) potpis onoga koji je ček izdao (trasant). Član 5. (1) Ček koji je plativ u zemlji može se trasirati samo na banku. (2) Ček plativ izvan zemlje može se, prema zakonu mjesta plaćanja, trasirati i na druga lica. Član 6. (1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka navedenih u članu 4. ili koja nije trasirana prema članu 5. ovog zakona ne vrijedi kao ček, osim u slučajevima koji su određeni u sljedećim stavovima. (2) Ako nije naročito određeno, vrijedi kao mjesto plaćanja ono mjesto koje je označeno kraj trasatovog imena. (3) Ček u kome nije naznačeno mjesto izdavanja smatra se da je izdat u mjestu koje je označeno kraj trasantovog imena. (4) Određivanje kamata u čeku smatra se kao da nije napisano. Član 7. (1) Ček se smije trasirati samo na ono lice kod koga trasant ima pokriće kojim može raspolagati putem čeka, na osnovu izričitog ili prećutnog sporazuma s tim licem. (2) Trasant koji izda nepokriven ček dužan je dati imaocu čeka potpunu odštetu. Član 8. (1) Ček može glasiti na ime, po neredbi ili na donosioca. (2) Ček na ime koji sadrži oznaku "ili donosioca", odnosno drugi izraz koji isto znači, vrijedi kao ček na donosioca. (3) Isto tako, ček bez oznake lica kojem se ima platiti (korisnik, remitent) vrijedi kao ček na donosioca. (4) Ček može glasiti i na ime po naredbi samog trasanta. (5) Ne vrijedi ček na donosioca u kome su trasant i trasat jedno isto lice. Član 9. Trasant odgovara za isplatu. Svaka odredba kojom bi se on oslobađao odgovornosti za isplatu smatra se da nije napisana. III - INDOSAMENT Član 10. (1) Ček na donosioca prenosi se jednostavnom predajom. Svaki drugi ček, iako i nije izričito trasiran po naredbi, prenosi se indosamentom. (2) Ček u kome je trasant stavio riječi: "ne po naredbi" ili drugi izraz koji znači isto prenosi se samo u obliku i sa efektima običnog ustupa (cesije). (3) Ček na donosioca može se pretvoriti u ček na ime ili u ček po naredbi odgovarajućim punim indosamentom. Član 11. (1) Indosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da nije napisan. (2) Djelomičan indosament je nevaljan. (3) Isto tako, nevaljan je i trasatov indosament. (4) Indosament "na donosioca" vrijedi kao bjanko indosament. (5) Ko god, izuzimajući trasata, stavi na poleđini čeka izdatog na donosioca svoj potpis, ne ispisujući odredbu o indosamentu, odgovara kao trasantov avalista. Ček ovim ne gubi osobinu čeka na donosioca. (6) Indosament na trasata vrijedi kao priznanica o isplati. IV - ODGOVORNOST I PLAĆANJE Član 12. Izjava o akceptu koja bi se stavila na ček nema čekovno-pravni efekat. Član 13. (1) Isplata čeka može se za cijelu čekovnu svotu ili za izvjestan njen dio osigurati jamstvom (avalom). (2) Izuzimajući trasata, ovo osiguranje može dati svako treće lice, pa i ono koje je ček potpisalo. Član 14. (1) Ček se plaća po viđenju. (2) Ne vrijedi kao ček isprava u kojoj bi dospjelost bila drukčije naznačena. Član 15. (1) Ček koji se ima platiti u našoj zemlji mora se trasatu podnijeti na isplatu, i to računajući od dana izdavanja: 1) u roku osam dana ako je mjesto izdavanja i plaćanja u našoj zemlji jedno isto, a u roku petnaest dana ako su to različita mjesta, 2) u roku dvadeset dana ako je ček izdat u bilo kojoj evropskoj zemlji, 3) u roku od šezdeset dana ako je ček izdat u bilo kojoj zemlji izvan Evrope. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, cirkulirani ček može se podnijeti na isplatu i u roku šest mjeseci od dana izdavanja. (3) Smatra se da je ček podnesen na isplatu i onda kad je podnesen nekoj ovlaštenoj organizaciji za obavljanje platnog prometa (u daljem tekstu: OOPP) čiji je trasat član ili kod koga ima zastupnika. Član 16. Kad se ček trasira iz jednog mjesta u drugo mjesto i kada se u tom mjestu primjenjuje drugi kalendar, onda se dan izdavanja dovodi na dan koji mu odgovara u kalendaru, koji vrijedi u mjestu plaćanja, pa se prema tome određuje dospijeće. Član 17. (1) Nemaju nikakvog utjecaja na efekat čeka trasantova smrt ni njegova čekovna nesposobnost za obavezivanje, kad nastupe nakon izdavanja čeka. (2) Trasat mora odbiti isplatu čeka ako zna da je nad imovinom trasanta otvoren stečaj. Član 18. (1) Opozivanje čeka djeluje: 1) kad protekne rok koji je određen za podnošenje radi isplate, 2) ako trasant neposredno pošalje ček koji glasi na ime ili "po naredbi" trasatu, s odredbom da ga namiri licu označenom u čeku, a opozivanje stigne trasatu prije nego što je ta odredba izvršena. (2) Kad nema opozivanja, trasatova je dužnost prema trasantu da ček isplati i nakon što protekne rok za podnošenje osim ako ne postoji drugačiji sporazum. (3) Trasant koji bi nakon isteka roka za podnošenje raspolagao pokrićem, mada nije pravovaljano opozvao ček, odgovara za naknadu štete. Član 19. (1) Prilikom isplate čeka trasat može zahtijevati da mu imalac preda ček s potvrdom na njemu da je isplaćen. (2) Imalac čeka može odbiti djelomičnu isplatu. (3) U slučaju djelomične isplate trasat može zahtijevati da se ona zabilježi na čeku i da mu se uz to izda priznanica na isplaćenu svotu. Član 20. (1) Ček koji je s prednje strane precrtan dvjema uporednim crtama može imalac čeka naplatiti samo preko banke (član 5.). Ovo precrtavanje može izvršiti bilo trasant bilo imalac čeka. (2) Precrtavanje može biti opće ili posebno. (3) Precrtavanje je opće ako između dviju njegovih crta nije ništa naznačeno ili ako je napisano "banka", odnosno kakav drugi izraz koji znači isto. Precrtavanje je posebno, ako je između njegovih crta napisano ime neke određene banke. (4) Opće precrtavanje može se pretvoriti u posebno, a posebno ne može u opće. (5) Ček sa posebnim precrtavanjem može imalac čeka naplatiti samo preko banke označene u precrtavanju, time da on može odrediti neku drugu banku da obavi tu naplatu. (6) Brisanje precrtavanja ili imena označene banke smatra se kao da nije obavljeno. (7) Trasat koji u slučaju općeg precrtavanja ne isplati ček banci nego kojem drugom licu, ili koji u slučaju posebnog precrtavanja isplati ček kojoj drugoj a ne u precrtavanju označenoj banci, odgovara za nanesenu štetu. Naknada štete ne može biti veća od čekovne svote. Član 21. (1) Trasant, a i svaki imalac čeka, može zabraniti da se ček isplati u gotovom novcu. Radi toga on mora na prednjoj strani čeka, preko sloga napisati: "samo za obračun" ili kakav drugi izraz koji znači isto. (2) U slučaju iz stava 1. ovog člana ček se može namiriti samo obračunom sa trasatom ili sa licem koje ima kod trasata račun ili sa članom OOPP koji postoji u mjestu plaćanja. Ako trasat nije član OOPP, on može prilikom podnošenja čeka označiti na njemu nekog člana OOPP u svrhu obračunavanja. Ovakav obračun vrijedi kao isplata. (3) Oznaka: "samo za obračun" ne može se opozvati. (4) Ako ne postupi po odredbi za obračun, trasat odgovara najviše do iznosa čekovne svote za štetu koju bi na taj način uzrokovao. V - REGRES ZBOG NEISPLATE Član 22. (1) Imalac čeka može ostvariti regres protiv indosanta, trasanta i avalista ako bude odbijena isplata čeka koji je podnesen na vrijeme (član 15.). (2) Podnošenje na isplatu i neisplatu moraju biti utvrđeni: 1) javnom ispravom ("protest zbog neisplate"), ili 2) pisanom trasantovom izjavom na čeku kojom odbija isplatu, s naznačenjem dana kad je ček bio podnesen; izjava se mora u protestnom roku unijeti u registar protesta, u čemu protestno tijelo stavlja potvrdu na čeku, odnosno njegovom alonžu, ili 3) datiranom potvrdom OOPP, kojom se utvrđuje da je ček bio podnesen na vrijeme i da nije namiren obračunom. (3) Protest zbog neisplate mora se podići prije nego što protekne rok za podnošenje. Ali, za ček podnesen na isplatu posljednjeg dana roka za podnošenje, ako ne bude isplaćen, protest se može podići još i prvog dana koji za ovim danom dolazi. VI - UMNOŽAVANJE Član 23. (1) Ček izdat u zemlji, a plativ izvan nje, može se izdati u dva ili više istovjetnih primjeraka. U slogu svakog primjerka mora se staviti njegov tekući broj: ako se to ne učini, svaki primjerak vrijedi kao poseban ček. (2) Ček na donosioca ne može se umnožavati. VII - ZASTARA Član 24. (1) Regresni zahtjevi imaoca čeka protiv indosanata i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci od proteka roka za podnošenje na isplatu. (2) Regresni zahtjevi indosanata jedan protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci od dana kada je indosant iskupio ček ili od dana kada je protiv njega kod suda postupljeno. VIII - TUŽBA IZ OSNOVNOG ODNOSA Član 25. (1) Umjesto da podigne regresnu tužbu (član 22.), imalac čeka, ako nije drukčije ugovoreno, može uz povrat čeka ostvariti u redovnoj parnici protiv trasanta ili svoga neposrednog indosanta potraživanje proisteklo iz pravnog odnosa koji je bio osnov izdavanja ili prijenosa čeka. (2) Potraživanje iz osnovnog odnosa imalac čeka može ostvariti i onda kad nisu ispunjeni uvjeti za regres ili je ovaj zastario. Ali u ovom slučaju, imaocu se od njegovog potraživanja odbija iznos štete koju je tuženi dužnik pretrpio zbog nepravodobno učinjenog ili zbog propuštenog podnošenja čeka. IX - ODREDBE ZAKONA O MJENICI KOJE SE PRIMJENJUJU NA ČEK Član 26. Na ček se primjenjuju sljedeće odredbe Zakona o mjenici ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/00): 1) o razlikama u svoti (član 8.), 2) o pravovaljanosti potpisa na mjenici lica navedenih u članu 10. Zakona o mjenici, kao i o pravovaljanosti potpisa lica koje radi bez ovlaštenja ili koje prekorači svoje ovlaštenje, 3) o indosamentu (čl. 14. do 19.), izuzev odredbe o akceptiranju i odredbe člana 18. stav 2. Zakona o mjenici, 4) o avalu (čl. 32. i 33.), time da trasatov aval nema čekovnopravni efekat, 5) o plaćanju (član 42.), 6) o izvještavanju (član 46.), o napomeni "bez troškova" (član 47.), o solidarnoj odgovornosti (član 48.), o regresnoj svoti (član 49. stav 1. i član 50.), o predaji isprava i precrtavanju indosamenata (član 51.), u svim navedenim članovima izuzimaju se odredbe o akceptu i o kamatama određenim u ispravi, 7) o višoj sili (član 55.) izuzev odredbi o akceptiranju, 8) o umnožavanju (član 66.) izuzev druge rečenice drugog prvog stava, 9) o preinačenju mjenice (član 70.) izuzev odredbi o akceptiranju i s dodatkom: "štetu koja proistekne iz iskupljenja preinačenog kao i lažnog čeka snosi trasant preinačenog čeka odnosno neistiniti trasant lažnog čeka, ako su bilo ova lica (trasant), bilo njihovi namještenici kojima je povjereno rukovanje čekovima krivi u pogledu preinačenja čeka, odnosno zbog izdavanja lažnog čeka. U svakom drugom slučaju štetu snosi trasat. Protivna pogodba nema pravnog efekta". 10) o protestu (čl. 71. do 78. i član 79. stav 2.) izuzev odredbi o akceptiranju i o protestiranju na osnovu prepisa čeka (član 73. tačka 1.), 11) o zastari (čl. 81. do 86.), 12) o neopravdanom obogaćenju (član 87.) izuzev odredbe o akceptantu, ali samo ako nema mjesta tužbi iz člana 25. stav 1. ovog zakona, 13) o pravu zaloga i pridržaja (čl. 88. i 91.), 14) o amortizaciji mjenice (čl. 92. i 95.) izuzev odredbi o akceptiranju, 15) o sukobima zakona (čl. 96. i 97.), 16) ostale odredbe (čl. 98. do 102, i član 103. st. 1. i 3., izuzev propisa o akceptiranju, te čl. 104. i 105.). Član 27. Za sudsko ostvarivanje čekovnopravnih regresnih zahtjeva vrijede isti propisi o nadležnosti i postupku koji vrijedi za mjeničnopravne regresne zahtjeve. X - KAZNENE ODREDBE Član 28. (1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: 1) koje trasira ček bez datuma ili s neistinitim datumom izdavanja, 2) koje ček iz tačke 1. stav 1. ovog člana, iako zna za njegove nedostatke, preuzme, prenese ili isplati, 3) koje trasira ček protivno odredbi člana 5. ovog zakona, 4) koje pretvori poseban precrtaj u opći ili izbriše bilo precrtaj bilo ime označene banke (član 20.). (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i fizičko lice - izdavalac čeka, novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM. (4) Za prekršaje iz stava 1. ovog člana može se u srazmjeri sa visinom pričinjene štete ili neizvršene obaveze izreći novčana kazna najviše do dvadesetostrukog iznosa pričinjene štete ili neizvršene obaveze koja je predmet prekršaja. Član 29. (1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: 1) koje kao trasant čeka izda ček za koji nema uopće ili nema dovoljno pokrića, 2) koje kao trasant čeka, iako je znalo da ček ne može pravovaljano opozvati, tako raspolaže pokrićem da onemogući isplatu čeka (član 18.). (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 KM do 2.000 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i fizičko lice - izdavalac čeka, novčanom kaznom od 200 KM do 500 KM. (4) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana može se u srazmjeri sa visinom pričinjene štete ili neizvršene obaveze izreći kazna najviše do dvadesetostrukog iznosa pričinjene štete. (5) U slučaju iz stava 1. ovog člana trasant je dužan imaocu čeka nadoknaditi štetu (član 7.). Član 30. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako postupi protivno odredbi člana 31. ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 100 KM do 2.000 KM. (3) Za prekršaje iz st. 1. i 2. ovog člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 100 KM do 1.000 KM. XI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 31. Zabranjeno je pravnim i fizičkim licima izdavanje i upotreba pisanih isprava (bonova i sl.) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i upotreba nisu utvrđeni zakonom i drugim propisima na osnovu zakona. Član 32. (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o čeku ("Službeni list RBiH", broj 2/92). (2) Na oblik i efekat čekovnih izjava koje su date po čekovima izdatim prije stupanja na snagu ovog zakona, kao i na radnje potrebne za održavanje i ostvarivanje čekovnih prava, primjenjuju se odredbe dosadašnjeg zakona.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 08/00 15.03.2000 SN FBiH 98/17, SN FBiH 43/13, SN FBiH 45/10, SN FBiH 6/98 administrativne takse,tarife,takse,zakon ^lanak 3. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Federacije BiH”. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Niko Lozan~i}, v.r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7.a. (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM PRISTOJBAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH PRISTOJBI Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim upravnim pristojbama i Tarifi federalnih upravnih pristojbi koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma od 5. oktobra 1999. godine i na sjednici Doma naroda od 3.februara 2000. godine. Broj 01-011-131/2000 1. marta 2000. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr. Ejup Gani}, s.r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM PRISTOJBAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH PRISTOJBI ^lan 1. U Zakonu o federalnim upravnim pristojbama i Tarifi federalnih upravnih pristojbi (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 6/98), u ~lanu 7. stav 1. iza ta~ke 8. dodaje se nova ta~ka 9. koja glasi: “9. Demobilisani borci koji nisu zaposleni ili koji imaju sta tus radnika na ~ekanju”. Dosada{nje ta~. 9. i 10. postaju ta~. 10. i 11. ^lan 2. U ~lanu 8. iza ta~ke 23. dodaju se nove ta~. 