Uredba o osnivanju ureda za borbu protiv korupcije ZDK |
Zeničko-dobojski kanton |
Službene novine ZDK 05/22 |
18.02.2022 |
|
|
korupcija,borba protiv korupcije |
|
Zakon o dopunama zakona o cestovnom prijevozu FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 57/20 |
19.08.2020 |
|
SN FBiH 44/22, SN FBiH 10/10, SN FBiH 28/06
|
cestovni prijevoz |
primjewivati dvije godine od dana stupawa ovog Zakona na
snagu.
^lan 105.
Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{}ewa po
ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog
pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavqa sa
radom ukoliko su ovla{}ewa prenesena na na~in kako je to
propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{}ewa obavqa
u skladu sa ovim Zakonom.
^lan 106.
U prelaznom periodu od dvije godine od dana stupawa na
snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora
obavqa}e i ovla{}eni kantonalni inspektori za drumski
saobra}aj.
^lan 107.
Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon
o prevozu u unutra{wem putnom saobra}aju ("Slu`bene novine
Federacije Bosne i Hercegovine", broj 23/98).
Do dono{ewa podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona
primjewiva}e se podzakonski propisi doneseni na osnovu
zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa
odredbama ovog Zakona.
^lan 108.
Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u
"Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Mati}, s. r.
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimovi}, s. r.
Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM
PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije
Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na
sjednici Predstavni~kog doma od 18. aprila 2006. godine i na
sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine.
Broj 01-02-377/06
30. maja 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Niko Lozan~i}, s. r.
ZAKON
O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
I. OP]E ODREDBE
^lan 1.
Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti i na~in obavljanja
djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i
zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu:
cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju
Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza
putnika i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu;
prijevoz za vlastite potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor;
kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe.
^lan 2.
Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i
vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava
unutra{njih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i
Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih
organizacija.
^lan 3.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a
zna~enja:
1. "autostanica" je autobusna stanica na kojoj se vr{i
prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika,
utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretna stanica
na kojoj se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i
priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za
prijevoz tereta;
2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se vr{i sa dva ili vi{e vozila
na cijeloj liniji po istom redu vo`nje;
3. "cjenovnik" je dokument izdat od prijevoznika kojim su
utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza;
4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u
vozilu u cilju obavljanja poslova vezanih za prijevozni
proces;
5. "direktni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj
od 100 kilometara bez usputnih stanica i stajali{ta;
6. "fizi~ko lice" je lice koje vozilom vr{i prijevoz u
cestovnom prometu;
7. "javni prijevoz" je prijevoz koji je pod jednakim
uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i
realizira se u komercijalne svrhe;
8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih
mjesta unutar Bosne i Hercegovine;
9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od prijevoznika
korisniku prijevoza kojim se potvr|uje da je korisnik
prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za
uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje
prijevoza;
10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema redu vo`nje
koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika;
11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da
ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza
propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na
osnovu njega;
12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etne do
zavr{ne stanice na kojoj se prevoze putnici ili teret po
registriranom i ovjerenom redu vo`nje sa jednim ili vi{e
polazaka;
13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta koji se vr{i
na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta,
redu vo`nje, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim
uvjetima prijevoza;
14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da:
prijevoznik ne koristi stanicu ili stajali{te upisanu u
registrirani red vo`nje, ili koristi stanicu ili stajali{te za
izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani
red vo`nje, ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog
reda vo`nje, ili dolazi ranije na stanicu ili stajali{te prije
vremena upisanog u registriranom redu vo`nje, ili sa nje
polazi ranije, ili kasni u dolasku na stanicu ili stajali{te
vi{e od 10 minuta;
15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom
prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila
po javnim i nekategorisanim cestama;
16. "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz koji pravna ili
fizi~ka lica vr{e radi zadovoljenja svojih potreba u vezi sa
obavljanjem privredne ili druge djelatnosti za koju su
registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rentakar
prijevoz;
17. "prijevoznik" je pravno lice upisano u sudski registar za
vr{enje javnog prijevoza koje ispunjava uvjete propisane
ovim Zakonom, kao i fizi~ko lice koje vr{i javni prijevoz
za koji ima rje{enje u skladu sa odredbama ovog Zakona,
Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih na osnovu ovih
zakona;
18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, osim voza~a i
~lanova posade vozila;
19. "red vo`nje" je akt kojim se utvr|uju elementi za vr{enje
linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i:
naziv prijevoznika ili naziv svih prijevoznika ako se red
vo`nje odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se vr{i
prijevoz (itinerer linija), vrstu linije, redoslijed stanica i
stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje
linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na
svaku autobusnu stanicu, odnosno stajali{te, najmanje
jedan polazak i povratak, vremenski period odr`avanja
Broj 28 – Strana 2998 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 2999
linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja reda
vo`nje;
20. "registar redova vo`nje" je zvani~ni spisak registriranih
redova vo`nje istog ranga koji je napravio ovla{teni organ
za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i
koji va`i u teku}em registracionom periodu;
21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u
dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika,
odnosno utovar ili istovar tereta;
22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije;
23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u redu vo`nje
za ulazak ili izlazak putnika, ili utovar ili istovar tereta;
24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravno lice koje je
registrirano, ovla{teno i osposobljeno za utvr|ivanje
tehni~ke ispravnosti vozila;
25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze
teretnim motornim vozilom ili skupom vozila;
26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik
na propisanom obrascu;
27. "vanlinijski prijevoz" je prijevoz kod kojeg se relacija,
cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju posebno za svaki
prijevoz;
28. "voza~" je osoba kvalifikovana za upravljanje vozilom;
29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se vr{i
prijevoz.
^lan 4.
Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom
prijevozu mo`e se vr{iti kao javni prijevoz, ili kao prijevoz za
vlastite potrebe.
^lan 5.
Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti
samo ako su ispunjeni posebni eksploatacioni uvjeti za pojedine
vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se vr{i prijevoz,
pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na
cestama i drugim propisima, ispunjava tehni~ko-eksploatacione
uvjete.
Tehni~ko-eksploatacioni uvjeti propisuju se posebnim
pravilnikom kojeg donosi federalni ministar prometa i
komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar).
Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana, na
osnovu potvrde stanice tehni~kog pregleda iz ~lana 72. stav 2.
ovog Zakona, donosi nadle`no kantonalno ministarstvo za
poslove cestovnog prometa (u daljnjem tekstu: nadle`no
kantonalno ministarstvo) na ~ijem podru~ju prijevoznik ima
sjedi{te, odnosno prebivali{te.
Va`e}e rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ili ovjerena kopija
mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza.
^lan 6.
Na motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz, izuzev
putni~kog automobila kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe i
rentakar vozila, mora biti ispisana firma vlasnika vozila na na~in
propisan posebnim pravilnikom.
Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar.
^lan 7.
U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz mora se nalaziti
putni nalog popunjen i ovjeren na na~in propisan posebnim
pravilnikom.
Za motorna vozila kojima se vr{i prijevoz putnika ili tereta, a
koja prema odredbama ovog Zakona moraju za vr{enje prijevoza
posjedovati putni nalog, ne mo`e se izdati novi putni nalog prije
vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju.
Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se na vr{enje
taksiprijevoza, rentakar i na putni~ke au to mo bile kojim se vr{i
prijevoz za vlastite potrebe.
Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar.
^lan 8.
Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti
samo ako je na motornom i priklju~nom vozilu obavljen
preventivni tehni~ki pregled u skladu sa posebnim pravilnikom i
ako je pri tome utvr|eno da je vozilo ispravno.
Javni linijski i vanlinijski prijevoz i prijevoz za li~ne potrebe
mo`e se obavljati samo ako je na vozilu kojim se vr{i taj prijevoz
izvr{en dnevni tehni~ki pregled i ako je pri tom utvr|eno da je
vozilo ispravno.
Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i
priklju~nih vozila obavljaju pravna lica registrirana i
osposobljena za pru`anje usluga tehni~kog pregleda koja su
ovla{tena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje ove vrste tehni~kog
pregleda.
Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i
priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravno lice
ako raspola`e potrebnom opremom i kadrovima, ako je
registrirano i osposobljeno za obavljanje tehni~kog pregleda i
ako ima ovla{tenje izdato od Ministarstva.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za
vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom.
Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana, kojim se ure|uju uvjeti,
na~in, rokovi i evidencija obavljanja preventivnih tehni~kih
pregleda motornih i priklju~nih vozila, donosi federalni ministar.
^lan 9.
Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz mo`e upravljati
osoba koja ispunjava uvjete utvr|ene propisima o sigurnosti
prometa na cestama.
Osoba iz stava 1. ovog ~lana mora imati i:
– najmanje III stepen stru~ne spreme za zanimanje voza~
motornog vozila, ili certifikat o stru~noj osposobljenosti
za voza~a motornog vozila transportnog operatora i
– manje od 65 godina starosti.
Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu stru~ne spreme ne
primjenjuju se na zaposlenike koji u vezi sa obavljanjem poslova
svog radnog mjesta, osim poslova iz djelatnosti prijevoza i
rentakar prijevoza kada se vozilo iznajmljuje sa voza~em,
upravljaju motornim vozilom za koje je potrebna voza~ka
dozvola za "B" kategoriju.
Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu starosnog ograni~enja
ne primjenjuju se na osobe koje upravljaju motornim vozilom
"B" kategorije i vr{e prijevoz za vlastite potrebe.
^lan 10.
Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog
prometa svojim propisom }e, u skladu sa ovim Zakonom, urediti
uvjete, na~in i specifi~nosti organizacije vr{enja prijevoza
putnika ili tereta ili osoba i tereta na svojoj teritoriji.
Posebnim propisom iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se:
– uvjeti, na~in i postupak organiziranja linijskog i
vanlinijskog prijevoza;
– uvjeti, na~in i organizaciju vr{enja taksiprijevoza;
– prijevoz zapre`nim vozilima, motociklima sa
prikolicom i ostalim vozilima na motorni i drugi pogon;
– prijevoz za vlastite potrebe;
– izdavanje rje{enja za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza.
Pri utvr|ivanju ukupnog broja taksivozila na svom podru~ju
or gan iz stava 1. ovog ~lana koristit }e se odnosom jedno
taksivozilo na 500-1.000 stanovnika.
Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e dio poslova iz svoje
nadle`nosti prenijeti na gradske, odnosno op}inske organe
nadle`ne za poslove cestovnog prijevoza.
II. JAVNI PRIJEVOZ
^lan 11.
Javni prijevoz mo`e se vr{iti kao prijevoz u linijskom i
vanlinijskom cestovnom prijevozu.
Javni prijevoz mogu vr{iti pravna lica (u daljnjem tekstu:
prijevoznik) registrirana za obavljanje te djelatnosti.
Javni prijevoz mo`e obavljati fizi~ko lice koje ima rje{enje za
obavljanje tog prijevoza izdato od nadle`nog op}inskog organa
na ~ijem prostoru fizi~ko lice ima sjedi{te, odnosno prebivali{te u
skladu sa Zakonom o obrtu i drugim propisima.
Fizi~ko lice koje ima u vlasni{tvu vi{e od dva motorna vozila,
ili vi{e od dva skupa vozila kojima vr{i javni prijevoz, obavezno
je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice.
Pri vr{enju javnog prijevoza rje{enje iz stava 3. ovog ~lana
mora se nalaziti u vozilu.
^lan 12.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta,
odnosno putnika i tereta na podru~ju Federacije Bosne i
Hercegovine, ili koji tranzitira preko teritorije Federacije Bosne i
Hercegovine du`an je pridr`avati se odredbi ovog Zakona, uvjeta
iz dozvole za prijevoz i druge va`e}e dokumentacije.
^lan 13.
Pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima prijevoznik
mo`e vr{iti javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta u
cestovnom prijevozu, ako posjeduje licencu za vr{enje tog
prijevoza.
Prijevozniku koji vr{i javni prijevoz izdaje se licenca za
sljede}e vrste prijevoza:
– linijski prijevoz putnika,
– vanlinijski prijevoz putnika,
– prijevoz tereta,
– taksiprijevoz.
Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom
izdavanja licence za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza i iskaznice
za voza~e, kategorije licenci, obrazac licence i vo|enje
evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za
voza~e propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi
federalni ministar.
Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prijevozu kod
posade vozila mora se nalaziti propisan i va`e}i obrazac licence,
a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a.
^lan 14.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, ili
putnika i tereta obavezan je svoje usluge obaviti uz odgovaraju}u
naknadu.
Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se u slu~aju ako je
prijevoznik isklju~en iz prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz
odvija na cesti na kojoj je zabranjen promet motornim vozilima,
odnosno na kojoj se ne odvija promet motornim vozilima.
^lan 15.
U vr{enju javnog prijevoza ~lanovi posade vozila du`ni su
pridr`avati se odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se
ure|uje na~in obavljanja poslova i zadataka ~lanova posade
vozila.
Prijevoznik je obavezan donijeti pravilnik kojim se
reguliraju prava i obaveze ~lanova posade u vr{enju prijevoza u
skladu sa ovim Zakonom.
^lan 16.
Javni prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu je prijevoz
putnika, tereta ili putnika i tereta na odre|enim linijama po
unaprijed utvr|enom registriranom i objavljenom redu vo`nje,
cijeni i drugim uvjetima prijevoza.
Javnim prijevozom u linijskom cestovnom prijevozu smatra
se svakodnevni ili u~estali prijevoz putnika, tereta, ili putnika i
tereta koji se odvija sa ili bez usputnih ulazaka ili izlazaka
putnika, odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja tereta.
Prijevoznik, odnosno ~lan posade vozila u linijskom
prijevozu du`an je u skladu sa raspolo`ivim kapacitetima vozila
preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji ovim Zakonom
ili posebnim propisom nisu izuzeti od prijevoza.
^lan 17.
Prijevoznik koji vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom
cestovnom prijevozu du`an je utvrditi cjenovnik za usluge
prijevoza.
Cjenovnik se utvr|uje za svaku liniju posebno sa cijenama
izme|u stanica i stajali{ta.
^lan 18.
Prijevoznik ne mo`e povjeriti, odnosno ustupiti drugom
prijevozniku vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom
prijevozu na liniji za koju ima registriran red vo`nje, ili dozvolu
za vr{enje linijskog prijevoza tereta.
II.1. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA
^lan 19.
Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se
organizirati kao javni linijski i javni vanlinijski prijevoz putnika.
Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti
isklju~ivo autobusima i putni~kim automobilom (1+4) kada je u
pitanju taksiprijevoz.
^lan 20.
Pri vr{enju javnog prijevoza putnika ili vi{e putnika koji se
prevoze du`ni su pridr`avati se reda u vozilu i ne smiju ometati
posadu vozila.
Putnika ili vi{e putnika koji ometaju posadu vozila u vr{enju
javnog prijevoza, koji se ne pridr`avaju reda u vozilu, ili koje su
pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava ~lan posade
vozila du`an ih je odstraniti iz vozila.
U slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana putnici se mogu
odstraniti iz vozila samo na autobusnoj stanici, odnosno stajali{tu
u naseljenom mjestu.
^lan 21.
U motornom vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u
cestovnom prijevozu ne mogu se prevoziti putnici koji boluju od
bolesti koje ugro`avaju zdravlje i sigurnost drugih putnika,
putnici koji su pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih
sredstava, `ivotinje, le{evi, eksploziv i lahko zapaljivi predmeti i
predmeti koji mogu povrijediti, uprljati ili pri~initi {tetu
putnicima ili prtljagu primljenom na prijevoz, ako to posebnim
propisom nije druga~ije regulirano.
Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, slijepim i slabovidnim
osobama dozvoljava se prijevoz sredstvima javnog prijevoza na
relaciji do 50 km uz pratnju psa. Pas treba biti izvje`ban za
vo|enje slijepih i slabovidnih osoba, redovno vakcinisan i nositi
za{titnu korpicu i povodac.
II.1.1. Javni linijski prijevoz putnika
^lan 22.
Javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu
mo`e se vr{iti na me|unarodnim, me|uentitetskim, federalnim,
kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama.
Federalna autobusna linija je autobusna linija kojom se
povezuju gradovi i op}inski centri, odnosno gradovi i op}inski
centri sa naseljenim mjestima na podru~ju dvaju ili vi{e kantona.
Federalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu
stanicu ili stajali{te u istom kantonu.
Kantonalna linija je autobusna linija kojom se povezuju
op}inski centri, odnosno naseljena mjesta dviju ili vi{e op}ina
jednog kantona.
Kantonalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu
stanicu ili stajali{te u istoj op}ini.
Gradska linija je autobusna linija kojom se povezuju stanice i
stajali{ta na gradskom podru~ju.
Op}inska linija je autobusna linija kojom se povezuju dva ili
vi{e naseljenih mjesta na podru~ju op}ine.
^lan 23.
Prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se
vr{iti samo na osnovu i u skladu sa registriranim redom vo`nje,
odnosno sa izdatom dozvolom za prijevoz.
^lan 24.
Redovi vo`nje na federalnim, kantonalnim, gradskim i
op}inskim linijama registriraju se nakon obavljenog
uskla|ivanja sa rokom va`enja od najmanje tri godine i va`e do
utvr|ivanja novog registra redova vo`nje kod nadle`nog organa
u zavisnosti od vrste linje (federalna, kantonalna, gradska ili
op}inska), ako nadle`ni or gan koji je izvr{io registraciju nije
odredio du`i rok.
Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana je:
– za federalne linije Ministarstvo;
– za kantonalne linije kantonalno ministarstvo nadle`no
za poslove cestovnog prometa;
– za gradske, odnosno op}inske linije nadle`na je gradska,
odnosno op}inska slu`ba za poslove cestovnog prometa.
U autobusu kojim se vr{i prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu mora se nalaziti registrirani red vo`nje, ili
kopija registriranog reda vo`nje ovjerena od nadle`nog organa za
ovjeru.
Na~in, kriteriji i postupak uskla|ivanja, ovjera i registracija
redova vo`nje, obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja registra redova
vo`nje regulirat }e se pravilnikom kojeg donosi federalni
ministar.
Broj 28 – Strana 3000 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3001
^lan 25.
Ukoliko ocijeni da nema potrebe za uskla|ivanjem redova
vo`nje u odre|enom periodu, nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2.
ovog Zakona rje{enjem }e produ`iti va`nost postoje}ih
registriranih redova vo`nje.
Ako se uskla|ivanjem nisu osigurale potrebe korisnika
prijevoza na odre|enoj liniji, a nadle`ni or gan za uskla|ivanje
redova vo`nje procijeni da nema potrebe provoditi uskla|ivanje
redova vo`nje za sve linije, na zahtjev korisnika prijevoza ili
zainteresiranih prijevoznika mo`e se pristupiti uskla|ivanju i
registraciji redova vo`nje za utvr|enu liniju prema postupku
predvi|enim pravilnikom iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona.
^lan 26.
Prijevoznik utvr|uje red vo`nje koji mora biti usagla{en sa
daljinarom i minimalnim vremenom vo`nje.
Pravilnik kojim se bli`e odre|uju na~in, kriteriji i postupak
za odre|ivanje daljinara i minimalnog vremena vo`nje donosi
federalni ministar.
^lan 27.
Prijevoznik je du`an uredno i redovno vr{iti prijevoz u
linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom i
objavljenom redu vo`nje.
U vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu na prednjoj strani mora biti postavljena tab -
la sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj
od usputnih stanica.
Prijevoznik mo`e vr{iti linijski prijevoz putnika za
registrirani red vo`nje sa vi{e vozila prema tom redu vo`nje, s tim
da se prijevoz vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji autobusne
linije za koju je red vo`nje registriran (bis vo`nja).
Vozilo kojim se vr{i prijevoz iz stava 3. ovog ~lana pored ta -
ble iz stava 2. ovog ~lana mora imati i tablu sa natpisom "bis
vo`nja".
Za vrijeme vr{enja prijevoza iz stava 3. ovog ~lana u svakom
vozilu mora se nalaziti red vo`nje i ostala dokumentacija
neophodna pri vr{enju linijskog prijevoza putnika.
Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na vozila koja
imaju ugra|en mehanizam za postavljanje ta ble, odnosno ako
imaju traku ili displej na kojima je ispisan broj i naziv linije iz
registriranog reda vo`nje.
^lan 28.
Cjenovnik za odre|enu liniju mora biti ovjeren i potpisan od
prijevoznika ~iji se identi~ni primjerci moraju nalaziti u autobusu
koji prometuje na toj liniji, autobusnoj stanici i turisti~koj
agenciji kojoj je povjerena prodaja karata.
^lan posade vozila du`an je usluge prijevoza putnika u
linijskom cestovnom prijevozu napla}ivati u skladu sa
cjenovnikom iz stava 1. ovog ~lana putem uredno ispisane karte
za prijevoz sa serijskim brojem ili pomo}u au tom ata za izdavanje
karata.
Prijevoznik na linijama do 50 km izdaje karte za prijevoz
koje sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja
prijevoza i otisak pe~ata prijevoznika, a na linijama du`im od 50
km karte za prijevoz sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj,
cijenu ko{tanja prijevoza, relaciju, da tum i vrijeme polaska i
otisak pe~ata prijevoznika.
Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri
Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje
minimalne cijene prijevoznih usluga u linijskom cestovnom
prijevozu.
Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz
prethodnog stava.
^lan 29.
Putnik koji se prevozi autobusom u javnom linijskom
prijevozu na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`an je
imati va`e}u kartu za prijevoz i pokazati je na zahtjev ovla{tene
osobe za kontrolu ~lanova posade, putnika i vozne
dokumentacije.
Karta za prijevoz prodaje se na autobusnoj stanici.
Karta za prijevoz mo`e se kupiti i u poslovnicama, odnosno
agencijama koje se bave pru`anjem turisti~kih usluga, ukoliko
im je prijevoznik povjerio prodaju karata za prijevoz.
Cijena karte za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj
stanici, turisti~koj agenciji, poslovnici ili u autobusu ne mo`e biti
ve}a, niti manja od cijene karte za prijevoz utvr|ene
cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju.
Karte za prijevoz mogu se prodavati samo za registrirane
redove vo`nje i u skladu sa cjenovnikom iz ~lana 28. stav 1. ovog
Zakona.
Na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja
karata nije dozvoljena prodaja karata u autobusu.
^lan 30.
Ako putnik koji se prevozi ima ru~nu prtljagu, du`an ju je
smjestiti na za to odre|eno mjesto tako da ne smeta drugim
putnicima koji se prevoze, ~lanovima posade vozila i ne zatvara
prolaz izme|u sjedi{ta.
Za prtljag koji se smje{ta u prostor odvojen od prostora za
putnike koji se prevoze, ~lan posade vozila du`an je putniku koji
se prevozi za prtljag izdati posebnu kartu, jedan dio karte
pri~vrstiti za prtljag, a drugi dio na pole|inu karte za prijevoz
putnika.
^lan 31.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu du`an je autobusnoj stanici na kojoj je tim
redom vo`nje predvi|en ulazak, odnosno izlazak putnika
dostaviti registrirani red vo`nje najmanje pet dana prije njegovog
stupanja na snagu.
Prijevoznik je du`an autobusnoj stanici dostaviti cjenovnik
sa cijenama za razdaljine izme|u stanica i stajali{ta upisanih u red
vo`nje.
Prijevoznik koji iz bilo kojih razloga nije u mogu}nosti, ili ne
`eli dalje odr`avati registrirani red vo`nje obavezan je
nadle`nom organu, koji je registrirao red vo`nje, podnijeti pisani
zahtjev sa obrazlo`enjem za trajnu obustavu prijevoza i
datumom kada prestaje sa odr`avanjem linije.
Prijevoznik je du`an istovremeno pisanim putem obavijestiti
autobusne stanice o datumu obustave prijevoza iz zahtjeva iz
stava 3. ovog ~lana.
^lan 32.
Prijevoznik mora otpo~eti javni prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje danom
stupanja na snagu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u toku va`enja reda
vo`nje na odre|enoj liniji mo`e se privremeno obustaviti javni
prijevoz putnika u slu~aju vi{e sile i u vanrednim slu~ajevima
koji nezavisno od volje prijevoznika onemogu}avaju odvijanje
tog prijevoza.
U slu~aju obustave prijevoza iz stava 2. ovog ~lana
prijevoznik je du`an odmah po nastanku razloga zbog kojeg se
vr{i obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem
sredstava javnog informiranja, kao i autobusne stanice koje
koristi prema redu vo`nje.
Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je
du`an prijaviti nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i
federalnoj inspekciji cestovnog prometa.
O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev
prijevoznika, nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje du`an
je donijeti rje{enje.
^lan 33.
Prijevozniku kojem je nadle`ni or gan pravomo}nim
rje{enjem oduzeo licencu za linijski prijevoz putnika brisat }e se
registrirani redovi vo`nje na svim linijama na podru~ju
Federacije Bosne i Hercegovine.
Red vo`nje, odnosno neki od polazaka i povrataka iz
registriranog reda vo`nje brisat }e se iz Registra redova vo`nje,
ako prijevoznik:
– ne otpo~ne vr{iti javni prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje u
roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu;
– obustavi odvijanje javnog prijevoza putnika u linijskom
cestovnom prijevozu du`e od pet dana uzastopno, ili u
raznim vremenskim razmacima du`e od deset dana u
toku registracionog perioda;
– neuredno odr`ava liniju neprekidno du`e od osam dana,
ili u razli~itim vremenskim razmacima du`e od 15 dana
u toku registracionog perioda;
– pisano podnese zahtjev nadle`nom organu za
obustavljanje odr`avanja linije, odnosno polazaka i
povrataka.
Sa reda vo`nje brisat }e se onaj kooperant koji je prema
ugovoru o kooperaciji bio du`an odr`avati red vo`nje, odnosno
polazak ili povratak u odre|enom vremenskom periodu, a ne
odr`ava ga, ili ga odr`ava suprotno odredbama ugovora o
kooperaciji, odnosno ukoliko su se stekli uvjeti iz stava 1. ili
stava 2. ovog ~lana, a red vo`nje se preregistruje na ostale
kooperante ili kooperanta iz ugovora.
Ukoliko se kooperanti ne mogu dogovoriti o na~inu
odr`avanja kooperantske linije iz ugovora o kooperaciji nadle`ni
ministar, odnosno nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog
Zakona formirat }e arbitra`nu komisiju.
Rje{enje o brisanju reda vo`nje u slu~aju iz stava 1. ovog
~lana donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje na
osnovu pisanog obavje{tenja organa nadle`nog za izdavanje
licenci iz ~lana 13. ovog Zakona.
Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje, odnosno nekog
od polazaka i povrataka donosi nadle`ni or gan koji je registrirao
red vo`nje u slu~ajevima navedenim u stavu 2. ovog ~lana u
alinejama 1., 2. i 3. na osnovu nalaza inspekcije cestovnog
prometa, a u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 4. ovog ~lana
na osnovu pisanog zahtjeva prijevoznika.
II.1.2. Javni vanlinijski prijevoz putnika
^lan 34.
Javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu
je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za
pru`ene usluge za potrebe putnika koji se prevoze i drugi uvjeti
prijevoza utvr|uju pisanim ugovorom izme|u prijevoznika,
odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz i naru~ioca
prijevoza, ako drugim propisom nije druga~ije ure|eno.
^lan 35.
Javni vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom prijevozu
mo`e se vr{iti kao:
– kru`na vo`nja unaprijed organizirane grupe putnika
koja po~inje i zavr{ava na istom mjestu, pri ~emu se ta
grupa putnika prevozi istim vozilom na ~itavom
itinereru i vra}a se na mjesto polaska bez usputnog
ulaska ili izlaska drugih putnika;
– naizmjeni~na vo`nja organizirana radi prijevoza u vi{e
putovanja od istog polazi{ta do istog odredi{ta unaprijed
organiziranih grupa putnika, s tim {to se svaka grupa
koja je obavila putovanje u odlasku vra}a u istom
sastavu i to tako da se prva vo`nja u povratku i
posljednja vo`nja u odlasku u nizu naizmjeni~nih vo`nji
vr{i praznim vozilom;
– prijevoz unaprijed organizirane grupe putnika u odlasku
i putovanje praznog vozila u povratku i obratno;
– taksiprijevoz.
Na vozilu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. alineje 1., 2. i 3.
ovog ~lana mora biti istaknuta tab la sa oznakom "vanlinijski
prijevoz" u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla.
Odredba iz stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na vozila kojima
se vr{i taksiprijevoz.
^lan 36.
Ugovoreni prijevoz je vanlinijski prijevoz za odre|enu ta~no
utvr|enu kategoriju putnika, ako se takav prijevoz vr{i u cilju
odlaska na posao ili u {kolu (fakultet) i obratno, na odre|enoj
relaciji bez prijema drugih putnika.
U autobusu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana mora
se nalaziti kopija ugovora o prijevozu koji je zaklju~en izme|u
organizacije - korisnika prijevoza i prijevoznika.
U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za
vrijeme vr{enja posebnog vanlinijskog prijevoza mora se nalaziti
tab la sa oznakom "ugovoreni prijevoz".
^lan 37.
Prilikom vr{enja vanlinijskog cestovnog prijevoza iz ~lana
35. stav 1. alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona u motornom vozilu mora
se nalaziti pisani ugovor o prijevozu, te putni list sa spiskom
putnika potpisan od prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i
javni prijevoz.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prilikom vr{enja
prijevoza kada vanlinijski prijevoz putnika vr{i organizator
putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o
prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati
aran`mana u kojem je sadr`ana i naknada za prijevoz u odlasku i
povratku.
Kod vr{enja prijevoza iz ~lana 36. stav 1. ovog Zakona
umjesto spiska putnika, putnici koji se prevoze moraju kod sebe
imati identifikacijske iskaznice ovjerene od prijevoznika ili
fizi~kog lica koje vr{i prijevoz, izdate na osnovu ugovora o
prijevozu.
Pravilnik kojim se bli`e odre|uje oblik i sadr`aj putnog lista
sa spiskom putnika donosi federalni ministar.
II.1.2.1. Taksiprijevoz
^lan 38.
Taksiprijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom
cestovnom prijevozu za koji je cijena prijevoza za pre|eni put
unaprijed odre|ena i utvr|uje se taksimetrom po cjenovniku
usluga.
Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od kantonalnog
ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa i istaknut
na vidnom mjestu u vozilu.
U toku prijevoza putnika taksivozilom mora biti uklju~en
taksimetar, koji je ispravan, ba`daren prema propisanim
metrolo{kim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugra|en na
vidnom mjestu u vozilu.
Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz
mo`e sa korisnikom prijevoza, na relacijama du`im od 25 km,
ugovoriti cijenu prijevoza i bez uklju~enja taksimetra, s tim da
cijena ne mo`e biti ve}a od one koja bi se utvrdila taksimetrom.
Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz
du`no je na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za
prijevoz koja sadr`i registarski broj vozila, putnu relaciju,
napla}enu, odnosno ugovorenu cijenu, da tum prijevoza, potpis i
otisak pe~ata prijevoznika.
Ako se prijevoz iz stava 4. ovog ~lana vr{i bez uklju~enja
taksimetra prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i
taksiprijevoz du`no je izdati kartu za prijevoz putniku koji se
prevozi prije po~etka vo`nje.
^lan 39.
Pri vr{enju taksiprijevoza bez saglasnosti putnika koji je prvi
zapo~eo koristiti taj prijevoz, ne mogu se primati na prijevoz
drugi putnici.
^lan 40.
Taksiprijevoz mo`e se vr{iti samo putni~kim vozilom sa pet
sjedi{ta (1+4), koje ima ~etvera vrata a oblik karoserije je
limuzina.
Putni~ko vozilo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e imati
priklju~no vozilo.
^lan 41.
Voza~i koji upravljaju motornim vozilom kojim se vr{i
taksiprijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti
prometa na cestama, moraju ispunjavati i uvjete iz ~lana 9. ovog
Zakona.
^lan 42.
Organizaciju i na~in vr{enja taksiprijevoza putnika na
teritoriji kantona svojim propisom regulira or gan iz ~lana 10. stav
1. ovog Zakona.
Propisom iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se naro~ito:
– na~in organiziranja taksiprijevoza na teritoriji kantona,
odnosno podru~ju grada i op}ine;
– broj i razmje{taj taksistajali{ta, na~in njihovog
kori{tenja, ure|enja i odr`avanja, te broj vozila na
pojedinim taksistajali{tima;
– na~in utvr|ivanja i naplate cijene taksiprijevoza, ako se
prevozi vi{e putnika;
– na~in izdavanja dopunskih oznaka za vozila, njihova
veli~ina, broj i izgled;
– prava i du`nosti voza~a koji vr{i taksiprijevoz i putnika
koji se prevoze taksivozilom;
Broj 28 – Strana 3002 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3003
– osnovne i dopunske uvjete koje mora ispunjavati
taksivoza~ i taksivozilo.
II.2. JAVNI PRIJEVOZ TERETA
^lan 43.
Javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu (u daljnjem
tekstu: prijevoz tereta) mo`e se organizirati kao linijski i
vanlinijski prijevoz.
^lan 44.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je utvrditi
cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza.
Cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana ovjeren od prijevoznika
mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza.
Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri
Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje
cjenovnik minimalnih cijena prijevoznih usluga u cestovnom
prijevozu tereta.
Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz
prethodnog stava.
^lan 45.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je u vozilu
kojim vr{i prijevoz imati uredno popunjen i ovjeren tovarni list u
kojem, izme|u ostalog, moraju biti sadr`ani sljede}i podaci:
naziv prijevoznika i njegov porezni i identifikacijski broj,
naru~ilac prijevoza, primalac tereta, relacija, cijena prijevoza,
koli~ina i vrsta tereta koji se prevozi i da tum utovara tereta.
Tovarni list mora biti potpisan ili ovjeren od prijevoznika,
isporu~ioca i primaoca tereta.
II.2.1. Javni linijski prijevoz tereta
^lan 46.
Linijski prijevoz tereta vr{i se na osnovu dozvole po
registriranom redu vo`nje, a cijena i drugi uvjeti prijevoza
unaprijed su utvr|eni na osnovu cjenovnika.
^lan 47.
Ministarstvo izdaje dozvole za vr{enje linijskog prijevoza
tereta i vodi registar izdatih dozvola.
Dozvolu iz stava 1. ovog ~lana prijevoznik mora imati u
vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza.
Federalni ministar pravilnikom propisuje uvjete za dobivanje
i postupak izdavanja dozvola, kao i na~in vo|enja registra izdatih
dozvola.
^lan 48.
Prijevoznik je du`an o registriranoj liniji kao i o odobrenim
promjenama na liniji najkasnije pet dana prije otpo~injanja
prijevoza obavijestiti sve teretne stanice koje se nalaze upisane u
rje{enju.
Prijevoznik je du`an svim teretnim stanicama koje koristi na
registriranoj liniji dostaviti utvr|eni cjenovnik prijevoznih
usluga.
^lan 49.
Prijevoznik kojem je izdato rje{enje za vr{enje linijskog
prijevoza tereta du`an je prijevoz vr{iti na osnovu uvjeta iz
rje{enja i u skladu sa odredbama ovog Zakona.
II.2.2. Javni vanlinijski prijevoz tereta
^lan 50.
Vanlinijski prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se
relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvr|uju ugovorom
izme|u prijevoznika i naru~ioca prijevoza.
^lan 51.
Prijevoz za posebne namjene (vanredni prijevoz, prijevoz
opasnih materija i sl.) vr{i se na osnovu ovog Zakona, Zakona o
cestama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o prijevozu
opasnih materija.
Prijevoz za posebne namjene vr{i se na osnovu dozvole koju
izdaje nadle`ni or gan odre|en Zakonom o cestama Federacije
Bosne i Hercegovine ili Zakonom o prijevozu opasnih materija.
Dozvola iz prethodnog stava ili njena kopija mora se nalaziti
u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene.
III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE
^lan 52.
Prijevoz za vlastite potrebe mogu vr{iti pravna ili fizi~ka lica
pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti kao prijevoz tereta
koji vr{e pravna lica radi zadovoljenja svojih proizvodnih ili
uslu`nih potreba u okviru djelatnosti upisanih u sudski registar i
kao prijevoz osoba koje su u radnom odnosu kod istog i drugih
osoba u vezi sa obavljanjem poslova iz te djelatnosti.
Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim motornim
vozilom ili iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar).
Prilikom vr{enja prijevoza za vlastite potrebe u vozilu se
mora nalaziti pravomo}no rje{enje iz ~lana 5. ovog Zakona.
Kod prijevoza osoba za vlastite potrebe u autobusu se mora
nalaziti putni list sa spiskom putnika iz ~lana 37. stav 1. ovog
Zakona, a ako se vr{i prijevoz zaposlenika sa posla na posao,
osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice
izdate od pravnog, odnosno fizi~kog lica koje taj prijevoz vr{i.
^lan 53.
Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe sa jednim
ili vi{e vozila ako:
– prevozi teret koji je u vezi sa obavljanjem privredne i
druge djelatnosti za koju ima rje{enje,
– samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost, te prevozi
vlastite poljoprivredne proizvode, ili prevozi druge
proizvode koje je nabavio u svrhu te proizvodnje,
– prevozi osobe koje su kod njega u radnom odnosu.
Vozilom u vlasni{tvu fizi~kog lica kojim se vr{i prijevoz za
vlastite potrebe mo`e upravljati vlasnik vozila ili voza~ koji je u
radnom odnosu kod vlasnika vozila.
^lan 54.
Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz osoba, tereta, ili osoba i
tereta za vlastite potrebe motornim vozilom samo na osnovu
rje{enja za vr{enje tog prijevoza koje izdaje nadle`ni or gan
prema odredbama Zakona o obrtu na ~ijem podru~ju fizi~ko lice
ima prebivali{te.
Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se izdati fizi~kom
licu koje je upisano u registar za vr{enje javnog prijevoza.
Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana du`an je voditi registar
izdatih rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe.
Odredbe ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite
potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom gra|ana i vozilom
specijalno opremljenim za kampovanje.
^lan 55.
U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe
mora se nalaziti rje{enje za vr{enje tog prijevoza.
U teretnom motornom vozilu najve}e dopu{tene mase vi{e
od 3.500 kg, kojim se vr{i prijevoz tereta, mora se nalaziti tovarni
list iz ~lana 45. ovog Zakona.
^lan 56.
Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe
kod privrednih dru{tava, odnosno drugih pravnih lica mora
upravljati voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika motornog
vozila i ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona.
III.1. Rentakar prijevoz
^lan 57.
Prijevoz osoba iznajmljenim motornim vozilima (rentakar)
je prijevoz koji se vr{i za vlastite potrebe na osnovu ugovora
zaklju~enog izme|u korisnika i davaoca rentakar usluge po
unaprijed utvr|enom cjenovniku.
Pravno lice koje pru`a rentakar uslugu uz iznajmljivanje
vozila sa voza~em mo`e takav vid usluge pru`iti samo sa
voza~ima koji su sa njim uspostavili radni odnos u skladu sa
Zakonom o radu.
Pravno lice koje pru`a rentakar usluge mora biti registrirano
za obavljanje te djelatnosti.
U motornom vozilu za vrijeme pru`anja rentakar usluge
mora se nalaziti primjerak zaklju~enog ugovora iz stava 1. ovog
~lana.
^lan 58.
Vozila za rentakar usluge moraju ispunjavati uvjete
predvi|ene pravilnikom iz ~lana 5. i pravilnikom iz ~lana 8. ovog
Zakona.
Korisnik rentakar vozila ne mo`e vr{iti javni prijevoz
iznajmljenim vozilom.
^lan 59.
Za pru`anje rentakar usluge mo`e se koristiti putni~ko vozilo
sa brojem sjedi{ta od 1+4 do 1+7.
IV. AUTOSTANICE
^lan 60.
Djelatnost pru`anja usluga autobusnih stanica u prijevozu
putnika (u daljnjem tekstu: autobusna stanica) i usluga teretnih
stanica (u daljnjem tekstu: teretna stanica) mogu vr{iti pravna
lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti pru`anja
stani~nih usluga i ako ispunjavaju uvjete propisane ovim
Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.
^lan 61.
Autostanica mora biti ozna~ena natpisom i to:
– autobusna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi,
– teretna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi.
IV.1. Autobusne stanice i stajali{ta
^lan 62.
Autobusna stanica je odre|eni prostor za prihvat i otpremu
autobusa, izlazak ili ulazak putnika, utovar ili istovar prtljage,
rezervacija i prodaja karata za prijevoz, ~uvanje prtljage,
informiranje putnika i prijevoznika i ostali poslovi u vezi sa
prijevozom putnika.
Autobusno stajali{te je odre|en i ozna~en prostor za
zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska ili izlaska putnika.
Autobusna stanica obavlja poslove i usluge u okviru
registrirane djelatnosti za koju ima javna ovla{tenja na osnovu
rje{enja koje izdaje Ministarstvo.
^lan 63.
Ulaz ili izlaz putnika obavlja se samo na autobusnim
stanicama, odnosno autobusnim stajali{tima upisanim u
registrirani red vo`nje.
Prijevoznik je du`an na polaznu stanicu postaviti autobus
koji prometuje na odre|enoj liniji 15 minuta prije polaska i to na
peron koji mu je odre|en organizacijom rada autobusne stanice.
Ako je u redu vo`nje upisan naziv mjesta u kojem postoji
autobusna stanica, prijevoznik je obavezan koristiti usluge
autobusne stanice u tom mjestu.
U mjestu u kojem postoje dvije ili vi{e autobusnih stanica
namijenjenih za isti rang linijskog prijevoza, prijevoznik }e
koristiti usluge autobusne stanice koju ima upisanu u registrirani
red vo`nje.
^lan 64.
Autobusna stanica mora biti opremljena i odr`avana tako da
odgovara svojoj svrsi.
U zavisnosti od zadovoljavanja propisanih uvjeta, vezano za
posjedovanje opreme i sadr`aja u okviru cjelokupne usluge,
utvrdit }e se kategorija autobusne stanice.
Pravilnik kojim se bli`e odre|uju uvjeti koje mora
ispunjavati autobusna stanica, na~in rada i njihova kategorizacija
donosi federalni ministar.
^lan 65.
Autobusna stanica mora pod jednakim uvjetima pru`ati svoje
usluge svim prijevoznicima koji u registriranom redu vo`nje
imaju upisanu tu autobusnu stanicu, a prema cjenovniku u
zavisnosti od kategorije autobusne stanice.
Autobusna stanica mo`e napla}ivati svoje usluge samo ako
je izvr{ena kategorizacija i ako joj je rje{enjem Ministarstva
utvr|ena jedna od kategorija.
Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri
Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit }e
maksimalne cijene usluga autobusnih stanica zavisno od
kategorije stanice.
Prijevoznik koji vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana obavezan
je autobusnoj stanici, upisanoj u registrirani red vo`nje, povjeriti
rezervaciju i prodaju karata za prijevoz, te davanje obavijesti
putnicima.
Autobusna stanica i prijevoznik iz stava 4. ovog ~lana
ugovorom }e regulirati uvjete, na~in kori{tenja usluga autobusne
stanice, me|usobna prava i obaveze, a visinu naknade za pru`ene
usluge odredit }e u skladu sa cjenovnikom iz stava 3. ovog ~lana.
Slu`bena lica na autobusnoj stanici du`na su za vrijeme rada
na vidnom mjestu nositi identifikacijske iskaznice.
^lan 66.
Autobusna stanica du`na je voditi evidenciju o dolascima i
odlascima autobusa i svakih 30 dana nadle`nom organu koji je
registrirao redove vo`nje dostavljati pisane informacije o
redovima vo`nje koje prijevoznik neuredno odr`ava, odnosno
redovima vo`nje koje prijevoznik ne odr`ava.
Voza~ autobusa du`an je po dolasku na autobusnu stanicu
odmah prijaviti dolazak autobusa, odnosno prijaviti postavljanje
autobusa na peron i ovjeriti putni nalog sa podacima o vremenu
dolaska i polaska autobusa sa autobusne stanice.
Otpravnik je du`an otpremiti svaki autobus sa polaznog
perona prema redu vo`nje, ako su za to ispunjeni uvjeti.
Voza~ autobusa mo`e po}i sa autobusne stanice po odobrenju
otpravnika, odnosno kad mu se odgovaraju}im svjetlosnim
signalom odobri odlazak sa autobusne stanice, ako se otpremanje
autobusa vr{i svjetlosnom signalizacijom.
^lan 67.
U autobusnoj stanici mora se voditi prometni dnevnik na
na~in propisan pravilnikom kojim se propisuje obrazac, sadr`aj i
na~in vo|enja prometnog dnevnika.
Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar.
^lan 68.
Nakon sklapanja ugovora iz ~lana 65. stav 5. ovog Zakona
autobusna stanica du`na je sistematizirati sve redove vo`nje po
linijama, vremenu dolaska i odlaska autobusa sa autobusne
stanice i istaknuti ih na mediju predvi|enom za informiranje
putnika.
^lan 69.
Prijevoznik mora obavijestiti autobusnu stanicu gdje
zapo~inje prijevoz po redu vo`nje, o nemogu}nosti odr`avanja
polaska linije, odnosno o zaka{njenju ve}em od 30 minuta.
U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana autobusna stanica mora
obavijestiti sljede}u autobusnu stanicu po redu vo`nje.
U slu~aju prijema obavijesti o nemogu}nosti odr`avanja
polaska ili nenajavljenog ka{njenja du`eg od 30 minuta,
autobusna stanica mo`e, ukoliko je ve} izvr{ila prodaju karata za
taj polazak, anga`irati drugog prijevoznika o tro{ku prijevoznika
koji je trebao obaviti taj polazak.
IV.2. Teretne stanice
^lan 70.
Teretna stanica osigurava prihvat i otpremu teretnih
motornih i priklju~nih vozila i tereta, osigurava njihov smje{taj,
usluge smje{taja i prehrane ~lanova posade.
Teretna stanica mo`e organizirati pru`anje i drugih usluga
vezanih za vr{enje prijevoza tereta.
Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi
Ministarstvo.
Federalni ministar }e posebnim pravilnikom propisati uvjete
koje moraju ispuniti teretne stanice za obavljanje djelatnosti.
^lan 71.
Teretna stanica mora pru`ati svoje usluge pod jednakim
uvjetima svim prijevoznicima, odnosno fizi~kim licima koji vr{e
javni prijevoz.
Ako u mjestu postoji teretna stanica, nadle`no kantonalno
ministarstvo mo`e propisom utvrditi obavezu da su prijevoznici,
odnosno fizi~ka lica koja vr{e javni prijevoz du`ni koristiti
usluge teretne stanice.
Broj 28 – Strana 3004 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3005
V. STANICE TEHNI^KOG PREGLEDA
^lan 72.
Stanica tehni~kog pregleda pru`a usluge tehni~kog pregleda
vozila kojima se utvr|uje ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih
uvjeta i tehni~ka ispravnost vozila kojima se vr{e pojedine vrste
prijevoza.
Za svako vozilo koje ispunjava navedene uvjete stanica
tehni~kog pregleda izdaje odgovaraju}u potvrdu.
Pru`anje usluga tehni~kog pregleda vozila iz stava 1. ovog
~lana mo`e vr{iti samo stanica tehni~kog pregleda koja je
registrirana za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila i
ima odobrenje za rad dobijeno od Ministarstva.
^lan 73.
Odobrenje za rad stanici tehni~kog pregleda na prijedlog
komisije izdaje Ministarstvo.
Komisiju iz stava 1. ovog ~lana formira federalni ministar.
Komisija iz stava 2. ovog ~lana broji 13 ~lanova od kojih su
tri ~lana iz Ministarstva, s tim da je jedan predsjednik komisije i
po jednog ~lana iz kantonalnog ministarstva nadle`nog za
poslove cestovnog prometa.
^lana komisije iz kantonalnog ministarstva imenuje
federalni ministar, na prijedlog kantonalnog ministra nadle`nog
za poslove cestovnog prometa.
Komisija svoje prijedloge vezane za davanje odobrenja treba
bazirati u skladu sa evropskim standardima i direktivama i u
svemu postupati u skladu sa va`e}im propisima koji reguliraju
ovu oblast.
^lan 74.
Uvjete za obavljanje poslova utvr|ivanja tehni~ke
ispravnosti vozila, na~in obavljanja pojedinih vrsta tehni~kog
pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju, kao i
drugi poslovi vezani za rad stanica tehni~kog pregleda odre|uju
se pravilnicima koje donosi federalni ministar.
^lan 75.
Kontrola ispravnosti vozila na stanicama tehni~kog pregleda
vr{i se u skladu sa odredbama ovog Zakona, pravilnicima
donesenim na osnovu njega, kao i na osnovu drugih zakona i
pravilnika donesenih na osnovu njih i prema usvojenom
standardu i va`e}im normativima.
Tehni~ki pregled obavlja se u skladu sa procedurama
va`e}im za pojedine vrste tehni~kog pregleda, a dokumentacija
za vozilo izdaje se na bazi ispisa rezultata mjerenja pojedinih
karakteristika tog vozila dobijenih na opremi sa automatskim
ispisom podataka, op}eg stanja vozila, te na osnovu zapa`anja
kontrolora o stanju pojedinih sklopova, agregata i komponenti
tog vozila.
Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije stanica tehni~kog
pregleda pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine,
utvr|uje jedinstven cjenovnik usluga pojedinih vrsta tehni~kog
pregleda vozila.
^lan 76.
Dio poslova iz svoje nadle`nosti, koji se odnose na rad
stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo mo`e prenijeti na
odgovaraju}u stru~nu instituciju koja bude izabrana putem
javnog oglasa.
Stru~na institucija koja }e obavljati poslove iz stava 1. ovog
~lana mora ispunjavati sljede}e uvjete:
– biti upisana u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz
oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje;
– imati kadrove sposobne za obavljanje djelatnosti iz
oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje;
– biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje obuke za
obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila,
ba`darenja tahografa;
– biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje stru~nog
nadzora nad radom stanica tehni~kog pregleda,
kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, voditelja stanice
tehni~kog pregleda;
– imati kadar i opremu za vr{enje kontrole ispravnosti
ba`darenja opreme i ure|aja na stanici tehni~kog
pregleda;
– dokazati da mo`e pratiti referentnu literaturu evropske
zajednice iz ove oblasti i vr{iti primjenu savremenih
dostignu}a na stanicama tehni~kog pregleda i davati
prijedloge za dopunu postoje}ih normativnih akata iz
ove oblasti u skladu sa evropskim standardima;
– posjedovati ra~unare, stru~nu literaturu, laboratoriju sa
tipski odobrenom opremom, kabinete i drugu opremu
neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose;
– ispunjavati uvjete propisane pozitivnim zakonskim
propisima Bosne i Hercegovine.
Stru~na institucija iz stava 1. ovog ~lana obavlja sljede}e
poslove:
– prati propise iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje
donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge
me|unarodne organizacije i integracije;
– utvr|uje uvjete za rad stanica za tehni~ki pregled vozila i
izdaje certifikate i vodi slu`benu evidenciju o njima na
osnovu kojih Ministarstvo prenosi javno ovla{tenje
stanici tehni~kog pregleda vozila za obavljanje
pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila i izdavanja
potvrda o njihovoj ispravnosti;
– vr{i stru~no osposobljavanje kadrova za obavljanje
poslova kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugih
osoba koje rade na stru~nim poslovima tehni~kog
pregleda i registracije motornih vozila;
– organizira periodi~nu provjeru znanja kontrolora
tehni~ke ispravnosti vozila i drugog osoblja;
– organizira kontrolu ba`darenja opreme kojom se vr{i
kontrola tehni~ke ispravnosti vozila;
– organizira uvezivanje stanica za tehni~ki pregled vozila
i drugih zainteresiranih subjekata u jedinstven informati~
ki sistem vezan za poslove tehni~kog pregleda vozila;
– vr{i obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehni~kog
pregleda vozila;
– ostvaruje saradnju sa stru~nim, nau~nim organizacijama,
institutima, preduze}ima i drugim pravnim
licima iz oblasti tehni~kog pregleda vozila;
– daje pisana uputstva i informacije, te izra|uje stru~ne
publikacije iz oblasti tehni~kog pregleda vozila;
– na zahtjev organa koji vr{i upravni nadzor nad radom
stru~ne institucije iz stava 1. ovog ~lana, a najmanje dva
puta godi{nje, dostavlja izvje{taje, podatke i dokumenta
od zna~aja za vr{enje upravnog nadzora.
Bli`e odredbe o na~inu obavljanja pojedinih poslova i
zadataka iz stava 3. ovog ~lana propisat }e se pravilnicima iz
~lana 74. ovog Zakona.
^lan 77.
Stru~na institucija iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona gubi
javna ovla{tenja za obavljanje poslova iz stava 3. ~lana 76. ovog
Zakona ukoliko:
– poslove ne obavlja stru~no i blagovremeno,
– ne podnosi izvje{taje, podatke, ili drugu dokumentaciju
u skladu sa ~lanom 76. stav 3. alineja 10.,
– izvje{taj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od
Ministarstva.
^lan 78.
U ostvarivanju svoje funkcije, vezano za rad stanica
tehni~kog pregleda, Ministarstvo je nadle`no da:
– donosi propise i op}e akte iz oblasti tehni~kog pregleda
vozila i rada stanica za tehni~ki pregled vozila,
– vr{i upravni nadzor nad radom stanica za tehni~ki
pregled vozila,
– vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz
~lana 76. stav 1. ovog Zakona.
VI. INSPEKCIJSKI NADZOR
^lan 79.
Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi
ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i
Ministarstvo.
Neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljaju
federalni inspektori za cestovni promet (u daljnjem tekstu:
inspektor).
^lan 80.
Inspektor mo`e biti osoba koja ima visoku {kolsku spremu,
diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera, polo`en stru~ni
upravni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na
najslo`enijim upravnim poslovima poslije polo`enog stru~nog
ispita.
Federalni ministar mo`e, po potrebi, rje{enjem privremeno
ovlastiti i drugu osobu koja ispunjava uvjete iz stava 1. ovog
~lana da izvr{i odre|ene poslove inspekcijskog nadzora sa svim
ovla{tenjima inspektora.
^lan 81.
Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim
pregledima i preduzetim mjerama.
Sadr`aj i na~in vo|enja evidencije iz stava 1. ovog ~lana
propisuje federalni ministar pravde.
^lan 82.
Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa
donesenih na osnovu njega inspektor vr{i u sjedi{tu i drugim
poslovnim prostorijama pravnog ili fizi~kog lica.
Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora
ovla{ten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog Zakona.
Zaustavljanje vozila, u smislu prethodnog stava ovog ~lana,
inspektor vr{i isticanjem tablice koja je u obliku prometnog
znaka "zabranjen promet svim vozilima u oba smjera" na kojoj je
ispisano "STOP INSPEKCIJA".
Voza~ motornog vozila na znak iz prethodnog stava du`an je
zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora.
Za vr{enje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu
tehni~ku opremu i ozna~ena slu`bena vozila.
Federalni ministar svojim uputstvom odredit }e na~in
obilje`avanja slu`benog vozila te potrebnu tehni~ku opremu za
pregled.
^lan 83.
Prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati
iskaznicu.
Oblik i sadr`aj iskaznice propisuje federalni ministar pravde
a iskaznicu inspektoru izdaje federalni ministar.
^lan 84.
U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektori posebno
nadziru:
– ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti javnog
prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe;
– na~in vr{enja prijevoza osoba, tereta, ili osoba i tereta na
podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine;
– ispunjavanje propisanih uvjeta za vozila kojima se vr{i
prijevoz na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine;
– ispunjavanje propisanih uvjeta i na~ina rada i kori{tenja
autobusnih i teretnih stanica;
– da li je preventivni tehni~ki pregled vozila va`e}i i
obavljen kod ovla{tene stanice tehni~kog i preventivnog
pregleda vozila.
^lan 85.
U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je ovla{ten:
1) pregledati:
– poslovne i druge prostorije,
– vozila, ure|aje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i
tereta,
– poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u
vezi sa prijevozni~kom djelatnosti,
– rje{enje za rad stanice tehni~kog pregleda kao i
dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju
tehni~ki pregled vozila, ba`darenost opreme i primjenu
jedinstvenog cjenovnika na stanici tehni~kog pregleda,
– dokumentaciju i evidenciju, ra~unarsku bazu podataka
koje omogu}avaju uvid u poslovanje i primjenu propisa
u vezi s prijevozni~kom djelatnosti;
2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu:
– ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje odre|ene
vrste prijevoza,
– ispunjavanja uvjeta za rad autobusnih i teretnih stanica,
– ispunjavanja propisanih tehni~ko-eksploatacionih
uvjeta i svojstava predvi|enih standardima za vozila,
– obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i
urednosti kontrole tehni~ke ispravnosti vozila,
– odr`avanja reda vo`nje,
– kao i u svim drugim slu~ajevima neprimjenjivanja
propisa nad kojima se vr{i nadzor;
3) privremeno zabraniti:
– vr{enje prijevoza osoba ili tereta, ili osoba i tereta, ako
utvrdi da se vr{i bez odgovaraju}e licence, odnosno bez
rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe,
– kori{tenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uvjete
prema odredbama ovog Zakona,
– vr{enje javnog linijskog prijevoza osoba u cestovnom
prijevozu na liniji za koju red vo`nje nije registriran, ili
na liniji na kojoj prijevoznik vr{i prijevoz bez odobrene
izmjene reda vo`nje, ili suprotno roku va`enja
registriranog reda vo`nje,
– vr{enje javnog vanlinijskog prijevoza osoba, ako utvrdi
da ga prijevoznik vr{i suprotno pravilima o na~inu
vr{enja vanlinijskog prijevoza shodno deklarisanoj vrsti
iz putnog lista, ili ukoliko nema va`e}i putni list,
– obavljanje poslova voza~a, odnosno ~lana posade
motornog vozila, ako utvrdi da voza~, odnosno ~lan
posade vozila nema iskaznicu za voza~a, nije u radnom
odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno
vlasnika vozila, onemogu}i izvr{enje inspekcijskog
pregleda, ili odbije izvr{iti nare|enje inspektora,
– vr{enje taksiprijevoza, ako utvrdi da prijevoznik ne
ispunjava uvjete propisane odredbama ovog Zakona i
drugih propisa,
– pru`anje stani~nih usluga, ako utvrdi da su radom
autobusne ili teretne stanice ugro`eni zdravlje ili `ivot
ljudi.
Mjera privremene zabrane iz ta~ke 3. ovog ~lana traje do
otklanjanja nedostataka.
^lan 86.
Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah primijeniti mjeru
isklju~enja vozila iz prometa, odnosno udaljiti voza~a ili ~lana
posade iz vozila, ako utvrdi da:
– vozilom se ~ine radnje za koje je izre~ena mjera
privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje
1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona,
– voza~ ili ~lan posade vozila obavlja poslove i zadatke i
pored izre~ene mjere privremene zabrane iz ~lana 85.
stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovog Zakona.
Prilikom isklju~enja vozila iz prometa inspektor oduzima
prometnu dozvolu za vozilo i registarske tablice i o tome izdaje
odgovaraju}u potvrdu.
Obavezu skidanja registarskih tablica izvr{it }e voza~ i
predati ih inspektoru.
Ukoliko voza~ odbije da skine registarske tablice vozilo se o
tro{ku vlasnika ili voza~a vozila upu}uje na najbli`u stanicu
tehni~kog pregleda, ili u najbli`u automehani~arsku radionicu u
kojoj }e se obaviti skidanje registarskih tablica.
Mjera iz stava 2. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se u
trajanju od sedam dana a u ponovljenom slu~aju u vremenskom
trajanju od 30 dana.
Sve posljedice i tro{kove nastale zbog isklju~enja vozila iz
prometa i zabrane obavljanja poslova na radnom mjestu voza~a,
odnosno ~lana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili
fizi~ko lice.
Na~in izvr{enja mjera iz ovog ~lana propisat }e se posebnim
pravilnikom kojeg donosi federalni ministar.
^lan 87.
Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti njegovo
izvr{enje kada utvrdi da nadzirano pravno lice postupa protivno
ranije izre~enoj mjeri privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1.
ta~ka 3. alineja 7. ovog Zakona.
U provedbi rje{enja iz stava 1. ovog ~lana inspektor }e
pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in privremeno zatvoriti
prostorije i onemogu}iti kori{tenje strojeva, ure|aja i drugih
sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost.
^lan 88.
Inspektor je ovla{ten odmah uputiti vozilo na vanredni
tehni~ki pregled ako utvrdi da ne ispunjava uvjete iz ~lana 5. ili
~lana 8. ovog Zakona, ili ako postoji osnovana sumnja da bi
upotreba tih vozila ugrozila sigurnost prometa.
Vozilo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se uklju~iti u promet
poslije obavljenog vanrednog tehni~kog pregleda na kojem je
utvr|eno da su otklonjeni nedostaci zbog kojih je vozilo
isklju~eno iz prometa.
Broj 28 – Strana 3006 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3007
U slu~aju utvr|ene neispravnosti vozila na vanrednom
tehni~kom pregledu tro{kove obavljenog tehni~kog pregleda
snosi vlasnik vozila.
Inspektor donosi rje{enje o isklju~enju vozila iz prometa.
^lan 89.
U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor mo`e oduzeti
pravnom ili fizi~kom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode
iz ra~unarskih baza podataka (ispis itd.), ako posumnja u njihovu
ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju u skladu sa tom
dokumentacijom, ispravama i evidencijom iz ra~unarske baze
podataka.
Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz ra~unarske baze
podataka oduzimaju se privremeno, odnosno na vrijeme
potrebno za utvr|ivanje njihove ispravnosti, ili do dono{enja
kona~nog rje{enja pri ~emu se nadziranom pravnom ili fizi~kom
licu izdaje potvrda.
^lan 90.
O preduzimanju upravnih mjera kojim se nare|uje
otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti i preduzimanje
drugih upravnih mjera i radnji za koje je ovim Zakonom i
propisima donesenim na osnovu njega ovla{ten, inspektor donosi
rje{enje.
Protiv rje{enja koje donosi inspektor mo`e se izjaviti `alba
federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema
rje{enja.
@alba protiv rje{enja iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. i ~l. od 86. do
88. ovog Zakona ne odga|a njegovo izvr{enje.
^lan 91.
Pravna ili fizi~ka lica du`na su omogu}iti inspektoru
obavljanje poslova iz ~l. od 85. do 89. ovog Zakona.
Pravna ili fizi~ka lica ~ije je poslovanje podvrgnuto nadzoru
inspektora du`na su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku
dostaviti ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje
poslova iz njegove nadle`nosti.
^lan 92.
Inspektor je du`an preduzeti odgovaraju}e mjere i
preventivne aktivnosti u cilju spre~avanja nastupanja {tetnih
posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provo|enju zakona
i propisa donesenih na osnovu zakona ~ije izvr{enje nadzire.
VII. KAZNENE ODREDBE
^lan 93.
Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00
KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez
registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 3. ovog Zakona);
2. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez
registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 4. ovog Zakona);
3. vr{i javni prijevoz bez registrirane djelatnosti javnog
prijevoza (~lan 11. stav 2. ovog Zakona);
4. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13.
ovog Zakona;
5. povjeri ili ustupi vr{enje javnog prijevoza u linijskom
cestovnom prijevozu drugom prijevozniku (~lan 18. ovog
Zakona);
6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog
organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona);
7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog
prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona);
8. pru`a rentakar usluge, a nije registriran za obavljanje te
djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona);
9. pru`a usluge autostanica bez registrirane djelatnosti (~lan
60. ovog Zakona);
10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez registrirane
djelatnosti (~lan 72. stav 3. ovog Zakona);
11. kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila ne obavlja u skladu
sa va`e}im propisima, usvojenim standardom i va`e}im
normativima (~lan 75. st. 1. i 2. ovog Zakona);
12. dokumentaciju o obavljenom tehni~kom pregledu vozila
ne izdaje na bazi ispisa rezultata mjerenja dobivenih na
mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim
rezultatom pregleda, a osobnim zapa`anjem je mogao
uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili
komponenti vozila ne odgovara propisanim normama
(~lan 75. stav 2. ovog Zakona);
13. onemogu}i ili ometa inspektora u obavljanju poslova
inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona).
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno
lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne
izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je
izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna
mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem
prekr{aja.
^lan 94.
Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00
KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja
Ministarstva (~lan 8. stav 3. ovog Zakona);
2. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja
Ministarstva (~lan 8. stav 4. ovog Zakona);
3. javni prijevoz vr{i vozilom suprotno odredbama ~lana 19.
ovog Zakona;
4. vr{i javni linijski prijevoz putnika bez registriranog reda
vo`nje, ili bez izdate dozvole za prijevoz (~lan 23. ovog
Zakona);
5. javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom
prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog
Zakona;
6. ugovoreni prijevoz putnika vr{i suprotno odredbama
~lana 36. stav 1. ovog Zakona;
7. linijski prijevoz tereta vr{i bez registriranog reda vo`nje,
odnosno bez dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta
(~lan 46. ovog Zakona);
8. pru`a usluge autobusnih stanica bez rje{enja Ministarstva
(~lan 62. stav 3. ovog Zakona);
9. pru`a usluge teretnih stanica bez rje{enja nadle`nog
organa, odnosno suprotno donesenom rje{enju iz ~lana
70. stav 3. ovog Zakona;
10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez odobrenja za
rad Ministarstva (~lan 72. stav 3. ovog Zakona);
11. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredbe
ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje
`alba nema suspenzivno djelovanje;
12. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i
dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog
Zakona).
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno
lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne
izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene
izvr{enjem prekr{aja.
^lan 95.
Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom
za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju
tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog
Zakona;
2. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni
tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod
neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. ovog
Zakona);
3. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu
koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona;
4. javni prijevoz vr{i ne pridr`avaju}i se odredbi ovog
Zakona, uvjeta iz dozvole, ili druge va`e}e dokumentacije
(~lan 12. ovog Zakona);
5. prijevoz osoba u linijskom cestovnom prijevozu ne vr{i u
skladu sa registriranim redom vo`nje (~lan 23. ovog
Zakona);
6. karte za prijevoz prodaje za red vo`nje koji nije registriran
ili je van utvr|enog cjenovnika (~lan 29. stav 5. ovog
Zakona);
7. karte za prijevoz prodaje u autobusu na autobusnoj stanici
u terminu kada je organizirana prodaja karata (~lan 29.
stav 6. ovog Zakona);
8. ne otpo~ne, ili obustavi vr{enje javnog prijevoza osoba u
linijskom cestovnom prijevozu po registriranom redu
vo`nje (~lan 32. stav 1. ovog Zakona);
9. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. st. 1. i 2. ovog
Zakona;
10. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i
na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog
Zakona;
11. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav
1. ovog Zakona);
12. linijski prijevoz tereta vr{i suprotno odredbama ovog
Zakona, ili suprotno uvjetima iz rje{enja (~lan 49. ovog
Zakona);
13. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz
~lana 50. ovog Zakona;
14. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana
52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona;
15. vr{i prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2.
ovog Zakona);
16. prijevoz osoba rentakar vozilom ne vr{i za vlastite
potrebe, ili ga vr{i bez zaklju~enog ugovora, ili bez
unaprijed utvr|enog cjenovnika (~lan 57. stav 1. ovog
Zakona);
17. iznajmljuje vozilo sa voza~ima koji nisu kod njega
zaposleni, ili ne ispunjavaju uvjete za voza~a propisane
ovim Zakonom (~lan 57. stav 2.);
18. vozilo za pru`anje rentakar usluga ne ispunjava uvjete iz
~lana 58. stav 1. ovog Zakona;
19. autobusna stanica svoje usluge ne pru`a pod jednakim
uvjetima svim prijevoznicima koji imaju u registriranom
redu vo`nje upisanu tu stanicu, ili usluge ne napla}uje u
skladu sa cjenovnikom u zavisnosti od kategorije
autobusne stanice (~lan 65. stav 1. ovog Zakona);
20. autobusna stanica napla}uje svoje usluge, iako nije
izvr{ena kategorizacija te stanice i bez rje{enja o
utvr|enoj kategoriji (~lan 65. stav 2. ovog Zakona);
21. prijevoznik ne povjeri autobusnoj stanici prodaju i
rezervaciju karata za prijevoz (~lan 65. stav 4. ovog
Zakona);
22. autobusna stanica ne pridr`ava se odredbi ugovora
sklopljenog sa prijevoznikom (~lan 65. stav 5. ovog
Zakona);
23. prijevoznik se ne pridr`ava odredbi ugovora sklopljenog
sa autobusnom stanicom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona);
24. teretna stanica ne pru`a svoje usluge svim prijevoznicima
pod jednakim uvjetima (~lan 71. stav 1. ovog Zakona).
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno
lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
^lan 96.
Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni
tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan
8. stav 2. ovog Zakona);
2. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne
ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona;
3. ne donese pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze
~lanova posade vozila (~lan 15. stav 2. ovog Zakona);
4. vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom
prijevozu bez utvr|enog cjenovnika (~lan 17. stav 1. ovog
Zakona), ili ne utvrdi cjenovnik za svaku liniju posebno sa
cijenama izme|u stanica i stajali{ta (~lan 17. stav 2. ovog
Zakona);
5. prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu vr{i neuredno
ili neredovno (~lan 27. stav 1. ovog Zakona);
6. bis vo`nju ne vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji za koju
je red vo`nje registriran (~lan 27. stav 3. ovog Zakona);
7. prijevoznik u linijskom cestovnom prometu ne pridr`ava
se utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge, odnosno
svoje usluge u linijskom cestovnom prijevozu napla}uje
manje od utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge
(~lan 28. st. 5. ovog Zakona);
8. vr{i prodaju karata za prijevoz na prodajnom mjestu u
autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, u poslovnici ili u
autobusu po cijenama koje se razlikuju od cijena
utvr|enih cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju
(~lan 29. stav 4. ovog Zakona);
9. postupa suprotno odredbama ~lana 31. ovog Zakona;
10. o obustavi prijevoza (~lan 32. stav 2. ovog Zakona) ne
obavijesti korisnike prijevoza, ili autobusne stanice ili to
ne prijavi nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje
i Federalnoj inspekciji cestovnog prometa (~lan 32. st. 3. i
4. ovog Zakona);
11. u autobusu kojim se vr{i ugovoreni prijevoz ne nalazi se
zaklju~en ugovor o prijevozu, ili njegova ovjerena kopija
(~lan 36. stav 2. ovog Zakona);
12. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 3. ovog
Zakona;
13. vr{i javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu, a ne
utvrdi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza, ili se ne
pridr`ava cjenovnika minimalnih cijena prijevoznih
usluga, tj. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1.
ili stav 4. ovog Zakona;
14. autobusna ili teretna stanica nije ozna~ena u skladu sa
odredbama ~lana 61. ovog Zakona;
15. dopusti da se ulaz osoba u autobus ili izlaz osoba iz
autobusa obavlja van autobusnih stanica ili stajali{ta
upisanih u registrirani red vo`nje (~lan 63. stav 1. ovog
Zakona);
16. u autobusnoj stanici se ne vodi prometni dnevnik u skladu
sa ~lanom 67. stav 1. ovog Zakona.
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice
pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
^lan 97.
Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na
propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona);
2. u motornom vozilu ne nalazi se putni nalog popunjen i
ovjeren na propisan na~in (~lan 7. stav 1. ovog Zakona);
3. izda novi putni nalog za vozilo prije vra}anja putnog
naloga za prethodnu vo`nju (~lan 7. stav 2. ovog Zakona);
4. povjeri vr{enje javnog prijevoza ~lanu posade bez
iskaznice iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona;
5. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1.
ovog Zakona;
6. prijevoz osoba u linijskom prijevozu vr{i bez postavljene
table sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i
najmanje jednoj od usputnih stanica (~lan 27. stav 2. ovog
Zakona), osim ako je vozilo obilje`eno na na~in
predvi|en stavom 5. istog ~lana, ili bis vo`nju vr{i bez
postavljene table sa natpisom"bis vo`nja" (~lan 27. stav 4.
ovog Zakona);
7. nema ovjeren i potpisan cjenovnik u skladu sa odredbama
~lana 28. stav 1. ovog Zakona;
8. karte za prijevoz izdaje bez podataka propisanih
odredbama ~lana 28. stav. 3. ovog Zakona;
9. ne pridr`ava se minimalnih cijena prijevoznih usluga
(~lan 28. stav 5. ovog Zakona);
10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski
prijevoz" (~lan 35. stav 2.);
11. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni
prijevoz" (~lan 36. stav 3.);
12. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog
Zakona;
13. nema dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta u
vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza (~lan 47. stav 2. ovog
Zakona);
14. o registriranoj liniji, ili o promjenama na liniji ne
obavijesti sve teretne stanice koje su upisane u rje{enju
najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza, ili ne
dostavi utvr|en cjenovnik svim teretnim stanicama koje
koristi na registriranoj liniji (~lan 48. st. 1. i 2. ovog
Zakona);
Broj 28 – Strana 3008 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3009
15. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika
vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona);
16. autobusna stanica ne dostavlja pisane izvje{taje (~lan 66.
stav 1. ovog Zakona);
17. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 68. ovog Zakona;
18. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 69. st. 1. i 2. ovog
Zakona.
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice
pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
^lan 98.
Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako:
1. vr{i javni prijevoz bez va`e}eg rje{enja za vr{enje javnog
prijevoza (~lan 11. stav 3. ovog Zakona);
2. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu
koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona;
3. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13.
ovog Zakona;
4. vr{i javni prijevoz vozilom suprotno odredbama ~lana 19.
ovog Zakona;
5. javni prijevoz osoba u vanlinijskom cestovnom prijevozu
vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona;
6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog
organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona);
7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog
prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona);
8. pru`a rentakar usluge, a nije registrirao obavljanje
djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona);
9. onemogu}i, ili ometa inspektora u obavljanju poslova
inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona);
10. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredaba
ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje
`alba nema suspenzivno djelovanje;
11. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i
dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog
Zakona).
Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne
izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je
izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna
mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem
prekr{aja.
^lan 99.
Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako:
1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom
za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju
tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog
Zakona;
2. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na
propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona);
3. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni
tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod
neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. stav 1.
ovog Zakona);
4. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni
tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan
8. stav 2. ovog Zakona);
5. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne
ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona;
6. ne registrira djelatnost javnog prijevoza kao pravno lice,
odnosno postupi suprotno odredbama ~lana 11. stav 4.
ovog Zakona;
7. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1.
ovog Zakona;
8. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski
prijevoz" (~lan 35. stav 2.);
9. ugovoreni prijevoz osoba vr{i suprotno odredbama ~lana
36. stav 1. ovog Zakona;
10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni
prijevoz" (~lan 36. stav 3.);
11. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog
Zakona;
12. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i
na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog
Zakona;
13. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4.
ovog Zakona;
14. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav
1. ovog Zakona);
15. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz
~lana 50. ovog Zakona;
16. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana
52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona;
17. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika
vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona);
18. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav
2. ovog Zakona).
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 100,00 KM do 200,00 KM i voza~ vozila.
Za prekr{aje iz stava 1. ta~ka 13. ovog ~lana, pored nov~ane
kazne, izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za
koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, a
za prekr{aje iz stava 1. ta~ke 6., 11., 12., 13. i 15. izri~e se i
za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene
izvr{enjem prekr{aja.
^lan 100.
Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM na licu mjesta
kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na
autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili
putnik koji se prevozi ako:
1. za vrijeme vr{enja prijevoza u vozilu ne posjeduje va`e}e
rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta
ili njegovu ovjerenu kopiju (~lan 5. stav 4. ovog Zakona);
2. upravlja vozilom kojim se vr{i prijevoz bez putnog naloga
(~lan 7. stav 1. ovog Zakona);
3. poslove voza~a obavlja bez ispunjavanja uvjeta
predvi|enih ~lanom 9. stav 2. ovog Zakona;
4. u vozilu se ne nalazi rje{enje za vr{enje javnog prijevoza
(~lan 11. stav 5. ovog Zakona);
5. u vozilu se ne nalazi va`e}i obrazac licence iz ~lana 13.
stav 4. ovog Zakona;
6. voza~ vozila ne nosi istaknutu identifikacijsku iskaznicu
(~lan 13. stav 4. ovog Zakona);
7. u vr{enju javnog prijevoza ne pridr`ava se odredbi ovog
Zakona i propisa o na~inu obavljanja poslova ~lana
posade vozila (~lan 15. stav 1. ovog Zakona);
8. ne primi na prijevoz osobu ili teret koji prema postoje}im
propisima nisu izuzeti od prijevoza (~lan 16. stav 3. ovog
Zakona);
9. primi na prijevoz putnika, teret ili `ivotinje suprotno
odredbama ~lana 21. stav 1. ovog Zakona;
10. u autobusu se ne nalazi red vo`nje iz ~lana 24. stav 3. ovog
Zakona;
11. u vozilu se ne nalazi red vo`nje ili dokumentacija iz ~lana
27. stav 5. ovog Zakona;
12. u autobusu, autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji ne
nalazi se ovjeren i potpisan cjenovnik za tu liniju (~lan 28.
stav 1. ovog Zakona);
13. ~lan posade vozila postupa suprotno odredbi ~lana 28.
stav 2. ovog Zakona;
14. ~lan posade vozila izdaje karte suprotno odredbi ~lana 28.
stav 3. ovog Zakona;
15. prodaju karata za prijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 29.
stav 6. ovog Zakona;
16. ~lan posade vozila postupi suprotno odredbi ~lana 30. stav
2. ovog Zakona;
17. u autobusu se ne nalazi kopija ugovora o prijevozu iz
~lana 36. stav 2. ovog Zakona;
18. u autobusu se ne nalazi ugovor o prijevozu, ili putni list sa
spiskom putnika (~lan 37. stav 1. ovog Zakona);
19. cijenu prijevoza ne odre|uje taksimetrom (~lan 38. stav 1.
ovog Zakona);
20. postupi suprotno odredbi ~lana 38. st. 3., 4., 5. i 6. ovog
Zakona;
21. postupi suprotno odredbi ~lana 39. ovog Zakona;
22. taksiprijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 40. stav 2. ovog
Zakona;
23. postupi suprotno odredbama ~lana 44. stav 2. ovog
Zakona;
24. nema uredno popunjen i ovjeren tovarni list u vozilu (~lan
45. stav 1. ovog Zakona);
25. nema dozvolu u vozilu za vrijeme vr{enja linijskog
prijevoza tereta (~lan 47. stav 2. ovog Zakona);
26. dozvola iz ~lana 51. stav 3. ovog Zakona ne nalazi se u
vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene;
27. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana
52. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona;
28. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana
56. ovog Zakona;
29. rentakar prijevoz vr{i suprotno odredbama ~lana 57. stav
4. ovog Zakona;
30. iznajmljenim vozilom rentakara vr{i javni prijevoz (~lan
58. stav 2. ovog Zakona);
31. ulaz ili izlaz osoba obavlja se suprotno odredbi ~lana 63.
stav 1. ovog Zakona;
32. ~lan posade vozila ne koristi usluge autobusne stanice
koju ima upisanu u redu vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog
Zakona);
33. u autobusnoj stanici ne vodi prometni dnevnik u skladu sa
odredbom ~lana 67. stav 1. ovog Zakona;
34. ne obavijesti narednu stanicu po redu vo`nje, odnosno
postupi suprotno odredbi ~lana 69. stav 2. ovog Zakona;
35. voza~ za koga se utvrdi da je vozio vozilo i nije se
zaustavio na dati znak iz ~lana 82. stav 4. ovog Zakona.
Nov~anu kaznu na licu mjesta izri~e i napla}uje inspektor.
Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu na licu mjesta
du`an je to u~initi najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je
na~inio prekr{aj.
Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu u roku iz stava
3. ovog ~lana inspektor }e podnijeti prijavu za pokretanje
prekr{ajnog postupka protiv u~inioca prekr{aja.
^lan 101.
Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM na licu mjesta
kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na
autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili
putnik koji se prevozi ako:
1. vr{i prijevoz suprotno odredbama ~lana 8. stav 2. ovog
Zakona;
2. postupa suprotno odredbama ~lana 20. ovog Zakona;
3. u vozilu kojim se vr{i javni prijevoz nije istaknuta tabla
prema odredbi ~lana 27. stav 2. ovog Zakona;
4. putnik koji se prevozi nema va`e}u kartu za prijevoz (~lan
29. stav 1. ovog Zakona);
5. ru~ni prtljag odla`e suprotno odredbama ~lana 30. stav 1.
ovog Zakona;
6. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta
tabla iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona;
7. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta
tabla iz ~lana 36. stav 3. ovog Zakona;
8. u vozilu nema dokaza o uplati aran`mana iz ~lana 37. stav
2. ovog Zakona;
9. putnik koji se prevozi nema iskaznicu iz ~lana 37. stav 3.
ovog Zakona;
10. cjenovnik usluga nije istaknut na vidnom mjestu u vozilu
(~lan 38. stav 2. ovog Zakona);
11. u vozilu se ne nalazi rje{enje iz ~lana 55. stav 1. ovog
Zakona;
12. u vozilu se ne nalazi tovarni list iz ~lana 55. stav 2. ovog
Zakona;
13. voza~ ne koristi usluge autobusne stanice koja je upisana u
red vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona);
14. ne nosi identifikacijsku iskaznicu na vidnom mjestu za
vrijeme rada (~lan 65. stav 6. ovog Zakona);
15. ne prijavi dolazak autobusa, ili ne ovjeri putni nalog (~lan
66. stav 2. ovog Zakona);
16. otprema autobuse suprotno odredbama ~lana 66. stav 3.
ovog Zakona;
17. po|e sa autobusne stanice suprotno odredbi ~lana 66. stav
4. ovog Zakona.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 102.