24. i 25. koje glase: “24. Rje{enja donesena po osnovu redovnih, vanrednih i kontrolnih pregleda elektroenergetskih postrojenja kao i za rje{enja o pregledima koja se vr{e po obavje{tenju korisnika o izvo|enju radova, rekonstrukciji, modifikaciji, stavljanju van pogona dijela ili cijelog postrojenja koji se obavljaju po slu`benoj du`nosti, kao i za zahtjeve, molbe, prijedloge i prijave. 25. Prijave, molbe, prijedloge i zahtjeve iz oblasti elektroenergetskog nadzora." Tarifa federalnih upravnih pristojbi U Tarifi federalnih upravnih pristojbi u Tarifnom broju 1. ta~ka 1. broj “3" zamjenjuje se brojem ”5". U Tarifnom broju 8. ta~ka 1. broj “45" zamjenjuje se brojem ”100", u ta~ki 2. broj “25" zamjenjuje se brojem ”50", a u ta~. 3. i 4. broj “15" zamjenjuje se brojem ”50". U Tarifnom broju 9. ta~ka 1. broj “30" zamjenjuje se brojem ”50", u ta~ki 3. broj “20" zamjenjuje se brojem ”50", a u ta~ki 3. broj “10" zamjenjuje se brojem ”50". U Tarifnom broju 10. ta~ka 1. broj “21" zamjenjuje se brojem ”50". U Tarifnom broju 11. ta~ka 1. broj “50" zamjenjuje se brojem ”100", a u ta~ki 2. broj “25" zamjenjuje se brojem ”50". U Tarifnom broju 12. ta~ka 1. broj “20" zamjenjuje se brojem ”50". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: “Izdavanje potvrde za osloba|anje pla}anja ca rina za uvoz robe po osnovu projekata obnove i rekonstrukcije i drugim propisanim slu~ajevima 100.- KM.” U Tarifnom broju 13. broj “45" zamjenjuje se brojem ”100". U Tarifnom broju 14. broj “45" zamjenjuje se brojem ”100". U Tarifnom broju 15. ta~ka 1. broj “45" zamjenjuje se brojem ”100", a u ta~ki 2. broj “31" zamjenjuje se brojem ”50". U Tarifnom broju 19. ta~ka 2. broj “10" zamjenjuje se brojem ”100", a ta~ka 4. mijenja se i glasi: “4. odobravaju obavljanje poslova periodi~nih pregleda oru|a za rad i ure|aja i ispitivanja fizi~kih, hemijskih i biolo{kih {tetnosti i mikroklime u radnim i pomo}nim prostorijama iz ove oblasti 50,- KM” Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 5. koja glasi: “5. za preglede investiciono-tehni~ke dokumentacije, za izgradnju elektroenergetskih postrojenja 50, - KM” U Tarifnom broju 22. ta~ka 2. broj “5" zamjenjuje se brojem ”50", a u ta~ki 3. broj “10" zamjenjuje se brojem ”50". Iza Tarifnog broja 22. dodaje se novi Tarifni broj 22a. koji glasi: “Na zahtjev za: 1. izdavanje prethodne saglasnosti na projekte iz oblasti energije 50, - KM, 2. izdavanje prethodne saglasnosti za izgradnju objekata iz oblasti energije (elektri~na energija, naftni derivati, prirodni gas i termoenergetika) 50, - KM, 3. izdavanje uvjerenja o ispunjavanju posebnih tehni~kih uvjeta za skladi{tenje naftnih derivata 50, - KM, Napomena: tro{kove kod komisijskog utvr|ivanja navedenih uvjeta na objektu, snosi podnosilac zahtjeva. 4. davanje prethodnog mi{ljenja na akte energetskih subjekata u postupku davanja kona~ne saglasnosti 50, - KM, 5. izdavanje potvrda, uvjerenja i saglasnosti za kori{tenje povlastica za nabavku naftnih derivata koji su u funkciji proizvodnje elektri~ne energije u TE i uglja za potrebe proizvodnje u TE, a koje su utvr|ene prethodno donesenim zakonskim aktima 50, - KM." Iza Tarifnog broja 24. dodaje se novi Tarifni broj 24a, koji glasi: “Za zahtjeve, upite, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske iz oblasti energije 10, - KM”. U Tarifnom broju 35. stav 1. broj “60" zamjenjuje se brojem ”30", a u ta~ki 2. broj “20" zamjenjuje se brojem ”10". Tarifni broj 40. mijenja se i glasi: “Rje{enje za: 1. stavljanje u promet lijeka koji se upotrebljava u veterinarstvu i veterinarsko-medicinskog sredstva (registracija) 70, - KM, 2. izmjenu rje{enja o odobrenju za stavljanje u Broj 8 - Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15. o`ujka/marta 2000. promet lijeka koji se upotrebljava u veterinarstvu i veterinarsko-medicinskog sredstva 50, - KM, 3. obnovu odobrenja za stavljanje u promet lijeka koji se upotrebljava u veterinarstvu i veterinarsko-medicinskog sredstva (obnova registracije) 70, - KM, 4. ukidanje odobrenja za stavljanje u promet lijeka koji se upotrebljava u veterinarstvu i veterinarsko-medicinskog sredstva 25, - KM, 5. davanje saglasnosti za uvoz lijekova koji se upotrebljavajuu veterinarstvu i veterinarsko-medicinskih sredstava, te mje{avina ljekovitih supstanci radi laboratorijskog i klini~kog ispitivanja 30, - KM, 6. davanje saglasnosti za uvoz lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu i veterinarsko-medicinskih sredstava 70, - KM, 7. davanje saglasnosti za proizvodnju lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu i veterinarsko - medicinskog sredstva 50, - KM 8. davanje saglasnosti za bavljenje ispitivanjem lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu i veterinarsko - medicinskih sredstava 60, - KM, 9. davanje saglasnosti za promet na veliko i malo lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu i veterinarsko-medicinskih sredstava 60, - KM, 10. utvr|ivanje da objekti, prostorije i oprema udovoljavaju uvjetima za proizvodnju, uvoz, promet na veliko i malo lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu i veterinarsko-medicinskih sredstava 70, - KM." U Tarifnom broju 41. ta~. 3., 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase: “3. utvr|uje da klaonica odnosno drugi objekt za klanje, obradu i preradu mesa, riba, mlijeka, jaja i drugih proizvoda ‘ivotinjskog porijekla namijenjenih za javnu potro{nju kao i uskladi{tenje tih proizvoda u pogledu izgradnje, tehni~kog ure|enja, opreme, na~ina rada, stru~nog kadra i higijene ispunjava propisane uvjete. 70, - KM, 4. utvr|uje da izvozna klaonica, odnosno drugi objekt za klanje, obradu i preradu mesa, riba, mlijeka, jaja i drugih proizvoda ‘ivotinjskog porijekla namijenjenih izvozu kao i uskladi{tenje tih proizvoda u pogledu izgradnje, tehni~kog ure|enja, opreme, na~ina rada, stru~nog kadra i higijene ispunjava propisane uvjete 70, - KM, 5. utvr|uje da se uzgajanje riba, pernate ‘ivine za priplod i jaja za priplog namijenjenih izvozu obavlja u objektu koji u pogledu izgradnje, tehni~kog ure|enja, opreme, na~ina rada kontrole, stru~nog kadra, higijene i zdravstvenog obezbje|enja ispunjava uvjete za izvozni objekt 70, - KM, 6. daje prethodnu saglasnost za izbor lokacije i na projekat za izgradnju klaonice i objekta za preradu mesa 150, - KM". Tarifni broj 42. mijenja se i glasi: “Za rje{enje o: 1. davanju saglasnosti na {umsko-privredne osnove {umsko-privrednih podru~ja, odnosno reviziju {umsko-privredne osnove podru~ja 110, - KM, 2. davanje saglasnosti na {umsko-privredne osnove {uma i {umskog zemlji{ta kojim gospodare druga pravna lica, kao i za {ume i {umska zemlji{ta na koje postoji pravo vlasni{tva gra|ana za podru~je op}ine 70, - KM, 3. davanju saglasnosti na godi{nje planove gospodarenja na {ume i {umska zemlji{ta u dr`avnoj svojini u granicama podru~ja ili za dijelove {umsko-privrednog podru~ja 70, - KM, 4. davanju saglasnosti na godi{nje planove gospodarenja {umama kojim gospodare druga pravna lica 50, - KM, 5. davanju saglasnosti na programe za pro{irenu biolo{ku reprodukciju {uma 70, - KM, 6. progla{enju {ume s posebnom namjenom za nu~na istra`ivanja za nastavu i za potrebe utvr|ene posebnim propisima 70, - KM, 7. utvr|ivanju da li se neko zemlji{te obraslo {umskim drve}em smatra {umom, odnosno da li se neko zemlji{te smatra {umskim zemlji{tem 35, - KM, 8. davanju saglasnosti za izradu tehni~ke dokumentacije za gradnju objekta u {umi ili na {umskom zemlji{tu 85, - KM, 9. davanju saglasnosti za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja i eksploataciju mineralnih sirovina u {umi i na {umskom zemlji{tu 50, - KM". U Tarifnom broju 43. iza ta~ke 5. dodaju se nove ta~. 6. i 7., koje glase: “6. za izdavanje koncesija 700, - KM, 7. za izdavanje rje{enja o pripadnosti zemlji{ta vodnom dobru 50, - KM." U naslovu poglavlja 12. iza rije~i “za{titu” dodaju se rije~i: “prostornog ure|enja i”, a u Tarifnom broju 55. dodaje se novi stav koji glasi: “Prostorno ure|enje Za rje{enje o: 1. urbanisti~koj saglasnosti sa posebnom saglasno{}u sa aspekta za{tite okoli{a 300, - KM, 2. odobrenju za gra|enje 50, - KM, 3. odobrenju za upotrebu 50, - KM. Srijeda, 15. o`ujka/marta 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 8 - Strana 125 Na zahtjev za: 1. molbu ili zahtjev za polaganje stru~nog ispita, prijepisa i odobrenja 7, - KM, 2. za uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu i prijepis o polo`enom stru~nom ispitu 10, - KM." Dosada{nji stav 1. postaje stav 2. Iza stava 2. dodaje se novi stav 3., koji glasi: “Na zahtjev za: 1. davanje mi{ljenja o ekolo{koj prihvatljivosti i razgradivoj ambala`i 80, - KM, 2. saglasnost za uvoz sekundarnih sirovina 150, - KM, 3. saglasnost za izvoz sekundarnih sirovina 150, - KM, 4. druge saglasnosti iz oblasti odr`ivog razvoja i za{tite okoli{a 80, - KM, 5. ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti za{tite na radu od po`ara i eksplozije 75, - KM, 6. stru~na mi{ljenja iz oblasti primjene propisa i normi iz oblasti odr`ivog razvoja i za{tite okoli{a na zahtjev stranke i ekspertize 40, - KM, 7. ostale potvrde ili prijepisi dokumenata 15, - KM." Iza Tarifnog broja 55. dodaje se novo poglavlje 13. i novi Tarifni broj 56., koji glase: “13. PRISTOJBE IZ OBLASTI OBRAZOVANJA, NAUKE I KULTURE Tar. br. 56. Na zahtjev za: 1. izdavanje mi{ljenja o osloba|anju od pla}anja poreza na promet knjiga, bro{ura, ~asopisa i publikacija stru~nog, nau~nog, umjetni~kog, kulturnog i obrazovnog karaktera, te ud`benika za pred{kolski odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje, i visoko obrazovanje, slu`benih glasila i dnevnih i nedjeljnih novina, informativnog materijala za odgojne svrhe, kataloga muzeja, likovnih galerija i izlo`bi kao i kataloga kulturnih, umjetni~kih, nau~nih, obrazovnih, stru~nih, i drugih izlo`bi 15, - KM, 2. izdavanje odobrenja za upotrebu ud`benika i drugih nastavnih sredstava u osnovnim i srednjim {kolama 40, - KM, 3. priznavnje zavr{nih pojedinih razreda osnovne, odnosno srednje {kole u inozemstvu 10, - KM, 4. dodjelu sredstava za podsticanje nau~noistra`iva~kog rada od interesa za Federaciju 60, - KM. Za rje{enje o: 1. nostrifikaciji inozemnih svjedod`bi o zavr{enoj osnovnoj i srednjoj {koli 35, - KM, 2. priznavanju, odnosno produ`enju statusa samostalnog umjetnika 35, - KM." ^lan 3. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Federacije BiH”. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Niko Lozan~i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r. 43 Na temelju ~lanka IV.7. (VI) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA DUHANSKE PRERA\EVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske prera|evine koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma odr`anoj 30. studenog 1999. godine i na sjednici Doma naroda odr`anoj 16. rujna 1999. godine. Broj 01-1146/99 14. prosinca 1999. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Ivo Andri} - Lu`anski, v.r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA DUHANSKE PRERA\EVINE ^lanak 1. U Zakonu o posebnom porezu na duhanske prera|evine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 6/95), u ~lanku 1. stavku 1. iza rije~i “proizvode” stavlja se zarez, a rije~i: “i prodaju na carinskom podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine (u nastavku teksta: Federacija) ili se uvoze na to podru~je”, zamjenjuju se rije~ima: “uvoze i prodaju na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u nastavku teksta: Federacija).” ^lanak 2. ^lanak 6. bri{e se. ^lanak 3. ^lanak 9. mijenja se i glasi: “Poseban porez na duhanske prera|evine pla}a se na osnovicu koju ~ini maloprodajna cijena bez poreza na promet proizvoda po stopi, i to: 1. sve vrste cigareta 40% 2. ostale duhanske prera|evine 40%. Poseban porez na cigarete koje se stavljaju u promet u slobodnim carinskim trgovinama na cestovnim grani~nim prijelazima i aerodromima otvorenim za me|unarodni promet pla}a se u visini od 0,40 KM po paklici." ^lanak 4. U ~lanku 12. u stavku 1. to~ka 1. rije~i: “carinsko podru~je”, zamjenjuju se rije~ju “teritorija”, a to~ka 3. bri{e se. U stavku 2. rije~ “uvoz”, zamjenjuje se rije~ju “izvoz”. ^lanak 5. U ~lanku 13. rije~i: “Ministarstva finansija - Poreska uprava”, zamjenjuju se rije~ima: “Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija - Porezna uprava (u nastavku teksta: Porezna uprava).” ^lanak 6. Broj 8 - Strana 126 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15. o`ujka/marta 2000.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Komisiji za vrijednosnih papire FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/99 06.09.1999 SN FBiH 06/17, SN FBiH 33/04, SN FBiH 39/98 komisija,vrijednosni papir,zakon odr’anoj 21. jula 1999. godine. Broj 01-720/99 29. augusta 1999. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Ivo Andri}-Lu’anski, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE ^lan 1. U Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire (“Slu’bene novine Federacije BiH”, broj 39/98) u ~lanu 5. stav 1. rije~i: “na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine” bri{u se, a iza rije~i “razrje{ava” dodaju se rije~i: “predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika Federacije i potvr|uje”. Stav 5. mijenja se i glasi: “Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lanovi Komisije moraju imati visoku {kolsku spremu ekonomske ili pravne struke i vi{egodi{nje odgovaraju}e profesionalno iskustvo.” ^lan 2. U ~lanu 6. iza rije~i “stru~njaka” zarez se zamjenjuje ta~kom, a rije~i: “a imenuje ga OHR”, bri{u se. ^lan 3. U ~lanu 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: “Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lanovi Komisije moraju imati visoku {kolsku spremu ekonomske ili pravne struke i vi{egodi{nje odgovaraju}e profesionalno iskustvo”. ^lan 4. U ~lanu 7. iza ta~ke 5) dodaju se nove ta~. 6) i 7) koje glase: “6) obavljati du’nost u politi~koj stranci; 7) u~estvovati u politi~kim aktivnostima;" Dosada{nja ta~ka 6) postaje ta~ka 8). ^lan 5. U ~lanu 16. stav 2. rije~ “nezadovoljna” bri{e se, a na kraju ta~ka se bri{e i dodaju rije~i: “spor kod nadle’nog suda”. ^lan 6. Iza ~lana 16. dodaju se novi ~l. 16a. i 16b. koji glase: “^lan 16a. Komisija odlu~uje na sjednici. Sjednice Komisije se odr’avaju najmanje jednom u 30 dana. Sjednicu Komisije predsjednik je du’an sazvati na zahtjev zamjenika predsjednika ili dva ~lana Komisije. Komisija odlu~uje ve}inom glasova ukupnog broja ~lanova, me|u kojima je obavezno predsjednik ili zamjenik predsjednika Komisije. Akti komisije objavljuju se u “Slu’benim novinama Federacije BiH”. ^lan 16b. Radom Komisije rukovodi predsjednik ili zamjenik predsjednika Komisije, u slu~aju sprije~enosti predsjednika Komisije. Predsjednik Komisije: 1) potpisuje akte Komisije; 2) donosi pojedina~ne akte koji se odnose na u~esnike u prometu vrijednosnih papira; 3) zastupa i predstavlja Komisiju prema drugim institucijama i u~esnicima u prometu vrijednosnih papira; 4) saziva sjednice Komisije i predsjedava njihovim radom; 5) odgovoran je za provo|enje odluka Komisije, i 6) odlu~uje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa, platama i odgovornosti zaposlenih u Komisiji. Predsjednik Komisije mo’e ovlastiti ~lanove Komisije za preduzimanje pojedinih radnji i potpisivanje odre|enih akata, {to se utvr|uje posebnim rje{enjem." ^lan 7. U ~lanu 22. dodaje se novi stav 1. koji glasi: “Predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika Federacije du’an je imenovati predsjednika, zamjenika predsjednika i ~lanove Komisije u roku do 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.” Dosada{nji st. 1, 2. i 3. postaju st. 2, 3. i 4. ^lan 8. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Slu’benim novinama Federacije BiH”. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Pero Mad’ar, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r. 230 Na temelju ~lanka IV 7. (VI) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Registru vrijednosnih papira koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma odr’anoj 2. o’ujka 1999. godine i na sjednici Doma naroda odr’anoj 21. srpnja 1999. godine. Broj 01-720/99 29. kolovoza 1999. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Ivo Andri}-Lu’anski, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRU VRIJEDNOSNIH PAPIRA ^lanak 1. U Zakonu o Registru vrijednosnih papira (“Slu’bene novine Federacije BiH”, broj 39/98) u ~lanku 11. iza to~ke 4. dodaju se nove to~. 5. i 6. koje glase: “5. obavljati du’nosti u politi~koj stranci; 6. u~estvovati u politi~kim aktivnostima". Postoje}a to~ka 5. postaje to~ka 7. ^lanak 2. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u “Slu’benim novinama Federacije BiH”. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Pero Mad’ar, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r. Na osnovu ~lana IV 7. (VI) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Registru vrijednosnih papira koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma odr’anoj 2. marta 1999. godine i na sjednici Doma naroda odr’anoj 21. jula 1999. godine. Broj 01-720/99 29. augusta 1999. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Ivo Andri}-Lu’anski, s. r. ZAKON Ponedjeljak, 6. rujna/septembra1999. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 - Strana 1575
Zakon o Komisiji za vrijednosne papire FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 39/98 15.10.1998 SN FBiH 06/17, SN FBiH 33/04, SN FBiH 36/99 komisija,vrijednosni papiri,zakon,fbih Registar ima pe~at koji sadr‘i grb Federacije i latinicom ispisan tekst: "Bosna i Hercegovina - Federacija Bosne i Hercegovine Registar vrijednosnih papira". ^lanak 4. Temeljni kapital Registra iznosi 100.000 (stotisu}a) KM, koji u cijelosti osigurava Federacija, uplatom u novcu. Temeljni kapital Registra je podjeljen na 1.000 (tisu}u) dionica nominirane vrijednosti 100 (stotinu) KM. Dionice Registra glase na ime i mogu se prenositi na temelju odobrenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji (u daljnjem tekstu: Komisija). Za izdavanje dionica iz stavka 2. ovog ~lanka nije potrebno odobrenje Komisije, a nove dionice Registar izdaje uz odobrenje Komisije, sukladno zakonu. ^lanak 5. Na Registar se primjenjuju odredbe zakona kojim se ure|uje osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak dioni~kog dru{tva, ukoliko nije druga~ije odre|eno ovim zakonom. Upravlja~ka prava po osnovu dionica iz ~lanka 4. ovog zakona u ime Federacije vr{i Komisija. ^lanak 6. Dionice Federacije iz ~lanka 4. ovog zakona }e se prodati pravnim osobama u privatnom vlasni{tvu, najkasnije osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Plan privatizacije Registra, u smislu stavka 1. ovoga ~lanka, Komisija }e pripremiti i usvojiti najkasnije {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Pravne osobe ~ija je jedina djelatnost posredovanje u prometu vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: profesionalni posrednici), dru{tva za upravljanje fondovima i druge pravne osobe koje odredi Komisija, du‘na su otkupiti dionice Federacije iz ~lanka 4. ovog zakona, u rokovima, iznosu i po cijeni koje utvrdi Komisija. Dionice iz ~lanka 4. ovog zakona u ime Federacije prodaje Komisija, a prihod ostvaren prodajom dionica pripada prora~unu Federacije. ^lanak 7. Pravnoj osobi koja ne otkupi dionice Registra sukladno ~lanku 6. stavak 3. ovog zakona, ili otkupljene dionice Registra prenese bez odobrenja Komisije, Komisija mo‘e ukinuti dozvolu za obavljanje poslova profesionalnog posrednika ili obustaviti njegove aktivnosti u prometu vrijednosnih papira. III - ORGANI REGISTRA ^lanak 8. Organi Registra su Skup{tina i Nadzorni odbor. ^lanak 9. Prva Skup{tina Registra saziva se najkasnije 30 dana od dana kada je otkupljeno 10% dionica Federacije iz ~lanka 4. ovog zakona. ^lanak 10. Nadzorni odbor Registra ~ine predsjednik i ~etiri ~lana. Jedan ~lan Nadzornog odbora u prva dva mandata imenuje se iz reda inozemnih stru~njaka. Nadzorni odbor s mandatom do Prve skup{tine imenuje Komisija, najkasnije 30 dana od dana imenovanja Komisije. Nadzorni odbor na prvoj sjednici usvaja Statut Registra, koji se primjenjuje do Prve skup{tine Registra. ^lanak 11. Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora ne mogu: 1. biti me|usobno u braku ili srodstvu u uspravnoj liniji niti u pobo~noj liniji ili po tazbini zaklju~no s tre}im stupnjem; 2. biti osobe krivi~no ka‘njavane za radnje nespojive s du‘no{}u u Nadzornom odboru; 3. biti ~lanovi organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti, ili nadzornog odbora pravne osobe iz ~lanka 6. stavak 3. ovog zakona, banke, investicijskog fonda, mirovinskog fonda i osiguravaju}eg dru{tva; 4. posjedovati, direktno ili indirektno, vi{e od 5% vrijednosnih papira pravne osobe iz ~lanka 6. stavak 3. ovog zakona, banke, dru{tva za upravljanje fondovima, investicijskog fonda, mirovinskog fonda i osiguravaju}eg dru{tva; 5. obavljati aktivnosti koje nisu sukladne principima za{tite investitora i neovisnosti Registra. ^lanak 12. Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora imenuju se uz njihovu pismenu suglasnost. Pismenom suglasno{}u iz stavka 1. ovog ~lanka, kandidat za predsjednika i ~lana Nadzornog odbora koji obavlja du‘nost iz ~lanka 11. to~ke 3. ovog zakona, napu{ta du‘nost ili suspendira ~lanstvo za vrijeme mandata u Nadzornom odboru. IV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 13. Premijer i zamjenik premijera Vlade Federacije }e u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, imenovati Privremenog direktora i zamjenika direktora Registra, s mandatom do imenovanja direktora sukladno Statutu Registra. Privremeni direktor ovla{ten je i odgovoran obavljati poslove u cilju stvaranja tehni~kih, organizacijskih i administrativnih uvjeta za poslovanje Registra. ^lanak 14. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona i drugih propisa koji su regulirali ovu materiju, a primjenjivali su se na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lanak 15. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubi}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r. 291 Na osnovu ~lana IV. B, 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Progla{ava se Zakon o Komisiji za vrijednosne papire koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma od 18. i 25. augusta i 8. septembra 1998. godine i na sjednici Doma naroda od 3. septembra 1998. godine. Broj 01-011-635/98 5. oktobra 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr Ejup Gani}, s. r. ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom osniva se Komisija za vrijednosne papire u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija) i ^etvrtak, 15. oktobra/listopada 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 39 - Strana 1471 ure|uje naziv, sjedi{te, status, sastav, organizacija, ovla{tenja i odgovornosti i finansiranje Komisije. II - NAZIV, SJEDI[TE I STATUS KOMISIJE ^lan 2. Komisija je samostalna specijalizirana institucija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Komisija ima svojstvo pravnog lica. ^lan 3. Naziv Komisije je: Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedi{te Komisije je u Sarajevu. Komisija mo‘e imati urede van sjedi{ta Komisije, koji se osnivaju odlukom Komisije. ^lan 4. Komisija ima pe~at koji sadr‘i u dva koncentri~na kruga sa grbom Federacije i latinicom ispisan tekst: "Bosna i Hercegovina - Federacija Bosne i Hercegovine Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine". U sredini pe~ata nalazi se grb Federacije Bosne i Hercegovine. Na oblik, izradu, upotrebu i ~uvanje pe~ata Komisije primjenjuje se Zakon o pe~atu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu‘bene novine Federacije BiH", br. 2/94 i 21/96). III - SASTAV KOMISIJE ^lan 5. Komisiju ~ine predsjednik, zamjenik predsjednika i tri ~lana, koje na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine imenuje i razrje{ava Parlament Federacije. Mandat Komisije traje pet godina. Isto lice mo‘e biti vi{e puta imenovano u sastav Komisije. Prilikom imenovanja Komisije za svaki naredni mandat, imenuju se najmanje dva ~lana iz sastava Komisije iz prethodnog mandata. Predsjednika, zamjenika predsjednika i ~lanove Komisije u prvom mandatu imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika Federacije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 6. Jedan ~lan Komisije u prva dva mandata imenuje se iz reda inozemnih stru~njaka, a imenuje ga OHR. ^lan 7. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lanovi Komisije ne mogu: 1) biti me|usobno u braku ili srodstvu u uspravnoj liniji niti u pobo~noj liniji ili po tazbini zaklju~no s tre}im stepenom; 2) biti lica krivi~no ka‘njavana za krivi~ne radnje i postupke nespojive sa du‘no{}u u Komisiji; 3) biti ~lanovi organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog odbora preduze}a, banke, dru{tva za upravljanje, investicionog fonda, penzionog fonda, osiguravaju}eg dru{tva ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; 4) obavljati bilo koji drugi posao uz naknadu, izuzev nau~nih, istra‘iva~kih i predava~kih aktivnosti; 5) posjedovati, direktno ili indirektno, vi{e od 5% vrijednosnih papira preduze}a, banke, dru{tva za upravljanje, investicionog fonda, penzijskog fonda, osiguravaju}eg dru{va, ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; 6) obavljati djelatnost ili provoditi aktivnosti nespojive sa principom za{tite investitora ili nezavisno{}u Komisije. ^lan 8. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lanovi Komisije imenuju se uz njihovu pismenu saglasnost. Pismenom saglasno{}u iz stava 1. ovog ~lana, kandidat za predsjednika, zamjenika predsjednika i ~lana Komisije, koji obavlja du‘nost iz ~lana 7. ta~ka 3. ovog zakona, napu{ta du‘nost i suspenduje ~lanstvo za vrijeme mandata u Komisiji. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lan Komisije, dvije godine po prestanku mandata, nemaju pravo zastupanja i predstavljanja u postupku pred Komisijom. ^lan 9. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lan Komisije mo‘e biti razrije{en prije isteka mandata, na li~ni zahtjev. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lan Komisije mo‘e biti razrije{en prije isteka mandata u slu~aju da ne postupa u skladu sa zakonom, aktima Komisije, zloupotrijebi svoj polo‘aj ili nastupe druge okolnosti nespojive sa obavljanjem du‘nosti u Komisiji. ^lan 10. Sa razrje{enjem u skladu sa ~lanom 9. ovog zakona, imenuje se drugo lice za predsjednika, zamjenika predsjednika ili ~lana Komisije. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, drugo lice imenuje se za period do isteka mandata njegovog prethodnika. IV - OVLA[TENJA KOMISIJE ^lan 11. Komisija osigurava primjenu i nadzire provo|enje zakona i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira i ovla{tena je i odgovorna naro~ito za: 1) regulisanje uvjeta i na~ina izdavanja i prometa vrijednosnih papira; 2) odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira preduze}a i banaka; 3) odobravanje izdavanja vrijednosnih papira dru{tava za upravljanje fondovima, investicionih fondova, uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira; 4) regulisanje uvjeta i na~ina izdavanja obveznica kantona i op}ina; 5) propisivanje pravila i nadzor prometa vrijednosnim papirima, zasnovanog na razmjeni vrijednosnih papira i sistemu kotiranja, putem elektronskih sredstava; 6) za{titu interesa investitora; 7) propisivanje i nadzor primjene standarda izvje{tavanja investitora i javnosti o poslovanju u~esnika u prometu vrijednosnih papira; 8) propisivanje i nadzor primjene standarda upravljanja dioni~kim dru{tvima; i 9) propisivanje uvjeta, davanje odobrenja za rad i vr{enje nadzora profesionalnih posrednika i drugih u~esnika u prometu vrijednosnih papira, te ostali poslovi u vezi sa radom u prometu vrijednosnih papira. ^lan 12. U vr{enju ovla{tenja Komisija: 1) nadzire primjenu zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnih papira, i ima pravo zahtijevati od svih pravnih i fizi~kih lica informacije i isprave koje su prema procjeni Komisije potrebne za vr{enje nadzora; 2) koordinira aktivnosti organa uprave, federalnih ustanova i agencija Federacije u pitanjima regulisanja i nadzora aktivnosti u prometu vrijednosnih papira; 3) propisuje uvjete i pravila prometa vrijednosnih papira; 4) daje dozvole za emisiju vrijednosnih papira; Broj 39 - Strana 1472 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 15. oktobra/listopada 1998. 