Federalni ministar na osnovu odredbi ovog Zakona u roku od
{est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e
sljede}e propise:
1. pravilnik iz ~lana 5. stav 2. ovog Zakona;
2. pravilnik iz ~lana 6. stav 1. ovog Zakona;
3. pravilnik iz ~lana 7. stav 1. ovog Zakona;
4. pravilnik iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona;
5. pravilnik iz ~lana 13. stav 3. ovog Zakona;
6. pravilnik iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona;
7. pravilnik iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona;
8. pravilnik iz ~lana 37. stav 4. ovog Zakona;
9. pravilnik iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona;
10. pravilnik iz ~lana 64. stav 3. ovog Zakona;
11. pravilnik iz ~lana 67. stav 1. ovog Zakona;
12. pravilnik iz ~lana 70. stav 4. ovog Zakona;
13. pravilnike iz ~lana 74. stav 1. ovog Zakona;
14. pravilnik iz ~lana 86. stav 7. ovog Zakona.
^lan 103.
Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada i op}ine uskladit }e
propise iz ~l. 10. i 42. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e
se va`e}i propisi kantona, odnosno grada i op}ine ukoliko nisu u
suprotnosti sa ovim Zakonom.
^lan 104.
Odredbe ~lana 9. stav 2. ovog Zakona, u pogledu stru~ne
spreme za zanimanje voza~ motornih vozila, ne}e se
primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
^lan 105.
Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{tenja po ranijim
propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i
nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavlja sa radom
ukoliko su ovla{tenja prenesena na na~in kako je to propisano i
ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{tenja obavlja u skladu sa
ovim Zakonom.
^lan 106.
U prijelaznom periodu od dvije godine od dana stupanja na
snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora
obavljat }e i ovla{teni kantonalni inspektori za cestovni promet.
^lan 107.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i
Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene
novine Federacije BiH", br. 23/98).
Do dono{enja podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona
primjenjivat }e se podzakonski propisi doneseni na osnovu
Zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa
odredbama ovog Zakona.
^lan 108.
Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Mati}, s. r.
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimovi}, s. r.
Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM
PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije
Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na
Broj 28 – Strana 3010 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3011
sjednici Zastupni~kog doma od 18. travnja 2006. godine i na
sjednici Doma naroda od 4. travnja 2006. godine.
Broj 01-02-377/06
30. svibnja 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Niko Lozan~i}, v. r.
ZAKON
O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
I. OP]E ODREDBE
^lanak 1.
Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti i na~in obavljanja
djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i
zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu:
cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju
Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza
putnika i tereta u linijskom i izvanlinijskom cestovnom
prijevozu; prijevoz za osobne potrebe; rad autostanica;
inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne
odredbe.
^lanak 2.
Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se
obavlja vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine,
ministarstava unutarnjih poslova, Dr`avne agencije za istrage i
za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima
stranih organizacija.
^lanak 3.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a
zna~enja:
1. "autostanica" je autobusni kolodvor na kojem se vr{i
prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika,
utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretni
kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema teretnih
motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga
vezanih za prijevoz tereta;
2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se obavlja s dva ili vi{e
vozila na cijeloj liniji po istom voznom redu;
3. "cjenik" je dokument izdat od strane prijevoznika kojim
su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza;
4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u
vozilu s ciljem obavljanja poslova vezanih za prijevozni
proces;
5. "izravni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od
100 kilometara bez usputnih kolodvora i stajali{ta;
6. "fizi~ka osoba" je osoba koja vozilom vr{i prijevoz u
cestovnom prometu;
7. "javni prijevoz" je prijevoz, koji je pod jednakim
uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i
realizira se u komercijalne svrhe;
8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih
mjesta unutar Bosne i Hercegovine;
9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od strane
prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvr|uje da je
korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos
za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje
prijevoza;
10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema voznom redu
koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika;
11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da
ispunjava temeljne uvjete za obavljanje javnog prijevoza
propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na
temelju njega;
12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etnog do
zavr{nog kolodvora na kojoj se prevoze putnici ili teret po
registriranom i ovjerenom voznom redu s jednim ili vi{e
polazaka;
13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta, koji se
obavlja na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj
skici puta, voznom redu, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i
drugim uvjetima prijevoza;
14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da
prijevoznik ne koristi kolodvor ili stajali{te upisano u
registrirani vozni red ili koristi kolodvor ili stajali{te za
izlazak ili ulazak putnika, a isti nije upisan u registrirani
vozni red ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog
voznog reda, ili dolazi ranije na kolodvor ili stajali{te prije
vremena upisanog u registriranom voznom redu, ili polazi
ranije ili kasni u dolasku na kolodvor ili stajali{te vi{e od
10 minuta;
15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u
cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili
nenatovarenog vozila po javnim i nekategoriziranim
cestama;
16. "prijevoz za osobne potrebe" je prijevoz koji pravne ili
fizi~ke osobe obavljaju radi zadovoljenja svojih potreba u
svezi s obavljanjem gospodarske ili druge djelatnosti za
koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i
rent-a-car prijevoz;
17. "prijevoznik", u smislu ovog Zakona, je pravna osoba
upisana u sudski registar za obavljanje javnog prijevoza i
koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i
fizi~ka osoba koja obavlja javni prijevoz za koji ima
rje{enje u skladu s odredbama ovog Zakona, Zakona o
obrtu, kao i propisa donesenih temeljem ovih zakona;
18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, izuzev voza~a i
~lanova posade vozila;
19. "vozni red" je akt kojim se utvr|uju elementi za
obavljanje linijskog prijevoza osoba u cestovnom
prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika, ili naziv svih
prijevoznika ako se vozni red odr`ava u kooperaciji,
relaciju na kojoj se obavlja prijevoz (itinerer linije), vrstu
linije, redoslijed kolodvora i stajali{ta i njihovu udaljenost
od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme
polaska i dolaska na svaki autobusni kolodvor, odnosno
stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremensko
razdoblje odr`avanja linije, u~estalost odr`avanja linije i
rok va`enja voznog reda;
20. "registar voznih redova" je zvani~ni popis registriranih
voznih redova istoga ranga, koji je napravilo mjerodavno
tijelo za registraciju nakon provedenog postupka
uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracijskom
razdoblju;
21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u
dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika,
odnosno utovar ili istovar tereta;
22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije;
23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u voznom redu
za ulazak ili izlazak putnika ili utovar ili istovar tereta;
24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravna osoba koja je
registrirana, ovla{tena i osposobljena za utvr|ivanje
tehni~ke ispravnosti vozila;
25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze
teretnim motornim vozilom ili skupom vozila;
26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik
na propisanom obrascu;
27. "izvanlinijski prijevoz" je prijevoz u kojeg se relacija,
cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju ponaosob za svaki
prijevoz;
28. "voza~" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom;
29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se obavlja
prijevoz.
^lanak 4.
Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom
prijevozu mo`e se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za
osobne potrebe.
^lanak 5.
Javni prijevoz i prijevoz za osobne potrebe mo`e se obavljati
samo ako su ispunjeni posebni eksploatacijski uvjeti za pojedine
vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se obavlja
prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza
na cestama i drugim propisima, ispunjavaju tehni~ko-eksploatacijske
uvjete. |
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 29/20 |
23.05.2020 |
|
SG BiH 33/19
|
pravilnik,vozila,tehnički pregled |
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O
TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILA
Član 1.
U Pravilniku o tehničkim pregledima vozila ("Službeni
glasnik BiH", broj 33/19), u članu 25., u stavu (3), iza tačke e)
dodaje se nova tačka f) koja glasi:
"f) uređaj koji se spaja s elektronskim sistemom vozila
(uređaj za OBD dijagnostiku).".
Član 2.
U članu 28., iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, drugi kontrolor može biti
lice koje ispunjava uvjet u pogledu stručne spreme, i bez
položenog posebnog stručnog ispita, u periodu ne dužem od
tri mjeseca, sa ciljem stjecanja praktičnih znanja na stanici.".
Član 3.
U članu 37. stav (2) mijenja se i glasi:
"(2) Stanice za tehnički pregled dužne su najkasnije do
31.12.2020. godine ispuniti uvjete u pogledu uspostave
sistema videonadzora propisanog članom 20. stav (4) ovog
pravilnika i opreme iz člana 25. stav (4) tačka r) ovog
pravilnika.".
U članu 37. stav (4) mijenja se i glasi:
"(4) Nadležni organi dužni su, tamo gdje nije proveden,
uspostaviti sistem izdavanja bar-koda za vozila najkasnije do
31.12.2020. godine.".
U članu 37. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi:
"(5) Stanice za tehnički pregled dužne su ispuniti uvjet iz člana
25. stav (3) tačka f) najkasnije do 31.12.2021. godine, a iz
člana 25. stav (4) tačka o) najkasnije do 31.12.2025.
godine."
(4) Dosadašnji st. (5) i (6) postaju st. (6) i (7) |
Pravilnik o tehničkim pregledima vozila BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 33/19 |
10.05.2019 |
|
SG BiH 29/20
|
pravilnik,vozila,tehnički pregled |
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 31
Na osnovu člana 219. stav (9) Zakona o osnovama
sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni
glasnik BiH", br. 06/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17,
89/17 i 9/18), ministar komunikacija i prometa Bosne i
Hercegovine, u saradnji sa organima nadležnim za unutrašnje
poslove, entitetskim i kantonalnim ministarstvima nadležnim za
saobraćaj i Odjeljenjem za javne poslove Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine, donosi
PRAVILNIK
O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILA
DIO I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
(Predmet pravilnika)
Ovim pravilnikom propisuju se sadržaj i način obavljanja
tehničkih pregleda vozila (u daljem tekstu: tehnički pregled),
uvjeti za obavljanje tehničkog pregleda, tok tehničkog pregleda,
evidencije koje se vode, obrasci koji se izdaju i poslovi koje
obavljavaju i uvjeti koji moraju da ispunjavaju ovlaštene
organizacije za obavljanje tehničkih pregleda, dodjeljivanje
odobrenja i ovlaštenja, kao i uvjeti za stručno osoblje.
Član 2.
(Rodna ravnopravnost izraza koji se koriste)
Izrazi korišteni u ovom pravilniku, a koju su radi
preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu, bez diskriminacije
se odnose i na muškarce i na žene.
Član 3.
(Definicije)
U smislu ovog pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće
značenje:
a) Bar kod vozila je naljepnica izrađena na posebnoj
samoljepljivoj foliji koja služi za jedinstvenu
identifikaciju vozila;
b) Jedinstven informacijski sistem (u daljem tekstu:
JIS) predstavlja umrežen sistem računara, opreme i
uređaja na stanicama za tehnički pregled pomoću koje
se podaci sa stanice i opreme za mjerenje automatskim
putem preuzimaju i pohranjuju u jedinstvenu bazu
podataka. Baza podataka služi za dostavljanje,
distribuciju i korišćenje podataka u postupku tehničkog
pregleda i registracije vozila nadležnim ministarstvima
ili službi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, stručnoj
instituciji ili Agenciji za identifikacione dokumente,
evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Agencija).
c) Kanal je dio tehnološke linije namijenjen za
obavljanje tehničkog pregleda donjeg postroja vozila;
d) Karton ovjere tehničke ispravnosti uređaja za gas
je obrazac na kojem stanica za tehnički pregled vozila
ovjerava tehničku ispravnost uređaja za gas na vozilu;
e) Laka vozila su vozila čija najveća dopuštena masa ne
prelazi 3,5 tone;
f) Novoproizvedeno vozilo je vozilo koje nije
registrovano, nije učestvovalo u saobraćaju i nije
starije od 12 mjeseci;
g) Poslovni prostor stanice za tehnički pregled vozila
obuhvata objekat ili objekte stanice za tehnički pregled
vozila, prostor za ispitivanje i sve prostore u vezi sa
tehničkim pregledima vozila, uključujući i prilazne i
odlazne saobraćajnice i prostor za parkiranje i površine
za ispitivanje vozila koja se ne mogu pregledati na
tehnološkoj liniji;
h) Stanica za tehnički pregled vozila je organizacija
(pravno lice) koja posjeduje odobrenje za rad izdato od
strane nadležnog organa za obavljanje poslova
tehničkih pregleda vozila;
i) Tehnički pregled je skup radnih operacija pri kojima
se odgovarajućim mjerenjima i poređenjem izmjerenih
veličina sa propisanim vrijednostima, kao i vizuelnim
pregledom bez ili uz korištenje odgovarajućih alata,
bez bitnih rasklapanja, utvrđuje tehnička ispravnost
uređaja i opreme, odnosno tehnička ispravnost vozila u
cjelini, kao i da li vozilo ispunjava propisane uvjete i
tehničke normative za sigurno učešće u saobraćaju na
cesti;
j) Tehnološka linija je površina u objektu stanice za
tehnički pregled vozila na kojoj su ugrađeni uređaji i
oprema za obavljanje tehničkog pregleda vozila;
k) Teška vozila su vozila čija najveća dopuštena masa
prelazi 3,5 tone.
DIO II - TEHNIČKI PREGLED
Poglavlje I. Opće odredbe o tehničkom pregledu
Član 4.
(Tehnički pregled)
(1) Tehnički pregled vozila može biti redovni, preventivni i
vanredni.
(2) Na tehnološkoj liniji, dok je pregled vozila u toku, smiju se
nalaziti samo kontrolori koji imaju važeću licencu, certifikat
o osposobljenosti i u radnom su odnosu na stanici za
tehnički pregled.
(3) Redovni tehnički pregledi vozila obavljaju se jednom
godišnje u periodu ne dužem od 30 dana prije isteka
registracije.
(4) Novoproizvedena vozila prije prve registracije podliježu
obaveznoj identifikaciji i unosu podataka u JIS.
(5) Novoproizvedena vozila podliježu obavezi redovnog
tehničkog pregleda u toku mjeseca u kojem ističe rok od 24
mjeseca od dana prve registracije vozila, te u toku mjeseca u
kojem ističe rok od 48 mjeseci od dana prve registracije
vozila.
(6) Vozila stara četiri i više godina podliježu redovnom
tehničkom pregledu tokom svakog 12. mjeseca, od
posljednjeg redovnog tehničkog pregleda.
(7) Vozila koja se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, a nisu
novoproizvedena, prije prve registracije podliježu redovnom
tehničkom pregledu.
(8) Preventivni tehnički pregled vozila obavlja se nakon proteka
šest mjeseci od redovnog tehničkog pregleda, a podliježu mu
rent a car vozila, vozila kojima se obavlja osposobljavanje
kandidata za vozača, vozila kojima se obavlja taksi prijevoz,
autobusi, teretna i priključna vozila za prijevoz opasnih
materija, teretna i priključna vozila čija najveća dopuštena
masa prelazi 7.500 kg.
(9) Izuzetno od stava (8) ovog člana, preventivnim tehničkim
pregledima ne podliježu vozila za stanovanje ili kampiranje,
pčelarska vozila, teretna i priključna vatrogasna vozila,
teretna i priključna vozila za zabavne radnje i priključna
vozila za traktore.
(10) Za vozila iz stava (8) ovog člana koja nisu starija od četiri
godine ne obavlja se preventivni tehnički pregled vozila.
(11) Vanredni tehnički pregled vozila obavlja se:
a) nakon saobraćajne nezgode kad su na vozilu oštećeni
sklopovi i uređaji koji su bitni za sigurnost saobraćaja
ili kad je nastupila veća materijalna šteta,
b) na zahtjev ovlaštene službene osobe na najbližoj
stanici tehničkog pregleda, ukoliko postoji osnovana
sumnja da bi dalja upotreba vozila ugrozila sigurnost
saobraćaja:
Број 33 - Страна 32 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
1) za vozilo postoje osnovi sumnje u tehničku
neispravnost uređaja za upravljanje ili uređaja za
zaustavljanje,
2) vozilo za koje se opravdano posumnja da ima
neispravan uređaj za pogon na tečni plin,
3) vozilo za koje se opravdano posumnja da ima
neispravan uređaj za spajanje vučnog i
priključnog vozila,
4) vozilo koje ispušnim plinovima ili na drugi način
prekomjerno zagađuje okoliš, kao i vozilo koje
proizvodi prekomjernu buku,
5) vozilo za koje se opravdano posumnja da
tehničke karakteristike vozila ne odgovaraju
stvarnom stanju (boja vozila, broj sjedišta,
nosivost i sl.),
c) nakon izvršene ugradnje ili prepravke sklopa ili više
njih od čije ispravnosti zavisi tehnička ispravnost
vozila (uređaji za upravljanje, uređaji za zaustavljanje,
uređaji za spajanje vučnog i priključnog vozila, gasna
instalacija i drugi uređaji koji su važni za sigurnost
saobraćaja), i obavljenog certificiranja vozila;
d) na zahtjev vlasnika ili vozača vozila.
(12) Ukoliko se na vanrednom tehničkom pregledu utvrdi da je
vozilo neispravno, vlasnik ili vozač vozila snosi troškove
usluge tehničkog pregleda, a ukoliko se vanredni tehnički
pregled vrši na zahtjev vlasnika ili vozača vozila, vlasnik ili
vozač vozila snosi troškove usluge tehničkog pregleda.
(13) Nakon obavljenog vanrednog tehničkog pregleda vozila,
stanica tehničkog pregleda vozila vlasniku, odnosno vozaču,
izdaje Zapisnik o tehničkom pregledu vozila.
(14) Registrovati ili produžiti važenje registracije se može izvršiti
samo vozilo za koje se na redovnom ili preventivnom
tehničkom pregledu utvrdi da je tehnički ispravno.
Član 5.
(Mjesto obavljanja tehničkog pregleda)
(1) Tehničkom pregledu vozila može se pristupiti ukoliko je
vozilo čisto.
(2) Tehnički pregled vozila obavlja se u objektu stanice za
tehnički pregled vozila, osim ispitivanja buke i jačine
zvučnih signala, koji mogu da se ispituju i van objekta.
(3) Izuzetno od stava (1) ovoga člana tehnički pregled vozila,
koja zbog svojih konstruktivnih osobina ne mogu biti
pregledana u stanici tehničkog pregleda, može se obaviti na
poligonu stanice tehničkog pregleda, koja za to ima
odobrenje.
(4) Tehnički pregled obavlja se na praznom vozilu, izuzev u
slučaju opravdane nemogućnosti da se vozilo isprazni od
tereta (vatrogasno vozilo, vozilo sa nadgradnjom koja je
fiksno vezana i sl.) ili kod vanrednog pregleda, pod uvjetom
da takvim pregledom neće biti dovedena u pitanje ispravnost
i funkcionalnost instalirane opreme na stanici.
Poglavlje II. Način obavljanja tehničkog pregleda
Član 6.
(Zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda vozila)
Tehnički pregled vozila se obavlja na zahtjev stranke koja je
dužna voditelju stanice tehničkog pregleda na stanici priložiti:
a) dokumente koje je izdala nadležna institucija i koji
svjedoče o vlasništvu i tehničkim karakteristikama
vozila ili njegovih pojedinih sklopova i uređaja, a za
oldtimer vozila, uz zahtjev se prilaže i identifikacijska
isprava za oldtimer.
b) dokaz o izvršenoj uplati za uslugu tehničkog pregleda.
Član 7.
(Identifikacija novoproizvedenog vozila)
(1) Identifikacija novoproizvedenog vozila obavlja se na stanici
tehničkog pregleda.
(2) U postupku identifikacije novoproizvedenog vozila koristi se
dokaz o homologaciji vozila ili potvrda o izuzeću iz
postupka homologacije.
(3) Kontrolor tehničke ispravnosti vozila vrši unos podataka o
vozilu u Identifikacijski list, koji sadrži: naziv stanice
tehničkog pregleda, mjesto, datum vršenja identifikacije
vozila, broj šasije, i sve podatke o vozilu, izuzev rezultata
mjerenja, te potpis kontrolora koji je vršio identifikaciju
vozila.
(4) Na osnovu podataka iz Identifikacijskog lista, upoređuju se
podaci sa dokumentacijom vozila.
(5) U slučaju da kontrolor tehničke ispravnosti vozila uoči
neslaganje podataka iz stava (4) ovog člana, u
Identifikacijski list u rubrici se unosi napomena o uočenim
neslaganjima.
(6) U slučaju da postoji osnovana sumnja u tehničku ispravnost
novoproizvedenog vozila, u Identifikacijski list se u rubrici
unosi napomena o uočenim nedostacima.
(7) Dokumentacija na temelju koje je izvršena identifikacija se
kopira i pohranjuje u arhivi stanice tehničkog pregleda.
(8) Identifikacijski list novoproizvedenog vozila dat je u Prilogu
1. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.
(9) Prilikom identifikacije novoproizvedenog vozila kontrolor je
dužan postaviti bar-kod u skladu sa odredbama ovog
pravilnika.
(10) Identifikacijski list se izrađuje i štampa putem JIS.
Član 8.
(Bar-kod za vozila)
(1) Bar-kod za vozila je oznaka sa 13 cifara i nizom
odgovarajućih vertikalnih linija koje osiguravaju optičko
čitanje kako bi se aktivirala aplikacija, omogućilo korištenje
ranije memorisanih podataka, i unos novih podataka u JIS.
(2) Oznaka na bar-kodu generiše se putem JIS kako bi se
postigla jedinstvena identifikacija podataka o vozilu.
(3) Obrazac Bar-kod naljepnice je dat u Prilogu 2. ovog
pravilnika i čini njegov sastavni dio.
(4) Naljepnica iz stava (2) ovog člana je dimenzija 5cm x
2,5cm, izrađena je na samoljepljivoj foliji, koja se na
pokušaj skidanja trajno oštećuje-kida.
(5) Naljepnice iz stava (4) ovog člana izrađuje nadležni organ,
putem stručne institucije, i distribuira stanicama za tehnički
pregled vozila.
(6) Naljepnicu bar-koda postavlja kontrolor tehničke ispravnosti
vozila na ravni dio metalne podloge zadnjeg dijela okvira
prednjih lijevih vrata vozila.
(7) Za vozila koja nemaju ugrađena vrata ili nemaju vrata na
lijevoj strani, naljepnica bar-koda se postavlja na prednjoj
lijevoj strani vozila, na podužnom nosaču, po mogućnosti na
mjestu koje sprečava slučajno kidanje naljepnice bar-koda ili
na drugom pogodnom mjestu.
(8) Prvo postavljanje naljepnice bar-koda za vozilo je besplatno.
Ukoliko je bar-kod oštećen, kontrolor je dužan postaviti
novu naljepnicu bar-koda.
Član 9.
(Tok tehničkog pregleda vozila)
(1) Tehnički pregled se sastoji od vizuelnog pregleda,
identifikacije i pregleda uz korištenje propisanih uređaja i
opreme u stanici za tehnički pregled.
(2) Tehnički pregled vozila obavlja se u skladu sa dijagramom
toka koji je dat u Prilogu 3. ovog pravilnika i čini njegov
sastavni dio.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 33
(3) Za vozila na plinski pogon kontrolor detektorom plina prije
ulaska vozila u objekat utvrđuje nepropusnost uređaja za
plin.
(4) Nakon ulaska vozila u objekat, optičkim čitačem prvo se
očita bar-kod, što u JIS predstavlja početak vršenja
tehničkog pregleda, pri čemu se u aplikaciji omogućava
pristup podacima o vozilu koji se već nalaze u bazi, kao i
unos novih podataka o tehničkoj ispravnosti vozila.
Aplikacija treba da omogući da se vrijeme početka
tehničkog pregleda automatski evidentira sa servera
nadležnog organa.
(5) Ukoliko vozilo nema propisno postavljenu naljepnicu barkoda,
na stanici tehničkog pregleda utvrđuje se odgovaraju li
podaci u dokumentima vozila stvarnim podacima vozila koje
je dovezeno na tehnički pregled, nakon čega se postavlja
naljepnica bar-koda na način propisan članom 8. ovog
pravilnika.
Član 10.
(Vizuelni pregled vozila)
(1) Vizuelnim pregledom vozila kontrolor tehničke ispravnosti
vozila utvrđuje stanje:
a) karoserije vozila;
b) pneumatika;
c) staklenih površina;
d) boje vozila.
(2) Kontrolor tehničke ispravnosti vozila pregleda i utvrđuje da
li vozilo ima sve propisane oznake, jesu li one pravilno
postavljene, dobro pričvršćene i ispravne, odnosno da li su
oštećene i prljave u tolikoj mjeri da je narušen njihov
funkcionalni i estetski izgled, te vrši provjeru registarskih
tablica.
Član 11.
(Identifikacija vozila)
(1) Za svako vozilo koje se pojavi u stanici tehničkog pregleda
radi obavljanja tehničkog pregleda, vrši se identifikacija
vozila, tako što se vrši upoređivanje broja šasije, oznake
motora i registarskih tablica koji su na vozilu, sa istim koji se
nalaze u dokumentaciji vozila.
(2) Tehnički podaci za vozilo utvrđuju se uvidom u
dokumentaciju vozila i/ili na temelju potvrde/certifikata o
jednokratnom ispitivanju, ili priznatog kataloga vozila.
(3) Ukoliko se utvrdi da tehnički podaci u dokumentaciji vozila
ne odgovaraju stvarnim podacima vozila, tehnički pregled se
privremeno prekida, a vozilo se upućuje na certificiranje kod
institucije ovlaštene za obavljanje tih poslova. Po dobijanju
certifikata od ove istitucije, stanica za tehnički pregled
nastavlja tehnički pregled vozila, pri čemu se u eTP
obavezno označava polje "Promjena tehničkih podataka".
(4) Ukoliko se osnovano posumnja da su podaci na vozilu ili u
dokumentima o vozilu prepravljeni, u Zapisnik o tehničkom
pregledu se unosi napomena da se radi o vozilu sa spornim
podacima te kratko obrazloženje podataka koji su sporni.
Član 12.
(Pregled uz korištenje uređaja i opreme)
(1) Kontrolor tehničke ispravnosti vozila povezuje podatke o
vozilu iz JIS i pripaja mu izmjerene vrijednosti nakon
obavljenih ispitivanja sa mjernih uređaja.
(2) Za vozila na plinski pogon vrši se pregled uređaja za plin.
Šema tehničkog pregleda uređaja za gas na vozilu je data u
Prilogu 4. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.
(3) Prilikom vršenja tehničkog pregleda vozila provjerava se i
utvrđuje ispravnost i funkcionalnost uređaja i opreme prema
tabeli koja je data u Prilogu 5. ovog pravilnika i čini njegov
sastavni dio. Kontrolor provjerava minimalno stavke koje su
navedene u tabeli, a koje je moguće provjeriti s obzirom na
konstrukciju i namjenu kategorije vozila koje je pristupilo
tehničkom pregledu.
(4) Provjera ispravnosti pojedinih uređaja iz tabele iz stava (3)
ovog člana, vrši se uspoređivanjem izmjerenih veličina koje
se kontrolišu na tehničkom pregledu i veličina propisanih
zakonskim i podzakonskim aktima.
(5) Prilikom obavljanja tehničkog pregleda vozila koje je
opremljeno dijelovima i uređajima koji nisu obavezni na
vozilu, ali isti utiču na sigurnost saobraćaja na putu,
kontrolor tehničke ispravnosti vozila je dužan provjeriti
ispravno funkcionisanje i takvih uređaja.
(6) Na tehničkom pregledu lake prikolice provjerava se broj
šasije, uređaj za spajanje sa vučnim vozilom, stanje šasije,
nadogradnja i vješalica, ispravnost uređaja za davanje
svjetlosnih znakova i uređaja za označavanje vozila, kao i
stanje pneumatika.
(7) Nadležni organ za poslove tehničkog pregleda je dužan
usaglasiti i propisati minimalne vremenske normative za
provođenje tehničkog pregleda za svaku kategoriju vozila,
kao i o tome obavijestiti Ministarstvo komunikacija i
prometa Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Ministarstvo).
Član 13.
(Kontrolni list)
(1) Rezultati redovnog, preventivnog i vanrednog tehničkog
pregleda utvrđuju se na Kontrolnom listu kojeg svojim
pečatom ovjerava i svojeručno potpisuje kontrolor tehničke
ispravnosti vozila koji je pregledao vozilo, a koji sadrži:
naziv stanice tehničkog pregleda, mjesto, datum vršenja
tehničkog pregleda, broj pregleda iz Registra obavljenih
tehničkih pregleda, registarske oznake vozila, broj šasije,
spisak svih dijelova vozila koji se trebaju pregledati i koji su
propisani ovim pravilnikom za pojedine vrste vozila, polja u
koje kontrolor upisuje podatke o ispravnosti pojedinog dijela
vozila kao i rezultate mjerenja koja se ne dobiju ispisom sa
opreme stanice već ih propisanim mjernim uređajem izmjeri
kontrolor.
(2) Kontrolni list je dokaz stanja vozila i njegove tehničke
ispravnosti, koji se odlaže i čuva uz ostale dokumente o
izvršenim pregledima za to vozilo u periodu od pet godina, a
čiji izgled je dat u Prilogu 6. ovog pravilnika i čini njegov
sastavni dio.
(3) Kontrolni list se štampa sa informacijskog sistema pri čemu
su već popunjeni podaci o vozilu koje se pregleda a koji se
nalaze u JIS.
Član 14.
(Zapisnik o tehničkom pregledu vozila)
(1) Na osnovu uvida u kompletnu dokumentaciju vozila,
rezultate mjerenja utvrđene na mjernim uređajima, te
rezultate koje je kontrolor utvrdio na Kontrolnom listu,
voditelj putem informacijskog sistema sačinjava, svojim
pečatom ovjerava i svojeručno potpisuje Zapisnik o
tehničkom pregledu vozila, a elektronsku formu Zapisnika
(eTP) pohranjuje u informacijski sistem.
(2) Zapisnik o tehničkom pregledu vozila predstavlja
dokumenat i dokaz stanja vozila i njegove tehničke
ispravnosti u konkretnom slučaju, sadrži podatke o nazivu i
sjedištu stanice, datum vršenja tehničkog pregleda, redni
broj iz Registra obavljenih tehničkih pregleda, osnovne
podatke o vozilu i vlasniku, te ocjenu ispravnosti vozila i
broj eTP-a, odlaže se i čuva uz ostale dokumente pregleda
tog vozila u periodu od pet godina, a jedan primjerak se
predaje podnosiocu zahtjeva.
(3) Izgled i sadržaj Zapisnika o tehničkom pregledu vozila dat je
u Prilogu 7. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Број 33 - Страна 34 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
(4) Poslije tehničkog pregleda vozila pogonjenog gasom,
ukoliko su svi dijelovi uređaja za gas zadovoljili, voditelj
ovjerava Karton ovjere tehničke ispravnosti uređaja za gas i
služi kao dokaz o obavljenom tehničkom pregledu vozila.
(5) Karton ovjere tehničke ispravnosti uređaja za gas je obrazac
na čvrstom papiru, dimenzija 100x70 mm, dat je u Prilogu 8.
ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.
(6) Stanica za tehnički pregled vozila dužna je na zahtjev organa
uprave Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne
i Hercegovine nadležnih za saobraćaj i unutarnje poslove ili
drugih istražnih organa, inspekcijskih organa, pravosudnih
organa ili na zahtjev vlasnika vozila izdati duplikat ili kopiju
Zapisnika iz stava (2) ovog člana sa svim pojedinačnim
ispisima iz pojedinih mjernih uređaja.
Član 15.
(Postupanje sa neispravnim vozilom)
(1) Ukoliko se na tehničkom pregledu utvrdi da je vozilo
neispravno, a neispravnost se ne može odmah otkloniti u
stanici za tehnički pregled, tehnički pregled se privremeno
prekida nakon što se evidentiraju sve neispravnosti, do
otklanjanja uočenih neispravnosti na vozilu, a vozilo se
odmah registruje u JIS u evidenciji o neispravnim vozilima,
o čemu stanica vlasniku vozila izdaje potvrdu.
(2) Evidencija neispravnih vozila sadrži: naziv stanice za
tehnički pregled, redni broj, broj iz Registra obavljenih
pregleda, datum vršenja pregleda, vrstu vozila, marku i tip,
broj registarskih tablica, broj šasije vozila, kratak opis
evidentiranih neispravnosti.
(3) Nadležni organ dužan je, putem JIS, osigurati da se za
vozilo, za koje je tehnički pregled započet, i za koje se utvrdi
da je neispravno, isti ne može kasnije započeti na drugoj
stanici za tehnički pregled u roku od trideset dana od dana
prvog prekida, osim u slučaju da je stanica za tehnički
pregled gdje je pregled prethodno započet u međuvremenu
prestala sa radom.
(4) Na vozilu za koje se nastavi tehnički pregled, provjerava se
ispravnost i funkcionalnost uređaja ili opreme čija je
neispravnost prethodno utvrđena.
(5) Ukoliko se za vozilo za koji je tehnički pregled privremeno
prekinut ne podvrgne tehničkom pregledu u roku od trideset
dana od dana prvog prekida, provodi se novi tehnički
pregled.
Član 16.
(Isključivanje vozila iz prometa u stanici za tehnički pregled
vozila)
(1) Ukoliko kontrolor tehničke ispravnosti utvrdi da uređaji za
upravljanje, uređaji za zaustavljanje ili uređaj za pogon na
tekući naftni plin nisu ispravni u mjeri da vozilo ugrožava
sigurnost prometa na cestama, te ako propušta sistem za
napajanje gorivom, voditelj stanice tehničkog pregleda je
dužan obavijestiti najbližu policijsku stanicu u cilju
isključivanja ovog vozila iz saobraćaja, a koje obavljaju
pripadnici organa nadležnog za unutarnje poslove.
(2) Vozilo iz stava (1) ovog člana se odmah evidentira u
Registru neispravnih vozila.
Član 17.
(Elektronički dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila)
(1) Tehnička ispravnost vozila potvrđuje se slanjem dokaza o
tehničkoj ispravnosti vozila elektroničkim putem nadležnom
organu za registrovanje vozila.
(2) Tehnička ispravnost vozila potvrđuje se samo ako se utvrdi
da vozilo ima sve propisane i ispravne uređaje i opremu koji
odgovaraju važećim tehničkim uvjetima i standardima koji
se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
(3) Tehnički pregled vozila, osim za vozila pripadajućih službi,
neće se obaviti ukoliko je ono obojeno ili ima oznake kao
policijsko vozilo, vozilo Granične policije Bosne i
Hercegovine ili vozilo Državne agencije za istrage i zaštitu
(SIPA).
(4) Dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila dat je u Prilogu 9. ovog
pravilnika i čini njegov sastavni dio.
(5) Dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila sadrži neponovljivi
serijski broj.
Poglavlje III. Vođenje evidencije o obavljenim tehničkim
pregledima
Član 18.
(Evidencije koje se vode na stanici tehničkog pregleda)
(1) Stanica za tehnički pregled vozila vodi evidenciju o:
a) obavljenim tehničkim pregledima,
b) zapisnicima o tehničkom pregledu vozila,
c) iskorištenom kontigentu brojeva eTP,
d) izdatim bar-kod naljepnicama zalijepljenim na vozilo,
e) ovjerenim kartonima ovjere tehničke ispravnosti
uređaja za gas,
f) neispravnim vozilima i
g) obavljenim identifikacijama novoproizvedenog vozila.
(2) Evidencija obavljenih tehničkih pregleda vodi se u Registru
obavljenih tehničkih pregleda vozila. Obrazac Registra
obavljenih tehničkih pregleda vozila dat je u Prilogu 10.
ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.
(3) Sistem za automatsku obradu podataka mora omogućiti uvid
u podatke o obavljenim tehničkim pregledima po vrstama
vozila, vrstama tehničkih pregleda izvršenih u određenom
vremenskom periodu, broju obavljenih pregleda prema vrsti
vozila, te brojevima izdatog obrasca eTP i zalijepljenom barkodu
vozila.
(4) Način vođenja evidencija o izdatim obrascima eTP i
zalijepljenim bar-kodovima, propisaće nadležni organ u
saradnji sa organom nadležnim za registraciju vozila.
(5) U registratore se odlaže dokumentacija o izvršenim
tehničkim pregledima, poredana hronološki, prema
brojevima iz registra obavljenih tehničkih pregleda.
Dokumentaciju sačinjavaju: Kontrolni list, Zapisnik o
tehničkom pregledu vozila, ispisi rezultata mjerenja na
opremi, kao i kopija svih dokumenata koji su nastali tokom
vršenja tehničkog pregleda vozila.
(6) Po izvršenom nastavljenom pregledu vozila iz člana 15.
ovog pravilnika, kada se utvrdi da je vozilo ispravno,
dokumentacija pregleda vozila odlaže se u odgovarajući
registrator prema rednom broju započetog pregleda. U ovom
slučaju se odgovarajuća rubrika u Registru obavljenih
pregleda u kojoj stoji ocjena pregleda podijeli na dva dijela, i
to u prvom dijelu upisuje se riječ "Ne", a u drugom "Da"
ukoliko je vozilo ispravno. U rubrici "Napomena" upisuje se
datum nastavljenog pregleda vozila.
(7) O neispravnim vozilima vodi se posebna evidencija kroz
izvod iz Registra obavljenih pregleda, za vozila koja su
ocijenjena kao neispravna i nisu se pojavila na tehničkom
pregledu u ostavljenom roku, te se dokumentacija iz ovog
slučaja odlaže u posebnom registratoru.
(8) Vanredni i preventivni tehnički pregledi se evidentiraju u isti
Registar obavljenih tehničkih pregleda, s tim da se u rubriku
"Napomena" naznači da se radi o vanrednom ili
preventivnom tehničkom pregledu. Dokumentacija se odlaže
u registratore, prema utvrđenoj ocjeni stanja vozila.
(9) Dokumente i evidencije o izvršenom redovnom,
preventivnom i vanrednom tehničkom pregledu, te o
identifikaciji novoproizvedenog vozila stanica tehničkog
pregleda čuva pet godina.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 35
Poglavlje IV. Poslovni prostor
Član 19.
(Poslovni prostor)
(1) Stanica mora biti tako organizovana da ima i organizacijsku
cjelovitost (radna jedinica i sl.) koja omogućava
samostalnost u radu, efikasno i odgovorno obavljanje
poslova tehničkog pregleda vozila.
(2) Poslovni prostor stanice za tehnički pregled vozila mora biti
izgrađen u skladu sa važećim propisima iz područja građenja
i imati dozvolu za upotrebu/upotrebnu dozvolu.
Član 20.
(Objekat stanice za tehnički pregled)
(1) U objektu stanice za tehnički pregled vozila mora se nalaziti
propisana tehnološka linija sa opremom u skladu sa
odredbama ovog pravilnika.
(2) U objektu stanice za tehnički pregled vozila moraju se
nalaziti i prostorije:
a) za obavljanje djelatnosti u vezi sa tehničkim
pregledima vozila u kojima su sprovedene mjere za
siguran i zdrav rad radniku na radnom mjestu u skladu
sa važećim zakonodavstvom o zdravlju i radu,
najmanje površine 10 m2;
b) za arhivu i čuvanje dokumenata i rezultata ispitivanja
tehničke ispravnosti vozila koji mora biti zaključan i
osiguran od neovlaštenog pristupa;
c) sanitarne prostorije, koje su dostupne i korisnicima
usluga.
(3) Stanica za tehnički pregled vozila mora osigurati zaštitu
objekta i inventara stanice od krađe i provale.
(4) Uz obavezu iz stava (1) ovoga člana, stanica za tehnički
pregled je dužna osigurati videonadzor cjelovite tehnološke
linije u radnom vremenu stanice i to za svaku tehnološku
liniju zasebno. Sistem videonadzora mora osigurati najmanje
očitanje (identifikaciju) registracijskih tablica na vozilima.
(5) Podaci iz sistema videonadzora pohranjuju se na tvrdi disk,
odnosno takav medij koji omogućava kontinuirano
pohranjivanje te čuvanje istih podataka najmanje godinu
dana.
(6) Stanica za tehnički pregled dužna je, na zahtjev nadležnog
organa za poslove tehničkog pregleda ili nadležnog organa
za unutrašnje poslove, dati na uvid podatke iz sistema
videonadzora.
(7) Na objektu ili na prikladan način neposredno uz objekat
mora biti istaknut vidljiv natpis: "Tehnički pregled vozila".
Član 21.
(Tehnološka linija)
(1) Objekat stanice tehničkog pregleda može biti izgrađen sa
jednom ili više tehnoloških linija na kojima se vrši
ispitivanje tehničke ispravnosti vozila. Tehnološka linija
mora biti opremljena obaveznim uređajima i opremom
propisanom ovim pravilnikom i kanalom odgovarajućih
dimenzija.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, na tehnološkoj liniji za
tehnički pregled lakih motornih vozila, umjesto kanala može
postojati platformska dizalica koja:
1) pri oslanjanju svih točkova na njenu podlogu podiže
cijelo vozilo;
2) ima nosivost od najmanje 3,5 t (najmanje sile
podizanja 35 kN);
3) je opremljena dodatnom dizalicom kojom se
omogućava rasterećenje točkova, podizanjem
pojedinačne osovine, čija je nosivost najmanje 2,0 t
(najmanje sile podizanja 20 kN), ili podizanjem cijelog
vozila, čija je nosivost najmanje 3,5 t (najmanje sile
podizanja 35 kN).
(3) Tehnološke linije moraju biti protočnog tipa - ulaz sa jedne,
a izlaz sa druge strane tehnološke linije nasuprot ulazu, tako
da se vozilo kreće bez promjene smjera i pravca kretanja, te
prohodne za vozila najvećih dozvoljenih dimenzija.
(4) Površina ispred i iza valjaka za provjeru kočionog sistema
mora biti horizontalna i to najmanje dužine koja odgovara
maksimalnom razmaku između prednje i zadnje osovine
vozila ili grupe vozila za koje je stanica tehničkog pregleda
ovlaštena.
(5) Minimalne dimenzije jedne tehnološke linije za tehnički
pregled lakih vozila su:
a) dužina: 10 m,
b) širina: 5 m.
(6) Minimalne dimenzije jedne tehnološke linije za tehnički
pregled teških vozila su:
a) dužina: 23 m,
b) širina: 6 m.
(7) Dimenzije svijetlog otvora vrata za ulazak i izlazak vozila sa
tehnološke linije trebaju iznositi najmanje 4 m širine i 4,20
m visine. Vrata za ulazak i izlazak vozila mogu biti klizna,
sekciona ili rolo-vrata. Pored vrata za prolaz vozila, na
objektu moraju biti izvedena i najmanje jedna odvojena
vrata za prolaz lica koja se moraju otvarati sa spoljašnje
(vanjske) strane.
(8) Izuzetno od stava (7) ovog člana, dimenzije svijetlog otvora
vrata za ulazak i izlazak vozila sa tehnološke linije za laka
vozila trebaju iznositi najmanje 3 m širine i 3 m visine.
(9) Ispred ulaza na tehnološku liniju mora se nalaziti na
kolovozu iscrtana horizontalna zaustavna linija sa natpisom
"STOP".
Član 22.
(Kanal za pregled vozila)
(1) Dimenzije kanala za pregled donjeg postroja vozila su:
a) za laka vozila: najmanje dužine 7 m mjerena u nivou
gornje ivice kanala, širine 0,80 - 1,00 m i dubine 1,40 -
1,70 m,
b) za teška vozila: najmanje dužine 21 m mjerena u nivou
gornje ivice kanala, širine 0,80 - 1,00 m i dubine 1,40 -
1,70 m,
(2) Kanal mora biti postavljen simetrično u odnosu na podužnu
osu, opremljen s najmanje jednim stepenicama, ugrađenom
unutrašnjom rasvjetom koja omogućava osvijetljenost gornje
ivice kanala od najmanje 250 luksa, te jednim pokretnim
svjetlom maksimalnog napona do 24 V.
(3) Kanal mora biti potpuno obložen keramičkim pločicama ili
drugim materijalom istog kvaliteta. Na početku kanal mora
imati ispunjeno zaobljeno uzdignuće polukružnog ili "V"
oblika.
(4) Gornja ivica kanala i uzdignuće moraju biti obloženi
čvrstom ivicom visine 5 - 7 cm koji otežava skretanje vozila
u kanal, naizmjenično obojen poljima žute i crne boje širine
po 10 cm. Na one dijelove kanala na koje su postavljeni
pojedini uređaji (valjci, razvlačilica itd.) ili tamo gdje
tehnologija tehničkih pregleda to ne dozvoljava, ne moraju
biti postavljene čvrste ivice.
(5) Kanal mora biti opremljen kanalskom dizalicom za
podizanje najmanje jednog kraja vozila sa omogućenim
pomjeranjem kanalske dizalice u dužini od najmanje 2,0 m.
(6) Ukoliko stanica ima jednu tehnološku liniju za pregled
vozila na kojoj je ugrađena razvlačilica za teška vozila, onda
mora biti ugrađena i kanalska dizalica koja omogućava
podizanje najmanje jednog kraja lakih vozila.
(7) U stanici sa dvije ili više tehnoloških linija za tehničke
preglede vozila u zajedničkoj prostoriji, potrebno je širinu
objekta prilagoditi širini naredne tehnološke linije, s tim da
širina jedne tehnološke linije iznosi najmanje 5,5 m za teška
Број 33 - Страна 36 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
vozila, grupe vozila i autobuse, odnosno 4,5 m za laka
vozila.
Član 23.
(Saobraćajnice)
(1) Dio prilazne saobraćajnice, ispred ulaza na tehnološku liniju
(do znaka STOP) mora biti izveden u pravcu tehnološke
linije minimalne dužine 18 m. Ukoliko se radi o tehnološkoj
liniji za laka vozila, dužina prilazne saobraćajnice ispred
ulaza na tehnološku liniju (do znaka STOP) mora iznositi
minimalno 6,5 m.
(2) Saobraćajnice iz stava (1) ovog člana ne mogu biti dio javne
ceste.
(3) Izlazne saobraćajnice iz stanica tehničkog pregleda moraju
osigurati siguran izlazak iz stanice tehničkog pregleda i
sigurno uključenje na javnu cestu.
(4) Ukoliko pri izlasku vozila iz objekta, odnosno pri
uključivanju vozila u saobraćaj, ne postoji dovoljna
preglednost za siguran izlazak vozila, preglednost mora biti
osigurana odgovarajućim brojem i položajem saobraćajnih
ogledala.
Član 24.
(Održavanje objekta)
Objekat stanice za tehnički pregled vozila kao i uređaji i
oprema u objektu moraju se redovno i uredno održavati.
Poglavlje V. Uređaji i oprema stanice za tehnički pregled
vozila
Član 25.
(Uređaji i oprema)
(1) Stanica za tehnički pregled mora biti opremljena
savremenom opremom za utvrđivanje tehničke ispravnosti
vozila sa računarskom podrškom (sa internet konekcijom) za
automatsku obradu izmjerenih vrijednosti, njihovo
pohranjivanje u bazu podataka i mogućnost ispisa rezultata
mjerenja uključujući i grafički prikaz. Jedinstveno
programsko rješenje dužne su usaglasiti stručne institucije na
nivou entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
(2) Automatska obrada podataka mora omogućiti i unos
mjerenih vrijednosti na uređajima koji ne šalju automatski
rezultate mjerenja u računar, kao i unos vizuelno
ustanovljenih stanja vozila, a moraju biti obuhvaćeni uređaji
navedeni u tački a), al. 1), 2), i 3), u tački c) al. 1) i 2) stava
(3) ovog člana i tački a) stava (4) ovog člana.
(3) Na stanici za tehnički pregled vozila su obavezni uređaji:
a) za kontrolu kočionog sistema vozila sa:
1) valjcima kojima se istovremeno mjeri sila
kočenja na obodu točka kod motornih i
priključnih vozila i utvrđuje posebno za lijevu i
desnu stranu iste osovine, sa ugrađenim vagama;
2) dinamometrom za mjerenje sile pritiskanja na
papučicu radne i pomoćne kočnice;
3) mjernim uređajima za mjerenje pritiska vazduha
u kočionim instalacijama vazdušnih kočnica
(samo za teška vozila);
4) uređaji za mjerenje usporenja vozila na poligonu
(samo za stanice koje imaju ovlaštenje za
obavljanje tehničkog pregleda vozila za koja se
tehnički pregled ne može obaviti na tehnološkoj
liniji).
b) regloskop s ugrađenim svjetlomjerom koji omogućava
utvrđivanje podešenosti kratkih i dugih svjetala i
mjerenje intenziteta svjetlosti. Regloskop mora biti
postavljen na nivelisano postolje sa ugrađenom
vizirnom napravom;
c) za kontrolu emisije izduvnih gasova:
1) za mjerenje zatamnjenosti izduvnih gasova dizel
motora koji mora imati programsku opremu za
vođenje ispitivanja i mogućnost ispisivanja
rezultata mjerenja;
2) za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih
gasova (CO, HC, NOX, CO2) benzinskih motora
koji mora imati programsku opremu za vođenje
ispitivanja i mogućnost ispisivanja rezultata
mjerenja;
d) manometar za kontrolu pritiska vazduha u
pneumaticima;
e) fonometar za mjerenje buke vozila i jačine zvuka
sirene vozila.
(4) U obaveznu opremu na stanici za tehnički pregled vozila
spadaju:
a) nagazna ploča za kontrolu usmjerenosti točka;
b) indikator kvaliteta ili stanja kočione tečnosti ili uređaj
za mjerenje tačke isparavanja kočine tečnosti;
c) kanalska dizalica;
d) razvlačilica;
e) kompresor (ili priključak na kompresorsku stanicu);
f) uglomjer za mjerenje slobodnog hoda točka upravljača
kojim se može tačno utvrditi svaki pojedinačni stepen
ugla zakretanja;
g) uglomjer za mjerenje nagiba priključka punjenja plina
na rezervoaru za plin;
h) pomično mjerilo za mjerenje dubine šare gaznog sloja
pneumatika ili dubinomjer;
i) uređaj za kontrolu spajanja električne instalacije
između vučnih i priključnih vozila;
j) hronometar;
k) metar ili metarsku traku minimalne dužine 25 m;
l) indeks (etalon) osnovnih boja;
m) za odvođenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen
uz svaku tehnološku liniju (ili prostor između njih tako
da se može upotrebljavati na više tehnoloških linija);
n) za kontrolu nepropusnosti plinske instalacije (detektor
plina);
o) za ispitivanje amortizera za laka vozila;
p) za kontrolu oštećenja prednjeg vjetrobranskog stakla;
r) za kontrolu providnosti stakala;
s) optički čitač bar-koda vozila, povezan sa JIS;
t) minimalno dva klinasta podmetača za točkove vozila;
u) sitni automehaničarski alat;
v) stručnu literaturu, zbirku važećih propisa, procedure za
pregled vozila usklađene sa propisima kojima je
regulisan način obavljanja tehničkog pregleda koji su
na snazi i katalog sa masama praznih vozila,
z) priključak za telefonsku liniju.
(5) Pored opreme navedene u prethodnim stavovima ovog
člana, stanice za tehnički pregled mogu imati i:
a) opremu za simuliranje osovinskog opterećenja vozila
koja se ispituju;
b) posebnu tehnološku liniju za ispitivanje tehničke
ispravnosti motocikala;
c) uređaj za kontrolu najveće brzine motocikla sa
kontinuiranom promjenom brzine.
(6) Mjerni uređaji navedeni u stavu (3) tačka a) alineja 1), tačka
c) al. 1) i 2) i tačka d) ovog člana moraju biti periodično
umjereni od strane ovlaštene laboratorije na mjestu
tehničkog pregleda, a u skladu sa važećim propisima iz
oblasti mjeriteljstva. Ispravnost uređaja dokazuje se
odgovarajućom potvrdom-certifikatom i zaštitnim znakom -
markicom koju izdaje ovlaštena laboratorija.
(7) Dizalice podliježu atestiranju i provjeri nadležne institucije u
skladu sa posebnim propisima.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 37
(8) Danom isteka važnosti certifikata iz stava (6) ovog člana ili
pojavom neispravnosti uređaja iz stava (3) ovog člana,
stanica gubi pravo obavljanja tehničkog pregleda vozila do
otklanjanja neispravnosti i ponovnog umjeravanja, o čemu
po službenoj dužnosti brine nadležni organ putem stručne
institucije.
(9) Oprema iz stava (4) ovoga člana za kontrolu ispravnosti
mora biti kompletna i zadovoljavati neophodne tehničkotehnološke
uvjete.
Član 26.
(Evidencija o uređajima)
(1) Stanica vodi sljedeću evidenciju o uređajima koji se
umjeravaju, za svaki uređaj posebno:
a) vrsta uređaja;
b) marka, tip;
c) serijski broj;
d) godina proizvodnje;
e) mjerni obim i klasa tačnosti;
f) datum puštanja u upotrebu,
g) datum posljednjeg umjeravanja, ime odgovornog lica i
naziv ovlaštene laboratorije koja je izvršila
umjeravanje,
h) podaci o kvaru: datum nastanka kvara i datum
opravke.
(2) Podatke iz evidencije kod svake promjene stanica bez
odlaganja dostavlja stručnoj instituciji, kao i u slučaju da
stanica ugradi na tehnološku liniju dodatni uređaj, ili
postojeći uređaj zamijeni drugim.
DIO III - STRUČNO OSOBLJE NA STANICI
TEHNIČKOG PREGLEDA
Član 27.
(Voditelj stanice tehničkog pregleda)
(1) Stanice moraju imati voditelja stanice tehničkog pregleda (u
daljem tekstu: voditelj), zaposlenog u toj stanici u punom
radnom vremenu, koji u pogledu stručne spreme mora biti
dipl. ing. saobraćaja ili dipl. ing. mašinstva (ili ekvivalent sa
najmanje 240 ECTS), koji ima važeću licencu u skladu sa
odredbama ovog pravilnika.
(2) Voditelj je odgovoran za rad stanice tehničkog pregleda, rad
kontrolora tehničke ispravnosti, te pravilnu primjenu
zakonskih i podzakonskih propisa i procedura za tehnički
pregled vozila, izvještava nadležne organe o neispravnim
vozilima, izrađuje analize obavljenih tehničkih pregleda
vozila u toj stanici, vodi brigu o nabavci obrazaca vezanih za
tehnički pregled vozila, prati termine za stručno
usavršavanje i polaganje ispita, kontroliše evidencije koje se
vode u stanici tehničkog pregleda, stara se o terminu
umjeravanja uređaja i opreme, kvarovima i opravkama, te
vrši i druge stručne poslove vezane za tehnički pregled
vozila.
(3) Ukoliko stanica tehničkog pregleda ima odobrenje za rad u
dvije smjene, za svaku smjenu mora imati zaposlenog
voditelja stanice tehničkog pregleda.
Član 28.
(Kontrolor tehničke ispravnosti vozila)
(1) Na poslovima kontrole tehničke ispravnosti vozila u stanici
tehničkog pregleda radi kontrolor tehničke ispravnosti vozila
koji u pogledu stručne spreme ispunjava uslov da ima
najmanje treći stepen stručne spreme u oblasti mehanike i
tehnologije cestovnih vozila i ima položen poseban stručni
ispit.
(2) U stanici tehničkog pregleda, na jednoj tehnološkoj liniji, u
jednoj smjeni moraju biti zaposlena najmanje dva
kontrolora.
Član 29.
(Obuka voditelja i kontrolora)
(1) Voditelj i kontrolori moraju imati položen poseban stručni
ispit, te imati pozitivan rezultat na provjeri stručnosti koja se
organizuje svake druge godine, a obuka i ispiti provode se
prema programu datom u Prilogu 11. ovog pravilnika i koji
čini njegov sastavni dio.
(2) Voditelj i kontrolori nakon uspješno položenog stručnog
ispita dobijaju licencu.
(3) Nakon dobijanja licence iz prethodnog stava, voditelj i
kontrolori, ukoliko su zaposleni na stanici za tehnički
pregled, dobijaju pečat sa svojim imenom i prezimenom i
evidencijskim brojem kojim ovjeravaju dokumente iz
djelokruga svog rada, o čemu nadležni organi vode posebnu
evidenciju.
(4) Evidencija iz stava (3) ovog člana sadržava: ime i prezime
voditelja, odnosno kontrolora, JMB, stanicu u kojoj je
zaposlen, datum, mjesto i organizaciju kod koje je položio
stručni ispit, datum provjere stručnosti, jedinstveni
evidencijski broj koji je ujedno i broj na pečatu za ovjeru
dokumenata tehničkog pregleda, pečat za ovjeru
dokumenata tehničkog pregleda, broj i datum izdavanja
licence i datum izdavanja certifikata o provjeri stručnosti.
(5) Voditelj i kontrolori podliježu provjeri stručnosti svake dvije
godine, te nakon uspješno završene provjere stručnosti
dobijaju certifikat.
(6) Voditelji i kontrolori dužni su nositi identifikacijsku
iskaznicu, koja treba da sadrži sljedeće podatke: ime i
prezime, funkcija, broj licence. Na poleđini iskaznice upisuje
se broj i datum izdavanja certifikata o provjeri stručnosti.
Iskaznicu izdaje organizacija ovlaštena za obavljanje
poslova iz stava (1) ovog člana.
(7) Evidencija iz stava (3) ovog člana se vodi na računaru i u
odgovarajućoj knjizi (ispis iz računarske baze).
(8) Ukoliko nadležni organ voditelju i/ili kontroloru prilikom
kontrole utvrdi težu povredu službene dužnosti (obavi
pregled vozila i ovjeri tehničku ispravnost za vozilo u
suprotnosti sa odredbama ovog pravilnika, prilikom
tehničkog pregleda vozila u informacijski sistem unosi
netačne podatke i sl.), nadležni organ će rješenjem licencu,
certifikat i iskaznicu privremeno izuzeti i voditelja i/ili
kontrolora uputiti na vanrednu provjeru stručnosti.
DIO IV - DODJELJIVANJE OVLAŠTENJA
Član 30.
(Dodjeljivanje ovlaštenja za obavljanje tehničkog pregleda)
(1) Entitetska i kantonalna ministarstva i služba Brčko distrikta
Bosne i Hercegovine, nadležni za saobraćaj, stanici mogu
izdati odobrenje za obavljanje tehničkog pregleda po
izvršenom pregledu stanice, nakon što utvrdi da su ispunjeni
uvjeti propisani Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja
na putevima u Bosni i Hercegovini i ovim pravilnikom.
(2) Svi uvjeti za dobijanje odobrenja iz stava (1) ovog člana
moraju biti ispunjeni za vrijeme važenja odobrenja, o čemu
po službenoj dužnosti brine nadležni organ.
(3) Stanica za tehnički pregled može dobiti ovlaštenje za
obavljanje tehničkog pregleda:
a) lakih vozila;
b) lakih i teških vozila.
(4) Uz ovlaštenje iz stava (3) ovog člana, stanica može biti
dodatno ovlaštena za obavljanje tehničkog pregleda za:
a) motocikle;
b) vozila za koja se tehnički pregled ne može obaviti na
tehnološkoj liniji.
(5) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana dužan je organizovati
i izvršiti najmanje četiri kontrole u toku jedne kalendarske
Број 33 - Страна 38 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
godine po stanici tehničkog pregleda (upravna kontrola i
stručna kontrola) te o utvrđenom stanju i preduzetim
mjerama periodično izvjestiti Ministarstvo.
(6) Ukoliko nadležni organ iz stava (1) ovog člana utvrdi da
stanica za tehnički pregled prestane ispunjavati uslove za
dobijanje odobrenja, isto će rješenjem ukinuti.
(7) Ukoliko nadležni organ iz stava (1) ovog člana utvrdi da
stanica tehničkog pregleda obavlja tehničke preglede
suprotno pozitivnim propisima kojima se uređuje ova oblast,
ili prilikom tehničkog pregleda vozila koristi neumjeren ili
neispravan uređaj ili opremu, ili nema licenciranog voditelja
i dovoljan broj licenciranih uposlenih kontrolora, ili ne vrši
video snimanje na propisan način, rješenjem će privremeno,
do otklanjanja nedostataka, zabraniti rad stanice i pristup
JIS.
Član 31.
(Stručne institucije)
(1) Dio poslova iz svoje nadležnosti, koji se odnose na rad
stanica tehničkog pregleda, nadležni organ može prenijeti na
odgovarajuće stručne institucije izabrane putem javnog
konkursa na period ne duži od 10 godina.
(2) Stručne institucije koje će obavljati poslove iz stava (1) ovog
člana moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
a) biti upisane u sudski registar za obavljanje djelatnosti
iz oblasti za koju se prenosi ovlaštenje, i to za poslove
tehničkog ispitivanja i analiza, tehničkog savjetovanja,
izdavanja publikacija, izrada i upravljanje bazama
podataka;
b) imati zaposlene kadrove osposobljene za obavljanje
poslova stručne institucije, od kojih, u pogledu stručne
spreme moraju biti zastupljeni diplomirani inženjeri
(ili ekvivalent sa najmanje 240 ECTS), i to: dipl. inž.
mašinstva, smjer motori i vozila, dipl. inž. saobraćaja,
cestovni smjer i dipl. inž. elektrotehnike ili dipl. inž.
informatike;
c) biti stručno i tehnički osposobljene i opremljene za
vršenje obuke za kontrolore tehničke ispravnosti vozila
i voditelje stanice tehničkog pregleda;
d) biti stručno i tehnički osposobljene za vršenje stručne
kontrole nad radom stanica tehničkog pregleda i
stručnog nadzora nad radom kontrolora tehničke
ispravnosti vozila i voditelja stanice tehničkog
pregleda;
e) imati osoblje za vršenje kontrole opreme i uređaja na
stanici tehničkog pregleda;
f) dokazati da mogu pratiti propise, smjernice i
referentnu literaturu Evropske unije iz ove oblasti i
vršiti primjenu savremenih dostignuća na stanicama
tehničkog pregleda, kao i davati prijedloge za dopunu
postojećih normativnih akata iz ove oblasti u skladu sa
evropskim standardima;
g) posjedovati računare, mjerne uređaje i opremu za
ispitivanje vozila i motora, stručnu literaturu, učionice i
drugu opremu neophodnu za obavljanje djelatnosti
koje se prenose;
h) da ne obavljaju bilo kakve druge poslove vezane za
tehničke preglede, u pogledu vlasništva ili na drugi
način povezanog djelovanja koji bi predstavljao sukob
interesa;
i) ispunjavati i druge uvjete propisane pozitivnim
zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini.
(3) Stručne institucije iz stava (1) ovog člana obavljaju sljedeće
poslove:
a) propisuju detaljnu tehnologiju postupka i procedura za
obavljanje tehničkih pregleda, te uputstva za pregled
pojedinih vrsta vozila zavisno od njihovih tehničkih
karakteristika;
b) daju pisana stručna uputstva i informacije, posebno u
cilju izjednačavanja postupanja prilikom obavljanja
tehničkog pregleda i podataka koji se koriste;
c) vrše stručne kontrole nad radom stanica tehničkog
pregleda, kontrolora tehničke ispravnosti vozila,
voditelja stanice tehničkog pregleda, opreme i uređaja;
d) vrše stručno osposobljavanje i organizuju periodičnu
provjeru znanja voditelja i kontrolora koji rade na
stručnim poslovima tehničkog pregleda vozila;
e) vrše obradu podataka i izradu analiza iz oblasti
tehničkog pregleda vozila najmanje četiri puta godišnje
sa prijedlozima za poboljšanje stanja;
f) uspostavljaju i održavaju uvezivanje stanica za
tehnički pregled vozila i nadležnih organa u Jedinstven
informacijski sistem vezan za poslove tehničkog
pregleda vozila;
g) izrađuju i održavaju jedinstveno programsko rješenje
za automatsku obradu izmjerenih vrijednosti,
osiguravaju njihovo pohranjivanje u bazu podataka i
mogućnost ispisa rezultata mjerenja uključujući i
grafički prikaz;
h) osiguravaju tehničke uvjete za uvezivanje
Jedinstvenog informacijskog sistema sa podacima iz
baza podataka o homologaciji i certificiranju;
i) osiguravaju tehničke uvjete za uvezivanje
Jedinstvenog informacijskog sistema sa podacima iz
baza podataka o saobraćajnim nezgodama;
j) vrše izradu i distribuciju obrazaca bar-koda;
k) objedinjuju sve podatke o tehničkim pregledima iz
stanica za tehnički pregled vozila u informatičkom
obliku i čuvaju ih 10 godina;
l) izrađuju stručne publikacije iz oblasti tehničkog
pregleda vozila, a posebno literaturu potrebnu za
stručno osposobljavanje i periodičnu provjeru znanja
kadrova na stanici za tehnički pregled;
m) vode podatke o licencama i certifikatima za kadrove,
uređaje i opremu na stanicama za tehnički pregled,
n) dostavljaju izvještaje, podatke i dokumente od značaja
za vršenje upravnog nadzora, najmanje dva puta
godišnje;
o) ostvaruju saradnju sa stručnim, naučnim
organizacijama, institutima, preduzećima i drugim
pravnim licima iz oblasti tehničkih pregleda vozila;
p) prate propise iz oblasti kontrole ispravnosti vozila koje
donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge
međunarodne organizacije i institucije, te o svim
izmjenama informiraju nadležne organe;
r) organizuju godišnje stručne seminare;
s) predlažu program rada za narednu godinu;
t) podnose godišnji izvještaj o radu i obavljenim
poslovima za prethodnu godinu;
u) obavljaju i druge stručne i administrativne poslove po
nalogu nadležnog organa iz stava (1) ovog člana.
(4) Bliže kriterije i uvjete o načinu i postupku izbora stručne
institucije određuje nadležni organ iz stava (1) ovog člana.
Član 32.
(Gubitak ovlaštenja)
Stručna institucija gubi ovlaštenje za obavljanje poslova iz
člana 31. stav (3) ovog pravilnika ukoliko:
a) poslove ne obavlja stručno i blagovremeno;
b) prestane ispunjavati bilo koji od propisanih uvjeta na
temelju kojih je izdato ovlaštenje;
c) izvještaj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od strane
nadležnog organa.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 39
DIO V - OSTALE ODREDBE
Član 33.
(Jedinstveni informacijski sistem)
(1) Zadatke, uvjete, način i procedure uspostavljanja i
funkcionisanja Jedinstvenog informacijskog sistema
definisaće Ministarstvo u saradnji sa Agencijom, nadležnim
entitetskim ministarstvima za saobraćaj, unutarnje poslove i
službe Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
(2) Pripremu i unifikaciju obrazaca eTP i bar koda vrše
Agencija i Ministarstvo, a nadležni organi snose troškove
njihove izrade i odgovorni su za njihovu raspodjelu
stanicama za tehnički pregled.
(3) Stanica mora imati potrebnu opremu koja će zadovoljavati
uvjete za uspostavljanje JIS.
(4) Za pristup JIS, voditelj ili kontrolor je dužan koristiti
isključivo njemu dodijeljeno korisničko ime i šifru.
Član 34.
(Cjenovnik usluga)
(1) Sve stanice za tehnički pregled vozila primjenjuju Cijene
utvrđene Jedinstvenim cjenovnikom usluga tehničkih
pregleda vozila u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu:
Cjenovnik), koji je dat u prilogu 12. i čini sastavni dio ovog
pravilnika.
(2) Cijene usluga tehničkih pregleda za vozila koja nisu
obuhvaćena Cjenovnikom, određuju se prema cijeni usluge
za odnosnu grupu vozila, za tu vrstu tehničkog pregleda, a
prema najvećoj dopuštenoj masi toga vozila.
(3) Način uplate, raspolaganja i utroška sredstava predviđenih
za stručnu instituciju i budžete entiteta i Brčko distrikta
Bosne i Hercegovine uredit će nadležna entitetska
ministarstva i služba Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
nadležna za saobraćaj.
Član 35.
(Zaštita ličnih podataka)
Nadležni organi dužni su osigurati da se svi lični podaci
obrađuju u skladu sa važećim propisima o zaštiti ličnih podataka.
Član 36.
(Odsustvo sa rada)
(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, ili odsustva po
drugom osnovu, voditelja stanice za tehnički pregled u
obavljanju poslova može zamijeniti kontrolor tehničke
ispravnosti najduže trideset radnih dana tokom kalendarske
godine.
(2) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, ili odsustva po
drugom osnovu, kontrolora tehničke ispravnosti u obavljanju
poslova može zamijeniti voditelj stanice najduže trideset
radnih dana tokom kalendarske godine.
(3) O odsustvima i zamjenama iz st. (1) i (2) stanica za tehnički
pregled donosi poseban akt i dužna je unaprijed obavijestiti
nadležno ministarstvo i stručnu instituciju.
(4) U slučaju iz stava (2) ovog člana, voditelj stanice nema
pravo ovjere dokumenata iz nadležnosti kontrolora tehničke
ispravnosti.
DIO VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 37.
(Prijelazne odredbe)
(1) Stanice za tehnički pregled koje na dan stupanja na snagu
ovog pravilnika posjeduju važeće odobrenje za rad, dužni su
ispunjavati uvjete u skladu sa izdatim odobrenjem.
(2) Stanice za tehnički pregled dužne su ispuniti uvjete u
pogledu obaveznih uređaja i opreme propisanih ovim
pravilnikom najkasnije godinu dana od dana stupanja na
snagu ovog pravilnika.
(3) Nadležni organi dužni su uspostaviti u potpunosti
funkcionalan JIS najkasnije godinu dana od dana stupanja na
snagu ovog pravilnika.
(4) Nadležni organi dužni su, tamo gdje nije implementiran,
uspostaviti sistem izdavanja bar-koda za vozila najkasnije
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
(5) Stručne institucije koje obavljaju stručne poslove naa dan
stupanja na snagu ovog pravilnika, obavljaju stručne poslove
u skladu sa važećim odobrenjem do izbora stručne institucije
u skladu sa članom 31. ovog pravilnika.
(6) Postupci započeti do dana početka primjene ovog pravilnika
okončaće se po propisima koji su se primjenjivali do dana
početka primjene ovog pravilnika.
Član 38.
(Prestanak primjene propisa)
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi
Pravilnik o tehničkim pregledima vozila ("Službeni glasnik BiH ",
br. 13/07, 72/07, 74/08, 3/09, 76/09 i 29/11).
Član 39.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u
"Službenom glasniku BiH".
Broj 02-04-02-2-1158/19
11. aprila 2019. godine
Sarajevo
Zamjenik ministra
Saša Dalipagić, s. r.
Број 33 - Страна 40 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 41
Број 33 - Страна 42 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 43
Број 33 - Страна 44 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 45
Број 33 - Страна 46 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 47
Број 33 - Страна 48 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 49
Број 33 - Страна 50 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 51
Број 33 - Страна 52 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 53
Prilog 9.
Elektronska forma dokaza o tehnikoj ispravnosti vozila
obavezno treba sadravati slijedeće podatke:
Elektronska šifra stanice za tehnički pregled je generirani
podatak o punom nazivu stanice za tehnički pregled vozila na
kojoj je izvršen pregled vozila. Ovaj podatak je automatski
dodijeljen od strane integralnog informacionog sistema stručne
institucije.
Neponovljivi broj eTP obrasca automatski se dodjeljuje od
strane integralnog informacionog sistema stručne institucije (u
daljem tekstu: ISTP) i kodira se po slijedećim pravilima:
- sadrži 9 karaktera (jedne slovne oznake i osam cifara);
- za područje FBiH početni karakter je slovna oznaka
"A";
- za područje RS početni karakter je slovna oznaka "B";
- za područje Brčko Distrikta BiH početni karakter je
slovna oznaka "C";
- ostalih osam cifara automatski se dodjeljuje od strane
integralnog informacionog sistema stručne institucije
nadležne za određeno područje.
VRSTA ZAHTJEVA
Vrsta tehničkog pregleda se određuje odabirom ponuđenih 6
opcija:
- identifikacija novoproizvedenog vozila;
- tehnički pregled za prvu registraciju;
- ovjera tehničke ispravnosti;
- vanredni tehnički pregled;
- preventivni tehnički pregled.
- promjena tehničkih podataka.
PODACI O VOZILU
Registarska oznaka - upisuje se registarski broj vozila
prepisivanjem svih znakova, slovnih i brojčanih oznaka u skladu
sa Pravilnikom o registraciji vozila.
Broj potvrde o registraciji - upisuje se broj iz isprave o
vozilu, a kod prve registracije vozila popunjava ga ovlašteno lice
nadležnog organa za registraciju.
Datum prve registracije popunjava ga ovlašteno lice
nadležnog organa za registraciju.
PODACI O VLASNIKU I KORISNIKU VOZILA
Podaci o vlasniku i korisniku se preuzimaju iz ličnih
dokumenata vlasnika ili korisnika vozila.
Nosilac potvrde o registraciji
JMB/ID - jedinstveni matični broj/jedinstveni
identifikacioni broj nosioca potvrde o registraciji se upisuje u
naznačena polja prepisivanjem podataka iz odgovarajućeg
vjerodostojnog dokumenta.
Prezime fizičkog lica / naziv pravnog lica može da se
nastavi i na liniji na kojoj se ispisuje ime. Ako se vrši skraćenje
onda se skraćenje naziva pravnog lica vrši na najlogičniji način
(Primjer: company-comp.).
Ime fizičkog lica nosioca potvrde o registraciji
Prebivalište, sjedište i adresa se upisuju u punom nazivu
(Primjer: za mjesto koje ima više općina: Sarajevo, Novi Grad,
Geteova 1, a za mjesto koje je ujedno i općina: Banja Luka, Tina
Ujevića 15).
Vlasnik vozila podaci se u nadležnom organu za registraciju
povlače iz civilnog registra.
JMB/JIB - jedinstveni matični broj/jedinstveni
identifikacioni broj vlasnika vozila se upisuje u naznačena polja
prepisivanjem podataka iz odgovarajućeg vjerodostojnog
dokumenta.
Prezime fizičkog lica/naziv pravnog lica može da se nastavi
i na liniji na kojoj se ispisuje ime. Ako se vrši skraćenje onda se
skraćenje naziva pravnog lica vrši na najlogičniji način (Primjer:
company-comp.).
Ime fizičkog lica vlasnika vozila
Prebivalište, sjedište i adresa se upisuju u punom nazivu
(Primjer: za mjesto koje ima više općina: Sarajevo, Novi Grad,
Geteova 1, a za mjesto koje je ujedno i općina: Banja Luka, Tina
Ujevića 15).
TEHNIČKI PODACI O VOZILU
Vrsta vozila:
Vrsta vozila se odabira iz ISTP na osnovu klasifikacije
vozila prema Pravilniku o dimenzijama, ukupnoj masi i
osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju
imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati uređaji
i oprema u saobraćaju na cestama.
Oldtajmer vozilo se evidentira znakom "X" u kvadratiću uz
oznaku "OLDTAJMER".
Marka - odabira se u okviru ISTP na osnovu originalnih
dokumenata vozila.
Tip - odabira se u okviru ISTP na osnovu originalnih
dokumenata vozila.
Model - upisuje se iz originalnih dokumenata vozila ili
preuzima iz elektronske baze podataka (Primjeri: 200 D, golf,
octavia..., ali bez 1.9 TDI, elegance, classic 2.5 TDI V6,...).
Ukoliko nema podataka preskače se, tj. unosi se: -.
Broj šasije (VIN) - upisuje se u naznačena polja prema BAS
ISO 3779:2002 standardu (ne koriste se slova O, I, Q). Za
upisivanje je mjerodavan broj koji je ukucan na šasiji ili fabričkoj
pločici bez zaštitnih znakova. Ako je broj šasije na vozilu
naknadno utisnut upisuju se svi znakovi novog broja šasije (bez
posebnih znakova: ,*, đ, /, -). Ukoliko ukucani broj šasije sadrži
slova O, I, Q ili ima više od 17 oznaka, vozilo treba prethodno
uputiti na certificiranje kod ovlaštene institucije radi definiranja
ispravnog broja ili ukucavanja novog broja.
Oblik karoserije bira se iz ISTP
Godina proizvodnje se upisuje iz originalnog dokumenta
vozila sa sve četiri cifre.
Modelska godina se upisuje, ukoliko je naznačena, iz
originalnog dokumenta vozila sa sve četiri cifre.
Osnovna namjena se upisuje prema vrsti vozila i obliku
karoserije, a što je već naglašeno u definicijama oblika karoserije.
Osnovna namjena se bira iz padajućeg menija u aplikaciji
jedinstvenog informacionog sistema.
Proizvođač - Podaci o proizvođaču se preuzimaju iz
originalne dokumentacije vozila ili zvaničnog kataloga, a isti
može biti podudaran sa oznakom marke vozila.
Država proizvodnje odabira se u sklopu ISTP-a.
Maksimalna tehnička dozvoljena masa (Najveća
dopuštena masa) je podatak koji se dobije sabiranjem mase
vozila i dopuštene nosivosti.
Masa vozila je masa praznog vozila sa punim rezervoarom
goriva, priborom i opremom predviđenim za vozilo.
Dopuštena nosivost je dopuštena masa do koje se vozilo
smije opteretiti, prema deklaraciji proizvođača.
Tehnički dopušteno osovinsko opterećenje. Upisuje iz
dokumentacije proizvođača vozila.
Broj homologacijskog odobrenja se upisuje iz
dokumentacije.
Broj osovina je ukupan broj osovina na vozilu.
Broj pogonskih osovina se upisuje nakon pregleda vozila ili
na osnovu podataka iz dokumentacije vozila.
Zapremina motora / radni obujam je podatak koji se
upisuje iz dokumentacije proizvođača vozila ili sa pločice na
vozilu. Ovaj podatak se upisuje se u cm3.
Maksimalna snaga motora je snaga motora koju deklariše
proizvođač. Ukoliko je podatak iskazan u konjskim snagama (KS)
Број 33 - Страна 54 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
treba ga preračunati u kW (1 KS=0,736 kW) pri čemu se vrši
zaokruženje na cijeli broj, ispod 0,5 na manji, a iznad 0,5 na veći
broj.
Vrsta goriva se upisuje nakon pregleda motora kao jedna od
slijedećih varijanti:, benzin, benzin/LPG, benzin/CNG,
benzin/električni, dizel, dizel-CNG, dizel/električni, električni
pogon, biodizel, etanol, metanol, hidrogen (vodonik), LPG, CNG.
Vozila na alternativna goriva i sa korištenjem pored
konvencionalnog goriva i alternativno gorivo moraju imati
certifikat o jednokratnom ispitivanju vozila ovlaštene institucije
kao dokaz o pravilno izvedenoj rekonstrukciji, Kod vozila koja su
fabrički proizvedena sa hibridnim pogonom ili kombinacijanama
pogona upisuje se podatak prema deklaraciji proizvođača. Za
priključna vozila bira se stavka "-" iz padajućeg menija u aplikaciji
jedinstvenog informacionog sistema.
Pojašnjenje skraćenica: LPG-tečni naftni gas, CNGKomprimovani
prirodni gas, Elektro-vozila na elektro pogon.
Broj obrtaja pri maksimalnoj snazi. Upisuje iz
dokumentacije proizvođača vozila i nije obavezan podatak.
Oznaka motora se upisuje nakon provjere da li se slažu
podaci na vozilu sa podacima iz dokumentacije o vozilu.
Broj motora se upisuje ukoliko postoji.
Vrsta motora se upisuje nakon pregleda motora kao jedna
od slijedećih varijanti: OTTO, DIESEL, WANKEL,
ELEKTROMOTOR, KOMBINOVANI POGON.
Napomena: za OTTO i WANKEL se vežu za vrste goriva:
benzin, benzin/LPG, benzin/CNG; za DIESEL se vežu za vrste
goriva: dizel, dizel-CNG; ELEKTROMOTOR se veže za vrstu
goriva ELEKTRIČNI POGON; - KOMBINOVANI POGON se
veže za vrste goriva i to: DIZEL/ELEKTRIČNI,
BENZIN/ELEKTRIČNI, WANKEL/ELEKTRIČNI.
Odnos snage i mase se upisuje samo za motocikle iz
dokumentacije proizvođača.
Boja vozila se označava upisivanjem u kvadratiće pored
naziva boje oznaka "X" ako je u pitanju jedna boja, "O" ako se
radi o osnovnoj boji ili "D" u slučaju dopunske boje/boja.
Vrsta osnovne boje se označava znakom "X" zavisno od
toga da li je u pitanju obična ili metalik boja.
Nijansa osnovne boje se označava znakom "X" zavisno o
tonalitetu boje: standardna, svjetlija ili tamnija.
Primjer označavanja za vozilo čija je karoserija obojena
metalik svijetlo plavom bojom, a mjestimično su iscrtane žute
linije: plava "O", žuta "D", metalik "X", svijetla "X".
Fabrička šifra boje se upisuje ako postoji takav podatak na
originalnoj dokumentaciji vozila.
Broj mjesta za sjedenje se upisuje kao ukupan broj sjedišta
uključujući sjedišta za putnike, vozača i suvozača ili iz certifikata
o jednokratnom ispitivanju vozila ovlaštene institucije.
Broj mjesta za stajanje se upisuje prema deklaraciji
proizvođača ili na osnovu originalne dokumentacije o vozilu ili iz
certifikata o jednokratnom ispitivanju vozila ovlaštene institucije.
Broj mjesta za ležanje se upisuje prema deklaraciji
proizvođača ili na osnovu originalne dokumentacije o vozilu ili iz
certifikata o jednokratnom ispitivanju vozila ovlaštene institucije.
Maksimalna brzina vozila je najveća brzina koju je odredio
proizvođač vozila u km/h].
Dimenzije vozila (dužina, širina i visina) se upisuje iz
dokumentacije vozila ili nakon izvršenog mjerenja rastojanja
najudaljenijih tačaka na vozilu, a odnosi se samo na vozila čije
dimenzije su veće u odnosu na zakonom dozvoljene dimenzije
(dužina D mm, širina Š mm, visina V mm).
Napomena u ispravama u vozilu: Vangabaritno vozilo se
evidentira oznakom "X" u kvadratiću uz oznaku DA ili NE. Pod
ovim vozilima se smatraju vozila koja odstupaju od zakonom
propisanih dimenzija i masa vozila.
Zapremina rezervoara kod cisterni se upisuje prema
deklaraciji proizvođača ili iz originalne dokumentacije. Ukoliko
postoji više odvojenih prostora (komore) upisuje se zbirni
podatak. Zapremina se iskazuje u m3 i zaokružuje se do 0,5 na
manji, a iznad 0,5 na veći cijeli broj.
Broj točkova se upisuje nakon pregleda vozila kao ukupan
broj točkova (dupli točkovi = 2 točka).
Gusjenice na vozilu se evidentiraju znakom "X" u
kvadratiću uz oznaku "DA".
Dimenzije pneumatika se unose nakon pregleda vozila za
svaku osovinu posebno. Podatak o dimenziji pneumatika treba da
sadrži informacije o širini sekcije, odnosu širine i visine sekcije,
konstrukciji i prečniku naplatka. Primjer označavanja:
"295/80R22,5".
Vrsta kočnica upisuje se jedna od slijedećih varijanti:
MEHANIČKA, HIDRAULIČNA, VAZDUŠNA/ZRAČNA,
KOMBINOVANA, HIDRAULIČNA + ABS, ZRAČNA + ABS,
KOMBINIRANA + ABS, HIDRAULIČNA + ESP,
VAZDUŠNA/ZRAČNA + ESP, KOMBINIRANA + ESP,
NALETNA.
Uređaji za vuču priključnog vozila na vozilu se evidentira
znakom "X" u kvadratiću uz oznaku DA ili NE.
Vitlo na vozilu se evidentira kao dodatna oprema znakom
"X" u kvadratiću uz oznaku DA ili NE.
Eko karakteristike vozila - upisuje se podatak vezan za
emisiju izduvnih gasova: KONVENCIONALNO, EURO 1,
EURO 2, EURO 3, EURO 4, EURO 5, EEV, EURO 6.
Katalizator se evidentira znakom "X" u kvadratiću uz
oznaku DA ili NE.
Smatra se da je vozilo tehnički ispravno ukoliko se u
nadležno tijelo za registraciju putem ISTP proslijedi eTP za
konkretno vozilo.
Nadležno tijelo za registraciju je dužno potvrditi kroz ISTP
da je za konkretno vozilo prihvaćen eTP.
Napomena: U ovo polje se upisuju sumnjivi podaci koji
sadrže kratko obrazloženje podataka koji su sumnjivi, ukoliko je
potrebno da se isti upišu.
Datum pregleda je datum kada je utvrđeno da je vozilo
tehnički ispravno, automatski se generiše od strane ISTP-a.
Kategorizacije po pojedinim navedenim stavkama iz eTP
mogu se mijenjati i dopunjavati.
Eventualno proširenje podataka u eTP može se naknadno
definirati kroz zajedničku saradnju i usuglašen stav Ministarstva,
Agencije, nadležnih entitetskih ministarstava i službe Brčko
Distrikta Bosne i Hercegovine.
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 55
Број 33 - Страна 56 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Prilog 11.
PROGRAM
STRUČNIH ISPITA ZA VODITELJE STANICA
TEHNIČKOG PREGLEDA I KONTROLORE TEHNIČKE
ISPRAVNOSTI VOZILA
I. Predmet
POZNAVANJE PROPISA O TEHNIČKIM PREGLEDIMA,
ISPITIVANJU VOZILA I NAČINU OBAVLJANJA
TEHNIČKIH PREGLEDA VOZILA
1. ISPITNE TEME ZA KONTROLORE TEHNIČKE
ISPRAVNOSTI VOZILA
A) Usmeni dio
1. Redovni tehnički pregledi,
2. Ovlaštenja i dužnosti organizacija koje obavljaju tehnički
pregled i ispitivanje vozila,
3. Uvjeti za obavljanje tehničkih pregleda vozila,
4. Evidencija, obrada podataka i izvještaja o tehničkim
pregledima vozila,
5. Preventivni tehnički pregledi vozila u javnom prijevozu i
prijevozu za vlastite potrebe,
6. Pregledi za ispitivanje tehničko-eksploatacionih uvjeta za
vozila kojima se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite
potrebe.
7. Savremeni pogonski sistemi – alternativna goriva
8. Motori pogonjeni gasom
9. Sistemi napajanja motora gasom
10. Način obilježavanja vozila pogonjenih gasom
11. Kontrola gasnih uređaja i instalacija na vozilu
B) Praktični dio
1. Tehnički pregledi motornih i priključnih vozila (redovni,
preventivni, pregledi vozila za ispitivanje tehničkoeksploatacionih
uvjeta, prijem i evidencija vozila),
2. Pregled vozila,
3. Zaključivanje tehničkog pregleda,
4. Vrednovanje rezultata mjerenja i ocjenjivanje stanja,
ispravnosti i opremljenosti vozila,
5. Otvaranje i izdavanje dokumenata.
6. Način obilježavanja vozila pogonjenih gasom
7. Kontrola gasnih uređaja i instalacija na vozilu
2. ISPITNE TEME ZA VODITELJE STANICA
TEHNIČKOG PREGLEDA
A) Usmeni dio
1. Redovni, preventivni tehnički pregledi i tehnički pregledi za
ispitivanje tehničko-eksploatacionih uvjeta za vozila kojima
se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe,
2. Homologacija vozila i odgovarajuće ispitivanje,
3. Važeći evropski propisi i njihova primjenjivost u BiH za
homologaciju vozila,
4. Uvjeti za obavljanje homologacionih ispitivanja vozila.
5. Savremeni pogonski sistemi – alternativna goriva
6. Motori pogonjeni gasom
7. Sistemi napajanja motora gasom
8. Način obilježavanja vozila pogonjenih gasom
9. Kontrola gasnih uređaja i instalacija na vozilu
10. Atestiranje vozila sa alternativnim pogonom
11. Evropska kretanja u oblasti motora sa alternativnim
pogonom
B) Praktični dio
1. Tehnički pregledi vozila (redovni i preventivni, tehnički
pregledi za ispitivanje tehničko-eksploatacionih uvjeta za
vozila kojima se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite
potrebe).
2. Kontrola obrade podataka i ispis rezultata nakon pregleda,
3. Zaključivanje tehničkog pregleda,
4. Vrjednovanje rezultata mjerenja i ocjenjivanje stanja,
ispravnosti i opremljenosti vozila,
5. Otvaranje i izdavanje dokumenata.
6. Prijem i homologaciono ispitivanje vozila, obrada i ispis
podataka i izdavanje dokumenata.
7. Način obilježavanja vozila pogonjenih gasom
8. Kontrola gasnih uređaja i instalacija na vozilu
9. Primjena evropskih direktiva iz oblasti alternativnih goriva
II. Predmet
POZNAVANJE VOZILA
1. ISPITNE TEME ZA KONTROLORE TEHNIČKE
ISPRAVNOSTI VOZILA
Usmeni dio
1. Vrste vozila i definicije po važećim standardima,
2. Osnovni pojmovi o radu motora sa unutrašnjim
sagorijevanjem, princip rada,
3. Glavni dijelovi motora:
- pokretni (klipni sklop, klipnjača, radilica, zamajac),
- nepokretni (cilindarski blok sa košuljicom, glava
motora i karter motora)
4. Oprema motora:
- razvodni mehanizam,
- sistem za hlađenje,
- sistem za podmazivanje, zamjenu ulja,
- sistem za dobavu goriva kod Otto i Diesel motora,
- uređaji za startovanje motora,
- uređaji za paljenje motora,
5. Transmisija kod vozila:
- spojnica,
- mjenjač,
- kardanski prijenos,
- glavni prijenos i diferencijal,
- razvodnik pogona,
- pogonski most,
6. Okvir (ram, šasija), tovarni sanduk i školjka,
7. Sistem elastičnog oslanjanja (elastični elementi, amortizeri,
pneumatici),
8. Uređaji za upravljanje vozilima,
9. Uređaji za usporenje i zaustavljanje vozila,
10. Elektro-oprema na vozilima:
- akumulator,
- generator,
- uređaji za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju,
- uređaji za davanje zvučnih signala,
- kontrolni i signalni uređaji,
- električni osigurači,
11. Uređaji koji omogućavaju normalnu vidljivost,
12. Uređaji za odvod izduvnih gasova, sastav izduvnih gasova,
buka,
13. Uređaji za odmagljivanje i odmrzavanje vjetrobrana, uređaj
za grijanje i provjetravanje kabine i prostora za putnike,
14. Brava, vrata, poklopci i zatvarači, osiguranje vozila od
neovlaštene upotrebe,
15. Priključci za sigurnosne pojaseve i sigurnosni pojasevi,
16. Priključni uređaji za spajanje vučnog i priključnog vozila,
17. Oprema vozila,
18. Zakonska regulativa i standardi sa tehničkog aspekta, koji se
odnose na vozila, uređaje i opremu.
2. ISPITNE TEME ZA VODITELJE STANICA
TEHNIČKOG PREGLEDA
Usmeni dio
1. Vrste vozila i definicije po važećim standardima,
Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 57
2. Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem, trendovi razvoja
motora sa stanovišta ostvarenja uvjeta za motore EURO 2,
EURO 3, EURO 4, …
- sistemi nadpunjenja motora svježim zrakom i
međuhlađenje zraka,
- novi trendovi u razvoju razvodnih mehanizama
motora,
- novi sistemi za dobavu goriva pod vrlo visokim
pritiskom,
- sistemi za ubrizgavanje lahkih goriva,
- elektronska kontrola procesa na motorima,
- alternativna goriva - mogućnosti i perspektive,
- primjena novih materijala na motorima, hibridni
motori, …
3. Sistem izduvnih gasova,
- katalizatori,
- filteri čestica (čađi),
- buka,
4. Transmisija kod vozila, osnovne komponente. Trendovi u
razvoju pojedinih komponenti transmisije i elektronska
kontrola i usklađenost sa radom motora,
5. Okvir (ram, šasija), tovarni sanduk i školjka,
- standardi u izvođenju ovih elemenata,
- dozvoljene rekonstrukcije i način izvođenja,
6. Sistem elastičnog oslanjanja: elastični elementi, amortizeri,
elementi vođenja i stabilizatori,
7. Savremeni sistem upravljanja,
8. Uređaji za usporenje i zaustavljanje:
- vrste sistema za usporenje i zaustavljanje (radna,
pomoćna i parking kočnica, trajni usporivači,
ograničivači brzine, tempomat),
- trendovi razvoja ovih sistema,
- elektronske kontrole kod ovih sistema (ABS, ASR,…),
- kontrola i vrjednovanje izmjerenih parametara
kočionog sistema sa savremenim elementima,
9. Trendovi u razvoju ostalih sistema na vozilu sa stanovišta
pouzdanosti i sigurnosti,
10. Evropski propisi i regulativa za vozila u međunarodnom
prometu.
Број 33 - Страна 58 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. |
Zakon o izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 09/18 |
06.02.2018 |
|
SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06
|
saobraćaj,putevi,sigurnost |
Број 9 - Страна 2 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Уторак, 6. 2. 2018.
Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 5. hitnoj
sjednici Doma naroda, održanoj 22. prosinca 2017. godine, i na
56. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 31. siječnja 2018.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I
DOBROBITI ŽIVOTINJA
Članak 1.
U članku 9. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni
glasnik BiH", broj 25/09) dodaje se novi stavak (6), koji glasi:
"(6) Zabranjeno je stavljanje na tržište, uvoz ili izvoz
krzna pasa i mačaka ili proizvoda koji sadrže ovakvo
krzno".
Dosadašnji stavak (6) postaje stavak (7).
Članak 2.
U članku 43. u stavku (5) broj "2018" zamjenjuje se brojem
"2028".
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
"Službenom glasniku BiH".
Broj 01,02-02-1-814/17
31. siječnja 2018. godine
Sarajevo
Predsjedateljica
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Borjana Krišto, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Mr. Ognjen Tadić, v. r.
132
На основу члана IV 4а) Устава Босне и Херцеговине,
Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 5.
хитној сједници Дома народа, одржаној 22. децембра 2017.
године, и на 56. сједници Представничког дома, одржаној 31.
јануара 2018. године, усвојила је
ЗАКОН
О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ОСНОВАМА
БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У
БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ
Члан 1.
У Закону о основама безбједности саобраћаја на
путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ",
бр. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 и 8/17), у члану
1296. став (1) брише се.
Досадашњи ст. (2) и (3) постају ст. (1) и (2).
Члан 2.
У члану 184. став (2) тач. 3, 4. и 5. мијењају се и гласе:
"3. 21 годину за категорије Ц и ЦЕ;
4. 21 годину за поткатегорије Д1 и Д1Е;
5. 24 године за категорије Д и ДЕ."
У члану 184. у ставу (3) ријечи: "изузев возача којима је
то основно занимање за вријеме обављања дјелатности"
бришу се.
Члан 3.
У члану 184а. став (7) мијења се и гласи:
"(7) Возачку дозволу за категорију Д могу добити само
они возачи који већ имају возачку дозволу за
категорије Б или Ц или Д1 најмање двије године."
Члан 4.
У члану 238. став (1) тачка 24) брише се.
Члан 5.
У члану 239. став (1) тачка 21а) брише се.
Члан 6.
Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана
објављивања у "Службеном гласнику БиХ".
Број 01,02-02-1-1374/17
31. јануара 2018. године
Сарајево
Предсједавајућа
Представничког дома
Парламентарне скупштине
БиХ
Борјана Кришто, с. р.
Предсједавајући
Дома народа
Парламентарне скупштине
БиХ
Мр Огњен Тадић, с. р.
Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 5. hitnoj
sjednici Doma naroda, održanoj 22. decembra 2017. godine, i na
56. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 31. januara 2018.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVAMA
SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U
BOSNI I HERCEGOVINI
Član 1.
U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06,
44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17), u članu 129b. stav (1) briše se.
Dosadašnji st. (2) i (3) postaju st. (1) i (2).
Član 2.
U članu 184. stav (2) tač. 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:
"3. 21 godinu za kategorije C i CE;
4. 21 godinu za potkategorije D1 i D1E;
5. 24 godine za kategorije D i DE."
U članu 184. u stavu (3) riječi: "izuzev vozača kojima je to
osnovno zanimanje za vrijeme obavljanja djelatnosti" brišu se.
Član 3.
U članu 184a. stav (7) mijenja se i glasi:
"(7) Vozačku dozvolu za kategoriju D mogu dobiti samo
oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za
kategorije B ili C ili D1 najmanje dvije godine."
Član 4.
U članu 238. stav (1) tačka 24) briše se.
Član 5.
U članu 239. stav (1) tačka 21a) briše se.
Član 6.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Broj 01,02-02-1-1374/17
31. januara 2018. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Borjana Krišto, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Mr. Ognjen Tadić, s. r. |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 89/17 |
15.12.2017 |
|
SG BiH 09/18, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06
|
sigurnost saobraćaja,putevi |
Broj 89 - Stranica 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 15. 12. 2017.
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
"Službenom glasniku BiH".
Broj 01,02-02-1-687/17
7. prosinca 2017. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Šefik Džaferović, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Mr. Ognjen Tadić, v. r.
На основу члана IV4 а) Устава Босне и Херцеговине,
Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 50.
сједници Представничког дома, одржаној 26. јула 2017.
године, и на 34. сједници Дома народа, одржаној 7. де-
цембра 2017. године, усвојила је
ЗАКОН
О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О
ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА
ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ
Члан 1.
У Закону о основама безбједности саобраћаја на
путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник
БиХ", бр. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 и 8/17) у
члану 125. став (3) иза ријечи: "осим у односу на" додају се
ријечи: "возила службе хитне помоћи и ватрогасна возила,
када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове
и".
Члан 2.
У члану 126. став (1) мијења се и гласи:
"(1) Возила службе хитне помоћи и ватрогасна возила,
када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне
знакове, имају право првенства пролаза у односу на
сва друга возила (члан 49), осим у односу на возила
која се крећу раскрсницом на којој је саобраћај
регулисан свјетлосним саобраћајним знаковима или
знаковима овлашћеног лица, и на њих се не
примјењују одредбе о ограничењу брзине (чл. 44. и
46), забрани претицања и обилажења колоне возила
(члан 61. став (1) тачка 1)) и забрани пресијецања
колоне пјешака (члан 80), под условом да не
угрожавају безбједност других учесника у
саобраћају."
У истом члану додаје се нови став (2) који гласи:
"(2) Возила полиције и судске полиције, затворске
полиције - страже, војна возила и возила Граничне
полиције Босне и Херцеговине, када посебним
уређајима дају свјетлосне и звучне знакове, имају
право првенства пролаза у односу на сва друга возила
(члан 49), осим у односу на возила из става (1) овог
члана, возила под пратњом (члан 125) и возила која се
крећу раскрсницом на којој је саобраћај регулисан
свјетлосним саобраћајним знаковима или знаковима
овлашћеног лица, и на њих се не примјењују одредбе
о ограничењу брзине (чл. 44. и 46), забрани претицања
и обилажења колоне возила (члан 61. став (1) тачка 1))
и забрани пресијецања колоне пјешака (члан 80), под
условом да не угрожавају безбједност других
учесника у саобраћају."
Досадашњи ст. (2), (3), (4) и (5) постају ст. (3), (4), (5)
и (6).
У ставу (2), који постаје став (3), иза броја "(1)" додају
се ријечи: "и (2)".
У ставу (4), који постаје став (5), иза броја "(1)" додају
се ријечи: "и (2)".
У ставу (5), који постаје став (6), иза броја "(1)" додају
се ријечи: "и (2)".
Члан 3.
У члану 233. став (1), у тачки 4) број "(5)" замјењује се
бројем "(6)".
Члан 4.
У члану 235. став (1), у тачки 21) број "(5)" замјењује
се бројем "(6)".
Члан 5.
У члану 236. став (1), у тачки 19) број "(4)" замјенује
се бројем "(5)".
Члан 6.
Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана
објављивања у "Службеном гласнику БиХ".
Број 01,02-02-1-687/17
7. децембра 2017. године
Сарајево
Предсједавајући
Представничког дома
Парламентарне скупштине
БиХ
Шефик Џаферовић, с. р.
Предсједавајући
Дома народа
Парламентарне скупштине
БиХ
Мр Огњен Тадић, с. р.
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 50. sjednici
Predstavničkog doma, održanoj 26. jula 2017. godine, i na 34.
sjednici Doma naroda, održanoj 7. decembra 2017. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA
PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Član 1.
U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima
u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06,
44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17) u članu 125. stav (3) iza
riječi: "osim u odnosu na" dodaju se riječi: "vozila službe hitne
pomoći i vatrogasna vozila kada posebnim uređajima daju
svjetlosne i zvučne znakove i".
Član 2.
U članu 126. stav (1) mijenja se i glasi:
"(1) Vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila, kada
posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove,
imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga
vozila (član 49.), osim u odnosu na vozila koja se kreću
raskrsnicom na kojoj je saobraćaj reguliran svjetlosnim
saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, i
na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine (čl.
44. i 46.), zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila
(član 61. stav (1) tačka 1)) i zabrani presijecanja kolone
pješaka (član 80.), pod uslovom da ne ugrožavaju
sigurnost drugih učesnika u saobraćaju."
U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"(2) Vozila policije i sudske policije, zatvorske policije -
straže, vojna vozila i vozila Granične policije Bosne i
Hercegovine, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i
zvučne znakove, imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu
na sva druga vozila (član 49.), osim u odnosu na vozila iz
stava (1) ovog člana, vozila pod pratnjom (član 125.) i
vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj
Petak, 15. 12. 2017. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 89 - Stranica 3
reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili
znakovima ovlaštenog lica, i na njih se ne primjenjuju
odredbe o ograničenju brzine (čl. 44. i 46.), zabrani
preticanja i obilaženja kolone vozila (član 61. stav (1)
tačka 1)) i zabrani presijecanja kolone pješaka (član 80.),
pod uslovom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika
u saobraćaju."
Dosadašnji st. (2), (3), (4) i (5) postaju st. (3), (4), (5) i
(6).
U stavu (2), koji postaje stav (3), iza broja "(1)" dodaju se
riječi: "i (2)".
U stavu (4), koji postaje stav (5), iza broja "(1)" dodaju se
riječi: "i (2)".
U stavu (5), koji postaje stav (6), iza broja "(1)" dodaju se
riječi: "i (2)".
Član 3.
U članu 233. stav (1) u tački 4) broj "(5)" zamjenjuje se
brojem "(6)".
Član 4.
U članu 235. stav (1) u tački 21) broj "(5)" zamjenjuje se
brojem "(6)".
Član 5.
U članu 236. stav (1) u tački 19) broj "(4)" zamjenjuje se
brojem "(5)".
Član 6.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Broj 01,02-02-1-687/17
7. decembra 2017. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Šefik Džaferović, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Mr. Ognjen Tadić, s. r.
K A Z A L O
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA
BOSNE I HERCEGOVINE
1309 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni
i Hercegovini (hrvatski jezik) 1
Закон о измјенама и допунама Закона о
основама безбједности саобраћаја на
путевима у Босни и Херцеговини (српски
језик) 2
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) 2 |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 06/17 |
18.10.2017 |
|
SN FBiH 40/10
|
zakon,trgovina,izmjene i dopune,unutrašnja trgovina |
Broj 79 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 10. 2017.
Члан 25.
Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана
објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ".
Предсједавајућа
Дома народа
Парламента Федерације
БиХ
Лидија Брадара, с. р.
Предсједавајући
Представничког дома
Парламента Федерације
БиХ
Един Мушић, с. р.
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
unutrašnjoj trgovini, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne
i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 14.06.2017.
godine i na sjednici Doma naroda od 21.09.2017. godine.
Broj 01-02-488-01/17
09. oktobra 2017. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI
Član 1.
1) U Zakonu o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine
Federacije BiH", br. 40/10) u članu 2. stav 2) mijenja se i
glasi:
"2) Trgovac, u smislu ovog zakona, jeste:
a) pravno lice registrirano za obavljanje djelatnosti
trgovine i/ili trgovinskih usluga na osnovu upisa u
Registar poslovnih subjekata u nadležnom
općinskom sudu,
b) fizičko lice koje obavlja djelatnosti trgovine i/ili
trgovinskih usluga na osnovu rješenja gradskog,
odnosno općinskog organa uprave nadležnog za
oblast trgovine (u daljnjem tekstu: nadležni organ),
c) fizičko lice koje obavlja djelatnosti trgovine
isključivo ličnim radom na osnovu rješenja
nadležnog organa.".
2) U stavu 3) u tački e) iza riječi: "odobrenja" dodaju se
riječi: "nadležnog organa" i piše tačka, a preostali tekst se
briše.
Član 2.
U članu 3. u stavu 3) i u članu 11. u stavu 7) riječi:
"novčanica koje" zamjenjuju se riječju: "koji".
Član 3.
U članu 4. u stavu 2) u sedmom redu riječi:
"ograničavanja tržišta" zamjenjuju se riječima: "u cilju zaštite
javnog interesa i sprečavanja štetnih posljedica na tržištu.".
Član 4.
1) U članu 11. u stavu 2) u četvrtom redu iza teksta u zagradi
piše se zarez i dodaju riječi: "kao i trgovac u svojstvu
fizičkog lica koji ličnim radom obavlja trgovinu na malo
određenom vrstom robe na osnovu rješenja nadležnog
organa i to samo na jednom prodajnom mjestu izvan
prodavnice iz člana 8. stav 1) tač. a), b), c) i d) ovog
zakona (u daljnjem tekstu: trgovac pojedinac),".
2) U stavu 3) u trećem redu tačka se zamjenjuje zarezom i
dodaju riječi: "a trgovac pojedinac najmanje osnovnu
školsku spremu.".
3) Iza stava 7) dodaje se novi stav 8) koji glasi:
"8) Za robu koja se prodaje u rasutom stanju po
jediničnoj mjeri, zavisno od vrste robe (kilogram,
litar, metar i sl.), trgovac je dužan iznos računa
zaokružiti u skladu sa propisom Centralne banke
Bosne i Hercegovine.".
Član 5.
U članu 12. u stavu 3) u drugom redu riječi: "i stočnih
pijaca na" zamjenjuju se riječima: "u poslovnim prostorima u".
Član 6.
Član 13. se briše.
Član 7.
U članu 14. u stavu 1) u petom redu iza riječi: "objekat"
zarez se zamjenjuje tačkom, a preostali tekst se briše.
Član 8.
U članu 16. u stavu 5) iza riječi: "članom" piše se tačka, a
preostali tekst se briše.
Član 9.
Iza člana 21. dodaje se novo poglavlje IVa. i novi čl. 21a.,
21b., 21c. i 21d. koji glase:
"IVa. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE TRGOVINE NA
MALO LIČNIM RADOM - TRGOVAC POJEDINAC
Član 21a.
1) Odobrenje za obavljanje trgovine na malo ličnim radom
izvan prodavnice nadležni organ izdat će fizičkom licu
koje ispunjava sljedeće uvjete:
a) državljanin je Bosne i Hercegovine,
b) poslovno je sposoban,
c) ima najmanje osnovnu školsku spremu,
d) zdravstveno je sposoban, ako je za obavljanje
trgovine na malo određenim robama iz predmeta
poslovanja zdravstvena sposobnost propisana kao
poseban uvjet,
e) ima sklopljen ugovor ili predugovor o zakupu
jednog prodajnog mjesta izvan prodavnice iz člana
8. stav 1) tač. a), b), c) i d) ovog zakona, koje
ispunjava uvjete utvrđene članom 12. ovog zakona,
f) nema zasnovan radni odnos ili nije ostvario prava na
osnovu radnog odnosa,
g) nema osnovanu trgovačku radnju ili svojstvo trgovca
pojedinca, o čemu podnosi pisanu izjavu,
h) pravomoćnom odlukom nije mu izrečena mjera
zabrane obavljanja trgovinske djelatnosti.
2) Izuzetno od tačke e) u stavu 1) ovog člana, u slučaju da
fizičko lice podnosi zahtjev za odobrenje obavljanja
trgovine na malo izvan prodavnice iz člana 8. stav 1) tač.
a), b) i d) u određene dane tokom sedmice na području
dviju ili više jedinica lokalne samouprave, dužan je
nadležnom organu dostaviti sklopljen ugovor ili
predugovor o zakupu prodajnog mjesta izvan prodavnice
u svakoj od tih jedinica lokalne samouprave.
3) Podnosilac zahtjeva dužan je u zahtjevu precizirati vrstu
robe kojom će obavljati trgovinu na malo, a u slučaju iz
stava 2) ovog člana precizirati i dane u kojima će obavljati
trgovinu u određenoj jedinici lokalne samouprave.
Član 21b.
1) Nadležni organ će u roku osam dana od dana podnošenja
urednog zahtjeva i uz ispunjavanje uvjete iz člana 21a.
ovog zakona fizičkom licu izdati rješenje o odobrenju
obavljanja trgovine na malo ličnim radom izvan
prodavnice, kojim on stiče svojstvo trgovca pojedinca.
Srijeda, 18. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 7
2) U slučaju iz člana 21a. stav 2) ovog zakona rješenje izdaje
nadležni organ prema prebivalištu podnosioca zahtjeva.
3) Rješenje iz st. 1) i 2) ovog člana obavezno sadrži:
a) ime i prezime i adresu prebivališta trgovca
pojedinca, prema CIPS-ovoj evidenciji,
b) vrstu robe za čiju trgovinu na malo se daje
odobrenje,
c) adresu prodajnog mjesta za trgovinu na malo iz
ugovora ili predugovora o zakupu, a u slučaju iz
člana 21a. stav 2) ovog zakona adrese svih prodajnih
mjesta i dane u kojima će se obavljati trgovina na
tim mjestima.
4) Na osnovu rješenja iz stava 2) ovog člana trgovac
pojedinac nesmetano obavlja trgovinu u svim jedinicama
lokalne samouprave koje su navedene u rješenju.
5) Protiv rješenja iz st. 1) i 2) ovog člana može se izjaviti
žalba Federalnom ministarstvu trgovine.
Član 21c.
Odredbe člana 18.; člana 21. st. 1) i 2) i čl. 22. i 23. ovog
zakona primjenjuju se i na trgovca pojedinca.
Član 21d.
Trgovac pojedinac dužan je trgovinu na malo obavljati
ličnim radom na prodajnom mjestu i sa vrstom robe koji su
određeni u rješenju iz člana 21b. stav 3) ovog zakona, u skladu
sa odredbama ovog zakona i drugih propisa.".
Član 10.
U članu 22. iza stava 5) dodaje se novi stav 6) koji glasi:
"6) U slučajevima iz stava 5) ovog člana prestanak rada
trgovačke radnje utvrđuje se danom nastanka nekog
od razloga navedenih u tom stavu.".
Član 11.
1) U članu 25. u stavu 4) u drugom redu iza riječi: "odjelu
prodajnog objekta" piše se zarez i dodaju riječi: "kao i na
prodajnom mjestu izvan prodavnice".
2) Stav 7) mijenja se i glasi:
"7) Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu računa o
vrsti, količini i cijeni prodatih proizvoda, odnosno
obavljenih usluga, koji se izdaje putem fiskalnog
sistema ili računa koji će biti propisan posebnim
provedbenim aktom.".
Član 12.
Iza člana 39. dodaje se novi član 39a. koji glasi:
"Član 39a.
Trgovac koji pruža usluge tržnice na malo (pijaca) dužan
je:
a) utvrditi pijačni red, jasno obilježiti i izdvojiti pijačni
prostor od okolnog prostora, kao i vidno istaći dane i
vrijeme pijačne trgovine;
b) osigurati ispunjavanje minimalne tehničke
opremljenosti pijace u skladu sa uvjetima
propisanim podzakonskim aktom iz člana 12. stav 3)
ovog zakona;
c) istaći cijene usluga pijace i naplaćivati ih
izdavanjem fakture;
d) usluge izdavanja prodajnog mjesta (sto, štand,
lokacija za pokretno vozilo za prodaju i dr.)
naplaćivati putem fiskalnog uređaja;
e) zaključiti ugovor o zakupu prodajnog mjesta samo
sa licima iz člana 2. stav 2) i stav 3) tač. b), c) i d)
ovog zakona;
f) sa trgovcem pojedincem zaključiti ugovor o zakupu
samo jednog prodajnog mjesta;
g) voditi registar zaključenih ugovora o zakupu iz tačke
e) ovog člana.".
Član 13.
1) U članu 47. stav 1) mijenja se i glasi:
"1) Prodaja na daljinu je oblik trgovine na malo robom i
uslugama koje trgovac vrši ponudom putem
sredstava za komunikaciju potrošaču koji nije
neposredno prisutan.".
2) U stavu 2) iza riječi: "komunikaciju" dodaju se riječi: "u
skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita
potrošača u Bosni i Hercegovini.", a preostali tekst se
briše.
Član 14.
Naziv poglavlja X. mijenja se i glasi:
"X. PRIVREMENE MJERE ZAŠTITE TRŽIŠTA".
Član 15.
1) U članu 53. u stavu 1) riječi: "može posebnim propisom
privremeno ograničiti obavljanje trgovine" zamjenjuju se
riječima: "može odrediti privremene mjere zaštite tržišta".
2) U stavu 2) u prvom redu riječ: "ograničenja" zamjenjuje
se riječima: "privremene mjere".
Član 16.
U članu 55. u stavu 2) iza riječi: "nadležna" dodaju se
riječi: "federalna, kantonalna i gradska/općinska".
Član 17.
U članu 56. u stavu 1) iza tačke b) dodaje se nova tačka c)
koja glasi:
"c) da je trgovac otpočeo raditi u prodajnom objektu, a
nadležnom organu prethodno nije podnio izjavu iz
člana 12. stav 5) ovog zakona.".
Član 18.
U članu 57. u stavu 1) u sedmom redu iza riječi:
"opremljenosti" briše se zarez i dodaju riječi: "i da je trgovac
podnio netečnu izjavu iz člana 12. stav 5) ovog zakona,".
Član 19.
1) U članu 63. u stavu 1) u tački e) u prvom redu iza riječi:
"trgovinu" dodaju se riječi: "ili trgovinske usluge", a u
trećem redu u zagradi iza broja: "16." dodaje se zarez i
brojevi: "21b. i 27.".
Iza tačke g) dodaje se nova točka h) koja glasi:
"h) zaključi ugovor o zakupu suprotno odredbama člana
39a. tač e) i f) ovog zakona,".
Dosadašnje tač. h), i) i j) postaju tač. i), j) i k).
2) U stavu 2) broj: "400,00" zamjenjuje se brojem:
"1.000,00".
3) U stavu 3) broj: "500,00" zamjenjuje se brojem:
"1.000,00".
4) U stavu 4) broj: "300,00" zamjenjuje se brojem:
"1.000,00".
5) Iza stava 7) dodaju se novi st. 8) i 9) koji glase:
"8) Ukoliko trgovac u roku šest mjeseci od dana
pravomoćne odluke o počinjenom prekršaju iz stava
1) tačka h) ovog člana ponovi isti prekršaj, bit će
kažnjen novčanom kaznom u dvostrukom iznosu od
prethodno izrečene kazne.
9) U svakom daljnjem ponovljenom prekršaju iz stava 1)
tačka h) ovog člana novčana kazna za prekršaj udvostručit
će se, s tim da ne može preći iznos maksimalne novčane
kazne utvrđene zakonom za taj prekršaj.".
Član 20.
1) U članu 64. u stavu 1) tačka d) mijenja se i glasi:
"d) ne vodi registar zaključenih ugovora o zakupu (član
39a. tačka g) ovog zakona).".
Tačka h) mijenja se i glasi:
"h) prodaje robu za koju nema isprave o njenoj nabavci,
za koju nije sačinjena kalkulacija cijene i koja nije
Broj 79 - Stranica 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 10. 2017.
evidentirana u trgovačkoj knjizi (član 25. stav 8)
ovog zakona).".
3) U stavu 2) broj: "300,00" zamjenjuje se brojem: "500,00".
4) U stavu 3) broj: "400,00" zamjenjuje se brojem: "500,00"
Član 21.
U članu 65. u stavu 1).u tački d) tekst u zagradi se mijenja
i glasi: "(član 11. stav 5) ovog zakona)".
Član 22.
Iza člana 65. dodaje se novi član 65a. koji glasi:
"Član 65a.
1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM bit će
kažnjen trgovac pojedinac ako:
a) ne obavlja trgovinu ličnim radom (član 21d.),
b) obavlja trgovinu na prodajnom mjestu koje nije
navedeno u odobrenju nadležnog organa (član 21d.),
c) vrši prodaju vrste robe koja nije navedena u
odobrenju nadležnog organa (član 21d.).
2) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stava 1) ovog člana
izreći će se zaštitna mjera oduzimanja robe koja je
zatečena u prodaji.".
Član 23.
U članu 67. stav 2) se briše.
Član 24.
Trgovci su dužni uskladiti svoje poslovanje sa odredbama
ovog zakona u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Član 25.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, s. r.
1346
Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne
i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKLJUČKA O DAVANJU
PRETHODNE SUGLASNOSTI U POSTUPKU
IZDAVANJA ENERGETSKE DOZVOLE INVESTITORU
RMU "BANOVIĆI" D.D. BANOVIĆI
Proglašava se Zaključak o davanju prethodne suglasnosti
u postupku izdavanja Energetske dozvole investitoru RMU
"Banovići" d.d. Banovići, koji je usvojio Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od
25.7.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 21.9.2017.
godine.
Broj 01-02-489-01/17
9. listopada 2017. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, v. r.
Temeljem članka 78. st. (3) i (6) Zakona o električnoj
energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", br. 66/13 i 94/15), članka 23. stavak (2)
Uredbe o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za
izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju
postojećih proizvodnih postrojenja ("Službene novine
Federacije BiH", broj 27/14), uz pribavljenu suglasnost Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine V. broj 968/2017 od
13.07.2017. godine, i temeljem čl. 146. i 153. Poslovnika
Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07 i
2/08) i čl. 138. i 144. Poslovnika o radu Doma naroda
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", br. 27/03 i 21/09), Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine je na sjednici Zastupničkoga doma,
održanoj 25.07.2017. godine i na sjednici Doma naroda,
održanoj 21.09.2017. godine, donio
ZAKLJUČAK
1. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu
suglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i
industrije u postupku izdavanja Energetske dozvole
investitoru RMU "Banovići" d.d. Banovići, za izgradnju
TE "Banović", instalirane nazivne snage 350 MW (1x350
MW), odobrene snage priključenja 350 MW (1x350
MW), planirane godišnje proizvodnje električne energije
od 2.252,3 GWh, koja se planira graditi u granicama
postojećeg eksploatacionog polja rudnika RMU
"Banovići" d.d. Banovići.
2. Zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije da pristupi aktivnostima iz članka 23. st. (4),
(5), (6) i (7) i članka 24. Uredbe o postupku, kriterijima,
formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole
za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih
postrojenja ("Službene novine Federacije BiH", broj
27/14), na izdavanju Energetske dozvole iz točke 1. ovog
zaključka.
3. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine obvezuje
Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije i RMU
"Banovići", d.d. Banovići da, u ime Federacije Bosne i
Hercegovine, nastave aktivnosti na izgradnji TE
"Banovići", Blok 1-350 MW.
4. Ovlaštava se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i
RMU "Banovići", d.d. Banovići da, u ime Federacije
Bosne i Hercegovine, okončaju sve aktivnosti na
zaključivanju potrebnih ugovora i akata u svezi s
aktivnostima iz točke 3. ovog zaključka, te o tome
informiraju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine obvezuje
Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije i RMU
"Banovići", d.d. Banovići da o svim fazama izgradnje
informiraju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
6. Ovaj zaključak stupa na snagu narednog dana od dana
objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
PF BiH, broj 01-02-1437/17
21. rujna 2017. godine
Sarajevo
Predsjedateljica
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, v. r.
Predsjedatelj
Zastupničkoga doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, v. r. |
Zakon o izmjenenama i dopununama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 08/17 |
07.02.2017 |
|
SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06
|
putevi,saobraćaj |
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Član 1.
U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) u članu 9. tačka 3) mijenja se i glasi:
"3) bicikl je vozilo opremljeno pedalama, koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće snagom vozača, a može biti dodatno opremljeno pomoćnim elektromotorom čija najveća trajna nominalna snaga nije veća od 0,25 kW i maksimalne brzine kretanja do 25 km/h;
Iza tačke 22) dodaje se nova tačka 22a) koja glasi:
"22a) put s makadamskim zastorom je put koji je izgrađen od dva sloja tucanika u uvaljanom stanju."
Tačka 32) mijenja se i glasi:
"32) naselje je izgrađen, nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta u kom su javni putevi izgrađeni s uređenim trotoarom i ivičnjakom pored kojeg je najmanje s jedne strane red kuća ili grupa zgrada i čije su granice obilježene saobraćajnim znakom za obilježavanje naselja;".
Iza tačke 32) dodaje se nova tačka 32a) koja glasi:
"32a) naseljeno mjesto je prostorna jedinica u Bosni i Hercegovini koja obuhvata jedno ili više naselja s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu, čiji se naziv i teritorija uređuju posebnim zakonima i čija je teritorija označena saobraćajnim znakom za obilježavanje naseljenih mjesta;".
Iza tačke 39) dodaje se nova tačka 39a) koja glasi:
"39a) pčelarsko vozilo je motorno ili priključno vozilo namijenjeno ili konstrukcijski prilagođeno isključivo za prijevoz pčelinjih zajednica (košnica), te se na njemu ne smije prevoziti nikakav drugi teret;".
Iza tačke 57) dodaju se nove tač. 57a) i 57b) koje glase:
"57a) saobraćajna signalizacija je sistem sredstava, uređaja i oznaka za reguliranje i vođenje saobraćaja;
57b) saobraćajni znak je znak kojim se upotrebom grafičkih ili svjetlosnih ili brojčanih ili slovnih oznaka ili drugih simbola učesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnosti na putu, stavljaju im se do znanja ograničenja, zabrane i obaveze, odnosno daju obavještenja potrebna za sigurnost kretanje po putu;".
Tačka 78. mijenja se i glasi:
"78) ulica je javni put u naselju koji saobraćajno povezuje dijelove naselja;".
Član 2.
Član 20. mijenja se i glasi:
"Član 20.
(1) Preduzeća i drugi subjekti koji izvode radove na javnom putu dužni su prije početka izvođenja radova postaviti privremenu saobraćajnu signalizaciju i osigurati mjesto na kojem se radovi izvode, održavati saobraćajnu signalizaciju tokom izvođenja radova, za vrijeme trajanja radova organizirati siguran saobraćaj na mjestu izvođenja radova, te poslije završetka radova ukloniti s javnog puta ostatke materijala, sredstva za rad, privremenu saobraćajnu signalizaciju i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvođenja radova.
(2) Saobraćajna signalizacija i oprema puta postavlja se na osnovu Elaborata saobraćajne signalizacije i opreme puta, ako je riječ o saobraćajnoj signalizaciji i opremi puta namijenjenoj označavanju radova na putu."
Član 3.
Član 21. mijenja se i glasi:
"Član 21.
(1) Nadležni organi koji upravljaju putevima dužni su, u skladu s važećim propisima, analizirati i preduzimati mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama na kojima se učestalo događaju saobraćajne nesreće.
(2) Organi nadležni za unutrašnje poslove dužni su omogućiti pristup informacijama o saobraćajnim nesrećama institucijama iz stava (1) ovog člana, za potrebe analize uzroka događanja saobraćajnih nesreća."
Član 4.
Član 22. mijenja se i glasi:
"Član 22.
(1) U slučaju prekida ili ugrožavanja saobraćaja na javnom putu zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u slučaju oštećenja kolovoza koja u većoj mjeri ugrožavaju sigurnost saobraćaja, nadležna institucija koja upravlja putevima odmah po saznanju na uočenoj lokaciji organizira postavljanje privremene saobraćajne signalizacije, te preduzima mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje sigurnog saobraćaja.
(2) U slučaju događaja iz stava (1) ovog člana, saobraćajna signalizacija postavlja se u skladu s Pravilnikom o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na putevima, načinu obilježavanja radova i prepreka na putu i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlašteno lice, ako ne postoje uslovi u pogledu vremena izrade Elaborata saobraćajne signalizacije i opreme puta."
Član 5.
Član 25. mijenja se i glasi:
"Član 25.
(1) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu s propisima o pravilima saobraćaja, saobraćajnoj signalizaciji i naredbama koje daje ovlašteno lice.
(2) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu sa saobraćajnom signalizacijom i kada se time odstupa od pravila saobraćaja.
(3) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu sa svjetlosnim saobraćajnim znakom i kada se značenje tog znaka razlikuje od značenja ostalih saobraćajnih znakova ili pravila saobraćaja.
(4) Međusobno prvenstvo prolaza učesnika u saobraćaju, koji na raskrsnici svjetlosnim saobraćajnim znakovima istovremeno dobivaju pravo prolaza, regulira se pravilima saobraćaja.
(5) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati prema znacima ili naredbama koje daju ovlaštena lica i kad se time odstupa od svjetlosnog saobraćajnog znaka ili drugog saobraćajnog znaka ili pravila saobraćaja."
Član 6.
U članu 33. stav (1) mijenja se i glasi:
"(1) Za vrijeme kretanja vozila u saobraćaju na javnom putu vozač ne smije koristiti mobilni telefon odnosno druge uređaje za komuniciranje ako nema odnosno ne koristi opremu koja omogućava komuniciranje bez angažiranja ruku za vrijeme vožnje. Vozač ne smije koristiti audio odnosno videouređaje tako da ne čuje zvučne signale drugih učesnika u saobraćaju niti preduzimati druge radnje koje ometaju njegovu pažnju prilikom upravljanja vozilom."
Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi:
"(3) Odredbe stava (1) ovog člana koje se odnose na druge uređaje za komuniciranje ne primjenjuju se na vozače vozila policije, sudske policije, vojnih vozila i vozila Granične policije Bosne i Hercegovine, hitne pomoći i vatrogasne službe, dok upravljaju vozilom prilikom izvršavanja poslova u vezi sa službenom dužnošću, odnosno djelatnošću, kao i vozače taksi prijevoza u obavljanju službene dužnosti.".
Član 7.
Iza člana 33. dodaje se novi član 33a. koji glasi:
"Član 33a.
(1) U vozilu u sabraćaju na putu ne smije se koristiti niti nalaziti uređaj odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja.
(2) Zabranjeno je stavljati na tržište i reklamirati uređaje i sredstva iz stava (1) ovog člana."
Član 8.
U članu 36. stav (1) iza riječi: "radnju vozilom na putu" dodaju se riječi: "ili vozilo uključiti u saobraćaj".
Član 9.
U članu 45. st. (1), (2) i (3) mijenjaju se i glase:
"(1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uslovima saobraćaja ne smije se ograničiti saobraćajnim znakom ispod 40 km/h.
(2) Brzina kretanja vozila utvrđuje se na jedan od sljedećih načina:
1) pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila,
2) tahografskim zapisom,
3) neposrednim praćenjem vozilom uz videonadzor.
(3) Fotografija i videozapis s podacima o utvrđenoj brzini kretanja vozila, tahografski zapis i zapisnik o očitanju na radaru služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila."
Član 10.
U članu 49. stav (5) iza riječi: "zemljani putevi" dodaju se riječi: "ili putevi s makadamskim zastorom".
Član 11.
U članu 50. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi:
"(4) Prilikom reguliranja saobraćaja u raskrsnici s kružnim tokom, potrebno je saobraćaj regulirati tako da vozila u kružnom toku imaju prvenstvo prolaza."
Član 12.
U članu 73. iza tačke 12) dodaje se tačka 13) koja glasi:
"13) na trotoaru odnosno na pješačkoj stazi, ako to nije izričito regulirano saobraćajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz ivicu kolovoza."
Član 13.
U članu 74. tačka 5) briše se.
Dosadašnja tačka 6) postaje tačka 5).
Član 14.
U članu 76. stav (5) mijenja se i glasi:
"(5) Premještanje vozila na drugo mjesto i nadoknadu troškova za premještanje i čuvanje vozila uređuje organ nadležan za unutrašnje poslove entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine posebnim propisom."
Član 15.
U članu 90. stav (1) iza riječi "kratka" dodaju se riječi: "ili dnevna".
Član 16.
U članu 95. stav (2) briše se.
Dosadašnji stav (3) postaje stav (2).
Član 17.
Član 100. mijenja se i glasi:
"Član 100.
Vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi učesnici u saobraćaju, a naročito ne smije:
1) ispuštati upravljač iz ruku, osim kad najavljuje promjenu smjera kretanja,
2) sklanjati noge s pedala,
3) pridržavati se za drugo vozilo,
4) voditi, vući ili potiskivati druga vozila, odnosno životinje, osim vući priključno vozilo za bicikl,
5) dopustiti da vozilo kojim upravlja bude vučeno ili potiskivano,
6) prevoziti predmete koji ga mogu ometati tokom upravljanja,
7) upotrebljavati na oba uha slušalice za audiouređaje,
8) upotrebljavati mobilni telefon."
Član 18.
Član 102. mijenja se i glasi:
"Član 102.
(1) Vozač mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četvorocikla ili četverocikla, kao i lica koja se prevoze tim vozilima moraju za vrijeme vožnje nositi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu.
(2) Vozač bicikla u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, mora koristiti svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla.
(3) Vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla ne smije prevoziti lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima.
(4) Vozač bicikla stariji od 18 godina može na javnom putu biciklom prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno uzrastu djeteta i čvrsto spojeno s biciklom, te ako dijete na glavi nosi zakopčanu zaštitnu kacigu."
Član 19.
U članu 108. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"(2) Za vrijeme kretanja kolovozom pješak ne smije koristiti mobilni telefon niti imati slušalice u oba uha."
Dosadašnji stav (2) postaje stav (3).
Član 20.
U članu 112. stav (2) riječi: "naseljenom mjestu" zamjenjuju se riječju "naselju".
Član 21.
U članu 128. stav (6) mijenja se i glasi:
"(6) Teret u rasutom stanju koji po svojim karakteristikama i granulaciji nije na odgovarajući način zaštićen od rasipanja, kada se prevozi u otvorenom tovarnom prostoru na javnom putu, mora biti prekriven na odgovarajući način, tako da se spriječi rasipanje tereta."
Član 22.
U članu 129a. stav (1) iza riječi "prevoziti" dodaje se riječ "najviše".
Član 23.
Naziv Poglavlja IV: "Saobraćajni znakovi" mijenja se i glasi: "Saobraćajna i turistička signalizacija, oprema puta i znakovi ovlaštenih lica".
Član 24.
U članu 130. stav (1) riječi: "propisanim saobraćajnim znakovima" zamjenjuju se riječima: "propisanom saobraćajnom signalizacijom".
U stavu (2) riječi: "Saobraćajnim znakovima" zamjenjuju se riječima: "Saobraćajnom signalizacijom".
Stavovi (3) i (4) mijenjaju se i glase:
"(3) Saobraćajnu signalizaciju čine saobraćajni znakovi (znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja i dopunske table koje su sastavni dio saobraćajnog znaka i koje bliže određuju značenje saobraćajnog znaka ako su postavljene), svjetlosni saobraćajni znakovi, oznake na kolovozu i trotoaru, te svjetlosne i druge oznake na putu.
(4) Učesnici u saobraćaju dužni su pridržavati se ograničenja, zabrana i obaveza izraženih saobraćajnom signalizacijom i postupiti u skladu s njihovim značenjem."
Član 25.
Član 131. mijenja se i glasi:
"Član 131.
(1) Saobraćajnu signalizaciju i opremu puta postavljaju i održavaju institucije koje upravljaju putevima u skladu s važećim propisima.
(2) Saobraćajna signalizacija postavlja se i održava tako da je učesnici u saobraćaju mogu na vrijeme i lako uočiti danju i noću i blagovremeno postupiti u skladu s njenim značenjem.
(3) Saobraćajna signalizacija mora se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njeno značenje ne odgovara izmijenjenim uslovima saobraćaja na putu ili zahtjevima sigurnosti saobraćaja.
(4) Sadržaj, oblik, boja i veličina saobraćajne signalizacije mora biti ista u svim vremenskim uslovima, pri dnevnom svijetlu i pri osvjetljavanju farovima.
(5) Saobraćajna signalizacija mora biti osvijetljena ili izrađena od svjetloodbojnih materijala."
Član 26.
Član 132. mijenja se i glasi:
"Član 132.
(1) Na saobraćajnu signalizaciju i na njenom nosaču zabranjeno je postavljanje bilo čega što nije u vezi sa značenjem same signalizacije.
(2) Zabranjeno je neovlašteno postavljanje, uklanjanje, oštećivanje i izmjena značenja saobraćajne signalizacije kao i opreme puta."
Član 27.
Član 133. mijenja se i glasi:
"Član 133.
Na putu i njegovom zaštitnom pojasu ne smiju se postavljati table, znakovi, svjetla, stubovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje uočljivost postavljene saobraćajne signalizacije ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podražavaju ili liče na saobraćajnu signalizaciju ili zasljepljuju učesnike u saobraćaju ili odvraćaju njihovu pažnju u mjeri koja može biti opasna za sigurnost saobraćaja."
Član 28.
U Poglavlju IV. tačka 2. naziv: "Znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi i znakovi obavještenja" mijenja se i glasi: "Saobraćajni znakovi".
Član 29.
U članu 134. dodaje se novi stav (1) koji glasi:
"(1) Saobraćajni znakovi su znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja. Uz saobraćajni znak može biti postavljena dopunska tabla koja je sastavni dio saobraćajnog znaka i koja bliže određuje njegovo značenje."
Dosadašnji st. (1), (2) i (3) postaju st. (2), (3) i (4).
Član 30.
U članu 135. riječi: "naseljenim mjestima" zamjenjuju se riječju "naselju".
Član 31.
U članu 137. stav (2) mijenja se i glasi:
"(2) Prilikom projektiranja nove ili reprogramiranja postojeće svjetlosne saobraćajne signalizacije, obavezno treba ugraditi zeleno trepćuće svjetlo, kao najavu prestanka slobodnog prolaza."
Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Prilikom projektiranja nove ili reprogramiranja postojeće svjetlosne saobraćajne signalizacije, obavezno treba ugraditi dodatni signal u vidu strelice, u slučaju zaštićene zelene faze, za vozila koja skreću.
Član 32.
U članu 139. stav (1) iza riječi: "za davanje" dodaje se riječ "svjetlosnih".
Član 33.
Član 145. mijenja se i glasi:
"Član 145.
Na dijelu puta ispred prijelaza puta preko željezničke pruge u istom nivou mora biti postavljena odgovarajuća saobraćajna signalizacija."
Član 34.
U članu 151. iza stava (3) dodaju se st. (4) i (5) koji glase:
"(4) Prilikom izvođenja radova na putu ili obavljanja drugih poslova na putu, na dijelu koji nije zatvoren za saobraćaj, lica koja izvode radove i koja su na putu moraju na sebi imati svjetloodbojni prsluk.
(5) Učesnik u saobraćaju ne smije ometati radnika koji obavlja radove na putu ili pored puta i dužan je ukloniti svoje vozilo na zahtjev izvođača radova. Zahtjev izvođača radova može biti dat i kao javni poziv."
Član 35.
U članu 157. stav (2) riječi: "mjesni nadležni organ za izdavanje vozačke dozvole" zamjenjuju se riječima: "nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji".
Član 36.
Iza člana 157. dodaje se novi član 157a. koji glasi:
"Član 157a.
(1) Ako je zdravstvena ustanova primila lice na liječenje koje zbog svog zdravstvenog stanja nije sposobno za samostalno upravljanje motornim vozilom, a otpušta se iz zdravstvene ustanove na kućno liječenje, dužna je o tome odmah obavijestiti organ nadležan za unutrašnje poslove radi provjere važenja vozačke dozvole.
(2) Nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji dužan je da u roku od tri dana, vozača koji prema informaciji zdravstvene ustanove nije sposoban da zbog svog stanja sigurno upravlja vozilom, pozove i privremeno oduzme vozačku dozvolu, te da ga uputi na vanredni ljekarski pregled ako on nije saglasan s privremenim oduzimanjem vozačke dozvole.
(3) U slučaju vanrednog ljekarskog pregleda iz stava (2) ovog člana, pregled se obavlja na trošak lica upućenog na vanredni ljekarski pregled."
Član 37.
U članu 174. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi:
"(4) Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta."
Član 38.
U članu 175. stav (3) riječi: "saobraćajna pravila" zamjenjuju se riječima: "pravila saobraćaja".
Iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi:
"(5) Osposobljavanje za vozača tramvaja pravilnikom propisuje nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji s organom nadležnim za obrazovanje ako je, u sklopu javnog prijevoza, organiziran saobraćaj tramvaja."
Član 39.
U članu 177. stav (11) iza riječi "zdravstvo" dodaju se riječi: "i organom nadležnim za obrazovanje."
Iza stava (11) dodaju se st. (12) i (13) koji glase:
"(12) Odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz pružanja prve pomoći donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, usaglašen s Crvenim križom u Bosni i Hercegovini.
(13) Odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teoretskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, usaglašen s organom nadležnim za obrazovanje."
Član 40.
U članu 183. stav (2) mijenja se i glasi:
"(2) Organi iz stava (1) ovog člana mogu poslove iz stava (1) ovog člana povjeriti i drugim organima entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ili odgovarajućoj strukovnoj ili stručnoj organizaciji u skladu s važećim zakonodavstvom."
Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Bliže odredbe s programom usavršavanja za lica iz stava (1) ovog člana donosi ministar u saradnji s organima nadležnim za obrazovanje."
Član 41.
U članu 184. stav (2) mijenja se i glasi:
"(2) Osim uslova iz stava (1) ovog člana, pravo da upravlja motornim vozilom za pojedine kategorije, odnosno potkategorije stiče lice koje navrši:
1. 16 godina za potkategorije A1 i B1, traktor i radnu mašinu;
2. 18 godina za kategorije A, B, BE i potkategorije C1 i C1E;
3. 21 godinu za kategorije C i CE pod uslovom da ima vozačku dozvolu za potkategorije C1 ili C1E najmanje jednu godinu;
4. 21 godinu za potkategorije D1 i D1E pod uslovom da ima vozačku dozvolu za B kategoriju najmanje dvije godine;
5. 24 godine za kategorije D i DE pod uslovom da ima vozačku dozvolu za potkategorije D1 ili D1E najmanje dvije godine."
Iza stava (2) dodaju se novi st. (3), (4) i (5) i koji glase:
(3) Licu koje prvi put stekne pravo upravljanja motornim vozilom kategorije B, izuzev vozača kojima je to osnovno zanimanje za vrijeme obavljanja djelatnosti, koje u toku dvije godine od dana sticanja prava upravljanja motornim vozilom kategorije B sakupi četiri kaznena boda, nadležni organ za izdavanje vozačke dozvole oduzet će dozvolu i poništiti je, čime on gubi pravo upravljanja motornim vozilom.
(4) Rješenje o oduzimanju i poništavanju vozačke dozvole donosi organ kod kojeg se vozač vodi u evidenciji.
(5) Lice kojem je vozačka dozvola oduzeta i poništena u skladu s odredbama ovog člana, smatrat će se da nema položen vozački ispit za upravljanje motornim vozilom kategorije B."
Član 42.
Iza člana 184. dodaje se novi član 184a. koji glasi:
"Član 184a.
(1) Vozačku dozvolu za kategoriju BE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B.
(2) Vozačku dozvolu za kategoriju C1E mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju C1.
(3) Vozačku dozvolu za kategoriju CE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju C.
(4) Vozačku dozvolu za kategoriju D1E mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D1.
(5) Vozačku dozvolu za kategoriju DE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D.
(6) Vozačku dozvolu za kategorije C i C1 mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B.
(7) Vozačku dozvolu za kategoriju D mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D1 najmanje dvije godine.
(8) Vozačku dozvolu za kategoriju D1 mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B najmanje dvije godine."
Član 43.
U članu 185. stav (18) mijenja se i glasi:
"(18) Vozač kojem je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo da upravlja motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i D1, a vozač kojem je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo da upravlja i motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i C1."
U stavu (20) iza riječi: "upravljanja vozilima" dodaje se riječ "odgovarajućih".
Član 44.
Član 188. mijenja se i glasi:
"Član 188.
Stranac koji privremeno boravi u Bosni i Hercegovini ili državljanin Bosne i Hercegovine koji prebiva u inozemstvu za vrijeme privremenog boravka u Bosni i Hercegovini može upravljati vozilom na teritoriji Bosne i Hercegovine, na osnovu važeće strane vozačke dozvole ili međunarodne vozačke dozvole, izdate u skladu s odredbama Bečke konvencije o drumskom saobraćaju, koju je izdao nadležni organ strane države."
Član 45.
U članu 190. stav (2) riječi: "člana 188." zamjenjuje se riječima: "člana 186."
U stavu (4) riječi: "člana 189." zamjenjuje se riječima: "člana 186".
Iza stava (5) dodaje se stav (6) koji glasi:
"(6) Učestvovanje vozača međunarodnih oružanih snaga stacioniranih u Bosni i Hercegovini u saobraćaju na putevima u Bosni i Hercegovini može se regulirati posebnim međunarodnim ugovorom."
Član 46.
Nаziv оdјеlјkа 6. "Тrајаnjе uprаvlјаnjа mоtоrnim vоzilоm" brišе sе.
Članovi 199., 200. i 202. brišu se.
Član 47.
U članu 208. stav (5) tačka 1) alineja 2. iza riječi "traktor," dodaju se riječi: "priključno vozilo za traktor".
Član 48.
U članu 209. stav (1) iza tačke 6) briše se riječ "i" i dodaje intepunkcijski znak tačka-zarez. Iza tačke 7) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se riječju "i" i dodaje se nova tačka 8) koja glasi:
"8) prenosive tablice."
Član 49.
U članu 213. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana ova vozila mogu učestvovati u saobraćaju iako su registrirana u inozemstvu, a najduže tri mjeseca od dana ulaska na teritoriju Bosne i Hercegovine. Rok za vozila koja su vlasništvo stranaca kojima je izdato odobrenje za privremeni boravak duži od šest mjeseci ili za stalni boravak počinje teći nakon dobivanja ovog statusa."
Dosadašnji stav (2) postaje stav (3).
Član 50.
U članu 215. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi:
"(4) Bliže odredbe o postupku i načinu registracije oldtajmera pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za unutrašnje poslove."
Član 51.
Iza člana 215. dodaje se novi član 215a. koji glasi:
"Član 215a.
(1) Prenosive tablice koriste se isključivo na teritoriji Bosne i Hercegovine za vozila koja se kreću do mjesta carinjenja, homologacije, servisiranja, prodajnog i izložbenog mjesta, mjesta atestiranja, mjesta skladištenja/čuvanja, mjesta nadogradnje i za vozila kojima se obavlja eksperimentalna vožnja.
(2) Prenosive tablice izdaju se najduže na rok od jedne godine.
(3) Za prenosive tablice izdaje se potvrda o registraciji vozila. Potvrda o registraciji vozila izdaje se na rok od jedne godine, uz uslov da su plaćene propisane obaveze.
(4) Kad upravlja vozilom koje je označeno prenosivim tablicama vozač mora kod sebe imati važeću potvrdu o registraciji vozila.
(5) O izdatim prenosivim tablicama vodi se evidencija.
(6) Prenosive tablice izdaju se na ime pravnog ili fizičkog lica preduzetnika koji se bavi proizvodnjom, nadogradnjom, servisiranjem, prijevozom ili prodajom vozila na malo. Izdavanje prenosivih tablica odobrava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, a izdaje ih policijska stanica prema sjedištu pravnog ili fizičkog lica preduzetnika.
(7) Ako policijska stanica utvrdi da se prenosive tablice koriste protivno propisima i rješenju kojim je odobreno izdavanje prenosivih tablica, ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove rješenjem će pravnom ili fizičkom licu iz stava (6) ovog člana oduzeti prenosive tablice, odnosno odbiti zahtjev za odobrenje prenosivih tablica. Ponovni zahtjev za odobrenje iz stava (6) ovog člana može se podnijeti nakon isteka dvije godine od dana izvršnosti rješenja."
Član 52.
U članu 217. stav (2) mijenja se i glasi:
"(2) Tehnički pregled vozila može biti redovni, preventivni i vanredni."
Član 53.
Član 218. mijenja se i glasi:
"Član 218.
(1) Novoproizvedena motorna i priključna vozila, nakon obaveznog identificiranja vozila prije prve registracije, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu u toku mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije vozila, te u toku mjeseca u kojem ističe rok od 48 mjeseci od dana prve registracije vozila.
(2) Vozila stara četiri i više godina vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tokom svakog 12. mjeseca, od posljednjeg redovnog tehničkog pregleda.
(3) Vozila koja se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, a nisu novoproizvedena, prije prve registracije vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu."
Član 54.
U članu 219. stav (1) iza riječi "godišnje" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka, a ostatak teksta se briše.
Iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase:
"(2) Preventivni tehnički pregled vozila obavlja se nakon proteka šest mjeseci od redovnog tehničkog pregleda vozila.
(3) Preventivnom tehničkom pregledu vozila iz stava (2) ovog člana dužna su se podvrgnuti vozila koja se daju u najam (rent a car vozila), vozila kojima se obavlja osposobljavanje kandidata za vozače, vozila kojima se obavlja taksi prijevoz, autobusi, teretna i priključna vozila za prijevoz opasnih materija, teretna i priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg.
(4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog člana, preventivnim tehničkim pregledima ne podliježu vozila za stanovanje ili kampiranje, pčelarska vozila, teretna i priključna vatrogasna vozila, teretna i priključna vozila za zabavne radnje i priključna vozila za traktore."
Dosadašnji st. (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (5), (6), (7), (8) i (9).
U dosadašnjem stavu (4), koji postaje stav (7), riječi: "Organi iz stava (2)" zamjenjuju se riječima: "Organi iz stava (5)".
U dosadašnjem stavu (5), koji postaje stav (8), riječi: "Organi iz stava (2)" zamjenjuju se riječima: "Organi iz stava (5)".
U dosadašnjem stavu (6), koji postaje stav (9), iza riječi "poslove" dodaju se riječi: "i organima iz stava (5) ovog člana."
Član 55.
Član 221. briše se.
Član 56.
U članu 224. stav (2) na kraju teksta interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom zarez i dodaju se riječi: "a vozača kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi preko 1.5 g/kg ili koji odbije testiranje, a pokazuje znakove poremećenosti izazvane dejstvom alkohola, zadržati do otrežnjenja, a najduže 12 sati."
Stav (5) briše se.
Dosadašnji st. (6), (7), (8) i (9) postaju st. (5), (6), (7) i (8).
U dosadašnjem stavu (7), koji postaje stav (6), iza riječi "(4)" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se riječju "i", a riječi: "i (6)" briše se.
U dosadašnjem stavu (9), koji postaje stav (8), iza riječi "(4)" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se riječju "i", a riječi "i (6)" brišu se.
Član 57.
U članu 227. riječi: "člana 221." zamjenjuju se riječima: "člana 45.".
Član 58.
U članu 230. stav (1) iza riječi "tablice" stavlja se interpunkcijski znak zarez i briše se riječ "ili", a iza riječi "naljepnicu" dodaju se riječi: "ili koje nije podvrgnuto vanrednom tehničkom pregledu na koji ga je uputilo ovlašteno lice nadležnog organa."
Član 59.
U članu 231. st. (1) i (2) mijenjaju se i glase:
"(1) Ovlašteno lice nadležnog organa pismenim će nalogom, na vanredni tehnički pregled uputiti motorno i priključno vozilo za koje postoje osnovi sumnje u tehničku neispravnost uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje, vozilo koje je u saobraćajnoj nesreći toliko oštećeno da se opravdano može zaključiti da su na njemu oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni za sigurnost saobraćaja, vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za pogon na tečni plin, vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila, vozilo koje ispušnim plinovima ili na drugi način prekomjerno zagađuje okoliš, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku.
(2) Ako vozač iz stava (1) ovog člana odbije da vozilo podvrgne vanrednom tehničkom pregledu ili se na vanrednom tehničkom pregledu potvrdi neispravnost zbog koje je vozilo upućeno na vanredni tehnički pregled ili se ustanovi druga neispravnost za koju je propisano isključivanje iz saobraćaja, nadležni organ koji je uputio vozilo na vanredni tehnički pregled isključit će vozilo iz saobraćaja, privremeno oduzeti i zadržati potvrdu o registraciji vozila dok se navedene neispravnosti ne otklone i ispravnost vozila potvrdi na novom tehničkom pregledu, o čemu izdaje potvrdu u skladu s članom 230. stav (4) ovog zakona."
Član 60.
U članu 232. stav (1) tačka 5) briše se.
Član 61.
U članu 233. stav (1) tačka 18) briše se.
U tački 19) iza riječi: "priključnog vozila" brišu se interpunkcijski znak zarez i riječ "tahograf".
Član 62.
U članu 234. stav (1) tačka 3) mijenja se i glasi:
"3) ne preduzima praktične mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama na kojima se učestalo događaju saobraćajne nesreće (član 21. stav (1));".
Iza tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi:
"7a) postupi suprotno odredbama člana 33a. stav (2);".
Tačka 12) mijenja se i glasi:
"12) ako ukloni ili ošteti saobraćajnu signalizaciju ili opremu puta ili izmijeni značenje saobraćajnog znaka ili opreme puta (član 132. stav (2));".
Tačka 21) briše se.
U tаčki 22) izа riјеči: "priklјučnоg vоzilа" brišu sе zаrеz i riјеč "tаhоgrаf".
Član 63.
U članu 234a. stav (1) iza tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi:
"3a) vozač koji na sjedištu suvozača prevozi dijete mlađe od 12 godina (član 34. stav (3));".
U tački 4) riječi: "preko 2 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 1.5 g/kg".
U tački 5) riječi: "u naselju" brišu se, a riječi: "50 km" zamjenjuju se riječima: "30 km".
Iza tačke 5) dodaju se tač. 6), 7), 8), 9) 10) i 11) koje glase:
"6) lice koje je učestvovalo u saobraćajnoj nesreći ako postupi protivno odredbama člana 154. stav (1);
7) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom (član 184.);
8) vozač koji učestvuje u saobraćaju vozilom koje je neregistrirano ili čija je potvrda o registraciji vozila istekla za duže od 30 dana (član 207., član 211. stav (1));
9) vozač koji na vozilu koristi registarske tablice koje nisu izdate za to vozilo (član 209. stav (1));
10) vozač ili instruktor vožnje koji odbija da se obavi ispitivanje pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ili stručni pregled radi provjeravanja da li ima alkohola u organizmu ili da li pokazuje znake poremećenosti izazvane dejstvom alkohola, odnosno da li je pod dejstvom opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje (član 220. st. (1) i (2));
11) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom protivno odredbi člana 227.".
U stavu (2) riječi: "tač. 4) i 5)" zamjenjuju se riječima: "tač. 4), 5), 8), 9), 10) i 11)".
Član 64.
U članu 235. stav (1) iza tačke 1) dodaju se tač. 1a), 1b) i 1c) koje glase:
"1a) vozač koji prilikom upravljanja vozilom koristi mobilni telefon ili drugi uređaj protivno odredbama člana 33.;
1b) vozač koji u sabraćaju na putu koristi uređaj odnosno sredstvo, kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja (član 33a. stav (1));
1c) vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže sigurnosnim pojasom (član 34. stav (1))".
Tačka 3) mijenja se i glasi:
"3) vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 20 km do 30 km na sat veća od dozvoljene brzine (član 44. i član 46. st. (1) i (2));".
Tačka 22) mijenja se i glasi:
"22) lice koje ukloni ili ošteti saobraćajnu signalizaciju ili opremu puta, ili izmijeni značenje saobraćajne signalizacije (član 132. stav (2));".
U tački 24a) riječi: "stav (4)" zamjenjuju se riječima: "stav (6)".
Iza tačke 24a) dodaje se tačka 24b) koja glasi:
"24b) vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom koji postupi u suprotnosti s članom 172. stav (5);".
U tački 26) riječi: "od 1 g/kg do 2 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 0.8 g/kg do 1.5 g/kg".
Tačka 27) briše se.
Tačke 29), 30), 31) i 32) mijenjaju se i glase:
"29) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uslove u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja, ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila i pneumatike (član 203. stav (1));
30) vozač koji kod sebe nema važeću potvrdu o registraciji za vozilo kojim upravlja ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica (član 211. stav (1)), a pri tome stiker naljepnica ne dokazuje da je vozilo registrirano (član 208. stav (3) i član 215. stav (1);
31) vozač koji upravlja motornim i priključnim vozilom ako stiker naljepnica nije postavljena na propisan način ili nije čitljiva (član 208. stav (3) i član 215. stav (1));
32) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim ili priključnim vozilom poslije isteka važenja potvrde o korištenju probnih ili prenosivih tablica (član 211. stav (2) i član 215a. stav (4));".
Iza tačke 32) dodaju se tač. 32a) i 32b) koje glase:
"32a) vozač motornog i priključnog vozila registriranog u stranoj zemlji ako nema međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja važi na području Bosne i Hercegovine i ne pokaže je na zahtjev policijskog službenika ili drugog ovlaštenog lica (član 211. stav (1);
32b) vozač motornog i priključnog vozila ako nema važeću potvrdu o registraciji vozila i registarske oznake koje je izdao nadležni organ zemlje u kojoj je vozilo registrirano (član 212.);
Tačka 33) briše se.
Iza tačke 34) dodaje se nova tačka 34a) koja glasi:
"34a) vozač koji u saobraćaju na putu učestvuje motornim ili priključnim vozilom koje je upućeno na tehnički pregled, a nije podvrgnuto tom pregledu (član 231.)."
U stavu (2) riječi: "i 33)" brišu se.
U stavu (4) riječi: "izuzev vozača iz stava (1) tačke 27) ovog člana" brišu se.
Član 65.
U članu 236. stav (1) iza tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi:
"3a) vozač kod koga se u vozilu u sabraćaju na putu nađe uređaj odnosno sredstvo kojim se može otkrivati ili ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za otkrivanje i dokumentiranje prekršaja (član 33a. stav (1))".
Iza tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi:
"7a) vozač koji prilikom pokretanja vozila iz mjesta naglo poveća brzinu kretanja na način da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i škripe (član 43. stav (3));".
U tački 8) riječi: "(član 50. stav (2))" zamjenjuju se riječima: "član 50. st. (2) i (4)".
Tačka 22) briše se.
U tački 27) riječi: "od 0,3 g/kg do 1 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 0,3 g/kg do 0.8 g/kg".
U tački 29) riječi: "član 208. stav (5)" zamjenjuju se riječima: "član 208. stav (6));",
U tački 30) riječi: "član 208. stav (6)" zamjenjuju se riječima: "član 208. stav (7));",
Tačka 31) briše se.
Član 66.
U članu 237. stav (1) tačka 3) mijenja se i glasi:
"3) vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km do 20 km na sat veća od dozvoljene brzine (čl. 44. i 46. st. (1) i (2));".
U tački 13) riječ "rastojanje" zamjenjuje se riječju "odstojanje".
Tačka 15) mijenja se i glasi:
"15) vozač mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla, kao i lica koja se prevoze tim vozilima, koji za vrijeme vožnje ne nosi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu (član 102. stav (1));"
Iza tačke 15. dodaju se tač. 15a), 15b) i 15c) koje glase:
"15a) vozač bicikla koji u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti ne koristi svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla (član 102. stav (2));
15b) vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima (član 102. stav (3));
15c) vozač bicikla stariji od 18 godina koji na javnom putu biciklom prevozi dijete do osam godina starosti, ako na biciklu nije ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno uzrastu djeteta i čvrsto spojeno s biciklom, te ako dijete na glavi ne nosi zakopčanu zaštitnu kacigu (član 102. stav (4));
Tačke 28) i 29) brišu se.
Član 67.
U članu 238. stav (1) iza tačke 1) dodaje se nova tačka 1a) koja glasi:
"1a) vozač koji u putničkom automobilu na prednjem sjedištu prevozi lice koje je očigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava (član 34. stav (2));".
Dosadašnja tačka 1a) postaje tačka 1b).
Tačke 4), 7), 7a) i 10a) brišu se.
Tačka 24) mijenja se i glasi:
"24) vozač lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla, četverocikla i mopeda i lica koja se prevoze tim vozilom ako u saobraćaju na putu ne nose zakopčanu zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje, a u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, vozač bicikla ne nosi i svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla (član 102.);".
Iza tačke 28) dodaje se nova tačka 28a) koja glasi:
"28a) pješak koji za vrijeme kretanja kolovozom koristi mobilni telefon ili ima slušalice u ušima (član 108. stav (2));".
U tački 39) riječi: "važeću saobraćajnu dozvolu, registarske tablice i" brišu se.
Član 68.
U članu 239. stav (1) tač. 2) i 7) brišu se.
U tački 21) iza riječi "kratkog" dodaju se riječi: "ili dnevnog".
Iza tačke 21) dodaje se tačka 21a) koja glasi:
"21a) vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla, koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci, ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima;".
Tačka 33) mijenja se i glasi:
"33) vozač koji kod sebe nema polisu obaveznog osiguranja ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica (član 211. stav (1))."
Član 69.
U članu 239a. st. (1), (2) i (3) mijenjaju se i glase:
"(1) Kada nadležni organ iz člana 177. stav (7) ovog zakona u obavljanju nadzora nad radom autoškola i Crvenog križa utvrdi da se autoškola ili organizaciona jedinica Crvenog križa u obavljanju svoje djelatnosti ne pridržava Zakona ili da ne ispunjava propisane uslove, organ nadležan za obrazovanje rješenjem će odrediti da se utvrđeni nedostaci otklone, a ako je to potrebno u pogledu prirode nedostataka zabranit će obavljanje jednog dijela osposobljavanja ili cjelokupnog osposobljavanja u periodu do dva mjeseca ili dok se utvrđeni nedostaci ne otklone.
(2) Organ nadležan za obrazovanje može rješenjem zabraniti osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila autoškoli ili odjeljenju autoškole ili organizacionoj jedinici Crvenog križa u trajanju do dva mjeseca ako se nadležnom organu iz stava (1) ovog člana onemogući ili se ometa vršenje kontrole.
(3) Organ nadležan za obrazovanje može predavaču teoretske nastave koji obavlja osposobljavanje kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti saobraćaja ili instruktoru vožnje koji obavlja osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila u praktičnom upravljanju vozilom, ako osposobljavanje ne obavlja u skladu s važećim propisima, privremeno zabraniti osposobljavanje kandidata na period do šest mjeseci."
U stavu (5) riječi: "stav (2)" zamjenjuje se riječima: "stav (5)".
U stavu (6) riječi: "stav (2)" zamjenjuju se riječima: "stav (5)".
Član 70.
U članu 252. tačka 4) mijenja se i glasi:
"4) obilježavanju vozila kojim upravlja lice sa oštećenim ekstremitetima i vozila u kojima su u vrijeme prevoženja lica sa stepenom invaliditeta 100% (član 29.);"
Iza tačke 21) dodaje se nova tačka 21a) koja glasi:
"21a) postupku i načinu registracije oldtajmera (član 215. stav (4));".
Član 71.
U članu 254. stav (1) tačka 4) mijenja se i glasi:
"4) vozačima koji imaju pravo da upravljaju vozilom kategorije D bit će izdata vozačka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B i D i potkategorija B1 i D1".
Član 72.
Prečišćeni tekst ovog zakona priprema Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Član 73.
(1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
(2) Ovaj zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
|
Zakon o dopuni Zakona o zaštiti potrošača BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 88/15 |
17.11.2015 |
|
SG BiH 25/06
|
zakon,zaštita potrošača,potrošači |
ZAKON
O DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA
U BOSNI I HERCEGOVINI
Član 1.
U Zakonu o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) iza člana 52. dodaje se novi
član 52a. koji glasi:
"Član 52a.
Ugovori o kreditu iz člana 52. ovog zakona ne smiju
sadržavati odredbu o indeksiranoj valutnoj klauzuli u stranoj
valuti, osim u eurima."
Član 2.
U članu 127. u stavu (1) iza tačke m) dodaje se nova tačka
n) koja glasi:
"n) zaključi s potrošačem ugovor o kreditu koji sadrži
odredbu o indeksiranoj valutnoj klauzuli u stranoj
valuti, osim u eurima (član 52a. ovog zakona);" |
Ispravka Zakona o igrama na sreću FBiH |
Bosna i Hercegovina |
Službene novine FBiH 60/15 |
05.08.2015 |
|
SN FBiH 48/15
|
igre na sreću |
|
Zakon o igrama na sreću FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 48/15 |
24.06.2015 |
|
|
igre na sreću |
Broj 48 - Stranica 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
Члaн 135.
Прoвeдбeни прoписи
Прoвeдбeнe прoписe прeдвиђeнe oвим зaкoнoм дoниjeт
ћe Mинистaр нajдaљe у рoку oд дeвeт мjeсeци oд дaнa
ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa.
Зa изрaду прoвeдбeних прoписa кojимa ћe сe измeђу
oстaлoг прoписaти oдрeђeни тeхнички, инфoрмaтички
oднoснo сoфтвeрски услoви кoje oпрeмa и прoстoри
прирeђивaчa мoрajу испуњaвaти, министaр ћe имeнoвaти
стручну кoмисиjу у кojoj мoгу бити aнгaжoвaни и вaњски
сaрaдници.
Члaн 136.
Прeстaнaк примjeнe вaжeћих прoписa
Дaнoм ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa прeстaje дa вaжи
Зaкoн o игрaмa нa срeћу ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje
БиХ", бр. 01/02 и 40/10).
Члaн 137.
Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa
oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ".
Предсједавајућа
Дома народа
Парламента Федерације БиХ
Лидија Брадара, с. р.
Предсједавајући
Представничког дома
Парламента Федерације БиХ
Един Мушић, с. р.
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU
Proglašava se Zakon o igrama na sreću koji je usvojio
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici
Predstavničkog doma od 04.06.2014. godine i na sjednici Doma
naroda od 08.06.2015. godine.
Broj 01-02-539-02/15
18. juna 2015. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
ZAKON
O IGRAMA NA SREĆU
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Predmet zakona
Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti
priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna načela,
postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje
posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara
na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i
rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od
uplata za učestvovanje u igrama na sreću, priređivanje igara na
sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja
od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Federacija).
Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje
se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje
igara na sreću.
Član 2.
Igrom na sreću, u smislu ovog Zakona, smatra se igra u
kojoj se za uplatu određenog iznosa učesnicima pruža mogućnost
sticanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima pri čemu krajnji
rezultat igre ne ovisi o znanju ili umješnosti učesnika igre, već od
slučaja ili nekog neizvjesnog događaja.
Član 3.
Značenje pojedinih pojmova
U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće
značenje:
1) Pravo priređivanja igara na sreću je pravo kojim se
na osnovu ovog Zakona i odobrenja Federalnog
ministarstva finansija – Federalnog ministarstva
financija (u daljem tekstu: Ministarstvo), igre na sreću
iz člana 4. ovog zakona mogu priređivati u obimu, na
način i pod uslovima propisanim ovim zakonom;
2) Priređivač je pravno lice koje na osnovu ovog zakona
i odobrenja Ministarstva, ima pravo priređivanja igara
na sreću;
3) Odobrenje je upravni akt koji donosi federalni
ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar), a kojim
se odobrava priređivanje igara na sreću uz
ispunjavanje zakonom propisanih uslova za
obavljanje djelatnosti priređivanja igre na sreću za
koju se odobrenje daje;
4) Naknada za priređivanje je naknada koju priređivači
plaćaju na osnovu ovog zakona, a smatra se javnim
prihodom Federacije;
5) Igre na sreću u kasinu su posebne igre na sreću koje
igrači igraju protiv casina ili jedan protiv drugoga na
stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama,
u skladu sa odobrenim pravilima, a koje se priređuju
isključivo u prostorima casina;
6) Igre klađenja na sportske rezultate i druge
neizvjesne događaje (kladioničke igre), su posebne
igre na sreću u kojima učesnici (igrači) pogađaju
ishode sportskih događaja i drugih neizvjesnih
događaja predloženih od priređivača klađenja i
odobrenih od strane Ministarstva, gdje okolnost koja
odlučuje o dobitku ili gubitku ne smije biti nikome
unaprijed poznata i mora biti takve naravi da na nju ne
mogu utjecati ni priređivač ni igrači, a iznos dobitka
ovisi o visini uloga po kombinaciji i o koeficijentu
pojedinog događaja;
7) Igre na sreću na automatima jesu igre koje se igraju
na mehaničkim, elektronskim ili sličnim uređajima na
kojima igrači uplatom određenog iznosa (žetona,
kovanica ili neposrednom uplatom na blagajni,
odnosno na automatu) imaju mogućnost dobitka koji
ovisi o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom
događaju. Ako se igraju na automatima sa više
igračkih mjesta (elektronski rulet) pod uslovom da ih
opslužuje jedna centralna jedinica, koja je sastavni dio
takvog automata i koja istovremeno generira igru na
tim igračkim mjestima, također se smatraju jednim
automatom za igre na sreću.