5) propisuje i nadzire procedure i utvr|uje rezultate javne ponude vrijednosnih papira i provodi registraciju emitenata vrijednosnih papira; 6) propisuje standarde i obavezne elemente prospekta vrijednosnih papira; 7) propisuje standarde za odobravanje prodaje vrijednosnih papira putem javne ponude i za njihovo kotiranje; 8) propisuje uvjete i odobrava promet vrijednosnih papira inozemnih emitenata; 9) donosi akta kojima se propisuje promet vrijednosnih papira na osnovu povla{tenih informacija; 10) obustavlja emisiju i promet pojedinih vrijednosnih papira i druge aktivnosti u prometu vrijednosnih papira, u slu~aju manipulacija ili {pekulacija u prometu ili kada procijeni da su tim aktivnostima ugro‘eni interesi investitora i javnosti, ili one nisu u skladu sa zakonom i drugim propisima; 11) obustavlja promet svih vrijednosnih papira i aktivnosti svih institucija i u~esnika u prometu vrijednosnih papira u slu~ajevima utvr|enim zakonom i propisima Komisije; 12) propisuje uvjete i pravila profesionalnog obavljanja poslova posredovanja u prometu vrijednosnih papira, uklju~uju}i standarde osiguranja i garancija; 13) izdaje, obustavlja i ukida dozvole za obavljanje poslova profesionalnog posredovanja u prometu vrijednosnih papira; 14) propisuje uvjete i standarde vo|enja registra vrijednosnih papira i obavljanja poslova poravnanja i depozitara vrijednosnih papira; 15) nadzire rad registra vrijednosnih papira i depozitara; 16) propisuje uvjete i pravila u~e{}a dru{tava za upravljanje, investicionih fondova, penzijskih fondova i osiguravaju} ih dru{tava u prometu vrijednosnih papira; 17) propisuje uvjete i procedure i odobrava provo|enje podjele i spajanja dionica i pripajanja i preuzimanja dioni~kih dru{tava; 18) propisuje uvjete i procedure i odobrava sticanje dionica izme|u dioni~kih dru{tava; 19) propisuje standarde kapitala i ograni~enja rizika u transakcijama vrijednosnim papirima za profesionalne posrednike u prometu vrijednosnih papira; 20) propisuje standarde za{tite dioni~ara i upravljanja dioni~kim dru{tvima; 21) propisuje uvjete i procedure upisa u registar i vodi registar emitenata vrijednosnih papira; 22) propisuje sadr‘aj, uvjete i standarde objavljivanja finansijskih izvje{taja i drugih informacija, uklju~uju}i projekcije budu}eg poslovanja, i na~in izvje{tavanja dioni~ara o poslovanju dioni~kih dru{tava; 23) propisuje oblik i rokove ~uvanja i osigurava uspostavljanje javnih registara podataka o emitentima i vlasnicima vrijednosnih papira, profesionalnim posrednicima i poslovima u prometu vrijednosnih papira; 24) inicira dono{enje i izmjene propisa koji se odnose na vrijednosne papire, upravljanje dioni~kim dru{tvima i za{titu dioni~ara, profesionalne posrednike u prometu vrijednosnih papira, samoreguliraju}e organizacije i antimonopolske propise, za ~ije dono{enje Komisija nije nadle‘na; 25) utvr|uje uvjete, standarde i na~in dostavljanja Komisiji informacija emitenata i profesionalnih posrednika u prometu vrijednosnih papira i objavljivanja izvje{taja koji se odnose na njihove aktivnosti, uklju~uju}i promociju i reklamu; 26) nadzire poslovne knjige, finansijske izvje{taje i saop{tenja emitenata i profesionalnih posrednika u prometu vrijednosnih papira; 27) organizuje obuku profesionalnih u~esnika, specijalista i drugih u~esnika u prometu vrijednosnih papira; 28) vodi registar izdatih, obustavljenih i ukinutih dozvola profesionalnih posrednika i specijalista u prometu vrijednosnih papira; 29) propisuje naknade za odobravanje emisije, kotaciju vrijednosnih papira na berzi i drugim ure|enim javnim tr‘i{tima, i za izdavanje dozvola profesionalnim posrednicima i specijalistima u prometu vrijednosnih papira; 30) vr{i nadzor provo|enja drugih propisa kojima se direktno ili indirektno uti~e na emisiju i promet vrijednosnih papira, i o nalazima izvje{tava nadle‘ne organe uprave, upravne organizacije i agencije Federacije; 31) razmatra na~in primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnih papira, podnosi prijave nadle‘nim organima za privredne prijestupe i krivi~na djela, te provodi prekr{ajne postupke u skladu sa Zakonom o prekr{ajima kojima se povrije|uju federalni propisi; i 32) preduzima druge mjere i radnje za koje je ovla{tena i odgovorna u skladu s ovim zakonom i drugim zakonima i propisima. ^lan 13. Komisija, za izvr{avanje ovla{tenja i odgovornosti utvr|enih odredbama ~l. 11. i 12. ovog zakona, donosi pravila o radu Komisije (u daljem tekstu: Pravila). ^lan 14. Ministarstvo finansija i Agencija za bankarstvo Federacije du‘ni su sara|ivati s Komisijom u vr{enju njenih ovla{tenja u regulisanju i nadzoru aktivnosti banaka i drugih finansijskih organizacija. Fizi~ka i pravna lica du‘na su dostaviti informacije i isprave koje od njih tra‘i Komisija u vr{enju njenih ovla{tenja i odgovornosti, na na~in i u roku koji odredi Komisija. V - STATUT, ODLU^IVANJE I RUKOVO\ENJE ^lan 15. Komisija ima Statut. Statutom se ure|uje upravljanje i organizacija Komisije. Komisija imenuje sekretara Komisije. ^lan 16. Akti koje donosi Komisija su kona~ni. Protiv akata Komisije nezadovoljna stranka mo‘e pokrenuti upravni spor. ^lan 17. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lanovi Komisije i zaposleni u Komisiji du‘ni su osigurati za{titu povjerljivih informacija, utvr|enih zakonom, drugim propisima i aktima Komisije. VI - NESPOJIVOST POSLOVA ^lan 18. Lica zaposlena u Komisiji ne mogu: 1) istovremeno obavljati drugi posao u vezi s ovla{tenjima Komisije uz naknadu, izuzev nau~nih, istra‘iva~kih i predava~kih aktivnosti; 2) biti ~lanovi nadzornog ili upravnog odbora preduze}a, banke, dru{tva za upravljanje fondovima, investicionog fonda, penzionog fonda, osiguravaju}eg dru{tva, i profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; 3) posjedovati, direktno ili indirektno, vi{e od 5% vrijednosnih papira preduze}a, banke, dru{tva za upravljanje fondovima, investicionog fonda, penzionog fonda, osiguravaju}eg dru{tva, i profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; ^etvrtak, 15. oktobra/listopada 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 39 - Strana 1473 4) obavljati djelatnost nespojivu sa principom za{tite investitora ili nezavisno{}u Komisije. VII - FINANSIRANJE ^lan 19. Komisija se finansira iz prihoda od naknada i taksi ostvarenih iz djelatnosti Komisije, u skladu s finansijskim planom Komisije. Vi{ak prihoda ostvarenih iz djelatnosti Komisije u odnosu na finansijski plan Komisije, pripada bud‘etu Federacije. Djelatnost Komisije mo‘e se finansirati i iz donacija inozemnih vladinih i nevladinih organizacija. VIII - KAZNENE ODREDBE ^lan 20. Nov~anom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pojedinac koji ne postupi u skladu sa ~lanom 14. stav 2. ovog zakona. ^lan 21. Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 70.000 KM kaznit }e se za privredni prijestup pravno lice koje ne postupi u skladu sa stavom 2. ~lana 14. ovog zakona. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit }e se za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana odgovorno lice u pravnom licu. IX - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 22. Komisija je du‘na podnijeti Parlamentu Federacije na potvrdu Statut, u roku od ~etiri mjeseca od imenovanja Komisije. Komisija podnosi Parlamentu Federacije na potvrdu godi{nji finansijski plan. Uz godi{nji finansijski plan, Komisija podnosi Parlamentu Federacije godi{nji izvje{taj o radu za prethodnu godinu. ^lan 23. Komisija }e izvr{iti registraciju emitenata i dionica emitovanih u postupku privatizacije u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduze}a ("Slu‘bene novine Federacije BiH", broj 27/97), na osnovu izvje{taja nadle‘nih agencija za privatizaciju. Emisija dionica iz stava 1. ovog ~lana ne zahtijeva prethodno odobrenje Komisije. ^lan 24. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona i drugih propisa koji su regulisali ovu materiju, a primjenjivali su se na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 25. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r. Na temelju poglavlja IV Odjeljak B. ~lanka 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Progla{ava se Zakon o Komisiji za vrijednosne papire koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma od 18. i 25. kolovoza i 8. rujna 1998. godine i na sjednici Doma naroda od 3. rujna 1998. godine. Broj 01-011-635/98 5. listopada 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr Ejup Gani}, v. r ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim zakonom osniva se Komisija za vrijednosne papire u Federaciji Bosne i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Komisija) i ure|uje naziv, sjedi{te, status, sastav, organiziranje, ovla{tenja i odgovornosti i financiranje Komisije. II - NAZIV, SJEDI[TE I STATUS KOMISIJE ^lanak 2. Komisija je samostalna specijalizirana institucija Federacije Bosne i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Federacija). Komisija ima svojstvo pravne osobe. ^lanak 3. Naziv Komisije je: Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedi{te Komisije je u Sarajevu. Komisija mo‘e imati urede van sjedi{ta Komisije, koji se osnivaju odlukom Komisije. ^lanak 4. Komisija ima pe~at koji sadr‘i u dva koncentrirana kruga sa grbom Federacije i latinicom ispisan tekst: "Bosna i Hercegovina - Federacija Bosne i Hercegovine Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine". U sredini pe~ata nalazi se grb Federacije Bosne i Hercegovine. Na oblik, izradu, uporabu i ~uvanje pe~ata Komisije primjenjuje se Zakon o pe~atu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu‘bene novine Federacije BiH", br. 2/94 i 21/96). III - SASTAV KOMISIJE ^lanak 5. Komisiju ~ine predsjednik, zamjenik predsjednika i tri ~lana, koje na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine imenuje i razrje{ava Parlament Federacije. Mandat Komisije traje pet godina. Ista osoba mo‘e biti vi{e puta imenovana u sastav Komisije. Prilikom imenovanja Komisije za svaki naredni mandat, imenuju se najmanje dva ~lana iz sastava Komisije iz prethodnog mandata. Predsjednika, zamjenika predsjednika i ~lanove Komisije u prvom mandatu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lanak 6. Jedan ~lan Komisije u prva dva mandata imenuje se iz reda inozemnih stru~njaka, a imenuje ga OHR. ^lanak 7. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lanovi Komisije ne mogu: 1) biti me|usobno u braku ili srodstvu u uspravnoj liniji niti u pobo~noj liniji ili po tazbini zaklju~no s tre}im stupnjem; 2) biti osobe krivi~no ka‘njavane za krivi~ne radnje i postupke nespojive s du‘no{}u u Komisiji; 3) biti ~lanovi organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog odbora poduze}a, banke, dru{tva za upravljanje, investicijskog fonda, mirovinskog fonda, osiguravaju}eg dru{tva ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; 4) obavljati bilo koji drugi posao uz nadoknadu, izuzev nau~nih, istra‘iva~kih i predava~kih aktivnosti; Broj 39 - Strana 1474 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 15. oktobra/listopada 1998.
Zakon o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 6/98 03.09.1998 SN FBiH 98/17, SN FBiH 43/13, SN FBiH 45/10, SN FBiH 08/00 administrativne takse,takse,tarife,fbih 1. Pod pro{irenjem carinskog skladi{ta, konsignacionog skladi{ta, slobodne carinske prodavaonice i specijaliziranog skladi{ta strane robe i robe doma}e proizvodnje, te prodajnog mjesta u smislu ovoga tarifnog broja, ne smatra se pove}anje asortimana i vrijednosti robe u tim prostorijama. 2. Pristojba za prijenos prava iz prijevozne isprave iz to~ke 1. pod 3. ovog tarifnog broja pla}a se za svaki prijenos koji se tra‘i iz jedne prijevozne isprave ili vi{e prijevoznih isprava. 3. Pristojba po to~ki 1. ovoga tarifnog broja ne pla}a se za rje{enja koja se odnose na robu u provozu preko carinskog podru~ja. 4. Pristojbe iz to~. 1. i 2. ovoga tarifnog broja napla}uju se samo ako se prije dana dono{enja rje{enja prostorije komisijski pregladaju. Tar. br. 50. Za odobrenje za podizanje robe iz carinarnice bez potrebne dokumentacije. Tar. br. 51. Za carinsku deklaraciju i obra~un uvoznih pristojbi za robu koju putnici nose uza se. Napomena: 1. Za carinsku deklaraciju na temelju koje se carinske po{iljke za gra|ane i za obra~un uvoznih pristojbi za robu koju putnici nose uza se, pristojba se po ovom tarifnom broju pla}a u gotovom novcu. 2. Za izvoznu carinsku deklaraciju pla}a se 50% od pristojbe iz ovog tarifnog broja. 3. Pristojba po ovom tarifnom broju ne pla}a se za izjavu na temelju koje se podi‘e roba bez potpune dokumentacije koja je pod carinskim nadzorom i za priznanicu za naplatu carine i drugih uvoznih pristojbi u putni~kom prometu sa inozemstvom. Tar. br. 52. Za carinsku ispravu na temelju koje se roba {alje pod carinski nadzor. Napomena: 1. Carinskom ispravom na temelju koje se roba {alje pod carinskim nadzorom, u smislu ovoga tarifnog broja, smatra se, prijava za uvoz, izvoz i provoz robe, izvozna carinska deklaracija na temelju koje se roba {alje izlaznoj carinarnici, izlazni list konsignacione robe, povratni list, posebni robni manifest za carinsku robu, posebni manifest putni~ke prtljage koji je prispio odvojeno od vlasnika i druga carinska isprava na temelju koje se roba {alje pod carinskim nadzorom, carinskom ispravom iz ovoga tarifnog broja ne smatra se karnet TIR, karnet ATA, ili druga isprava koja je propisana me|unarodnim ili me|udr‘avnim sporazumom. 2. Pristojba iz ovog tarifnog broja pla}a se onoliko puta koliko puta se roba prijavljuje carinarnici. 3. Ako se carinskom ispravom {alje po{tanska po{iljka pod carinskim nadzorom, ne pla}a se pristojba iz ovog tarifnog broja. Tar. br. 53. Za obja{njenje o svrstavanju robe po carinskoj tarifi carinskom postupku i pravilima i obvezama sudionika u carinskom postupku, koje izdaju carinski organi na zahtjev stranke. Tar. br. 54. Za obavijest da je udovoljeno svim uvjetima za provo|enje mjera carinskog nadzora za po~etak rada carinskih zona 28,- 12. PRISTOJBE ZA ZA[TITU OKOLI[A Tar. br. 55. Za rje{enje o: 1. uvoz otpada 10.000,- 2. izvozu otpada 150,- 3. prevozu otpada 280,- 4. prevozu opasnog otpada 700,- 5. udovoljavanju uslovima o tehni~ko-tehnolo{koj saradnji, opremljenosti prostora, opreme i gra|evina za skladi{tenje, obra|ivanje ili odlaganje otpada 280,- Na osnovu ~lana IV B, 7. a (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM PRISTOJBAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH PRISTOJBI Progla{ava se Zakon o federalnim upravnim pristojbama i Tarifi federalnih upravnih pristojbi koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma od 19. decembra 1997. godine i na sjednici Doma naroda od 20. i 21. januara 1998. godine Broj 01-011-122/98 24. februara 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr Ejup Gani}, s. r. ZAKON O FEDERALNIM UPRAVNIM PRISTOJBAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH PRISTOJBI I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se pla}anje upravnih pristojbi (u daljnjem tekstu: pristojba), za spise i radnje kod federalnih organa uprave i drugih pravnih lica kojima je povjereno da samostalno rje{avaju u upravnim stvarima o odre|enim pravima i obavezama te kod pravnih lica kojima su povjerena javna ovla{tenja. Ovim zakonom i Tarifom upravnih pristojbi (u daljnjem tekstu: tarifa), koja je sastavni dio ovog zakona ure|uje se oblast pristojbi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). 1. PRISTOJBENI OBVEZNIK ^lan 2. 1. Pristojbeni obveznik je osoba na ~iji se zahtjev pokre}e postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi propisano pla}anje pristojbe. 2. Ako za isti spis ili radnju postoji dva ili vi{e pristojbenih obveznika, njihova je obaveza solidarna. 3. Ako vi{e osoba podnosi zajedni~ki zahtjev, pla}a se jedna pristojba. Broj 6 - Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998. 2. PRISTOJBENA OBAVEZA ^lan 3. 1. Pristojbena obaveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rje{enja ili druge isprave, odnosno u trenutku podno{enja podneska. 2. Upravna pristojba se ne mo‘e naplatiti ako nije utvr|ena Tarifa upravnih pristojbi. ^lan 4. 1. Pristojbe se pla}aju u trenutku nastanka pristojbene obaveze, ako za pojedine slu~ajeve nije propisano druk~ije. 2. Pristojbena obaveza nastaje: - za rje{enja i druge isprave u trenutku podno{enja zahtjeva za njihovo izdavanje; - za podneske u trenutku kada se predaje a usmeno saop{tenje daje u zapisnik kada se zapisnik sastavlja; - za pravne radnje u trenutku podno{enja zahtjeva za izvr{avanje tih radnji. 3. PRISTOJBENA OSNOVICA ^lan 5. 1. Ako je Tarifom propisano da se pristojba pla}a prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za utvr|ivanje pristojbe uzima se vrijednost nazna~ena u podnesku ili ispravi ili vrijednost utvr|ena na na~in propisan u tarifi ili vrijednost utvr|ena procjenom organa koji vodi postupak. 2. Kada se isprava za koju se pla}a taksa, na zahtjev stranke, izdaje u dva ili vi{e primjeraka, za drugi i svaki daljnji primjerak pla}a se taksa kao za prepis i ovjeru prepisa. 3. Taksa iz stava 2. ovog ~lana ne mo‘e biti ve}a od takse za prvi primjerak. II - PRIPADNOST PRIHODA OD PRISTOJBI ^lan 6. Prihod ostvaren od federalnih pristojbi prihod je bud‘eta Federacije. III-OSLOBA\ANJE OD PLA]ANJA PRISTOJBI 1. OP]A OSLOBA\ANJA ^lan 7. Od pla}anja op}ih pristojbi tar. br. 1-6 oslobo|eni su: 1. Tijela federalne vlasti; 2. Pravna lica kada rje{avaju po zahtjevima u okviru povjerenih javnih ovla{tenja; 3. Ustanove iz oblasti odgoja i obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, informiranja, za{tite kulturne i privredne ba{tine, zdravstva, veterinarstva, socijalne za{tite i humanitarne i dobrotvorne organizacije u obavljanju svoje djelatnosti; 4. U~enici i studenti za vrijeme redovnog {kolovanja; 5. Organizacije i savezi osnovani za za{titu lica sa fizi~kim i psihi~kim nedostacima i poreme}ajima za spise i radnje u vezi sa vr{enjem djelatnosti, savezi i organizacije ratnih vojnih invalida, porodice {ehida i poginulih boraca, demobilisanih boraca za spise i radnje u vezi sa vr{enjem djelatnosti; 6. Gra|ani slabog imovnog stanja na osnovu potvrde centra za socijalni rad; 7. Vojni invalidi; 8. Lica kojima je rje{enjem nadle‘nog organa priznato svojstvo ~lana porodice poginulih, umrlih, nestalih i zarobljenih boraca; 9. Nezaposlene izbjeglice i raseljena lica; 10. Penzioneri koji ostvaruju pravo na za{titni dodatak. 2. PREDMETNA OSLOBA\ANJA ^lan 8. Pristojbe se ne pla}aju na slijede}e spise i radnje: 1. Predstavke i pritu‘be te prijedloge federalnim i drugim javnim tijelima; 2. Molbe za pomilovanja i rje{enja o tim molbama; 3. Zahtjev za naknadu {tete osoba neopravdano osu|enih i neosnovano li{enih slobode te rje{enja o tim predmetima; 4. Spise i radnje u postupku pribavljanja dokaza o siroma{ nom imovinskom stanju radi osloba|anja od pla}anja pristojbi; 5. Spise i radnje u postupku za povrat vi{e pla}enih obaveza; 6. Spise i radnje u postupku za ispravljanje gre{aka u rje{enjima, ispravama i slu‘benim zapisnicima; 7. Spise i radnje u postupku sastavljanja i ispravljanja popisa bira~a; 8. Spise i radnje u postupku usvajanja i postavljanja staratelja; 9. Sve prijave i prijedloge za utvr|ivanje poreza i pristojbi te za kori{tenje poreskih osloba|anja i olak{ica; 10. Spise i radnje u postupku vra}anja, odnosno ostvarivanja prava naknade za oduzetu imovinu; 11. Sve spise i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja te oblast bora~koinvalidske za{tite i socijalne za{tite; 12. Spise i radnje u vezi sa redovnim {kolovanjem u~enika i studenata osim pristojbi za svjedod‘bu po zavr{enom {kolovanju ili diplomu; 13. Spise i radnje u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz radnog odnosa; 14. Spise i radnje lica privremeno nezaposlenih kada ostvaruju prava iz osnova matarijalnog osiguranja; 15. Spise i radnje u vezi sa primanjem poklon- paketa i darova od dobrotvornih humanitarnih organizacija iz inostranstva; 16. Spise i radnje u vezi sa ure|ivanjem prava i du‘nosti iz djelokruga odbrane; 17. Spise i radnje u vezi sa za{titom spomenika kulture i prirode; 18. Podneske upu}ene tijelima za predstavke i pritu‘be federalnim tijelima; 19. Spise i radnje u postupku za sahranu umrlih lica; 20. Spise i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak na djecu; 21. Prijave i odjave prebivali{ta osoba, boravi{ta i adrese stanovanja osoba; 22. Spise i radnje u vezi sa uvozom roba i usluga po osnovu donacija, programa i projekata rekonstrukcije i obnove Federacije; 23. Spise i radnje, pojedinih pravnih lica kod rje{avanja u upravnim stvarima u okviru povjerenih javnih ovla{tenja. ^lan 9. Strani dr‘avljani su oslobo|eni pristojbi na spise i radnje po principu uzajamnosti. Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 6 - Strana 171 IV - POVRAT PRISTOJBE ^lan 10. 1. Osoba koja plati pristojbu koju nije bila obavezna platiti ili je plati u ve}em iznosu od propisanog ili plati za radnju koju tijelo nije obavilo ima pravo na povrat pla}ene ili vi{e pla}ene pristojbe. 2. Postupak za povrat pristojbe pokre}e se na zahtjev stranke. 3. Zahtjev za povrat pristojbe rje{ava tijelo za ~iji je rad pla}ena pristojba. 4. Zahtjev za povrat pristojbi od pravnih lica s javnim ovla{tenjima rje{ava ispostava Porezne uprave Federalnog ministarstva finansija (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) prema sjedi{tu pravnog lica s javnim ovla{tenjima. V - PRISILNA NAPLATA PRISTOJBE ^lan 11. Ako je radnja za koju je nadle‘no tijelo moralo naplatiti pristojbu obavljena, a pristojba nije pla}ena od pristojbenog obveznika, pristojba }e se naplatiti prisilno prema odredbama o prisilnoj naplati poreza od pravnih lica i gra|ana. VI - ZASTARJEVANJE ^lan 12. 1. Pravo na naplatu pristojbe zastarjeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo naplatiti, a pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojba pla}ena. 2. Vrijeme zastarjevanja prava na naplatu pristojbe prekida se svakom slu‘benom radnjom nadle‘nog tijela izvr{enom radi naplate koja je stavljena do znanja pristojbenom obvezniku. 3. Vrijeme zastarijevanja prava na povrat pristojbe prekida se svakom radnjom pristojbenog obveznika poduzetom kod nadle‘nog tijela radi povrata pristojbe. 4. U svakom slu~aju zastarijevanje nastupa nakon isteka pet godina od dana nastanka obaveze. VII - NADZOR ^lan 13. 1. Naplatu pristojbe vr{i tijelo koje rje{ava spise i obavlja radnje za koje se pla}a pristojba. 2. Nadzor nad primjenom ovog zakona vr{i Federalno ministarstvo finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). VIII - PLA]ANJE PRISTOJBI ^lan 14. 1. Pristojbe se pla}aju u federalnim biljezima. 2. Naplatu pristojbi vr{i tijelo koje rje{ava zahtjeve ili preduzima radnje 3. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, pristojba se upla}uje direktno na propisani ra~un: - ako pristojba iznosi vi{e od 30 KM, - ako je propisano da se pristojba upla}uje direktno na propisani ra~un bez obzira na iznos pristojbe. ^lan 15. 1. U rje{enju ili drugoj ispravi za koju je pla}ena pristojba nazna~uje se da je pristojba pla}ena; u kojem iznosu, na koji na~in i prema kojem tarifnom broju. 2. Poni{tavanje federalnih biljega, koji se lijepe na podnesak, obavlja tijelo nadle‘no za prijem podneska, a u ostalim slu~ajevima tijelo koje donosi ili uru~uje stranci rje{enje ili drugu ispravu za koju se pla}a pristojba 3. Federalni biljezi poni{tavaju se {tambiljom ili na drugi odgovaraju}i na~in. 4. U ispravama koje se izdaju bez pristojbe, mora se nazna~iti na osnovu kojih su odredbi ovog zakona i drugih propisa oslobo|ene od pla}anja pristojbe. IX - OVLASTI U PROVEDBI ZAKONA ^lan 16. Ovla{}uje se federalni ministar finansija da donese pravilnik kojim }e se urediti: izdavanje, raspar~avanje, povla~enje iz upotrebe i zamjena federalnih biljega. ^lan 17. 1. Ovla{tenja za maloprodaju federalnih biljega ostalim pravnim i fizi~kim licima izdaje federalni ministar finansija. 2. Federalni ministar finansija odre|uje visinu provizije koja pripada prodava~u federalnih biljega. X - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 18. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju se primjenjivati na teritoriji Federacije propisi koji su od tog dana ure|ivali oblast upravnih pristojbi. ^lan 19. Za spise i radnje za koje je pristojbena obaveza nastala do dana stupanja na snagu ovog zakona naplatit }e se pristojba koja je bila propisana u trenutku nastajanja pristojbene obaveze. ^lan 20. Do izdavanja i raspore|ivanja federalnih biljega pristojbe se pla}aju izravno na propisani ra~un. ^lan 21. Do pu{tanja u opticaj KM, pristojbe iskazane u Tarifi mogu se pla}ati u DEM ili protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije po srednjem te~aju koji utvr|uje i objavljuje nadle‘na finansijska institucija na dan pla}anja. ^lan 22. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Mariofil Ljubi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Enver Kreso, s. r. TARIFA FEDERALNIH UPRAVNIH PRISTOJBI 1. OP]E PRISTOJBE Pla}a se u KM Tar. br. 1. Na zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske, ako ovom tarifom nije propisana druga pristojba 3,- Napomena: Pristojba po ovom tarifnom broju ne pla}a se za naknadne podneske kojim stranka zahtijeva samo br‘i postupak po ranijem podnesenom zahtjevu. Tar. br. 2. Za sva rje{enja za koja nije propisana posebna pristojba 7,- Napomena: Broj 6 - Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998. 1. Ako se donosi jedno rje{enje po zahtjevu vi{e osoba, pristojba po ovom tarifnom broju pla}a se onoliko puta koliko ima osoba kojima se uru~uje rje{enje. 2. Za rje{enja donesena po ‘albama na pla}a se pristojba. Tar. br. 3. Na ‘albu protiv rje{enja Tar. br. 4. Za uvjerenja, ako nije druk~ije propisano Tar. br. 5. 1. Za ovjeru svakog potpisa 2. Za ovjeru autenti~nosti rukopisa ili za ovjeru prepisa od svakog poluarka originala Napomena: 1. Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije stranice normalnog kancelarijskog formata ili manjeg. 2. Ako je rukopis, odnosno prepis koji se ovjerava pisan na stranom jeziku, pla}a se dvostruka pristojba iz ta~ke 2. ovog tarifnog broja 3. Ako se ovjera obavlja na terenu, pla}a se dvostruka pristojba iz ovog tarifnog broja Tar. br. 6. Za opomenu kojom se neko poziva da plati du‘nu pristojbu 2. PRISTOJBE IZ OBLASTI UNUTARNJIH POSLOVA Tar. br. 7. 1. Za rje{enje o otpustu iz dr‘avljanstva ili odricanja od dr‘avljanstva Federacije. 2. Za rje{enje o primitku dr‘avljanstva Napomena: Ako se rje{enje odnosi na istovremeni primitak ili otpust ili odricanje od Federacije dr‘avljanstva ~lanova iste obitelji ne pla}a se pristojba za maloljetne osobe. Pristojba iz ta~ke 2. ovog tarifnog broja o postupku o sticanju dr‘avljanstva ne pla}a pripadnik naroda koji nema dr‘avljanstvo. 3. PRIVREDNE PRISTOJBE Tar. br. 8. Za rje{enje kojim se odobrava: 1. osnivanje ili obavljanje djelatnosti preduze}a, banke ili Dru{tva za osiguranje odnosno reosiguranje organizacije u inozemstvu ili otkup osniva~kog uloga u preduze}e, banke, Dru{tva za osiguranje, odnosno reosiguranje organizacije u inozemstvu. 2. pove}anje osniva~kog uloga preduze}a, banke Dru{tva za osiguranje odnosno reosiguranje organizacije u inozemstvu. 3. Uvoz u zemlju sredstava u naturalnom obliku stranog porijekla koja su ulo‘ena kao osniva~ki ulog ili kori{tena kao osnovna sredstva preduze}a u inozemstvu 4. upis u registar preduze}a, banke, dru{tva za osiguranje odnosno, reosiguranje organizacije iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja Tar. br. 9. Za rje{enje kojim se odobrava: 1. ulaganje sredstava u strana preduze}a radi ostvarivanja zajedni~kih poslovnih ciljeva u zajedni~koj proizvodnji 30,- 2. dopunsko ulaganje u strano preduze}e iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja 20,- 3. upis ugovora o ulaganju sredstava u strano preduze}e iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja 10,- Tar. br. 10. 1. Za upis u registar otvaranja predstavni{tva odnosno osnivanja poslovnih jedinica (skladi{ta, servisa i sl.) u inostranstvu 21,- Tar. br. 11. 1. Za izdavanje saglasnosti za otvaranje i rad predstavni{tva stranih osoba u zemlji 50,- 2. Za odobrenje stranoj osobi koji ima registrovano predstavni{tvo u zemlji da obavi odre|eni posao ugovorene kontrole kvalitetne robe 25,- Tar. br. 12. Za izdavanje dozvola, odobrenja i dodatnih kontigenata za izvoz i uvoz robe 20,- Tar. br. 13. Za upis u evidenciju ugovora o zastupanju ugovora o prodaji strane robe s konsignacionog skladi{ta, ugovora o obavljanju servisnih usluga za odr‘avanje uvezene opreme i trajnih dobara za li~nu potro{nju 45,- Tar. br. 14. Za izdavanje odobrenja za sklapanje ugovora o izvozu robe i usluga koji se napla}uju uvozom robe i usluga u istoj vrijednosti (kompenzacijski poslovi s inostranstvom) 45,- Tar. br. 15. 1. Za upis u registar za obavljanje poslova posredovanja u vanjskotrgovinskom prometu 45,- 2. Izdavanje uvjerenja o upisu u jedinstvenu evidenciju preduze}a za obavljanje vansko-trgovinskog prometa i vo|enje evidencije. 31,- Tar. br. 16. 1. Za upis u registar ugovora o dugoro~noj proizvodnoj kooperaciji 45,- 2. Za upis u registar ugovora o izvo|enju investicionih radova u inozemstvu i ugovora o ustupanju izvo|enja investicionih radova stranoj osobi 25,- 3. Za upis u registar ugovora o prihvatanju i ustupanju prava industrijskog vlasni{tva i znanja te iskustva (know-how) izme|u doma}ih preduze}a i stranih osoba 45,- Tar. br. 17. 1. Za uvjerenje (certifikat) o kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u uvozu i izvozu 31,- 2. Za izdavanje rje{enja o odbijanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja (certifikata). 57,- Tar. br. 18. Za rje{enje o odobrenju za obavljanje kontrole i kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vanjskotrgovinskom prometu 20,- 4. PRISTOJBE IZ OBLASTI ENERGIJE, RUDARSTVA I GEOLOGIJE Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 6 - Strana 173 Tar. br. 19. Za rje{enje o: 1. upis u katastar istra‘nih prostora i eksloatacionih polja 2. brisanju iz katastra istra‘nih prostora i ekspolatacionih polja 3. ispunjavanju uvjeta za obavljanje odre|enih poslova iz oblasti energije, rudarstva i geologije i projektovanja iz ove oblasti 4. ispunjavanju uvjeta za vr{enje poslova periodi~nih pregleda oru|a za rad i ure|aja i ispitivanja fizi~kih, hemijskih i biolo{kih {tetnosti i mikroklime u radnim i pomo}nim prostorijama Tar. br. 20. Za rje{enje kojima se odobrava: 1. izvo|enje radova po projektima i elaboratima tarifa od 0,05 promila od vrijednosti projektovanog objekta Taksa po ovom tarifnom stavu ne mo‘e iznositi vi{e od 2. eksploatacija mineralnih sirovina tarifa od 0,1 promil od vrijednosti rezervi A+B kategorije Taksa po ovom tarifnom stavu ne mo‘e iznositi vi{e od 3. upotreba izgra|enih objekata, tarifa 0,05 promila od vrijednosti projektovanog objekta Taksa po ovom tarifnom stavu ne mo‘e iznositi vi{e od 4. geolo{ko istra‘ivanje mineralnih sirovina Tar. br. 21. Rje{enje o verifikaciji rezervi mineralnih sirovina Tar. br. 22. Stru~no mi{ljenje: 1. na godi{nji plan rada rudarskog preduze}a 2. o primjeni federalnih propisa 3. druga stru~na mi{ljenja na zahtjev stranke i ekspertize Tar. br. 23. Uvjerenje o polo‘enom stru~nom ispitu iz oblasti rudarstva, geologije, energetike i industrije. Tar. br. 24. Za zahtjeve, upite, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske iz oblasti termoenergetskog nadzora Tar. br. 25. Za sva rje{enja koja inspektor izdaje, a odnose se na odobrenje nove proizvodnje, izgradnju kotlovnice ili rje{enja o ispitivanju boca za tehni~ke plinove, prema ovom stavu napla}uje se pristojba za svako preduze}e navedeno u rje{enju u visini od 5. PROSTOJBE IZ PODRU^JA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA Tar. br. 26. Za rje{enje kojim se: Utvr|uju uvjeti za kategorizaciju objekata za smje{taj, i to I i II kategorije: - za I kategoriju (pet zvjezdica) - za II kategoriju (~etiri zvjezdice) 6. PROMETNE PRISTOJBE Tar. br. 27. 1. Za odobravanje (licencu) preduze}a drugom pravnom licu, odnosno samostalnom djelatniku za obavljanje prevoza lica i stvari u federalnom linijskom i vanlinijskom cestovnom prometu i to: - za teretna motorna vozila do 7 t. nosivosti 200,- - za autobuse do 25 sjedi{ta, kao i teretna motorna vozila od 7 - 15 t. nosivosti 300,- - za autobuse preko 25 sjedi{ta i teretna motorna vozila preko 15 t. nosivosti 500,- Tar. br. 28. 