8) Klasične igre na sreću su igre u kojima učestvuje
veći broj učesnika sa namjerom da budu jedini ili
djelimični dobitnici unaprijed definiranog fonda
dobitaka.
9) Posebne igre na sreću su igre gdje se pojedinac sam
suprotstavlja priređivaču i očekuje dobitak ovisno o
visini vlastitog uloga i pravila igre odobrenih od
strane Ministarstva.
10) Kasino je namjenski prostor za priređivanje posebnih
igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, koje
se priređuju na stolovima za igru s kuglicama,
kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer,
black-jack, trrente qurante, baccarat, carps, texas
holden poker, carriben poker, punto banco i sl.);
11) Automat klub je posebno uređen prostor za
obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću na
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 61
automatima prema pravilima igre odobrenim od strane
Ministarstva;
12) Uplatna mjesta za klađenje su posebno uređeni
prostori u kojima se na osnovu odobrenja Ministarstva
i odobrenih pravila igre, primaju uplate za klađenje i
vrše isplate dobitaka;
13) Sumnjiva transakcija u smislu ovog zakona je svaka
transakcija za koju nadležno tijelo procijeni da u vezi
s njom ili s licem koje obavlja transakciju postoje
razlozi za sumnju na pranje novca, finansiranje
terorizma ili drugih protivzakonitih aktivnosti,
odnosno da transakcija uključuje sredstva proizašla iz
nezakonitih aktivnosti.
14) Turnir u igrama na sreću je takmičenje u kojem se
učesnici takmiču u odigravanju određenih igara na
sreću, pri čemu na osnovu uplaćene naknade za
učestvovanje (kotizacije) stječu mogućnost uključenja
u takmičenje i jednaku početnu poziciju, a na osnovu
ostvarenih rezultata u igri mogućnost osvajanja
dobitaka u unaprijed utvrđenim iznosima, koje
osigurava priređivač turnira iz sredstava prikupljenih
uplatom učesnika turnira ili iz vlastitih sredstava.
15) Uplata putem SMS-a je način uplate za učestvovanje
u pojedinim klasičnim igrama na sreću i posebnoj igri
klađenja gdje se cijena SMS usluga ne smatra uplatom
za učestvovanje, tj. cijena SMS usluge ne prelazi
iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane
operatera u redovnom telekomunikacijskom
saobraćaju.
16) Generator slučajnih brojeva jest certificirani uređaj
koji na osnovu slučajnih uzoraka generira slučajne,
potpuno nezavisne i nepredvidive nizove brojeva ili
simbola koji su raspoređeni unutar definiranih
granica.
17) Uplata u igrama na sreću klađenja je novčani iznos
koji učesnici (igrači) uplaćuju kod priređivača sa
ciljem pogađanja ishoda jednog ili više sportskih i
drugih neizvjesnih događaja predloženih od strane
priređivača klađenja prema pravilima odobrenim od
strane Ministarstva.
18) Naknada za priređivanje igara na sreću klađenja
je iznos u visini 5% od uplate učesnika (igrača) koji je
priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom
svake uplate.
19) Ulog u igrama na sreću klađenja je iznos koji se
dobije kada se na teret učesnika (igrača) od uplate
oduzme iznos od 5% na ime naknade za priređivanje
igara na sreću klađenja.
(ULOG = UPLATA – NAKNADA 5% NA TERET
IGRAČA)
20) Dobitak u igrama na sreću klađenja je iznos koji se
dobije kada se ulog pomnoži sa ukupnim
koeficijentom svih događaja na jednom tiketu na čiji
je ishod učesnik (igrač) pogađao (DOBITAK =
ULOG X UKUPNI KOEFICIJENT). U slučajevima
kada zbog nastanka okolnosti koje se nisu mogle
predvidjeti ukupan koeficijent iznosi 1 (jedan) ili igrač
prema pravilima igre odluči povući svoju ponudu
(storniranje uplate), naknada iz tačke 18. ovog člana
se stornira tj. ne obračunava se.
Član 4.
Vrste igara na sreću
Igre na sreću dijele se na: klasične (lutrijske) i posebne igre
na sreću.
Klasične igre na sreću su igre u kojima se unaprijed
utvrđuje visina fonda dobitaka i to:
1) srećka: robna, novčana, robno-novčana, ekspres
srećka, instant srećka,
2) loto, keno i druge varijante ove igre i dodatne igre
koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić,
3) sportska prognoza – toto i dodatne igre koje se
priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić,
4) tv tombola – Bingo i dodatne igre koje se priređuju uz
osnovnu igru i koriste istu karticu,
5) tombola - Bingo u zatvorenom prostoru.
Posebne igre na sreću su igre u kojima se unaprijed ne
utvrđuje fond dobitka i to:
1) Igre u kasinu,
2) Igre na automatima u posebnim klubovima,
3) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne
događaje.
Član 5.
Učesnik u igri na sreću
Učesnik igre na sreću je lice koje ispunjava uslove
učestvovanja u pojedinim igrama na sreću, što dokazuje
pojedinačnim listićem odnosno drugom potvrdom o uplati,
zavisno od vrste igre u kojoj učestvuje i pravilima pojedine igre.
Licima mlađim od 18 godina zabranjeno je zaprimanje
uplata i učestvovanje u svim igrama na sreću u kazinima,
kladionicama i automat klubovima, kao i igrama na sreću koje se
priređuju putem interneta.
Član 6.
Naknade
Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od
ukupnog prometa ostvarenog priređivanjem klasičnih igara na
sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona.
Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana kod svih
oblika srećki čini ukupna vrijednost prodanih srećaka, odnosno
ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru.
Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Lutrija BiH
uplaćuje u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u
tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne
naknade Lutrija BiH je dužna dostaviti nadležnom uredu Porezne
uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna
uprava) najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za
prethodni mjesec.
Član 7.
Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću
Prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara
na sreću prihod su Federacije.
Dio prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje
igara na sreću, raspodijelit će se za finansiranje programa i
projekata udruženja građana i humanitarnih organizacija koji se
odnose na:
1) liječenje i rehabilitaciju teško oboljele djece i mladih
koje je jedino moguće da se provodi van Bosne i
Hercegovine i to na osnovu propisa iz oblasti
zdravstvenog osiguranja kojima se uređuje ova oblast,
kao i liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i
mladih čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti;
2) zaštitu prava djeteta koja su žrtve zlostavljanja,
pedofilije, prosjačenja,
3) zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom u smislu
poboljšanja životnih uslova i rada njihovih
organizacija,
4) učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv
ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki,
5) smještaj i utočište žrtvama torture i nasilja (sigurne
kuće),
6) promoviranje kulture,
Broj 48 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
7) promicanje razvoja profesionalnog i amaterskog
sporta u cilju povećanja sredstava fonda za
nagrađivanje za istaknute sportske rezultate,
8) promoviranje tehničke kulture i udruženja koja se
bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje
inovatora za inovacije od međunarodnog značaja,
9) rad javnih kuhinja,
10) organizovanje akcija dobrovoljnog darivanja krvi,
odnosno promociju dobrovoljnog davalaštva krvi.
Za finansiranje namjena iz stava 2. ovog člana izdvaja se:
1) 50% mjesečne naknade za priređivanja klasičnih
lutrijskih igara na sreću (član 6. stav 1. i 120. stav 1.),
2) 50% od naknada za priređivanja igara na sreću u
casinima (član 73. st. 1. i 2. i član 74. stav 1.),
3) 50% od naknada za priređivanje igara klađenja (član
92. stav 1. tač. 1. i 2.),
4) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću na
automatima (član 107. st. 1. i 2.),
5) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću putem
interneta (član 118. st. 1. i 2.),
6) 5% od ukupnog iznosa sredstava po osnovu mjesečne
naknade uplaćene od strane priređivača u skladu sa čl.
52.; 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.),
Ministarstvo će sredstva uplaćena od strane priređivača u
skladu sa stavom 3. ovog člana, voditi na posebnom
transakcijskom računu za prikupljanje prihoda od igara na sreću.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada Federacije) će na prijedlog Ministarstva donijeti Uredbu
kojom će se propisati kriteriji za utvrđivanje korisnika i način
raspodjele sredstava.
Prije upućivanja na razmatranje Vladi Federacije,
Ministarstvo je dužno Prijedlog Uredbe iz stava 5. ovog člana
radi davanja primjedbi, prijedloga ili sugestija dostaviti radnim
tijelima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to: Odboru
za rad i socijalnu zaštitu, Odboru za boračka i invalidska pitanja,
Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Odboru za
zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine, zatim i Odboru za boračka i invalidska pitanja, rad,
zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Odboru za obrazovanje, nauku,
kulturu, sport i pitanja mladih Doma naroda Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 8.
Priređivanje igara
Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije,
ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona
Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije
potrebno posebno odobrenje Ministarstva.
Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na
sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim
ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati
igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona.
Član 9.
Igre na sreću iz člana 4. ovog zakona priređuju se na
osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.
Član 10.
Postupak izdavanja odobrenja
Posebne igre na sreću mogu priređivati:
1) Lutrija BiH u skladu sa članom 8. stav 2. ovog
zakona,
2) privredna društva sa sjedištem u Federaciji koja su
registrovana za priređivanje posebnih igara na sreću
predviđenih ovim zakonom, na osnovu odobrenja
Ministarstva.
Rješenje o davanju odobrenja za priređivanje posebnih
igara na sreću donosi Ministarstvo na zahtjev pravnih lica iz
člana 8. stav 3. ovog zakona.
Rješenje iz stava 2. ovog člana, pored elemenata propisanih
Zakonom o upravnom postupku, obavezno sadrži:
1) naziv i sjedište pravnog lica,
2) vrstu igara na sreću koje se mogu priređivati,
3) datum počinjanja priređivanja igara na sreću,
4) period trajanja odobrenja,
5) visinu i način plaćanja naknada za izdavanje
odobrenja.
Član 11.
Pravno lice koje je na osnovu odobrenja iz člana 10. ovog
zakona steklo pravo na priređivanje igara na sreću iz člana 4. stav
3. ovog zakona, ne može to pravo prenositi na druga pravna lica.
U slučaju bilo kakve promjene vlasničke strukture
priređivača, Ministarstvo će na zahtjev priređivača provesti
postupak odlučivanja o davanju prethodne saglasnosti za upis
promjene podataka u registru privrednih društava.
Uz zahtjev iz stava 2. ovog člana, privredno društvo je
obavezno priložiti:
1) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava
za kupovinu vlasničkog udjela,
2) dokaz o izmirenim poreznim obavezama novog
osnivača/suosnivača,
3) ovjerenu izjavu novog osnivača/suosnivača da mu
ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u
inostranstvu,
4) dokaz da osnivač/suosnivač nije osuđivan za krivična
djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja,
5) drugu dokumentaciju na zahtjev Ministarstva.
Član 12.
Odobrenje za priređivanje igara na sreću, izdato u skladu sa
ovim zakonom, oduzet će se priređivaču ako:
1) se dokaže da je odobrenje dodijeljeno na osnovu
netačnih ili neistinitih podataka,
2) priređivač nije počeo sa priređivanjem igara u roku
određenom u odobrenju,
3) se utvrdi da priređivač ne ispunjava propisane
tehničke, informatičke i ostale uslove,
4) priređivač krši pravila igara na sreću odobrenih od
strane Ministarstva,
5) priređivač ne plaća obaveze po osnovu javnih prihoda
propisane ovim ili drugim zakonom, ili igračima ne
isplaćuje dobitke,
6) priređivač ne dopušta ili na drugi način sprečava
nadzor, propisan ovim zakonom ili otežava
sprovođenje nadzora,
7) netačno prikazuje ili prikriva ostvareni promet,
8) pozajmljuje novac igračima,
9) krši odredbe iz odobrenja za priređivanje igara na
sreću,
10) nadležni organ naknadno utvrdi da su u vrijeme prije
izdavanja odobrenja postojale činjenice i okolnosti,
koje prema odredbama ovog zakona predstavljaju
prepreku za izdavanje odobrenja,
11) ako priređivač igara ne održava vrijednost osnovnog
kapitala propisanu ovim zakonom,
12) bez saglasnosti Ministarstva iz člana 11. stav 2. ovog
zakona izvrši upis promjene podataka o osnivačima/
suosnivačima u registru privrednih društava
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 63
Član 13.
Rješenje o oduzimanju odobrenja za priređivanje igara na
sreću izdatog u skladu sa ovim zakonom, donosi Ministar po
službenoj dužnosti ili na prijedlog Porezne uprave.
Rješenje o oduzimanju odobrenja pored elemenata
propisanih Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine
Federacije", br. 2/98 i 48/99), obavezno sadrži:
1) naziv i sjedište priređivača kojem se oduzima
odobrenje,
2) vrstu igara na sreću za koje se odobrenje oduzima,
3) datum stupanja na snagu zabrane priređivanja igara na
sreću,
4) odredbe o drugim obavezama priređivača u vezi sa
oduzimanjem odobrenja,
5) razloge zbog kojih se odobrenje oduzima.
Na sva pitanja koja nisu propisana odredbama ovog zakona,
a koja se odnose na postupak koji provodi Ministarstvo,
primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku.
Član 14.
Klasične (lutrijske) igre priređuju se isključivo putem
Lutrije BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, izuzev
igre na sreću tombola bingo u zatvorenom prostoru koju mogu
priređivati sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja
Porezne uprave, isključivo u zatvorenim prostorima i ista se ne
može javno prenositi.
Član 15.
Isplata dobitaka
Za isplatu dobitaka u klasičnim (lutrijskim) igrama koje
priređuje Lutrija BiH jamči Federacija.
Za isplatu dobitaka u posebnim igrama na sreću jamče
priređivači cjelokupnom svojom imovinom.
Član 16.
Zabavne igre
Zabavne igre (pod kojima se smatraju igre na računarima,
igraćim konzolama, simulatorima, automatima za video igre,
fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju
u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naplatu, a u kojima
igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima)
nisu igre na sreću u smislu ovog zakona.
Član 17.
Nagradne igre
Nagradni konkurs i nagradne igre koje priređuju pravna lica
s ciljem propagande nisu igre na sreću u smislu ovog zakona i
iste se mogu organizovati pod uslovom da se učestvovanje u igri
ne naplaćuje posebno, da se nagrade isplaćuju u proizvodima ili
uslugama, da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti
nagradnog fonda i to: ravnomjerno po 1,5% Crvenom križu,
"Caritasu", "Merhamet MDD" i "Dobrotvoru" i da se pravila igre,
uz prethodno odobrenje Ministarstva, objave u dnevnoj štampi.
Ukupna vrijednost nagradnog fonda kojeg sačinjavaju
proizvodi i usluge čija se vrijednost utvrđuje po tržišnim
cijenama, ne može prelaziti iznos od 200.000,00 KM.
Prijavljivanje učesnika u nagradnim igrama putem poziva u
svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža te putem
SMS usluga ne smatra se posebnom uplatom za učestvovanje,
pod uslovom da cijena po pozivu odnosno SMS usluzi ne prelazi
iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u
redovnom telekomunikacijskom saobraćaju.
Prijavljivanje učesnika u raznim vrstama igara koje se
priređuju putem poziva u svim oblicima elektronskih
komunikacijskih mreža, te putem SMS usluga, obavlja se u
skladu sa stavom 3. ovog člana.
Nagradna igra ne može biti priređena po pravilima igara na
sreću, a priređivač nagradne igre ne može formirati fond dobitaka
uplatama učesnika nagradne igre.
Nagradnom igrom ne smatraju se društvene igre znanja
(kvizovi). Društvena igra znanja (kviz), u smislu ovog zakona,
jest igra koja se odvija pred javnošću, a u kojoj se u vještini,
spretnosti i znanju iz različitih područja takmiče jedan ili više
unaprijed kvalifikovanih učesnika prema pravilima priređivača uz
obavezno prisustvovanje učesnika mjestu priređivanja kviza, pri
čemu pobjeda zavisi isključivo o postignutim rezultatima u
zadanoj tematici. U društvenu igru znanja jedan ili više unaprijed
kvalifikovanih igrača uključuje se isključivo na temelju iskazane
vještine i spretnosti, odnosno znanja.
Uslove, sadržaj pravila igre i način priređivanja nagradnih
igara, propisat će Ministar posebnim propisom.
Član 18.
Zabranjene aktivnosti
U smislu odredbi ovog zakona, zabranjeno je:
1) zaprimanje uplata i priređivanje putem interneta svih
igara na sreću čije priređivanje putem interneta nije
dozvoljeno u skladu sa ovim zakonom,
2) oglašavanje i reklamiranje svih priređivača koji
priređuju igre na sreću putem interneta bez odobrenja
Ministarstva,
3) organizovano priređivanje igara na sreću putem
interneta na javnim mjestima (ugostiteljski objekti, svi
prostori u kojima se priređuju igre na sreću, poslovni
prostori bez obzira na namjenu i slični objekti),
4) priređivanje tzv. dopisnih igara koje se zasnivaju na
geometrijskoj progresiji, dopisivanju i uplaćivanju
određenog iznosa, i svih drugih tzv. piramidalnih
igara, koje nisu igre na sreću u smislu ovog zakona,
5) učestvovanje u inostranim igrama na sreću ili igrama
drugog entiteta odnosno distrikta, na način da se
uplate vrše na teritoriji Federacije,
6) prikupljanje uplata na teritoriji Federacije BiH za
učestvovanje u igrama na sreću koje se priređuju u
inostranstvu, drugom entitetu odnosno distriktu,
7) prodaja, držanje, ustupanje, izdavanje, oglašavanje i
svako drugo predstavljanje inostranih srećki i tiketa
(listića) za igre na sreću na teritoriji Federacije, osim u
slučaju priređivanja igara na način propisan članom
27. ovog zakona,
8) priređivanje igara na sreću u slobodnim zonama.
Izuzetno od odredbe stava 1. tač. 5. i 6. ovog člana,
dozvoljeno je da pojedinac posjeduje srećke i tikete (listiće)
inostranih igara na sreću radi ličnog učestvovanja u igri na sreću,
ako su ulozi uplaćeni u inostranstvu.
II. LUTRIJA BiH
Član 19.
Registracija i djelatnost
Lutrija BiH je društvo s ograničenom odgovornošću
registrovano kod nadležnog suda, u kome Vlada Federacija
Bosne i Hercegovine vrši sva prava i dužnosti Federacije Bosne i
Hercegovine kao osnivača društva.
Sjedište Lutrije BiH je u Sarajevu.
Djelatnost Lutrije BiH je priređivanje svih vrsta igara na
sreću i igara za zabavu u skladu sa ovim zakonom i za
priređivanje istih Lutriji BiH nije potrebno odobrenje
Ministarstva.
Lutrija BiH u registraciju može upisati i ostale prateće
djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti u
skladu sa odlukom Nadzornog odbora.
Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim zakonom, a koja se
odnose na poslovanje Lutrije BiH, primjenjuju se odredbe
Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije
BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08,
88/08, 7/09 i 63/10).
Broj 48 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
U slučaju sukoba pojedinih odredaba ovog zakona i Zakona
o privrednim društvima, primjenjivat će se odredbe ovog zakona.
Član 20.
Upravljanje
Organi upravljanja Lutrije BiH su:
1) Skupština,
2) Nadzorni odbor,
3) Uprava.
U Lutriji BiH formira se Odbor za reviziju.
Član 21.
Skupština
Vlada Federacije u okviru vršenja prava i dužnosti osnivača
Lutrije BiH ima ovlaštenja skupštine društva, pri čemu između
ostalog:
1) odlučuje o usvajanju izvještaja o poslovanju za
prethodnu godinu uz davanje saglasnosti na plan
poslovanja, odnosno na revidirani plan poslovanja za
narednu godinu,
2) donosi odluku o raspodjeli dobiti društva,
3) odlučuje o načinu pokrića eventualnog gubitka,
4) donosi statut i njegove izmjene i dopune koje predloži
nadzorni odbor,
5) odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala,
6) odlučuje o promjenama oblika organizovanja i
statusnim promjenama,
7) daje upute i smjernice nadzornom odboru,
8) imenuje i razrješava nadzorni odbor,
9) na prijedlog nadzornog odbora imenuje i razrješava
Odbor za reviziju,
10) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i
drugim propisima.
Član 22.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor je sastavljen od pet članova.
Članove nadzornog odbora na osnovu provedenog postupka
po javnom konkursu u skladu sa zakonom i drugim propisima,
imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog federalnog ministra
finansija/financija.
Nadzorni odbor Lutrije BiH u okviru svojih nadležnosti
između ostalog:
1) razmatra i donosi plan poslovanja za narednu godinu,
i razmatra izvještaj o poslovanju za prethodnu godinu,
i isti zajedno sa prijedlogom za raspodjelu dobiti
najkasnije do kraja prvog kvartala tekuće godine
dostavlja Ministarstvu na mišljenje i Vladi na
usvajanje,
2) donosi pravila igara na sreću,
3) imenuje upravu,
4) daje inicijativu za izmjene propisa u oblasti igara na
sreću,
5) predlaže Ministarstvu davanje saglasnosti i
verifikaciju ugovora o priređivanju zajedničkih igara
na sreću s lutrijama drugih država, drugog entiteta i
drugim specijaliziranim organizacijama,
6) provodi postupak izbora kandidata za članove Odbora
za reviziju i podnosi Vladi prijedlog za njihovo
imenovanje,
7) putem Ministarstva Vladi Federacije BiH predlaže
donošenje statuta i njegovih izmjena i dopuna,
8) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti propisane
zakonom i drugim propisom.
Član 23.
Uprava
Lutrijom BiH rukovodi direktor, koji čini upravu društva.
Upravu Lutrije BiH nakon provedenog postupka po javnom
konkursu imenuje i razrješava Nadzorni odbor Lutrije BiH uz
saglasnost Ministarstva, na period od četiri godine uz mogućnost
ponovnog izbora.
Član 24.
Odbor za reviziju
Predsjednika i članove Odbora za reviziju Lutrije BiH
imenuje Vlada, na prijedlog nadzornog odbora dostavljen Vladi,
nakon odabira kandidata izvršenog na osnovu provedenog
postupka po javnom konkursu.
Nadzorni odbor je dužan da nakon provedenog postupka iz
stava 1. ovog člana, u svojstvu kandidata predloži lica koja su
najkvalifikovanija za tu funkciju.
Član 25.
Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član
nadzornog odbora ili uprave, zaposlen niti imati direktni ili
indirektni finansijski interes u Lutriji BiH, izuzev plaće po
osnovu te funkcije.
Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju
se odlukom direktora, uz prethodnu saglasnost Federalnog
ministarstva finansija/financija.
Član 26.
Statut
Lutrija BiH ima Statut kojim se uređuje naročito:
1) firma i sjedište,
2) djelatnost,
3) iznos osnovnog kapitala,
4) vođenje poslovanja i zastupanje društva,
5) podjela dobiti, snošenje rizika i način pokrića
gubitaka,
6) upravljanje, postavljanje, razrješenje, ovlaštenje,
odgovornost, nagrađivanje i ostalo,
7) unutrašnja organizacija,
8) statusne promjene,
9) trajanje i prestanak djelatnosti,
10) postupak izmjene i dopune Statuta,
11) druga pitanja od značaja za poslovanje.
Član 27.
Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može
priređivati i u saradnji s lutrijama drugih država, drugog entiteta
kao i sa drugim specijalizovanim organizacijama.
Ministarstvo daje saglasnost za priređivanje igara na sreću
iz stava 1. ovog člana.
Član 28.
Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može
realizirati u poslovnoj saradnji s drugim pravnim licima,
trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim radnjama registrovanim,
pored ostalog, i za promet roba i usluga.
Član 29.
Lutrija BiH može biti član međunarodnih i domaćih
strukovnih udruženja.
III. KLASIČNE (LUTRIJSKE) IGRE NA SREĆU
Član 30.
Pravila klasičnih lutrijskih igara na sreću
Pravila klasičnih igara na sreću su akt koji donosi priređivač
igre na sreću kojim se regulišu prava i obaveze Lutrije BiH kao
isključivog ovlaštenog priređivača sa jedne strane i učesnika igre
na sreću, sa druge strane.
Pravila igre na sreću tombola - Bingo u zatvorenom
prostoru, koji priređuju sportska društva i sportski savezi
odobrava Porezna uprava.
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 65
Član 31.
Uslovi za priređivanje pojedine klasične igre na sreću
propisuju se pravilima igre koja za svaku vrstu igre donosi Lutrija
BiH.
Član 32.
Pravila igre za priređivanje klasične igre na sreću obavezno
moraju sadržavati sljedeće:
1) naziv i sjedište priređivača,
2) naziv, opis i vrijeme trajanja igre na sreću,
3) uslovi učestvovanja u igri na sreću,
4) mjesto u kojem se igra priređuje, odnosno teritoriji na
kojoj se obavlja prodaja srećki i uplatnih listića,
5) pojedinačnu cijenu srećke (kombinacije),
6) krajnji rok učestvovanja u igri,
7) količinu i novčanu vrijednost emisije srećaka,
8) visinu fonda i vrstu dobitaka,
9) opis srećke i uplatnog listića,
10) način, postupak i nadzor izvlačenja, odnosno način
utvrđivanja dobitaka,
11) način objavljivanja iznosa fonda dobitaka i rezultata
igre,
12) način i rok isplate novčanih dobitaka,
13) način upoznavanja učesnika igre s pravilima igre,
14) postupak u slučaju otkazivanja izvlačenja.
Član 33.
Pravila klasičnih igara na sreću ne mogu se mijenjati nakon
što je počela prodaja srećaka odnosno uplata određenog kola.
Lutrija BiH je obavezna pravila klasičnih igara na sreću
javno objaviti u dnevnoj štampi prije početka igre na sreću, i na
prodajnim mjestima licima zainteresovanim za učestvovanje u
igri omogućiti upoznavanje s pravilima učestvovanja u igri.
Član 34.
Izvlačenje dobitaka
U klasičnim igrama na sreću u kojima se dobitne
kombinacije utvrđuju izvlačenjem, izvlačenje se obavlja pred
komisijom od najmanje tri člana koje imenuje priređivač, pri
čemu se za jednog od članova komisije imenuje ovlašteni
službenik Ministarstva.
Ako se klasične igre na sreću organizuju na način utvrđen u
članu 27. ovog zakona, a izvlačenje dobitaka se obavlja na
teritoriji druge države ili entiteta sastav komisije i način
izvlačenja će se obaviti prema propisima koji se primjenjuju na
teritoriji na kojoj se vrši izvlačenje dobitaka.
Prije početka izvlačenja klasične lutrije priređivač mora
utvrditi broj prodanih srećki, te neprodane srećke zapečatiti pred
komisijom i ovlaštenim licem iz stava 1. ovog člana.
Član 35.
Ministarstvo može, iz opravdanih razloga na zahtjev Lutrije
BiH, odobriti promjenu mjesta izvlačenja dobitaka ili dana
izvlačenja, ali najduže za petnaest dana.
Lutrija BiH mora promjenu mjesta ili odgodu dana
izvlačenja dobitaka objaviti na isti način na koji su objavljena
pravila o priređivanju klasičnih igara na sreću.
Ako se prema st. 1. i 2. ovog člana odgodi dan izvlačenja
dobitaka priređivač može nastaviti prodavati srećke i primati
uplate do dana određenog za izvlačenje.
Član 36.
O toku izvlačenja članovi komisije vode zapisnik, kojeg svi
potpisuju, a koji mora sadržavati: mjesto i vrijeme, način
izvlačenja dobitaka, broj prodatih srećki, odnosno ukupnu uplatu
u tom kolu ili seriji, izvučene dobitne kombinacije te moguće
primjedbe članova komisije.
Zapisnik o toku izvlačenja priređivač dostavlja Ministarstvu
najkasnije u roku od sedam dana od dana obavljenog izvlačenja.
Član 37.
Konačni izvještaj o rezultatima izvlačenja ili utvrđivanja
dobitaka priređivač mora javno objaviti u dnevnoj štampi i na
prodajnim mjestima, najkasnije sedam dana od dana izvlačenja.
Član 38.
Fond dobitaka
Fond dobitaka u klasičnim igrama na sreću utvrđuje se od
osnovice koju čini ukupna vrijednost emisije srećaka, ili ukupna
vrijednost uplate za učestvovanje u igri, umanjena za naknade iz
člana 6. ovog zakona.
Iznos fonda dobitaka u pojedinoj igri na sreću iz stava 1.
ovog člana po pojedinom kolu ili seriji igre na sreću mora biti
objavljen prije izvlačenja dobitaka.
Fond dobitaka u pojedinoj klasičnoj (lutrijskoj) igri na
sreću, odnosno u pojedinom kolu ili seriji igre na sreću, mora
iznositi najmanje 50% osnovice iz stava 1. ovog člana i isplaćuje
se u skladu sa pravilima igre na sreću.
Član 39.
Isplata dobitaka
Isplata novčanog dobitka, odnosno preuzimanje dobitaka
druge vrste u klasičnim igrama na sreću, obavlja se u roku
određenom pravilima igre na sreću, koji ne može biti duži od 30
dana od dana objavljivanja izvještaja o rezultatu igre na sreću.
Identitet dobitnika je moguće objaviti isključivo uz njegovu
pismenu saglasnost.
Po isteku roka iz stava 1. ovog člana, nadležna služba
kontrole Lutrije BiH i komisija koju odredi priređivač precizno
evidentira broj i ukupnu sumu neisplaćenih dobitaka po svakoj
pojedinačnoj igri na sreću.
Sredstva iz stava 3. ovog člana se moraju vratiti igračima
kroz uvećanje fonda dobitaka iz konkretne ili bilo koje druge igre
na sreću.
O dinamici isplate ovih sredstava odlučuje direktor Lutrije
BiH o čemu obavještava Ministarstvo.
Član 40.
Štampanje srećaka, listića
Srećke (robne, novčane, robno-novčane), tombolske listiće i
druge potvrde za učestvovanje u igri iz člana 4. ovog zakona,
mogu štampati odabrani proizvođači koji ugovorom o
konkretnom poslu, garantuju najmanje sljedeće: tačnost fonda
dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov
raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije,
garantuje tajnost podataka.
Srećke ekspres, instant lutrije, mogu štampati štamparije
koje ispunjavaju sljedeće uslove:
1) da se radi o eminentnom proizvođaču koji radi,
odnosno štampa za veći broj lutrijskih organizacija,
2) da odabrani proizvođač ugovorom o konkretnom
poslu, garantuje najmanje: tačnost fonda dobitaka,
dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov
raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete
emulzije, garantuje tajnost podataka.
Odluku o odabiru štamparije iz stava 1. ovog člana donosi
direktor Lutrije BiH.
Član 41.
Srećka
Srećka može biti prema strukturi fonda dobitaka:
1) robna,
2) novčana,
3) robno-novčana.
Prema načinu izvlačenja dobitaka, srećka može biti:
1) klasična s tačno utvrđenim datumom izvlačenja,
2) ekspres i instant kod kojih je dobitak odštampan na
srećki.
Broj 48 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
Član 42.
Loto, keno i druge varijante ove igre
Loto je klasična igra na sreću u kojoj se izvlačenje brojeva
dobitne kombinacije u skladu sa pravilima igre vrši lopticama sa
brojevima putem elektroničkog uređaja.
Član 43.
Javno izvlačenje dobitaka lota i TV Tombole - Bingo vrši
se direktno u TV prijenosu, putem Javnog emitera.
Član 44.
Loptice na loto, keno i druge varijante ove igre trebaju imati
odgovarajući atest od proizvođača loptica u skladu sa pravilima
igre na sreću.
Član 45.
Sportska prognoza - Toto
Sportska prognoza - Toto je igra na sreću zasnovana na
prognoziranju rezultata nogometnih takmičenja domaćih ili
stranih liga jedanput ili više puta sedmično.
Član 46.
Priređivači igara na sreću, njegovi članovi, partneri,
zaposleni kao i druga lica koja rade za priređivača, obavezni su
čuvati tajnu o igračima i njihovim uplatama i dobicima u
klasičnim igrama na sreću.
Ako radnici nadležnih tijela uprave u obavljanju svojih
poslova saznaju za činjenice koje podliježu tajnosti iz stava 1.
ovog člana, obavezni su ih čuvati kao službenu tajnu.
Član 47.
TV tombola - Bingo
TV tombola - Bingo je igra na sreću u kojoj se javno
izvlače brojevi i to u direktnom TV prijenosu.
Priređivanje TV tombole - Bingo je isključivo pravo Lutrije
BiH.
Član 48.
Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru
Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru je igra na sreću
koju priređuju sportska društva i sportski savezi na osnovu
odobrenja Porezne uprave.
Odobrenje iz stava 1. ovog člana izdaje se na godinu dana
pod uslovom da je podnosilac zahtjeva:
1) registrovan za priređivanje ove vrste igre na sreću,
2) vlasnik neophodne opreme za priređivanje ove igre na
sreću,
3) dostavio dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja
prostora u kome će se priređivati Tombola - Bingo u
zatvorenom prostoru, da se isti ne nalazi u na
udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te
osnovnih i srednjih škola,
4) dostavio ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i
tehničkih uslova za prostor u kome će se priređivati
Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, datu pod
punom materijalnom i krivičnom odgovornošću,
5) donio pravila igre s ugrađenim instrumentima
kontrole.
Član 49.
Priređivači tombole - Bingo u zatvorenom prostoru ne
mogu se udruživati radi zajedničkog priređivanja ove igre na
području dvije ili više općina.
Član 50.
Priređivač tombole - Bingo u zatvorenom prostoru može
stavljati u promet samo tombolske kartice koje je izdala Porezna
uprava.
Tombolske kartice se mogu isključivo prodavati -
distribuirati u prostoru u kojem se igra priređuje.
Cijena tombolske kartice je jedinstvena na teritoriji
Federacije i utvrđuje je Porezna uprava.
Porezna uprava može izdati tombolske kartice samo
priređivaču koji ima odobrenje za priređivanje tombole - Bingo u
zatvorenom prostoru.
Porezna uprava je dužna za svakoga priređivača tombole -
Bingo u zatvorenom prostoru voditi evidenciju o količinama i
serijama izdatih tombolskih kartica.
Član 51.
Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru se može priređivati
jednom ili više puta sedmično, u skladu sa pravilima igre.
Član 52.
Naknade
Sportska društva i sportski savezi koji na osnovu odobrenja
Porezne uprave priređuju igru Tombola - Bingo u zatvorenom
prostoru, plaćaju mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od ukupnog
prometa ostvarenog prodajom tombolskih kartica za učestvovanje
u igri.
Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana čini
ukupna vrijednost prodatih tombolskih kartica.
Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Sportska društva
i sportski savezi uplaćuju u korist budžeta Federacije najkasnije
desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o
uplati mjesečne naknade dužni su dostaviti nadležnom uredu
Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem
mjesecu za prethodni mjesec.
Za izdavanje odobrenja sportska društva i sportski savezi
plaćaju sljedeće naknade:
1) za izdavanje odobrenja za rad - 5.000,00 KM;
2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 1.000,00
KM;
3) za odobravanje pravila igre - 500,00 KM
Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 3. ovog člana,
dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno
produženje odobrenja.
Član 53.
Detaljnije uslove za priređivanje klasičnih (lutrijskih) igara
na sreću i tombole bingo u zatvorenom prostoru propisat će
Ministar.
IV. POSEBNE IGRE NA SREĆU
1. Igre u kasinima
Član 54.
Pravo priređivanja
Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati:
1) Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim
zakonom,
2) Privredna društva registrirana za posebne igre na
sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se
upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti
posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog
zakona i odobrenja Ministarstva.
Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se
odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije
drugačije uređeno.
Član 55.
Ministarstvo izdaje prethodno odobrenje za registraciju
privrednih društava iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana,
privredno društvo je obavezno da:
1) podnese dokaze da je izvršilo polog novčanog dijela
osnivačkog kapitala,
2) dostavi osnivački akt sa podacima o osnivačima,
visini pojedinačnih uloga, ime i naziv osnivača,
3) osigura licitacijsku garanciju banke sa klauzulom "bez
prigovora" u visini 1.000.000,00 KM sa periodom
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 67
važenja 12 mjeseci, izdatu od banke sa sjedištem u
Federaciji,
4) dostavi elaborat o osnivanju i poslovanju kasina,
5) dostavi pravila o radu kasina,
6) dostavi pravila za svaku vrstu igre na sreću koja će se
priređivati u kasinu.
Član 56.
Igre na sreću u kasinima pod uslovima propisanim ovim
zakonom mogu se priređivati i sezonski u neprekidnom periodu
od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj
godini, i to najviše u dva kasina.
Član 57.
Vrsta i obim igara
Osim igara na sreću u kasinima, koje se priređuju na
stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet,
boule, chemin der fer, black-jack, trente qurante, baccarat, carps,
texas hold,em poker, carriben poker, punto banco i sl.), mogu se u
posebno uređenim i fizički odvojenim prostorima priređivati i
igre na sreću na automatima, te razne vrste turnira.
Ako se u kasinu priređuju igre na sreću na automatima,
priređivač je dužan imati Centralni računarski sistem (Server) za
on-line nadzor koji mora biti povezan sa računarskim sistemom
Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno
umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava
kontrolu podataka za sve priključene automate.
Kasino mora imati odgovarajući softver koji zadovoljava
sve tehničke uslove u vezi sa priređivanjem igara i arhiviranjem
podataka u bazi podataka koji osigurava najveću moguću
sigurnost za sprečavanje promjene podataka.
Vrste i obim posebnih igara na sreću iz stava 2. ovog člana,
kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo.
Broj stolova za igre u kasinima mora biti najmanje pet.
Član 58.
Za priređivanje raznih vrsta turnira, priređivač iz člana 54.
stav 1. tačka 2. mora dobiti odobrenje Ministarstva.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje turnira,
priređivač je dužan priložiti podatke o iznosima uplata učesnika.
Član 59.
Prostorni, tehnički i drugi uslovi za casino
Kasino je namjenski prostor kojeg čini zasebna građevinska
cjelina površine najmanje 500m² u kojem se priređuju igre na
sreću propisane članom 57. ovog zakona.
Prostor iz stava 1. ovog člana ne smije se nalaziti na
udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i
srednjih škola.
Prostor kasina se sastoji od dijela za igru posebnih igara na
sreću, ugostiteljskog dijela, pomoćnih prostorija kao i posebno
uređen i odvojen prostor za priređivanje igara na sreću na
automatima.
Izuzetno, priređivanje posebnih igara na sreću u kasinima
može biti u hotelskim objektima kategorije četiri i više zvjezdica,
u skladu sa uslovima propisanim u stavu 2. ovog člana.
Član 60.
Kasino mora imati deviznu blagajnu i odvojen zaštićen
prostor za čuvanje novca i drugih vrijednosti.
Uplate i isplate kod igara na sreću u kasinima određuju se u
konvertibilnim markama ili u stranoj valuti ako je to u skladu sa
važećim propisima o deviznom poslovanju.
Priređivač mora osigurati neprekidni audio-video nadzor u
kasinu sa snimanjem, tako da se osigura neprekidan i neposredan
nadzor.
Video nadzor, te snimanje i čuvanje podataka video
nadzora, kao i način postavljanja i ugradnje tehničkih sredstava i
uređaja priređivač je dužan provoditi u skladu sa važećim
zakonima i podzakonskim aktima koji uređuju pitanje tehničke
zaštite ljudi i imovine.
Podaci iz dokumentacije iz stava 4. ovog člana predstavljaju
poslovnu tajnu, a priređivač ih može saopćiti drugim licima u
skladu sa zakonom.
Priređivač mora nadzirati igrače i posjetioce da bi se igra
mogla odvijati u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje
igara na sreću u kasinima, propisat će Ministar.
Član 61.
Pravila kasina i igara na sreću u kasinima
Priređivač je dužan donijeti pravila kasina koja se moraju
staviti na uvid posjetiocima i istaći na oglasnoj ploči, te biti u
saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima.
Pravila kasina sadrže:
1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u
kasinu,
2) uslove za ulazak u kasino (kontrola posjetilaca),
3) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u
kasino ili učešće u igrama na sreću,
4) radno vrijeme kasina.
Član 62.
Posjeta kasinu i učestvovanje u igri dopušteno je samo
punoljetnim osobama koje svoj identitet dokazuju
identifikacijskom ispravom, te koje se registruju prilikom ulaska
u objekt na za to predviđenom mjestu.
U kasinu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala
prikladnih za pribavljanje prednosti u igri.
Uprava kasina može određenim licima ili grupama,
zabraniti ili ograničiti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu
ako postoji utemeljena pretpostavka da učestalost i intenzitet
njihovih učestvovanja u igri dovode u opasnost njihov
egzistencijalni minimum, te ako to zatraže njihovi članovi
porodice, njihov zakonski staratelj ili ustanove koje se bave
zaštitom porodica u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog
igranja nanosi štetu sebi ili porodici koju uzdržava, a da za to ne
mora navesti razloge za takvu odluku.
Uprava kasina može trajno ili privremeno zabraniti
učestvovanje u igrama na sreću u kasinu licima koji na bilo koji
način narušavaju red i mir u prostorima kasina.
Član 63.
Zaposleni u kasinu moraju ispunjavati sljedeće uslove:
1) zaposleni u kasinu koji neposredno sudjeluju u
priređivanju igara na sreću moraju biti stručno
osposobljeni za rad u kasinu, te biti u radnom odnosu
na neodređeno vrijeme,
2) zaposleni u kasinima ne smiju učestvovati u ulozi
igrača u kasinu u kojem rade,
3) zaposleni u kasinu moraju da kao poslovnu tajnu
čuvaju podatke o igračima do kojih su došli pri
obavljanju svog posla,
4) zaposlenima u kasinu zabranjeno je da od igrača
uzimaju proviziju, poklone ili usluge bilo koje vrste i
nije im dozvoljeno da novčano pomažu igrače.
Dopušteno je da igrači daju napojnicu za osoblje kasina,
koja se stavlja u posebne kutije predviđene za tu namjenu. Sa
napojnicama se postupa u skladu sa pravilima kasina koja donosi
priređivač.
Od podjele napojnica izuzeti su članovi uprave kasina i
rukovodeće osoblje.
Član 64.
Pravila za svaku vrstu posebnih igara na sreću, pravila
priređivanja turnira u kasinu, propisuje priređivač.
Broj 48 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2.
ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti
Ministarstva.
Pravila igara na sreću moraju biti sastavljena na jednom od
službenih jezika u Federaciji, te prevedena na engleski jezik i
dostupna igračima.
Pravila igre ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre na
sreću koju su igrači počeli nakon uplate iznosa za učestvovanje u
jednoj igri na sreću, te se igra do svršetka odvija po istim
pravilima.
Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2.
ovog zakona, na koja Ministarstvo nije dalo saglasnost u
postupku izdavanja odobrenja, ne mogu se primjenjivati.
Član 65.
Igračima koji u toku igre na sreću prekrše pravila igre,
igračima koji unesu tehnička pomagala za pribavljanje prednosti
u igri, priređivač može zabraniti dalje učestvovanje u igrama i
prisustvo u kasinu.
Član 66.
Preseljenje kasina na novu lokaciju
Ministarstvo može odobriti preseljenje kasina na novu
lokaciju uz prethodno podnošenje zahtjeva za preseljenje od
strane priređivača.
Zahtjev mora sadržavati:
1) posebno obrazloženje razloga preseljenja,
2) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po
osnovu zakupa, lizinga, itd.) u koji se preseljava,
3) dokaz o ispunjavanju uslova iz čl. 57., 59. i 60. ovog
zakona.
Priređivač je dužan da na novoj lokaciji počne raditi u roku
od šezdeset dana od dana dobivanja odobrenja za preseljenje.
Član 67.
Odobrenje za priređivanje igara na sreću u casinu
Igre na sreću u kasinu priređuju se na osnovu odobrenja
Ministarstva koje se izdaje na period od pet godina, sa
mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može i oduzeti
pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na
sreću u kasinu primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona.
Član 68.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na
sreću u kasinima prilažu se:
1) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica,
2) dokaz o uplati naknade za priređivanje igara na sreću
u kasinu,
3) rješenje o registraciji pravnog lica,
4) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava
uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog
sredstava namjenskog depozita iz člana 71. ovog
zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz
člana 73. ovog zakona,
5) osnivački akt pravnog lica,
6) dokaz o uplati osnivačkog kapitala,
7) poslovni plan pravnog lica,
8) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog
depozita u skladu sa članom 71. ovog zakona,
9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u
kome će se priređivati igre na sreću u kasinu,
10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se
prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja,
11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih
uslova propisanih u čl. 59. i 60. ovog zakona, datu
pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću,
12) pravila kasina,
13) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za
identifikaciju svih stolova za igru, automata za igre
kao i ostalih uređaja za igre na sreću koji su
predviđeni za postavljanje u kasino, te dokaz za iste
da je priređivač vlasnik,
14) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana
101. stav 3. ovog zakona,
15) podaci o licima koja neposredno sudjeluju u
priređivanju igara na sreću, dokaz o njihovom
stručnom obrazovanju i osposobljenosti za obavljanje
poslova u kasinu,
16) navođenje vrste i obima igara,
17) pravila za svaku vrstu posebnih igara koja će se
priređivati kao i pravila za priređivanja turnira u
kasinu,
18) dokaz da osnivači i ovlaštena lica nisu osuđivana za
krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti
saobraćaja,
19) dokaz o izmirenim poreznim obavezama
(uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine),
20) odnosno dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i
odobrenja koja je posjedovao (ako postoji),
21) izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača da mu
ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u
inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje
poreza
22) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača.
Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na
sreću u kasinima može se produžiti. Zahtjev za produženje
odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana
prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz
stava 1. tač. 2., 4., 8., 11., 12., 13., 14., 18. i 19. ovog člana.
Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne
dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja,
zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi
pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja.
Član 69.
Priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan
u roku od sedam dana obavijestiti Ministarstvo o promjeni
svakog podatka ili okolnosti koje se odnose na:
1) članove uprave priređivača,
2) druga lica ovlaštena za zastupanje i vođenje poslova
priređivača,
3) identitet lica koje sudjeluje u osnovnom kapitalu u
pravnom licu,
4) druge okolnosti bitne za poslovanje i rad priređivača.
Član 70.
Osnivački kapital, novčana osiguranja i naknade
Pored uslova propisanih čl. 57, 59. i 60. ovog zakona, za
dobivanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima,
priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati
osnivački kapital koji ne može biti manji od 2.000.000,00 KM.
Član 71.
Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja
odobrenja iz člana 67. stav 1., priređivači iz člana 54. stav 1.
tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa
klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini
1.000.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili
namjenski depozit u istom iznosu.
Nakon što priređivači Ministarstvu u postupku izdavanja
odobrenja dostave činidbenu garanciju iz stava 1. ovog člana,
Ministarstvo je dužno vratiti priređivaču licitacionu garanciju
dostavljenu u skladu sa članom 55. stav 2. tačka 3) ovog zakona.
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 69
Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz
stava 1. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su
iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se
iznos ovih sredstava smanji priređivač prestaje s radom.
Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva
garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa
sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću u
casinima, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji
kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.
U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita
iz stava 1. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod
koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome
bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.
Član 72.
Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona dužni
su dnevno u blagajni kasina imati riziko depozit od najmanje
100.000,00 KM za kasino igre i najmanje 500,00 KM po svakom
automatu za igre na sreću.
Porezna uprava je dužna svakih trideset dana počev od dana
izdavanja odobrenja vršiti kontrolu iznosa sredstava iz stava 1.
ovog člana.
Član 73.
Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju
jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara
na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM.
Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi
200.000,00 KM.
Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se
prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje
odobrenja.
Član 74.
Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju
godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM.
Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do kraja
godine za koju se ista plaća.
Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati
mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju.
Mjesečna naknada za priređivanje igara u casinima iznosi 5% od
osnovice za obračun naknade iz stava 4. ovog člana, a uplaćuje se
u korist budžeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem
mjesecu za prethodni mjesec.
Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih
obračuna svih stolova i zbir dnevnih obračuna svih automata.
Osnovicu za obračun mjesečne naknade kod igara koje igrači
igraju jedan protiv drugoga (chemin de feer, texas holdem poker i
slično) čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih
igrača. Priređivač sačinjava mjesečni obračun odvojeno za
stolove i automate. Mjesečni obračun je konačan.
Dnevni obračun po pojedinom stolu za igre na sreću u
kasinu obavlja se način da se završno stanje vrijednosti žetona na
stolu uvećava za svotu novca zamijenjenog za žetone na stolu,
koji se spreme u posebne kutije (drop) i za iznos visine kredita, te
umanji za dopunu u žetonima (dotaciju) za vrijeme rada stola i za
vrijednost početnog stanja žetona na stolu (završno stanje+drop+
kredit-dotacija-početno stanje = dnevni obračun stola).
Dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću
utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos
isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni
obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više
sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi
poseban dnevni obračun.
Za priređivanje turnira u kasinima priređivač plaća naknadu
u visini 25% od osnovice (reik), koju čini postotak uplate koji
priređivač zadržava od svih uplata učesnika turnira, a uplaćuje se
u korist budžeta Federacije BiH najkasnije petnaestog dana u
tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Priređivač Poreznoj upravi mjesečno podnosi izvještaje o
ostvarenim prihodima po vrstama igara.
Ukupna vrijednost promotivnih žetona ne može biti veća od
2% od mjesečnog prihoda kasina.
Promotivne nagradne igre u kasinu su robne i vrijednost
nagradnog fonda ne može biti veća od 5% prihoda kasina za
period u kome se nagradna igra organizuje.
Priređivač je dužan da na propisanim obrascima vodi
podatke o dnevnim obračunima po pojedinom stolu za igre na
sreću pomoću kojih je izrađena mjesečna osnovica za obračun i
plaćanje naknade.
Naknada iz stava 3. ovog člana plaća se za prethodni
mjesec, najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.
2. Kladioničke igre
Član 75.
Vrsta i obim kladioničkih igara
Kladioničke igre su posebne igre na sreću u kojima učesnici
(igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih
sportskih i drugih događaja sa neizvjesnim rezultatom kao što su:
1) klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih
sportskih takmičenja,
2) klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i
sličnih takmičenja,
3) ostale neizvjesne događaje prema ponudi priređivača
uz odobrenje Ministarstva.
Vrste i obim posebnih igara na sreću klađenja, kao i
promjenu istih, odobrava Ministarstvo.
Član 76.
Pravo priređivanja
Kladioničke igre mogu priređivati:
1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,
2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije,
koja se upisuju u sudski registar za obavljanje
djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona
i odobrenja Ministarstva.
Član 77.
Primanje uplata za klađenje
Uplate za igre klađenja primaju se:
1) putem terminala na uplatnim mjestima u zasebnom
prostoru (u daljem tekstu: uplatna mjesta),
2) putem SMS poruke.
Broj uplatnih mjesta na kojima se priređuju klađenja
propisana članom 75. stav 1. ovog zakona nije ograničen.
Promjenu lokacije uplatnog mjesta sa jedne adrese na drugu
odobrava Ministarstvo na zahtjev priređivača.
Član 78.
Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na
uplatnom mjestu na osnovu odobrenja Ministarstva mogu
priređivati klađenja zasnovana na snimljenim događajima (snimci
utrka konja, utrka pasa i sličnih utrka) i kompjuterski generisanih
događaja sa dodatkom TV monitora u kojima se za izbor
događaja koristi generator slučajnih brojeva (RNG Random
Number Generator).
U svrhu izdavanja odobrenja za priređivanje igara na sreću
iz stava 1. ovog člana, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2.
ovog zakona je dužan Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje
pravila igara, te dostaviti certifikat o usklađenosti generatora iz
stava 1. ovog člana izdat od strane ovlaštenog pravnog lica koje
je u skladu sa ovim zakonom ovlašteno za certificiranje automata
i sistema za igre na sreću. Certifikat, između ostalog, mora
sadržavati ispitivanje slučajnosti (random).
Broj 48 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju
za svako uplatno mjesto i svaku vrstu klađenja imati odobrenje za
priređivanje igara iz stava 1. ovog člana.
Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na
nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti
Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na
nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti (random) igara koje
su zasnovane na korištenju generatora iz stava 1. ovog člana.
Provjeru ispravnosti obavlja ovlašteno pravno lice.
Član 79.
Priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na
uplatnom mjestu, može priređivati klađenja na brojeve lota
različitih država, izuzev klađenja na brojeve klasičnih igara na
sreću koje u skladu sa ovim zakonom priređuje Lutrija BiH.
Priređivanje klađenja iz stava 1. ovog člana mora biti
propisano pravilima igre koja donosi priređivač na koja je data
saglasnost od strane ministarstva.
Član 80.
Terminali na uplatnim mjestima moraju biti povezani sa
Centralnim računarskim sistemom priređivača gdje se evidentira
svaka uplata izvršena radi učestvovanja u igri.
Uplate za igre klađenja putem terminala mogu se primati
isključivo na uplatnim mjestima.
Član 81.
Prostorni i tehnički uslovi za kladionice
Priređivač može priređivati igre klađenja u uplatnim
mjestima čija površina nije manja od 15 m².
Član 82.
Priređivači igara na sreću klađenja moraju preko centralnog
servera osigurati direktnu on-line vezu svakog uplatnog mjesta sa
serverom Porezne uprave.
Softver priređivača mora zadovoljavati sve tehničke uslove
oko priređivanja igre i arhiviranja podataka u bazi koja osigurava
najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka.
Softver iz stava 2. ovog člana mora omogućiti
vjerodostojno praćenje, bilježenje i pohranjivanje podataka o
primljenim uplatama i isplatama klađenja te osigurati
nepromjenjivost primljenih podataka.
Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje
igara na sreću klađenja, propisat će Ministar.
Član 83.
Pravila kladionice i pravila klađenja
Priređivač je obavezan da vidno na svakom uplatnom
mjestu istakne oznaku koja sadrži podatke o priređivaču, lokaciji,
roku važenja, serijskom broju oznake i radno vrijeme, a koju
izdaje Porezna uprava.
Radno vrijeme kladionica može trajati od 7 sati do 23 sata
svaki dan nezavisno od toga da li je u to vrijeme, zakonom ili
drugim propisom određen neradni dan.
Član 84.
Opis klađenja i uslove za učestvovanje u pojedinim igrama
klađenja priređivač je dužan da propiše pravilima klađenja koja
moraju biti vidno istaknuta na svakom uplatnom mjestu
priređivača.
Pravila klađenja koja donosi priređivač iz člana 76. stav 1.
tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti
Ministarstva.
Član 85.
Pravila obavezno moraju sadržavati sljedeće:
1) podatke o nazivu firme i sjedištu priređivača,
2) datum i naziv tijela priređivača koje donosi pravila
igre,
3) naziv i opis igre,
4) opis i vrijeme trajanja klađenja,
5) uslove za učestvovanje u klađenju,
6) područje na kojem se klađenje priređuje,
7) vrijeme kad može i uslove pod kojima igrač u igri
klađenja može odustati od izvršene uplate,
8) minimalnu visinu uplate i maksimalni iznos dobitka
po jednom uplaćenom listiću, odnos uplata/dobitak
tokom igre i način izvještavanja o tome,
9) postupak u slučaju otkazivanja ili odgode događaja
koji je predmet ponude klađenja,
10) opis uplatnog listića,
11) način i rok isplate novčanih dobitaka koji mora
iznositi najviše 30 dana od dana objavljivanja
konačnog izvještaja o rezultatu događaja,
12) informaciju o visini poreza na eventualne dobitke kao
i načinu obustave i naplate istog,
13) način upoznavanja igrača s pravilima klađenja,
14) odredbu o zabrani pristupa primanja uplata klađenja
za lica mlađa od 18 godina.
Pravila igre klađenja primjenjuju se nakon dobivene
saglasnosti Ministarstva i ne mogu se mijenjati u toku trajanja
igre koju su igrači započeli nakon uplate iznosa za učestvovanje,
te se igra do završetka odvija po istim pravilima.
Član 86.
Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju
imati odobrenje Ministarstva za priređivanje kladioničkih igara
putem SMS-a.
Za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, potrebno je
dostaviti Ugovor sa telekom operaterom.
Član 87.
Čuvanje, registrovanje i evidentiranje podataka o
primljenim uplatama za klađenje vrši se na softveru iz člana 82.
stav 2. ovog zakona.
Priređivač mora čuvati sve isplaćene tikete u digitalnom
zapisu najmanje godinu dana od dana izdavanja.
Član 88.
Na području Federacije BiH zabranjuju se klađenja koja su
u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, dobrim poslovnim
običajima i općim moralnim načelima.
Zabranjuje se primanje uplata za klađenje licima mlađim od
18 godina.
Zabranjuje se primanja uplata klađenja na političke
rezultate.
Član 89.
Odobrenje za priređivanje kladioničkih igara
Igre na sreću klađenja priređuju se na osnovu odobrenja
Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa
mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti
i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na
sreću klađenja primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje
kladioničkih igara prilažu se:
1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica,
2) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja,
3) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava
uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog
sredstava namjenskog depozita iz člana 94. ovog
zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz
člana 92. ovog zakona,
4) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog
depozita u skladu sa članom 94. ovog zakona,
5) dokaz o registraciji pravnog lica,
6) osnivački akt pravnog lica,
7) poslovni plan pravnog lica,
8) dokaz o uplaćenom osnovnom kapitalu,
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 71
9) za prostore u kojem se nalaze uplatna mjesta, dokaz
da je priređivač vlasnik prostora ili dokaz o pravu
korištenja prostora (po osnovu zakupa), kao i dokaz
da se isti ne nalazi na udaljenosti manjoj od 100 m od
vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola,
10) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu
osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz
oblasti saobraćaja,
11) dokaz da ima najmanje pet uplatnih mjesta,
12) pravila klađenja,
13) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih
uslova, datu pod punom materijalnom i krivičnom
odgovornošću,
14) dokaz o izmirenim poreznim obavezama
(uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine),
15) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja
je posjedovao (ako postoji),
16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica
priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom
odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto
odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen
za krivično djelo utaje poreza,
17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača,
18) saglasnost nadležne općinske službe za obavljanje
djelatnosti u prostorima uplatnih mjesta. Ukoliko
općina na zahtjev priređivača za izdavanje saglasnosti
ne postupi po istom u roku od 10 dana od dana
prijema zahtjeva, smatrat će se da je data saglasnost.
Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na
sreću klađenja može se produžiti. Zahtjev za produženje
odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana
prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz
stava 3. tač. 1., 2., 4., 10., 11., 12., 13. i 14. ovog člana.
Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne
dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja,
zahtjev iz stava 4. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi
pravo na ponovno podnošenje zahtjeva za produženje odobrenja.
Član 90.
Priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva za
otvaranje svakog novog uplatnog mjesta za klađenje ili za
preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana
priređivač prilaže sljedeće:
1) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po
osnovu zakupa),
2) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih
uslova za priređivanje kladioničkih igara na sreću,
3) dokaz o uplaćenoj naknadi iz člana 92. stav 1. tač. 3. i
4. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog
mjesta na novu lokaciju, priređivač je dužan dostaviti uvjerenje
nadležnog ureda Porezne uprave o svim izmirenim poreznim
obavezama za zaposlenike koji su radili na lokaciji koja prestaje
sa radom.
Novo uplatno mjesto za primanje uplata klađenja ne smije
se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata,
te osnovnih i srednjih škola.
Priređivač može privremeno zatvoriti uplatno mjesto za
koje posjeduje odobrenje ministarstva a najduže do isteka važenja
odobrenja, o čemu mora pismeno obavijestiti ministarstvo
najdalje u roku od sedam dana od dana privremenog zatvaranja.
Član 91.
Naknade
Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara
na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća
sljedeće naknade:
1) za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM;
2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00
KM;
3) za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta
- 10.000,00 KM.
4) za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na
teritoriji druge općine,. - 5.000,00 KM.
Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana,
dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno
produženje odobrenja.
Član 92.
Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana
76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade
za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi
sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00
KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu.
Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju se najkasnije do 10-
og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, računajući od dana
dobivanja odobrenja za instaliranja uređaja.
Priređivači su dužni prilikom svake uplate za sudjelovanje u
igrama klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona, da na ime
naknade za priređivanje igara na sreću klađenja, na teret igrača
obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača.
Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 3. ovog
člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih
pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači na
uplatnim mjestima putem terminala i putem SMS-a, prema
pravilima igre odobrenim od Ministarstva, priređivači su dužni
uplatiti u korist budžeta Federacije BiH.
Naknada iz stava 4. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og
u mjesecu za prethodni mjesec.
Zabranjen je obračun i naplata bilo koje vrste
manipulativnih troškova prilikom zaprimanja uplata igrača na
uplatnim mjestima i terminalima.
Član 93.
Priređivač koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za
priređivanje klađenja dužan je da osigura osnovni kapital u
vrijednosti od 1.000.000,00 KM.
Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja
odobrenja iz člana 90. ovog zakona, priređivači iz člana 76. stav
1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke
sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini
600.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili
namjenski depozit u istom iznosu.
Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz
stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su
iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se
iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom.
Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva
garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa
sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću
klađenja, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji
kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.
U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita
iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod
koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome
bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.
Broj 48 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
3. Igre na sreću na automatima
Član 94.
Igre na sreću automatima i pravo priređivanja
Igre na sreću na automatima mogu priređivati:
1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,
2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije,
koja se upisuju u sudski registar za obavljanje
djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu
ovog zakona i odobrenja Ministarstva.
Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima
propisanim ovim zakonom, priređivati i sezonski u neprekidnom
razdoblju od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj
kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba.
Član 95.
Sistem automata
Sistem automata podrazumijeva telekomunikacijsko
povezivanje većeg broja automata za igre na sreću u cilju
formiranja jedinstvenog jack-pota s istim i istovremenim šansama
svih učesnika u igri.
Lutrija BiH kao isključivi priređivač igre na sistemu
automata, ima pravo uvezati maksimalno 1.500 aparata.
Lutrija BiH dužna je osigurati kontinuiranu i sigurnu online
vezu sa Poreznom upravom s ciljem trenutnog i
kontinuiranog uvida nadležnog organa u visinu ostvarenog
prometa i povlačenja jack-pota. Telekomunikacijske usluge idu
na teret Lutrije BiH.
Automati uvezani u sistem automata moraju ispunjavati
uslove iz člana 101. ovog zakona.
Visinu jack-pota i procent izdvajanja za isti utvrđuje
priređivač svojom odlukom.
Vrstu i performanse automata će utvrditi Vlada Federacije
na prijedlog Ministarstva.
Član 96.
Vrste igara na sreću u automat klubovima
Priređivači iz člana 95. ovog zakona su dužni Ministarstvu
dostaviti podatke o vrstama igara koje se priređuju na
automatima u posebnim automat klubovima.
Član 97.
Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara na sreću na
automatima
Igre na sreću na automatima priređuju se u automat
klubovima kao posebno uređenim prostorima sa vlastitim ulazom
ili u prostorima koji se smatraju zasebnom cjelinom, a za koje
priređivač posjeduje dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (po
osnovu zakupa, itd.).
Automat klub mora imati najmanje 20 automata za igre na
sreću, a cjelokupna površina automat kluba ne može biti manja
od 50 m2, izuzev objekata u kojima se priređuju i klasične igre na
sreću.
Automat klub mora imati blagajnu i sef za čuvanje novca i
drugih vrijednosti.
U prostoru automat kluba mora biti zabranjen ulazak i
igranje na automatima licima mlađim od 18 godina.
Bliže prostorne i tehničke uslove za priređivanje igara na
sreću na automatima propisuje Ministar.
Član 98.
Automati za priređivanje igara na sreću moraju biti tehnički
ispravni.
Automati za igre na sreću moraju biti tako konstruirani,
odnosno podešeni, da na ukupan broj programiranih kombinacija
isplaćuju igračima najmanje 80 % od vrijednosti uplata svih igara
na automatima (TOTAL IN + BET).
Dobitak ili gubitak u igrama na sreću na automatima
određuje se elektronskim programom, putem generatora slučajnih
brojeva.
Generator slučajnih brojeva mora ispunjavati uslove da je
slučajni broj statistički i nezavisan i da slučajni broj ne može biti
predviđen.
Član 99.
Automat klub mora imati Centralni računarski sistem
(Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa
informacionim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno
osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača
koje omogućava kontrolu podataka od Porezne uprave, za sve
priključene automate.
Član 100.
Automat za igre na sreću koji se stavlja u upotrebu u
Federaciji mora posjedovati certifikat o usklađenosti tipa uređaja
i programa za igru pribavljen od ovlaštenog i za certifikaciju
nadležnog pravnog lica koje je akreditovano prema
međunarodnim standardima.
Detaljnije prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje
igara na sreću na automatima, uslove tehničke ispravnosti
automata, tehnički pregled automata, uslove koje moraju
ispunjavati pravna lica za dobivanje odobrenja za obavljanje
certificiranja automata i obavljanje tehničkog pregleda, propisuje
Ministar.
Prije stavljanja u upotrebu automata za igre na sreću
obavezan je njegov tehnički pregled koji vrši pravno lice koje
posjeduje odobrenje Ministarstva za obavljanje ove djelatnosti. O
izvršenom tehničkom pregledu, ovlašteno pravno lice izdaje
uvjerenje.
Tehnički pregled ne mogu obavljati pravna lica koja su:
proizvođači automata za igre na sreću, za zabavne igre ili stolova
za igre na sreću; priređivači igara na sreću; lica koja se bave
iznajmljivanjem automata za igre na sreću, stolova ili automata
za zabavu; dostavljači, serviseri ili ovlašteni zastupnici navedenih
lica.
Član 101.
Priređivač prilikom stavljanja automata u upotrebu, mora na
vidnom mjestu istaknuti naljepnicu za označavanje i registraciju,
sa podacima o vrsti uređaja, lokaciji i serijskom broju naljepnice i
priređivaču igara.
Naljepnicu iz stava 1. ovog člana izdaje Porezna uprava, o
čemu vodi evidenciju.
Porezna uprava izdaje naljepnicu uz posebnu naknadu od
20,00 KM.
Naljepnica prestaje da važi nakon proteka dvije godine od
dana izdavanja.
Svaki automat za igre na sreću koji se prvi put stavlja u
upotrebu ne smije biti stariji od godinu dana računajući do dana
podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja.
Priređivač je dužan prijaviti Ministarstvu i Poreznoj upravi
najkasnije sedam dana prije svakog stavljanja u upotrebu,
povlačenje iz upotrebe kao i premještanje automata za igre na
sreću.
Član 102.
Pravila automat klubova
Priređivač mora na vidljivom mjestu u automat klubu
istaknuti pravila automat kluba koja su u saglasnosti sa dobrim
poslovnim običajima.
Pravila automat kluba sadrže:
1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u
automat klubu
2) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u
klub ili učešće u igrama na sreću na automatima
3) radno vrijeme automat kluba.
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 73
Priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. su dužni donijeti
pravila za svaku igru na sreću, na koja saglasnost daje
Ministarstvo.
Priređivač igara na sreću u automat klubovima dužan je
osigurati sistem nadzora koji će vjerodostojno pratiti, bilježiti i
pohranjivati podatke o primljenim uplatama i isplatama te
osigurati nepromjenjivost primljenih podataka.
Zabranjeno je držati automate za igre na sreću, automate za
zabavu ili stolove za igru u prostorijama za koje ne postoji
odobrenje za priređivanje igara na sreću putem automata.
U automat klubu nije dopušteno unošenje tehničkih
pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri.
Član 103.
Odobrenje za priređivanje igara na sreću u automat klubovima
Igre na sreću na automatima priređuju se na osnovu
odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine,
sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može
produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na
sreću na automatima primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog
zakona.
Za svaki novi automat klub koji otvara nakon dobivanja
odobrenja iz stava 1. ovog člana, priređivač je dužan pribaviti
odobrenje Ministarstva.
Član 104.
Uz zahtjev za dobivanje odobrenja iz člana 104. stav 1.
ovog zakona, prilaže se:
1) rješenje o registraciji pravnog lica,
2) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica,
3) dokaz o uplati osnovnog kapitala iz člana 106. ovog
zakona,
4) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja,
5) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava
uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela i sredstava
uplaćenih po osnovu naknade iz člana 106. i 107.
ovog zakona,
6) osnivački akt pravnog lica,
7) pravila igara na sreću na automatima,
8) dokaz o vlasništvu automata,
9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u
kome će se priređivati igre na sreću na automatima,
kao i dokaz da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj
od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih
škola,
10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se
prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja,
11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih
uslova za taj automat klub, datu pod punom
materijalnom i krivičnom odgovornošću,
12) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu
osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz
oblasti saobraćaja,
13) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana
101. stav 3. ovog zakona,
14) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za
identifikaciju svih automata za igre koji su predviđeni
za postavljanje u automat klub,
15) dokaz o izmirenim poreznim obavezama
(uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine),
16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica
priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom
odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto
odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen
za krivično djelo utaje poreza,
17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača.
Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na
sreću na automatima može se produžiti. Zahtjev za produženje
odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana
prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz
stava 1. tač. 2., 4., 11., 12., 13., 14. i 15. ovog člana.
Ukoliko priređivač u roku koji odredi ministarstvo ne
dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja,
zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi
pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja.
Priređivač igara na sreću na automatima u posebnom
automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva, može u
toku važenja odobrenja podnijeti zahtjev Ministarstvu za
preseljenje na novu lokaciju. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava
1. tač. 2., 10. i 11. ovog člana.
Član 105.
Osnivački kapital
Odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima
može dobiti pravno lice koje, osim ispunjenja uslova propisanih
ovim zakonom, ima osnovni kapital koji ne može biti manji od
250.000,00 KM.
Član 106.
Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na
automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba
priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od
150.000,00 KM.
Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća
se naknada u iznosu 100.000,00 KM.
Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00
KM.
Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja
se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno
produženje odobrenja.
Član 107.
Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz
člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki
postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu.
Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u
korist budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u
iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana.
Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih
obračuna svih automata.
Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na
sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos
isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni
obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više
sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi
poseban dnevni obračun.
Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og
u mjesecu za prethodni mjesec.
Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom
podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog
zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja
svakog novog automata za igre na sreću.
Član 108.
Dostavljanje evidencija
Evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o
uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz čl.
4. i 110. ovog zakona, svi priređivači su dužni na propisanim
obrascima dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije
do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Sadržaj obavezne evidencije i obrazaca za uplate naknada iz
stava 1. ovog člana te način i oblik dostavljanja evidencija, kao i
način i oblik drugih obrazaca koje je priređivač dužan voditi
propisat će Ministar.
Broj 48 - Stranica 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
V. PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU PUTEM
INTERNETA
Član 109.
Pravo priređivanja i zaprimanja uplata putem interneta
Pravo zaprimanja uplata putem interneta za učestvovanje u
klasičnim igrama na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona,
isključivo je pravo Lutrije BiH.
Pravo priređivanja putem interneta igara na sreću klađenja
iz člana 4. stav 3. tačka 3. ovog zakona, pored Lutrije BiH, na
osnovu posebnog odobrenja Ministarstva imaju privredna društva
koja posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja
iz člana 75. stav 1. tačka 2. ovog zakona.
Zabranjeno je putem interneta priređivanje klađenja iz člana
78. ovog zakona.
Član 110.
Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara putem
interneta
Ministar će propisati detaljnjije tehničke uslove, sadržaj
pravila i procedura i način priređivanja internet igara na sreću.
Priređivači iz člana 110., dužni su svoj sistem priređivanja
uskladiti sa tehničkim uslovima koje propisuje Ministar.
Priređivač igara na sreću putem interneta mora da osigura
funkcionalnu informatičku opremu "hardware" i "software" (u
daljem tekstu: "hardver i softver") na teritoriji Federacije koja
mora osigurati neprekidnu povezanost sa informacionim
sistemom Porezne uprave, radi nadzora i kontrole finansijskog
poslovanja.
Priređivač igara na sreću putem interneta mora imati
stručan i specijaliziran kadar.
Član 111.
Priređivač igra na sreću putem interneta mora imati web
stranicu na kojoj moraju biti sljedeći podaci:
1) naziv pravnog lica – priređivača,
2) sjedište priređivača,
3) broj odobrenja za priređivanje igara na sreću putem
interneta i datum izdavanja,
4) popis igara klađenja za koje je priređivač dobio
odobrenje od Ministarstva,
5) pravila i procedure igara i igranja,
6) obavijest o zabrani učestvovanja lica mlađih od 18
godina,
7) upozorenje o tome da igre na sreću mogu uzrokovati
ovisnost, te uputstvo o internetskoj stranici na kojoj se
mogu pronaći informacije o stručnoj pomoći u vezi s
prevencijom ovisnosti o igrama na sreću,
8) izjava o mjerama zaštite ličnih podataka igrača,
9) linkove do zakonskih tekstova i procedura za Internet
igre na sreću.
Član 112.
Priređivač igara na sreću putem interneta registrovat će
igrača samo ako dobije potpuno popunjenu aplikaciju za
registraciju.
Priređivač igara na sreću putem interneta zabranit će
učestvovanje u igri pojedinom igraču ukoliko nije registrovan
kod priređivača.
Priređivač igara na sreću koje se priređuju putem interneta
mora osigurati sigurnu, odnosno anonimnu on-line listu svih
učesnika u igri.
Svaki igrač može da se registrira samo sa jednim nalogom
kod priređivača igara na sreću putem Interneta.
Aplikacija za registraciju igrača u igrama na sreću putem
interneta sadržavat će sve potrebne mehanizme za
onemogućavanje registracije maloljetnih osoba.
Član 113.
Priređivač internet igara na sreću kontinuirano Poreznoj
upravi mora obezbijediti pristup najmanje sljedećim podacima:
1) korisničko ime registrovanih igrača sa virtuelnim
računom igrača,
2) broj virtuelnog računa igrača (posebnog igračevog
računa putem kojeg on učestvuje u internet igrama na
sreću),
3) stanje virtuelnog računa igrača,
4) prikaz svih transakcija igrača ostvarenih učešćem u
igri.
Član 114.
Priređivač internet igara na sreću dužan je imati tehničku i
funkcionalnu opremu na teritoriji Federacije BiH, odnosno
hardver i softver, preko kojih igrači učestvuju u igrama na sreću
putem interneta.
Softver iz stava 1. ovog člana obavezno izrađuje pravno lice
koje je registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast
izrade i stavljanje u promet softvera i certifikovan je od ovlaštene
laboratorije za certifikaciju.
Softver iz stava 1. ovog člana može biti u vlasništvu
priređivača ili priređivač posjeduje pravo korištenja softvera u
svrhu priređivanja internet igara na sreću.
Hardver iz stava 1. ovog člana obavezno je u vlasništvu
priređivača internet igara na sreću.
Priređivač igara na sreću putem interneta mora dostaviti
Poreznoj upravi i Ministarstvu pravila i procedure koje se odnose
na igre na sreću koje priređuje putem interneta i dokaz o uplati
naknade koju naplaćuje od igrača prilikom kupovine tiketa ili
uplate za kladioničke igre.
Član 115.
Uplate iznosa kredita na virtualne račune igrača za učešće u
klasičnim igrama na sreću i igrama klađenja putem interneta koje
priređuje Lutrija BiH, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se
vršiti na uplatnim mjestima Lutrije BiH ili putem komercijalnih
banaka koje posluju na teritoriji Federacije.
Uplate iznosa kredita za učešće u igrama klađenja putem
interneta koje priređuju priređivači iz člana 110. ovog zakona,
kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim
mjestima priređivača za koje je u skladu sa ovim zakonom izdato
odobrenje ili putem komercijalnih banaka koje posluju na
teritoriji Federacije.
Priređivač igara na sreću putem interneta pri svakoj uplati i
isplati mora da provjeri i potvrdi registraciju igrača, potvrdi igru
igrača, provjeri sigurnost i interne procedure u vezi sa računom
igrača i osigura da se pravila koja se odnose na igru primjenjuju.
Član 116.
Odobrenje za priređivanje igara na sreću putem interneta
Igre na sreću klađenja putem interneta, priređivači iz člana
76. stav 1. tačka 2. ovog zakona priređuju na osnovu posebnog
odobrenja Ministarstva koje će važiti do istog datuma kao i
odobrenje izdato u skladu sa članom 90. ovog zakona. Odobrenje
se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim
zakonom.
Odobrenje iz stava 1. ovog člana se može izdati
priređivačima iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona kojima je
od strane Ministarstva odobren rad najmanje pedeset uplatnih
mjesta.
Prilikom izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana,
Ministarstvo odlučuje i o davanju saglasnosti na pravila i
procedure iz člana 115. stav 5. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na
sreću putem interneta prilažu se:
1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica,
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 75
2) rješenje o sudskoj registraciji i ranije izdato važeće
odobrenje Ministarstva,
3) pravila igre,
4) serijski broj servera putem kojeg se priređuju internet
igre na sreću i dokaz o mjestu gdje je server smješten,
5) ovjerenu izjavu proizvođača softvera da nema
skrivene funkcije koje bi mogle uticati na tačnost
podataka,
6) dokaz o izmirenim poreznim obavezama
(uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine),
7) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu
osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz
oblasti saobraćaja,
8) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i ranija
odobrenja koje je posjedovao,
9) izjavu priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto
odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen
za krivično djelo utaje poreza,
10) garanciju banke izdatu u skladu sa članom 119. stav 2.
ovog zakona ili potvrdu o uplaćenom namjenskom
depozitu.
Član 117.
Naknade
Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću
putem interneta priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona
plaćaju naknadu iznosu od 150.000,00 KM.
Naknada za produženje važenja odobrenja iz stava 1. ovog
člana iznosi 50.000,00 KM.
Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se
prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje
odobrenja.
Član 118.
Priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona, za izdavanje
odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta moraju
imati osnovni kapital u ukupnoj vrijednosti od 1.500.000 KM.
Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja
odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta,
priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona moraju imati
činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa
na prvi poziv" u visini 800.000,00 KM izdatu od banke sa
sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu.
Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz
stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su
iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se
iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom.
Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva
garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa
sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću putem
interneta, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji
kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.
U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita
iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod
koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome
bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.
Član 119.
Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od
ukupnog prometa ostvarenog zaprimanjem uplata za priređivanje
klasičnih igara na sreću putem interneta, a fond dobitaka utvrđuje
se na način propisan članom 38. ovog zakona.
Priređivači igara na sreću klađenja putem interneta, su
dužni prilikom svake uplate klađenja na događaje iz člana 75.
ovog zakona putem interneta, da na ime naknade za priređivanje
na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača.
Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 1. ovog
člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih
pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači putem
inerneta, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije
BiH.
Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og
u mjesecu za prethodni mjesec.
VI. POSEBNE OBAVEZE PRIREĐIVAČA
Član 120.
Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma
Priređivači igara na sreću u smislu ovoga zakona, dužni su
u svom poslovanju postupati u skladu s propisima kojima se
uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i drugih
protivzakonitih aktivnosti, a posebno u slučaju sumnjivih
transakcija.
Član 121.
Tajnost podataka o igračima i njihovim dobicima
Priređivač i zaposlenici priređivača dužni su čuvati u
tajnosti podatke o igračima i njihovom učestvovanju u igri,
uključujući i podatke o njihovim dobicima i gubicima.
Obaveza čuvanja tajnosti nije povrijeđena u slučajevima u
kojima u skladu sa odredbama poreznih propisa ne postoji
obaveza čuvanja porezne tajne i u slučajevima kada je priređivač
obavezan postupati u skladu sa propisima kojima se uređuje
sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Član 122.
Zabrana oglašavanja igara na sreću u štampanim i elektronskim
medijima za mlade
Oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se
objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i
omladinu, niti u štampanom materijalu i internet portalima
namijenjenim djeci i mladeži.
Zabrana iz stava 1. ovoga člana odnosi se i na priređivača i
izdavača.
VII. NADZOR
Član 123.
Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i
podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona vrši
Ministarstvo i Porezna uprava.
Porezna uprava vrši direktan nadzor nad priređivačima
igara na sreću putem računarskog sistema za on-line nadzor koji
je povezan sa Centralnim računarskim sistemom (serverom)
priređivača.
Porezna uprava će svake godine najkasnije do 31. marta
dostaviti Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku
Predstavničkog doma, te Odboru za ekonomsku i razvojnu
politiku, finansije i budžet Doma naroda Parlamenta Federacije
BiH, prikazano po kantonima tabelarni izvještaj s podacima o
izvršenim kontrolama, sankcijama, propisanim i naplaćenim
kaznama, kao i o novoregistrovanim priređivačima igara na
sreću, te naplati prihoda od istih.
Član 124.
Priređivači igara na sreću obavezni su osigurati uslove za
svakodnevno obavljanje nadzora poslovanja od strane Porezne
uprave.
Član 125.
U okviru nadzora iz člana 124. ovog zakona, osim poslova i
ovlaštenja propisanih ovim zakonom, Porezna uprava vrši i
poslove inspekcijskog nadzora.
Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju ovlašteni
službenici Porezne uprave (u daljem tekstu: inspektori).
Broj 48 - Stranica 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
U toku obavljanja poslova inspekcijskog nadzora,
inspektori ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada,
poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica u pogledu
pridržavanja zakona i drugih propisa, te preduzimaju upravne i
druge mjere za koje su ovlašteni zakonom i drugim propisom.
Član 126.
Prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora,
inspektor ima obaveze i ovlaštenje da:
1) prisustvuje potpisivanju otvaranja, obračunavanja i
zatvaranja stolova i automata za igre na sreću u
kasinu, kao i dnevnom obračunu blagajne i drugim
radnjama koje su neposredno ili posredno povezane sa
radom kasina, kladionica, automat klubova i tombola
zatvorenog tipa
2) pregleda poslovne prostorije i sve postupke koji su
vezani za priređivanje igara na sreću, naprave i
pomagala za priređivanje igre na sreću, pregleda opće
i pojedinačne akte, evidencije, knjigovodstvenu,
poslovnu i drugu dokumentaciju koja je od značaja za
vršenje nadzora odnosno utvrđivanje stanja,
3) pregleda naprave za nadzor nad izvođenjem igara na
sreću, audio i video naprave i pomagala,
4) utvrđuje identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti
koje su od interesa za vršenje nadzora,
5) privremeno oduzme dokumente i predmete koji u
daljnjem sudskom postupku mogu poslužiti kao
dokaz, uz izdavanje potvrde o oduzimanju,
6) u slučaju postojanja sumnje na nelegalno priređivanje
igara na sreću, naredi prinudno otvaranje objekta radi
vršenja nadzora,
7) predlaže preventivne mjere u cilju sprečavanja
povrede zakona i drugih propisa,
8) podnese izvještaj nadležnom organu za učinjeno
krivično djelo ukoliko u toku inspekcijskog pregleda
inspektor utvrdi da postoje elementi krivičnog djela
kod priređivača,
9) vrši i druge radnje za koje je ovlašten na osnovu
odredaba ovog zakona, drugog posebnog zakona ili
propisa.
Član 127.
Svako zaposleno ili ovlašteno lice u pravnom licu nad
kojim se vrši inspekcijski nadzor dužno je da omogući inspektoru
nesmetan pristup u sve prostorije i uvid u svu dokumentaciju i
evidencije, kao i da pruži sve neophodne informacije, odmah ili u
roku koji mu je odredio inspektor, a kako bi se izvršio
inspekcijski nadzor.
Lice iz stava 1. ovog člana dužno je na zahtjev inspektora
privremeno obustaviti rad u objektu za vrijeme vršenja
inspekcijskog pregleda ako ga inspektor ne bi na drugi način
mogao izvršiti i utvrditi činjenično stanje.
Ako je inspektor pri vršenju inspekcijskog nadzora ometan
ili onemogućen da ga izvrši, zatražit će poduzimanje mjera i
radnji ovlaštenog službenog lica nadležnog ministarstva
unutrašnjih poslova.
Član 128.
Inspektori su dužni pored redovnih inspekcijskih kontrola
koje se obavljaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima
obaviti kontrolu rada priređivača i kada za to dobiju nalog
Ministarstva.
Inspektoru je zabranjeno da učestvuje u igrama na sreću
koje se priređuju u kasinu, na automatima i u kladionici.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Član 129.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 12.000,00 KM
kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
1) priređuje klasične igre na sreću suprotno odredbama
ovog zakona (čl. 4. i 9.),
2) priređuje nagradnu igru suprotno odredbama ovog
zakona (član 17.),
3) postupa suprotno zabranama propisanim ovim
zakonom (član 18.),
4) obavi izvlačenje dobitaka bez prisustva ovlaštenog
službenika Ministarstva (član 34.),
5) promijeni pravila pojedinog kola ili serije klasične
igre na sreću nakon što je počela prodaja srećaka igre
na sreću toga kola, odnosno serije ili ako bez
odobrenja odgodi i javno ne objavi dan ili mjesto
izvlačenja dobitaka (čl. 33. i 35.),
6) ne objavi javno izvještaj o rezultatima izvlačenja
(čl.37),
7) ne utvrdi dobitke i ne isplaćuje ih u roku utvrđenom u
pravilima igre (član 39.),
8) priredi igru na sreću – tombolu zatvorenog tipa
suprotno ovom zakonu (čl. 48. i 49.),
9) stavlja u promet tombolske kartice koje nije izdala
Porezna uprava (član 50.),
10) priredi igru na sreću u kasinu suprotno odredbama
ovog zakona (čl. 54. do 74.),
11) ne osigura odgovarajuću kontrolu audio-video
uređajima i drugim sličnim tehničkim sredstvima u
casinima (član 60.),
12) se u prostoru kazina, kladionice, tombole zatvorenog
tipa ili objekta u kojem se priređuju igre na sreću
putem automata nalazi lice mlađe od 18 godina (čl.
62., 89. i 98.),
13) priredi kladioničke igre suprotno ovom zakonu (čl. 75.
do 94.),
14) pravila igre na sreću u kasinu, na uplatnom mjestu
kladionice ili u objektu u kojem se priređuju igre na
sreću putem automata nisu igračima na raspolaganju
(čl. 64., 84. i 103.),
15) priredi igre na sreću na automatima suprotno ovom
zakonu (čl.95. do 108.),
16) kao ovlašteno lice za obavljanje tehničkog pregleda i
postupi protivno odredbama ovog zakona (član 101.),
17) ministarstvu ne prijavi u propisanom roku svaki
automat za igre na sreću i stavi u upotrebu automate
na kojima na vidnom mjestu nije istaknuta posebna
naljepnica (član 102.),
18) ne dostavi evidenciju o uplatama mjesečnih naknada
sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje
svih igara na sreću iz člana 4. ovog zakona (član
109.),
19) zaprima uplate i priređuje internet igre na sreću
suprotno odredbama ovog zakona (čl. 110. do 120.),
20) ne ispunjava posebne obaveze utvrđene ovim
zakonom (čl. 121. do 123.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do
3.000 KM.
Pored novčane kazne pravnom i fizičkom licu za učinjene
prekršaje iz ovog člana, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja
sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti
za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja
djelatnosti.
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 77
Član 130.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00
KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
1) prilikom priređivanje igara na sreću klađenja ne
osigura on-line vezu svih uplatno isplatnih mjesta sa
serverom Porezne uprave (član 82.)
2) prilikom priređivanja igara na sreću klađenja putem
interneta ne osigura funkcionalnu informatičku
opremu hardver i softver na teritoriji Federacije koja
će neprekidno biti povezana sa informacionim
sistemom Porezne uprave (član 111.),
3) u automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva
ne osigura Centralni računarski sistem (Server) za
on-line nadzor i ne poveže isti sa informacionim
sistemom Porezne uprave, na način koji osigurava
centralno umrežavanje svih automata jednog
priređivača koje radi kontrolu podataka od strane
Porezne uprave (član 100.),
4) prilikom obavljanja nadzora ne omogući ovlaštenim
organima pregled poslovne dokumentacije, poslovnih
prostorija, pomagala, naprava ili onemogući nadzor
cjelokupnog materijalno-finansijskog poslovanja ili na
bilo koji drugi način onemogući vršenje inspekcijskog
nadzora (član 127. i 128.)
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do
3.000 KM.
Član 131.
Novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 15.000,00
KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
1) mjesečnu naknadu za priređivanje klasičnih lutrijskih
igara na sreću netačno obračuna ili ne uplati u
propisanom roku (član 6. i član 120.),
2) mjesečnu naknadu za priređivanje posebnih igara na
sreću i igara na sreću putem interneta, netačno
obračuna ili ne uplati u propisanom roku (čl. 74. stav
3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.).
Član 132.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM
kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako priređuje igre na sreću iz
čl. 4., 51. i 110. ovog zakona.
Pored novčane kazne fizičkom licu za učinjene prekršaje iz
stava 1. ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja svih
sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti
za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti
priređivanja igara na sreću.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se
roditelj, staratelj ili usvojitelj maloljetnika u dobi do navršenih 16
godina koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se
stariji maloljetnik koji ima od 16 do 18 godina, a koji se zatekne
u sudjelovanju u igrama na sreću.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 133.
Obaveza usklađivanja poslovanja
Svi priređivači igara na sreću koji na dan stupanja na snagu
ovog zakona posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću
izdato u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Službene novine
FBiH", br. 01/02 i 40/10), nastavljaju raditi do isteka trajanja
odobrenja, uz mogućnost podnošenja zahtjeva za produženje
odobrenja na način kako je to propisano ovim zakonom.
Svi priređivači igara na sreću dužni su da najkasnije u roku
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, usklade svoj
rad, akte i poslovanje s odredbama ovog zakona, i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona.
Član 134.
Započeti postupci
Svi postupci po zahtjevima za izdavanje i produženje
odobrenja koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona u
kojima nije doneseno konačno rješenje, dovršit će se u skladu sa
odredbama ovog zakona.
Član 135.
Provedbeni propisi
Provedbene propise predviđene ovim zakonom donijet će
Ministar najdalje u roku od devet mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Za izradu provedbenih propisa kojima će se između ostalog
propisati određeni tehnički, informatički odnosno softverski
uslovi koje oprema i prostori priređivača moraju ispunjavati,
ministar će imenovati stručnu komisiju u kojoj mogu biti
angažovani i vanjski saradnici.
Član 136.
Prestanak primjene važećih propisa
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi
Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br.
01/02 i 40/10).
Član 137.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, s. r.
VLADA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
845
Na temelju članka 10. stavak (2) Zakona o unutarnjim
poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", broj 81/14), na prijedlog federalnog ministra
unutarnjih poslova, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 11.
sjednici, održanoj 18.06.2015. godine, donosi
UREDBU
O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU KORIŠTENJA
ZAŠTITNOG ZNAKA FEDERALNOG MINISTARSTVA
UNUTARNJIH POSLOVA - FEDERALNOG
MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA
POGLAVLJE I. - TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet Uredbe)
Ovom uredbom uređuje se oblik, sadržaj i način korištenja
zaštitnog znaka Federalnog ministarstva unutarnjih poslova -
Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu:
zaštitni znak).
Članak 2.
(Zaštitni znak Federalnog ministarstva)
Zaštitni znak iz članka 1. ove uredbe koristi se u Federalnom
ministarstvu i Federalnoj upravi policije na način utvrđen
ovom uredbom i predstavlja Federalno ministarstvo i Federalnu
upravu policije te se ističe kao simbol Federalnog ministarstva i
Federalne uprave policije (u daljem tekstu: Uprava policije).
POGLAVLJE II. - OBLIK I SADRŽAJ ZAŠTITNOG
ZNAKA
Članak 3.
(Oblik zaštitnog znaka)
Zaštitni znak je desetokutnog oblika, mjedenožute boje. |
Zakon o inspekcijama FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 73/14 |
10.09.2014 |
|
|
inspekcije,zakon,fbih |
Godina XXI - Broj 73 Srijeda, 10. 9. 2014. godine
S A R A J E V O ISSN 1512-7079
PARLAMENT FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
1856
Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJAMA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Proglašava se Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i
Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 26.06.2014.
godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine.
Broj 01-02-654-02/14
02. septembra 2014. godine
Sarajevo
Predsjednik
Živko Budimir, s. r.
ZAKON
O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet Zakona)
Ovim zakonom uređuje se vršenje inspekcijskog nadzora iz
nadležnosti federalnih organa uprave, inspekcijski poslovi
federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak
inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu:
Federacija) radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u
daljnjem tekstu: propisa), organizacija Federalne uprave za
inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i
rukovođenje, prava, obaveze i odgovornosti inspektora, prava i
obaveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i
kantonalnih inspekcijskih organa, preventivno djelovanje
inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja
značajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema Federacije.
Član 2.
(Definicije pojmova korištenih u Zakonu)
Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1) "inspekcijski organ" - federalni organ nadležan za
obavljanje inspekcijskih poslova;
2) "inspektor" - državni službenik sa posebnim
ovlastima i odgovornostima;
3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja
se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada,
poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica koja
obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu
pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje
upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom,
odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i
drugi propisi);
4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni
inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su:
a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi
sprečavanja povrede propisa,
b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju
nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su
u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i
drugih upravnih mjera i radnji za koje je
inspektor ovlašten posebnim zakonom ili
drugim propisom,
c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava
nadležnom organu za pokretanje odgovarajućeg
postupka ako povreda propisa predstavlja
prekršaj ili krivično djelo i izricanje novčane
kazne putem izdavanja prekršajnog naloga,
d) inspekcijski pregled - neposredni pregled
poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu
člana 62. stav 2) tačka 1) zakona, procesa rada i
zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava
i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u
skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod
pravnih i fizičkih lica,
e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u
izvršenju i postupanju subjekta nadzora po
naloženim upravnim i drugim mjerama u
postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti;
Broj 73 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna
institucija, lista provjera:
a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe,
proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili
radnje i druge stvari i materijali kojim je učinjen
prekršaj ili krivično djelo ili su nastali u
izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili
krivičnog djela,
b) "subjekt nadzora" - jeste pravno lice, pravno
lice sa javnim ovlastima, fizičko lice registrirano
kod nadležnog organa za obavljanje određene
djelatnosti i fizičko lice koje obavlja određenu
djelatnost bez rješenja nadležnog organa i
građani nad kojima se vrši inspekcijski nadzor,
c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija
za ispitivanja i ocjenjivanje usaglašenosti stanja
i proizvoda sa propisima,
d) "lista provjera" - ček-lista - lista provjera
sačinjena na osnovu zakona i drugih propisa,
koja čini sastavni dio naloga za vršenje
inspekcijskog nadzora, a koja definira konkretan
predmet, pravni osnov, te mjere koje inspektor
može poduzeti u skladu sa zakonom i drugim
propisima u slučaju da prilikom nadzora
konstatuje njihovu povredu, kao i druge
aktivnosti inspektora u postupku vršenja
inspekcijskog nadzora,
e) "službena kontrola" - jeste svaki oblik
kontrole koju vrši nadležno tijelo radi
verifikovanja postupanja subjekta nadzora i
usklađivanja poslovanja u skladu sa zakonima i
drugim propisima,
f) "pismeno" - svaki akt koji izdaje inspektor u
vršenju inspekcijskog nadzora.
Član 3.
(Vršenje inspekcijskog nadzora)
Inspekcijski nadzor vrši se:
1) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju
činjeničnog stanja radi izvršavanja zakona i drugih
propisa kod subjekta nadzora;
2) poduzimanjem preventivnih mjera u skladu sa ovim
zakonom i drugim propisima;
3) poduzimanjem korektivnih mjera, odnosno nalaganjem
upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja
nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u
daljnjem tekstu: upravne mjere) i
4) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim
zakonom i drugim propisom.
Član 4.
(Nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa
službenim kontrolama)
Nadležne federalne inspekcije u Federaciji osiguravaju
nepristrasnost, kvalitetno provođenje i dosljednost službenih
kontrola koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu sa
odredbama propisa o hrani, propisa o hrani za životinje, te
propisa o zdravlju i dobrobiti životinja i drugih propisa utvrđenih
međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala BiH.
Član 5.
(Uloga i značaj inspekcijskog nadzora)
1) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita
javnog i privatnog interesa u skladu sa zakonom.
2) Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom zakonu je
djelatnost od općeg interesa za Federaciju.
Član 6.
(Organiziranje inspekcijskog nadzora)
1) Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, vrše organi
nadležni za obavljanje inspekcijskih poslova, osim
inspekcija koje su na drugi način organizirane u skladu sa
posebnim zakonima radi vršenja inspekcijskog nadzora.
2) U skladu sa ustavnim određenjima poslovi inspekcijskog
nadzora iz nadležnosti Federacije mogu se zakonom
prenijeti na kanton, grad i općinu.
3) Stručni nadzor nad radom kantonalnih inspekcijskih organa
u provođenju federalnih zakona i zakona BiH kojim je
utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski
inspekcijski organi vrši Federalna uprava.
Član 7.
(Lica koja vrše inspekcijski nadzor)
Inspekcijski nadzor vrše inspektor/i i inspektorica/e kao
državni službenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u
daljnjem tekstu: inspektor).
Član 8.
(Radno-pravni status)
Na radno-pravni status inspektora i druga pitanja koja nisu
uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju zakoni i drugi
propisi koji važe za državne službenike u organima uprave
Federacije.
Član 9.
(Opći uvjeti za postavljenje inspektora)
Opći uvjeti za postavljenje inspektora utvrđeni su Zakonom
o državnoj službi u Federaciji.
Član 10.
(Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora)
Posebni uvjeti za obavljanje poslova glavnog inspektora i
inspektora utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji
radnih mjesta Federalne uprave za inspekcijske poslove u skladu
sa propisima koji reguliraju inspekcijski nadzor u određenoj
oblasti.
Član 11.
(Postavljenje glavnih inspektora i inspektora)
Glavni inspektori i inspektori postavljaju se u skladu sa
Zakonom o državnoj službi u Federaciji.
Član 12.
(Principi vršenja inspekcijskog nadzora)
1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor se
pridržava principa zakonitosti, javnosti, odgovornosti,
učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti,
dosljednosti, nediskriminacije i političke nezavisnosti.
2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava
principa pravičnosti tako da mjera koju je naložio inspektor
bude srazmjerna težini učinjene povrede zakona ili drugih
propisa.
3) Inspektor pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni
propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora kao i
drugim mjerama preventivnog djelovanja.
Član 13.
(Nalaganje upravne mjere)
1) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora inspektor će
naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom
postiže svrha radi koje se mjera nalaže.
Član 14.
(Primjena etičkog kodeksa)
1) U svom radu inspektor se rukovodi principima Etičkog
kodeksa za državne službenike u Federaciji BiH i Etičkog
kodeksa za inspektore.
2) Etički kodeks za inspektore donosi rukovodilac organa
nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova.
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 3
Član 15.
(Obavještavanje o počinjenom krivičnom djelu)
Inspektor je dužan obavijestiti nadležno tužilaštvo o
saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu do kojih je
došao u toku inspekcijskog nadzora.
Član 16.
(Propisivanje inspekcijskog nadzora)
Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i
radnji propisuje se zakonom.
II. ORGANIZACIJA FEDERALNE UPRAVE ZA
INSPEKCIJSKE POSLOVE
Član 17.
(Federalna uprava za inspekcijske poslove)
1) Federalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem
tekstu: Federalna uprava) je samostalni federalni organ
uprave.
2) Federalne inspekcije određene ovim zakonom u sastavu su
Federalne uprave.
3) Sjedište Federalne uprave je u Sarajevu.
4) Federalna uprava može imati organizacijske jedinice van
sjedišta.
Član 18.
(Djelokrug rada Federalne uprave)
Federalna uprava obavlja sljedeće poslove:
1) inspekcijske poslove iz nadležnosti federalnih
inspekcija koje su ovim zakonom organizirane u
njenom sastavu;
2) vrši nadzor nad primjenom federalnih i propisa BiH
(donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine)
kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode
entitetski inspekcijski organi;
3) vrši inspekcijski nadzor nad pravnim licima kojima su
zakonom prenesene javne ovlasti od organa uprave;
4) prati stanje u upravnim oblastima za koje je nadležna i
poduzima upravne i druge mjere u vršenju
inspekcijskog nadzora;
5) koordinira rad federalnih inspekcija i sarađuje sa
kantonalnim inspekcijama;
6) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi
izvještaj o radu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Vlada Federacije);
7) podnosi posebne izvještaje o poduzetim upravnim i
drugim mjerama Vladi Federacije, kao i posebne
izvještaje iz upravnih oblasti i o pojavama iz njih radi
informiranja Vlade Federacije;
8) prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu rada
kantonalnih inspektora i organa za obavljanje
inspekcijskih poslova iz nadležnosti utvrđenih
federalnim i propisima BiH (donesenih od nadležnih
organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da
inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski
organi;
9) daje mišljenje na godišnji program i plan rada
kantonalnih inspekcijskih organa u provođenju
federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih
organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da
inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski
organi i prati izvještaje kantonalnih inspekcijskih
organa o izvršenju tih programa i planova rada;
10) donosi poseban program inspekcijskih aktivnosti za
područje Federacije, za provođenje federalnih i
propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i
Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski
nadzor provode entitetski inspekcijski organi u čijem
provođenju mogu učestvovati i kantonalni
inspekcijski organi;
11) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne
upravne i druge akte iz svoje nadležnosti;
12) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog
nadzora;
13) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora;
14) vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim nadzorima;
15) vodi evidenciju o radu federalnih inspektora;
16) vodi evidenciju o službenim iskaznicama federalnih
inspektora;
17) donosi program stručne obuke inspektora i drugih
državnih službenika i namještenika Federalne uprave;
18) učestvuje u stručnoj pripremi federalnih propisa nad
kojima inspekcijski nadzor vrši federalna inspekcija,
po potrebi;
19) rješava o žalbama na rješenja kantonalnih inspektora
donesenih na osnovu federalnih propisa;
20) vrši certifikovanje inspektora;
21) ostvaruje saradnju sa nadležnim organima u
Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu i
organima i institucijama na nivou države Bosne i
Hercegovine;
22) obavlja i druge upravne i stručne poslove određene
federalnim zakonima i drugim propisima.
Član 19.
(Unutrašnja organizacija Federalne uprave)
1) Unutrašnja organizacija Federalne uprave utvrđuje se
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
2) Pravilnik iz stava 1) ovog člana donosi direktor Federalne
uprave, uz saglasnost Vlade Federacije.
Član 20.
(Rukovođenje Federalnom upravom)
1) Federalnom upravom rukovodi direktor.
2) Direktora Federalne uprave postavlja i razrješava Vlada
Federacije u skladu sa Zakonom o organizaciji organa
uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o
državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine na
usaglašen prijedlog premijera i zamjenika premijera.
3) Direktor Federalne uprave za svoj rad odgovara Vladi
Federacije.
Član 21.
(Direktor Federalne uprave)
Direktor Federalne uprave je rukovodeći državni službenik
koji:
1) rukovodi, predstavlja i zastupa Federalnu upravu;
2) organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje
inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih
inspekcija koje su u sastavu Federalne uprave;
3) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim
zakonom;
4) daje prethodnu saglasnost za imenovanje službenih
veterinara za vršenje službenih kontrola i obavlja i
druge poslove iz nadležnosti Federalne uprave koji su
određeni ovim zakonom i drugim federalnim
propisima.
Član 22.
(Rukovodeći državni službenici)
1) Rukovodeći državni službenici u Federalnoj upravi su:
1) sekretar,
2) pomoćnik direktora i
3) glavni federalni inspektor.
2) Rukovodeće državne službenike iz stava 1) ovog člana
postavlja direktor Federalne uprave u skladu sa Zakonom o
državnoj službi.
Broj 73 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
3) Rukovodeći državni službenici iz stava 1) ovog člana za
svoj rad odgovaraju direktoru Federalne uprave.
Član 23.
(Glavni federalni inspektori)
U Federalnoj upravi glavni federalni inspektori su:
1. tržišni inspektor,
2. inspektor za hranu,
3. zdravstveni inspektor,
4. inspektor rada,
5. urbanističko-ekološki inspektor,
6. saobraćajni inspektor,
7. poljoprivredni inspektor,
8. inspektor za šumarstvo,
9. vodni inspektor,
10. veterinarski inspektor,
11. rudarsko, termo i elektro-energetski inspektor.
Član 24.
(Federalni inspektori)
U Federalnoj upravi federalni inspektori su:
1) tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor,
2) sanitarni inspektor za nadzor nad sprečavanjem i
suzbijanjem zaraznih bolesti,
3) sanitarni inspektor za nadzor nad otrovima,
4) sanitarni inspektor na carinskim ispostavama,
5) inspektor za hranu,
6) zdravstveni inspektor,
7) farmaceutski inspektor,
8) inspektor rada za oblast radnih odnosa,
9) inspektor rada za oblast zaštite na radu,
10) urbanistički inspektor,
11) građevinski inspektor,
12) inspektor zaštite okoliša,
13) inspektor zaštite prirode,
14) inspektor za ceste,
15) inspektor za cestovni saobraćaj,
16) inspektor za željeznice i željeznički saobraćaj,
17) inspektor za sigurnost riječne i pomorske plovidbe,
18) inspektor za zrakoplovne objekte i infrastrukturu,
19) inspektor za telekomunikacije i poštanski saobraćaj,
20) inspektor za nadzor liftova, žičara i cjevovodnog
transporta,
21) inspektor za podzemne instalacije,
22) poljoprivredni inspektor za poljoprivredno zemljište,
23) poljoprivredni inspektor za biljnu proizvodnju i zaštitu
bilja,
24) poljoprivredni inspektor za stočarstvo,
25) poljoprivredni inspektor za poticaje u primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji,
26) poljoprivredni inspektor za sigurnost hrane i prvi
stepen prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda,
27) fitosanitarni inspektor,
28) šumarski inspektor,
29) šumarski fitosanitarni inspektor,
30) inspektor za lovstvo,
31) vodni inspektor,
32) veterinarski inspektor,
33) veterinarski inspektor za hranu,
34) veterinarski inspektor za stočnu hranu i lijekove koji
se koriste u veterinarstvu,
35) inspektor elektro-energetike,
36) rudarski inspektor,
37) geološki inspektor,
38) inspektor posuda pod pritiskom,
39) inspektor za kvalitet tečnih naftnih goriva,
40) sanitarni granični inspektor.
III. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA FEDERALNE
UPRAVE
Član 25.
(Organizaciona struktura)
1) U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove su:
(1) Federalni tržišni inspektorat,
(2) Federalni inspektorat za hranu,
(3) Federalni inspektorat zdravstva,
(4) Federalni inspektorat rada,
(5) Federalni urbanističko-ekološki inspektorat,
(6) Federalni saobraćajni inspektorat,
(7) Federalni poljoprivredni inspektorat,
(8) Federalni šumarski inspektorat,
(9) Federalni vodni inspektorat,
(10) Federalni veterinarski inspektorat,
(11) Federalni rudarsko, termo i elektro-energetski
inspektorat.
2) U okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove formirat
će se sektor unutrašnje kontrole i sektor granične inspekcije.
Član 26.
(Djelokrug rada)
Djelokrug rada federalnih inspekcija iz člana 24. ovog
zakona utvrđen je federalnim i propisima BiH u kojima je
regulirano da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije i
inspekcije Brčko Distrikta i drugim propisima kojima je utvrđena
nadležnost federalnih inspekcija za određenu upravnu oblast.
Član 27.
(Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim
institucijama)
1) Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe
inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i
proizvoda, određene ekspertize i sl.) koji zahtijevaju
posebnu tehničku opremu ili primjenu naučnih metoda i
tehničkih postupaka može se povjeriti registriranim
stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove.
2) Odluku o povjeravanju stručnih poslova iz stava 1) ovog
člana donosi direktor Federalne uprave.
Član 28.
(Planiranje i izvještaji o inspekcijskom nadzoru)
1) Federalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne
planove rada o vršenju inspekcijskog nadzora i poseban
program inspekcijskih nadzora za kantonalne organe za
vršenje inspekcijskog nadzora u provođenju federalnih i
propisa BiH.
2) Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu
inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima.
3) Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz
stava 2) ovog člana prioritet u inspekcijskim kontrolama dat
će se subjektima nadzora koji obavljaju djelatnost sa
povećanim stepenom rizika po život, zdravlje i imovinu
građana.
4) Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu
traži se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih
oblasti i kompetentnih nadležnih organa na nivou Bosne i
Hercegovine. Tražena mišljenja imaju se dostaviti
najkasnije do 30.11. tekuće godine. Ako ministarstva i
kompetentni nadležni organi na nivou Bosne i Hercegovine
ne dostave mišljenje do spomenutog roka, smatrat će se da
nemaju primjedbi ni prijedloga.
5) Planovi o vršenju inspekcijskog nadzora su službena tajna.
6) O stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Federalna uprava
podnosi izvještaj Vladi Federacije najmanje dva puta
godišnje.
7) Pri izradi programa i planova obavezno će se predvidjeti
inspekcijski nadzor putem mješovitih inspekcijskih timova
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 5
zavisno od oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta
nadzora.
8) Direktor, u izuzetnim slučajevima, može donijeti poseban
program inspekcijskog nadzora.
9) Prema posebnom programu iz stava 8) ovog člana
inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi
subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem
medija ili na drugi prikladan način, sa ciljem da djeluje
edukativno kod subjekata nadzora, kao i na pripremu tog
subjekta za inspekcijsku kontrolu.
10) Glavni federalni inspektor podnosi mjesečni i godišnji
izvještaj direktoru Federalne uprave i resornom
ministarstvu iz odgovarajuće upravne oblasti.
11) Inspektor je dužan dostaviti mjesečni i godišnji izvještaj o
svom radu glavnom inspektoru koji služi za izradu
mjesečnog i godišnjeg izvještaja.
12) Kantonalni organ uprave nadležan za inspekcijske poslove
dužan je svoj godišnji program i plan rada, u provođenju
federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi na
mišljenje.
13) Kantonalni organ uprave nadležan za inspekcijske poslove
dužan je svoj godišnji izvještaj o provođenju federalnih i
propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi.
14) Sadržaj izvještaja o radu inspektora propisuje direktor
Federalne uprave.
Član 29.
(Normativi za vršenje inspekcijskog nadzora)
Direktor Federalne uprave donosi pravilnik kojim se
utvrđuju normativi za vršenje inspekcijskog nadzora iz
nadležnosti inspekcija u skladu sa utvrđenim listama provjera -
ček-listama iz određenih upravnih oblasti.
Član 30.
(Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora)
1) Vršenje redovnog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta
nadzora nije ograničeno brojem dana na godišnjem nivou.
2) Izuzetno, redovni inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i
inspekcije rada kod istog subjekta nadzora može trajati
najduže 12 radnih dana godišnje.
3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više
organizacijskih jedinica, inspekcijski nadzor iz stava 2)
ovog člana može trajati duže, ali ne duže od dvostrukog
vremena predviđenog u stavu 2) ovog člana.
4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se
kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri
sata, računa se kao jedan dan.
Član 31.
(Evidencije o inspekcijskom nadzoru)
1) Organ nadležan za obavljanje inspekcijskih poslova vodi
evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u
svom sastavu.
2) Za inspekcijske nadzore koje je obavio evidenciju vodi
svaki inspektor ponaosob.
3) Direktor Federalne uprave će u roku 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik o
elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru,
kojim će se regulirati prezentiranje podataka o
inspekcijskom nadzoru, izrečenim kaznama i upravnim
mjerama kod subjekata nadzora, na web-stranici i na druge
pogodne načine.
IV. INSPEKTORI I NJIHOV STATUS
Član 32.
(Imenovanje inspektora i glavnih inspektora)
1) Inspektori i glavni inspektori imenuju se u skladu sa
Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH.
2) U slučaju duže spriječenosti obavljanja poslova glavnog
inspektora direktor Federalne uprave ovlastit će posebnim
rješenjem drugog inspektora iz te upravne oblasti sa svim
pravima i obavezama glavnog inspektora, ali ne duže od
godinu dana.
Član 33.
(Uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova)
Inspekcijske poslove može obavljati lice koje ima visoku
stručnu spremu odgovarajućeg smjera ili visoko obrazovanje
prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog
ili trećeg ciklusa obrazovanja po Bolonjskom sistemu studiranja,
položen stručni ispit predviđen za državne službenike za rad u
organima uprave u Federaciji, najmanje tri godine, odnosno pet
godina radnog iskustva nakon završene visoke školske spreme,
kao i druge posebne uvjete ako je to propisano posebnim
propisom za određenu upravnu oblast.
Član 34.
(Iskaznica i značka inspektora)
1) Inspektor ima iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje
službeno svojstvo, identitet i ovlasti propisane zakonom.
2) Glavnim inspektorima i inspektorima iskaznicu i značku
izdaje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac
organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova.
3) Pri vršenju inspekcijskog nadzora i obavljanja ostalih
službenih poslova inspektor je dužan nositi iskaznicu i
značku.
4) Oblik i sadržaj iskaznice i značke regulirat će se
pravilnikom koji donosi direktor Federalne uprave, uz
saglasnost Vlade Federacije.
Član 35.
(Ocjenjivanje rada inspektora)
1) Rad inspektora u skladu sa Zakonom o državnoj službi u
Federaciji BiH ocjenjuje se godišnje najkasnije 30 dana po
isteku perioda za koji se ocjenjuje.
2) Ocjenu rada za inspektora predlaže glavni inspektor, a
utvrđuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac
organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova.
3) Ocjenu rada za glavnog inspektora utvrđuje direktor
Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog
za obavljanje inspekcijskih poslova.
4) Ocjeni rada ne podliježu glavni inspektori i inspektori,
ukoliko u periodu za koji se ocjenjuju nisu radili više od
50% perioda za koji se ocjenjuju.
Član 36.
(Stručno obrazovanje inspektora)
Inspektor je obavezan da se permanentno stručno obrazuje i
usavršava za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora iz propisa
koji se odnose na oblast inspekcijskog, upravnog i prekršajnog
postupka u skladu sa programom stručne obuke inspektora koji
donosi rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih
poslova.
Član 37.
(Potvrda o uspješnosti u radu - certifikat)
1) Obavljanje inspekcijskih poslova Federalne uprave za
inspekcijske poslove podložno je provjeri o uspješnosti u
radu (izdavanje certifikata).
2) Pod provjerom iz stava 1) podrazumijeva se ocjenjivanje
kvaliteta rada glavnog federalnog inspektora i inspektora na
osnovu primjene utvrđenih standarda za državne službenike
koji rade u Upravi za inspekcijske poslove.
3) Potvrda o uspješnosti u radu (u daljnjem tekstu: certifikat)
izdaje se za period od četiri godine, a odnosi se na kvalitet
rada i uspješnosti u radu glavnog federalnog inspektora i
federalnih inspektora.
Broj 73 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
4) Certifikat se izdaje glavnom federalnom inspektoru i
federalnim inspektorima ako su proveli na radu najmanje
jednu godinu na poslovima u Upravi.
5) Detaljni uvjeti o načinu dobijanja i gubljenja certifikata,
vremenu trajanja, javnom objavljivanju imena inspektora
koji su dobili certifikat, izradi i načinu utvrđivanja
standarda za dobijanje certifikata regulirat će se aktom koji
donosi Vlada Federacije na prijedlog direktora Uprave uz
saglasnost federalnog ministra pravde.
6) Ako glavni inspektor i inspektor ne budu certifikovani,
imaju obavezu istekom roka šest mjeseci pristupe ponovnoj
provjeri radi dobijanja certifikata.
7) Ako glavni inspektor i inspektor na ponovnoj provjeri ne
bude certifikovan u narednom periodu od šest mjeseci
određuje mu se mentor radi stručne pomoći na pripremanju
za dobijanje certifikata i umanjuje mu se netoplaća za iznos
od 30% rješenjem direktora.
8) Ako glavni inspektor i inspektor ne bude certifikovan ni
nakon treće provjere, gubi status i prestaje mu radni odnos.
Član 38.
(Savjetnik - mentor)
1) Glavni inspektor u posljednjoj godini pred penzionisanje
rješenjem po ovlaštenju direktora Federalne uprave,
odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje
inspekcijskih poslova, obavlja poslove savjetnika - mentora
sa obavezom prenošenja iskustava i znanja inspektorima iz
svoje upravne nadležnosti.
2) Za obavljanje redovnih poslova i zadataka glavnog
inspektora iz prethodnog stava ovog člana, direktor
Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog
za obavljanje inspekcijskih poslova rješenjem će postaviti
glavnog inspektora u skladu sa Zakonom o državnoj službi
u Federaciji BiH.
Član 39.
(Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova)
1) Inspektor ne može obavljati privredne, trgovačke ili druge
djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti
učestvovati u radu stručnih komisija i tijela organa uprave
koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje
dozvola za obavljanje djelatnosti koja podliježu tom
inspekcijskom nadzoru, niti izrađivati projekte, elaborate,
studije i analize po narudžbi poslovnog subjekta uz
naknadu.
2) Zabrana iz stava 1) ovog člana ne odnosi se na naučni i
istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja.
Član 40.
(Posebni dodaci na plaću)
Osnovna plaća direktora, glavnog inspektora i inspektora
kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlastima i
uvjetima rada uvećava se za procent propisan posebnim
zakonom.
Član 41.
(Čuvanje službene i druge tajne)
1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa
kojom se upozna u vršenje inspekcijskog nadzora.
2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije
koje se tiču inspekcijskog nadzora.
3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu st. 1) i 2) ovog
člana traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti
inspektora.
Član 42.
(Suspenzija inspektora)
Glavni inspektor i inspektor bit će suspendovan sa dužnosti
ako:
a) ne izvrši inspekcijski nadzor ili ne poduzme upravne
mjere kad je očito da je to morao obaviti, a naročito
ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice;
b) ne poduzme radnje radi izvršenja rješenja o
određenoj upravnoj mjeri;
c) ne obavijesti nadležnog inspektora iz druge oblasti o
nepravilnostima i povredama kod kontroliranog
subjekta nadzora za koje je saznao u toku izvršenja
svog inspekcijskog nadzora;
d) u zakonom određenom roku ne vrati izuzetu
poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora, izuzev
u slučaju objektivne sprječenosti da to učini;
e) pri vršenju inspekcijskog nadzora prekorači ili
zloupotrijebi svoje ovlasti;
f) obavlja djelatnost ili poslove iz nadležnosti druge
inspekcije osim kada ima posebno ovlaštenje;
g) pri obavljanju dužnosti inspektora izvrši radnju za
koju postoji osnovana sumnja da predstavlja
krivično djelo;
h) prekrši obavezu čuvanja službene i druge tajne sa
kojom je upoznat u vršenju inspekcijskog nadzora u
skladu sa ovim zakonom;
i) i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom.
Član 43.
(Prijedlog za suspenziju inspektora)
Prijedlog za suspenziju glavnog inspektora podnosi direktor
a za inspektora glavni inspektor i direktor Federalne uprave u
skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH.
Član 44.
(Odlučivanje o suspenziji inspektora)
1) O suspenziji glavnog inspektora i inspektora direktor donosi
rješenje.
2) Protiv rješenja iz stava 1) ovog člana ima se pravo uložiti
žalbu u skladu sa Zakonom o državnoj službi.
3) Žalba na rješenje iz stava 2) ovog člana ne odlaže izvršenje
rješenja.
Član 45.
(Druga odgovornost inspektora)
Suspenzija glavnog inspektora i inspektora ne isključuje
njegovu disciplinsku odgovornost prema odredbama Zakona o
državnoj službi u Federaciji BiH ili prekršajnu i krivičnu
odgovornost ako razlozi za suspenziju istovremeno imaju i
obilježja tih odgovornosti.
Član 46.
(Obaveze inspektora u slučaju suspenzije)
1) Danom suspenzije glavnom inspektoru i inspektoru prestaju
sve ovlasti prema ovom zakonu.
2) Danom prestanka dužnosti inspektor je obavezan direktoru
Federalne uprave ili od njega ovlaštenom licu predati
iskaznicu inspektora i značku, spise nezavršenih predmeta u
inspekcijskom nadzoru i sredstva rada sa kojima je bio
zadužen.
3) O predaji iskaznice inspektora i značke, preuzimanju
službene dokumentacije i sredstava rada iz stava 2) ovog
člana sastavlja se zapisnik.
V. NADLEŽNOST INSPEKCIJA
Član 47.
(Nadležnost federalne inspekcije)
1) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad
primjenom propisa u okviru nadležnosti utvrđenih
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 7
federalnim propisima i propisima BiH kojima je utvrđena
nadležnost entitetskih inspekcija za vršenje inspekcijskog
nadzora, kao i drugim propisima.
2) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor iz svoje
nadležnosti na cijelom području Federacije.
3) Izuzetno, federalna inspekcija može vršiti nadzor iz
nadležnosti kantonalnog inspektora prema federalnom
propisu ako organ za inspekcijske poslove kantona nema
inspektora iz te upravne oblasti.
Član 48.
(Vršenje inspekcijskog nadzora od kantonalnog inspektora)
1) Direktor Federalne uprave, uz saglasnost rukovodioca
kantonalnog organa uprave nadležnog za obavljanje
inspekcijskih poslova, prema potrebi, rješenjem će ovlastiti
kantonalnog inspektora iz jednog kantona da izvrši
inspekcijski nadzor nad primjenom federalnih propisa i
propisa BiH na području drugog kantona.
2) Protiv rješenja kojim se daje ovlaštenje iz stava 1) ovog
člana žalba nije dopuštena.
Član 49.
(Ovlaštenje za vršenje inspekcijskog nadzora)
1) Direktor Federalne uprave rješenjem može ovlastiti više
federalnih i kantonalnih inspektora da vrše inspekcijski
nadzor u određenoj oblasti u izvršenju federalnih i propisa
BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine),
kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski
inspekcijski organi na području Federacije radi poboljšanja
stanja u toj oblasti, po zahtjevu premijera i Vlade
Federacije, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa
za inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona.
2) Protiv rješenja direktora Federalne uprave iz stava 1) ovog
člana žalba nije dopuštena.
3) Troškove angažiranja inspektora snosi Federalna uprava.
Član 50.
(Inspekcijski nadzor u slučaju neposredne opasnosti)
1) U slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje
i život građana, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog
interesa, inspekcijski nadzor izvršit će najbliži inspektor u
odgovarajućoj upravnoj oblasti.
2) O nadzoru iz stava 1) ovog člana inspektor je dužan u roku
24 sata sačiniti izvještaj i obavijestiti nadležni organ za
obavljanje inspekcijskih poslova.
3) U izuzetnim slučajevima kada prijeti neposredna opasnost
po zdravlje i život ljudi i životinja, materijalna dobra i
okoliš ili zaštitu javnog interesa, u odgovarajućoj upravnoj
oblasti glavni federalni inspektor, uz saglasnost direktora
Federalne uprave, naređuje, prati i koordinira provođenje
federalnih i propisa BiH i naloženih mjera na području
cijele Federacije.
Član 51.
(Vršenje inspekcijskog nadzora kada nije određena nadležnost)
1) Kada federalnim propisom nije određeno koji će organ
vršiti inspekcijski nadzor za te poslove nadležna je
federalna inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti.
2) Kada je propisom BiH (donesenim od nadležnih organa
Bosne i Hercegovine) utvrđeno da inspekcijski nadzor
vrše entitetske inspekcije, nadzor će vršiti federalna
inspekcija, a po ovlaštenju direktora Federalne uprave i
nadležni kantonalni inspektor te upravne oblasti, uz
saglasnost rukovodioca kantonalnog organa za
inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona.
3) U slučaju iz st. 1) i 2) ovog člana kada nije eksplicitno
određena nadležna inspekcija, direktor Federalne uprave
rješenjem utvrđuje nadležnu inspekciju.
Član 52.
(Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora)
1) Kada to potreba službe zahtijeva, direktor Federalne uprave
može, izuzetno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog
organa uprave, odgovarajuće struke, koji ispunjava uvjete iz
čl. 9. i 10. ovog zakona i Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji da obavi samo određene poslove inspekcijskog
nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju
određenog nadzora o čemu direktor donosi rješenje.
2) Ako postoje objektivne potrebe posla, direktor Federalne
uprave, može rješenjem i bez saglasnosti inspektora
rasporediti u smislu sjedišta obavljanja poslova ili radnog
mjesta, unutar iste upravne oblasti ili druge upravne oblasti,
ukoliko inspektor ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
3) Ako premještaj iz stava 2) ovog člana podrazumijeva i
promjenu prebivališta, inspektoru pripada pravo na
odgovarajuću naknadu shodno Zakonu.
Član 53.
(Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge
inspekcije)
Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne
oblasti ne može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti
inspekcije iz druge upravne oblasti osim u slučajevima i uvjetima
određenim ovim zakonom.
Član 54.
(Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge
inspekcije)
1) Kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi
zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti
može u slučajevima i pod uvjetima određenim zakonom,
izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz
saglasnost direktora Federalne uprave, odnosno
rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih
poslova.
2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru bit će obaviješten
nadležni glavni inspektor u roku tri dana od dana izvršenja
inspekcijskog nadzora.
Član 55.
(Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti između federalnih
inspekcija)
U slučaju sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija
prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi federalna inspekcija
koja je posljednja postupala ili federalna inspekcija koja smatra
da je nadležna za postupanje u roku tri dana od dana saznanja za
sukob nadležnosti.
Član 56.
(Rješavanje sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija)
1) Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija rješava
Vlada Federacije.
2) Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija u sistemu
Federalne uprave rješava direktor Federalne uprave.
Član 57.
(Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija)
1) Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih
inspekcija rješavaju sporazumno direktor Federalne uprave
i rukovodilac kantonalnog organa nadležnog za obavljanje
inspekcijskih poslova u roku tri dana od dana nastanka
sukoba.
2) Ako sukob nadležnosti bude riješen sporazumno u roku iz
stava 1) ovog člana, sukob nadležnosti rješavat će Vrhovni
sud Federacije Bosne i Hercegovine.
Broj 73 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
VI. PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA U
VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA
Član 58.
(Preventivno djelovanje inspektora)
U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor poduzima
preventivne mjere i radnje radi sprečavanja povrede zakona i
drugih propisa, sprečavanja nastajanja štetnih posljedica i
otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica ukoliko
one nisu nastupile radi zaštite javnog i privatnog interesa.
Član 59.
(Preventivne mjere)
U poduzimanju preventivnih mjera inspektor:
1) upoznaje subjekte nadzora sa obavezama iz zakona i
drugih propisa i sankcijama u slučajevima njihovog
nepridržavanja;
2) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog
nepridržavanja zakona i drugih propisa;
3) predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu
dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje;
4) upoznaje subjekte nadzora sa pravima i obavezama
koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora u skladu
sa Zakonom;
5) izvještava nadležne organe o uočenim nedostacima
koji nisu posebno propisani i sankcionisani zakonima
i drugim propisima;
6) ukazuje nadležnim organima na teškoće u primjeni
zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava
i obaveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem
da se taj postupak, što je moguće više, olakša i
pojednostavi za subjekta nadzora;
7) daje informacije i savjete subjektima nadzora o
djelotvornijem načinu izvršenja zakona i drugih
propisa;
8) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim
zakonom i drugim propisima;
9) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu
nadzora;
10) gradi povjerenje sa subjektima nadzora koji mu se
obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa;
11) ostvaruje saradnju sa udruženjima građana,
odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim
licima koja im mogu dati bliže podatke o subjektima
nadzora;
12) inspektori međusobno sarađuju i pomažu se u radu i
nastoje jedni drugima dati što potpunije i brže
informacije kojima raspolažu kako bi ostvarili što
efikasnije preventivno djelovanje u postupku
inspekcijskog nadzora u skladu sa zakonom.
VII. INSPEKCIJSKI NADZOR
Član 60.
(Prava, obaveze i odgovornosti inspektora)
U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima prava,
obaveze i odgovornosti propisane ovim zakonom i drugim
propisima.
Član 61.
(Primjena međunarodnih konvencija)
Inspektori su dužni primjenjivati međunarodne konvencije
koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina.
Član 62.
(Ovlasti inspektora)
1) Inspektor je ovlašten:
(1) utvrditi identitet subjekta nadzora i drugih lica od
značaja za inspekcijski nadzor;
(2) utvrditi da li subjekt nadzora ima rješenje o upisu u
sudski registar ili odgovarajuće odobrenje za
obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju
minimalno-tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za
obavljanje djelatnosti i druge akte utvrđene
zakonom;
(3) pregledati poslovne i druge prostorije u smislu stava
1) tačka (2) ovog člana, objekte i opremu,
postrojenja, uređaje, instalacije, proces rada i
proizvodnje;
(4) pregledati način obavljanja djelatnosti - proces rada,
sigurnosti robe i kvalitet proizvoda i pruženih
usluga;
(5) utvrđivati da li subjekt nadzora ispunjava propisane
uvjete vezane uz prostor koji koristi za obavljanje
registrirane djelatnosti;
(6) vršiti uvid u poslovne knjige i drugu službenu
dokumentaciju od značaja za vršenje inspekcijskog
nadzora;
(7) saslušavati stranke, svjedoke i druga lica čije izjave
su od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju
inspekcijskog nadzora;
(8) poduzimati radnje uzorkovanja, pregleda i
ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala radi
provjere usaglašenosti sa propisima;
(9) zabraniti korištenje gradilišta, prostorija, uređaja i
opreme;
(10) narediti rušenje ili uklanjanje bespravno započetog i
podignutog objekta i uspostavljanje pređašnjeg
stanja;
(11) narediti prinudno otvaranje objekta radi vršenja
nadzora;
(12) narediti da mu subjekt nadzora dostavi u roku
tražene podatke i dokumentaciju, odnosno odazove
pozivu da dođe lično u službene prostorije
inspekcijskog organa radi davanja podataka u vezi sa
izvršenim inspekcijskim nadzorom;
(13) poduzimati upravne i druge mjere u skladu sa ovim i
drugim zakonima;
(14) poduzimati preventivne aktivnosti u vršenju
inspekcijskog nadzora;
(15) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši inspekcijski
nadzor;
(16) izdati prekršajni nalog i podnijeti zahtjev za
pokretanje prekršajnog postupka;
(17) obavljati i druge službene radnje u svrhu
inspekcijskog nadzora.
2) Pored ovlasti iz stava 1) ovog člana inspektor ima prava i
obaveze u skladu sa posebnim propisima:
(1) izvršiti inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji uz
prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda ako
sazna da se određena stambena prostorija koristi u
svrhu obavljanja poslovne djelatnosti;
(2) zaustaviti i isključiti svako saobraćajno sredstvo
koje učestvuje u unutrašnjem cestovnom saobraćaju
osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne
pomoći;
(3) zabraniti obavljanje radnji koje mogu izazvati
opasnost po život, zdravlje, okolinu i nanijeti
materijalnu štetu;
(4) oduzeti na licu mjesta stečenu imovinsku korist
zatečenu prilikom inspekcijskog nadzora i izdati
potvrdu;
(5) omogućiti subjektu nadzora učestvovanje u svim
inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o
činjenicama i okolnostima bitnim za utvrđivanje
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 9
potpunog i pravilnog činjeničnog stanja kao i zaštitu
njegovih prava i pravnih interesa;
(6) ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene
povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje
krivičnog djela o tom saznanju izvještajem
obavijestiti nadležno tužilaštvo.
Član 63.
(Inspekcijski nadzor u slučaju kada je subjekt nadzora nepoznat)
Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu
inspektora da mu omogući vršenje inspekcijskog nadzora,
inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor u skladu sa nastalim
okolnostima, uz prisustvo drugog lica kojeg sam zaključkom
odredi.
Član 64.
(Postupak inspektora u slučaju neusklađenosti sa materijalnim
propisom)
Ako inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora
utvrđeno određeno pravo nije u skladu sa materijalnim propisom
iz oblasti koju nadzire, o tome će obavijestiti i pozvati upravnog
inspektora da u skladu sa Zakonom poduzme odgovarajuće
aktivnosti prema nadležnom organu radi njegovog poništenja ili
ukidanja po pravu nadzora.
Član 65.
(Postupak inspektora u slučaju inspekcijskog nadzora kućne
radinosti)
Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da
je rješenje o obavljanju djelatnosti kućne radinosti izdato bez
prethodnog utvrđivanja da li subjekt nadzora posjeduje sredstva i
opremu za kućnu radinost koja je utvrđena zakonom, zabranit će
rad subjektu nadzora.
Član 66.
(Neometanje redovnog procesa rada)
Inspektor je dužan obaviti inspekcijski nadzor na način da
što manje ometa redovni proces rada, odnosno obavljanje
djelatnosti kod subjekta nadzora.
1. Prava i obaveze subjekta nadzora
Član 67.
(Učestvovanje subjekta nadzora)
1) Subjekt nadzora dužan je učestvovati u inspekcijskom
nadzoru.
2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje
inspekcijskog nadzora u skladu sa nalogom za inspekcijski
nadzor ili na traženje inspektora.
3) Inspekcijski nadzor izvršit će se u prisustvu odgovornog
lica ili bilo kojeg zatečenog lica radno angažiranog kod
subjekta nadzora.
4) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je nadležnom
inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu
dokumentaciju, ažurne i tačne podatke, materijale i
obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrđivanje svih
činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora
odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi
inspektor.
5) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je odazvati se pozivu
inspektora i donijeti u roku koji mu je naložen u službene
prostorije inspekcijskog organa tražene podatke i
dokumentaciju, kao i doći lično radi davanja potrebnih
pojašnjenja u vezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom.
6) Izuzetno, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim
zakonom ili drugim propisom inspektor može izvršiti
inspekcijski nadzor i bez učestvovanja subjekta nadzora.
Član 68.
(Obavještavanje u slučaju nastanka opasnosti)
Subjekt nadzora obavezno izvještava nadležnog inspektora i
nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po
život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to
propisano zakonom ili drugim propisom.
Član 69.
(Davanje na uvid podataka i dokumentacije)
1) Ako se u toku vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su
za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i
dokumentacija i drugih lica zaposlenih kod subjekta
nadzora ili su ta lica u poslovnom odnosu sa subjektom
nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora dužan je dati
na uvid i te podatke i dokumentaciju.
2) Inspektor zahtjeve iz stava 1) ovog člana nalaže usmeno, a
prema okolnostima to može odrediti i zaključkom.
3) Protiv zaključka iz stava 2) ovog člana ne može se izjaviti
posebna žalba.
Član 70.
(Predočavanje liste provjera - ček-liste)
1) Subjekt nadzora ima pravo zahtijevati od inspektora da mu
predoči listu provjera - ček-listu po kojoj vrši inspekcijski
nadzor.
2) Ako inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora
uoči nepravilnost kod subjekta nadzora koja provjera nije
obuhvaćena ček-listom, poduzet će odgovarajuće radnje u
skladu sa zakonom.
Član 71.
(Davanje uzoraka proizvoda inspektoru)
Subjekt nadzora dužan je uzorke proizvoda dati inspektoru
radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji ovlaštene za
ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko
je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li
proizvodi propisanim standardima.
Član 72.
(Obavještavanje o rezultatima ispitivanja)
1) O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u
pisanom obliku izvještava subjekta nadzora u roku tri dana
po dobijanju rezultata.
2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka
ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene
institucije u Federaciji ukoliko nije zadovoljan nalazom i
mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo
ispitivanje.
3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog
nadzora, a radi utvrđivanja da li odgovaraju propisanom ili
deklariranom sistemu i propisanom obliku, subjekt nadzora
ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka.
Član 73.
(Izjašnjavanje o činjenicama i dokazima)
Kada inspektor utvrđuje činjenično stanje u postupku
inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo izjasniti se o
svim činjenicama i dokazima iznesenim u postupku
inspekcijskog nadzora.
Član 74.
(Pružanje stručne pomoći)
Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od
inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na
upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i
preventivno djelovanje.
Broj 73 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
Član 75.
(Samostalnost inspektora kod prikupljanja dokaza i utvrđivanja
činjeničnog stanja)
1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno
određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog
stanja.
2) Inspektor će upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji
nisu pribavljeni kod njega i omogućiti mu da se o njima
izjasni.
Član 76.
(Pravna sredstva na akte inspektora)
Subjekt nadzora ima pravo podnositi redovna i vanredna
pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor u
skladu sa Zakonom o upravnom postupku.
Član 77.
(Edukacija subjekta nadzora)
Subjekt nadzora obavezan je u vlastitom interesu educirati
se o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u radu.
Član 78.
(Osiguranje prevodioca u postupku inspekcijskog nadzora)
1) Subjekt nadzora koji ne koristi jezik koji je u službenoj
upotrebi u Federaciji u postupku inspekcijskog nadzora
dužan je osigurati prevodioca na jedan od jezika koji je u
službenoj upotrebi u Federaciji.
2) Subjekt nadzora osigurat će prevodioca i za strana lica koja
su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečena na
radnom mjestu kod subjekta nadzora.
3) Troškove prevođenja iz stava 1) ovog člana snosi subjekt
nadzora.
4) Ako subjekt nadzora ne osigura prevodioca, to će učiniti
inspektor na trošak kontroliranog subjekta nadzora.
Član 79.
(Pozivanje odgovornog i drugih lica)
1) Kada okolnosti nalažu, inspektor će pisano pozvati
odgovorno lice subjekta nadzora i svako drugo lice da
pristupi u prostorije organa nadležnog za vršenje
inspekcijskih poslova ili na mjesto obavljanja inspekcijske
radnje, da u određeno vrijeme, određenog dana pristupi radi
davanja izjave ili potrebnih podataka, ili da donese
zatraženu dokumentaciju relevantnu za pravilno utvrđivanje
činjeničnog stanja od značaja za konkretan inspekcijski
nadzor.
2) Lica iz stava 1) ovog člana mogu se pozvati u radne dane u
okviru radnog vremena, a, izuzetno, i u sve dane i van tog
vremena iz razloga hitnosti.
3) Poziv se upućuje u pisanom obliku, a izuzetno i usmeno
ili drugim sredstvima komuniciranja.
Član 80.
(Dužnost odazivanja pozivu)
1) Pozvano lice dužno je odazvati se pozivu inspektora.
2) Ako se pozvano lice ne odazove pozivu a izostanak ne
opravda u roku 24 sata od dana prijema poziva, inspektor
može u skladu sa Zakonom i drugim propisom odrediti da
se ono prisilno dovede.
3) Troškovi prisilnog dovođenja padaju na teret lica koje se
privodi.
4) O prisilnom dovođenju inspektor donosi zaključak na koji
se ne može izjaviti posebna žalba.
2. Postupak inspekcijskog nadzora
Član 81.
(Primjena Zakona o upravnom postupku)
1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim
zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku.
2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan
pridržavati se principa utvrđenih ovim zakonom i Zakonom
o upravnom postupku.
Član 82.
(Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora)
Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj
dužnosti.
Član 83.
(Zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora)
Inspekcijski nadzor u skladu sa ovim zakonom izvršit će se
i na pisani zahtjev:
1) Vlade Federacije,
2) federalnog ministra i
3) direktora Federalne uprave.
Član 84.
(Zahtjev pravnih i fizičkih lica za vršenje inspekcijskog nadzora)
1) Pravna i fizička lica mogu podnijeti pisani zahtjev
nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor.
2) Nadležna inspekcija će o poduzetim mjerama izvjestit
podnosioca zahtjeva pisano u roku 15 dana od dana
okončanja inspekcijskog nadzora.
3) Odredbe ovog člana ne odnose se na anonimne zahtjeve i
predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadrži dokaze
koji upućuju na grubu povredu zakona, u kojem slučaju
glavni inspektor i inspektor cijene osnovanost predstavke i
poduzimaju zakonom utvrđene aktivnosti radi utvrđivanja
stvarnog stanja.
Član 85.
(Ponovljeni zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora)
Ako se predstavka odnosi na pitanje koje je povodom ranije
predstavke istog podnosioca već bilo predmet razmatranja,
ponovna predstavka u istoj stvari uzet će se u postupak samo ako
su u njoj iznesene nove činjenice ili ako prilikom razmatranja
ranije predstavke nisu uzete u obzir sve okolnosti od značaja za
njihovu pravilnu ocjenu.
Član 86.
(Inspekcijski nadzor radi zaštite ličnih prava i pravnih interesa)
1) Inspektor, ako ocijeni opravdanim, izvršit će inspekcijski
nadzor na pisani ili usmeni zahtjev pravnog i fizičkog lica
koje radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se
izvrši inspekcijski nadzor.
2) Lica iz stava 1) ovog člana dužna su precizirati pravo ili
pravni interes koji im je povrijeđen.
3) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor će
obavijestiti podnosioca zahtjeva.
4) Podnosilac zahtjeva može se obratiti rukovodiocu
nadležnog organa za vršenje inspekcijskih poslova radi
zaštite svojih prava u roku tri mjeseca od dana saznanja za
učinjenu povredu, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana
učinjene povrede.
5) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak o
identitetu podnosioca zahtjeva.
Član 87.
(Odnos Federalne uprave prema organima uprave i pravnim
licima koja imaju javne ovlasti)
1) Organi uprave i pravna lica koja imaju javne ovlasti dužna
su izvijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim
radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a
značajne su za rad inspekcije.
2) Organi uprave i pravna lica iz stava 1) ovog člana dužna su
uz obavijest dostaviti i sve dokaze kojim raspolažu
(zapisnik o saslušanju određenog lica, zapisnik o uviđaju,
fotografije i sl.).
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 11
Član 88.
(Ovlaštenja inspektora u inspekcijskom nadzoru kod pravnih lica
sa javnim ovlastima)
1) Ako pravno lice sa javnim ovlastima ne obavlja povjerene
poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, federalni
inspektor koji vrši inspekcijski nadzor obavezan je pisano
upozoriti organ upravljanja tog pravnog lica i naložiti mu
mjere za rješavanje tog pitanja, a ako je to potrebno,
obavezan je poduzeti i druge mjere u okviru svojih ovlasti i
time osigurati da se javne ovlasti vrše u skladu sa zakonom
i drugim propisima kojima su javne ovlasti prenesene.
2) Organ upravljanja pravnog lica sa javnim ovlastima dužan
je postupiti po naloženim mjerama federalnog inspektora.
Član 89.
(Ovlaštenja inspektora prema nesavjesnom korisniku povjerenog
javnog dobra)
1) Ako inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da subjekt
nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatisanje
javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina,
kaznit će subjekta nadzora i odgovorno lice u subjektu
nadzora a rješenjem će im se naložiti otklanjanje utvrđenih
nedostataka.
2) Inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na
kontrolu sadržaja i uvjeta pod kojim se upravlja i
eksploatiše javno dobro.
Član 90.
(Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora)
1) Inspekcijski nadzor inspektor vrši na osnovu naloga za
inspekcijski nadzor.
2) Nalog inspektoru izdaje glavni inspektor.
3) Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadrži:
1) naziv inspekcijskog organa, broj naloga i datum
izdavanja;
2) ime i prezime glavnog inspektora koji izdaje nalog i
naziv inspektorata;
3) naziv subjekta i objekta nad kojim se vrši nadzor;
4) predmet inspekcijskog nadzora;
5) lista provjera - ček-lista;
6) ime i prezime inspektora koji će izvršiti inspekcijski
nadzor;
7) naziv službenog vozila i registracijske oznake;
8) datum početka vršenja inspekcijskog nadzora;
9) potpis izdavaoca naloga i otisak pečata;
10) pouku subjektu nadzora da ometanje inspektora u
radu predstavlja prekršaj.
4) Ako se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt
nadzora, inspektor može izdati nalog za inspekcijski nadzor
i potpisati ga na terenu, uz obavezu da spomenuti nalog
inspektor predoči glavnom inspektoru u roku 24 sata koji će
ga svojim potpisom verifikovati kao akt u predmetu.
5) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor
istovremeno vrši više inspektora iz različitih upravnih
oblasti, svakom inspektoru se pojedinačno izdaje nalog za
inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire.
6) Ako postoji potreba za poduzimanjem hitnih mjera radi
zaštite javnog interesa, glavni inspektor može inspektoru
izdati usmeni nalog za vršenje inspekcijskog nadzora, uz
obavezu da u roku 24 sata od izdavanja usmenog naloga
inspektoru izda pisani nalog.
Član 91.
(Predočavanje naloga za vršenje inspekcijskog nadzora)
1) Prilikom inspekcijskog nadzora inspektor predočava nalog
za vršenje inspekcijskog nadzora subjektu kojeg kontrolira.
2) Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne može se izjaviti
posebna žalba.
Član 92.
(Lista provjera - obim i složenost inspekcijskog nadzora)
(1) Na osnovu lista provjera - ček-lista utvrđuje se obim i
složenost inspekcijskog nadzora.
(2) Složenost inspekcijskog nadzora utvrdit će se procjenom
rizika postupanja subjekta nadzora.
(3) Direktor inspekcijskog organa uprave donosi pravilnik o
kriterijima za utvrđivanje obima i složenosti inspekcijskog
nadzora iz stava 1) ovog člana.
Član 93.
(Postupanje inspektora u slučaju nadležnosti druge inspekcije)
Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa iz
nadležnosti druge inspekcije, odnosno drugog organa uprave,
dužan je bez odgađanja sačiniti službenu zabilješku i putem
glavnog inspektora obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno
organ uprave u roku tri dana.
Član 94.
(Predstavljanje inspektora subjektu nadzora)
Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora inspektor će se
predstaviti subjektu nadzora uz predočenu službenu iskaznicu i
značku.
Član 95.
(Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora)
1) Inspekcijski nadzor vrši se na mjestu gdje treba utvrditi
činjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi
inspekcijski nadzor.
2) Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora se, prema pravilu,
utvrđuje nalogom za vršenje inspekcijskog nadzora.
3) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama
subjekta nad kojim se vrši nadzor, odgovorno lice ili bilo
koje drugo lice zaposleno kod subjekta nadzora dužno je
inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad.
4) Kada se inspekcijski pregled vrši u prostorijama subjekta
nadzora koje su ugrožene eksplozivnom atmosferom
(podzemne i nadzemne prostorije) ili u kojima postoji neka
druga mogućnost ugrožavanja života i zdravlja ljudi,
odgovorno lice je dužno inspektoru i licima koja prisustvuju
inspekcijskom pregledu osigurati odgovarajuća zaštitna
sredstva.
5) U slučaju nemogućnosti utvrđivanja tačnog činjeničnog
stanja kod provođenja inspekcijskog nazora, inspektor će
pisanim putem pozvati subjekta nadzora ili drugo lice da u
određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije
sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu
dokumentaciju.
Član 96.
(Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora)
1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta
nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u
toku njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podložno
inspekcijskom nadzoru, a, izuzetno, i izvan radnog vremena
ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog
nadzora kako je to navedeno u nalogu za inspekcijski
nadzor.
2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama
subjekta nadzora, a ne može se završiti u toku njegovog
radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno
pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora
ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili
dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog
nadzora a radi dovršenja započetog inspekcijskog nadzora
koji se ima nastaviti narednog radnog dana.
3) O privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz
stava 2) ovog člana donosi se zaključak protiv kojeg se ne
može izjaviti posebna žalba.
Broj 73 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
4) Zaključak iz stava 3) ovog člana priložit će se uz zapisnik o
izvršenom inspekcijskom nadzoru.
Član 97.
(Utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor)
U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje:
1) identifikaciju subjekta nadzora i to:
a) identitet za fizičko lice,
b) oblik organiziranja za pravno lice,
c) podatke o odgovornom licu za zastupanje
pravnog lica prema aktu o osnivanju i upisu u
sudski registar;
2) posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje
djelatnosti:
a) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar,
b) rješenje za obavljanje djelatnosti ako je to
posebnim propisom utvrđeno (odobrenje,
licenca za rad i sl.),
c) pravni osnov korištenja poslovnog prostora,
d) odobrenje za priključak na komunalne, elektro,
gasne i druge instalacije, ako je to posebnim
propisom utvrđeno,
e) da li je kod subjekta nadzora zaposlen stranac i
bez radne dozvole ili sa radnom dozvolom kojoj
je istekla važnost, izuzev kategorija stranaca koji
ne moraju imati radnu dozvolu u skladu sa
posebnim propisima,
f) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima sa
kojima se obavlja djelatnost u skladu sa
zakonom (važenje koncesije, tehnički nadzor,
registracija, atest i sl.),
g) i drugu propisanu dokumentaciju koju mora
posjedovati u skladu sa zakonom i drugim
propisima.
Član 98.
(Dužnost omogućavanja rada inspektoru)
1) Subjekt nadzora kao i svako drugo lice ne smije sprečavati i
otežavati inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora.
2) Inspektor će usmeno, telefonom ili u pisanoj formi zatražiti
od subjekta nadzora da mu, u roku koji mu naloži, dostavi
sva potrebna obavještenja, podatke i dokumentaciju od
značaja za vršenje tog inspekcijskog nadzora.
Član 99.
(Uzimanje uzoraka proizvoda)
(1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi
odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili u prometu
propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklariranom sistemu,
odnosno propisanom i deklariranom kvalitetu inspektor će
uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj količini i broju
uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji u
Federaciji za subjekte nadzora čije je sjedište u Federaciji.
(2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta inspektor
će uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja
je potrebna za ispitivanje.
(3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka.
(4) Inspektor će u pisanom obliku izvijestiti subjekta nadzora o
rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka najkasnije u roku
tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja
je ispitivanje obavila, odnosno u skladu sa posebnim
propisima.
Član 100.
(Ponavljanje ispitivanja kvalitete proizvoda)
1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja
proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje
ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod
prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene
organizacije za ispitivanje kvaliteta proizvoda unutar
Federacije.
2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda u smislu stava
1) ovog člana podnosi se u pisanoj formi u roku tri dana od
dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja.
3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije saglasan
sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog
ispitivanja.
Član 101.
(Uzorkovanje)
1) Subjekt nadzora dužan je besplatno dati potrebnu količinu
uzorka proizvoda za ispitivanje kvaliteta.
2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt
nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara kvalitetu
propisanom zakonom i drugim propisom ako drugačije nije
regulirano posebnim propisom.
3) Ako uzorak proizvoda iz stava 2) ovog člana odgovara
kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom, troškovi
ispitivanja iz ovog člana padaju na teret sredstava budžeta
nivoa postupajućeg inspektora, ako posebnim propisom nije
drugačije utvrđeno.
4) Neiskorišteni uzorci proizvoda vraćaju se subjektu nadzora.
Član 102.
(Način uzorkovanja)
1) Rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih
poslova pravilnikom će propisati način uzimanja uzoraka i
proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje
ovlaštenim institucijama, ukoliko to nije utvrđeno posebnim
propisom.
2) U slučaju kolizije odredaba posebnih pravilnika i drugih
općih akata o uzimanju uzoraka i proizvoda i dostavljanja
na ispitivanje ovlaštenim institucijama sa pravilnikom iz
stava 1) ovog člana ima se primjenjivat pravilnik iz stava 1)
ovog člana.
Član 103.
(Učestvovanje subjekta nadzora u vršenju inspekcijskog nadzora)
1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru neometano
vršenje inspekcijskog nadzora i učestvovati u utvrđivanju
činjenica u predmetu, lično ili putem ovlaštenog lica.
2) Ako odgovorno lice nije prisutno, inspekcijski nadzor
obavit će se sa bilo kojim zaposlenikom koji je u radnom
odnosu kod subjekta nadzora i on se zatekne u momentu
nadzora, koji će svojim potpisom na zapisnik, po okončanju
nadzora, potvrditi uredan prijem zapisnika. Lice sa kojim je
izvršen nadzor dostavit će bez odgađanja zapisnik
odgovornom licu u subjektu nadzora koji se ima pravo
izjasniti na njega u roku pet dana.
3) Ako zaposlenik iz stava 2) ovog člana odbije potpisati
zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik i putem pošte ga
dostaviti subjektu nadzora na izjašnjavanje.
4) Inspektor može tražiti od bilo kojeg zaposlenika kod
subjekta nadzora da mu, u roku koji on naloži, dostavi sve
potrebne dokumente ili podatke relevantne za pravilno
utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom inspekcijskom
nadzoru.
5) Inspektor zahtjev iz stava 4) ovog člana određuje
zaključkom protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba.
Član 104.
(Postupak inspektora u slučaju nemogućnosti vršenja
inspekcijskog nadzora)
Ako inspektor iz objektivnih razloga ne može izvršiti
inspekcijski nadzor, pisanim putem pozvat će subjekta nadzora
da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije
sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju.
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 13
Član 105.
(Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije)
1) Inspektor je dužan privremeno oduzeti poslovnu i drugu
dokumentaciju radi provjere autentičnosti i tačnosti navoda
u njoj kao i onu koja može u prekršajnom postupku
poslužiti kao dokaz kojim je učinjen prekršaj.
2) Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti
dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u
prekršajnom ili krivičnom postupku.
3) O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje
potvrdu u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom
identifikacijom (naziv dokumenta, izdavalac, broj, datum i
dr.).
Član 106.
(Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja)
1) Inspektor je dužan u inspekcijskom nadzoru privremeno
oduzeti predmete ili robu sa kojima je učinjen prekršaj
(predmet prekršaja) ili su nastali u izvršenju ili pokušaju
izvršenja prekršaja.
2) O privremenom oduzimanju predmeta ili robe izdaje se
potvrda u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom
identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, jedinica
mjere, deklarirana ili procjenjena vrijednost, datum, vrijeme
i mjesto oduzimanja, lice od kojeg su predmeti ili roba
oduzeti i vlasnik predmeta ili robe).
Član 107.
(Postupak sa privremeno oduzetim predmetima ili robom)
1) Ako su oduzeti predmeti ili roba podložni brzom kvarenju i
ako nisu oduzeti prekršajnim nalogom, inspektor je dužan
podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili
obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno
počinjenom krivičnom djelu u roku 48 sati od oduzimanja
takvih predmeta ili roba.
2) Predmeti ili roba iz stava 1) ovog člana se prodaje ako
drugačije nije predviđeno posebnim propisima, a sredstva
ostvarena prodajom uplaćuju se na depozitni račun budžeta
nivoa vlasti (Federacija, kanton) zavisno od nivoa
postupajućeg inspektora.
Član 108.
(Radnje inspekcijskog nadzora kod drugih lica koja nisu subjekt
nadzora)
1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih
lica koja nisu subjekt nadzora ako se kod njih obavlja
djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl. koje su od
značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora.
2) Ako lice iz stava 1) ovog člana ne dopusti inspektoru
vršenje potrebne inspekcijske radnje, on može prema tom
licu poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora.
Član 109.
(Pomoć policije u vršenju inspekcijskog nadzora)
1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući
inspektoru vršenje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili
ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može
zatražiti pomoć nadležne policije.
2) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i
omogućiti da se obavi inspekcijski nadzor i na usmeni
zahtjev inspektora, glavnog inspektora i rukovodioca
inspekcijskog organa iako o tome nije bila prethodno
obavještena.
Član 110.
(Inspekcijski zapisnik)
1) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan
sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje
utvrđeno inspekcijskim nadzorom.
2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski
nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno
više inspektora iz različitih upravnih oblasti, u tom slučaju
svaki inspektor sačinjava poseban zapisnik.
3) Zapisnik sadrži osim elemenata propisanih Zakonom o
upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u
vršenju inspekcijskog nadzora.
4) Obrazac inspekcijskog zapisnika iz stava 1) ovog člana
propisat će direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac
organa nadležnog za vršenje inspekcijskog nadzora.
5) O manje važnim radnjama u postupku i izjavama subjekta
nadzora, kao i u slučaju nemogućnosti izvršenja inspekcijskog
nadzora, inspektor sačinjava službenu zabilješku.
6) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više
inspektora iz iste oblasti, u tom slučaju sačinjavaju jedan
zapisnik.
Član 111.
(Mjesto sastavljanja inspekcijskog zapisnika)
1) Zapisnik se sačinjava na licu mjestu i tokom vršenja
inspekcijskog nadzora.
2) U složenijem inspekcijskom nadzoru zapisnik se može
sastaviti i završiti u službenim prostorijama organa
nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova u roku tri
dana od dana završenog inspekcijskog nadzora.
3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora
odmah nakon sastavljanja, ukoliko to objektivne okolnosti
dozvoljavaju.
Član 112.
(Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru)
1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o
izvršenom inspekcijskom nadzoru.
2) Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sačinjavanjem
zapisnika, a u slučaju iz člana 110. st. 2) i 3) ovog zakona u
roku pet dana od dana prijema zapisnika.
3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedaba
unosi se u zapisnik.
4) Ako se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se
imaju potpisati od odgovornog lica, odnosno lica koje je
učestvovalo u inspekcijskom nadzoru.
5) Ako ovlašteno lice ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz
stava 2) ovog člana, ili da pisanu izjavu da nema primjedbi,
smatra se da nema primjedbi na zapisnik.
Član 113.
(Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru)
Zapisnik o inspekcijskom nadzoru na koji nisu stavljene
primjedbe ima dokaznu snagu javne isprave, osim onih dijelova
zapisnika na koje je saslušano lice stavilo primjedbu da nisu
pravilno sastavljeni.
Član 114.
(Obaveza čitanja zapisnika i razmatranje primjedaba na zapisnik
o inspekcijskom nadzoru)
1) Inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu
nadzora.
2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o izvršenom
inspekcijskom nadzoru i, prema potrebi, upotpuniti
inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose.
3) O primjedbama na zapisnik posebno se ne odlučuje, već se
cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta.
Član 115.
(Stavljanje robe pod carinski nadzor)
Federalni inspektor u postupku nadzora u prekograničnom
prometu, na graničnim prijelazima i mjestu carinjenja može robu
staviti pod carinski nadzor u skladu sa zakonom i drugim
propisima.
Broj 73 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
Član 116.
(Kontrola u prekograničnom prometu)
1) Nadležni federalni granični inspektori vrše kontrolu
zdravstvenog stanja lica i ispravnosti roba i predmeta u
prekograničnom prometu.
2) Odgovarajuće potvrde o izvršenoj kontroli iz prethodnog
stava ovog člana izdaju nadležni federalni granični
inspektori i one vrijede na teritoriji Federacije.
3. Upravne i druge mjere
Član 117.
(Upravne mjere koje inspektor određuje u inspekcijskom
nadzoru)
Kada inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa u
skladu sa propisima, dužan je rješenjem naložiti odgovarajuće
upravne mjere i to:
(1) naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti
otklone na način i u roku kako je određeno ovim
zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi
inspekcijski nadzor;
(2) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme
odgovarajuće radnje i mjere radi otklanjanja utvrđenih
nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po život i
zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okoliš;
(3) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno
rad subjektu nadzora, koji se obavlja suprotno zakonu
i drugim propisima kada je to određeno ovim
zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski
nadzor;
(4) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno
rad i privremeno oduzeti robu subjektu nadzora koji
obavlja djelatnost, odnosno stavlja robu u promet bez
odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti
poslovni prostor ili sredstva rada;
(5) privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor robu koja je
pribavljena suprotno zakonu i drugim propisima ili
služi prometu, odnosno obavljanju poslova i radnji
koje su u suprotnosti sa propisima;
(6) narediti uništavanje robe koja je oduzeta u vršenju
inspekcijskog nadzora zbog toga što je protivpravno
nastala ili služi prometu, odnosno izvršenju radnji
koje su u suprotnosti sa propisima;
(7) zabraniti subjektu nadzora daljnje radno angažiranje
zatečenih lica bez reguliranog radno-pravnog statusa u
skladu sa Zakonom;
(8) privremeno staviti van upotrebe sredstva rada
zatečena u postupku protivpravnog obavljanja
poslovne djelatnosti do otklanjanja nedostataka i
odmah ih zapečatiti ili na drugi prigodan način
onemogućiti njihovu upotrebu (natpis, traka i sl.);
(9) naložiti isključenje iz saobraćaja vozila kojima je
počinjen prekršaj (osim vozila hitne pomoći, vojske,
policije i vatrogasnih vozila);
(10) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši uviđaj ili
druge inspekcijske radnje;
(11) naložiti rušenje bespravno izgrađenog objekta ili
vraćanje u prvobitno stanje terena ili privremeno
zabraniti gradnju objekta do pribavljanja dozvola za
gradnju u skladu sa Zakonom;
(12) ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi
da subjekt nadzora obavlja djelatnost bez registracije
ili odobrenja nadležnog organa, odmah će zabraniti
rad subjektu nadzora i odmah će zapečatiti poslovne
prostorije ili sredstva rada;
(13) ako inspektor u vršenju redovnog inspekcijskog
nazora utvrdi da subjekt nadzora ne ispunjava uvjete
za obavljanje djelatnosti, naredit će privremenu
zabranu obavljanja djelatnosti do ispunjenja
propisanih uvjeta;
(14) naložiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji
koje je pravno lice, institucija koja ima javna
ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezan poduzeti;
(15) odrediti i druge mjere određene ovim zakonom i
posebnim propisima.
Član 118.
(Rješenje inspektora o upravnim mjerama)
Inspektor određuje upravne mjere rješenjem u skladu sa
Zakonom o upravnom postupku.
Član 119.
(Obrazac za rješenje)
1) Ako se određuje upravna mjera koja se mora izvršiti odmah
ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj
mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a
određeni podaci i odluke se mogu napisati rukom.
2) Sadržaj i formu obrasca propisuje direktor Federalne
uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za
obavljanje inspekcijskih poslova.
3) Rješenje iz stava 1) ovog člana u obrazloženju sadrži razlog
zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navođenje propisa na
osnovu kojeg je određena upravna mjera.
Član 120.
(Javno objavljivanje upravne mjere)
1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se njom
postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora.
2) Upravna mjera iz stava 1) javno se objavljuje na oglasnoj
tabli subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, na
oglasnoj ploči organa za inspekcijske poslove, u javnim
glasilima ili na drugi pogodan način.
Član 121.
(Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora u
cijelosti ili djelimično)
1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor
može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana
počinje teći od dana uručenja rješenja.
2) Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i
izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada
subjekta nadzora ako obavlja djelatnost:
- bez rješenja o upisu u sudski registar nadležnog suda;
- bez rješenja nadležnog organa za obavljanje
djelatnosti;
- u suprotnosti sa rješenjem kojim mu je odobreno
obavljanje određene djelatnosti ili
- ne posjeduje dokumentaciju kojom potvrđuje da
ispunjava minimalno-tehničke uvjete za bavljenje tom
djelatnošću (rješenje nadležnog organa, zapisnici
nadležnih inspekcija i sl.).
3) Inspektor upravnu mjeru iz stava 2) ovog člana neće
naložiti ako će takvim postupkom ugroziti javni interes,
život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno uzrokovati
opasnost po okolinu.
4) Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da
subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruža usluge za
pravno ili fizičko lice koje ne posjeduje potrebnu
dokumentaciju za obavljanje te djelatnosti, odmah će
zabraniti daljnje obavljanje navedenog posla.
5) Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada
može biti nasilno narušena ili u kratkom roku od subjekta
nadzora ili drugih lica neizvršena, inspektor može naložiti
stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim
objektima na način da obavijesti nadležno ministarstvo
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 15
unutrašnjih poslova o naloženoj mjeri zabrane rada i mjeri
njenog osiguranja.
6) Troškove iz stava 4) ovog člana snosi subjekt nadzora
kojem je izrečena mjera zabrane rada.
7) Žalba na rješenje iz st. 2) i 3) ovog člana ne odgađa
izvršenje rješenja.
Član 122.