1. Za dozvolu doma}em preduze}u, drugom pravnom licu, odnosno samostalnom djelatniku za obavljanje naizmjeni~nih vo‘nji u vanlinijskom prijevozu putnika na teritoriji Federacije BiH po svakom polasku 200,- 2. Za dozvolu doma}em preduze}u, drugom pravnom licu, odnosno samostalnom djelatniku za obavljanje ostalih vrsta vanlinijskog prijevoza putnika na teritoriji Federacije BiH po svakom polasku 200,- 3. Za dozvolu za ulazak na podru~je Federacije BiH praznih autobusa za preuzimanje putnika po svakom ulasku 100,- 4. Za dozvolu stranom pravnom ili fizi~kom licu za obavljanje linijskog prijevoza putnika na teritoriji Federacije BiH po svakom polasku 500,- 5. Za dozvolu doma}em pravnom licu, odnosno samostalnom djelatniku za obavljanje prijevoza stvari na teritoriji Federacije BiH po liniji 200,- 6. Za rje{enje po zahtjevu doma}eg pravnog lica, odnosno samostalnog djelatnika za obavljanje prijevoza za posebne namjene po zatjevu: - za jedno vu~no vozilo 500,- - za svako slijede}e vu~no vozilo po istom rje{enju 200,- 7. Naknada za uskla|ivanje reda vo‘nje za linijski prevoz putnika u untra{njem cestovnom prometu po svakom polasku, odnosno povratku unutar reda vo‘nje 100,- 8. Za podnesak prijedloga novog polaska, odnosno povratka u odnosu na registrirani red vo‘nje po svakom polasku, odnosno povratku 100,- 9. Za izdavanje odobrenja, ovjera i registracija reda vo‘nje prijevoznika, odnosno samostalnog djelatnika po svakom polasku 500,- 10. Za izdavanje rje{enja o odobrenju privremenog ili trajnog prekida prijevoza putnika na dr‘avnoj/federalnoj liniji po registriranom redu vo‘nje po polasku, odnosno povratku 100,- 11. Za podnesak zahtjeva za izdavanje dozvola za linijski ili vanlinijski prijevoz, kao i za ovjeru, registraciju reda vo‘nji 50,- 12. Za izdavanje dopunskog primjerka isprava 50.- 13. Za rje{avanje prigovora od strane Ministarstva kao drugostepenog organa 1.000,- 14. Za rje{avanje prigovora na prijedloge redova vo‘nje, te izdavanje rje{enja po prigovoru 500,- Tar. br. 29. 1. Za zahtjeve i izdavanje certifikata za ispitivanje motornih i priklju~nih vozila odnosno dijelova ure|aja i opreme za ta vozila koja se proizvode serijski ili pojedina~no u pogledu homologacije 140,- Broj 6 - Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998. 2. Za zahtjeve i izdavanje uvjerenja za ispitivanje motornih i priklju~nih vozila koja se prvi put stavljaju u (uvozu) pregledu provjere vjerodostojnosti vrijede}e homologacije Tar. br. 30. Za izdavanje dozvole stranom pravnom, odnosno fizi~kom licu za obavljanje linijskog prijevoza stvari na teritoriji Federacije BiH po liniji Tar. br. 31. 1. Za dozvolu za postavljanje radiostanice 2. Za dozvolu za radiostanicu, za radio i televiziju 3. Za dozvolu za amatersku i gra|ansku (CG) radio stanicu 4. Za dozvolu za ostale radiostanice 5. Za privremenu dozvolu za radiostanicu pla}a 50% od pristojbe iz ovog tarifnog broja 6. Za dozvolu za radiostanicu stranom pravnom licu ili fizi~koj osobi pla}a se dvostruki iznos po ta~kama 3. do 5. ovog tarifnog broja 7. Za odobrenje za uvoz radiostanice a) od 1 do 5 radiostanica b) od 6 do 10 stanica c) vi{e od 10 radiostanica 8. Za odobrenje plana telekomunikacija za vlastite stanice 9. Za odobrenje za upotrebu ili ugradnju ili priklju~enje objekata i tehnike i opreme na telekomunikacijske kapacitete 10. Za ovla{}enja pravnim i fizi~kim licima u telekomunikacijama 11. Za rje{enje o utvr|ivanju postojanja tehni~kih uvjeta kako bi koncesionar koristio izgra|enu infrastrukturu telekomunikacijskih objekata u vlasni{tvu drugih pravnih lica Napomena: Za izdavanje duplikata dozvole, odobrenja ili ovla{tenja pla}a se isti iznos kao i za original Tar. br. 32. 1. Za rje{enje kojim se odobrava upis plovila u pomorskoj i unutra{njoj plovidbi: - za upis u upisnik bodova - za upis u evidenciju brodica 2. Za rje{enje kojim se odobrava ime, oznaka ili znak raspoznavanja brodova 3. Za upis u evidenciju plutaju}ih objekata 4. Za rje{enje o upisu i brisanju iz registra civilnih aviona 5. Za rje{enja o upisu i brisanju iz registra plovila unutarnje i pomorske plovidbe. Napomena: Pristojbe po ta~. 1, 2. i 3. ovog tarifnog broja ne pla}a se za plovne objekte koji slu‘e isklju~ivo za civilnu za{titu i vatrogasnu slu‘bu 7. PRISTOJBE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE, VETERINARSTVA, RIBARSTVA, [UMARSTVA I LOVA Tar. br. 33. Za rje{enje kojim se: 1. priznaje novostvorena sorta i upisuje u registar novostvorenih sorti poljoprivrednog i {umskog bilja 20,- 2. odobrava uvo|enje u proizvodnju strane sorte i upisuje u evidenciju stranih sorti 20,- 3. uvo|enje doma}e, strane i udoma}ene sorte poljoprivrednog i {umskog bilja i upisuje u popis utvr|enih sorti 20,- 4. bri{e se iz registra evidencije, odnosno popisa iz ta~. 1, 2. i 3. ovog tarifnog broja 15,- 5. dozvoljava za{tita sorte i upisuje u registar za{ti}enih novostvorenih sorti, odnosno u registar za{ti}enih stranih sorti poljoprivrednog i {umskog bilja 20,- 6. dozvoljava evidentni upis sorte u registar evidentnih sorti 20.- 7. ugovor o prenosu prava kori{tenja za{ti}ene sorte upisuje se u registar iz ta~ke 5. ovog tarifnog broja 45,- 8. dozvoljava uvoz sjemena i sadnog materijala 15,- 9. dozvoljava prenos prava kori{tenja za{ti}ene sorte 45,- Tar. br. 34. Za rje{enje o: 1. upis u registar proizvo|a~a poljoprivrednog sjemena, odnosno registar proizvo|a~a {umskog sjemena 45,- 2. upis u registar dora|iva~a poljoprivrednog sjemena, odnosno registar proizvo|a~a {umskog sjemena 45,- 3. upis u registar proizvo|a~a poljoprivrednog sadnog materijala, odnosno registar proizvo|a~a sadnog materijala 45,- 4. upis u popis ovla{tenih za stru~ni nadzor nad proizvodnjom poljoprivrednih sjemena, odnosno popis lica ovla{tenih za obavezni stru~ni nadzor nad proizvodnjom {umskog sjemena 45,- 5. upisu u popis lica ovla{tenih za utvr|ivanje kvaliteta poljoprivrednog sjemena, odnosno popis lica ovla{tenih za utvr|ivanje kvaliteta {umskog sjemena 45,- 6. upis u popis lica ovla{}enih za stru~ni nadzor nad proizvodnjom poljoprivrednog sadnog materijala, odnosno popis lica ovla{tenih za stru~ni nadzor nad proizvodnjom {umskog sadnog materijala 45,- 7. brisanju iz registra i popisa iz ta~aka 1. do 6. ovog tarifnog broja 15,- Tar. br. 35. 1. Za izdavanje uvjerenja kojima se dokazuje fitosanitetska ispravnost bilja 60,- 2. Za svaki daljnji primjerak 20,- Tar. br. 36. Za rje{enje kojim se: 1. izdaje stalna dozvola za promet i primjenu sredstava za za{titu bilja 70,- 2. izdaje privremena dozvola za promet i primjenu sredstava za za{titu bilja 30,- 3. produ‘uje va‘nost dozvole za promet i primjenu sredstava za za{titu bilja 20,- 4. mijenja ili dopunjuje dozvolu za promet i primjenu sredstava za za{titu bilja 3,- 5. izdaje saglasnost za uvoz uzoraka sredstava za za{titu bilja 3,- 6. dopu{ta jednokratni uvoz sredstava za za{titu bilja za koje nema dozvole za promet i primjenu 20,- Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 6 - Strana 175 7. izdaje saglasnost za izdavanje dozvole za gra|enje i rekonstrukciju skladi{ta i dopunskih objekata ili prostorija za smje{taj bilja 8. utvr|uje udovoljavanje uvjetima za obavljanje prometa sredstava za za{titu bilja 9. utvr|uje ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova suzbijanje i iskorjenjivanja {teto~ina bilja 10. utvr|uje udovoljavanje uvjetima za pru‘anje uvjeta provo|enja postupka za za{titu bilja u poljoprivredi i {umarstvu 11. izdaje odobrenje za uvoz po{iljaka sadnog materijala vi{egodi{njih biljaka koje podlije‘u karantenskom nadzoru 12. izdaje odobrenje za uvoz po{iljaka sadnog materijala vi{egodi{njih biljaka ~ije je zdravstveno stanje pra}eno kod stranog proizvo|a~a Tar. br. 37. Za rje{enje o: 1. upisu u registar proizvo|a~a kvalitetne rasplodne stoke 2. brisanju iz registra proizvo|a~a kvalitetne raspolodne stoke 3. utvr|ivanju da su ispunjeni uvjeti za obavljanje poslova analize i superanalize sto~ne hrane 4. davanju saglasnosti na uvoz rasplodne stoke Tar. br. 38. Za rje{enje o: 1. upisu u registar mineralnih gnojiva 2. brisanju iz registra mineralnih gnojiva 3.utvr|ivanju koje osobe ispunjavaju uvjete za izdavanje certifikata, za obavljanje analize i za davanje mi{ljenja na osnovu kojeg se obavlja upis u sudski registar mineralnih gnojiva Napomena: Za upis i brisanje mineralnih gnojiva u registar vr{i proizvo|a~. Tar. br. 39. 1. Na prijavu za upis u registar proizvo|a~a gro‘|a i vina za promet 2. Za rje{enje kojim se: - odobrava do{e}erivanje dro‘dine (masulja) i mo{ta - dozvoljava ozna~avanje vina sa za{titom geografskog porijekla - dozvoljava stavljanje u promet svakogodi{nje proizvodnje vina sa za{titom goegrafskog porijekla Tar. br. 40. Na zahtjev za: 1. prestanak va‘enja odobrenja za stavljanje gotovih lijekova u veterini u promet 2. obnovu odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u veterini u promet Rje{enje kojim se: 1. Odobrava stavljanje gotovih lijekova i pomo}nih sredstava u vetrini u promet 2. uvozniku odobrava uvoz, izvoz ili provoz gotovih lijekova u veterini i pomo}nih ljekovitih sredstava 3. daje saglasnost za uvoz gotovih lijekova u veterini i mje{avina ljekovitih supstanci radi laboratorijskog ili klini~kog ispitivanja 35,- Tar. br. 41. Za rje{enje kojim se: 1. utvr|uje da vetrinarske stanice i druga pravna lica udovoljavaju uvjetima za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije 70,- 2. utvr|uje da objekti, prostorije i oprema udovoljavaju vaterinarsko-sanitarnim propisima 70,- 3. utvr|uje da klaonica u kojoj se obavlja klanje ‘ivotinja iz uvoza odgovara propisanim uvjetima 70,- 4. utvr|uje da klaonica i drugi objekti u kojima se obavlja klanje ‘ivotinja i proizvodi meso i drugi proizvodi ‘ivotinjskog porijekla namijenjeni za javnu (doma}u) potro{nju udovoljavaju propisanim uvjetima 70,- 5. utvr|uje da klaonica i drugi objekti u kojima se obavlja klanje ‘ivotinja i proizvode meso, proizvodi i sirovine ‘ivotinjskog porijekla namijenjeni izvozu udovoljavaju propisanim uvjetima 70,- 6. utvr|uje da uzgoj ribe, peradi za priplod i jaja za nasad namijenjenih izvozu obavlja u objektu koji udovoljava propisanim uvjetima 70,- 7. utvr|uje da ne postoji veterinarsko-sanitarne smetnje za uvoz ‘ivotinja, proizvoda i sirovina ‘ivotinjskog porijekla, hrane za ‘ivinu i odre|uje mjesto karantane, vrste i na~in ispitivanja i drugih uvjeta dr‘anja u karantani 150,- 8. odobrava obavljanje poslova zdravstvene za{tite ‘ivotinja i veterinarske djelatnosti, u veterinarske stanice, odnosno veterinarskoj ambulanti, veterinarskoj klinici, veterinarskoj ljekarni, dijagnosti~kom i analiti~kom laboratoriju, objektu specijalizirane sto~arske proizvodnje i drugim objektima za obavljanje zdravstvene za{tite ‘ivotinja i veterinarske djelatnosti 70,- Tar. br. 42. Za rje{enje o: 1. odobravanje {umskogospodarske osnove podru~ja, odnosno revizije {umsko gospodarske osnove podru~ja 110,- 2. davanju saglasnosti za osnovu privre|ivanja privredne jedinice, program za privre|ivanje {umama, reviziju, odnosno obnovu osnove privre|ivanja gospodarskom jedinicom i program za privre|ivanje {umama 70,- 3. davanje saglasnosti na programe za pro{irenu biolo{ku reprodukciju {uma 70,- 4. progla{enju {ume s posebnom namjenom za nau~na istra‘ivanja za nastavu i za potrebe utvr|ene posebnim propisima 70,- 5. utvr|ivanje da li se neko zemlji{te obraslo {umskim drve}em smatra {umom, odnosno da li se neko zemlji{te smatra {umskim zemlji{tem 35,- 6. davanju saglasnosti za izgradnju tehni~ke dokumentacije o gradnji objekata u {umi ili na {umskom zemlji{tu 35,- 8. PRISTOJBE IZ OBLASTI VODOPRIVREDE Tar. br. 43. Za izdavanje: 1. vodoprivrednih uvjeta za izvo|enje regionalnih ili detaljnih geolo{kih istra‘ivanja, za izradu tehni~ke ili Broj 6 - Strana 176 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998. druge dokumentacije za izgradnju objekata te za izvo|enje drugih radova koji mogu uticati na promjene u vodnom re‘imu 2. vodoprivrednih saglasnosti za gra|enje 3. vodoprivredne saglasnosti za eksploataciju {ljunka, pijeska i kamena, za radove na za{titi od erozije i bujica, hidromelioracijske radove, za organizaciju deponija krutog i teku}eg otpada te druge radove koji se ne smatraju gra|enjem, a koji mogu uticati na promjene u vodnom re‘imu 4. vodoprivredne dozvole za: a) kori{tenje voda iz izvori{ta za javnu vodoopskrbu b) kori{tenje voda u energetske i druge pogonske svrhe c) za ispu{tanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima i otpadnih tvari 5. vodoprivredne dozvole za proizvodnju i pu{tanje u promet hemijskih sredstava koja nakon upotrebe dospijevaju u vode Za produ‘enje roka va‘nosti: 1. vodoprivredne saglasnosti iz ta~ke 3. ovog tarifnog broja 2. vodoprivrednih dozvola iz ta~ke 4. ovog tarifnog broja 9. KATASTARSKE PRISTOJBE Tar. br. 44. Za pregled i ovjeru geodetskih elaborata izra|enih od ovla{tenih organizacija ili osoba pla}a se pristojba prema utro{enom satu Napomena: Zapo~eti sat se ra~una kao cijeli 10. PRISTOJBE IZ OBLASTI ZDRAVSTVA Tar. br 45. Za rje{enje kojim se odobrava i ure|uje prestanak obavljanja poslova zdravstvene za{tite zdravstvenom djelatniku u privatnoj praksi Tar. br. 46. Za upis u registar privatne prakse zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene za{tite Tar. br. 47. Na zahtjev za: 1. izdavanje ili izmjenu odobrenja za stavljanje u promet te za obnovu odobrenja za stavljanje u promet lijekova pomo}nih ljekovitih sredstava 2. izdavanje odobrenja za uvoz lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava 3. izdavanje odobrenja za uvoz - izvoz opojnih droga i prometa opojnih droga na veliko i malo 4. izdavanje odobrenja za promet na veliko i malo lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava 5. izdavanje odobrenja za proizvodnju lijekova, opojnih droga i pomo}nih ljekovitih sredstava 6. izdavanje odobrenja za osoba|anje od pla}anja carine za specifi~nu medicinsku opremu, rezervne dijelove i potro{ni materijal koji se koristi u zdravstvu 7. izdavanje odobrenja za provo|enje klini~kog ispitivanja Na zahtjev za izdavanje odobrenja za uvoz (izvoz ili provoz) namirnica i odre|enih predmeta op}e upotrebe te sirovina za njihovu proizvodnju 20,- Na zahtjev za izdavanje odobrenje za obavljanje laboratorijskog ispitivanja zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta op}e upotrebe 20,- Na zahtjev za: 1. izdavanje odobrenja za uvoz (izvoz ili provoz) otrova 35,- 2. izdavanje odobrenja za promet otrova na veliko i malo i halogenih ugljikovodika 35,- 3. izdavanje odobrenja za stavljanje u promet otrova namijenjenih odr‘avanju javne higijene i za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju 35,- 4. izdavanje odobrenje za upotrebu otrova 35,- 5. izdavanje odobrenja za prijevoz otrova 35,- 6. izdavanje odobrenja za proizvodnju otrova 35,- 7. izdavanje odobrenja za razvrstavanje otrova u skupinu otrova 35,- 8. izdavanje odobrenja za toksikolo{ke ocjene otrova ili za davanje ocjene o efikasnosti pojedinih otrova 35,- 9. izdavanje obavijesti o otrovima u prometu, otrovima koji se koriste u industrijskoj proizvodnji, isporuci izvoza joniziraju}ih zra~enja i ozra~enosti stanovni{tva i osoba koje su pri radu izlo‘ene djelovanju joniziraju}ih zra~enja 15,- Na zahtjev za: 1. izdavanje odobrenja za uvoz (izvoz ili provoz) izvora joniziraju}ih zra~enja 35,- 2. izdavanje odobrenja za promet izvora joniziraju}ih zra~enja 35,- 3. izdavanje odobrenja za upotrebu ili proizvodnju izvora joniziraju}ih zra~enja 35,- 4. izdavanje odobrenje za prijevoz, za skidanje, zamjenu ili novo postavljanje izvora joniziraju}ih zra~enja 35,- 5. izdavanje odobrenja za obavljanje pojedinih poslova iz oblasti za{tite od joniziraju}ih zra~enja 20,- 6. obavljanje zdravstvenih pregleda i kontrolnih zdravstvenih pregleda osoba koje rade s izvorima joniziraju}ih zra~enja 20,- Na zahtjev za utvr|ivanje uvjeta za obavljanje zdravstvenih pregleda djelatnika u ‘eljezni~kom prometu i lica na stru~noj izobrazbi za djelatnike ili uvjeta za obavljanje zdravstvenih pregleda voza~a motornih vozila ili zdravstvenih pregleda i imunizacije ~lanova posade plovila unutarnje plovidbe. 