(Upravna mjera zabrane rada kod subjekta nadzora sa više
utvrđenih prekršaja)
1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod
istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja,
inspektor će izreći upravnu mjeru privremene zabrane rada
u trajanju sedam dana, u ponovljenom slučaju u trajanju 30
dana, a u svakom narednom ponovljenom slučaju izriče se
zabrana rada u trajanju 60 dana.
2) Pod ponovljenim slučajem smatra se počinjenje dva ili više
prekršaja u periodu od dvije godine nakon što je rješenje o
zabrani rada iz stava 1) ovog člana postalo konačno.
3) Upravna mjera privremene zabrane rada iz stava 1) ovog
člana ne odnosi se na prekršaje za koje je odredbama ovog
zakona predviđeno izricanje te upravne mjere.
4) Žalba na rješenje iz stava 1) ovog člana ne odgađa izvršenje
rješenja.
Član 123.
(Usmeno nalaganje upravne mjere)
1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti hitne
mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život
i zdravlje ljudi i nastanak veće materijalne štete ili radi
zaštite javnog interesa, inspektor će usmeno naložiti
upravnu mjeru u skladu sa članom 117. stav 1) tačka (2)
ovog zakona i istovremeno naložiti da se ona odmah izvrši.
2) Pored slučajeva iz stava 1) ovog člana inspektor će usmeno
odrediti upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim
propisom.
Član 124.
(Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženu upravnu mjeru)
Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se
u zapisnik, a inspektor donosi pisano rješenje u roku tri dana od
dana usmeno naložene upravne mjere.
Član 125.
(Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženo zatvaranje
poslovnog objekta)
Ako inspektor u skladu sa ovim zakonom usmeno naloži
zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada,
donijet će i pisano rješenje u roku 24 sata od momenta usmeno
naložene upravne mjere.
Član 126.
(Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora)
1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad inspektor će odmah
na licu mjesta izvršiti osiguranje izvršenja naložene upravne
mjere pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način (natpis,
traka i sl.) zatvoriti poslovne prostorije u kojima je
zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada i vozila.
2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečačenje
sredstava rada iz stava 1) ovog člana inspektor će odrediti
rješenjem o zabrani rada.
3) O poduzetim radnjama iz stava 1) ovog člana sačinit će se
zapisnik.
4) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa
nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će
propis o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika
zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je određena
zabrana rada.
Član 127.
(Upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili
predmeta prekršaja van prometa)
1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor će oduzeti robu
ili predmete prekršaja od subjekta nadzora i uništiti ih
ukoliko je njima zabranjen promet, kao i u drugim
slučajevima određenim posebnim propisima.
2) Oduzeta roba ili predmeti prekršaja popisuju se u potvrdi o
oduzimanju robe ili predmeta u koju se unose podaci iz
člana 106. stav 2) ovog zakona.
3) O oduzimanju robe ili predmeta prekršaja inspektor donosi
rješenje koje se dostavlja subjektu nadzora.
4) Protiv rješenja o oduzimanju robe ili predmeta prekršaja
dozvoljena je posebna žalba koja ne odgađa izvršenje
rješenja.
5) Primjerak rješenja dostavlja se organu nadležnom za
uništenje oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koje će se
izvršiti po postupku propisanom propisom iz člana 132.
ovog zakona.
6) Troškove uništenja snosi subjekt nadzora od kojeg su roba
ili predmeti prekršaja oduzeti, ako posebnim propisima nije
drugačije određeno.
7) Na isti način inspektor će postupiti i kada nakon stavljanja
robe ili predmeta prekršaja van prometa subjekt nadzora ne
postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon
izvršenih analiza utvrdi da ta roba ili predmeti prekršaja
nisu dozvoljeni za upotrebu.
8) Ako je za robu ili predmete prekršaja iz stava 1) ovog člana
do uništenja potrebno osigurati smještaj i čuvanje, inspektor
će o smještaju i čuvanju odlučiti u rješenju o oduzimanju i
uništenju, te u tom smislu postupiti u skladu sa članom 132.
ovog zakona.
Član 128.
(Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor,
prodaje i uništenja predmeta prekršaja)
1) Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora
privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja
(roba, proizvodi, prirodne sirovine i materijali i drugo).
2) Inspektor može privremeno oduzeti i novac koji potiče od
prodaje predmeta prekršaja iz stava 1) ovog člana.
3) Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod
nadzor popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili
predmetima u koju se unosi deklarirana ili procijenjena
vrijednost predmeta prekršaja.
4) Inspektor može odrediti vještaka ili procjenitelja da izvrši
procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta
prekršaja.
Član 129.
(Čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja)
1) Ako se ne radi o robi ili predmetima prekršaja iz člana 127.
ovog zakona privremeno oduzeta roba ili predmeti
prekršaja ostavljaju se na čuvanje kod subjekta ovlaštenog
za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta
prekršaja, a koji je određen rješenjem o smještaju i čuvanju
privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja.
2) Subjekt iz stava 1) ovog člana odgovoran je za čuvanje robe
ili predmeta prekršaja.
3) Troškove ostave i čuvanja privremeno oduzete robe ili
predmeta prekršaja snosi lice, subjekt nadzora od kojeg su
roba ili predmeti privremeno oduzeti ako posebnim
propisima nije drugačije određeno. O troškovima odlučuje
postupajući inspektor zaključkom u skladu sa općim
propisima o troškovima u upravnom postupku.
Broj 73 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
4) Pravo na naknadu troškova nema lice, subjekt nadzora od
kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako su kod
njega ostavljeni na čuvanje.
5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i
stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način
čuvanja.
6) Federalna uprava dužna je izvršiti izbor pravnog ili fizičkog
lica iz stava 1) ovog člana čije usluge će koristiti za smještaj
i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a
u slučaju da privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja
nisu ostavljeni na čuvanje kod subjekta nadzora. Izbor
najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine.
7) Rješenje iz stava 1) ovog člana dostavlja se subjektu
nadzora i protiv njega se ne može izjaviti posebna žalba jer
ono nije upravni akt.
8) Smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta
prekršaja traje do pravomoćnosti sudske odluke ili
konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je
izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta ili robe
kojima je počinjen prekršaj.
9) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno konačnosti i
izvršnosti prekršajnog naloga privremeno oduzeta roba se
prodaje, a novac ostvaren prodajom uplaćuje se u korist
budžeta nivoa vlasti po kojem propisu je izvršen nadzor.
Član 130.
(Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su
podložni brzom kvarenju)
1) Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji
su podložni brzom kvarenju ili onih čije bi čuvanje
prouzrokovalo nesrazmjerne troškove vrši se neposrednom
pogodbom ako posebnim propisima nije drugačije uređeno.
2) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili
predmeti prekršaja oduzeti.
3) Novac ostvaren prodajom robe ili predmeta prekršaja
uplaćuje se na depozitni račun nadležnog suda ili prijelazni
račun budžeta prema propisu po kojem je inspektor
privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja do
pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti
prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera
oduzimanja predmeta prekršaja ili robe kojima je počinjen
prekršaj.
4) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno nakon
konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, novac od
prodate robe uplaćuje se u korist budžeta prema propisu
nivoa vlasti po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu
ili predmete prekršaja.
Član 131.
(Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanja)
1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja, koji nije podložan
brzom kvarenju i čiji promet nije zabranjen, prodaje se
nakon pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i
izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna
mjera oduzimanja robe ili predmeta prekršaja.
2) O prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor
donosi rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba.
3) Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno
objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno
oduzetog predmeta prekršaja i ako troškovi postupka
prodaje ne uzrokuju veće troškove od vrijednosti oduzetog
predmeta prekršaja i ako posebnim propisom nije drugačije
regulirano.
4) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet
predmet prekršaja.
5) Novac od prodaje predmeta prekršaja i privremeno oduzeti
novac predan na čuvanje u sudski depozit uplaćuje se u
korist budžeta.
6) O privremeno oduzetom predmetu prekršaja i novcu
inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose podaci o
kupcima, kao i podaci o naplati za prodati predmet
prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit.
Član 132.
(Postupak smještaja, čuvanja, prodaje ili uništenja predmeta
prekršaja)
Direktor Federalne uprave donijet će pravilnik o postupku
smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno
oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora.
Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru
Član 133.
(Dostava pismena subjektu nadzora)
Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru može se izvršiti:
- ličnim uručenjem i
- uručenjem putem pošte.
Član 134.
(Dostava ličnim uručenjem)
1) Dostava se može izvršiti neposredno subjektu nadzora od
inspektora kada se potvrda o prijemu pismena (zapisnik o
inspekcijskom nadzoru, rješenja, zaključak inspektora ili
prekršajni nalog) stavlja na primjerku pismena koji ostaje
inspektoru u spisu.
2) Dostava ličnim uručenjem smatra se i uručenje zapisnika o
inspekcijskom nadzoru licu sa kojim je obavljen inspekcijski
nadzor shodno članu 110. stav 2) ovog zakona.
Član 135.
(Dostava pismena putem pošte)
Kada se dostava pismena vrši putem pošte, smatrat će se da
je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana po upućivanju
pismena preporučeno na adresu sjedišta pravnog lica iz sudskog
registra ili adresu registra prebivališta ili boravišta za fizičko lice.
Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključaka inspektora
Član 136.
(Žalba na rješenje i zaključak inspektora)
1) Na rješenje federalnog inspektora o naloženim upravnim
mjerama može se izjaviti žalba u roku osam dana od dana
prijema rješenja.
2) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama odgađa
izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim federalnim
zakonom nije drugačije određeno.
3) Odredbe st. 1), 2) i 3) ovog člana odnose se i na zaključak
inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba.
Član 137.
(Odlučivanje po žalbama)
1) O žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora rješava
nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju
se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili posebnim
federalnim zakonom nije drugačije određeno.
2) O žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje
je doneseno po federalnim ili propisima BiH rješava
direktor Federalne uprave.
3) Žalba iz prethodnog stava odgađa izvršenje rješenja ako
ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano.
Član 138.
(Rok za rješavanje žalbe)
1) Žalbu na rješenje i zaključak inspektora nadležni drugostepeni
organ dužan je riješiti u roku 30 dana od dana predaje
žalbe ako posebnim propisom nije određen kraći rok.
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 17
2) Ako stranka odustane od žalbe, postupak po žalbi
obustavlja se zaključkom.
Član 139.
(Upravni spor)
Rješenje Federalne uprave doneseno po žalbi na rješenje i
zaključak kantonalnog inspektora kada rješava po federalnim ili
propisima BiH i rješenje federalnog ministarstva doneseno po
žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora konačni su
upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred
nadležnim sudom.
4. Izvršenje upravnih mjera
Član 140.
(Postupanje po rješenju i izvršenje upravne mjere)
Subjekt nadzora obavezan je postupiti po rješenju
inspektora i izvršiti upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena
u roku utvrđenom u rješenju.
Član 141.
(Dužnost obavještavanja inspektora o izvršenju upravne mjere)
1) Kada se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt
nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora
dužan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku
obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj
mjeri, a najkasnije u roku tri dana nakon što je rješenje
postalo izvršno.
2) Obavijest se može i usmeno saopštiti na zapisnik u organu
nadležnom za obavljanje inspekcijskih poslova.
3) Uz obavijest prilažu se i odgovarajući dokazi za izvršenje
upravne mjere.
Član 142.
(Praćenje izvršenja upravne mjere)
1) Inspektor prati izvršenje upravne mjere po službenoj
dužnosti na osnovu obavljenog kontrolnog inspekcijskog
nadzora i drugih dokaza i saznanja, o čemu sačinjava
poseban zapisnik.
2) Ako se radi o manje složenim predmetima ili kada se radi o
izvršenju jedne radnje, o izvršenju upravne mjere može se
sačiniti službena zabilješka.
3) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede
pravilno i u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja i daje
uputstva neposrednom izvršiocu ili licu koje rukovodi
njihovim radom.
Član 143.
(Izvršnost rješenja)
1) U slučajevima kada žalba ne odgađa izvršenje rješenja,
rješenje inspektora kojim je naložena upravna mjera postaje
izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena
rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije određen,
rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja
rješenja u skladu sa odredbama Zakona o upravnom
postupku.
2) Ako žalba na rješenje inspektora odgađa izvršenje, rješenje
postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije
izjavljena, ili dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim
se žalba odbacuje ili odbija.
Član 144.
(Produženje roka izvršenja upravne mjere)
1) Nadležni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora
produžiti rok izvršenja upravne mjere ukoliko propisom, na
osnovu kojeg je upravna mjera naložena, nije izričito
propisana zabrana odgađanja izvršenja rješenja.
2) Izvršenje upravne mjere može se produžiti 30 dana ako su
ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za
rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih
propusta i nepravilnosti;
2) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne
mjere;
3) da se na osnovu cjelokupnog ponašanja subjekta
nadzora osnovano može očekivati da će izvršiti
upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje.
3) O zahtjevu za produženje roka za izvršenje upravne mjere
odlučuje inspektor koji je donio rješenje, o čemu donosi
zaključak, protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba.
4) Izuzetno, inspektor može, uz saglasnost direktora Federalne
uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za
obavljanje inspekcijskih poslova, produžiti rok za izvršenje
upravne mjere iz stava 2) ovog člana ako to nalažu posebne
okolnosti.
Član 145.
(Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada)
1) Izuzetno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada
subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadležnog
suda, inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, uz pisanu
saglasnost glavnog inspektora i direktora Federalne uprave,
odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje
inspekcijskih poslova odgoditi izvršenje tog rješenja do
konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani
rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla
nadoknaditi, a odgađanje nije protivno javnom interesu.
2) Uz zahtjev za odgodu izvršenja rješenja prilaže se dokaz o
podnesenoj tužbi nadležnom sudu.
3) O svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvršenja
rješenja inspektor je dužan donijeti rješenje u roku tri dana
od dana prijema zahtjeva.
4) Odgoda izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti
ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera
određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah
provesti po donošenju rješenja.
Član 146.
(Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj
mjeri)
1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je određen izvršio
upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi ili je
izvršio samo djelimično, inspektor je dužan donijeti
zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je
mjera određena.
2) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je
dužan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja i
kada utvrdi da upravna mjera nije izvršena kako je određena
rješenjem, a najkasnije u roku pet dana od dana kada je
rješenje postalo izvršno.
3) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su
usmeno određene upravne mjere i odmah naređeno njihovo
izvršenje, ako te mjere nisu izvršene.
4) Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrđuje se prema
Zakonu o upravnom postupku.
5) Inspektor će donijeti zaključak o prisilnom izvršenju u roku
iz stava 2) ovog člana i ako je subjektu nadzora zapriječeno
prinudnim sredstvima ukoliko ne postupi po nalogu
inspektora, a ostavljeni rok je protekao.
6) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dozvoljena
posebna žalba, a on postaje izvršan dostavljanjem subjektu
nadzora.
Član 147.
(Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju)
1) Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke:
Broj 73 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
1) o subjektu nadzora i zakonskom osnovu za
donošenje zaključka,
2) o rješenju koje se izvršava i da subjekt nadzora nije
postupio po rješenju inspektora u određenom roku,
3) o postupku i načinu prisilnog izvršenja,
4) o datumu, odnosno roku prisilnog izvršenja i
službene organe koji će provesti prisilno izvršenje,
odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja,
5) uputstvo da protiv zaključka nije dopuštena posebna
žalba,
6) potpis inspektora i otisak pečata Federalne uprave,
odnosno organa nadležnog za obavljanje
inspekcijskih poslova.
2) Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog
interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan
državnog praznika, nedjeljom i noću.
3) Rok prisilnog izvršenja mora se odrediti tako da se sa
izvršenjem počne najkasnije tri dana od dana uručenja
zaključka o prisilnom izvršenju subjektu nadzora i da se
izvrši u roku 15 dana od dana donošenja zaključka.
4) Način prisilnog izvršenja i sredstva izvršenja moraju biti
takvi da se izvršenje provede na način i po postupku
najpovoljnijem za subjekta nadzora.
5) Troškovi prisilnog izvršenja rješenja padaju na teret
subjekta nadzora.
Član 148.
(Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere)
1) O provođenju zaključka o dozvoli prisilnog izvršenja
inspektor sastavlja zapisnik.
2) U zapisniku se utvrđuje činjenično stanje prisilnog izvršenja
upravne mjere. Zapisnik se ulaže u spis predmeta a jedan
primjerak se uručuje subjektu nadzora.
3) Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnji provedenih u
postupku prisilnog izvršenja.
Član 149.
(Izvršenje upravne mjere putem drugog lica)
1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije
izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i
drugo lice, inspektor će donijeti zaključak o dozvoli
izvršenja putem drugog lica a troškove izvršenja snosi
subjekt nadzora.
2) U zaključku o dozvoli izvršenja putem drugog lica, subjekt
nadzora će se opomenuti da izvrši upravnu mjeru u
određenom roku, a ako to ne učini, da će se izvršenje
provesti putem drugog lica a troškove izvršenja snosi
subjekt nadzora.
3) U zaključku o dozvoli izvršenja inspektor će navesti lice
putem kojeg će se izvršiti upravna mjera a posebnim
zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi
određeni novčani iznos na račun Federalne uprave, odnosno
organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova na
ime podmirenja troškova izvršenja putem drugog lica.
4) Zaključak o obavezi polaganja tog iznosa izvršan je danom
dostave subjektu
nadzora.
5) Izbor ovlaštenih subjekata za izvršenje upravne mjere kao
i propis o načinu izvršenja upravne mjere putem drugog
lica donijet će direktor Federalne uprave, odnosno
rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih
poslova.
6) Izbor najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o
javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.
Član 150.
(Nadzor nad izvršenjem upravne mjere)
1) Inspektor koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja putem
drugog lica vrši nadzor nad izvršenjem upravne mjere.
2) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede
pravilno i u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja, te
daje uputstva neposrednom izvršiocu ili licu koje rukovodi
njihovim radom.
Član 151.
(Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem)
1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se
sastoji u nenovčanoj obavezi, inspektor će mu izreći
novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne
mjere.
2) Istovremeno sa izricanjem novčane kazne iz stava 1) ovog
člana inspektor će subjektu nadzora odrediti novi rok za
izvršenje, uz prijetnju novom novčanom kaznom u slučaju
neizvršenja.
3) Ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja subjekt
nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena
rješenjem sa novim rokom iz stava 2) ovog člana, inspektor
će u tom, kao i svakom narednom nadzoru, izreći novčanu
kaznu.
Član 152.
(Uplata novčane kazne)
Uplata novčane kazne iz prethodnog člana ovog zakona vrši
se na račun budžeta nivoa vlasti propisa po kojem je inspektor
odlučivao kod izricanja upravne mjere.
Član 153.
(Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja)
Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih
potraživanja provodi se sudskim putem u skladu sa Zakonom o
izvršnom postupku.
Član 154.
(Izvršenje upravne mjere neposrednom fizičkom prisilom)
1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru, a prema
prirodi obaveze ta se mjera može izvršiti neposrednom
fizičkom prisilom na subjekta nadzora, inspektor će na taj
način izvršiti upravnu mjeru.
2) Fizička prisila mora biti primjerena predmetu izvršenja i
srazmjerna otporu izvršenja.
3) Izvršenje neposrednom fizičkom prisilom provodi se na
način određen zaključkom o dozvoli izvršenja.
Član 155.
(Izvršenje upravne mjere radi osiguranja)
1) Radi osiguranja izvršenja inspektor može zaključkom
dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane
izvršno ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno
otežano poslije izvršnosti rješenja.
2) O dozvoli izvršenja upravne mjere prije njene izvršnosti
inspektor donosi poseban zaključak.
3) Izvršenje rješenja prije njegove izvršnosti može se odrediti
u cjelini za sve mjere iz rješenja ili samo za koje postoji
opasnost iz stava 1) ovog člana.
4) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja
može se izjaviti posebna žalba u roku tri dana od dana
uručenja, a izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Član 156.
(Prekid izvršenja upravne mjere)
1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može
se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom
silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekat
nadzora i ostali učesnici u izvršenju izvještavaju usmeno.
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 19
2) Ako se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će
o prekidu donijeti poseban zaključak protiv kojeg nije
dopuštena žalba.
Član 157.
(Obustava izvršenja upravne mjere)
1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko
se utvrdi:
1) da je obaveza subjekta nadzora izvršena;
2) da je njeno izvršenje nemoguće zbog objektivne
okolnosti;
3) da se provodi prema licu koje nije u obavezi;
4) ako je upravni akt na osnovu kojeg je donesen
zaključak o izvršenju poništen ili ukinut;
5) da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih
višom silom.
2) O obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi
zaključak protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.
VIII. ODNOS IZMEĐU FEDERALNE UPRAVE I
INSPEKCIJA NA NIVOU KANTONALNE VLASTI U
FEDERACIJI BiH
Član 158.
(Odnos Federalne uprave i inspekcija na nivou kantonalne vlasti)
1) Odnos između Federalne uprave i kantonalnih inspekcija
zasniva se na pravima i obavezama koje svaki od tih organa
ima u odnosu na izvršavanje federalnih zakona i propisa
BiH.
2) Federalna uprava obavezna je osigurati izvršavanje
federalnih i propisa BiH iz stava 1) ovog člana na području
cijele Federacije i u tom pogledu ima ovlaštenja da prema
kantonalnim inspekcijama poduzima sve one mjere kojima
se osigurava obavljanje tih poslova povjerenih na vršenje
kantonu.
Član 159.
(Obaveza dostavljanja podataka Federalnoj upravi)
U obavljanju poslova nadzora koji proizilaze iz federalnih
propisa i propisa BiH za čije su obavljanje pored Federalne
uprave nadležni i drugi kompetentni organi na nivou Bosne i
Hercegovine, Federalna uprava ima pravo tražiti od tih organa
spise, dokumentaciju i izvještaje o obavljanju poslova
predviđenih u tim propisima, a ti organi dužni su dostaviti tražene
podatke u rokovima koje odredi taj organ.
Član 160.
(Postupak u slučaju neizvršavanja federalnih propisa)
Ako organi ne izvršavaju federalne i propise BiH ili ih
nepravilno izvršavaju, u tom slučaju Federalna uprava pisano će
upozoriti te organe. Ako ti organi ne postupe po pisanom
upozorenju, Federalna uprava pisano će izvijestiti Vladu
Federacije, odnosno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Član 161.
(Pružanje pravne pomoći)
1) Zahtjevi Federalne uprave, odnosno federalne inspekcije za
pružanje pravne pomoći od drugih organa smatraju se
hitnim i po njima se mora postupati najkasnije u roku deset
dana od dana prijema zahtjeva.
2) Federalna uprava, odnosno federalne inspekcije dužne su
pružiti pravnu pomoć po zahtjevu za pružanje pravne
pomoći od organa iz člana 159. ovog zakona.
Član 162.
(Saradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim
nivoima i u Federaciji)
U svrhu ostvarivanja ciljeva vezanih uz nadzor nad
provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim
kontrolama reguliranih u članu 4. ovog zakona, osigurat će se
efikasna i uspješna koordinacija i saradnja između nadležnih
inspekcijskih organa na svim nivoima u Federaciji.
Član 163.
(Saradnja inspekcija sa drugim organima)
1) Federalne inspekcije dužne su sarađivati sa drugim
državnim organima, pravnim licima, udruženjima,
sredstvima javnog informiranja, građanima i drugim
subjektima u pitanjima od značaja za Federaciju radi
efikasnog provođenja propisa nad kojima vrše inspekcijski
nadzor, kao i radi sprečavanja i otklanjanja štetnih
posljedica.
2) Federalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ
ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči
određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i
propisa BiH.
Član 164.
(Saradnja sa nadležnim organima u sistemu službenih kontrola)
1) Između federalnih inspekcija i drugih nadležnih organa koji
učestvuju u sistemu službenih kontrola ima se ostvariti
efikasna i uspješna saradnja u oblasti zaštite zdravlja,
životne sredine kao i u drugim oblastima.
2) Izvještaj o obavljenoj službenoj kontroli se ima dostaviti
glavnom federalnom inspektoru određene upravne oblasti u
roku 15 dana po izvršenoj službenoj kontroli.
3) Glavni federalni inspektor iz određene upravne oblasti
može provesti inspekcijski postupak i naložiti odgovarajuće
mjere, ako utvrdi nepravilnosti u radu prilikom vršenja
službenih kontrola, odnosno nepravilnosti kod subjekta kod
kojeg je vršena službena kontrola.
4) Glavni federalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni
organ ukoliko prilikom obavljanja službene kontrole uoči
određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i
propisa BiH.
IX. KAZNENE ODREDBE
Član 165.
(Prekršaji i prekršajne kazne)
1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00
KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice, ako:
1) odbija saradnju sa inspektorom u postupku
poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi
po rješenju inspektora u postupku poduzimanja
preventivnih mjera (čl. 58. i 59.);
2) ne učestvuje u vršenju inspekcijskog nadzora (član
67. st. 1) i 3));
3) onemogući inspektora u vršenju inspekcijskog
nadzora (član 67. stav 2));
4) ne da na uvid poslovne knjige i drugu službenu
dokumentaciju, ažurne i tačne podatke, materijale i
obavijesti potrebne inspektoru za pravilno
utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju
nadzora odmah na licu mjesta ili u roku koji
inspektor naloži (član 67. st. 4), član 69. stav 1));
5) subjekt nadzora ne odazove se pozivu inspektora da
u roku koji mu je naložen donese u službene
prostorije organa za inspekcijske poslove tražene
podatke i dokumentaciju ili da dođe lično radi
davanja pojašnjenja u vezi sa nadzorom (član 67.
stav 5), član 79. stav 1), član 80. stav 1), član 98.
stav 2) i član 104.);
6) ne obavijesti nadležnog inspektora ili policijsku
upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i
zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako
je to propisano zakonom ili drugim propisom (član
68.);
Broj 73 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014.
7) subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi
ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji
ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene
ispravnosti proizvoda (član 71.);
8) pravno lice sa javnim ovlaštenjima ne vrši javna
ovlaštenja u skladu sa Zakonom i drugim propisima
(član 88.);
9) subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i
eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu
dobrog domaćina (član 89.);
10) sprečava i otežava inspektoru vršenje nadzora (član
98. stav 1));
11) ne postupi po rješenju inspektora i ne izvrši upravnu
mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku
utvrđenom u rješenju (član 140.);
12) u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o
izvršenju upravne mjere (član 141.);
13) spriječi da se upravna mjera izvrši putem drugog lica
(član 149.);
14) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja se
sastoji u nenovčanoj obavezi (član 151. stav 1));
15) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je
naložena rješenjem sa novim rokom (član 151. stav
3));
16) kod subjekta nadzora utvrđena je nepravilnosti u
radu nakon obavljene službene kontrole (član 164.
stav 3)).
2) Za prekršaje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno i
odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu
od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM.
3) Za prekršaje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno i fizičko
lice - registrirano kod nadležnog organa za obavljanje
određene djelatnosti novčanom kaznom u iznosu od
1.000,00 KM do 1.500,00 KM.
4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00
KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice ako obavlja
djelatnost bez odobrenja nadležnog organa (član 117. stav
1) tačka 4.).
5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00
KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice koje je
prisustvovalo inspekcijskom nadzoru a potpisan zapisnik
nije dostavilo odgovornom licu u subjektu nadzora (član
103. stav 2)).
Član 166.
1) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona pravno lice
bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00
KM do 15.000,00 KM.
2) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona odgovorno
lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u
iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM.
3) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona fizičko lice -
registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene
djelatnosti bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od
1.200,00 KM do 1.500,00 KM.
4) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona fizičko lice bit
će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do
1.500,00 KM
Član 167.
Za prekršaj iz člana 164. stav 3) ovog zakona bit će kažnjen
rukovodilac tima i članovi tima koji je obavio službenu kontrolu
u čijem je radu utvrđena nepravilnost i novčanom kaznom u
iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 168.
(Organizacija inspekcija u drugim organima uprave)
1) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne
povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u
određenoj oblasti, zakonom se mogu organizirati inspekcije
i u sistemu drugih organa uprave u Federaciji ili odrediti
vršenje inspekcijskog nadzora u sistemu drugih radnih
mjesta u tim organima, naročito kad se radi o manjem
obimu inspekcijskih poslova.
2) Odredbe stava 1) ovog člana ne odnose se na inspekcije
određene ovim zakonom.
3) Kada je inspekcijski nadzor organiziran u okviru organa
uprave u Federaciji ili je vršenje inspekcijskog nadzora
određeno u okviru drugog radnog mjesta u drugom organu
uprave, na način vršenja ovog inspekcijskog nadzora
primjenjuju se odredbe ovog zakona, ukoliko posebnim
zakonom nije drugačije propisano.
Član 169.
(Donošenje pravilnika i drugih općih akata)
Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa
nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će
pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i druge opće i provedbene
akte u skladu sa ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja
na snagu ovog zakona.
Član 170.
(Donošenje propisa, etičkog kodeksa, obrazaca i drugih akata
rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih
poslova)
Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa
nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će propise
određene ovim zakonom, etički kodeks za inspektore, obrasce i
druge akte propisane ovim zakonom u roku 120 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 171.
(Donošenje propisa Vlade)
Vlada Federacije donijet će propise određene ovim
zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Član 172.
(Primjena dosadašnjih propisa)
Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih
ovim zakonom primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti
koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 173.
(Inspekcijski postupak započet prije dana stupanja na snagu ovog
zakona)
Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili
na snazi prije dana stupanja na snagu ovog zakona završit će se
prema tim propisima.
Član 174.
(Izvršenje rješenja)
Neizvršena rješenja federalnih inspektora koja su postala
izvršna prije dana stupanja na snagu ovog zakona izvršit će se
prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja ukoliko
je to povoljnije za subjekta nadzora.
Član 175.
(Kontrola zdravlja lica i zdravstvene ispravnosti i kvaliteta roba i
predmeta u prekograničnom prometu do uspostavljanja
odgovarajućih službi)
Kontrola zdravlja lica, odnosno zdravstvene ispravnosti i
kvaliteta roba i predmeta u prekograničnom prometu ostaje u
nadležnosti federalnih inspekcija u sistemu Federalne uprave do
Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 21
uspostavljanja inspekcijskih poslova na nivou Bosne i
Hercegovine.
Član 176.
(Radno-pravni status inspektora)
Na dan stupanja na snagu ovog zakona državni službenici
koji su postavljeni na radno mjesto glavnog inspektora i
inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ostaju na
tim poslovima.
Član 177.
(Ravnopravnost spolova)
Gramatička terminologija korištena u ovom zakonu
podrazumijeva oba spola.
Član 178.
(Prestanak važenja Zakona)
1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti
Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH ("Službene novine
Federacije BiH", br. 69/05).
2) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti
Zakon o tržišnoj inspekciji Federacije BiH ("Službene
novine Federacije BiH", br. 2/95).
3) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti svi
federalni zakoni u dijelu koji regulira jedinstveni postupak i
procesne radnje inspekcijskog nadzora.
Član 179.
(Prestanak važenja ostalih propisa)
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti
odredbe federalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju
federalnih inspekcija koje se nalaze u sastavu Federalne uprave.
Član 180.
(Stupanje na snagu Zakona)
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softić, s. r.
Temeljem članka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJAMA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Proglašava se Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i
Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 26.06.2014.
godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine.
Broj 01-02-654-02/14
02. rujna 2014. godine
Sarajevo
Predsjednik
Živko Budimir, v. r.
ZAKON
O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet Zakona)
Ovim se zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz
mjerodavnosti federalnih tijela uprave, inspekcijski poslovi
federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak
inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu:
Federacija), radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u
daljnjem tekstu: propisa), ustrojstvo Federalne uprave za
inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i
rukovođenje, prava, obveze i odgovornosti inspektora, prava i
obveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i
kantonalnih inspekcijskih tijela, preventivno djelovanje
inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja
značajna za funkcioniranje inspekcijskog sustava Federacije.
Članak 2.
(Definicije pojmova korištenih u Zakonu)
Pojmovi korišteni u ovome zakonu imaju sljedeća značenja:
1) "inspekcijsko tijelo" - federalno tijelo mjerodavno
za vršenje inspekcijskih poslova;
2) "inspektor" - državni službenik s posebnim
ovlastima i odgovornostima;
3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja
se ostvaruje izravnim uvidom u zakonitost rada,
poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih osoba koje
obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu
pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje
upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom,
odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i
drugi propisi);
4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni
inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su:
a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi
sprječavanja povrede propisa;
b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju
nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su
u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i
drugih upravnih mjera i radnji za koje je
inspektor ovlašten posebnim zakonom ili
drugim propisom;
c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava
mjerodavnom tijelu za pokretanje odgovarajućeg
postupka ako povreda propisa predstavlja
prekršaj ili kazneno djelo i izricanje novčane
kazne putem izdavanja prekršajnog naloga;
d) inspekcijski pregled - izravan pregled
poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu
članka 62. stavak (2) točka 1. zakona, procesa
rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga,
isprava i druge dokumentacije, kao i drugih
radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod
pravnih i fizičkih osoba;
e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u
izvršenju i postupanju subjekta nadzora po
naloženim upravnim i drugim mjerama u
postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti;
5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna
institucija, lista provjera:
a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe,
proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili
radnje i druge stvari i materijali kojima je
učinjen prekršaj ili kazneno djelo ili su nastali u
izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili
kaznenog djela;
b) "subjekt nadzora" - je pravna osoba, pravna
osoba s javnim ovlastima, fizička osoba registrirana
kod mjerodavnog tijela za obavljanje
određene djelatnosti i fizička osoba koja obavlja
određenu djelatnost bez rješenja mjerodavnog
tijela i građani nad kojima se vrši inspekcijski
nadzor;
c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija
za ispitivanja i ocjenjivanje usuglašenosti stanja
i proizvoda s propisima; |
Zakon o prekršajima FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 63/14 |
08.06.2014 |
|
|
prekršaji,zakon,fbih |
Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 25
Члан 110.
Застара права на враћање новчаног износа
(1) Право неоправдано кажњеног лица и лица из члана 109.
став (4) овог закона, да тражи накнаду штете, односно
враћање новчаног износа, застарјева за једну годину од
дана правоснажности рјешења, односно рјешења којим
је прекршајни поступак био обустављен.
(2) Застара из става (1) овог члана се прекида подношењем
захтјева надлежном органу, министарству или управи
надлежној за послове прекршаја.
(3) Ако је захтјев за накнаду штете односно враћање
новчаног износа поднијело неоправдано кажњено лице,
послије његове смрти лица из члана 109. став (4) овог
закона могу продужити поступак за остваривање
захтјева у року од три мјесеца од дана смрти
неоправдано кажњеног лица и то само у границама
раније поднесеног захтјева.
(4) Ако се неоправдано кажњено лице одрекло захтјева за
наплату штете односно враћање новчаног износа, након
његове смрти захтјев се не може поднијети.
Члан 111.
Поступак остваривања права
(1) Овлашћено лице дужно је да се са својим захтјевом за
накнаду штете обрати надлежном органу, министарству
или управи надлежној за послове прекршаја, ради
споразума о постојању штете и висини накнаде.
(2) Ако до споразума не дође у року од три мјесеца од дана
пријема захтјева, овлашћено лице може надлежном
суду поднијети тужбу за накнаду штете против
Федерације БиХ, кантона, града или општине у
зависности у корист чијег буџета је плаћена новчана
казна, одузета имовинска корист, укњижен одузети
предмет или новчана вриједност одузетог предмета.
(3) Захтјев за враћање новчаног износа подноси се органу
управе надлежном за финансије у складу са ставом (2)
овог члана.
XVI - ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ
Члан 112.
Прелазне одредбе везане за санкције
(1) Одлуке о прекршајима које су постале правоснажне
прије ступања на снагу овог закона извршиће се према
одредбама овог закона.
(2) Даном ступања на снагу овог закона све неплаћене
новчане казне изречене за извршене прекршаје, као и
трошкови поступка који су изречени у прекршајном
поступку, а који су још предмет извршења,
евидентираће се у Регистру новчаних казни на начин
прописан чланом 102. овог закона.
Члан 113.
Престанак важења Закона
(1) Даном ступања на снагу овог закона престаје да важи
Закон о прекршајима Федерације Босне и Херцеговине
("Службене новине Федерације БиХ", бр. 31/06 и
37/10).
(2) У случају да су други закони у Федерацији у
супротности са овим законом, примјењиваће се овај
закон.
(3) У поступку за одузимање имовинске користи
прибављене прекршајем примјењиваће се одговарајуће
одредбе посебног прописа који уређује одузимање
имовинске користи.
(4) Одредбе прописа којима се регулише висина новчаних
казни у прекршајном поступку ускладиће се са
одредбама овог закона у року од шест мјесеци од дана
ступања на снагу овог закона.
Члан 114.
Ступање на снагу и примјена Закона
Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана
објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ".
Предсједавајући
Дома народа
Парламента Федерације БиХ
Томислав Мартиновић, с. р.
Предсједавајући
Предстaвничког дома
Парламента Федерације БиХ
Сафет Софтић, с. р.
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PREKRŠAJIMA
Proglašava se Zakon o prekršajima, koji je donio Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma
od 06.05.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 05.06.2014.
godine.
Broj 01-02-585-02/14
29. jula 2014. godine
Sarajevo
Predsjednik
Živko Budimir, s. r.
ZAKON
O PREKRŠAJIMA
DIO PRVI
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Predmet Zakona
Ovim zakonom definira se: prekršaj, prekršajne sankcije,
postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak,
prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka,
usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje
stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija,
izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na
području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija).
Član 2.
Definicija prekršaja
(1) Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili
drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene krivičnim
zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana
krivična djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su
određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije.
(2) Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili
propuštenu protivpravnu skrivljenu radnju koja je propisom
nadležnog organa određena kao prekršaj.
(3) Nema prekršaja ukoliko je isključena protivpravnost ili
krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja.
(4) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem.
(5) Nehat od izvršioca je dovoljan da se izvršilac smatra
odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o
prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo
počinjeno isključivo sa umišljajem.
(6) Prekršaj mogu počiniti fizička i pravna lica.
(7) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv.
Član 3.
Značenje izraza
(1) Posebni izrazi u smislu ovog zakona imaju sljedeća
značenja:
1) ovlašteni organ je bilo koji od sljedećih:
a) nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine,
Federacije ili kantona,
Број 63 - Страна 26 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014.
b) nadležni inspekcijski organi ili
c) ministarstvo, preduzeće ili drugo pravno lice
koje ima javna ovlaštenja i u čiju nadležnost
spada direktno ili indirektno provođenje bilo
kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje;
2) Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije je
elektronska baza podataka o izrečenim novčanim
kaznama za prekršaje, drugim prekršajnim sankcijama
i troškovima postupka kao što je propisano u Zakonu
o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i
razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", broj 56/08);
3) okrivljeni je pravno ili fizičko lice protiv kojeg je
pokrenut prekršajni postupak;
4) oštećeni je pravno ili fizičko lice koje je pretrpjelo
štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem
prekršaja;
5) sud je općinski sud u kojem je osnovano prekršajno
odjeljenje;
6) drugostepeni sud je nadležni kantonalni sud;
7) kažnjenik je osoba za koju je konačnim prekršajnim
nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju
ustanovljeno da je odgovorna za određeni prekršaj;
8) uručenje pismena poštom je uručenje putem
preporučene pošte na adresu fizičkog lica koje je
određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju
vodi Glavni centar za obradu podataka u Bosni i
Hercegovini ili na registriranu adresu sjedišta pravnog
lica;
9) posao (rad) za opće dobro je neplaćeni rad u korist
društva kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne
ostvaruje profit i koji se može izreći samo uz
pristanak učinitelja, a ne može trajati kraće od 10 sati
niti duže od 120 sati, s tim što se ne može obavljati
duže od dva sata dnevno.
(2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog
roda podrazumijeva uključivanje oba roda.
(3) Značenje izraza navedenih u članu 2. Krivičnog zakona
Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05,
42/10 i 42/11 - u daljnjem tekstu: Krivični zakon) koristit će
se u ovom zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne zahtijeva
drugačije.
Član 4.
Prava osoba okrivljenih za prekršaje
Niko ne može biti kažnjen za prekršaj, niti se prema njemu
mogu primijeniti prekršajne sankcije ako radnja koja mu se
stavlja na teret prije nego što je bila izvršena nije bila zakonom,
ili na zakonu osnovanom propisu određena kao prekršaj i za koju
zakonom ili drugom na zakonu osnovanom propisu nije
propisana vrsta i visina sankcije za učinitelja.
Član 5.
Svako ko je okrivljen da je počinio prekršaj ima pravo
zahtijevati da o njegovoj odgovornosti za počinjeni prekršaj
odluči sud, ukoliko on to zahtijeva u roku koji je propisan
zakonom. Takve osobe imaju pravo da:
1) smatraju se nevinim dok se ne dokaže njihova
odgovornost u skladu sa zakonom;
2) u najkraćem roku biti obaviještene detaljno i na jeziku
koji razumiju o prirodi i razlogu optužbi protiv njih;
3) da im se da odgovarajuće vrijeme i mogućnost za
pripremu njihove odbrane;
4) brani se lično, ili putem branitelja prema vlastitom
izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im
se on osigura besplatno kada to zahtijevaju interesi
pravde;
5) ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih
terete i da se osigura prisustvo i saslušanje svjedoka u
njihovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji
ih terete;
6) dobiju besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumiju
jezik koji se upotrebljava u sudu.
Član 6.
(1) Ako se protiv odgovorne osobe u pravnom licu ne može
pokrenuti postupak, postupak će se pokrenuti i provesti
samo protiv pravnog lica.
(2) Ako je pravno lice prestalo postojati ili postoje druge
pravne smetnje za vođenje postupka, postupak će se
pokrenuti i provesti samo protiv odgovorne osobe u
pravnom licu.
(3) Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj ne prestaje zato
što joj je prestao radni odnos u pravnom licu ili što je u
registru subjekta upisa nakon počinjenja prekršaja izvršena
promjena te odgovorne osobe.
Član 7.
Predstavnik okrivljene strane pravnog lica je osoba koja
upravlja predstavništvom ili drugom poslovnom jedinicom tog
pravnog lica u Federaciji, ukoliko za predstavnika pravnog lica
ne bude određena druga osoba.
Član 8.
Osobe koje ne mogu biti predstavnici pravnog lica
(1) Predstavnik pravnog lica ne može biti osoba koja je u istoj
stvari svjedok.
(2) Predstavnik pravnog lica ne može biti odgovorna osoba
protiv koje se vodi postupak za isti prekršaj, ili osoba koja
ističe da je postupala po naredbi druge odgovorne osobe ili
organa upravljanja.
(3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana sud je dužan
pozvati pravno lice da u roku osam dana odredi drugog
predstavnika.
Član 9.
Diplomatski imunitet
U pogledu vođenja prekršajnog postupka prema osobama
koje uživaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini primjenjuju
se pravila međunarodnog prava.
Član 10.
Za prekršaj ne mogu biti odgovorni Federacija, kanton,
grad, općina i mjesne zajednice.
Član 11.
(1) Ako se prije započinjanja prekršajnog postupka utvrdi da je
osoba protiv koje se pokreće postupak umrla, odnosno
pravno lice protiv kojeg se pokreće postupak prestalo
postojati, rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje
prekršajnog postupka, a ako se činjenica smrti ili prestanak
postojanja pravnog lica utvrdi nakon započinjanja postupka,
rješenjem će se obustaviti prekršajni postupak.
(2) Ako se postupak može provesti protiv pravnog sljednika
pravnog lica, neće se donositi rješenje iz stava (1) ovog
člana, već će se zastati s postupanjem i postupak nastaviti
nakon što ovlašteni organ na odgovarajući način izmijeni
zahtjev. Ako je već doneseno rješenje iz stava (1) ovog
člana, nakon što ovlašteni organ izmijeni zahtjev, to će se
rješenje staviti van snage i nastaviti postupak.
(3) Ako se nakon izdavanja prekršajnog naloga, a prije njegove
pravomoćnosti ili stavljanja van snage, utvrdi da je
okrivljeni umro, odnosno okrivljeno pravno lice prestalo
postojati, rješenjem ovlaštenog organa će se prekršajni
nalog staviti van snage.
Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 27
(4) Rješenje iz st. (1) i (2) ovog člana donosi sud kod kojeg se
nalazi spis u času utvrđenja smrti okrivljenika, odnosno
prestanka postojanja pravnog lica.
Član 12.
Propisivanje prekršaja
(1) Prekršaji i prekršajne sankcije mogu biti propisani
zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona ili
drugim propisima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,
Vlade Federacije, vlada kantona i odlukama gradskog ili
općinskog vijeća.
(2) Organi ovlašteni za donošenje propisa o prekršajima mogu
propisivati samo kazne i zaštitne mjere predviđene ovim
zakonom i u granicama koje određuje ovaj zakon.
(3) Organi ovlašteni za donošenje propisa iz stava (1) ovog
člana mogu propisivati prekršajne kazne i zaštitne mjere
samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje
nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom, pod uvjetima
određenim ovim zakonom.
(4) Organ ovlašten da propisuje prekršajne kazne i zaštitne
mjere ne može ovo pravo prenijeti na druge organe.
Član 13.
Vrijeme izvršenja prekršaja
Prekršaj je izvršen u vrijeme kada je počinilac radio ili bio
dužan raditi, bez obzira na to kada je posljedica nastupila.
Član 14.
Mjesto izvršenja prekršaja
Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje je počinilac radio ili
bio dužan raditi tako i u mjestu gdje je nastupila posljedica.
Član 15.
Nadležnost sudova
(1) Sudovi u Federaciji stvarno su nadležni odlučivati o
prekršajima iz člana 12. stav (1) koji su počinjeni na
teritoriji Federacije.
(2) Sud na čijem je području počinjen prekršaj mjesno je
nadležan za vođenje prekršajnog postupka.
Član 16.
Izricanje prekršajne sankcije
(1) Prekršajnu sankciju može izreći sud u prekršajnom
postupku koji je pokrenut i proveden u skladu s ovim
zakonom.
(2) Ovlašteni organ može izreći prekršajnu sankciju putem
izdavanja prekršajnog naloga u skladu s postupkom koji je
propisan ovim zakonom.
Član 17.
Lišenje slobode i garancija kao osiguranje prisustva i
plaćanja novčane kazne
(1) Policijski službenik može na zahtjev ovlaštene službene
osobe lišiti slobode osobu koja je osumnjičena za prekršaj,
ali je dužna takvu osobu odmah, a najkasnije u roku 12 sati,
izvesti pred sud kako bi se osiguralo njeno prisustvo u sudu
pod sljedećim uvjetima:
1) kada osoba odbija ili nije u mogućnosti otkriti svoj
identitet,
2) kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili
privremeno boravi u inozemstvu, a postoji sumnja
da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za
prekršaj ili
3) kada postoji opasnost da će osoba nastaviti sa
vršenjem prekršaja, ili ponovo počiniti istovrsni
prekršaj.
(2) Sud mora ispitati okrivljenog odmah a najkasnije u roku 12
sati od trenutka kada je ta osoba lišena slobode.
(3) Svako lišenje slobode može biti određeno samo ako se ista
svrha ne može ostvariti drugom mjerom, mora biti razumno
i u skladu s prirodom počinjenog prekršaja, a mora se voditi
računa o starosti i drugim ličnim osobinama te osobe, tako
da dužina trajanja lišenja slobode odgovara okolnostima.
Svaka osoba lišena slobode u skladu s odredbama ovog
člana mora biti u najkraćem roku obaviještena detaljno i na
jeziku koji razumije o razlozima za lišenje slobode, kao i o
prekršaju koji joj se stavlja na teret.
(4) Radi osiguranja prisustva pred sudom policija ili drugi ovlašteni
organ može zahtijevati od osobe koja je okrivljena za
prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ili privremeno
boravi u inozemstvu a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu
prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja
da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj,
da preda svoj pasoš ili drugi identifikacijski dokument do
pojavljivanja na sudu, ali ne duže od 24 sata. Uz prekršajni
nalog, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sudu će
se predati pasoš ili drugi identifikacijski dokument.
(5) Radi osiguranja plaćanja novčane kazne osobi koja je
okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i
Hercegovini, ili privremeno boravi u inozemstvu a želi
napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a
za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla
odgovornost za prekršaj, sudija može naložiti da položi
novčanu garanciju u visini maksimalne kazne koja može
biti izrečena za takav prekršaj.
Član 18.
Primjena odredaba Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom
postupku Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona,
sljedeće odredbe Krivičnog zakona će se mutatis mutandis
primjenjivati na prekršaje: čl. 26. i 27. koji nose naziv
"Nužna odbrana" i "Krajnja nužda"; čl. 31., 32. i 33. koji
nose naziv "Saučiniteljstvo", "Podstrekavanje" i
"Pomaganje"; član 36. pod nazivom "Ubrojivost"; član 37.
pod nazivom "Umišljaj"; član 38. pod nazivom "Nehat";
član 39. pod nazivom "Stvarna zabluda"; član 40. pod
nazivom "Pravna zabluda" i Glava XIV. pod nazivom
"Odgovornost pravnih osoba".
(2) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona
sljedeće odredbe Zakona o krivičnom postupku Federacije
Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH",
br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07,
9/09 i 12/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o krivičnom
postupku) će se mutatis mutandis primjenjivati u
prekršajnom postupku: Glava I. pod nazivom "Osnovna
načela"; Glava III. pod nazivom "Pravna pomoć i službena
saradnja"; Glava IV. Odjeljak 2. pod nazivom "Mjesna
nadležnost" i Odjeljak 3. pod nazivom "Spajanje i
razdvajanje postupka"; Glava V. pod nazivom "Izuzeće";
Glava VII. pod nazivom "Branitelj"; Glava VIII. Odjeljak 1.
pod nazivom "Pretres stana, prostorija i osoba"; Glava VIII.
Odjeljak 2. pod nazivom "Privremeno oduzimanje
predmeta i imovine"; Glava VIII. Odjeljak 4. pod nazivom
"Ispitivanje osumnjičenog"; Glava VIII. Odjeljak 5. pod
nazivom "Ispitivanje svjedoka"; Glava VIII. Odjeljak 6. pod
nazivom "Uviđaj i rekonstrukcija "; Glava VIII. Odjeljak 7.
pod nazivom "Vještačenje"; Glava XI. pod nazivom
"Podnesci i zapisnici"; Glava XII. pod nazivom "Rokovi";
Glava XVI. pod nazivom "Troškovi krivičnog postupka";
Glava XVII. pod nazivom "Imovinsko-pravni zahtjevi";
Glava XXI. pod nazivom "Glavni pretres"; Glava XXIII.
Odjeljak 1. pod nazivom "Žalba na prvostepenu presudu";
Glava XXIV. pod nazivom "Vanredni pravni lijekovi"-
"Ponavljanje postupka"; Glava XXVII. pod nazivom
"Postupak prema maloljetnicima", Glava XXVIII. pod
nazivom "Postupak za krivična djela protiv pravnih osoba" i
Број 63 - Страна 28 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014.
Glava XXIX. pod nazivom "Postupak za primjenu mjera
sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene
krivičnim djelom i za opozivanje uslovne osude".
(3) U slučaju bilo kakvih nesaglasnosti između odredbi
Krivičnog zakona iz stava (1) ovog člana i odredbi Zakona
o krivičnom postupku iz stava (2) ovog člana i ovog
zakona, primjenjivat će se odredbe ovog zakona.
Upućivanje na odredbe Zakona o krivičnom postupku koje
se odnose na tužitelja na odgovarajući način primjenjivat će
se na svaki ovlašteni organ.
Član 19.
Odmjeravanje kazni
Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršajem
nisu prouzrokovane teže posljedice, a postoje olakšavajuće
okolnosti koje ukazuju da se i blažom kaznom može postići svrha
kažnjavanja, propisana kazna može se ublažiti tako što će se
izreći kazna ispod najmanje mjere kazne propisane za taj
prekršaj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne.
Član 20.
Naknada štete kao razlog obustave postupka
Sud može obustaviti postupak protiv počinioca prekršaja za
koji je propisana novčana kazna kao jedina kazna u iznosu do
1.000,00 KM, ako je on dobrovoljno nakon počinjenja prekršaja,
a prije održavanja usmenog pretresa otklonio protivpravno stanje
ili nadoknadio štetu koju je prouzrokovao prekršajem.
II. SANKCIJE
Član 21.
Vrste sankcija
(1) Sljedeće sankcije mogu biti izrečene osobi odgovornoj za
počinjeni prekršaj:
1) novčana kazna;
2) uvjetna osuda;
3) ukor i
4) zaštitne mjere.
(2) Sljedeće mjere mogu biti izrečene kao posljedica
odgovornosti za počinjeni prekršaj:
1) oduzimanje imovinske koristi;
2) obaveza naknade štete;
3) kazneni poeni i
4) lišenje slobode radi naplate novčane kazne.
Član 22.
Novčana kazna
(1) Novčana kazna može se propisati u određenom rasponu ili
u fiksnom iznosu.
(2) Za prekršaje iz oblasti poreza, carina, finansija, zaštite
okoliša i koncesija, radnih odnosa i zaštite na radu novčane
kazne mogu se propisati u višestrukom iznosu ili kao
procenat porezne, carinske, finansijske ili koncesijske
obaveze koja je trebala biti plaćena, ili kao procenat ili
višestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekršaja,
ali ne u iznosu većem od 200.000,00 KM.
(3) Kada zakon određuje raspon u visini novčane kazne za
određeni prekršaj sud će odrediti visinu kazne uzimajući u
obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući,
ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove
posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u
evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu
finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje.
(4) Novčana kazna za fizičko lice ne može se propisati u iznosu
nižem od 30,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu u
iznosu nižem od 50,00 KM, za pravno lice u iznosu nižem
od 500,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu
poslovnu djelatnost - obrt u iznosu nižem od 100,00 KM.
(5) Za prekršaj propisan zakonom novčana kazna može se
propisati za fizičko lice do 10.000,00 KM, za odgovornu
osobu u pravnom licu do 20.000,00 KM, a za pravno lice
do 200.000,00 KM.
(6) Za prekršaj koji počini osoba koja obavlja samostalnu
poslovnu djelatnost - obrt zakonom se može propisati
novčana kazna do 20.000,00 KM.
(7) Za prekršaj propisan uredbom ili odlukom vlade, odlukom
gradskog ili općinskog vijeća novčana kazna može se
propisati za fizičko lice do 3.000,00 KM, za odgovornu
osobu u pravnom licu do 5.000,00 KM, za pravno lice do
10.000,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu
poslovnu djelatnost - obrt u iznosu do 6.000,00 KM.
Član 23.
Rok plaćanja novčane kazne
(1) Rješenjem o prekršaju odredit će se rok u kojem novčana
kazna treba biti plaćena, koji ne može biti kraći od osam
dana niti duži od tri mjeseca od dana pravomoćnosti
rješenja o prekršaju.
(2) U slučaju plaćanja novčane kazne u roku određenom na
osnovu člana 57. ovog zakona kažnjenik se oslobađa
plaćanja 50% iznosa izrečene novčane kazne.
Član 24.
Sticaj
(1) Ukoliko okrivljeni jednom ili sa više radnji počini više
prekršaja, novčana kazna utvrdit će se za svaki pojedini
prekršaj, a onda će biti izrečena jedinstvena novčana kazna
na osnovu tako utvrđenih novčanih kazni.
(2) Izrečena jedinstvena novčana kazna iz stava (1) ovog člana
mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene novčane
kazne, ali ne smije preći zbir utvrđenih novčanih kazni.
Član 25.
Uvjetna osuda
(1) Uvjetnom osudom sud okrivljenom utvrđuje novčanu kaznu
i/ili zaštitnu mjeru i istovremeno određuje da se ona neće
izvršiti ako okrivljeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne
može biti kraće od šest mjeseci niti duže od jedne godine
(vrijeme provjere), ne izvrši novi prekršaj ili ispuni drugi
uvjet koji mu odredi sud.
(2) Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći
računa o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir ličnost
okrivljenog, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije
izvršenog prekršaja, stepen prekršajne odgovornosti i druge
okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen.
(3) Zaštitne mjere izrečene uz uvjetnu osudu se izvršavaju.
Član 26.
Opoziv uvjetne osude
(1) Uvjetna osuda opozvat će se ako uvjetno kažnjeni u roku za
koji je odgođeno izvršenje kazne i/ili zaštitne mjere izvrši
novi isti takav ili teži prekršaj, ili ako ne ispuni postavljeni
uvjet.
(2) U slučaju opozivanja uvjetne osude sud koji vodi prekršajni
postupak izreći će, primjenom odredaba člana 24. ovog
zakona, kaznu i/ili zaštitnu mjeru za ranije izvršeni i za novi
prekršaj, uzimajući kaznu i/ili zaštitnu mjeru iz opozvane
odluke kao već utvrđenu.
Član 27.
Ukor
(1) Ukor je prekršajnopravna sankcija koja se može primijeniti
prema počiniocu prekršaja za koji je propisana kao jedina
kazna novčana kazna do 3.000,00 KM, a sud utvrdi da
postoje okolnosti koje u značajnoj mjeri umanjuju
odgovornost okrivljenog, te da se radi o očito lahkom
obliku tog prekršaja, a da se, s obzirom na sve okolnosti
Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 29
koje se tiču počinioca ili njegovog odnosa prema oštećenom
i naknadi štete prouzrokovane prekršajem i da postoje uvjeti
na osnovu kojih sud može zaključiti da će se okrivljeni
ubuduće uzdržati od činjenja prekršaja i bez kažnjavanja
novčanom kaznom.
(2) Ukor se može primijeniti i na prekršaje počinjene u sticaju
ako su se za svaki od tih prekršaja stekli uvjeti iz stava (1)
ovog člana.
Član 28.
Zaštitne mjere
(1) Zaštitne mjere mogu se propisati samo zakonom.
(2) Za prekršaj se mogu propisati sljedeće zaštitne mjere:
1) oduzimanje predmeta,
2) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti,
3) potpuna ili djelimična zabrana upravljanja motornim
vozilom,
4) liječenje od zavisnosti i
5) zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu
izvršenja prekršaja.
(3) Zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti
dodatne vrste zaštitnih mjera, s tim da svaka zaštitna mjera
koja nije predmet direktnog izvršenja od organa vlasti mora
biti uvjetovana dobrovoljnim pristankom okrivljenog na
takvu zaštitnu mjeru od okrivljenog.
Član 29.
Izricanje zaštitnih mjera
(1) Sud može rješenjem o prekršaju okrivljenom izreći jednu ili
više zaštitnih mjera. Kada razlozi za izricanje zaštitnih
mjera prestanu postojati, zaštitna mjera bit će opozvana.
(2) Trajanje zaštitne mjere predstavlja najkraći period potreban
da se okrivljeni spriječi da počini sličan prekršaj, kao što je
određeno od suda, uzimajući u obzir sve olakšavajuće i
otežavajuće okolnosti, uključujući, ali ne ograničavajući se
na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen
odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim
prethodnim prekršajima ili krivičnim djelima, njegovu
finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje.
(3) Ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći samo
jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju, kao
i zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta.
Član 30.
Sticaj zaštitnih mjera
Ako je jednim rješenjem za više prekršaja utvrđeno više
zaštitnih mjera iste vrste za koje je propisano da će se izreći u
određenom trajanju, izreći će se jedinstvena zaštitna mjera
jednaka zbiru trajanja pojedinačno utvrđenih zaštitnih mjera, s
tim da ona ne može preći najvišu zakonsku granicu trajanja te
vrste zaštitne mjere.
Član 31.
Oduzimanje predmeta
(1) Predmeti koji su upotrijebljeni, ili su bili namijenjeni za
izvršenje prekršaja, ili koji su nastali izvršenjem prekršaja
mogu se oduzeti ako su vlasništvo okrivljenog.
(2) Predmeti iz stava (1) ovog člana mogu se oduzeti i kada
nisu vlasništvo okrivljenog ako je to neophodno radi zaštite
interesa opće sigurnosti, čuvanja života i zdravlja ljudi,
sigurnosti robnog prometa ili razloga javnog morala, kao i u
drugim slučajevima predviđenim zakonom.
(3) Sud koji donosi rješenje o prekršaju ili ovlašteni organ koji
izdaje prekršajni nalog odredit će, u skladu s posebnim
propisima, da li će se oduzeti predmeti uništiti, prodati ili
predati odgovarajućem ovlaštenom organu. Sredstva
ostvarena prodajom pripadaju odgovarajućem budžetu u
skladu sa zakonom koji uređuje pripadnost javnih prihoda.
(4) Predmeti koji se prema zakonu mogu oduzeti ili se
oduzimaju, oduzet će se i kada se prekršajni postupak ne
završi odlukom kojom se okrivljeni oglašava odgovornim,
ako to zahtjevaju interesi opće sigurnosti ili razlozi morala,
kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom.
O oduzimanju predmeta donosi se posebno rješenje.
(5) Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo trećih osoba na
naknadu štete od okrivljenog.
Član 32.
Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
(1) Zabrana odgovornoj osobi da obavlja određene poslove
sastoji se u zabrani okrivljenom da obavlja poslove koje je
obavljao u vrijeme izvršenja prekršaja ili rukovodnu
dužnost u privrednom ili finansijskom poslovanju, ili
određenu vrstu poslova ili sve ili neke dužnosti vezane uz
raspolaganje, korištenje, upravljanje ili rukovanje
povjerenom imovinom.
(2) Ako propisom kojim se određuje prekršaj nije drugačije
određeno, zabrana odgovornoj osobi da obavlja određene
poslove izriče se kada odgovorna osoba zloupotrijebi
dužnost radi izvršenja prekršaja.
(3) Sud može okrivljenom fizičkom licu zabraniti vršenje
poziva, djelatnosti ili dužnosti ako je počinilo prekršaj
vršeći takav poziv, djelatnost ili dužnost i ako sud utvrdi da
bi dopuštanje okrivljenom da i dalje vrši takav poziv,
djelatnost ili dužnost moglo rezultirati počinjenjem
prekršaja u budućnosti. Zabrana kažnjenoj osobi da obavlja
određene poslove može se izreći u trajanju od tri mjeseca
do jedne godine, računajući od pravomoćnosti rješenja.
(4) Sud može zabraniti okrivljenom pravnom licu vršenje
određene djelatnosti ili narediti zatvaranje poslovnih
prostorija ili nametnuti druga ograničenja u vršenju
djelatnosti pravnom licu u periodu do šest mjeseci koja se
ukažu odgovarajućim u sprečavanju budućeg činjenja
prekršaja.
Član 33.
Ograničenje upravljanja motornim vozilima
(1) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud i
ovlašteni organi mogu okrivljenom zabraniti upravljanje
motornim vozilima ili određenom vrstom motornog vozila
na period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne
godine.
(2) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud može
kažnjenom odrediti ograničenja na upravljanje motornim
vozilima kao što su: zabrana upravljanja vozilom tokom
noći, ili preko određene udaljenosti od kuće, ograničenje na
vožnju do i s posla, ili ograničenje samo na vožnju vezanu
uz obavljanje posla na period koji nije kraći od 30 dana niti
duži od jedne godine.
(3) Oduzimanje vozačke dozvole može se izreći kao posljedica
dodijeljenih kaznenih poena u skladu sa Zakonom o
osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i
Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06,
44/07, 48/10 i 84/13). Sud ili ovlašteni organi ne mogu
promijeniti broj kaznenih poena koji se automatski
uračunavaju kao rezultat odgovornosti za prekršaj u skladu
sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima
u Bosni i Hercegovini.
Član 34.
Liječenje od zavisnosti
(1) Uvjetna, ili ublažena sankcija može se izreći okrivljenom
koji je počinio prekršaj pod odlučujućim djelovanjem
zavisnosti od alkohola ili opojnih droga pod uvjetom da se
podvrgne liječenju zavisnosti od alkohola i droga u
određenom periodu, ili dok se ne ustanovi da ne postoji
Број 63 - Страна 30 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014.
potreba za daljnjim liječenjem okrivljenog, zasnovana na
mišljenju specijaliziranih stručnjaka zaduženih za liječenje,
uz uvjet da trajanje takvog liječenja nije duže od jedne
godine.
(2) Sud će opozvati uvjetnu ili ublaženu sankciju ukoliko se
kažnjeni ne podvrgne određenom liječenju.
Član 35.
Zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja
prekršaja
(1) Zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja
prekršaja izriče se radi sprečavanja počinioca da ponovi
prekršaj ili nastavi ugrožavati oštećenog.
(2) Mjera iz stava (1) ovog člana izriče se na pisani prijedlog
podnosioca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ili
na usmeni zahtjev oštećenog istaknut na saslušanju u
prekršajnom postupku.
(3) Odluka suda kojom se izriče zabrana pristupa mora
sadržavati: vremenski period u kojem se izvršava, podatke
o osobama kojima počinilac ne smije pristupiti, naznačenje
objekata kojima ne smije pristupiti i u koje vrijeme, mjesta
ili lokacije u okviru kojih se počiniocu zabranjuje pristup.
Član 36.
Kršenje zabrane pristupa oštećenom, objektima ili mjestu
izvršenja prekršaja
(1) Kažnjenik kojem je pravomoćnim rješenjem izrečena mjera
zabrane pristupa, a koji pristupi oštećenom, objektima ili
mjestu izvršenja prekršaja tokom trajanja mjere ili ostvari
kontakt s oštećenim na nedozvoljen način ili u
nedozvoljeno vrijeme, bit će kažnjen novčanom kaznom do
1.000,00 KM.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen i oštećeni na
čiji je prijedlog mjera određena, koji svojim radnjama
navede kažnjenog da prekrši zabranu pristupa.
Član 37.
Oduzimanje imovinske koristi i naknada štete
(1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu
izvršenjem prekršaja.
(2) Od okrivljenog će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti
i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni
prekršajem ili će se okrivljeni obavezati da nadoknadi štetu
koju je pretrpio oštećeni.
(3) Iznos i vrsta oduzimanja ili naknada štete odredit će se
rješenjem o prekršaju.
(4) Ako kažnjenik u određenom roku ne plati novčani iznos iz
stava (2) ovog člana, naplata će se izvršiti prinudnim putem.
Član 38.
Oduzimanje imovinske koristi od drugog
Ako je prekršajem pribavljena imovinska korist za drugo
fizičko lice ili za pravno lice, ta će se korist oduzeti.
Član 39.
Zaštita oštećenog
Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen
imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izreći će
se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinsko-pravni
zahtjev oštećenog.
III. MALOLJETNICI
Član 40.
Prekršajni postupak prema maloljetnicima
(1) Odredbe čl. 1., 2., 3., 4., 5., 12., 15., 16., 18. i 21. ovog
zakona primjenjuju se prema maloljetnim počiniocima
prekršaja ukoliko u čl. od 41. do 44. ovog zakona nije
drugačije određeno.
(2) Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije
navršio 14 godina života ne može se pokrenuti, ni voditi
prekršajni postupak.
(3) Prekršajni postupak prema maloljetniku može se pokrenuti
samo putem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
(4) Maloljetnik mora imati branitelja tokom vođenja
prekršajnog postupka.
(5) Podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka
protiv maloljetnika jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu,
jednu kopiju zahtjeva nadležnom organu starateljstva, a
jednu kopiju maloljetniku i njegovim roditeljima, odnosno
zakonskom zastupniku lično ili putem pošte.
(6) Sudija koji vodi postupak protiv maloljetnika pribavlja
podatke o ličnosti maloljetnika od organa starateljstva i
poziva organ starateljstva na usmeni pretres. Organ
starateljstva ima pravo upoznati se s tokom usmenog
pretresa, u toku postupka davati prijedloge i ukazivati na
činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne
odluke.
(7) Kada je maloljetnik koji nije navršio 14 godina počinio
prekršaj zbog propuštanja dužnog nadzora roditelja,
usvojitelja, odnosno staratelja, a ove osobe su bile u
mogućnosti da takav nadzor vrše, roditelj, usvojitelj ili
staratelj maloljetnika bit će kažnjen za prekršaj kao da ga je
sam učinio.
(8) Zakonom se može propisati da će za prekršaj biti kažnjen i
roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnika koji ima
od 14 do 18 godina koji je počinio prekršaj ako je počinjeni
prekršaj posljedica propuštanja nadzora nad maloljetnikom,
a bili su u mogućnosti vršiti takav nadzor.
Član 41.
Sankcije prema maloljetnicima
(1) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio
14 a nije navršio 16 godina života (mlađi maloljetnik) mogu
se izreći samo odgojne mjere.
(2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio
16 a nije navršio 18 godina života (stariji maloljetnik) mogu
se izreći odgojne mjere kao i bilo koja od sankcija ili mjera
određenih u članu 21. stav (1) i (2) tač. 1) i 2) ovog zakona.
Član 42.
Uvjeti za primjenu odgojnih mjera
(1) Uvjeti za primjenu odgojnih mjera starijem maloljetniku su
njegovo priznanje da je počinio prekršaj i izrazio žaljenje
zbog počinjenog prekršaja i da je dobrovoljno pristao na
takve odgojne mjere.
(2) U slučaju da stariji maloljetnik ne da dobrovoljni pristanak
za primjenu odgojne mjere iz stava (1) ovog člana sud će
izreći sankciju iz člana 41. stav (2) ovog zakona.
Član 43.
Vrste odgojnih mjera
Prema maloljetniku se mogu odrediti sljedeće odgojne
mjere:
1) nalaganje ličnog izvinjenja oštećenom;
2) nalaganje redovnog pohađanja škole;
3) rad za opće dobro na slobodi;
4) nalaganje prihvatanja odgovarajućeg zaposlenja;
5) nalaganje maloljetniku da posjećuje odgojne,
obrazovne, psihološke i druge vrste savjetovališta;
6) nalaganje maloljetniku da se suzdržava od
konzumiranja alkoholnih pića i opojnih droga;
7) zabrana druženja s osobama koje imaju loš uticaj na
maloljetnika i
8) policijska kontrola kretanja poslije određenog
vremena.
Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 31
Član 44.
Izbor odgojnih mjera
(1) Prilikom odlučivanja o izboru određene odgojne mjere sud
će uzeti u obzir ukupne interese maloljetnika i oštećenog.
Pritom će posebno voditi računa da primjenjenim odgojnim
mjerama ne ugrozi redovno školovanje maloljetnika ili
njegov rad. Izbor i primjena odgojnih mjera vršit će se u
saradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i
organima socijalnog staranja.
(2) Sud može ukinuti ili izmijeniti mjeru koju je odredio.
Odgojne mjere mogu trajati najduže jednu godinu.
Član 45.
(1) Sud će postupiti u skladu sa odredbom stava (1) člana 44.
ovog zakona i ako je maloljetnik postao punoljetan prije
donošenja odluke.
(2) Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja
odluke kojom je bila izrečena odgojna mjera, sud može u
skladu sa stavom (1) ovog člana rješenjem obustaviti
izvršenje te mjere.
Član 46.
Ako se nakon donošenja odluke kojom je izrečena odgojna
mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke
ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje
odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena
mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom.
Član 47.
Ponovno odlučivanje o odgojnim mjerama
Ako je od pravomoćnosti odluke kojom je izrečena neka od
odgojnih mjera prošlo više od šest mjeseci a izvršenje nije
započeto, sud će ponovno odlučiti o potrebi da se izvrši izrečena
mjera. Pri tome može odlučiti da se ranije izrečena mjera izvrši,
ne izvrši, ili se zamijeni nekom drugom odgojnom mjerom.
Član 48.
Sud je dužan voditi posebnu evidenciju za svakog
maloljetnika kojem je izrečena odgojna mjera.
Član 49.
Izricanje odgojne mjere ili kazne za prekršaje u sticaju
(1) Ako je maloljetnik učinio više prekršaja u sticaju, sud će pri
izboru odgojnih mjera jedinstveno cijeniti sve prekršaje i
izreći samo jednu mjeru.
(2) Ako sud za neki od prekršaja utvrdi kaznu, a za druge
prekršaje odgojne mjere, izreći će samo kaznu. Tako će
postupiti i ako se nakon izrečene odgojne mjere, odnosno
kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njenog
izricanja učinio prekršaj.
IV. ZASTARA
Član 50.
Zastara pokretanja i vođenja postupka
Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ni voditi za:
1) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu
do 3.000,00 KM kad prođu dvije godine od dana kada
je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije
propisano;
2) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu
većem od 3.000,00 KM kad prođu tri godine od dana
kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije
drugačije propisano;
3) prekršaje u oblasti poreza, carina, finansija, rada,
zaštite na radu, zaštite okoliša i koncesija kada prođe
pet godina od dana kada je prekršaj izvršen.
Član 51.
Zastara izvršenja zaštitnih mjera
Zastara izvršenja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom
nastupa kada prođe jedna godina od dana pravomoćnosti rješenja
ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim su te zaštitne
mjere izrečene.
Član 52.
Tok i prekid zastare
(1) Zastara za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka
počinje od dana kada je prekršaj izvršen, a zastara za
izvršenje novčane kazne i zaštitne mjere od dana
pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog
naloga kojim je novčana kazna i zaštitna mjera izrečena.
(2) Zastara se prekida svakom procesnom radnjom ovlaštenog
organa ili suda poduzetom radi gonjenja počinioca
prekršaja, vođenja postupka ili izvršenja zaštitne mjere.
(3) Svakim prekidom zastara počinje ponovo teći, ali bez
obzira na prekide, zastara u svakom slučaju nastaje kada
prođe dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u čl.
50. i 51. ovog zakona.
DIO DRUGI
V. PREKRŠAJNI POSTUPAK
Član 53.
Prekršajni postupak
(1) Prekršajni postupak pokreće se na sljedeći način:
1) izdavanjem prekršajnog naloga ili
2) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog
postupka sudu koji je nadležan prema članu 15. stav
(2) ovog zakona.
(2) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnijet će se
samo u slučajevima kada ne postoje uvjeti za izdavanje
prekršajnog naloga određeni u članu 54. ovog zakona.
VI. PREKRŠAJNI NALOG
Član 54.
Izdavanje prekršajnog naloga
(1) Ovlašteni organ izdat će prekršajni nalog ukoliko ustanovi
da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od
sljedećih načina:
1) neposrednim opažanjem od ovlaštene službene osobe
prilikom inspekcije, nadzora i pregleda, kao i uvida u
službenu evidenciju nadležnog organa, kao i druge
službene dokumentacije koje je pravno ili fizičko lice
koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt
dužno voditi, odnosno imati u skladu sa zakonom ili
službene zabilješke ili pisane prijave drugih ovlaštenih
organa;
2) na osnovu podataka dobijenih upotrebom uređaja za
nadzor ili mjerenje;
3) prilikom provođenja inspekcijskog ili drugog nadzora,
pregledom dokumentacije, prostorija i robe, ili na
drugi zakonit način ili na drugi posredan način na
osnovu izvršenog nadzora ili izvještaja drugog
ovlaštenog organa ili
4) na osnovu priznanja okrivljenog o izvršenju prekršaja
pred ovlaštenim organom na licu mjesta počinjenja
prekršaja ili u nekom drugom sudskom ili drugom
postupku.
(2) Prekršajni nalog može se izdati samo u slučajevima kada
odgovarajući zakon ili drugi propis određuje fiksnu
novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata
korištenjem matematičke formule, ili kada ovlašteni organ
odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu
mjeru u najkraćem trajanju ili zaštitnu mjeru oduzimanja
predmeta određenu takvim zakonom ili drugim propisom.
(3) Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju, tada ovlašteni
organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu
novčanu kaznu primjenom člana 24. ovog zakona, a ako je
za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna
Број 63 - Страна 32 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014.
mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem
predviđenom trajanju.
(4) Ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog može u svako
vrijeme ispraviti greške u pisanju, ili ostale očigledne
greške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog strana u
postupku.
(5) O ispravci iz stava (4) ovog člana donosi se poseban
zaključak o ispravljanju greške u nalogu, u skladu sa
odredbama Zakona o upravnom postupku.
Član 55.
Sadržaj prekršajnog naloga
(1) Prekršajni nalog izdaje se u pisanoj formi i mora sadržavati
sljedeće podatke:
1) naziv: prekršajni nalog;
2) naziv ovlaštenog organa koji ga je izdao;
3) ime i svojstvo službene osobe koja ga je izdala;
4) jedinstveni broj određen od ovlaštenog organa;
5) datum izdavanja i datum uručenja kao što je određeno
u članu 56. stav (3) ovog zakona;
6) prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv zakona i član
koji određuje prekršaj;
7) u slučajevima gdje je okrivljeni fizičko lice - njegovo
ime i prezime, njegova stalna adresa, odnosno adresa
iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstveni
matični broj, a za strance broj pasoša, država
izdavanja pasoša, datum rođenja, kao i mjesto
zaposlenja okrivljenog;
8) u slučajevima gdje je okrivljeni pravno lice - njegov
naziv i sjedište i jedinstven identifikacijski broj;
9) mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj počinjen, kao
i činjenični opis radnji koje određuju pravnu
kvalifikaciju prekršaja;
10) utvrđena sankcija, uključujući novčanu kaznu i/ili
zaštitnu mjeru;
11) iznos naknade štete, ukoliko se taj iznos može odrediti
prema objektivnim mjerilima i troškovi postupka
ukoliko su određeni zakonom u fiksnom iznosu;
12) uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju
platiti, ili da okrivljeni mora zatražiti sudsko
odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku osam dana
od dana uručenja;
13) uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i
troškova i
14) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.
(2) Ako je prekršaj počinjen u saobraćaju i uključuje motorno
vozilo, sljedeći dodatni podaci trebaju biti sadržani u
prekršajnom nalogu:
1) registarski broj vozila i broj saobraćajne dozvole,
2) broj vozačke dozvole vozača, ako je poznat i
3) broj kaznenih poena koje zakon propisuje za takav
prekršaj.
(3) Prekršajni nalog, pored ostalog, sadržavat će sljedeća
uputstva:
1) okrivljeni ima pravo podnijeti zahtjev za sudsko
odlučivanje o prekršajnom nalogu, naznačavajući
kojem sudu i u kojem roku okrivljeni treba podnijeti
zahtjev;
2) kazna izrečena od suda može biti veća od one koja je
izrečena prekršajnim nalogom;
3) okrivljeni će biti dužan naknaditi sudske troškove u
slučaju kada zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom
nalogu ukoliko sud utvrdi da je on odgovoran za
prekršaj naveden u prekršajnom nalogu;
4) u slučaju prekršaja iz oblasti saobraćaja za koje zakon
propisuje dodjeljivanje kaznenih poena, prihvatanje
odgovornosti, ili utvrđivanje odgovornosti od suda
rezultirat će dodjeljivanjem tih kaznenih poena.
(4) U slučaju kada sud postupa po zahtjevu za sudsko
odlučivanje, ako je nalog nerazumljiv ili nepotpun, pozvat
će se ovlašteni organ da u roku osam dana uredi nalog.
(5) Prekršajni nalog sadržavat će određeno mjesto na kojem će
se okrivljeni potpisati u slučaju da zahtijeva sudsko
rješavanje u skladu sa članom 59. ovog zakona.
(6) Ako postoji dogovor između ovlaštenog organa i suda
prekršajnim nalogom može se odrediti datum i vrijeme
usmenog pretresa koji ne može biti kraći od osam dana od
datuma izdavanja prekršajnog naloga.
(7) Svaki ovlašteni organ može imati vlastiti obrazac
prekršajnog naloga. Obrazac takvog prekršajnog naloga
treba biti odobren od Federalnog ministarstva pravde.
(8) U slučaju da su ovlašteni organi Bosne i Hercegovine
prekršajni nalozi koji se izdaju na obrascu odobrenom od
Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine bit će
pravovaljani, u smislu ovog zakona, ako sadrže podatke iz
st. od (1) do (3) ovog člana.
Član 56.
Uručenje prekršajnog naloga
(1) Prekršajni nalog sastoji se od originala i najmanje dvije
kopije. Original zadržava ovlašteni organ u svojoj
evidenciji. Dvije kopije uručuju se okrivljenom.
(2) Prekršajni nalog može se uručiti okrivljenom na bilo koji od
sljedećih načina:
1) ličnim uručenjem,
2) uručenjem putem pošte ili
3) pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga
na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu
ako je prekršaj koji je počinjen vezan uz nepropisno
parkiranje motornog vozila.
(3) Kada je prekršajni nalog uručen lično, datum uručenja je
datum kada ga je okrivljeni primio. Kada je prekršajni
nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje
izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteni
organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen
na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je
ostavljen na motornom vozilu.
Član 57.
Prihvatanje odgovornosti
Okrivljeni može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što
će platiti novčanu kaznu i sve druge obaveze utvrđene
prekršajnim nalogom u određenom roku, ili obavijestiti ovlašteni
organ o prihvatanju sankcije određene u prekršajnom nalogu,
ukoliko je prekršajnim nalogom specificirano da je takvo
obavještenje prihvatljiva alternativa. Svaka osoba koja prihvati
odgovornost u skladu sa ovim članom ne može kasnije odbijati
odgovornost, ili se žaliti na visinu kazne ili vrstu bilo koje
sankcije ili troškova.
Član 58.
Propuštanje
(1) Ako je prekršajni nalog pravilno dostavljen u skladu sa
odredbama člana 56. ovog zakona i ako okrivljeni u roku
koji je određen u prekršajnom nalogu ne prihvati
odgovornost za prekršaj u skladu sa odredbama člana 57.
ovog zakona, ili ne zatraži odlučivanje o predmetu pred
sudom, smatrat će se da je okrivljeni prihvatio odgovornost
propuštanjem i prekršajni nalog će postati konačan i
izvršan.
(2) Kada je novčana kazna određena zbog propuštanja u skladu
sa stavom (1) ovog člana, ovlašteni organ koji je izdao
prekršajni nalog odredit će dodatnu taksu za naplatu u
iznosu od 20,00 KM.
Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 33
(3) U slučaju kada je prekršajni nalog uručen u skladu sa
članom 56. stav (2) tačka 3) ovog zakona ovlašteni organ
obavijestit će vlasnika vozila ličnim uručenjem ili putem
pošte da takav prekršajni nalog postaje konačan i izvršan u
roku 10 dana od datuma obavještavanja.
Član 59.
Postupak po zahtjevu za odlučivanje od suda
(1) Okrivljeni koji primi prekršajni nalog i želi se o predmetu
odlučiti pred sudom mora:
1) zatražiti sudsko odlučivanje tako što će na
odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju
prekršajnog naloga i dostaviti je sudu kao što je
određeno u prekršajnom nalogu prije isteka roka
određenog prekršajnim nalogom i
2) pojaviti se pred sudom na dan i u vrijeme određeno za
usmeni pretres po prekršajnom nalogu, ili, ako datum
nije naveden, na dan koji je sud odredio za usmeni
pretres.
(2) Kada okrivljeni zahtijeva sudsko odlučivanje, sankcije
određene u prekršajnom nalogu smatrat će se ništavnim.
Sud može izreći bilo koju sankciju koju zakon dozvoljava,
uključujući i strožiju sankciju od sankcije izrečene
prekršajnim nalogom.
Član 60.
Osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini
Okrivljenom koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini,
a primi prekršajni nalog može se ponuditi mogućnost plaćanja
novčane kazne u najbližoj policijskoj stanici, ili u uredu
ovlaštenog organa.
Član 61.
Ukoliko okrivljeni iz člana 60. ovog zakona ne plati
novčanu kaznu, smatrat će se da je podnio zahtjev za sudsko
rješavanje i tada predstavnik ovlaštenog organa može okrivljenog
odmah izvesti pred nadležni sud. Ako nije moguće okrivljenog
odmah izvesti pred sud, predstavnik ovlaštenog organa može
poduzeti one radnje kojima bi se osiguralo njegovo pojavljivanje
u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona.
VII. ZAHTJEV ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG
POSTUPKA
Član 62.
Sadržaj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka
(1) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba biti na
standardnom obrascu propisanom od Federalnog
ministarstva pravde i treba sadržavati sljedeće podatke:
1) naziv ovlaštenog organa koji podnosi zahtjev;
2) prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret, naziv i
član propisa koji propisuje prekršaj;
3) u slučaju da se radi o fizičkom licu - ime i prezime
okrivljenog i, ukoliko je poznata, njegova stalna
adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i
boravišta, jedinstven matični broj, a za strance broj
pasoša, država izdavanja pasoša, datum rođenja i
mjesto zaposlenja;
4) u slučaju da se radi o pravnom licu - njegov naziv i
sjedište i jedinstven identifikacijski broj;
5) činjenični opis radnji koji određuje pravnu
kvalifikaciju prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja
prekršaja i druge okolnosti neophodne za određivanje
prekršaja,
6) procjenjenu visinu naknade štete i druge troškove;
7) prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti i
8) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.
(2) Podnosilac zahtjeva jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, a
drugu kopiju dostavlja okrivljenom, lično ili putem pošte.
(3) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može biti
povučen od ovlaštenog organa koji ga je podnio sve do
donošenja rješenja o prekršaju po zahtjevu za pokretanje
prekršajnog postupka.
(4) Ako je zahtjev nerazumljiv, ili nepotpun, sud će podnosiocu
uputiti poziv da zahtjev u određenom roku, a najkasnije u
roku osam dana od dana dostavljanja poziva, ispravi,
odnosno dopuni, a ako to ne učini, zahtjev će biti odbačen.
U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska
podnosilac će biti upozoren na posljedice propuštanja.
Član 63.
Sporazum o sankciji
(1) Ovlašteni organ, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog
postupka, može priložiti ponudu okrivljenom da prihvati
predloženu sankciju koja može biti novčana kazna i/ili
predložena zaštitna mjera. Ako okrivljeni prihvati
predloženu sankciju ili ako se ovlašteni organ i okrivljeni
sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o
prekršaju, ovlašteni organ može podnijeti sudu na
odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji,
potpisan od okrivljenog i ovlaštenog predstavnika
ovlaštenog organa. U opravdanim slučajevima sporazumom
o sankciji može se predvidjeti i plaćanje novčane kazne u
ratama u roku do šest mjeseci. Sud će odobriti sporazum
između okrivljenog i ovlaštenog organa ako utvrdi da on
ispunjava zakonske uvjete.
(2) Za sve što nije regulirano ovim članom analogno se
primjenjuju odredbe člana 246. Zakona o krivičnom
postupku.
(3) Sporazum o sankciji koji sud odobri može biti izvršen od
ovlaštenog organa u skladu sa odredbama čl. od 102. do
105. ovog zakona.
VIII. USMENI PRETRES
Član 64.
Suđenje
Suđenje u prekršajnom postupku provodi se na usmenom
pretresu koji vodi sudija pojedinac. Ukoliko ne postoje izuzetne
okolnosti, prekršajni postupak trebao bi se okončati na jednom
usmenom pretresu.
Član 65.
Zakazivanje usmenog pretresa
(1) Kada sud primi zahtjev za odlučivanje od suda u skladu sa
članom 59. ovog zakona, ili zahtjev za pokretanje
prekršajnog postupka (u daljnjem tekstu: zahtjev) ispitat će
takav zahtjev da bi utvrdio da li je podnesen u roku koji je
određen zakonom.
(2) Ako sud utvrdi da zahtjev nije pravovremeno podnesen, ili
da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne
može pokrenuti ni voditi, donijet će rješenje o odbacivanju
zahtjeva. Kopije tog rješenja dostavit će se lično ili putem
pošte ovlaštenom organu i okrivljenom.
(3) Ukoliko je zahtjev pravovremeno podnesen i ako datum i
vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni u skladu sa
članom 55. stav (6) ovog zakona, sud će odrediti datum i
vrijeme usmenog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenog,
ovlašteni organ i oštećenog, uz primjenu sljedećih pravila o
pozivanju:
1) pozivanje se vrši dostavljanjem pisanog poziva koji
sadrži: naziv suda koji poziva, ime i prezime
okrivljenog, naziv prekršaja koji mu se stavlja na
teret, mjesto, dan i sat održavanja suđenja, uz
naznačenje obaveza i posljedica propuštanja prema čl.
66., 67. i 68. ovog zakona, te otisak službenog pečata,
ime i prezime sudije koji poziva;
Број 63 - Страна 34 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014.
2) u pozivu okrivljenom, uz koji se dostavlja kopija
zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, navest
će se da se poziva u svojstvu okrivljenog, uz
upozorenje da je dužan odmah obavijestiti sud o
promjeni adrese, kao i o namjeri promijene boravišta;
3) kada se okrivljeni prvi put poziva, poučit će se u
pozivu o pravu da uzme branitelja, kao i o njegovim
pravima u skladu sa čl. 4. i 5. ovog zakona.
(4) Ukoliko je zahtjev pravovremeno podnesen i ako su dan i
vrijeme usmenog pretresa već određeni u skladu sa članom
55. stav (6) ovog zakona, sud će obavijestiti ovlašteni organ
i oštećenog da je okrivljeni podnio zahtjev za odlučivanje
od suda.
(5) Prije početka usmenog pretresa okrivljeni može uložiti
pisani prijedlog za obustavljanje prekršajnog postupka iz
bilo kojeg od razloga određenih u članu 76. ovog zakona. U
tom slučaju sud može:
1) usvojiti prijedlog i donijeti odluku o obustavljanju
prekršajnog postupka,
2) zahtijevati od ovlaštenog organa ulaganje pisanog
odgovora ili
3) razmotriti takav zahtjev na početku usmenog pretresa.
Član 66.
Propuštanje pojavljivanja okrivljenog
Okrivljeni koji se ne pojavi na dan i u vrijeme određeno za
usmeni pretres u skladu sa članom 55. stav (6) ili članom 65. stav
(3) ovog zakona smatrat će se da je prihvatio odgovornost
propuštanjem da se pojavi, ako je:
1) prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga,
prekršajni nalog postat će konačan i izvršan s danom kada
je usmeni pretres trebao biti održan u skladu sa članom 58.
ovog zakona, ili
2) prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za
pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o
prekršaju u skladu sa članom 78. ovog zakona.
Član 67.
Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog organa
(1) Ako okrivljeni pristupi na usmeni pretres na dan i u vrijeme
određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 55. stav (5)
ili članom 65. stav (3) ovog zakona, a predstavnik
ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti
odluku o obustavljanju prekršajnog postupka i stavljanju
van snage prekršajnog naloga ukoliko je postupak pokrenut
prekršajnim nalogom.
(2) U slučaju da je prekršajni postupak pokrenut zahtjevom za
pokretanje prekršajnog postupka, a predstavnik ovlaštenog
organa propusti da se pojavi na usmenom pretresu, sud će
donijeti rješenje o obustavljanju postupka. Protiv ovog
rješenja žalba nije dopuštena.
(3) Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik
ovlaštenog organa niti okrivljeni, a prekršajni postupak je
pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat
će konačan i izvršan u skladu sa članom 58. ovog zakona, a
ako je prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva
za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku
o obustavljanju postupka. Protiv navedenih odluka suda
žalba nije dopuštena.
Član 68.
Svjedoci i isprave
(1) Ako okrivljeni, ili ovlašteni organ namjeravaju pozvati
svjedoke, oni moraju osigurati pojavljivanje takvih
svjedoka na usmenom pretresu. U slučaju da svjedok ne želi
dobrovoljno pristupiti na sud svaka od strana može
zahtijevati od suda da pozove takve svjedoke. Svaki takav
zahtjev mora se podnijeti najmanje osam dana prije dana
određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev
za pozivanje i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se ti
pozivi uručili, sud može odgoditi usmeni pretres.
(2) Svaka strana koja namjerava podnijeti bilo koju ispravu kao
dokaz mora donijeti takvu ispravu na usmeni pretres. Ako
takva isprava nije dostupna strani koja je želi podnijeti kao
dokaz, ta strana može zahtijevati od suda izdavanje sudskog
naloga za njeno pribavljanje. Svaki takav zahtjev mora biti
podnesen najmanje tri dana prije dana određenog za usmeni
pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za izdavanje sudskog
naloga i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se taj
nalog uručio, sud može odgoditi usmeni pretres. Isprava iz
ovog stava mora biti u formi originala ili ovjerene
fotokopije.
(3) Usmeni pretres neće biti odgođen ili pomjeren zbog
propuštanja bilo koje strane da osigura svjedoke ili isprave,
osim ako sud ne utvrdi da je to propuštanje bilo potpuno
van kontrole te strane.
Član 69.
Postupak na usmenom pretresu
(1) Usmeni pretres počet će objavljivanjem glavnog sadržaja
prekršajnog naloga ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog
postupka. Sud će tražiti od okrivljenog da se izjasni o tome
da li prihvata odgovornost. Ako prihvati odgovornost, sud
će razmatrati samo vrstu i visinu sankcije. U tom slučaju
rješenje ne treba sadržavati obrazloženje, a u pouci će se
navesti da se okrivljeni može žaliti samo u pogledu sankcije
i zaštitne mjere. Ako okrivljeni odbija odgovornost, sud će
pozvati predstavnika ovlaštenog organa da izloži šta se
stavlja na teret okrivljenom.
(2) Teret dokazivanja da je okrivljeni počinio prekršaj je na
ovlaštenom organu.
(3) Okrivljeni ima pravo iznijeti svoju odbranu, ali nije
obavezan govoriti ili iznositi dokaze.
(4) Svaka strana ima pravo biti saslušana i ispitati svjedoke
koje je pozvala protivna strana.
(5) Svaka strana ima pravo prezentirati dokaze i podnositi
prijedloge tokom usmenog pretresa.
(6) Svaka strana ima pravo na zastupanje ili pomoć od
advokata.
(7) Usmeni pretres bit će proveden od suda na način koji
okrivljenom garantira sva prava predviđena čl. 4. i 5. ovog
zakona.
(8) Usmeni pretres bit će otvoren za javnost, osim ako sud
odredi da je isključivanje sredstava informiranja ili javnosti
opravdano radi zaštite morala, javnog reda i nacionalne
sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju
interesi maloljetnika, ili zaštita privatnosti stranaka, ili u
stepenu kada je to stvarno neophodno u posebnim
slučajevima kada bi publicitet prejudicirao interese pravde.
(9) Kopije bilo kojeg pisanog dokaza prezentiranog na
usmenom pretresu bit će zadržane u spisu predmeta. Prema
pravilu, vodit će se zapisnik koji treba sadržavati samo
sažete podatke o toku i sadržaju poduzete radnje. U
narativnoj formi u zapisnik se unosi samo ono što je bitno u
datim izjavama i svjedočenjima. Pitanja se unose u zapisnik
jedino ako su bitna za shvatanje odgovora. Tonski zapisi, ili
doslovni prijepisi saslušanja neće se vršiti, osim u
slučajevima kada sud odredi da je to opravdano
postojanjem posebnih okolnosti.
(10) Svakom ko ima opravdani interes može se, na pisani
zahtjev, dozvoliti razmatranje i kopiranje spisa.
Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 35
Član 70.
Dokazi
(1) Pravo suda da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje činjenica
nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim
pravilima.
(2) Sud ne može svoju odluku zasnovati na dokazima do kojih
se došlo kršenjem ljudskih prava i sloboda na način utvrđen
u članu 11. Zakona o krivičnom postupku.
Član 71.
Prethodno pitanje
Ako primjena propisa o prekršaju zavisi o prethodnom
rješenju kakvog pravnog pitanja za čije je rješenje nadležan sud u
kojem drugom postupku ili koje drugo državno tijelo, sud može
sam riješiti i to pitanje prema odredbama koje važe za
dokazivanje u prekršajnom postupku. Rješenje tog pravnog
pitanja ima učinak samo za prekršajni predmet o kojem se
raspravlja.
IX. RJEŠENJE O PREKRŠAJU
Član 72.
Rješenje o prekršaju
(1) Prekršajni postupak završava se donošenjem rješenja o
prekršaju.
(2) Rješenjem o prekršaju sud će odlučiti:
1) da se prekršajni postupak obustavlja,
2) da je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja, ili
3) da se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj.
(3) Ako se okrivljeni oglasi odgovornim zbog propuštanja ili
odgovornim za prekršaj, rješenjem o prekršaju izreći će se
sankcija prema okrivljenom.
(4) Sud koji je donio rješenje o prekršaju može u svako vrijeme
ispraviti greške u pisanju ili ostale očigledne greške po
službenoj dužnosti ili na prijedlog strana u postupku.
Član 73.
Donošenje rješenja
Sud će na kraju pretresa usmeno objaviti rješenje. U
posebnim slučajevima sud može odgoditi donošenje rješenja, ali
ni u kojem slučaju rješenje neće biti doneseno po isteku roka od
15 dana od dana kada je usmeni pretres završen.
Član 74.
Rješenje o prekršaju
Rješenje o prekršaju sadržavat će sljedeće podatke:
1) naziv i sastav suda;
2) broj i datum donošenja rješenja o prekršaju;
3) prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv i član
zakona, ili drugog propisa koji propisuje prekršaj;
4) kratku ocjenu činjeničnog stanja i navođenje propisa
kojim je propisan prekršaj;
5) da li je prekršajni postupak obustavljen ili je
okrivljeni odgovoran zbog propuštanja ili je oglašen
krivim;
6) izrečenu sankciju;
7) odluku o troškovima prekršajnog postupka;
8) odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu;
9) pouku o pravnom lijeku i
10) potpis sudije.
Član 75.
Uručenje rješenja
Sud će uručiti kopiju rješenja o prekršaju ličnim uručenjem
ili putem pošte okrivljenom i ovlaštenom organu ili oštećenom u
roku tri dana od dana donošenja rješenja o prekršaju. Kada je
rješenje o prekršaju uručeno putem pošte, smatrat će se da je
dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je
rješenje predano na poštu.
Član 76.
Obustavljanje postupka
Rješenje o prekršaju kojim se obustavlja prekršajni
postupak sud će donijeti kada se utvrdi sljedeće:
1) radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije
prekršaj;
2) sud nije nadležan za odlučivanje;
3) postupak je vođen bez zahtjeva ovlaštenog organa;
4) okrivljeni je zbog istog prekršaja pravomoćno osuđen
u drugom prekršajnom postupku;
5) okrivljeni je u krivičnom postupku pravomoćno
oglašen krivim za djelo koje obuhvata i obilježja
prekršaja;
6) okrivljeni ima imunitet;
7) nastupila je zastara za vođenje prekršajnog postupka;
8) okrivljeni je u toku prekršajnog postupka obolio od
trajnog duševnog oboljenja ili umro;
9) ovlašteni organ odustao je od zahtjeva za pokretanje
prekršajnog postupka prije donošenja rješenja o
prekršaju;
10) postoje druge okolnosti koje isključuju odgovornost
za prekršaj,
11) nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj ili
12) postoje drugi razlozi predviđeni zakonom.
Član 77.
Oslobođenje od kazne
(1) Sud će počinioca prekršaja osloboditi od kazne kada to
zakon izričito propisuje.
(2) Sud može počinioca prekršaja osloboditi od kazne kada
zakon propisuje takvu mogućnost.
(3) Kada zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne,
sud može, umjesto osloboditi od kazne, počinioca prekršaja
blaže kazniti na način propisan članom 19. ovog zakona.
(4) Sud može osloboditi od kazne i počinioca prekršaja koji je
nakon počinjenja prekršaja u cijelosti nadoknadio štetu
učinjenu prekršajem ili platio propisana davanja zbog čijeg
je neplaćanja pokrenut prekršajni postupak.
Član 78.
Odgovornost zbog propuštanja
Ako okrivljeni ne pristupi na usmeni pretres zakazan na
osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će
donijeti rješenje kojim će okrivljenog oglasiti odgovornim zbog
propuštanja. Sud će utvrditi odgovarajuću sankciju na osnovu
dokaza podnesenih od ovlaštenog organa.
Član 79.
Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim
Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava
odgovornim za prekršaj bit će doneseno kada ne postoji niti jedan
od razloga utvrđenih u članu 76. ovog zakona i kada je okrivljeni
odgovoran za prekršaj.
X. ŽALBA
Član 80.
Izjavljivanje žalbe
Okrivljeni i ovlašteni organ mogu izjaviti žalbu na rješenje
o prekršaju. Oštećeni može izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju
samo u pogledu imovinsko-pravnog zahtjeva.
Član 81.
Rokovi za podnošenje žalbe
(1) Žalba se može izjaviti u roku 15 dana od dana dostavljanja
rješenja o prekršaju.
(2) U složenim predmetima sud može na zahtjev bilo koje
strane produžiti rok za izjavljivanje žalbe za maksimalno
osam dana.
Број 63 - Страна 36 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014.
Član 82.
Posljedice izjavljivanja žalbe
Izjavljena žalba odgađa izvršenje rješenja o prekršaju.
Član 83.
Sadržaj žalbe
(1) Žalba treba sadržavati broj i datum rješenja o prekršaju
protiv kojeg se izjavljuje i potpis podnosioca žalbe (u
daljnjem tekstu: žalitelj). Žalba treba sadržavati razloge
zbog kojih se izjavljuje, a koji su navedeni u čl. 85. ili 86.
ovog zakona.
(2) Žalba se dostavlja sudu koji je donio rješenje o prekršaju u
dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu.
Član 84.
Osnovi za žalbu
Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog:
1) bitnih povreda prekršajnog postupka,
2) povrede materijalnog propisa o prekršajima ili
3) odluke o sankciji, zaštitnoj mjeri, oduzimanju imovinske
koristi, troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom
zahtjevu.
Član 85.
Bitne povrede prekršajnog postupka
Bitne povrede prekršajnog postupka postoje ako:
1) rješenje o prekršaju donio je sudija koji se morao
izuzeti ili je bio izuzet od vođenja prekršajnog
postupka;
2) okrivljenom su uskraćena bilo koja prava određena u
čl. 4. i 5. ovog zakona;
3) sud nije bio stvarno nadležan rješavati u toj stvari;
4) prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog
postupka podnesen je od neovlaštenog organa;
5) nije u cijelosti odlučeno o prekršajnom nalogu ili
zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, ili ako je
odlučeno mimo tog zahtjeva;
6) rješenje o prekršaju zasniva se na dokazu koji se nije
mogao koristiti, osim ako je očigledno da bi i bez tog
dokaza bila donesena ista odluka ili
7) sud je propustio primijeniti ili je pogrešno primijenio
odredbe ovog zakona, što je rezultiralo značajnom
štetom po interese žalitelja.
Član 86.
Povreda materijalnog propisa o prekršaju
Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji ako je taj
propis povrijeđen, s obzirom na to da li:
1) radnja opisana u prekršajnom nalogu ili zahtjevu za
pokretanje prekršajnog postupka predstavlja prekršaj;
2) postoje okolnosti koje isključuju odgovornost za
prekršaj;
3) nastupa zastara pokretanja i vođenja prekršajnog
postupka ili je stvar već pravomoćno riješena;
4) došlo je do pogrešne primjene zakona ili propisa koji
određuju prekršaj ili
5) odlukom o sankciji ili drugoj mjeri sud je prekoračio
ovlaštenja koja ima prema zakonu.
Član 87.
Odgovor na žalbu i dostavljanje spisa predmeta
(1) Žalbu protiv rješenja o prekršaju sud dostavlja na odgovor
suprotnoj strani.
(2) Strana iz stava (1) ovog člana odgovor na žalbu dostavlja
prvostepenom sudu u roku osam dana od dana prijema
žalbe.
(3) Po prijemu odgovora na žalbu ili po isteku roka za odgovor
na žalbu, prvostepeni sud će je, ako utvrdi da je žalba
pravovremena, potpuna i dopuštena, zajedno sa odgovorom
na žalbu, ako je podnijet, i spisom predmeta dostaviti
drugostepenom sudu.
Član 88.
Razmatranje žalbe
(1) Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit
će drugostepeni sud rješenjem, ako to nije učinio
prvostepeni sud.
(2) Po žalbama na rješenja prvostepenog suda kojim je izrečena
novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM odlučuje sudija
pojedinac drugostepenog suda. Po žalbama na rješenja
prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna u
iznosu većem od 3.000,00 KM drugostepeni sud odlučuje u
vijeću sastavljenom od trojice sudija od kojih je jedan
predsjednik vijeća.
(3) Drugostepeni sud razmotrit će žalbu na osnovu spisa
predmeta, žalbe i odgovora, bez održavanja usmenog
pretresa.
Član 89.
Odlučivanje o žalbi
(1) Odlučujući o žalbi drugostepeni sud može rješenje o
prekršaju potvrditi, preinačiti ili ukinuti.
(2) Drugostepeni sud putem pošte dostavlja strankama prijepise
svog rješenja i vraća spis predmeta prvostepenom sudu.
Član 90.
Potvrđivanje rješenja o prekršaju
Drugostepeni sud odbit će žalbu i potvrditi rješenje o
prekršaju ako nađe da ne postoji ni jedan od osnova za
podnošenje žalbe koji su određeni u članu 84. ovog zakona.
Član 91.
Preinačenje rješenja o prekršaju
(1) Ako prvostepeni sud okrivljenog oglasi krivim, a
drugostepeni sud utvrdi da zbog bitne povrede prekršajnog
postupka ili povrede materijalnog propisa o prekršaju,
prekršajni postupak treba obustaviti, drugostepeni sud će
preinačiti rješenje o prekršaju i obustaviti prekršajni
postupak.
(2) Drugostepeni sud može preinačiti rješenje o prekršaju ako
utvrdi da je zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili
povrede materijalnog propisa o prekršaju izrečena sankcija
u rješenju o prekršaju nepravilna.
(3) Ako je žalbu podnio samo okrivljeni, rješenjem o
preinačenju rješenja o prekršaju ne može se izreći strožija
sankcija od one izrečene u prvostepenom postupku.
Član 92.
Ukidanje rješenja o prekršaju i održavanje usmenog pretresa
(1) Ako prvostepeni sud, prije dostavljanja predmeta na
odlučivanje drugostepenom sudu, utvrdi da je nastupila
zastara vođenja postupka, donijet će rješenje kojim će svoje
rješenje staviti van snage i obustaviti prekršajni postupak.
(2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je počinjena bitna povreda
prekršajnog postupka ili kršenje materijalnih propisa o
prekršajima, uslijed čega su značajno oštećeni interesi
žalitelja, i ako ne postoji način da se posljedice takvog
kršenja isprave bez ponavljana usmenog pretresa, ukinut će
rješenje o prekršaju i održat će usmeni pretres.
XI. POVRAT U PREĐAŠNJE STANJE
Član 93.
Prijedlog za povrat u pređašnje stanje
(1) Okrivljeni kojem je izrečena sankcija zbog propuštanja da
se pojavi u skladu sa odredbama člana 58. ovog zakona, ili
u odnosu na kojeg je rješenje o prekršaju doneseno u skladu
sa članom 78. ovog zakona, ili ako propusti rok za žalbu,
može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje.
Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 37
(2) Sud će uvažiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako
okrivljeni može dokazati da mu nije uručen prekršajni nalog
ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili poziv za
usmeni pretres ili kopija rješenja o prekršaju i da je
propuštanje pojavljivanja ili pravovremenog postupanja
nastalo iz opravdanih razloga.
(3) Ovlašteni organ u odnosu na kojeg je doneseno rješenje o
obustavljanju prekršajnog postupka u skladu sa članom 67.
ovog zakona može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje
stanje.
(4) Sud će uvažiti takav prijedlog za povrat u pređašnje stanje
ako ovlašteni organ može dokazati da je do propuštanja
pojavljivanja došlo iz opravdanih razloga.
Član 94.
Rok za podnošenje prijedloga za povrat u pređašnje stanje
Svaki prijedlog za povrat u pređašnje stanje mora biti
podnesen sudu u roku tri mjeseca od dana kada je prekršajni
nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja rješenja o
prekršaju.
Član 95.
Posljedice podnošenja prijedloga
(1) Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje,
odredit će se dan i vrijeme za usmeni pretres i o tome
obavijestiti okrivljeni i ovlašteni organ.
(2) Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje,
prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju stavljaju se van
snage.
(3) Ako, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u
pređašnje stanje, okrivljeni propusti da se pojavi na dan i u
vrijeme određeno za usmeni pretres, sud će odbiti prijedlog
za povrat u pređašnje stanje i izdani prekršajni nalog ili
rješenje o prekršaju održati na snazi.
(4) Ako se, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u
pređašnje stanje, okrivljeni pojavi na dan i u vrijeme
određeno za usmeni pretres, a predstavnik ovlaštenog
organa propusti da se pojavi, sud će donijeti rješenje kojim
se obustavlja prekršajni postupak ili prekršajni nalog stavlja
van snage ako je prekršajni postupak pokrenut putem
prekršajnog naloga.
XII. PONAVLJANJE POSTUPKA
Član 96.
Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka
Kažnjenik koji je rješenjem o prekršaju oglašen
odgovornim može sudu podnijeti zahtjev za ponavljanje
prekršajnog postupka i to:
1) ako se dokaže da je odluka zasnovana na lažnoj
ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka;
2) ako se dokaže da je do odluke došlo uslijed krivičnog
djela sudije ili druge službene osobe koja je
učestvovala u postupku;
3) kada se utvrdi da je kažnjenik za tu radnju već
kažnjen u prekršajnom postupku ili za tu radnju prije
donošenja rješenja o prekršaju proglašen krivim u
krivičnom postupku;
4) kada se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi
koji bi doveli do drugačije odluke da su bili poznati u
ranijem postupku ili
5) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Evropski sud
za ljudska prava utvrdi kršenja Evropske konvencije o
ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i Ustava
Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine i ako je odluka zasnovana na tim
kršenjima.
Član 97.
Rok
Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka mora se
podnijeti u roku šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o
prekršaju.
Član 98.
Razmatranje zahtjeva
(1) O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka rješava sud
koji je donio prvostepenu odluku o prekršaju.
(2) U zahtjevu se navodi po kojem zakonskom osnovu se traži
ponavljanje i kojim dokazima se potkrjepljuju činjenice na
kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove
podatke, odbacuje se rješenjem.
(3) Zahtjev će se odbaciti i ako prvostepeni sud, na osnovu
zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i dokaza iz
spisa predmeta iz ranijeg postupka, utvrdi da je zahtjev
podnijela neovlaštena osoba ili da je nepravovremeno
podnesen, ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje
postupka, ili da činjenice i dokazi na kojima se zahtjev
zasniva očigledno nisu podobni da se na osnovu njih
dozvoli ponavljanje prekršajnog postupka.
(4) Sud će usvojiti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka
samo ako novi dokazi navedeni u zahtjevu mogu voditi
značajnijoj promjeni odluke suda u korist kažnjenika.
(5) Uvažavajući zahtjev, sud može izmijeniti prvobitno rješenje
o prekršaju ili odrediti dan i vrijeme za usmeni pretres. U
tom slučaju izvršenje rješenja o prekršaju bit će odgođeno
do donošenja nove odluke.
(6) Ako je kazna već bila izvršena prema kažnjeniku, sud može
odrediti povrat naplaćene novčane kazne ili troškova i/ili
ukinuti svaku drugu sankciju.
XIII. EVIDENCIJA I BRISANJE SANKCIJA
Član 99.
Vođenje evidencije
(1) Sud koji donosi rješenje o prekršaju i ovlašteni organ koji
izda prekršajni nalog bez odlaganja će u elektronskoj formi
u prekršajnu evidenciju unijeti podatke o novčanoj kazni i
zaštitnim mjerama izrečenim fizičkom licu, pravnom licu,
odgovornoj osobi, kao i osobi koja obavlja samostalnu
poslovnu djelatnost - obrt.
(2) Sud koji primi zahtjev za sudsko odlučivanje, u skladu sa
članom 59. ovog zakona, taj podatak će bez odlaganja
unijeti u prekršajnu evidenciju u elektronskoj formi i brisati
sankcije izrečene prekršajnim nalogom.
(3) Novčana kazna neće se brisati iz prekršajne evidencije dok
se vodi kao dug u Registru novčanih kazni u skladu sa
članom 102. ovog zakona. Zaštitne mjere neće se brisati iz
prekršajne evidencije dok se ne izvrše ili dok ne istekne rok
zastare.
(4) Posebnim zakonom mogu biti propisani duži rokovi za
brisanje sankcija iz prekršajne evidencije.
(5) Propis o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije
donosi federalni ministar unutrašnjih poslova, uz saglasnost
federalnog ministra pravde.
Član 100.
Brisanje sankcija
(1) Kažnjavanost pravnog lica, fizičkog lica, odgovorne osobe,
kao i osobe koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost -
obrt novčanom kaznom briše se iz evidencije ex lege ako
kažnjeno pravno lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao i
osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u
roku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je
izrečena kazna ne učini novi prekršaj, odnosno ako pravno
lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao i osoba koja obavlja
Број 63 - Страна 38 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014.
samostalnu poslovnu djelatnost - obrt ne učini krivično
djelo koje sadrži obilježje prekršaja.
(2) Pravnom licu, fizičkom licu, odgovornoj osobi, kao i osobi
koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, koja je
više puta bila kažnjena za prekršaj brisat će se ranije kazne
ako u roku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke
kojom je izrečena posljednja kazna ne izvrši novi prekršaj,
odnosno ako pravno lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao
i osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt
ne izvrši krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja.
Član 101.
Davanje podataka iz evidencije
(1) Podaci iz evidencije mogu se dati samo ako sud utvrdi da za
to postoje opravdani razlozi.
(2) Podaci iz evidencije mogu se dati samo: drugom sudu,
nadležnom tužiteljstvu, organima unutrašnjih poslova i
organima inspekcije u vezi s krivičnim postupkom ili
postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe koja je
ranije bila kažnjavana za prekršaj, organima nadležnim za
izvršenje sankcija za prekršaje ili nadležnim organima koji
učestvuju u postupku brisanja kazne.
(3) Na obrazložen zahtjev nadležnog organa vlasti, ili osobe
mogu se dati podaci iz evidencije ako još traju određene
pravne posljedice kazne ili zaštitne mjere, ili ako za to
postoji opravdan interes zasnovan na zakonu.
(4) Ako je odluka o kazni brisana, podaci o toj odluci nikom se
ne daju osim sudu i nadležnom tužiteljstvu u vezi s
postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe čija je
odluka brisana.
DIO TREĆI
XIV. IZVRŠENJE KAZNI
Član 102.
Unos podataka o kaznama u Registar novčanih kazni
(1) Sve novčane kazne i troškovi postupka izrečeni na osnovu
konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog i
izvršnog rješenja o prekršaju upisat će se u Registar
novčanih kazni i biti evidentirani kao dug koji kažnjenik
duguje odgovarajućem nivou vlasti kojem se plaća.
(2) Nakon što prekršajni nalog postane konačan i izvršan ili
rješenje o prekršaju postane pravomoćno i izvršno,
ovlašteni organ ili sud izvršit će unos podataka o novčanoj
kazni i troškovima postupka u Registar novčanih kazni.
(3) Način i postupak unosa podataka o novčanoj kazni i
troškovima postupka u Registar novčanih kazni iz stava (2)
ovog člana utvrdit će Federalno ministarstvo unutrašnjih
poslova u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
(4) Novčane kazne i troškovi postupka evidentiraju se kao dug
u Registru novčanih kazni dok kažnjenik ne plati puni iznos
novčane kazne i troškova postupka. Novčana kazna i
troškovi postupka u svakom slučaju bit će brisani iz
Registra novčanih kazni po isteku pet godina od dana kada
je prekršajni nalog postao konačan i izvršan ili je rješenje o
prekršaju postalo pravomoćno i izvršno.
(5) Sud će na prijedlog ovlaštenog organa ili po službenoj
dužnosti donijeti rješenje o obustavljanju postupka
izvršenja kazni i troškova postupka u slučaju smrti ili
trajnog duševnog oboljenja kažnjenika, nakon čega će se
izvršiti brisanje novčane kazne i troškova postupka.
Član 103.
Posljedice upisa kazne u Registar novčanih kazni
Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi evidentirani u
registru novčanih kazni, kažnjeniku se neće dozvoliti:
1) registracija ili produženje važnosti registracije
motornog vozila;
2) izdavanje ili produženje važnosti vozačke dozvole;
3) učestvovanje na javnom tenderu;
4) registracija pravnog lica, promjena registracije
pravnog lica ili registracije samostalne poslovne
djelatnosti – obrta ili
5) promjena vlasništva motornog vozila.
Član 104.
Postupak prinudne naplate
(1) Svaki ovlašteni organ odgovoran je za praćenje izvršenja
novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim
nalogom ili putem sporazuma o sankciji.
(2) Sudovi će pratiti izvršenje novčanih kazni i drugih mjera
izrečenih rješenjem o prekršaju.
(3) Ovlašteni organ ili sud koji je izrekao novčanu kaznu
zatražit će od nadležnog suda prinudnu naplatu blokiranjem
računa fizičkog, odnosno pravnog lica u skladu sa
odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službene novine
Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i
35/12) u slučaju:
1) ako se utvrdi da kažnjeni izbjegava platiti novčanu
kaznu ili
2) ako postoji opasnost od nastupanja zastarjelosti za
izvršenje novčane kazne.
(4) Izuzetno od odredaba stava (3) ovog člana, prinudnu
naplatu može provesti i ovlašteni organ, ako je to propisano
posebnim federalnim zakonom.
Član 105.
Lišenje slobode zbog neplaćanja
(1) Kažnjenik koji u roku ne plati u potpunosti ili djelimično
novčanu kaznu koja mu je određena rješenjem o prekršaju
ili prekršajnim nalogom bit će prinuđen na plaćanje
određivanjem lišenja slobode ako sud smatra da je to jedini
razuman i efikasan način koji će primorati kažnjenika da
plati iznos na koji je obavezan. O lišenju slobode zbog
neplaćanja sud odlučuje rješenjem koje se protiv kažnjenika
može donijeti samo jednom za odnosni prekršaj. Lišenje
slobode može biti određeno od suda po službenoj dužnosti
ili na prijedlog ovlaštenog organa ili Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine. Sud će obavijestiti
podnosioca prijedloga o svojoj odluci i o izvršenju lišenja
slobode.
(2) Sud može odrediti lišenje slobode do 15 dana. Vrijeme za
koje je kažnjenik lišen slobode neće uticati na plaćanje
iznosa koji duguje. Kažnjenik će biti odmah oslobođen
nakon plaćanja punog iznosa novčane kazne.
(3) Lišenje slobode prema odredbama ovog člana ne može biti
određeno kažnjeniku koji može dokazati da nije u
mogućnosti platiti novčanu kaznu.
(4) Protiv rješenja o lišenju slobode kažnjenik može izjaviti
žalbu drugostepenom sudu u roku osam dana od prijema
rješenja o lišenju slobode. Prvostepeni sud dužan je žalbu
dostaviti dugostupenom sudu u roku tri dana od dana
prijema žalbe. Drugostepeni sud mora donijeti odluku po
žalbi u roku 15 dana od prijema spisa. Žalba odgađa
izvršenje.
(5) Prije početka izvršenja rješenja o lišenju slobode kažnjenik
može sudu predložiti obavljanje poslova za opće dobro ili
poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje
novčane kazne. Sud će voditi listu takvih poslova u saradnji
s nadležnim kompetentnim organima vlasti. Prilikom
odlučivanja o prijedlogu sud će razmotriti sve okolnosti
slučaja, kao i finansijske uvjete i mogućnost kažnjenika da
plati novčanu kaznu, kao i vrstu izvršenog prekršaja, uzrast,
fizičku i radnu sposobnost, psihičke osobine, obrazovanje,
Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 39
sklonosti i druge posebne okolnosti koje se odnose na
ličnost učinitelja.
(6) Ako sud usvoji prijedlog iz stava (5) ovog člana izdat će
nalog za obustavu izvršenja lišenja slobode za vrijeme dok
ne istekne rok za obavljanje takvog posla. Ako kažnjenik
obavi predviđeni posao lišenje slobode se neće izvršiti i
novčana kazna brisat će se iz Registra novčanih kazni i neće
biti naplaćena. Ukoliko kažnjenik uopće ne obavi
predviđeni posao rješenje o lišenju slobode bit će izvršeno,
a ako ga obavi samo djelimično, sud će ocijeniti da li je
svrsishodno izvršiti rješenje o lišenju slobode i o tome
donijeti odgovarajući nalog.
(7) U slučaju kada sud ili ovlašteni organ utvrdi da se ne može
izvršiti novčana kazna izrečena na osnovu konačnog i
izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog rješenja o
prekršaju, primjenom odredbi čl. 103. i 104. ovog zakona i
st. (1), (2) i (3) ovog člana, sud će, po službenoj dužnosti ili
na prijedlog ovlaštenog organa, donijeti rješenje o izvršenju
novčane kazne kojim se kažnjeniku nalaže obavljanje
određenih poslova za opće dobro ili poslova za dobro
lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne.
Ukoliko kažnjenik obavi predviđeni posao, novčana kazna
brisat će se iz Registra novčanih kazni.
(8) Postupak i uvjete za izvršenje sudskog rješenja o lišavanju
slobode kažnjenika zbog neplaćanja novčane kazne, kao i
postupak i uvjete obavljanja poslova za opće dobro ili
poslova za dobro lokalne zajednice i način vođenja
evidencije o obavljanju tih poslova regulirat će
podzakonskim propisima federalni ministar pravde u
saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima u roku
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 106.
Potraga
(1) Ako se ne zna prebivalište ili boravište kažnjene osobe u
toku postupka izvršenja odluke o prekršaju, kao i u drugim
slučajevima kada je to prema ovom zakonu potrebno, sud
će zatražiti od policije da nađe osobu odgovornu za prekršaj
i sud obavijesti o njegovoj adresi.
(2) Sud može narediti privođenje osobe iz stava (1) ovog člana.
XV. NAKNADA ŠTETE ZBOG NEOPRAVDANOG
KAŽNJAVANJA
Član 107.
Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja
Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja
ima osoba kojoj je pravomoćnim rješenjem bila izrečena
prekršajna kazna ili zaštitna mjera, a kasnije je povodom
vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen, osim u
sljedećim slučajevima:
1) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog
postupka na štetu okrivljenog novi postupak
obustavljen uslijed smrti ili kakvog trajnog duševnog
oboljenja okrivljenog nakon učinjenog prekršaja;
2) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog
zastare gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti
okrivljenog;
3) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na
drugi način namjerno prouzrokovao svoje
kažnjavanje, osim ako je na to bio prinuđen.
Član 108.
Drugi slučajevi prava na naknadu štete
Pravo na naknadu štete ima i osoba koja je:
1) bila zadržana u prekršajnom postupku, pa je postupak
obustavljen;
2) uslijed greške ili nezakonitog rada sudije neosnovano
zadržana duže nego što zakon dozvoljava.
Član 109.
Vraćanje novčanih iznosa
(1) Osoba kojoj je u prekršajnom postupku neopravdano
izrečena novčana kazna, zaštitna mjera oduzimanja
imovinske koristi, ili zaštitna mjera oduzimanje predmeta
ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne, vraćanje
oduzete imovinske koristi, vraćanje predmeta ili novčane
vrijednosti oduzetog predmeta.
(2) Smatra se da je osoba neopravdano kažnjena ako je u
slučaju preinačenja ili ukidanja pravomoćnog rješenja o
kažnjavanju postupak protiv nje obustavljen, ili je doneseno
oslobađajuće rješenje uslijed toga što je utvrđeno da radnja
nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju
odgovornost učinitelja prekršaja ili što nije dokazano da je
ta osoba učinila prekršaj.
(3) Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjena
osoba koja je lažnim priznanjem prouzrokovala
kažnjavanje.
(4) Poslije smrti neopravdano kažnjene osobe naknadu štete,
odnosno vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njen bračni
partner i njeni srodnici koje je ona po zakonu bila dužna
izdržavati.
Član 110.
Zastara prava na vraćanje novčanog iznosa
(1) Pravo neopravdano kažnjene osobe i osoba iz člana 109.
stav (4) ovog zakona da traži naknadu štete, odnosno
vraćanje novčanog iznosa zastarjeva za jednu godinu od
dana pravomoćnosti rješenja, odnosno rješenja kojim je
prekršajni postupak bio obustavljen.
(2) Zastara iz stava (1) ovog člana se prekida podnošenjem
zahtjeva nadležnom organu, ministarstvu ili upravi
nadležnoj za poslove prekršaja.
(3) Ako je zahtjev za naknadu štete, odnosno vraćanje
novčanog iznosa podnijela neopravdano kažnjena osoba,
poslije njene smrti osobe iz člana 109. stav (4) ovog zakona
mogu produžiti postupak za ostvarivanje zahtjeva u roku tri
mjeseca od dana smrti neopravdano kažnjene osobe i to
samo u granicama ranije podnesenog zahtjeva.
(4) Ako se neopravdano kažnjena osoba odrekla zahtjeva za
naplatu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa, nakon
njene smrti zahtjev se ne može podnijeti.
Član 111.
Postupak ostvarivanja prava
(1) Ovlaštena osoba dužna je sa svojim zahtjevom za naknadu
štete obratiti se nadležnom organu, ministarstvu ili upravi
nadležnoj za poslove prekršaja radi sporazuma o postojanju
štete i visini naknade.
(2) Ako do sporazuma ne dođe u roku tri mjeseca od dana
prijema zahtjeva, ovlaštena osoba može nadležnom sudu
podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Federacije Bosne i
Hercegovine, kantona, grada ili općine u zavisnosti u korist
čijeg budžeta je plaćena novčana kazna, oduzeta imovinska
korist, uknjižen oduzeti predmet ili novčana vrijednost
oduzetog predmeta.
(3) Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se organu
uprave nadležnom za finansije u skladu sa stavom (2) ovog
člana.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 112.
Prijelazne odredbe vezane uz sankcije
(1) Odluke o prekršajima koje su postale pravomoćne prije
stupanja na snagu ovog zakona izvršit će se prema
odredbama ovog zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovog zakona sve neplaćene
novčane kazne izrečene za izvršene prekršaje, kao i troškovi
Број 63 - Страна 40 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014.
postupka izrečeni u prekršajnom postupku, a koji su još
predmet izvršenja, evidentirat će se u Registru novčanih
kazni na način propisan članom 102. ovog zakona.
Član 113.
Prestanak važenja Zakona
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti
Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 31/06 i 37/10).
(2) U slučaju da su drugi zakoni u Federaciji u suprotnosti sa
ovim zakonom primjenjivat će se ovaj zakon.
(3) U postupku za oduzimanje imovinske koristi pribavljene
prekršajem primjenjivat će se odgovarajuće odredbe
posebnog propisa koji uređuje oduzimanje imovinske
koristi.
(4) Odredbe propisa kojima se regulira visina novčanih kazni u
prekršajnom postupku uskladit će se sa odredbama ovog
zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Član 114.
Stupanje na snagu i primjena Zakona
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softić, s. r.
Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PREKRŠAJIMA
Proglašava se Zakon o prekršajima, koji je donio Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma
od 06.05.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 05.06.2014.
godine.
Broj 01-02-585-02/14
29. srpnja 2014. godine
Sarajevo
Predsjednik
Živko Budimir, v. r.
ZAKON
O PREKRŠAJIMA
DIO PRVI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet Zakona
Ovim se zakonom definira: prekršaj, prekršajne sankcije,
postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak,
prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka,
usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje
stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija,
izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na
području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija).
Članak 2.
Definicija prekršaja
(1) Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili
drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenim
zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana
kaznena djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su
određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije.
(2) Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili
propuštenu protupravnu, skrivljenu radnju koja je propisom
mjerodavnog tijela određena kao prekršaj.
(3) Nema prekršaja ukoliko je isključena protupravnost ili
krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja.
(4) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem.
(5) Nehaj od izvršitelja je dovoljan da se izvršitelj smatra
odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o
prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo
počinjeno isključivo s umišljajem.
(6) Prekršaj mogu počiniti fizičke i pravne osobe.
(7) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv.
Članak 3.
Značenje izraza
(1) Posebni izrazi u smislu ovoga zakona imaju sljedeća
značenja:
1) ovlašteno tijelo je bilo koje od sljedećih:
a) mjerodavno policijsko tijelo Bosne i
Hercegovine, Federacije ili kantona,
b) mjerodavna inspekcijska tijela ili
c) ministarstvo, poduzeće ili druga pravna osoba
koja ima javne ovlasti i u čiju mjerodavnost
spada izravno ili neizravno provođenje bilo
kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje;
2) Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije je
elektronska baza podataka o izrečenim novčanim
kaznama za prekršaje, drugim prekršajnim sankcijama
i troškovima postupka kao što je propisano u Zakonu
o Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i
razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", broj: 56/08);
3) okrivljenik je pravna ili fizička osoba protiv koje je
pokrenut prekršajni postupak;
4) oštećenik je pravna ili fizička osoba koja je pretrpjela
štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem
prekršaja;
5) sud je općinski sud u kojem je osnovano prekršajno
odjeljenje;
6) drugostupanjski sud je mjerodavni kantonalni sud;
7) kažnjenik je osoba za koju je konačnim prekršajnim
nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju
ustanovljeno da je odgovorna za određeni prekršaj;
8) uručenje pismena poštom je uručenje putem
preporučene pošte na adresu fizičke osobe koje je
određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju
vodi Glavni centar za obradu podataka u Bosni i
Hercegovini ili na registriranu adresu sjedišta pravne
osobe;
9) posao (rad) za opće dobro je neplaćeni rad u korist
društva kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne
ostvaruje profit i koji se može izreći samo uz
pristanak učinitelja, a ne može trajati kraće od 10 sati
niti dulje od 120 sati, s tim što se ne može obavljati
dulje od dva sata dnevno.
(2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog
roda podrazumijeva uključivanje oba roda.
(3) Značenje izraza navedenih u članku 2. Kaznenoga zakona
Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05,
42/10 i 42/11 - u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) koristit će
se u ovome zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne
zahtijeva drukčije. |
Zakon o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 18/13 |
11.03.2013 |
|
SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06
|
saobraćaj,putevi,sigurnost |
Ponedjeljak, 11. 3. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 18 - Stranica 3
Nakon obavljenog probnog popisa stanovništva izvršit će
se eventualna preraspodjela budžetskih sredstava po
budžetskim stavkama i godinama, a u okviru ukupnog
planiranog iznosa sredstava".
Član 8.
U članu 40. stav (4) datum: "10.04.2013." zamjenjuje se
datumom: "15.10.2013.".
Član 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Brој 01,02-02-1-6/13
26. februara 2013. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Božo Ljubić, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r.
264
Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici
Zastupničkog doma, održanoj 14. veljače 2013. godine, i na 27.
sjednici Doma naroda, održanoj 26. veljače 2013. godine,
usvojila je
ZAKON
O DOPUNI ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI
PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Članak 1.
U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u
Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 6/06, 75/06,
44/07, 84/09 i 48/10) u članku 238. stavak (1) dodaje se točka
14), koja glasi: "vozač koji zaustavi ili parkira svoje vozilo
protivno odredbama čl. 73. i 74.;".
Članak 2.
(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave u
"Službenom glasniku BiH".
(2) Ovaj Zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i
Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Brој 01-02-1-9/13
26. veljače 2013. godine
Sаrајеvо
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Božo Ljubić, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v. r.
На основу члана IV 4. а) Устава Босне и Херцеговине,
Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 42.
сједници Представничког дома, одржаној 14. фебруара
2013. године, и на 27. сједници Дома народа, одржаној 26.
фебруара 2013. године, усвојила је
ЗАКОН
О ДОПУНИ ЗАКОНА О ОСНОВАМА
БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У
БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ
Члан 1.
У Закону о основама безбједности саобраћаја на
путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник
БиХ", број 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 и 48/10) у члану 238.
став (1) додаје се тачка 14), која гласи: "возач који заустави
или паркира своје возило противно одредбама члана 73. и
74;".
Члан 2.
(1) Овај Закон ступа на снагу осам дана од дана
објављивања у "Службеном гласнику БиХ".
(2) Овај Закон биће објављен и у службеним гласилима
ентитета и Брчко Дистрикта Босне и Херцеговине.
Број 01-02-1-9/13
26. фебруара 2013. године
Сарајево
Предсједавајући
Представничког дома
Парламентарне скупштине
БиХ
Др Божо Љубић, с. р.
Предсједавајући
Дома народа
Парламентарне скупштине
БиХ
Сулејман Тихић, с. р.
Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici
Predstavničkog doma, održanoj 14. februara 2013. godine, i na
27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. februara 2013. godine,
usvojila je
ZAKON
O DOPUNI ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI
SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I
HERCEGOVINI
Član 1.
U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima
u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 6/06,
75/06, 44/07, 84/09 i 48/10) u članu 238. stav (1) dodaje se
tačka 14), koja glasi: "vozač koji zaustavi ili parkira svoje
vozilo protivno odredbama čl. 73. i 74.;".
Član 2.
(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana
objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
(2) Ovaj Zakon bit će objavljen i u službenim glasnicima
entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Brој 01-02-1-9/13
26. februara 2013. godine
Sаrајеvо
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Božo Ljubić, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r.
265
Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 36. sjednici
Zastupničkog doma, održanoj 22. studenoga 2012. godine, i na
27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. veljače 2013. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA IZBORNOG ZAKONA
BOSNE I HERCEGOVINE
Članak 1.
U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 23/01, 07/02, 09/02, 20/02, 25/02, 04/04,
20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, |
Zakon o lijekovima FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 109/12 |
19.12.2012 |
|
|
lijekovi |
ZAKON
O LIJEKOVIMA
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se oblast lijekova koji se
upotrebljavaju u medicini u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija) usaglašavanjem sa Zakonom o
lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br.
58/08) (u daljnjem tekstu: Državni zakon), Zakonom o
apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", br.
40/10), kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona.
Član 2.
Nadležni organ odgovoran za oblast lijekova koji se
upotrebljavaju u medicini u Federaciji u dijelu za koji nije nadležna
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljnjem tekstu:
Agencija) je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo).
Broj 109 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012.
Ministarstvo iz stava 1. ovog člana obavlja poslove iz oblasti
lijekova koji se upotrebljavaju u medicini na teritoriji Federacije, a
koji su mu dodijeljeni u skladu sa Državnim zakonom, Zakonom o
apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tih
zakona, te ovog zakona.
Član 3.
Kantonalna ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu:
kantonalno ministarstvo) poduzimaju odgovarajuće mjere sa ciljem
osiguranja dostupnosti lijekovima u skladu sa Državnim zakonom,
propisima donesenim na osnovu Državnog zakona, ovim zakonom,
propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja, zakonom kantona i
drugim propisima kantona.
Lijekovi iz stava 1. ovog člana moraju biti stavljeni u promet
u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu
tog zakona.
II. DOSTUPNOST LIJEKOVIMA KOJI SE FINANSIRAJU
SREDSTVIMA OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA U FEDERACIJI
1. Liste lijekova
Član 4.
Sa ciljem omogućavanja dostupnosti lijekova stanovništvu
Federacije, proizvođači i prometnici lijekova dužni su stalno imati
na raspolaganju količine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu
jednomjesečnu potrošnju u skladu sa članom 82. Državnog zakona.
Količine esencijalnih lijekova potrebne za jednomjesečnu
potrošnju iz stava 1. ovog člana moraju biti stavljene u promet u
skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu
tog zakona.
Član 5.
Snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj
zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja u Federaciji obavlja se u skladu sa:
- Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja
Federacije BiH, i
- Listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti
Federacije BiH.
Liste iz stava 1. ovog člana na prijedlog federalnog ministra
zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) utvrđuje Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada
Federacije BiH).
Liste iz stava 1. ovog člana objavljuju se u "Službenim
novinama Federacije BiH".
Lijekovi sa liste esencijalnih lijekova u Bosni i Hercegovini
(u daljnjem tekstu: BiH), kao i lijekovi u bolničkoj zdravstvenoj
zaštiti u BiH koje utvrđuje Vijeće ministara BiH u skladu sa
članom 83. Državnog zakona, predstavljaju minimum lijekova koji
se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti
i ulaze u sastav listi lijekova iz stava 1. ovog člana.
Bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade listi
lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova sa listi
lijekova, obaveze ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog
osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste
lijekova, kao i korištenje lijekova utvrđuju se propisom federalnog
ministra.
Član 6.
Lista lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije
BiH sadrži i cijene lijekova koje se redovno godišnje usklađuju sa
maksimalnim državnim cijenama lijekova utvrđenim Pravilnikom
o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena i načinu
izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ("Službeni glasnik BiH",
br. 82/11).
Član 7.
Snabdijevanje lijekovima koji se finansiraju sredstvima
Fonda solidarnosti Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalni
fond solidarnosti) obavlja se u skladu sa Listom lijekova Fonda
solidarnosti Federacije BiH koju utvrđuje i revidira Vlada
Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra u skladu sa članom
44. stav 1. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima
donesenim na osnovu tog zakona.
Centraliziranu nabavku lijekova sa Liste lijekova iz stava 1.
ovog člana provodi Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja
Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalni zavod zdravstvenog
osiguranja i reosiguranja) u skladu sa propisima o javnim
nabavkama, propisima o lijekovima, propisima o zdravstvenom
osiguranju, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima Federalnog
fonda solidarnosti utvrđenim za ove namjene u godišnjem
finansijskom planu Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i
reosiguranja.
Član 8.
Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret
sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona (u daljnjem
tekstu: pozitivna lista lijekova kantona), kao i listu lijekova u
bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona donosi vlada
kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva.
Lijekovi sa Liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja
Federacije BiH i Liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti
Federacije BiH, obavezno ulaze u sastav listi iz stava 1. ovog člana.
Nije dozvoljeno proširenje liste lijekova iz stava 1. ovog
člana ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti troškove pozitivne
liste lijekova kantona koja se finansira na teret sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja.
Član 9.
Na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u
bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona uvrštavaju se
samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uvjete propisane
Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona,
posebno posjedovanje važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet
u BiH izdate od Agencije, te pozitivnih nalaza o urađenoj kontroli
kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije.
Na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u
bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona može se
ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju uvjete iz
stava 1. ovog člana u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima
u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi
lijekova u Federaciji; iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata
za dati zaštićeni naziv lijeka; sigurnosti snabdijevanja lijekovima,
uzimajući u obzir historijske podatke u smislu (ne)redovnog
snabdijevanja lijekovima u Federaciji; postojanje evidentiranih
nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijeka; kvalitet i
vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih
izvora; status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenim sistemima
država Evropske unije i sl.
Sa ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske
industrije na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u
bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona obavezno se
uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji
ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana i to pored lijekova -
orginatora kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije.
Kriteriji i uvjeti za moguće ograničenje broja zaštićenih
naziva lijekova iz st. 1. i 2. ovog člana bliže se utvrđuju
pravilnikom federalnog ministra iz člana 5. stav 5. ovog zakona.
Član 10.
Kantonalna ministarstva dužna su u roku od 15 dana od dana
usvajanja pozitivne liste lijekova kantona i liste lijekova u bolničkoj
zdravstvenoj zaštiti na području kantona dostaviti ih Ministarstvu.
Kantonalna ministarstva u saradnji sa zavodima zdravstvenog
osiguranja kantona dužna su Ministarstvu svakih šest mjeseci
dostavljati izvještaj o potrošnji za lijekove sa pozitivnih listi
lijekova kantona i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na
području kantona i to u pakovanjima i vrijednostima u
Srijeda, 19. 12. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 109 - Strana 19
konvertibilnim markama utrošenih sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja kantona za ove namjene, za svaki
generički naziv lijeka i zaštićeni naziv lijeka, kao i druge izvještaje
potrebne radi obavljanja poslova i zadataka iz čl. 14. i 15. ovog
zakona, koje odredi federalni ministar.
Na osnovu dostavljenih izvještaja iz stava 2. ovog člana,
Ministarstvo obavlja kontinuirani monitoring i periodičnu
evaluaciju listi lijekova u Federaciji, te poduzima mjere sa ciljem
osiguranja dostupnosti lijekova stanovništvu stavljenim u promet u
skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu
tog zakona.
Član 11.
Nakon evaluacije izvještaja kantonalnih ministarstava iz
člana 10. ovog zakona, usvajanja izvještaja o zdravstvenom stanju
stanovništva Federacije BiH u skladu sa utvrđenim doktrinarnim
pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste
lijekovi sa listi lijekova u Federaciji, jednom godišnje obavlja se
revizija listi lijekova iz člana 5. ovog zakona.
Revizija iz stava 1. ovog člana obavlja se i u skladu sa listom
esencijalnih lijekova BiH, kao i listom lijekova u bolničkoj
zdravstvenoj zaštiti u BiH.
Član 12.
Sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekova stanovništvu u
Federaciji federalni ministar ima pravo odobravanja interventnog
uvoza lijekova u slučaju prekoračenja cijena lijekova na domaćem
tržištu, odnosno u slučaju da visina cijene lijeka otežava normalno
snabdijevanje lijekovima u Federaciji.
Postupak i način odobravanja interventnog uvoza lijeka u
slučajevima iz stava 1. ovog člana bliže se regulira propisom
federalnog ministra.
Član 13.
Sa ciljem racionalnijeg korištenja sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja kantoni mogu dogovorno obavljati
zajedničke centralizirane nabavke lijekova koji se finansiraju
sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja na federalnom
nivou, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Federacije BiH i
vlada kantona.
Centralizirane nabavke lijekova iz stava 1. ovog člana
provodi Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u
saradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona u skladu sa
propisima o javnim nabavkama, propisima o lijekovima, propisima
o zdravstvenom osiguranju, kao i iskazanim potrebama kantona za
obimom i vrstom lijekova utvrđenim na pozitivnim listama lijekova
kantona i listama lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na
području kantona i to na godišnjem nivou.
Finansiranje nabavki lijekova koje se provode na način i pod
uvjetima predviđenim u st. 1. i 2. ovog člana obavljaju zavodi
zdravstvenog osiguranja kantona, koji su učesnici u postupku
centralizirane nabavke lijekova u skladu sa iskazanim potrebama za
obimom i vrstom lijekova koji se nabavljaju na godišnjem nivou za
potrebe kantona, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima za ove
namjene utvrđenim u godišnjim finansijskim planovima zavoda
zdravstvenog osiguranja kantona.
III. INFORMIRANJE O LIJEKOVIMA
Član 14.
Sa ciljem zaštite javnog zdravlja stanovništva Ministarstvo
informira javnost, pacijente, zdravstvene ustanove i privatne
prakse, zdravstvene profesionalce, ministarstva zdravstva i druga
tijela vlasti, kao i zavode zdravstvenog osiguranja u Federaciji o
racionalnom i ekonomičnom propisivanju i izdavanju lijekova, o
procjeni postojećih i novih zdravstvenih tehnologija, provođenju
preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja u skladu sa
propisanom medicinskom doktrinom.
Obavljanje stručnih poslova iz stava 1. ovog člana
Ministarstvo može povjeriti odgovarajućoj/im stručnoj/im
instituciji/ama u Federaciji koja/e ima/ju iskustvo i dokazane
rezultate u ovoj oblasti u skladu sa Pravilnikom o kriterijima za
angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji Bosne i
Hercegovine za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih
stručnih analiza i mišljenja koji utvrđuje federalni ministar.
Član 15.
Ministarstvo pored poslova navedenih u članu 14. stav 1.
ovog zakona obavlja i sljedeće poslove i zadatke:
- vrši evaluaciju i monitoring listi lijekova u Federaciji
koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja, kao i monitoring korištenja lijekova sa tih
listi, te daje prijedloge o potrebnim izmjenama i dopunama
listi lijekova u Federaciji sa aspekta sigurnosti
primjene lijeka i kvaliteta lijeka, kao i farmakoekonomskih
pokazatelja,
- informira o definiranim dnevnim dozama lijekova i
prati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije,
- vrši procjene postojećih i novih zdravstvenih
tehnologija i to lijekova, medicinskih i dijagnostičkih
sredstava i sl. te provodi i/ili evaluira farmakoekonomske
analize za potrebe Ministarstva,
- učestvuje u prikupljanju, analizi i izradi izvještaja o
potrošnji lijekova u Federaciji i izrađuje izvještaje na
godišnjem nivou,
- obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa ovim
zakonom, Državnim zakonom, Zakonom o apotekarskoj
djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu
tih zakona.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 16.
U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona
federalni ministar donijet će propise kojima se regulira sljedeće:
- bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade
listi lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja
lijekova sa listi lijekova, obaveze ministarstava zdravstva,
zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i
prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i
korištenje lijekova (član 5. stav 5. ovog zakona),
- postupak i način odobravanja interventnog uvoza lijeka
u slučajevima iz člana 12. ovog zakona,
- kriteriji za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u
Federaciji za izradu farmakoekonomskih parametara i
drugih stručnih analiza i mišljenja (član 14. stav 2. ovog
zakona).
Član 17.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon
o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05).
Do donošenja propisa na osnovu Državnog zakona, kao i do
donošenja propisa na osnovu ovog zakona ostaju u primjeni
federalni propisi iz oblasti lijekova ukoliko nisu suprotni Državnom
zakonu u skladu sa članom 141. stav 2. Državnog zakona, kao i
odredbama ovog zakona i to:
1. Pravilnik o dobroj laboratorijskoj praksi ("Službene
novine Federacije BiH", broj 38/02);
2. Pravilnik o dobroj transportnoj i skladišnoj praksi
("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02);
3. Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i
maloprodajne marže lijekova ("Službene novine
Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08) i to u
dijelu maloprodajne marže lijekova;
4. Pravilnik o ispunjavanju uvjeta prostora, opreme i kadra
za čuvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama
("Službene novine Federacije BiH", broj 38/03);
5. Pravilnik o posebnim uvjetima prostora, opreme i kadra
koje moraju ispunjavati veleprometnici lijekova i
Broj 109 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012.
carinska skladišta ("Službene novine Federacije BiH",
br. 45/03 i 10/05);
6. Pravilnik o posebnim uvjetima prostora, opreme i kadra
koje moraju ispunjavati proizvođači lijekova, kao i
postupak njihove verifikacije ("Službene novine
Federacije BiH", broj 37/05);
7. Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene
novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07) u dijelu koji
se odnosi na proizvodnju medicinskih pomagala;
8. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati
stručne institucije koje se bave ispitivanjem lijekova i
postupku njihove verifikacije ("Službene novine
Federacije BiH", broj 61/04);
9. Pravilnik o ispitivanju bioraspoloživosti i bioekvivalenciji
lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj
61/04);
10. Odluka o Listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje
zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog
zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11).
Član 18.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju važiti sljedeći
podzakonski akti i to:
1. Pravilnik o prijavljivanju i praćenju nuspojava lijekova
("Službene novine Federacije BiH", broj 32/02);
2. Pravilnik o registraciji lijekova ("Službene novine
Federacije BiH", br. 34/02, 35/05, 53/06 i 22/07);
3. Kriteriji za izbor proizvođača lijekova i za registraciju u
Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", broj 34/02);
4. Pravilnik o dobroj proizvodnoj praksi ("Službene
novine Federacije BiH", broj 38/02);
5. Pravilnik o dobroj kliničkoj praksi i kliničkim
ispitivanjima lijeka ("Službene novine Federacije BiH",
br. 61/04 i 56/05);
6. Kriteriji za izbor lijekova koji će se klinički ispitivati u
Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", broj 56/05);
7. Naredba o načinu i uvjetima obavljanja redovne kontrole
svake serije uvezenog lijeka i ljekovite supstance u
Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", broj 29/06);
8. Pravilnik o uvjetima uvoza lijekova koji nemaju
odobrenje za stavljanje u promet u Federaciji Bosne i
Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.
1/03 i 41/04).
Član 19.
Ministarstva zdravstva i zavodi zdravstvenog osiguranja u
Federaciji, kao i zdravstvene ustanove i privatne prakse dužni su
usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i propisa
donesenih na osnovu ovog zakona. |
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 56/10 |
06.09.2010 |
|
SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06
|
tehnički pregled |
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O
PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA
MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA
^lan 1.
U ~lanu 6. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima
motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije
BiH", br. 51/06, 79/06 i 11/09) stav 2. bri{e se.
^lan 2.
U ~lanu 7. rije~i: "kod pravnog lica, odnosno servisne
radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika.", bri{u se.
^lan 3.
U ~lanu 8. stavu 1. rije~i: "iz ~lana 6. stav 2. ovog
Pravilnika" bri{u se.
^lan 4.
U ~lanu 14. dodaje se novi st. koji glase:
"Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, periodi~ni
tehni~ki pregled se mo`e izvr{iti i 10 dana prije isteka roka
va`enja prethodno obavljenog pregleda.
Po obavljenom tehni~kom pregledu iz prethodnog stava
izdat }e se potvrda koja va`i od narednog dana u odnosu na dan
isteka va`enja prethodne potvrde.".
^lan 5.
U ~lanu 20. stav 2. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom
pravnom licu - servisnoj radionici".
^lan 6.
U ~lanu 21. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu -
servisnoj radionici".
^lan 7.
U ~lanu 22. stav 1. bri{u se rije~i: "ili pravnom
licu-servisnoj radionici".
Stav 3. bri{e se.
^lan 8.
^lan 24. mijenja se i glasi:
"Stanica tehni~kog pregleda koja vr{i periodi~ni tehni~ki
pregled du`na je svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa
odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana
njegovog stupanja na snagu.". |
Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 40/10 |
14.07.2010 |
|
SN FBiH 06/17
|
zakon,trgovina,unutrašnja trgovina |
Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 29
^lan 70.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u
"Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Kre{i}, s. r.
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi}, s. r.
Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O UNUTRA[NJOJ
TRGOVINI
Progla{ava se Zakon o unutra{njoj trgovini koji je donio
Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 9.
marta 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010.
godine.
Broj 01-02-347/10
6. jula 2010. godine
Sarajevo
Predsjednica
Borjana Kri{to, s. r.
ZAKON
O UNUTRA[NJOJ TRGOVINI
I. OP]E ODREDBE
^lan 1.
Ovim zakonom ure|uje se: obavljanje i uvjeti za obavljanje
trgovine na veliko, trgovine na malo i trgova~kih usluga,
osnivanje i prestanak rada trgova~ke radnje, posebni oblici
obavljanja trgovine, na~in formiranja cijena, za{tita potro{a~a i
nedopu{teno trgovanje, ograni~enje obavljanja trgovine, nadzor
nad primjenom ovog zakona, kao i druga pitanja od zna~aja za
obavljanje trgovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Federacija BiH).
^lan 2.
1) Pod trgovinom u smislu ovog zakona smatraju se kupovina i
prodaja robe i obavljanje trgova~kih usluga.
2) Pravna i fizi~ka lica koja se bave trgovinom na osnovu
registracije, odnosno rje{enja kojim se odobrava obavljanje
trgovine i trgova~kih usluga smatraju se trgovcem u skladu
sa uvjetima propisanim ovim zakonom.
3) Odredbe ovog zakona, kojima se ure|uju prava, obaveze i
sankcije za trgovca, odgovaraju}e se primjenjuju i na:
a) pravna i fizi~ka lica koja se bave trgovinom mimo
registracije, odnosno odobrenja za obavljanje trgovine,
b) pravna i fizi~ka lica registrirana za obavljanje djelatnosti
proizvodnje i pru`anja usluga kada svoje proizvode i
usluge prodaju na tr`i{tu,
c) fizi~ka lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom
kada svoje poljoprivredne proizvode prodaju na tr`nici na
malo,
d) fizi~ka lica koja na osnovu ugovora sa trgovcem obavljaju
za trgovca trgovinu na malo izvan prodavnice,
e) fizi~ka lica - gra|ani koji se bave trgovinom bez
odobrenja za obavljanje trgovine organa grada, odnosno
op}ine nadle`nog za oblast trgovine (u daljnjem tekstu:
nadle`ni organ).
^lan 3.
1) Trgovina se obavlja slobodno pod jednakim uvjetima na
tr`i{tu za sve trgovce u skladu sa zakonom, dobrim poslovnim
obi~ajima, principima lojalne konkurencije i trgova~kim
pravilima, odnosno uzansama.
2) Roba koja se stavlja u promet mora biti u skladu sa standardima,
tehni~kim normativima i kvalitativnim normama
propisanim ili priznatim kao uvjet za njihovo stavljanje u
promet i/ili upotrebu na tr`i{tu Bosne i Hercegovine.
3) Cijena robe koja se stavlja u promet formira se i iskazuje u
doma}oj valuti u apoenima nov~anica koje su u opticaju u
Bosni i Hercegovini.
^lan 4.
1) Aktima organa Federacije, kantona, grada i op}ine ne mo`e
se ograni~avati nastupanje na tr`i{tu, naru{avati konkurencija,
niti se mogu pojedini trgovci ili potro{a~i stavljati u
neravnopravan polo`aj na tr`i{tu.
2) Izuzetno od odredbe iz stava 1) ovog ~lana, ukoliko nastanu
ili mogu nastati zna~ajniji poreme}aji na tr`i{tu uslijed
elementarne nepogode, nesta{ice dobara neophodnih za
potrebe odbrane, odnosno za potrebe privrede i snabdijevanja
stanovni{tva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Vlada Federacije) mo`e propisati privremene
mjere ograni~avanja tr`i{ta u skladu sa ovim zakonom.
II. OBAVLJANJE TRGOVINE
^lan 5.
Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na
malo.
1. Trgovina na veliko
^lan 6.
1) Trgovina na veliko je kupovina robe radi daljnje prodaje
profesionalnim korisnicima, drugim pravnim i fizi~kim
licima koja obavljaju registriranu djelatnost ili djelatnost
odobrenu u skladu sa zakonom, uz obavezno izdavanje
fakture, odnosno ra~una.
2) Trgovina na veliko obavlja se u posebnim prodajnim
prostorijama, skladi{tima ili drugim mjestima koja
ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom i drugim
propisima.
3) Trgovina na veliko mo`e se obavljati i kao trgovina na
veliko u tranzitu kada se kupovina i prodaja robe obavlja bez
prethodnog skladi{tenja u skladi{tu trgovca na veliko.
4) Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu nije potreban
prodajni prostor (skladi{te).
5) Za odre|enu vrstu robe mo`e se utvrditi da se trgovina na
veliko ne mo`e obavljati u tranzitu.
6) Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra trgovine
(u daljnjem tekstu: ministar) utvr|uje vrstu robe kojom se ne
mo`e obavljati trgovina na veliko u tranzitu.
2. Trgovina na malo
^lan 7.
1) Trgovina na malo je prodaja robe krajnjim potro{a~ima radi
zadovoljavanja njihovih li~nih i porodi~nih potreba ili
potreba doma}instva.
2) Trgovina na malo obavlja se u prodavnicama ili izvan
prodavnica, ako su za takav na~in prodaje ispunjeni uvjeti
propisani ovim zakonom i drugim propisima.
3) Ako trgovac ispunjava uvjete po posebnom propisu da u
prodavnici pored trgova~ke obavlja i neku drugu djelatnost,
prostor namijenjen toj djelatnosti mora biti fizi~ki odvojen
od dijela prodavnice namijenjenog trgova~koj djelatnosti.
4) Trgovac mo`e u svojoj prodavnici dodatno obra|ivati hranu,
uz ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom tako
da bude primjerena za upotrebu.
5) Zabranjena je konzumacija hrane i pi}a u prodavnici iz stava
4) ovog ~lana.
6) U prodavnici su dopu{tene besplatne degustacije pojedinih
vrsta robe na kojima je istaknuta oznaka za tu svrhu.
7) Ministar }e donijeti pravilnik o klasifikaciji prodavnica i
drugih oblika trgovine na malo.
Broj 40 – Stranica 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010.
^lan 8.
1) Trgovina na malo izvan prodavnice je oblik trgovine na
malo kada se prodaja robe i/ili usluga obavlja na neki od
sljede}ih na~ina:
a) na {tandovima, stolovima i u boksovima na tr`nicama na
malo,
b) na {tandovima i stolovima izvan tr`nica na malo,
c) putem kioska,
d) pokretnom prodajom,
e) prodajom na daljinu (prodaja putem kataloga, TV
prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem
telefona),
f) direktnom prodajom putem posrednika,
g) prodaja putem automata,
h) prigodnom prodajom (sajmovi, izlo`be i sl.).
2) Prodaja robe ne mo`e se vr{iti na na~in propisan stavom 1)
ovog ~lana, ako je takav na~in prodaje zabranjen posebnim
propisima.
3) Prodaju robe na {tandovima i stolovima izvan tr`nica na
malo, prodaju putem kioska, prodaju putem automata i
prigodnu prodaju na javnim povr{inama i povr{inama koje
imaju pristup sa javno prometne povr{ine, mogu obavljati
registrirani trgovci samo na mjestima koja svojom odlukom
odredi nadle`ni organ kantona, grada ili op}ine i za koje
nadle`ni organ da odobrenje.
4) Nadle`ni organ mo`e propisati vanjski izgled prodajnog
objekta iz stava 3) ovog ~lana vode}i ra~una o lokalnom
ambijentu.
^lan 9.
Izuzetno od odredbe ~lana 8. stav 3), registrirani trgovci
mogu u~estvovati na organiziranim prigodnim prodajama bez
posebnog odobrenja nadle`nog organa kantona, grada ili op}ine,
u skladu sa uvjetima koje propisuje registrirani organizator tih
prodaja, ukoliko organizator tih prodaja posjeduje odgovaraju}e
odobrenje.
^lan 10.
1) U trgovini na malo trgovcu se zabranjuje prodaja alkoholnih
pi}a i drugih pi}a koja sadr`e alkohol, duhan i duhanske
proizvode licima mla|im od 18 godina.
2) Na svim prodajnim mjestima na kojima se prodaju alkoholna
pi}a i pi}a koja sadr`e alkohol, duhan i duhanski proizvodi
mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihove prodaje licima
mla|im od 18 godina.
3) Trgovac je du`an uskratiti prodaju robe iz stava 1) ovog
~lana kupcu ako procjeni da je mla|i od 18 godina, a kupac
dobrovoljno ne doka`e da je stariji od 18 godina davanjem
trgovcu na uvid svoj identifikacioni dokument sa slikom.
III. UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINE
^lan 11.
1) Trgovinu na veliko i trgovinu na malo mo`e obavljati
trgovac u svojstvu pravnog lica koji se bavi trgovinom na
osnovu registracije i ispunjava uvjete utvr|ene ovim
zakonom i drugim propisima.
2) Trgovinu na malo mo`e obavljati i trgovac u svojstvu
fizi~kog lica, ali samo u jednom prodajnom objektu,
odnosno na jednom prodajnom mjestu (u daljnjem tekstu:
trgova~ka radnja) pod uvjetima propisanim ovim zakonom i
drugim propisima.
3) Uposleni u pravnom licu iz stava 1) ovog ~lana i uposleni u
trgova~koj radnji iz stava 2) ovog ~lana moraju imati
najmanje III stepen stru~ne spreme.
4) Trgovac mo`e bez upisa u registar obavljati i druge poslove
u manjem obimu koji slu`e uspje{nom obavljanju trgovine, a
uobi~ajeno se obavljaju uz ovu djelatnost kao {to su poslovi
utovara, prijevoza i istovara robe, poslovi dostavljanja robe
kupcu i sli~no, a obavljanje tih poslova ne predstavlja
redovnu djelatnost trgovca.
5) Trgovac je du`an na svakom prodajnom objektu kao i pri
prodaji robe izvan prodavnice istaknuti firmu pod kojom je
upisan u registar kod nadle`nog registarskog suda, odnosno
nadle`nog organa.
6) Trgovac je du`an utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje
(cijena, na~in pla}anja i isporuka, bonifikacija i sl.) i na
prikladan na~in u~initi ih kupcu dostupnim i pridr`avati se
tih uvjeta.
7) Trgovac je du`an formirati i ista}i cijenu robe koju stavlja u
promet u doma}oj valuti u apoenima nov~anica koje su u
opticaju u Bosni i Hercegovini i izdati ra~un za prodatu
robu.
^lan 12.
1) Za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo trgovac
je du`an osigurati prodajni objekt ili drugo prodajno mjesto
koje ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i drugim
propisima.
2) Prodajni objekt je prostor u kojem se obavlja trgovina i mora
biti izgra|en u skladu sa va`e}im urbanisti~ko-gra|evinskim
propisima kao poslovni prostor za obavljanje odgovaraju}e
trgova~ke djelatnosti, {to utvr|uje nadle`ni organ rje{enjem
o upotrebnoj dozvoli. Postojanje rje{enja nije minimalno
tehni~ki uvjet za po~etak rada prodajnog objekta i u njemu
se mo`e poslovati, ali se ova ~injenica provjerava zajedno sa
provjerom postojanja uvjeta iz st. 3) i 4) ovog ~lana.
3) Uvjete u pogledu minimalne tehni~ke opremljenosti
poslovnih prostora, ure|aja i opreme i sto~nih pijaca na
kojima se obavlja trgovina na veliko i trgovina na malo, kao
i uvjete obavljanja trgovine izvan poslovnog prostora i
utvr|ivanje roba iz grupa i podgrupa roba koji se mogu
prodavati u tim poslovnim prostorijama propisat }e ministar
podzakonskim aktom.
4) Uvjete o sanitarno-zdravstvenoj za{titi, za{titi na radu, za{titi
~ovjekove okoline, te druge uvjete potrebne za obavljanje
trgova~ke djelatnosti propisat }e nadle`na federalna
ministarstva svaka u okviru svoje nadle`nosti.
5) Trgovac pravno lice nije du`an dokazivati ispunjavanje
uvjeta iz st. 2), 3) i 4) ovog ~lana u trenutku po~etka rada
prodajnog objekta, odnosno fizi~ko lice u trenutku
podno{enja zahtjeva za otvaranje trgova~ke radnje, ali su ova
lica du`na dostaviti ovjerenu pisanu izjavu nadle`nom
organu kojom potvr|uju da prodajni objekt ispunjava
zakonom propisane uvjete.
6) Formu i sadr`aj izjave iz stava 5) ovog ~lana propisat }e
ministar podzakonskim aktom.
^lan 13.
1) Trgovci koji obavljaju djelatnost u trgova~kim objektima
(lancima) namijenjenim za trgovinu razli~itih robnih grupa
prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, povr{ine od
1.000 i vi{e kvadratnih metara, prije otpo~injanja rada du`ni
su pribaviti suglasnost Ministarstva kojom se utvr|uje
ispunjavanje uvjeta vezano uz zastupljenost doma}ih
prehrambenih proizvoda u objektu.
2) Uz zahtjev za dobijanje suglasnosti stranka je du`na kao
dokaz o obaveznoj zastupljenosti doma}ih prehrambenih
proizvoda u visini od najmanje 50% u asortimanu robe
podnijeti odgovaraju}u pisanu izjavu.
3) Rje{enje kojim se odlu~uje o zahtjevu za davanje suglasnosti
iz stava 1) ovog ~lana kona~no je u upravnom postupku.
^lan 14.
1) Pravno lice registrirano za obavljanje trgova~ke djelatnosti
mo`e po~eti raditi u prodajnom objektu nakon {to
nadle`nom organu podnese dokaz o registraciji, izjavu iz
~lana 12. stav 5) ovog zakona i obavijest o datumu po~etka
rada za svaki prodajni objekat, a za objekte iz ~lana 13. stav
Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 31
1) ovog zakona i saglasnost Ministarstva, najkasnije u roku
od pet dana prije po~etka rada.
2) Pravno lice ima neograni~enu odgovornost, a vlasnik
odnosno suvlasnici i sva lica ovla{tena za zastupanje koja su
upisana u sudski registar na dan davanja izjave iz stava 1)
ovog ~lana imaju neograni~enu solidarnu odgovornost za
{tetu prouzrokovanu tre}im licima izazvanu davanjem
neta~ne izjave o ispunjavanju uvjeta iz ~lana 12. ovog
zakona.
3) Ispunjenost uvjeta iz ~lana 12. ovog zakona provjerava
nadle`na inspekcija svaka u okviru svoje nadle`nosti u roku
od 30 dana od dana prijema obavijesti i izjave iz stava 1)
ovog ~lana.