20,- Na zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje mjerenja i predvi|anja buke u sredini u kojoj ~ovjek radi i boravi. 35,0 11. CARINSKE PRISTOJBE Tar. br. 48. Za ispravu na osnovu koje se carinarnici prijavljuje roba koja se izvozi-uvozi 4,- Napomena: 1. Ispravama iz ovoga tarifnog broja smatraju se: prijava za uvoz i provoz robe, izjava o teretu i odlazni manifest po{tansko-carinska prijava, deklaracija za sajamsku robu i druga isprava na osnovu koje se roba prijavljuje carinarnici. 2. Ispravama iz ovog tarifnog broja ne smatra se karnet TIR, karnet ATA i druga isprava koja je propisana me|unarodnim ili me|udr‘avnim sporazumom. Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 6 - Strana 177 3. Pristojba iz ovog tarifnog broja pla}a se onoliko puta koliko se prijavljuje carinarnici. 4. Pristojba po ovom tarifnom broju ne pla}a se: a) za ispravu kojom se prijavljuje roba koja se provozi preko carinskog podru~ja, b) za po{tansko-carinsku prijavu koju podnosi po{ta. Tar. br. 49. Za rje{enje koja ih donosi carinarnica: 1. za rje{enje kojim se odobrava otvaranje, pro{irenje ili preseljenje carinskog skladi{ta, konsignacionog skladi{ta, slobodne carinske prodavnice i specijaliziranog skladi{ta strane robe i robe doma}e proizvodnje, te prodajnog mjesta. 40,- 2. za rje{enje kojim se odobrava otvaranje, pro{irenje ili preseljenje carinskog smje{taja 20,- 3. za rje{enje kojim se odobrava privremeni izvoz ili uvoz robe radi oplemenjivanja i ugradnje i za rje{enje kojim se odlu~uje o zahtjevu za izmjene podataka o koli~ini, vrsti, kakvo}i i vrijednosti robe u carinskoj deklaraciji, za rje{enje koja ih carinarnica donosi u redovnom upravnom postupku, za rje{enje o prijenosu prava iz prijevoznih isprava i za ostala rje{enje koja carinarnica donosi u skra}enom postupku. 15,- 4. za odobrenje (licencu) za obavljanje me|unarodnog otpremi{ta u vezi sa carinjenjem robe. 70,- Za rje{enje o osloba|anju od pla}anja carine na uvoz opreme po osnovu stranog ulaganja. 85,- Za rje{enje o odobrenju carinskog kontingenta po Carinskom zakonu, osim po osnovi ratnih razaranja. 15,- Za potvrdu radi nepla}anja, odnosno umanjenog pla}anja posebne pristojbe na uvezenu robu. 7,- Napomena: 1. Pod pro{irenjem carinskog skladi{ta, konsignacionog skladi{ta, slobodne carinske prodavnice i specijaliziranog skladi{ta strane robe i robe doma}e proizvodnje, te prodajnog mjesta u smislu ovoga tarifnog broja ne smatra se pove}anje asortimana i vrijednosti robe u tim prostorijama. 2. Pristojba za prijenos prava iz prijevozne isprave iz ta~ke 1. pod 3. ovog tarifnog broja pla}a se za svaki prijenos koji se tra‘i iz jedne prijevozne isprave ili vi{e prijevoznih isprava. 3. Pristojba po ta~ki 1. ovoga tarifnog broja ne pla}a se za rje{enja koja se odnose na robu u provozu preko carinskog podru~ja. 4. Pristojbe iz ta~. 1. i 2. ovoga tarifnog broja napla}uju se samo ako se prije dana dono{enja rje{enja prostorije komisijski pregladaju. Tar. br. 50. Za odobrenje za podizanje robe iz carinarnice bez potrebne dokumentacije. Tar. br. 51. Za carinsku deklaraciju i obra~un uvoznih pristojbi za robu koju putnici nose uza se. Napomena: 1. Za carinsku deklaraciju na osnovu koje se upu}uju carinske po{iljke za gra|ane i za obra~un uvoznih pristojbi za robu koju putnici nose uza se pristojba se po ovom tarifnom broju pla}a u gotovom novcu. 2. Za izvoznu carinsku deklaraciju pla}a se 50% od pristojbe iz ovog tarifnog broja. 3. Pristojba po ovom tarifnom broju ne pla}a se za izjavu na osnovu koje se podi‘e roba bez potpune dokumentacije koja je pod carinskim nadzorom i za priznanicu za naplatu carine i drugih uvoznih pristojbi u putni~kom prometu sa inostranstvom. Tar. br. 52. Za carinsku ispravu na osnovu koje se roba {alje pod carinski nadzor. 7,- Napomena: 1. Carinskom ispravom na osnovu koje se roba {alje pod carinskim nadzorom, u smislu ovoga tarifnog broja, smatra se, prijava za uvoz, izvoz i provoz robe, izvozna carinska deklaracija na osnovu koje se roba {alje izlaznoj carinarnici, izlazni list konsignacione robe, povratni list, posebni robni manifest za carinsku robu, posebni manifest putni~ka prtljaga koji je prispio odvojeno od vlasnika i druga carinska isprava na osnovu koje se roba {alje pod carinskim nadzorom, Carinskom ispravom iz ovoga tarifnog broja ne smatra se karnet TIR, karnet ATA, ili druga isprava koja je propisana me|unarodnim ili me|udr‘avnim sporazumom. 2. Pristojba iz ovog tarifnog broja pla}a se onoliko puta koliko puta se roba prijavljuje carinarnici. 3. Ako se carinskom ispravom {alje po{tanska po{iljka pod carinskim nadzorom, ne pla}a se pristojba iz ovog tarifnog broja. Tar. br. 53. Za obja{njenje o svrstavanju robe po carinskoj tarifi, carinskom postupku i pravilima i obavezama sudionika u carinskom postupku, koje izdaju carinski organi na zahtjev stranke. 28,- Tar. br. 54. Za obavijest da je udovoljeno svim uvjetima za provo|enje mjera carinskog nadzora za po~etak rada carinskih zona 28,- 12. PRISTOJBE ZA ZA[TITU OKOLI[A Tar. br. 55. Za rje{enje o: 1. uvoz otpada 10.000,- 2. izvozu otpada 150,- 3. prevozu otpada 280,- 4. prevozu opasnog otpada 700,- 5. udovoljavanju uvjetima o tehni~ko-tehnolo{koj saradnji, opremljenosti prostora, opreme i gra|evina za skladi{tenje, obra|ivanje ili odlaganje otpada 280,- 32 Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7. a (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANJU IMOVINE I OSOBA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju imovine i osoba koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma od 19. prosinca 1997. godine i na sjednici Doma naroda od 20. i 21. sije~nja 1998. godine. Broj 01-011-123/98 24. velja~e 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr Ejup Gani}, v. r. Broj 6 - Strana 178 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 9. o‘ujka/marta 1998.
Zakon o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 35/98 09.03.1998 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00 zakon,doprinosi 9. ako pla}anje i naplatu obavi u efektivnom stranom novcu ili u valuti koja se ne mo‘e transferirati bez odobrenja Ministarstva ili suprotno tom odobrenju (~lanak 41.). Nov~anom kaznom od 500 do 5.000 KM kaznit }e se za privredi prijestup iz stavka 1. ovog ~lanka i radnik sa posebnim ovlastima u pravnoj osobi. ^lanak 63. Nov~anom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba: 1) ako potra‘ni saldo na teku}em ra~unu ne izmiri sukladno ~l. 42. i 43. ovog zakona. Nov~anom kaznom od 200 do 2.000 KM kaznit }e se za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka i osoba sa posebnim ovlastima u pravnoj osobi. ^lanak 64. Nov~anom kaznom od 200 do 2.000 KM kaznit }e se za prekr{aj doma}a i strana fizi~ka osoba. 1) ako iznosi doma}u valutu iz dr‘ave i unosi doma}u valutu u dr‘avu suprotno propisu, 2) ako iznosi doma}u valutu, vrijednosne papire i vrijednosnice putem po{tanskih po{iljki suprotno odobrenju Ministarstva, 3) ako iznosi efektivni strani novac, vrijednosne papire i vrijednosnice suprotno propisu, 4) ako kupuje i prodaje devize i vr{i mijenja~ke poslove suprotno odredbama ~l. 10., 11. i 15. ovog zakona. VII - ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 65. Na pitanja koja nisu ure|ena ovim zakonom odnosno, koja su ure|ena druga~ije u odnosu na zakone i druge propise Bosne i Hercegovine, primjenjuju se odgovaraju}e odredbe zakona i drugih propisa Bosne i Hercegovine. ^lanak 66. Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriji Federacije, prestaje primjena zakona i drugih propisa iz oblasti deviznog poslovanja koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lanak 67. Ovaj zakon uskladit }e se sa odredbama odgovaraju}eg zakona koji donese Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine u roku koji bude odre|en tim zakonom. ^lanak 68. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubi}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r. 248 Na osnovu ~lana IV. B, 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o doprinosima koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma od 8, 9. i 29. jula 1998. godine i na sjednici Doma naroda od 30. jula 1998. godine. Broj 01-011-560/98 25. augusta 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr Ejup Gani}, s. r. ZAKON O DOPRINOSIMA I - OP[TE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se sistem obaveznih doprinosa, kao osnovnih instrumenata za finansiranje obaveznog: penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti (u daljem tekstu: doprinosi), kao i gornja granica stopa doprinosa na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Stope doprinosa utvr|uju nadle‘ni organi, s tim da visina stopa ne mo‘e biti ve}a od visine stopa propisanih ovim zakonom. ^lan 2. Doprinosi i drugi izvori sredstava koji nisu obuhva}eni ovim zakonom, za finansiranje prava iznad obaveznog nivoa iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti, utvr|uju se u skladu sa federalnim zakonima iz tih oblasti i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Za provo|enje socijalne politike i formiranja slu‘bi socijalne za{tite, u okviru sistema, instrumenata i nadle‘nosti utvr|enih ovim zakonom i propisima iz stava 1. ovog ~lana, nadle‘ni su kantoni-‘upanije i zakonom odre|eni organi nosilaca osiguranja. ^lan 3. Doprinosi su prihod nosilaca osiguranja. II - VRSTE DOPRINOSA ^lan 4. Doprinosi se obra~unavaju i pla}aju: 1. iz li~nih primanja i drugih prihoda osiguranika; 2. na ispla}ena li~na primanja na teret poslodavca; 3. iz drugih izvora, koje obezbje|uju obveznici obra~unavanja i uplate doprinosa u skladu sa propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti. III - OBVEZNICI DOPRINOSA ^lan 5. Obveznik doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 1. ovog zakona je fizi~ko lice - rezident Federacije: - koje je na teritoriji Federacije u radnom odnosu kod pravnog ili fizi~kog lica - rezidenta Federacije; - koje je izabrano ili imenovano na javnu ili drugu du‘nost i za obavljanje te du‘nosti ostvaruje pla}u ili drugu naknadu koja se tretira kao pla}a; - koje je na teritoriji Federacije zaposleno kod pravnog ili fizi~kog lica - nerezidenta Federacije, me|unarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i konzularnog predstavni{tva, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno; - koje je od strane pravnog ili fizi~kog lica - rezidenta Federacije, kod kojeg je u radnom odnosu, upu}eno na rad ili stru~no usavr{avanje u inostranstvo, ako nije obavezno osigurano po propisima dr‘ave u koju je upu}eno ili ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno; - koje je zaposleno u inostranstvu kod inostranog poslodavca, ako nije obavezno osigurano kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja; - koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje; - koje ostvaruje prihod od autorskih prava, a koje nije obavezno osigurano po drugom osnovu; - koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem; Broj 35 - Strana 1274 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 3. septembra/rujna 1998. - vrhunski sportisti, ako nisu obavezno osigurani po drugom osnovu; - druga fizi~ka lica - rezidenti Federacije, u skladu sa propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti. Obveznik doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 1. ovog zakona je i fizi~ko lice - nerezident Federacije koje je na teritoriji Federacije: - u radnom odnosu kod pravnog ili fizi~kog lica - rezidenta Federacije; - zaposleno kod pravnog ili fizi~kog lica - nerezidenta Federacije, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno; - zaposleno kod me|unarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i konzularnog predstavni{tva, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije predvi|eno. Obveznik doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 2. ovog zakona je: - pravno ili fizi~ko lice - rezident Federacije, koje zapo{ljava radnike, za radnike u radnom odnosu i s njima izjedna~ene osiguranike; - fizi~ko lice - rezident Federacije koja samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje. Obveznici doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 3. ovog zakona su: zavodi, fondovi, organi uprave i druga pravna ili fizi~ka lica odre|ena propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti. Rezidentom Federacije u smislu ovog zakona smatra se fizi~ko lice koje na teritoriji Federacije ima prebivali{te ili boravi{ te. Status rezidenta ima i fizi~ko lice koje je kao {ef diplomatskog ili konzularnog predstavni{tva ili kao diplomatski ili konzularni slu‘benik zaposleno u doma}em diplomatskom ili konzularnom predstavni{tvu u inostranstvu, ako se na ta primanja ne pla}a doprinos u zemlji u kojoj je zaposleno. Status rezidenta ima i fizi~ko lice koje je upu}eno u inostranstvo radi obavljanja poslova za Federaciju, za fizi~ko ili pravno lice - rezidenta Federacije ili za me|unarodnu organizaciju. IV - OSNOVICA DOPRINOSA ^lan 6. Osnovicu doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 1. ovog zakona ~ini: 1. bruto pla}a zaposlenog radnika, rukovodnog radnika i pripravnika; 2. bruto pla}a ili druga naknada funkcionera, koja zamjenjuje pla}u; 3. naknada pla}e za prekid rada koji nije prouzrokovao radnik; 4. naknada pla}e za vrijeme praznika za koje se po zakonu ne radi; 5. naknada pla}e za vrijeme odsustva sa posla radnika u vrijeme kori{tenja godi{njeg odmora; 6. naknada pla}e za vrijeme odsustva sa posla u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i dr; 7. naknada pla}e za vrijeme odsustva radnika sa posla radi obrazovanja i stru~nog osposobljavanja i prekvalifikacije radnika; 8. naknada pla}e u slu~ajevima privremene sprije~enosti za rad usljed bolesti do 42 dana; 9. naknada pla}e zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, koja se ispla}uje iz sredstava pravnog, odnosno fizi~kog lica kod kojeg je osiguranik zaposlen; 10. bruto-pla}a odnosno naknada pla}e radnika koji samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, s tim da ta osnovica ne mo‘e biti ni‘a od prosje~ne mjese~ne bruto pla}e zaposlenih na teritoriji Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku Zavoda za statistiku. Izuzetno od odredbi ove ta~ke, za radnika koji samostalno obavlja privrednu djelatnost koja se prema odluci nadle‘nog kantonalnog-‘upanijskog organa smatra niskoakumulativnom, osnovica doprinosa ne mo‘e biti ni‘a od 60% prosje~ne mjese~ne bruto-pla}e zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku; 11. prosje~na mjese~na bruto-pla}a zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije prema posljednjem objavljenom podatku, za lice koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, a do utvr|ivanja osnovice od strane nadle‘nih organa iz ~lana 1. ovog zakona; 12. primanja od autorskih prava i primanja vrhunskih sportista, s tim da ta osnovica ne mo‘e biti ni‘a od prosje~ne mjese~ne bruto-pla}e zaposlenih na teritoriji Federacije po posljednjem objavljenom podatku; 13. ostala primanja i naknade fizi~kih lica koja nisu obveznici doprinosa po drugom osnovu, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti. ^lan 7. Osnovica iz ~lana 6. ta~. 