4) Izuzetno od stava 1) ovog ~lana, trgovac koji obavlja
trgovinu na veliko i poslove uvoza naftnih derivata mo`e
po~eti raditi na osnovu rje{enja ministra o ispunjavanju
uvjeta propisanih podzakonskim aktom.
IV. OSNIVANJE TRGOVA^KE RADNJE
^lan 15.
1) Trgova~ka radnja osniva se dono{enjem rje{enja kojim se
trgovcu u svojstvom fizi~kog lica odobrava obavljanje
trgova~ke djelatnosti.
2) Rje{enje iz stava 1) ovog ~lana donosi nadle`ni organ.
^lan 16.
1) Nadle`ni organ izdat }e odobrenje za osnivanje trgova~ke
radnje licu koje ispunjava sljede}e uvjete:
a) dr`avljanin je Bosne i Hercegovine,
b) poslovno je sposoban,
c) posjeduje najmanje III stepen stru~ne spreme,
d) zdravstveno je sposoban ako je za obavljanje trgovine na
malo odre|enim robama iz predmeta poslovanja
trgova~ke radnje zdravstvena sposobnost propisana kao
poseban uvjet,
e) u vlasni{tvu, posjedu ili zakupu ima poslovni prostor koji
ispunjava op}e i posebne uvjete utvr|ene ~lanom 12.
Zakona,
f) da nema zasnovan radni odnos ili da nije ostvario prava po
osnovu radnog odnosa,
g) nema ve} osnovanu trgova~ku radnju,
h) pravomo}nom odlukom nije mu izre~ena mjera zabrane
obavljanja ove djelatnosti,
i) ispunjava i druge uvjete propisane zakonom ili drugim
propisom.
2) Odobrenje za osnivanje trgova~ke radnje mo`e se izdati i
licu koje ne ispunjava uvjet iz stava 1) ta~ka c) ovog ~lana,
ako uz zahtjev podnese dokaz da lice koje }e uposliti
ispunjava taj uvjet.
3) Lice koje je dalo neta~nu izjavu o ispunjavanju uvjeta iz
stava 1) ta~ka e) ovog ~lana ima neograni~enu odgovornost
za {tetu prouzrokovanu tre}im licima izazvanu davanjem
neta~ne izjave.
4) Ispunjenost uvjeta iz stava 1) ta~ka e) ovog ~lana provjerava
nadle`na inspekcija, svaka u okviru svoje nadle`nosti, u roku
od 30 dana od dana dostavljanja kona~nog rje{enja kojim se
odobrava obavljanje trgova~ke djelatnosti.
5) Izuzetno od stava 1) ta~ka a) ovog ~lana trgova~ku radnju
mo`e osnovati i strani dr`avljanin, uz primjenu na~ela
uzajamnosti, ako ispunjava ostale uslove propisane ovim
~lanom i ima radnu dozvolu.
6) Izuzetno od stava 1) ta~ka e) ovog ~lana, odobrenje za
osnivanje trgova~ke radnje mo`e se izdati licu koje
posjeduje poslovni prostor koji ispunjava op}e i posebne
uvjete utvr|ene ~lanom 12. Zakona, ukoliko pru`i dokaze da
se kod nadle`nog organa vodi postupak reguliranja
imovinsko-pravnih odnosa radi upisa prava vlasni{tva u
zemlji{ne knjige (legalizacija).
^lan 17.
1) Nadle`ni organ u roku od 15 dana od dana podno{enja
urednog zahtjeva izdat }e rje{enje o odobrenju za osnivanje
trgova~ke radnje, ako su ispunjeni uvjeti iz ~lana 16. ovog
zakona, u suprotnom rje{enjem }e odbiti zahtjev.
2) Protiv rje{enja iz stava 1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba
Federalnom ministarstvu trgovine.
3) Ako nadle`ni organ ne donese rje{enje u roku iz stava 1)
ovog ~lana, rad u prodajnom objektu mo`e otpo~eti. O
datumu po~etka rada trgovac je du`an najkasnije u roku od
pet dana prije otpo~injanja rada pisanim putem obavijestiti
nadle`ni organ.
^lan 18.
1) Rje{enje kojim se odobrava osnivanje trgova~ke radnje po
kona~nosti upisuje se u Registar trgova~kih radnji (u
daljnjem tekstu: Registar).
2) Trgovcu po~inju te}i prava i obaveze od dana upisa u
Registar, u skladu sa ovim i drugim zakonskim propisima.
3) Trgova~ka radnja du`na je po~eti raditi najkasnije u roku od
tri mjeseca od dana izdavanja rje{enja.
4) Rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje ne mo`e
se prenijeti na drugo lice.
^lan 19.
Rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje
obavezno sadr`i:
a) li~no ime i prezime, jedinstveni mati~ni broj i adresu
prebivali{ta podnosioca zahtjeva prema CIPS-ovoj
evidenciji,
b) vrstu trgova~ke radnje, odnosno maloprodajnog objekta,
c) {ifru djelatnosti trgova~ke radnje,
d) poslovno sjedi{te i
e) naziv trgova~ke radnje.
^lan 20.
1) Nadle`ni organ koji je donio rje{enje o odobrenju za
osnivanje trgova~ke radnje vodi Registar.
2) Ministar propisuje sadr`aj i na~in vo|enja Registra.
^lan 21.
1) Trgova~ka radnja mo`e po~eti raditi danom upisa u Registar.
2) O upisu u Registar organ koji vodi Registar obavijestit }e
nadle`nu poreznu upravu, nadle`ni organ tr`i{ne inspekcije,
kantonalni organ nadle`an za oblast trgovine i druge organe
koji vr{e nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem kona~nog
rje{enja kojim se odobrava osnivanje trgova~ke radnje.
3) Izuzetno, trgova~ka radnja mo`e po~eti raditi bez upisa u
Registar u skladu sa odredbom ~lana 17. stav 3) ovog
zakona.
V. PRESTANAK RADA TRGOVA^KE RADNJE
^lan 22.
1) Rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje prestaje
va`iti odjavom, po sili zakona i u drugim slu~ajevima
odre|enim zakonom.
2) Trgovac je du`an odjaviti trgova~ku radnju pisanim putem
nadle`nom organu prije prestanka rada.
3) Prestanak obavljanja trgova~ke radnje utvr|uje se danom
navedenim u zahtjevu za odjavu, s tim da se obavljanje
trgova~ke djelatnosti ne mo`e odjaviti unazad.
4) Ako u odjavi nije nazna~en datum prestanka rada trgova~ke
radnje, prestanak se utvr|uje danom podno{enja zahtjeva za
odjavu.
5) Rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje prestaje
va`iti po sili zakona danom utvr|ivanja sljede}ih razloga:
a) smr}u imaoca radnje,
Broj 40 – Stranica 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010.
b) ako trgovac ne po~ne obavljati trgovinu na malo u roku od
tri mjeseca od dana izdavanja rje{enja o odobrenju za
obavljanje trgova~ke djelatnosti,
c) ako prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta navedenih u
~l. 12. i 16. ovog zakona,
d) ako je inspekcijskim nadzorom utvr|eno da nisu ispunjeni
uvjeti propisani ~l. 12. i 16. ovog zakona, propisima
donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima, a
utvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku,
e) ako se naknadno utvrdi da je rje{enje o odobrenju za
obavljanje djelatnosti zasnovano na neistinitim podacima
ili krivotvorenim dokazima.
^lan 23.
1) O prestanku va`enja rje{enja u smislu ~lana 22. ovog zakona
nadle`ni organ donosi rje{enje.
2) Po kona~nosti rje{enja trgova~ka radnja se bri{e iz Registra.
3) O brisanju iz Registra nadle`ni organ obavijestit }e nadle`nu
poresku upravu, nadle`ni organ tr`i{ne inspekcije,
kantonalni organ nadle`an za oblast trgovine i druge organe
koji vr{e nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem kona~nog
rje{enja.
VI. OSTALE OBAVEZE U OBAVLJANJU TRGOVINE
^lan 24.
1) Radno vrijeme i raspored dnevnog i sedmi~nog radnog
vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane dr`avnih
praznika i neradnih dana u kojima je trgovac du`an
poslovati, te radno vrijeme za tr`nice, sajmove, izlo`be i
druge povremene na~ine obavljanja trgovine utvr|uje
nadle`ni organ.
2) Trgovac je du`an utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta i
drugog oblika trgovine u skladu sa ovim zakonom vode}i
ra~una o broju zaposlenih radnika i po{tivanju njihovih
prava ure|enih Zakonom o radu, drugim radno-pravnim
propisima, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
3) Trgovac je du`an na vidnom mjestu ista}i radno vrijeme,
raspored dnevnog i sedmi~nog radnog vremena, radno
vrijeme u dane dr`avnih praznika i neradnih dana, radno
vrijeme povremenog na~ina obavljanja trgovine i pridr`avati
se tog radnog vremena.
^lan 25.
1) Trgovac je du`an voditi evidencije utvr|ene zakonom i
drugim propisima.
2) Robu u prometu mora pratiti vjerodostojna dokumentacija iz
koje se nedvosmisleno mo`e utvrditi porijeklo i vlasni{tvo
nad robom. Robu u prijevozu mora pratiti prijevoznica,
faktura dobavlja~a ili otpremnica, otkupni blok sa podacima
o isporu~iocu i mjestu utovara, naziv primaoca i mjesto
istovara, a za uvezenu robu pod carinskim nadzorom
jedinstvenu carinsku ispravu sa ino-fakturom koja se na
zahtjev inspektora mora predo~iti odmah ili najdalje u roku
od 24 sata od momenta kada je nedostatak utvr|en.
3) Trgovac na veliko du`an je u svakom skladi{tu, odnosno u
poslovnom prostoru dr`ati i a`urno voditi trgova~ku knjigu
na veliko. Izuzetno, trgovac nije obavezan posebno voditi
trgova~ku knjigu na veliko ukoliko u svom ra~unovodstvu
vodi a`urno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i
obavezne elemente kalkulacije cijene propisane
podzakonskim aktom.
4) Trgovac na malo du`an je u svakom prodajnom objektu ili u
svakom odjelu prodajnog objekta dr`ati i a`urno voditi
trgova~ku knjigu na malo sa podacima o nabavci i prodaji
robe koja je predmet trgovine i osigurati uvid u
dokumentaciju na osnovu koje se vodi evidencija.
5) Trgovac je du`an u svakom objektu u kojem se obavljaju
trgova~ke usluge dr`ati i a`urno voditi trgova~ku knjigu za
trgova~ke usluge.
6) Evidencija o nabavci robe vodi se hronolo{ki na osnovu
ra~una, otpremnice, prijemnice i drugih dokumenata izdatih
u propisanoj formi.
7) Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu ra~una o vrsti,
koli~ini i cijeni prodatih proizvoda, odnosno obavljenih
usluga, a promet napla}en u gotovinskim sredstvima
pla}anja evidentira se putem trake registar-kase koja
osigurava podatke o prodatoj robi.
8) Trgovac je du`an uz oznaku cijene robe za prodaju ili
pripremljene za prodaju ozna~iti redni broj iz trgova~ke
knjige i godinu zadu`enja na osnovu koje se mo`e istaknuta
cijena povezati sa prijemnim listom odnosno zapisnikom
(evidencioni broj).
9) Evidencija o trgova~kim uslugama vodi se na osnovu
dokumenata o obavljenoj trgova~koj usluzi.
10) Ministar podzakonskim aktom propisuje oblik, sadr`aj i
na~in vo|enja trgova~ke knjige na veliko, trgova~ke knjige
na malo i trgova~ke knjige za trgova~ke usluge.
VII. OBAVLJANJE I UVJETI ZA OBAVLJANJE
TRGOVA^KIH USLUGA
^lan 26.
1) Trgova~ke usluge su djelatnosti kojima se uz naknadu
podsti~e obavljanje razmjene robe od proizvo|a~a do
krajnjeg potro{a~a.
2) Trgova~ke usluge su: posredni~ke, zastupni~ke, komisione,
berzanske, fran{izing, uskladi{tenje, otpremanje i
dopremanje robe ({pedicija), kontrola kvaliteta i kvantiteta
robe, marketing, tr`nica na veliko, tr`nica na malo, trgova~ki
centar, sto~na pijaca, va{ar, sajam (usluge prire|ivanja
sajmova i privrednih izlo`bi) i druge usluge uobi~ajene u
trgovini.
3) Trgovac u svojstvu pravnog lica mo`e pru`ati sve trgova~ke
usluge iz stava 2) ovog ~lana.
4) Trgovac u svojstvu fizi~kog lica mo`e pru`ati samo
komisione i posredni~ke usluge.
^lan 27.
Za pru`anje pojedinih trgova~kih usluga, trgovac je du`an
osigurati minimalne tehni~ke uvjete u pogledu opremljenosti
poslovnih prostora, ure|aja i opreme koje propisuje ministar
podzakonskim aktom.
^lan 28.
Posredni~ke usluge u trgovini su poslovi posredovanja koje
pru`a posrednik u namjeri da nalogodavcu osigura vezu sa
tre}im licem koje bi sa nalogodavcem pregovaralo o
zaklju~ivanju odre|enog ugovora uz naknadu, ako taj ugovor
bude zaklju~en.
^lan 29.
Zastupni~ke usluge u trgovini su usluge zastupanja koje
pru`a zastupnik izme|u nalogodavca i tre}ih lica uz naknadu, ali
u ime i za ra~un nalogodavca.
^lan 30.
Komisione usluge su usluge koje pru`a komisionar u svoje
ime i za ra~un komitenta kada vr{i jedan ili vi{e poslova nabavke
ili prodaje koje mu povjeri komitent, uz naknadu.
^lan 31.
1) Pod berzanskim uslugama podrazumijeva se organiziranje
sastanaka izme|u privrednih subjekata (prodava~a i kupaca)
radi zaklju~ivanja ugovora o kupovini i prodaji robe.
2) Na berzi se objavljuju podaci o koli~ini, rokovima isporuke,
kvalitetu i asortimanu roba i stanju na tr`i{tu.
^lan 32.
Fran{izing je poslovni odnos gdje jedna strana (davalac
fran{ize) ustupa drugoj strani (primaocu fran{ize) pravo da u
svom poslovanju koristi ime, proizvode i usluge, te proizvodno i
Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 33
poslovno iskustvo davaoca fran{ize. Davalac fran{ize obavezuje
se da }e primaocu fran{ize pru`ati potrebnu stru~nu pomo}.
^lan 33.
Usluge skladi{tenja robe su usluge koje pru`a skladi{tar u
pogledu smje{taja i ~uvanja odre|ene robe, te poduzimanja
potrebne ili ugovorene radnje radi njenog ~uvanja i odr`avanja u
uvjetima propisanim za tu vrstu robe, te da je preda na zahtjev
ostavodavca ili drugog ovla{tenog lica uz naknadu.
^lan 34.
Usluge otpremanja i dopremanja robe su usluge koje pru`a
otpremnik u svoje ime, a za ra~un nalogodavca zaklju~uje ugovor
o utovaru, istovaru i prijevozu robe i druge ugovore potrebne za
izvr{enje otpreme i dopreme robe, te obavlja i ostale uobi~ajene
poslove i radnje uz naknadu.
^lan 35.
Usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe i usluga su usluge
koje pru`a pravno lice koje je obavezno da stru~no i nepristrasno
obavi laboratorijsko ispitivanje kvaliteta robe, kao kontrolu
kvaliteta i kvantiteta robe i usluga i u vezi s tim izda certifikat
naru~iocu kontrole uz naknadu.
^lan 36.
Marketing uslugama smatraju se usluge iz oblasti
istra`ivanja tr`i{ta i tr`i{nog komuniciranja (ekonomska propaganda,
reklama, izlo`ba i sl.), kao i druge marketing usluge koje
se pru`aju u ime i za ra~un komitenta.
^lan 37.
1) Tr`nica na veliko je posebno organizirano i ure|eno mjesto
na kojem se pru`aju usluge prodaje i kupovine na veliko
poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda iz
registrirane djelatnosti, radi daljnje prodaje i prerade.
2) Za obavljanje usluga tr`nice na veliko trgovac utvr|uje tr`ni
red kojim se bli`e ure|uju tr`na pravila za izlaganje robe,
na~in prodaje i druga pravila za obavljanje trgovine.
3) Na tr`ni red iz stava 2) ovog ~lana suglasnost daje nadle`ni
organ.
4) Trgovac i korisnici usluga tr`nice na veliko du`ni su se
pridr`avati utvr|enog tr`nog reda iz stava 2) ovog ~lana.
^lan 38.
Pod uslugama tr`nice na veliko podrazumijevaju se:
a) stavljanje na raspolaganje prostora za izlaganje i prodaju
poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda,
b) uskladi{tenje poljoprivredno-prehrambenih i drugih
proizvoda i kori{tenje sredstva za manipulaciju tim
proizvodima,
c) obavljanje prijevoza, otpreme i dopreme, kao i poslovi
odr`avanja kvaliteta i kvantiteta uskladi{tenih proizvoda.
^lan 39.
1) Tr`nica na malo (pijaca) je organizirano i ure|eno mjesto na
kojem se na uobi~ajen na~in obavlja trgovina na malo
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
2) Ostala roba ne mo`e se prodavati na tr`nici na malo ukoliko
nisu ispunjeni uvjeti propisani odgovaraju}im podzakonskim
aktom.
3) Za pru`anje usluga tr`nice na malo (pijaca) trgovac utvr|uje
tr`ni red kojim se bli`e ure|uju tr`na pravila za prodaju robe,
vrstu robe, na~in izlaganja robe, te prodaju, odr`avanje
prostorija i opreme, uvjete za obavljanje trgovine u tr`nici na
malo i sli~no.
4) Na tr`ni red iz prethodnog stava suglasnost daje nadle`ni organ.
5) Trgovac koji pru`a usluge tr`nice na malo (pijaca) i korisnik
usluga du`ni su se pridr`avati utvr|enog tr`nog reda iz stava
3) ovog ~lana.
^lan 40.
1) Tr`nica na malo rabljenom tehni~kom i ostalom rabljenom
robom i rabljenim automobilima je ure|eno i organizirano
mjesto gdje se obavlja trgovina na malo navedenim robama.
2) Za pru`anje usluga tr`nice na malo rabljenom tehni~kom i
ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima trgovac
utvr|uje tr`ni red kojim se bli`e ure|uju tr`na pravila za
asortiman robe i uvjete za obavljanje trgovine.
3) Na tr`ni red iz prethodnog stava suglasnost daje nadle`ni organ.
4) Trgovac koji se bavi organizacijom tr`nice na malo robama
iz stava 1) ovog ~lana odgovoran je za provo|enje tr`nog
reda iz stava 2) ovog ~lana.
^lan 41.
1) Trgova~ki centar je posebno izgra|ena ili u postoje}em
objektu ure|ena prostorna cjelina a sastoji se od vi{e
pojedina~no opremljenih poslovnih prostora u kojima se
obavlja trgovina na malo i pru`aju trgova~ke i druge usluge.
2) Za pru`anje usluga trgova~kog centra trgovac utvr|uje tr`ni
red kojim se bli`e ure|uje poslovanje trgova~kog centra.
3) Na tr`ni red iz stava 2) ovog ~lana suglasnost daje nadle`ni
organ.
4) Trgovac koji pru`a usluge trgova~kog centra i korisnik
usluga du`ni su pridr`avati se utvr|enog tr`nog reda iz stava
2) ovog ~lana.
^lan 42.
1) Sto~na pijaca je posebno organizirano, ure|eno i tehni~ki
opremljeno mjesto na kojem se obavlja trgovina obilje`enom
stokom u skladu sa va`e}im, odnosno posebnim propisima o
na~inu obilje`avanja stoke.
2) Trgovina na sto~noj pijaci odvija se po pija~nom redu koji
donosi trgovac.
3) Na pija~ni red iz stava 2) ovog ~lana suglasnost daje
nadle`ni organ.
4) Trgovac koji pru`a usluge sto~ne pijace i korisnici usluga
du`ni su pridr`avati se utvr|enog pija~nog reda iz stava 2)
ovog ~lana.
^lan 43.
1) Va{ar je prostor na kojem se posebnim jednokratnim
organiziranim oblikom usluge na uobi~ajen na~in vr{i
prigodna prodaja poljoprivrednih i drugih proizvoda.
2) Trgovina na va{aru odvija se po va{arskom redu i pod
uvjetima i u terminima koje propi{e nadle`ni organ.
^lan 44.
1) Sajam je prostor na kojem izlaga~i i posjetioci neposrednim
kontaktima me|usobno razmjenjuju informacije o prednostima
i unapre|enjima proizvoda i usluga u cilju prodaje.
2) Sajam prire|uje trgovac, pravno lice registrirano za obavljanje
tih poslova.
3) Trgovac koji se bavi prire|ivanjem sajmova du`an je
pridr`avati se rokova predvi|enih u kalendaru sajmova, a
koji se utvr|uju u dogovoru sa Privrednom komorom
Federacije BiH.
VIII. POSEBNI OBLICI OBAVLJANJA TRGOVINE
1. Dra`ba
^lan 45.
1) Dra`ba kao poseban oblik prodaje robe jeste organizirana
prodaja robe najboljem kupcu na osnovu javnog nadmetanja
na odre|enom mjestu i u odre|eno vrijeme.
2) Dra`ba mo`e biti stalna i povremena.
3) Vlada Federacije }e na prijedlog ministra za odre|enu robu
uredbom propisati uvjete za organiziranje dra`be, na~in
poslovanja te postupak prodaje robe putem dra`be.
Broj 40 – Stranica 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010.
2. Prodaja od vrata do vrata
^lan 46.
1) Prodaja roba od vrata do vrata je direktna prodaja na malo
izvan poslovnih prostorija trgovca putem posrednika na
osnovu ugovora, po prethodnom pozivu ili pristanku kupca u
njegovom stanu, na radnom ili drugom mjestu, uz
obja{njenja i prikazivanje upotrebe proizvoda, te osobina,
namjene i upotrebljivosti robe, kao i drugih uvjeta koji va`e
za prodaju roba u skladu sa podzakonskim aktom i drugim
propisima.
2) Trgovac pravno lice koji prodaje robu posredstvom fizi~kih
lica (akvizitera) na osnovu ugovora o prodaji od vrata do
vrata, mora biti registriran za takvu djelatnost i pribaviti
odobrenje nadle`nog organa na ~ijem se podru~ju obavlja
takav vid trgovine.
3) Trgovci iz stava 2) ovog ~lana izdaju identifikacionu karticu
akviziterima u cilju nastupa kod potro{a~a.
3. Prodaja na daljinu
^lan 47.
1) Prodaja na daljinu je oblik prodaje na malo kojim se ponuda
roba ili pru`anje usluga nudi potencijalnim potro{a~ima
putem kataloga, TV prodaje, interneta, telefona ili putem
drugih sredstava.
2) Ugovor o prodaji na daljinu sklapa se izme|u trgovca i
potro{a~a putem sredstava za daljinsku komunikaciju.
Ugovor o prodaji na daljinu obavezno sadr`i cijenu i druge
uvjete prodaje.
3) Prodaju na daljinu mo`e organizirati samo trgovac
registriran za tu vrstu trgovine.
4) Uvjete o prodaji na daljinu na osnovu ugovora putem nekog
od sredstava na daljinu propisat }e ministar podzakonskim
aktom u skladu sa posebnim propisom.
4. Otkupne stanice ili otkupna mjesta i porodi~na
poljoprivredna gazdinstva
^lan 48.
1) Otkup poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja, {umskih
plodova i stoke mo`e se obavljati slobodno pod uvjetima
propisanim ovim zakonom i podzakonskim aktom.
2) Otkup poljoprivrednih proizvoda mo`e se vr{iti kupovinom
od poljoprivrednika u otkupnim stanicama, na otkupnim
mjestima i na porodi~nim poljoprivrednim gazdinstvima.
3) Poljoprivrednikom u smislu ovog ~lana smatra se fizi~ko lice
od kojeg trgovac kupuje poljoprivredne proizvode
proizvedene na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu.
4) Otkupne stanice i otkupna mjesta su posebno ure|ena i
organizirana mjesta koja moraju ispunjavati minimalno
tehni~ke i ostale uvjete koje }e propisati ministar
podzakonskim aktom.
5) Trgovac je du`an prilikom otkupa poljoprivrednih proizvoda
izdati otkupni blok (potvrdu) koji sadr`i: poslovno ime i
sjedi{te, odnosno ime i prebivali{te trgovca, ime i adresu
prodavca, naziv, koli~inu i kvalitet poljoprivrednih
proizvoda, cijenu, rok pla}anja, datum kupovine i potpis
ovla{tenog lica i pe~at trgovca, te voditi knjigu izdatih
blokova i ~uvati je u skladu sa propisima o ra~unovodstvu.
6) Za pru`anje usluga otkupnih stanica i otkupnih mjesta
trgovac utvr|uje tr`ni red kojim se bli`e ure|uju tr`na
pravila za obavljanje trgovine kojih su du`ni da se
pridr`avaju.
IX. ZA[TITA POTRO[A^A I NEDOPU[TENO
TRGOVANJE
^lan 49.
Na sva pitanja u vezi sa za{titom potro{a~a i obavezama,
odgovornostima trgovaca u oblasti trgovine na veliko, trgovine
na malo i pru`anju trgova~kih usluga koja nisu regulirana ovim
zakonom, primjenjivat }e se odgovaraju}e odredbe Zakona o
za{titi potro{a~a u BiH.
^lan 50.
1) Pod nedopu{tenim trgovanjem podrazumijevaju se radnje
kojima se radi tr`i{nog nadmetanja povre|uju trgova~ki
obi~aji i praksa.
2) Nedopu{teno trgovanje je zabranjeno.
^lan 51.
1) Nedopu{tenim trgovanjem, u smislu ovog zakona, smatra se
naro~ito:
a) reklamiranje, ogla{avanje ili ponuda robe ili usluga
navo|enjem podataka ili upotrebom izraza sa kojima se
iskori{tava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili
usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca,
b) davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci {tete ili
mogu nanijeti {tetu ugledu i poslovanju drugog trgovca,
c) prodaja robe sa oznakama ili podacima ili izgledom koji
stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu u pogledu izvora,
na~ina proizvodnje, koli~ine, kvaliteta ili drugih osobina
robe,
d) radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa,
izme|u drugih trgovaca ili koje spre~avaju ili ote`avaju
poslovne odnose drugih trgovaca,
e) neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora sa
pojedinim trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoljniji
ugovor sa drugim trgovcima,
f) neovla{tena upotreba imena, firme, pe~ata, marke,
industrijskog dizajna ili neke druge oznake drugog
trgovca,
g) davanje ili obe}anje darova, imovinske ili druge koristi
drugom trgovcu, njegovom radniku ili licu koje radi za
drugog trgovca kako bi se davaocu omogu}ila pogodnost
na {tetu drugog trgovca ili potro{a~a,
h) neovla{tena upotreba usluga trgova~kog putnika,
trgova~kog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca,
i) protivpravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca
ili bespravno iskori{tavanje povjerene poslovne tajne
drugog trgovca.
^lan 52.
1) Naknada {tete nastala zabranjenim radnjama nedopu{tenog
trgovanja ostvaruje se u sudskom postupku.
2) Tu`bu iz stava 1) ovog ~lana mogu podnijeti trgovac i druga
pravna i fizi~ka lica koja imaju pravni interes.
3) Pravo na tu`bu iz stava 1) ovog ~lana zastarijeva istekom
roka od jedne godine od dana kada tu`ilac sazna za djelo i
izvr{ioca, a najkasnije tri godine od dana izvr{enja djela.
X. OGRANI^ENJA OBAVLJANJA TRGOVINE
^lan 53.
1) Vlada Federacije mo`e posebnim propisom privremeno
ograni~iti obavljanje trgovine u slu~aju:
a) prirodnih i drugih nepogoda u Federaciji BiH, kada
nastane ili bi mogao nastati osjetni poreme}aj u trgovini,
poreme}aj u snabdijevanju stanovni{tva, ili poreme}aj na
drugim podru~jima koja ugro`avaju siguran i zdrav `ivot
gra|ana,
b) zna~ajnih poreme}aja na doma}em tr`i{tu zbog
pomanjkanja robe nu`no potrebne za proizvodnju,
preradu i za `ivot gra|ana,
c) ratnog stanja i neposredne ugro`enosti Federacije BiH,
d) potrebe osiguranja proizvoda, sirovina i reprodukcionog
materijala od posebnog strate{kog zna~aja za odbranu
Federacije BiH.
2) Vlada Federacije propisat }e ograni~enja kod obavljanja
trgovine u slu~ajevima iz stava 1) ovog ~lana, samo ako
poreme}aj nije mogu}e otkloniti drugim mjerama ili ako
Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 35
potrebe nije mogu}e podmiriti iz robnih rezervi, uvozom ili
drugim mjerama privredne politike.
^lan 54.
1) U slu~ajevima iz ~lana 53. stav 1) ovog zakona Vlada
Federacije mo`e propisati:
a) ograni~enje trgovine pojedinom robom ili posebne uvjete
za trgovinu pojedinom robom,
b) zabranu trgovcu da obavlja trgovinu odre|enom vrstom
robe,
c) obavezu trgovcu pribavljanja i prodaje odre|ene vrste i
koli~ine robe, te prodaju robe odre|enim utvr|enim
potro{a~ima po propisanom redoslijedu,
d) obavezu pojedinim trgovcima ~uvanja odre|ene koli~ine
i vrste robe.
2) U slu~aju poreme}aja na tr`i{tu naftnih derivata Vlada
Federacije mo`e propisati na~in odre|ivanja najvi{e cijene
pojedinih derivata nafte na prijedlog Ministarstva, a po
prethodno pribavljenom mi{ljenju Federalnog ministarstva
energije, rudarstva i industrije. Na~in odre|ivanja najvi{e
cijene zasniva se na mjerljivim tr`i{nim elementima, a
uklju~uje: cijenu derivata nafte na tr`i{tu, devizni kurs,
uvoznu carinu, tro{kove primarnog skladi{tenja i distribucije,
mar`u, posebne poreze i ostale utvr|ene prihode bud`eta.
XI. NADZOR
^lan 55.
1) Upravni nadzor nad provo|enjem ovog zakona i propisa
donesenih na osnovu ovog zakona vr{i Federalno
ministarstvo trgovine.
2) Inspekcijski nadzor vr{i nadle`na tr`i{na inspekcija i drugi
inspekcijski organi svako u okviru svoje nadle`nosti.
^lan 56.
1) Nadle`ni tr`i{ni inspektor }e trgovcu rje{enjem zabraniti
obavljanje trgovine do otklanjanja nepravilnosti utvr|enih
nalazom inspektora, ako prilikom nadzora utvrdi:
a) djelatnost trgovine obavlja se bez registracije ili bez
odobrenja za obavljanje trgova~ke djelatnosti izdatog od
nadle`nog organa,
b) u poslovnom prostoru, odnosno drugom prodajnom
mjestu ne ispunjavaju se zakonom propisani tehni~ki i
drugi uvjeti za obavljanje te djelatnosti.
2) @alba protiv rje{enja ne odla`e izvr{enje rje{enja.
3) Nakon {to je rje{enje o zabrani postalo izvr{no, inspektor }e
utvrditi je li rje{enje izvr{eno te, ako nije izvr{eno, bez
odga|anja }e pokrenuti postupak za njegovo izvr{enje i
donijeti zaklju~ak o dozvoli izvr{enja po slu`benoj du`nosti ,
te izvr{iti pe~a}enje objekta u kojem je zabranjen rad.
4) Kada pravna i fizi~ka lica obavijeste inspektora da su
otklonjeni nedostaci koji su bili razlog pe~a}enja, inspektor
koji je rje{enjem odredio zabranu rada odmah }e izdati
nalog, odnosno li~no izvr{iti skidanje pe~ata.
5) Tr`i{ni inspektor mo`e privremeno do okon~anja
prekr{ajnog postupka oduzeti robu licima iz stava 1) ovog
~lana.
^lan 57.
1) Ako se prilikom nadzora utvrdi da se djelatnost trgovine
obavlja mimo registracije ili mimo odobrenja za obavljanje
trgova~ke djelatnosti izdatog od nadle`nog organa i da su
poslovni prostori, ure|aji i oprema namijenjeni za obavljanje
trgovine i pru`anje usluga prestali ispunjavati propisane
minimalne tehni~ke uvjete, kao i uvjete tehni~ke
opremljenosti, tr`i{ni inspektor }e rje{enjem odrediti rok do
kojeg se nedostaci moraju otkloniti.
2) Ako se nedostaci iz stava 1) ovog ~lana ne otklone u
odre|enom roku, tr`i{ni inspektor donijet }e rje{enje o
zabrani obavljanja djelatnosti, o zatvaranju prostora,
odnosno o zabrani upotrebe ure|aja i opreme.
3) U slu~aju te`e povrede higijensko-sanitarnih, zdravstvenih i
tehni~kih uvjeta zbog kojih mogu nastati te`e posljedice po
zdravlje i `ivot ljudi i stoke, nadle`ni inspektor }e donijeti
rje{enje kojim }e odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti
dok se utvr|eni nedostaci ne otklone.
4) @alba protiv rje{enja iz stava 3) ovog ~lana ne odla`e
izvr{enje rje{enja.
^lan 58.
1) Kada tr`i{ni inspektor u nadzoru nad kvalitetom proizvoda u
prometu utvrdi da proizvod ne ispunjava propisane uvjete
kvaliteta, rje{enjem }e:
a) privremeno staviti van prometa proizvod za koji utvrdi da
se u prometu nalazi nepropisno deklarisan, odnosno da je
sa nedostacima u deklaraciji, da stvarno stanje proizvoda
ne odgovara deklarisanom i nalo`iti otklanjanje
nedostataka,
b) privremeno staviti van prometa proizvod za koji je
laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvr|eno da po
svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta, ali
se mo`e staviti u promet za daljnju upotrebu pod uvjetom
da se u deklaraciji otklone nedostaci i navedu podaci koji
odgovaraju uvjetima kvaliteta propisanim za tu vrstu
proizvoda,
c) staviti van prometa proizvod i nalo`iti njegovo uni{tenje u
slu~ajevima kada je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta
utvr|eno da proizvod po svom sastavu ne ispunjava
propisane uvjete kvaliteta i da nije za daljnju upotrebu.
2) @alba na rje{enje ne odla`e izvr{enje rje{enja.
^lan 59.
1) Ako trgovac ne postupa u skladu sa ~lanom 25. st. 1), 3), 4) i
5) ovog zakona, tr`i{ni inspektor }e rje{enjem privremeno
zabraniti obavljanje trgovine dok se ne otklone utvr|eni
nedostaci.
2) Ako tr`i{ni inspektor u kontroli izvr{enja rje{enja utvrdi da
se nedostaci iz stava 1) ovog ~lana nisu otklonili nakon {to je
rje{enje o zabrani postalo izvr{no, donijet }e zaklju~ak o
dozvoli izvr{enja rje{enja po slu`benoj du`nosti, te izvr{iti
pe~a}enje objekta u kojem je zabranjen rad.
^lan 60.
1) Ako trgovac ne postupa u skladu sa ~lanom 25. stav 8) ovog
zakona, tr`i{ni inspektor }e rje{enjem nalo`iti otklanjanje
utvr|enih nedostataka u datom roku.
2) Ako tr`i{ni inspektor u kontroli izvr{enja rje{enja utvrdi da
nedostaci nisu otklonjeni, donijet }e rje{enje o privremenoj
zabrani obavljanja djelatnosti dok se ne otklone utvr|eni
nedostaci.
^lan 61.
Ako trgovac ili fizi~ko lice-gra|anin ne postupa u skladu sa
~lanom 25. stav 2) ovog zakona, tr`i{ni inspektor }e privremeno
oduzeti robu do okon~anja sudskog postupka o ~emu sa~injava
zapisnik i izdaje potvrdu o privremeno oduzetoj robi.
^lan 62.
Ako tr`i{ni inspektor u vr{enju inspekcijskog nadzora utvrdi
da trgovac ~ini neku radnju koja se, u smislu ~lana 51. ovog
zakona, smatra nedopu{tenim trgovanjem, donijet }e rje{enje o
njenoj zabrani.
XII. KAZNENE ODREDBE
^lan 63.
1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00
KM bit }e ka`njen za prekr{aj trgovac pravno lice, ako:
a) prodaje alkoholna pi}a i druga pi}a koja sadr`e alkohol,
duhan i duhanske prera|evine licima mla|im od 18
godina (~lan 10. stav 1) ovog zakona),
b) postupi suprotno odredbi ~lana 11. stav 7) ovog zakona,
Broj 40 – Stranica 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010.
c) podnese neta~nu pisanu izjavu da prodajni objekt
ispunjava propisane uvjete (~lan 12. stav 5) i ~lan 48. stav
4) ovog zakona),
d) otpo~ne raditi u prodajnom objektu, a nadle`nom organu
prethodno ne podnese obavijest o datumu po~etka rada,
dostavi izjavu iz ~lana 12. stav 5) i ~lana 14. stav 1) ovog
zakona,
e) obavlja trgovinu bez registracije ili bez odobrenja
nadle`nog organa ili ne ispunjava minimalne tehni~ke
uvjete (~l. 12., 16. i ~lan 46. stav 2) i ~lan 47. stav 3) ovog
zakona),
f) za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu
dokumentaciju i ne predo~i je na zahtjev inspektora (~lan
25. stav 2) ovog zakona),
g) ne dr`i i ne vodi a`urno trgova~ku knjigu (~lan 25. st. 3),
4) i 5) ovog zakona),
h) poduzme neku od radnji koja predstavlja nedopu{teno
trgovanje (~lan 51. ovog zakona),
i) ne pridr`ava se privremenih mjera donesenih radi
otklanjanja poreme}aja na tr`i{tu Federacije BiH (~lan 54.
stav 1) ta~. c) i d) i stav 2) ovog zakona),
j) prodaje robu koja ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta
(~lan 58. ovog zakona).
2) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njeno za prekr{aj i
odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu
od 400,00 KM do 2.000,00 KM.
3) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njen trgovac
fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do
1.500,00 KM.
4) Nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00
KM bit }e ka`njeno fizi~ko lice - gra|anin, ako:
a) obavlja trgovinu bez odobrenja nadle`nog organa (~l. 15. i
16. ovog zakona),
b) za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu
dokumentaciju i ne predo~i je na zahtjev inspektora (~lan
25. stav 2) ovog zakona).
5) Uz nov~anu kaznu za prekr{aje iz stava 1) ovog ~lana mo`e
se izre}i za{titna mjera oduzimanja robe koja se nalazi u
prodaji, odnosno robe kojom je po~injen prekr{aj, a u slu~aju
ponovnog po~injenja prekr{aja iste vrste, izre}i }e se za{titna
mjera oduzimanja robe koja se nalazi u prodaji, odnosno
robe kojom je po~injen prekr{aj.
6) Uz nov~anu kaznu za prekr{aj iz stava 4. ta~ka b) ovog ~lana
izre}i }e se za{titna mjera oduzimanja robe koja je zate~ena
u prometu.
7) Uz nov~anu kaznu za prekr{aje iz stava 1) ovog ~lana mo`e
se izre}i za{titna mjera zabrane obavljanja trgova~ke
djelatnosti u periodu do {est mjeseci.
^lan 64.
1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00
KM bit }e ka`njen trgovac pravno lice, ako:
a) obavlja trgovinu na veliko bez izdavanja fakture (~lan 6.
stav 1) ovog zakona),
b) vr{i prodaju suprotno ~lanu 8. st. 2) i 3) ovog zakona,
c) na svim prodajnim mjestima ne istakne oznaku o zabrani
prodaje alkoholnih pi}a i drugih pi}a koja sadr`e alkohol,
duhan i duhanske prera|evine licima mla|im od 18
godina (~lan 10. stav 2) ovog zakona),
d) obavlja djelatnost suprotno odredbama ~lana 13. ovog
zakona,
e) obavlja trgova~ku djelatnost bez ispunjavanja uvjeta u
pogledu stru~ne spreme (~lan 11. stav 3) i ~lan 16. stav 2)
ovog zakona),
f) ne utvrdi pisana pravila o uvjetima prodaje i na prikladan
na~in ih ne u~ini dostupnim kupcu ili se ne pridr`ava tih
uvjeta (~lan 11. stav 6) i ~lan 47. stav 2) ovog zakona),
g) na prodajnom objektu ne istakne i ne pridr`ava se
utvr|enog radnog vremena (~lan 24. st. 2) i 3) ovog
zakona),
h) uz cijenu ozna~enu na robi za prodaju ne istakne i
evidencioni broj (~lan 25. stav 8) ovog zakona),
i) na tr`nici na malo prodaje ostalu robu suprotno ~lanu 39.
stav 2) ovog zakona.
2) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njeno za prekr{aj i
odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu
od 300,00 KM do 1.500,00 KM.
3) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njen trgovac
fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 400,00 KM do
1.200,00 KM.
4) Uz nov~anu kaznu za prekr{aj iz stava 1) ta~. b) i h) ovog
~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja robe
upotrijebljene ili namijenjene za izvr{enje prekr{aja ili je
nastala izvr{enjem prekr{aja.
^lan 65.
1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 8.000,00
KM bit }e ka`njen za prekr{aj trgovac pravno lice, ako:
a) u prodavnici namijenjenoj trgova~koj djelatnosti nije
fizi~ki odvojio dio za obavljanje neke druge djelatnosti
(~lan 7. stav 3) ovog zakona),
b) u prodavnici gdje dodatno obra|uje hranu omogu}i
potro{a~ima konzumaciju hrane ili pi}a (~lan 7. stav 5)
ovog zakona),
c) postupi suprotno ~lanu 7. stav 6) ovog zakona,
d) na svakom prodajnom objektu, kao i pri prodaji robe van
prodavnice ne istakne firmu pod kojom je upisan u
Registar kod nadle`nog organa (~lan 2. stav 3) ta~ka e)
ovog zakona),
e) ne ustanovi tr`ni, pija~ni ili va{arski red i ne pridr`ava se
tog reda, odnosno sajamskih rokova (~l. 37. stav 4), ~l. 39.
stav 3), ~l. 40. stav 4), ~l. 41. stav 4), ~l. 42. stav 4), ~l. 43.
stav 2), ~l. 44. stav 3) i ~l. 48. stav 6) ovog zakona),
f) trgovinu na veliko u tranzitu obavlja robama ~iji promet u
tranzitu nije dozvoljen (~lan 6. stav 5) ovog zakona).
2) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njeno za prekr{aj i
odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu
od 200,00 KM do 1.000,00 KM.
3) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njen trgovac
fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do
900,00 KM.
XIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 66.
1) Federalni ministar trgovine donijet }e propise na osnovu
ovla{tenja iz ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
2) Trgovci su du`ni uskladiti rad i poslovanje u skladu sa ovim
zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu
propisa iz stava 1) ovog ~lana.
^lan 67.
1) Do dono{enja propisa na osnovu ovla{tenja iz ovog zakona
primjenjivat }e se va`e}i propisi.
2) Trgovci koji obavljaju trgova~ku djelatnost du`ni su za
objekte iz ~lana 13. stav 1) ovog zakona pribaviti saglasnost
Ministarstva u roku od {est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
^lan 68.
Svi slu~ajevi, odnosno postupci koji do dana stupanja na
snagu ovog zakona nisu pravomo}no okon~ani, zavr{it }e se
prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme
dono{enja.
Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 37
^lan 69.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da va`i
Zakon o trgovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 64/04 i
12/05).
^lan 70.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Kre{i}, s. r.
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi}, s. r.
730
Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O PRAVIMA, OBVEZAMA
I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA
Progla{ava se Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima
pacijenata koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici
Zastupni~koga doma od 25. svibnja 2010. godine i na sjednici
Doma naroda od 22. lipnja 2010. godine.
Broj 01-02-360/10
8. srpnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjednica
Borjana Kri{to, v. r.
ZAKON
O PRAVIMA, OBVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA
PACIJENATA
I. TEMELJNE ODREDBE
^lanak 1.
Ovim se zakonom odre|uju prava, obveze i odgovornosti
pacijenata prilikom kori{tenja zdravstvene za{tite, na~in
kori{tenja tih prava, na~in za{tite i unapre|enja tih prava, kao i
druga pitanja u svezi sa pravima, obvezama i odgovornostima
pacijenata.
Na prava, obveze i odgovornosti iz stavka 1. ovog ~lanka
shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj za{titi i
zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije druga~ije
odre|eno.
Pacijentom, u smislu ovoga zakona, smatra se svaka osoba,
bolesna ili zdrava, osigurana ili neosigurana osoba, koja zatra`i
ili kojoj se pru`a odre|ena mjera ili usluga u cilju o~uvanja i
unapre|enja zdravlja, sprje~avanja bolesti, lije~enja ili
zdravstvene njege i rehabilitacije.
^lanak 2.
Svrha ovog zakona je da se pacijentima u Federaciji Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) omogu}i jednaka,
primjerena, kontinuirana, kvalitetna i sigurna zdravstvena za{tita
koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata, kao primatelja
zdravstvenih usluga i zdravstvene ustanove, privatne prakse
odnosno zdravstvenog djelatnika ili zdravstvenog suradnika, kao
davatelja zdravstvenih usluga.
Partnerski odnos iz stavka 1. ovog ~lanka zasniva se na
uzajamnom povjerenju i po{tivanju izme|u pacijenta i
zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog
djelatnika ili zdravstvenog suradnika, na svim razinama
zdravstvene za{tite, te pravima, obvezama i odgovornostima
partnera u ovom odnosu.
^lanak 3.
Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na temelju rase, boje
ko`e, spola, spolne orijentacije, genetskog naslje|a, jezika,
religije ili vjerovanja, politi~kih i drugih uvjerenja, nacionalnog i
socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na temelju ovog
zakona i propisa donijetih na temelju ovog zakona.
^lanak 4.
Ovaj zakon i na temelju njega donijeti propisi
podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez
obzira na gramati~ki rod u kom su u ovom zakonu navedene
osobe koje mogu biti oba spola.
II. NA^ELA
^lanak 5.
Kori{tenje zdravstvene za{tite, sukladno ovom zakonu,
bazira se na sljede}im na~elima:
– pravu pacijenta na najve}e objektivno mogu}e o~uvanje
i za{titu njegovog zdravlja, lije~enjem i mjerama
prevencije bolesti,
– po{tivanju ljudskog dostojanstva pacijenta,
– po{tovanju prava na fizi~ki i mentalni integritet
pacijenta i osobnu sigurnost,
– po{tovanju za{tite osobnosti pacijenta uklju~uju}i
po{tivanje njegove privatnosti, svjetonazora, te
moralnih i vjerskih uvjerenja.
III. PRAVA PACIJENATA
^lanak 6.
Ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovog
zakona, svakom pacijentu garantiraju se prava:
– na dostupnost zdravstvene za{tite, uklju~uju}i i pravo na
hitnu medicinsku pomo},
– na informacije,
– na obavje{tenost i sudjelovanje u postupku lije~enja,
– na slobodan izbor,
– na samoodlu~ivanje i pristanak, uklju~uju}i i za{titu
prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak,
– na povjerljivost informacija i privatnost,
– na tajnost podataka,
– na osobno dostojanstvo,
– na sprje~avanje i olak{avanje patnji i bola,
– na po{tovanje pacijentovog vremena,
– na uvid u medicinsku dokumentaciju,
– na samovoljno napu{tanje zdravstvene ustanove,
– pacijenta nad kojim se vr{i medicinsko istra`ivanje,
– na preventivne mjere i informiranje o o~uvanju zdravlja,
– na prigovor,
– na naknadu {tete,
– na prehranu sukladno svjetonazoru,
– na odr`avanje osobnih kontakata,
– na obavljanje vjerskih obreda.
Prava iz stavka 1. ovog ~lanka pacijent ostvaruje na temelju
suvremene medicinske doktrine, stru~nih standarda i normi, te
sukladno mogu}nostima zdravstvenog sustava u Federaciji i uz
uvjet da prethodno ispunjava svoje obveze i odgovornosti
utvr|ene ovim zakonom.
Pravo na dostupnost zdravstvene za{tite
^lanak 7.
Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu za{titu
sukladno zdravstvenom stanju i osobnim potrebama, zakonom i
u granicama materijalnih mogu}nosti sustava zdravstvene
za{tite.
Pravo iz stavka 1. ovog ~lanka obuhvata i pravo pacijenta na
hitnu medicinsku pomo} koju nije mogu}e uvjetovati statusom
zdravstvenog osiguranja.
U postupku ostvarivanja zdravstvene za{tite pacijent ima
pravo na jednak pristup zdravstvenoj za{titi bez diskriminacija
navedenih u ~lanku 3. ovog zakona i bez diskriminacija u odnosu
na vrstu oboljenja.
Pacijent koji je `rtva nasilja u obitelji ili je pacijent dijete koje
je `rtva nasilja, suglasno propisima o za{titi od nasilja u obitelji,
ostvaruje pravo na zdravstvenu za{titu u smislu stavka 1. ovog
~lanka koja uklju~uje i zbrinjavanje i lije~enje posljedica nasilja
na fizi~ko, mentalno i reproduktivno zdravlje. |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 10/10 |
18.01.2010 |
|
SN FBiH 44/22, SN FBiH 57/20, SN FBiH 28/06
|
zakon,cestovni prevoz,izmjene i dopune |
Broj 2 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010.
^lan 42.
U ~lanu 99. stavu 1. broj "100,00" zamjewuju se brojem
"200,00".
U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog zakona" dodaju se rije~i: "ili
prevozi robu za koju su propisani posebni uslovi prevoza
vozilom koje ne ispuwava te uslova".
Iza ta~ke 2. dodaje se nova ta~ka 2a. koja glasi:
"2a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7.
ovog zakona);".
Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi:
"6a. javni prevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu
vozila (~lan 13. stav 3. ovog zakona);".
U ta~ki 10. rije~i: "stav 3." zamjewuju se rije~ima: "stav 4.".
U ta~ki 16. rije~i: "st. 2., 3. i 5" bri{u se.
U ta~ki 17. iza rije~i: "stav 2." dodaje se broj: "3.".
Iza ta~ke 18. dodaju se nove ta~.19. i 20. koje glase:
"19. se utvrdi da vozilo koje je upu}eno na vanredni
tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog zakona);
20. u ostavqenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke
i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog zakona);".
^lan 43.
U ~lanu 100. stavu 1. rije~i "na licu mjesta" bri{u se.
U ta~ki 5. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjewuju se rije~ima:
"~lan 13a.".
U ta~ki 6. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjewuju se rije~ima:
"~lan 13b.".
U ta~ki 27. rije~i: "st. 2., 3., 4. i 5" bri{u se.
^lan 44.
U ~lanu 101. stavu 1. rije~i "na licu mjesta" bri{u se.
^lan 45.
U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"U ciqu provo|ewa i primjene odredbi i instituta
propisanih ovim zakonom, federalni ministar ima ovla{tewe
da donosi instrukcije, uputstva i naredbe kao op{te akte."
PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 46.
Federalni ministar }e donijeti propis iz ~lana 32. stav 6.
ovog zakona u roku 30 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona.
Federalni ministar }e u roku od 60 dana od dana stupawa na
snagu ovog zakona uskladiti podzakonske propise sa odredbama
ovog zakona.
Vlada Federacije BiH }e u roku od devet mjeseci od dana
stupawa na snagu ovog zakona svojim propisom urediti obaveze
prevoznika koji obavqaju javni prevoz putnika u pogledu
izjedna~avawa mogu}nosti i pristupa~nosti osobama sa
invaliditetom.
^lan 47.
Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada ili op{tine
uskladi}e svoje propise iz oblasti drumskog saobra}aja sa
odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu
istog.
Do dono{ewa propisa iz stava 1. ovog ~lana primjewiva}e
se va`e}i propisi kantona, odnosno grada ili op{tine
ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Licence prevoznika, licence za vozilo i iskaznice za
voza~e koje su izdate po odredbama Zakona o drumskom prevozu
Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalna ministarstva }e
uskladiti i izdati u skladu sa odredbama ovog zakona u roku
{est mjeseci od dana stupawa na snagu istog.
Licenca prevoznika za taksi-prevoz ili licenca vozila za
vozilo koje ne posjeduje va`e}u dopunsku taksi oznaku, bi}e
oduzeta rje{ewem nadle`nog ministarstva.
^lan 48.
Odredbe ~lana 9. ovog zakona u pogledu stru~ne spreme za
voza~a, ne odnose se na voza~a koji je na dan 19.06.1998. godine
bio zaposlen na radnom mjestu voza~a kod prevoznika koji
obavqa javni prevoz, te na KV ili VKV voza~a koji je to zvawe
stekao po ranijim propisima.
^lan 49.
Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni -
~kog doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravna
komisija Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrde
pre~i{}eni tekst Zakona o drumskom prevozu Federacije
Bosne i Hercegovine.
^lan 50.
Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u
"Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Kre{i}, s. r.
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi}, s. r.
Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je
donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog
doma od 11. novembra 2009. godine i na sjednici Doma naroda
od 3. decembra 2009. godine.
Broj 01-02-01/10
12. januara 2010. godine
Sarajevo
Predsjednica
Borjana Kri{to, s. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
^lan 1.
U Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06) ~lan
2. mijenja se i glasi:
"Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i
vozilima:
– oru`anih snaga Bosne i Hercegovine;
– policijskih organa Federacije BiH i kantona Federacije
BiH;
– Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA);
– Grani~ne policije Bosne i Hercegovine i
– stranih organizacija u skladu sa me|udr`avnim sporazu -
mima."
^lan 2.
U ~lanu 3. u stavu 1. iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja
glasi:
"4a. "daljinar" je akt koji sadr`i podatke o minimalnim
vremenima vo`nje (sati:min ute), udaljenostima (km) izme|u
pojedinih autobusnih stanica/stajali{ta na pojedinim relacijama."
Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi:
"6a. "iskaznica za voza~a" javna je isprava kojom se
potvr|uje identitet voza~a koji mo`e vr{iti javni prijevoz."
Ta~ka 7. mijenja se i glasi:
"7. "javni prijevoz" jeste prijevoz koji je pod jednakim
uvjetima dostupan svim prijevoznicima i korisnicima usluga
prijevoza i vr{i se uz naknadu."
U ta~ki 11. iza rije~i "licenca" dodaje se rije~ "prijevoznika".
Iza ta~ke 14. dodaju se nove ta~. 14a. i 14b. koje glase:
Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 7
"14a. " licenca vozila" javna je isprava kojom se potvr|uje
da prijevoznik vr{i prijevoz vozilom koje ispunjava osnovne
uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i
propisima donesenim na osnovu njega.
14b. "peronizacija " jeste usluga koju autobusna stanica
pru`a prijevoznicima, a sastoji se od prijema ili otpreme autobusa
u polasku, dolasku ili tranzitu, kao i kori{tenje park ing prostora
autobusne stanice."
Iza ta~ke 24. dodaju se nove ta~. 24a. i 24b. koje glase:
"24a. "stani~na usluga" jeste jedna ili vi{e usluga koje
autobusna stanica pru`a putnicima ili prijevoznicima, a koju
mogu sa~injavati : prodaja karata za prijevoz, smje{taj prtljaga,
boravak putnika u ~ekaonici, ulazak ili izlazak putnika iz
autobusa, pru`anje informacija putnicima, sanitarne ili druge
usluge koje nudi autobusna stanica;
24b. "slu`beno vozilo" jeste motorno vozilo u vlasni{tvu
organa uprave, ustanove, javnog preduze}a ili pravnog lica ~iji je
ve}inski vlasnik Federacija Bosne i Hercegovine."
^lan 3.
U ~lanu 5. iza stava 4. dodaje se novi stav koji glasi:
"Odredbe ovog ~lana ne odnose se na putni~ke au to mo bile
gra|ana i vozila opremljena za kampovanje."
^lan 4.
U ~lanu 7. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
"Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, slu`beno vozilo
podlije`e obavezi iz stava 1. ovog ~lana.
Za slu`bena vozila jedan obrazac putnog naloga mo`e se
koristiti tokom kalendarskog mjeseca, a za kori{tenje slu`benog
vozila u neradne dane ili za vrijeme praznika potrebno je
posjedovati poseban putni nalog kojeg odobrava i potpisuje
rukovodilac organa vlasnika vozila."
Dosada{nji stav 4. postaje stav 6.
^lan 5.
U ~lanu 9. u stavu 2. u alineji 1. iza rije~i: "voza~ motornog
vozila" rije~i: "ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a
motornog vozila transportnog operatera" se bri{u.
^lan 6.
U ~lanu 10. u stavu 1. rije~i: "Nadle`no kantonalno
ministarstvo za poslove cestovnog prometa" zamjenjuju se
rije~ima:"Skup{tina kantona".
U stavu 2. na kraju alineje 5. stavlja se ta~ka zarez i dodaje
nova alineja 6. koja glasi:
"- na~in organizacije i broj vozila javnog gradskog prijevoza
koji }e biti opremljeni ure|ajima za olak{an ulaz ili izlaz
osobama sa invaliditetom".
^lan 7.
U ~lanu 11. u stavu 3. iza rije~i: "Javni prijevoz" stavlja se
zarez i dodaju rije~i: "osim javnog linijskog prijevoza putnika" a
iza rije~i: "i drugim propisima" ta~ka se zamjenjuje zarezom i
dodaju rije~i: "pod uvjetom da mu je to osnovna djelatnost".
^lan 8.
^lan 13. mijenja se i glasi:
"Prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz, ako pored uvjeta
utvr|enih posebnim propisima posjeduje licencu prijevoznika
za:
– linijski i vanlinijski prijevoz putnika ili
– vanlinijski prijevoz putnika ili
– prijevoz tereta ili
– taksiprijevoz.
Prijevoznik mo`e dobiti licencu prijevoznika ako ispunjava
sljede}e uvjete:
a) posjeduje profesionalnu osposobljenost koja podrazumijeva
da:
– pravno lice ima registriranu djelatnost javnog
prijevoza, a fizi~ko lice odobrenje za vr{enje javnog
prijevoza,
– zapo{ljava najmanje jednog voza~a po vozilu,
– voza~ ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona;
b) posjeduje tehni~ku opremljenost koja podrazumijeva da:
– u vlasni{tvu posjeduje najmanje jedno motorno
vozilo, a za vr{enje javnog linijskog prijevoza
putnika najmanje dva autobusa,
– vozilo ispunjava uvjete iz ~lana 5. ovog Zakona,
– za vozilo kojim vr{i taksiprijevoz posjeduje
dopunsku taksioznaku izdatu od nadle`nog organa iz
~lana 10. ovog Zakona;
c) posjeduje finansijsku sposobnost koja podrazumijeva da
raspola`e imovinom u odgovaraju}im iznosima u koje ne
ulaze vrijednosti pokretne imovine - vozila;
d) prijevozniku nije izre~ena pravomo}na odluka kojom je
odre|ena za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti
dok ta mjera traje;
e) izmiruje obaveze na osnovu javnih prihoda.
Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom
izdavanja licence prijevoznika za vr{enje pojedinih vrsta
prijevoza, iskaznice za voza~a, kategorije licence prijevoznika i
licence vozila, oduzimanje licence ili iskaznice za voza~a,
vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama
za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom koji donosi
federalni ministar."
^lan 9.
Iza ~lana 13. dodaju se novi ~l. 13a. i 13b. koji glase:
"^lan 13a.
Prijevozniku kojem je izdata licenca prijevoznika iz ~lana
13. ovog Zakona izdat }e se licenca vozila ukoliko vozilo
ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima
donesenim na osnovu ovog Zakona.
Voza~u koji ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona i koji je
uposlen kod prijevoznika izdat }e se iskaznica za voza~a.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, licenca vozila za
vozilo kojim se vr{i taksiprijevoz ne}e se izdati ukoliko
prijevoznik ne posjeduje dopunsku taksioznaku za to vozilo
izdatu od nadle`nog organa iz ~lana 10. ovog Zakona.
^lan 13b.
Vozilom kojim se vr{i javni prijevoz mo`e upravljati samo
voza~ koji posjeduje iskaznicu za voza~a i koji je uposlen kod
prijevoznika ~ijim vozilom upravlja.
Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prometu kod
posade vozila mora se nalaziti licenca vozila za to vozilo, a voza~
mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a.
Prijevoznik koji je dobio licencu za vr{enje me|unarodnog
prijevoza nije obavezan posjedovati licencu iz ~lana 13. ovog
Zakona.
Prijevoznik koji je dobio licencu za vozilo kojim vr{i
me|unarodni prijevoz nije obavezan posjedovati licencu vozila
iz ~lana 13a. stav 1. ovog Zakona.
Voza~ koji posjeduje va`e}u iskaznicu za vr{enje
me|unarodnog prijevoza nije obavezan posjedovati iskaznicu za
voza~a iz ~lana 13a. stav 2. ovog Zakona."
^lan 10.
U ~lanu 18. iza rije~i: "linijskog prijevoza tereta" stavlja se
zarez i dodaju rije~i: "niti vr{iti javni prijevoz vozilom drugog
prijevoznika".
^lan 11.
U ~lanu 22. iza stava 7. dodaje se novi stav koji glasi:
"Izuzetno, odredbe st. od 2. do 7. ovog ~lana ne odnose se na
redove vo`nje koje su registrirane u skladu sa odredbama ranije
va`e}ih propisa."
^lan 12.
U ~lanu 29. u stavu 3. iza rije~i: "karata za prijevoz" bri{e se
ta~ka i dodaju rije~i: "ili putem interneta".
Stav 6. mijenja se i glasi:
"Izuzetno, karte za prijevoz mogu se prodavati u autobusu na
autobusnoj stanici, ako prodajno mjesto nije u funkciji i u slu~aju
Broj 2 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010.
kada autobusna stanica ne izmiri obaveze prema prijevozniku u
skladu sa odredbom ~lana 65a. stav 2. ovog Zakona."
^lan 13.
U ~lanu 32. u stavu 4. iza rije~i: "red vo`nje" stavlja se zarez i
dodaje rije~ "kantonalnoj".
Iza stava 5. dodaje se novi stav koji glasi:
"Pravilnik kojim se bli`e ure|uju na~in, uvjeti, postupak i
kriteriji utvr|ivanja i trajanja obustave redova vo`nje ili
pojedinih polazaka usljed vi{e sile ili vanrednih slu~ajeva donosi
federalni ministar."
^lan 14.
U ~lanu 33. u stavu 2. iza alineje 4. dodaje se nova alineja
koja glasi:
"- posjeduje red vo`nje koji je registriran i upisan u registar
redova vo`nje suprotno odredbi ~lana 24. stav 1. ovog Zakona".
Iza stava 6. dodaje se novi stav koji glasi:
"Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje donosi
nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~aju navedenom
u stavu 2. alineja 5. ovog ~lana, na osnovu nalaza inspektora ili
pisanog akta organa koji vr{i upravni nadzor nad provedbom
ovog Zakona."
^lan 15.
U ~lanu 35. iza stava 3. dodaje se novi stav koji glasi:
"Naru~ilac prijevoza iz ~lana 34. ovog Zakona mo`e biti
organizacija samo u slu~aju iz stava 1. alineja 1. ovog ~lana i to za
jednu vo`nju, ako se radi o prijevozu u vezi sa registriranom
djelatnosti te organizacije, ili gra|anin u cilju vr{enja prijevoza
za posebne potrebe (vjen~anja, proslave, sahrane i sl.)."
^lan 16.
U ~lanu 36. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:
"Organizacija iz stava 2. ovog ~lana koja je obavezna
primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, u
ime korisnika prijevoza, potpisuje ugovor o prijevozu, koji mo`e
biti:
– za ugovoreni prijevoz |aka u {kolu: kantonalno
ministarstvo nadle`no za obrazovanje, osniva~ {kole ili
na~elnik op}ine;
– za ugovoreni prijevoz zaposlenih: pravno lice ili
nadle`ni or gan kod kojih su zaposleni.
Ugovorom iz stava 3. ovog ~lana definiraju se uvjeti vr{enja
prijevoza, cijena i na~in pla}anja usluge prijevoza koju u cijelosti
ili djelimi~no pla}a korisnik prijevoza i predaje se nadle`noj
poreznoj upravi koja potvr|uje prijem na primjerku koji ostaje
kod prijevoznika."
Dosada{nji stav 3. postaje stav 5.
^lan 17.
U ~lanu 37. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
"Iskaznice iz stava 3. ovog ~lana izdaju se na osnovu
zaklju~enog ugovora iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona sa spiskom
putnika kojeg ovjeravaju prijevoznik i naru~ilac prijevoza.
Prijevoznik je du`an izdate putne listove sa spiskovima
putnika iz st. 1. i 4. ovog ~lana ~uvati tri godine od dana izdavanja
i voditi evidenciju o njima."
Dosada{nji stav 4. postaje stav 6.
^lan 18.
U ~lanu 40. u stavu 1. iza rije~i "limuzina" bri{e se ta~ka i
dodaju rije~i: "ili karavan".
^lan 19.
U ~lanu 52. stav 3. mijenja se i glasi:
"Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim ili
vozilom nabavljenim na osnovu ugovora o leas ing-u kod leas ing
ku}e registrirane za obavljanje poslova leas ing-a ukoliko pravno
ili fizi~ko lice koje vr{i prijevoz za vlastite potrebe posjeduje
Potvrdu o registraciji tog vozila koja glasi na ime korisnika leas -
ing-a i iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar).
^lan 20.
U ~lanu 53. u stavu 1. iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4.
koja glasi:
"- posjeduje vozilo u vlasni{tvu ili nabavljeno na osnovu
ugovora o leas ing-u koje ispunjava uvjete iz ~lana 5. ovog
Zakona".
Stav 2. mijenja se i glasi:
"Vozilom iz stava 1. ovog ~lana mo`e upravljati fizi~ko lice
iz stava 1. ovog ~lana ili voza~ koji je kod njega u radnom
odnosu."
Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe
motornim vozilom do 1+8 sjedi{ta u putni~kom prijevozu ili
teretnim vozilom najve}e dopu{tene mase do 7,5 tona."
^lan 21.
U ~lanu 54. u stavu 1. na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje
zarezom i dodaju rije~i: "ili prema odredbama drugog zakona
kojim se ure|uje na~in izdavanja odobrenja za vr{enje privredne
ili poljoprivredne djelatnosti".
Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Rje{enje za vr{enje prijevoza tereta za vlastite potrebe u
poljoprivredi izdaje se na osnovu potvrde o posjedovanju
poljoprivrednog zemlji{ta na teritoriji Bosne i Hercegovine."
Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
^lan 22.
U ~lanu 55. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Izuzetno od odredbi stava 2. ovog ~lana, u slu~aju kada se
vr{i prijevoz jedne vrste vlastite robe koja slu`i za obavljanje
registrirane ili odobrene djelatnosti u vozilu se umjesto tovarnog
lista mo`e nalaziti ovjerena otpremnica ili pisani radni nalog."
^lan 23.
U ~lanu 56. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Vozilom kojim privredno dru{tvo, odnosno drugo pravno
lice vr{i prijevoz za vlastite potrebe i za koje posjeduje va`e}i
ugovor o kupovini na osnovu leas ing-a mora upravljati voza~
koji ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona i koji je u radnom
odnosu kod tog privrednog dru{tva, odnosno pravnog lica."
^lan 24.
U ~lanu 59. u stavu 1. rije~i: "1+7" zamjenjuju se rije~ima:
"1+8", na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "od kojih je u
prvom redu uz prednje vjetrobransko staklo najvi{e 1+1
sjedi{ta".
^lan 25.
U ~lanu 65, iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
"Ugovorom iz stava 5. ovog ~lana mo`e se odrediti i broj
karata za prijevoz koje }e prijevoznik povjeriti autobusnoj
stanici, s tim da na polaznoj autobusnoj stanici taj broj ne mo`e
biti manji od 30% kapaciteta autobusa na tom polasku."
^lan 26.
Iza ~lana 65. dodaje se novi ~lan 65a. koji glasi:
"^lan 65a.
Autobusna stanica obavezna je da po izvr{enom mjese~nom
obra~unu stani~nih usluga do 20. u mjesecu za prethodni mjesec
prijevozniku uplati ostvareni prihod od prodaje karata za
prijevoz umanjen za tro{kove stani~nih usluga.
U slu~aju da autobusna stanica ne izvr{i uplatu u skladu sa
odredbama iz stava 1. ovog ~lana na osnovu zahtjeva
prijevoznika i akta nadle`nog inspektora, prijevoznik nije
obavezan povjeriti prodaju karata za prijevoz toj autobusnoj
stanici dok ona prema tom prijevozniku ne izmiri obaveze iz
proteklog perioda.
U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana Ministarstvo }e rje{enjem
smanjiti kategoriju autobusnoj stanici za jednu nani`e ili }e je
ukinuti ako se radi o autobusnoj stanici najni`e kategorije.
Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 9
Autobusna stanica ne mo`e prijevozniku uskratiti uslugu
prijema i otpreme putnika i autobusa, niti mo`e vr{iti pove}anu
naplatu usluge peronizacije u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana.
Prijevoznik je du`an izmiriti usluge peronizacije i provizije
na osnovu prodatih karata za prijevoz do 20. u mjesecu za
prethodni mjesec."
^lan 27.
Iza ~lana 78. dodaje se novi ~lan 78a. koji glasi:
"^lan 78a.
Protiv rje{enja Ministarstva donesenog u prvom stepenu nije
dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor."
^lan 28.
^lan 79. mijenja se i glasi:
"Upravni nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona vr{i
Ministarstvo.
Poslove inspekcijskog nadzora provo|enja odredbi ovog
Zakona obavljaju federalni i kantonalni inspektori cestovnog
prometa.
Poslove nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona
koje se odnose na taksiprijevoz (~lan 10. stav 2. alineja 2., ~l. 13.,
38., 39., 40., 41. i 42. ovog Zakona) vr{e i policijski slu`benici
koji vr{e nadzor nad sigurnosti cestovnog prometa.
Prilikom vr{enja nadzora iz stava 3. ovog ~lana ovla{teno lice
du`no je postupati u skladu sa odredbama Zakona o prekr{ajima
Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama ~l. od 93. do 101.
ovog Zakona.
U slu~aju za koji je ovim Zakonom predvi|eno dono{enje
upravne mjere otklanjanja utvr|enih nedostataka, privremene
zabrane obavljanja djelatnosti, isklju~enja vozila iz prometa ili
oduzimanja vozila, ovla{teni slu`benik iz stava 3. ovog ~lana
sastavlja slu`benu zabilje{ku koju na daljnji postupak dostavlja
inspektoru cestovnog prometa kantona u kojem prekr{ilac ima
sjedi{te ili prebivali{te."
^lan 29.
Iza ~lana 79. dodaje se novi ~lan 79a. koji glasi:
"^lan 79a.
Na osnovu ~injenica utvr|enih obavljenim nadzorom iz
~lana 79. st. 1. i 2. ovog Zakona, Ministarstvo donosi rje{enje o:
– oduzimanju ili ukidanju kategorije autobusne stanice;
– oduzimanju ovla{tenja za rad stanice tehni~kog pregleda
u periodu u kojem je oprema stanice tehni~kog pregleda
nekompletna, neispravna ili nije ba`darena, ili ne
ispunjava druge uvjete na osnovu kojih je dobila
ovla{tenje za rad;
– privremenom oduzimanju licence i pe~ata kontrolora
tehni~ke ispravnosti vozila ili licence i pe~ata voditelja
stanice tehni~kog pregleda;
– zabrani vr{enja tehni~kih pregleda zbog izdavanja
potvrde o ispravnosti vozila suprotno rezultatima
mjerenja dobivenim na mjernoj opremi, ili stanica
tehni~kog pregleda izda dokumentaciju sa pozitivnim
rezultatom pregleda, a li~nim zapa`anjem voditelja
stanice ili kontrolora tehni~ke ispravnosti moglo se
uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili
komponenti vozila bitnih za sigurnost prometa ne
odgovara propisanim normama ili tehni~ko-eksploata -
cionim uvjetima i
– druga rje{enja proistekla iz odredbi ovog Zakona.
Upravna mjera iz stava 1. alineje 1. i 2. ovog ~lana izri~e se do
otklanjanja nedostataka, a mjera iz alineje 4. izri~e se u prvom
slu~aju na tri mjeseca, u ponovljenom slu~aju na jednu godinu, a
u narednom ponovljenom slu~aju trajno.
Upravna mjera iz stava 1. alineja 3. izri~e se u prvom slu~aju
u trajanju do 10 dana a u ponovljenom slu~aju do 30 dana."
^lan 30.
U ~lanu 80. stav 1. mijenja se i glasi:
"Inspektor mo`e biti lice koje je diplomirani in`injer prometa
cestovnog smjera i ima polo`en stru~ni ispit predvi|en za rad u
organima dr`avne slu`be i najmanje tri godine radnog sta`a na
poslovima iz svoje struke nakon zavr{ene visoke stru~ne
spreme."
Stav 2. se bri{e.
^lan 31.
U ~lanu 82. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Postupak nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona
pokre}e se po slu`benoj du`nosti ili na pisani zahtjev fizi~kog ili
pravnog lica."
Stav 6. mijenja se i glasi:
"Or gan uprave u ~ijoj je nadle`nosti vr{enje inspekcijskog
nadzora posebnim aktom odredit }e na~in obilje`avanja
slu`benog vozila, te potrebnu tehni~ku opremu za vr{enje
inspekcijskog nadzora."
Dosada{nji st. 2., 3., 4., 5. i 6. postaju st. 3., 4., 5., 6. i 7.
^lan 32.
U ~lanu 83. stav 2. se bri{e.
^lan 33.
U ~lanu 85. u stavu 1. u ta~ki 2) iza alineje 3. dodaje se nova
alineja 4. koja glasi:
"- propisnog vr{enja tehni~kog pregleda".
Iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi:
"- propisnog obavljanja poslova voza~a ili ~lana posade
vozila".
Dosada{nje alineje 4., 5. i 6. postaju alineje 5., 7. i 8.
U ta~ki 3) alineja 1. mijenja se i glasi:
"- vr{enje javnog prijevoza ili prijevoza za vlastite potrebe
suprotno odredbama ovog Zakona".
Alineja 3. mijenja se i glasi:
"- vr{enje tehni~kog pregleda ako ga vr{e neovla{tena lica ili
neovla{tena privredna dru{tva".
Alineja 4. se bri{e.
Alineja 7. mijenja se i glasi:
"- ako autobusna ili teretna stanica ne ispunjava propisane
uvjete".
Dosada{nje alineje 5., 6. i 7. postaju alineje 4., 5. i 6.
Iza ta~ke 3) dodaje se nova ta~ka 4) koja glasi:
"4 ) isklju~iti vozilo iz prometa, ako utvrdi da:
– za vozilo kojim se vr{i javni prijevoz nema licencu
vozila za tu vrstu prijevoza,
– prijevoznik vr{i linijski prijevoz putnika bez
registriranog reda vo`nje,
– vozilom se vr{i vanlinijski prijevoz bez dokumentacije
iz ~l. 34., 35. ili 36. ovog Zakona,
– ne posjeduje dopunsku taksioznaku iz ~lana 42. stav 2.
alineja 4. ovog Zakona,
– prijevoz za vlastite potrebe ne vr{i se u skladu sa
registriranom djelatnosti."
Stav 2. se bri{e.
^lan 34.
U ~lanu 86. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi:
" - vozilom se ~ine radnje za koje se mo`e izre}i mjera
privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2. ili 5.
ovog Zakona".
Iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3. i 4. koje glase:
" - voza~ je pod uticajem alkohola ili drugih opojnih
sredstava, a u vozilu nema drugog voza~a tog prijevoznika koji je
sposoban upravljati vozilom,
- vr{i se prijevoz i vozilo koristi u okolnostima obavljanja
djelatnosti prijevoza suprotno odredbama ovog Zakona pri ~emu
se ugro`ava javni interes, interes tre}ih lica ili sigurnost putnika u
prometu."
Stav 5. mijenja se i glasi:
"Mjera isklju~enja vozila iz stava 1. ovog ~lana u prvom
slu~aju izri~e se do otklanjanja nedostataka koji su rje{enjem
utvr|eni i do izvr{enja prekr{ajnog naloga koji je inspektor izdao
za u~injeni prekr{aj."
Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
Broj 2 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010.
"U ponovljenom slu~aju vozilo se kao predmet kojim je
po~injen prekr{aj oduzima i smje{ta na prostor odre|en od
nadle`ne uprave za inspekcijske poslove ili nadle`nog
ministarstva unutra{njih poslova do okon~anja sudskog
postupka o ~emu se izdaje potvrda o oduzimanju vozila i podnosi
zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka."
U stavu 6. iza rije~i "isklju~enja" dodaju se rije~i: "ili
oduzimanja".
Dosada{nji st. 6. i 7. postaju st. 7. i 8.
^lan 35.
U ~lanu 90. stav 2. mijenja se i glasi:
"Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, upu}ivanje vozila
na vanredni tehni~ki pregled iz ~lana 88. stav 1. ovog Zakona
obavlja inspektor izdavanjem naloga, ~iji oblik i sadr`aj
posebnim aktom propisuje direktor Federalne uprave za
inspekcijske poslove."
^lan 36.
U ~lanu 93. u stavu 1. broj "1.500,00" zamjenjuje se brojem
"3.000,00".
U stavu 1. iza ta~ke 5. dodaje se nova ta~ka 5a. koja glasi:
"5a. ne pridr`ava se cjenovnika usluga taksiprijevoza (~lan
38. stav 2. ovog Zakona)".
Ta~ka 7. se bri{e.
Dosada{nje ta~.8.,9.,10.,11.,12. i 13. postaju ta~. 7., 8., 9.,
10., 11. i 12.
Iza sada{nje ta~ke 8. dodaju se nove ta~. 8a., 8b. i 8c. koje
glase:
"8a. autobusna stanica ne izvr{i uplatu prijevozniku u skladu
sa ~lanom 65a. stav 1. ovog Zakona;
8b. autobusna stanica uskrati usluge prijevozniku (~lan 65a.
stav 4. ovog Zakona);
8c. prijevoznik ne izmiri obaveze peronizacije autobusnoj
stanici (~lan 65a. stav 5. ovog Zakona)".
U stavu 2. broj "1.000,00" zamjenjuju se brojem "500,00".
Iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
"Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 3., 4., 5., 6. i 7. ovog
~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je
prekr{aj napravljen.
Za prekr{aj iz ta~ke 8a., pored nov~ane kazne, izri~e se i
za{titna mjera smanjenja kategorije za jednu ni`e do izmirenja
zaostalih obaveza od autobusne stanice."
^lan 37.
U ~lanu 94. u stavu 1. broj "1.000,00" zamjenjuje se brojem
"2.000,00".
Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi:
"4a. vr{i prodaju karata za prijevoz suprotno odredbama
~lana 29. stav 6. ovog Zakona".
Iza ta~ke 6. dodaju se nove ta~. 6a. i 6b. koje glase:
"6a. izda iskaznicu suprotno odredbama ~lana 37. stav 4.
ovog Zakona;
6b. ne vodi evidenciju o izdatim putnim listovima ili ne ~uva
spiskove putnika u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 5. ovog
Zakona".
Iza ta~ke 7. dodaje se nova ta~ka 7a. koja glasi:
"7a. povjeri vr{enje prijevoza za vlastite potrebe voza~u koji
ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona ili koji nije u radnom
odnosu kod tog privrednog dru{tva (~lan 56. stav 2. ovog
Zakona)".
U stavu 2. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "200,00".
Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
"Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 3., 4. i 5. ovog ~lana
mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je
prekr{aj napravljen."
^lan 38.
U ~lanu 95. u stavu 1. broj "500,00" zamjenjuje se brojem
"1.000,00".
U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog Zakona" dodaju se rije~i: "ili
prevozi robu za koju su propisani posebni uvjeti prijevoza
vozilom koje ne ispunjava te uvjete".
U ta~ki 4. rije~i: "odredbi ovog Zakona" se bri{u.
Iza ta~ke 4. dodaju se nove ta~ke 4a. i 4b. koje glase:
"4a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu
vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona);
4b. javni prijevoz vr{i vozilom drugog prijevoznika (~lan 18.
ovog Zakona)".
U ta~ki 6. rije~i: "je van utvr|enog cjenovnika" zamjenjuju se
rije~ima: "suprotno utvr|enom cjenovniku".
Iza ta~ke 8. dodaje se nova ta~ka 8a. koja glasi:
"8a. vr{i vanlinijski prijevoz suprotno odredbi ~lana 35. stav
4. ovog Zakona".
U ta~ki 14. rije~i: "st. 2., 3. i 5." se bri{u.
Iza ta~ke 15. dodaje se nova ta~ka 15a. koja glasi:
"15a. vr{i prijevoz tereta bez ovjerene otpremnice ili radnog
naloga (~lan 55. stav 3. ovog Zakona)".
Iza ta~ke 18. dodaje se nova ta~ka 18a. koja glasi:
"18a. utvrdi se da je autobusna stanica prestala da ispunjava
neki od uvjeta na osnovu kojih je dobila rje{enje o kategoriji (~lan
64. stav 2. ovog Zakona)".
U ta~ki 20. iza rije~i "kategoriji" dodaju se rije~i: "ili prestane
da ispunjava uvjete za utvr|enu kategoriju, a usluge napla}uje u
skladu sa tom kategorijom".
Iza ta~ke 24. dodaje se nova ta~ka 25. koja glasi:
"25. utvrdi se da vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki
pregled neispravno (~lan 88. ovog Zakona)".
U stavu 2. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "200,00".
Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 4., 5., 6. ili 7. iz
stava 1. ovog ~lana umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~
ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim
je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje,
odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim
pona{anjem voza~a."
^lan 39.
U ~lanu 96. u stavu 1. broj "200,00" zamjenjuju se brojem
"300,00".
Iza ta~ke 1. dodaje se nova ta~ka 1a. koja glasi:
"1a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7.
ovog Zakona)".
Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 1., 5., 6., 11.,
12. i 15. iz stava 1. ovog ~lana umjesto odgovornog lica kaznit }e
se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15.
Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene
prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim
pona{anjem voza~a."
^lan 40.
U ~lanu 97. u stavu 1. broj "100,00" zamjenjuje se brojem
"200,00".
Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi:
"4a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu
vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona)".
U ta~ki 11. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 4.".
U ta~