1. do 9. ovog zakona je bruto - pla}a, odnosno naknada pla}e radnika, utvr|ena u skladu sa zakonom ili drugim propisima. Osnovica iz ~lana 6. ta~. 1. do 9. ovog zakona, za obveznika koji je na teritoriji Federacije zaposlen kod pravnog ili fizi~kog lica - nerezidenta Federacije je njegova bruto - pla}a, s tim da }e najni‘i iznos te osnovice propisati Federalni ministar finansija - Federalni ministar financija. Osnovica iz ~lana 6. ta~. 1. do 9. ovog zakona, za obveznika koji je na teritoriji Federacije zaposlen kod humanitarne organizacije - nerezidenta Federacije je njegova bruto pla}a, s tim da ta osnovica ne mo‘e biti ni‘a od prosje~ne mjese~ne bruto-pla}e zaposlenih u Federaciji po posljednjem objavljenom podatku. Za obveznika koji je u radnom odnosu sa poslodavcem - rezidentom Federacije, a koji je upu}en na rad ili stru~no usavr{avanje u inostranstvo, kao i za obveznika zaposlenog u inostranstvu kod inostranog poslodavca, osnovicu doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 1. ovog zakona ~ine li~na primanja koja bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji, s tim da ta osnovica ne mo‘e biti ni‘a od prosje~ne mjese~ne bruto-pla}e zaposlenih u Federaciji po posljednjem objavljenom podatku. Izuzetno od stava 4. ovog ~lana, osnovicu, stopu i na~in obra~unavanja i pla}anja doprinosa za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje radnika na radu u inostranstvu odredi}e Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog resornog ministarstva i nosioca osiguranja. ^lan 8. Osnovicu doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 2. ovog zakona ~ini bruto-pla}a i druga li~na primanja radnika u radnom odnosu kod pravnih ili fizi~kih lica - rezidenata Federacije i s njima izjedna~enih osiguranika, iz ~l. 6. i 7. ovog zakona. Doprinosi iz stava 1. ovog ~lana imaju karakter tro{kova poslovanja. Doprinosi iz ~lana 4. ta~ka 3. ovog zakona, obra~unavaju se na osnovicu utvr|enu u skladu sa propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti. ^lan 9. Doprinosi iz ~lana 4. ta~. 1. i 2. ovog zakona ne pla}aju se na primanja utvr|ena Zakonom o porezu na pla}u ("Slu‘bene novine Federacije BiH", br. 26/96, 27/97 i 12/98) na koja se ne pla}a porez na pla}u. Izuzetno, doprinosi iz ~lana 4. ta~ka 3. ovog zakona, za pojedine kategorije osiguranika obuhva}ene stavom 1. ovog ~lana, pla}aju se u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti. ^etvrtak, 3. septembra/rujna 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 - Strana 1275 V - STOPE DOPRINOSA ^lan 10. Najvi{e stope doprinosa mogu iznositi: a) za penzijsko i invalidsko osiguranje: 1. iz li~nih primanja i drugih primanja osiguranika 17%, 2. na ispla}ena li~na primanja na teret poslodavca 7%. Na ispla}ena li~na primanja zaposlenih kojima se sta‘ osiguranja ra~una sa uve}anim trajanjem, poslodavac pla}a dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od: - 2% za osiguranike raspore|ene na radno mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada ra~una kao 14 mjeseci sta‘a osiguranja; - 3% za osiguranika raspore|enog na radno mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada ra~una kao 15 mjeseci sta‘a osiguranja; - 6% za osiguranika raspore|enog na radno mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada ra~una preko 15 mjeseci sta‘a osiguranja. b) za zdravstveno osiguranje: 1. iz li~nih primanja i drugih primanja osiguranika 13% 2. na ispla}ena li~na primanja na teret poslodavca 5% c) za osiguranje od nezaposlenosti: 1. iz li~nih primanja i drugih primanja osiguranika 2% 2. na ispla}ena li~na primanja na teret poslodavca 1%. VI - OBRA^UN I UPLATA DOPRINOSA ^lan 11. Obra~un, obustavu i uplatu doprinosa za obveznika doprinosa vr{i isplatilac pla}e i drugih li~nih primanja - rezident Federacije mjese~no, odnosno prilikom svake isplate. Zavod za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod) du‘an je obustaviti isplatu pla}a ako nisu obra~unati i, istovremeno sa isplatom pla}a, upla}eni propisani doprinosi isplatiocu iz stava 1. ovog ~lana, koji svoje finansijsko poslovanje vr{i preko ra~una otvorenog kod Zavoda. Isplatilac iz stava 1. ovog ~lana du‘an je obvezniku doprinosa iz ~lana 4. ta~ka 1. ovog zakona, prilikom svake isplate, izdati jedan primjerak obra~una bruto-pla}e ili drugog primanja i obustavljenih doprinosa. Obveznik doprinosa koji samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, obveznik doprinosa koji se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, obveznik doprinosa koji je zaposlen kod nerezidenta Federacije i ostali obveznici doprinosa du‘ni su sami obra~unati i uplatiti doprinose do sedmog u mjesecu za protekli mjesec. Obra~un, obustavu i uplatu doprinosa za obveznika koji je na teritoriji Federacije zaposlen kod nerezidenta Federacije mo‘e vr{iti i pravno ili fizi~ko lice - nerezident Federacije, o ~emu obvezniku dostavlja obra~un iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 12. Uplata doprinosa za socijalno osiguranje vr{i se u sredstvima pla}anja u kojima je izvr{ena i isplata pla}a i drugih li~nih primanja. Doprinosi za socijalno osiguranje upla}uju se, po vrstama, na propisane uplate ra~une kod Zavoda. ^lan 13. Na iznose doprinosa obaveznog socijalnog osiguranja koji nisu pla}eni u propisanom roku pla}a se kamata po stopi od 0,2% dnevno za svaki dan zaka{njenja. ^lan 14. Kontrolu obra~una i uplate doprinosa vr{i Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine i Finansijska policija - Financijska policija, svako iz svog djelokruga. VII - KAZNENE ODREDBE ^lan 15. Nov~anom kaznom od dvostrukog do osmorostrukog iznosa obaveze po osnovu doprinosa, za prekr{aj koji predstavlja te‘u povredu federalnog propisa, kaznit }e se pravno lice - isplatilac pla}e i drugih li~nih primanja, ako ne obra~una, manje obra~una ili ne uplati doprinose na na~in i u rokovima propisanim ovim zakonom. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 200 do 2.000 KM. ^lan 16. Nov~anom kaznom od 500 do 10.000 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice - imalac radnje, ako ne obra~una, manje obra~una ili ne uplati doprinose na na~in i u rokovima propisanim ovim zakonom. ^lan 17. Nov~anom kaznom od 200 do 1.000 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, ako ne obra~una, manje obra~una ili ne uplati doprinose na na~in i u rokovima propisanim ovim zakonom. VIII - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 18. Do osnivanja i po~etka rada nosilaca osiguranja po federalnim propisima, doprinosi su prihodi nadle‘nih postoje}ih nosilaca osiguranja. ^lan 19. Obavezni doprinosi za druge namjene na teritoriji Federacije, izuzev obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, mogu se uvoditi samo ovim zakonom. ^lan 20. Uputstvo o na~inu obra~una i uplate doprinosa donijet }e Federalni ministar finansija - Federalni ministar financija u roku od deset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 21. Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena propisa kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona bilo ure|eno obra~unavanje i pla}anje doprinosa na teritoriji Federacije. ^lan 22. Do utvr|ivanja stopa doprinosa iz ~lana 1. stav 2. ovog zakona, primjenjiva}e se stope propisane ~lanom 10. ovog zakona. ^lan 23. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r. Na temelju poglavlja IV. Odjeljak B, ~lanka 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPRINOSIMA Progla{ava se Zakon o doprinosima koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma od 8, 9. i 29. srpnja 1998. godine i na sjednici Doma naroda od 30. srpnja 1998. godine. Broj 01-011-560/98 25. kolovoza 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr Ejup Gani}, v. r. Broj 35 - Strana 1276 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 3. septembra/rujna 1998.
Prijedlog UPFBiH - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama FBiH Federacija BiH inspekcije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BiH Član 1. U Zakonu o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj: 73/14), član 64. se mijenja i glasi: „Član 64. (Postupak inspektora u slučaju neusklađenosti sa materijalnim propisom) (1) Ako inspektor u nadzoru, utvrdi da nadzirani subjekt ima konačno rješenje kojim mu je utvrđeno određeno pravo, a koje nije izdato u skladu sa materijalnim propisom, bez odlaganja će, u pisanoj formi, o utvrđenom obavijestiti i pozvati nadležni organ da preispita svoje rješenje. (2) Ukoliko organ iz stava (1) ovog člana ne postupi po pozivu inspektora, inspektor će se obratiti u pisanoj formi nadležnom drugostepenom organu kojeg će izvjestiti o utvrđenim nepravilnostima, kao i nepostupanju prvostepenog organa po upućenom pozivu. (3) Ako nema drugostepenog organa, inspektor će poziv iz stava (1) ovog člana uputiti Vladi Federacije BiH, ako se radi o rješenju federalnog organa ili federalne ustanove, odnosno vladi kantona, ako se radi o rješenju kantonalnog organa uprave ili kantonalne ustanove, kao i rješenju općinskog načelnika ili gradonačelnika, odnosno općinske ili gradske službe za upravu. (4) Ako organ iz stava (1), a potom ni organ iz stava (2) ovog člana ne postupe po . pisanoj obavijesti, inspektor će o istom, obavijestiti upravnog inspektora da poduzme radnje sukladno svojim zakonom utvrđenim ovlaštenjima.” O B R A Z L O Ž E NJ E ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INSPEKCIJAMA FBiH I - USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavni temelj za donošenje ovoga zakona sadržan je u odredbi članka IV.A.20.(1) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojoj Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, donosi zakone o vršenju funkcija federalne vlasti, kao i članka III 1. C prema kojoj je u isključivoj nadležnosti Federacije BiH utvrđivanje ekonomske politike, odnosno stvaranje uvjeta za povoljno ekonomsko okruženje. II – RAZLOZI ZA DONOŠENJE Federalno ministarstvo pravde je sačinilo i pustilo u proceduru usvajanja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama Federacije BiH, koje izmjene se odnose na obavezu provedbe Presude Ustavnog suda Federacije BiH kojom su dvije odredbe u zakonu ( certificiranje i odredba o susupenziji inspektora) proglašene neustavnim. Konkretno predložena izmjena člana 64. Zakona o inspekcijama Federacije BiH( „Službene novine Federacije BiH“ broj:73/14) nije obuhvaćena naprijed pomenutim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama Federacije BiH, i istom se nastoji precizno propisati način poništenja nezakonitih rješenja, a za koje inspektor na terenu utvrdi da su važeća i da su očito u nesuglasju sa materijalnim propisom, što otežava uređenje stanja u određenoj upravnoj oblasti. Predložena izmjena sačinjena je u cilju preciziranja postupanja federalnog inspektora u situaciji, kada u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da nadzirani subjekt posjeduje dozvolu/ ili saglasnost /ili odobrenje, koje prema svim objektivnim činjenicama, ali i raspoloživim materijalnim dokazima koje inspektor utvrdi u nadzoru, subjekt nije ispunjavao, niti mu je nadležni organ takvo pravo mogao utvrditi rješenjem. Takve situacije se dešavaju u praksi, a važeća norma utvrđena članom 64. Zakona nije usklađena sa ZUP-om, te u tom smislu je teško provodiva u praksi. Naime, u važećem zakonu, u članu 64. utvrđeno je, da kada inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno pravo nije u skladu sa materijalnim propisom iz oblasti koju nadzire, o tome će obavijestiti i pozvati upravnog inspektora, da u skladu sa Zakonom poduzme odgovarajuće aktivnosti prema nadležnom organu radi njegovog poništenja ili ukidanja po pravu nadzora. U praksi ovako formulisana odredba nije bila primjenjiva, jer je ista u suprotnosti sa članom 139. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH („Službene novine FBiH“ broj: 35/05) kojima je utvrđena nadležnost federalnog upravnog inspektora, a također je u suprotnosti i sa član 260. ZUP-a („Službene novine FBiH broj. 2/98, 48/99) koje regulišu vanredni pravni lijek poništavanja i ukidanje rješenja po pravu nadzora. Prema predloženoj izmjeni ovog člana, inspektor se obraća nadležnom organu kako bi isti preispitao svoje rješenje. Ukoliko nadležni organ ne postupi po pozivu inspektora, inspektor će o navedenome obavijestiti neposredno drugostepeni organ radi poduzimanja radnji u vezi sa utvrđenim nepravilnostima ali i nepostupanju od strane prvostepenog organa. Ako nema drugostepenog organa, inspektor će poziv uputiti Vladi Federacije BiH, ako se radi o rješenju federalnog organa ili federalne ustanove, odnosno vladi kantona, ako se radi o rješenju kantonalnog organa uprave ili kantonalne ustanove, kao i rješenju općinskog načelnika ili gradonačelnika, odnosno općinske ili gradske službe za upravu. Ukoliko ni prvostepeni, a potom ni drugostepeni organ ne postupe po pozivu inspektora, on će o navedenom obavijestiti upravnog inspektora da postupi sukladno svojim ovlaštenjima. Ovom izmjenom člana 64. Zakona o inspekcijama Federacije BiH (“Službene novine FBiH”, broj: 73/14) se nastoji osigurati vladavina prava i jednakosti svih pred zakonom. U radu svakog organa normalno je da kod donošenja različitih rješenja/odluka može doći i često dolazi do grešaka, pa i nepravilne primjene zakonskih normi. S tim u vezi, upravo korektivna uloga inspekcijskog organa u uređivanju stanja u određenoj upravnoj oblasti, omogućuje odnosno daje ovlaštenje inspektoru, da kada utvrdi, može da ukaže na konkretnu povredu materijalnog zakona i inicira ispravku utvrđene greške, (nepravilne primjene materijalnog prava), i to kroz primjenu Zakon o inspekcijama Federacije BiH, kao “lex specialis.” Navedeno je svakako u javnom interesu i jedan je od mehanizama osiguravanja jednakih uvjeta za rad svim poslovnim subjektima na terotoriji Federacije BiH. Također i samim postojanjem ovakve odredbe na određeni način će uticati i na ozbiljnost organa uprave, odnosno službene osobe u istom, prilikom odlučivanja i izdavanja takve vrste rješenja. IV- FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA IMPLEMENTACIJU ZAKONA Za implementaciju ovog Zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva obzirom da su inspekcijski organi već ranije uspostavljeni i obavljaju svoje poslove po trenutno važećim propisima.
Prijedlog UPFBiH - Zakon o postupku inspekcijskog nadzora u FBiH Federacija BiH inspekcijski nadzor

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana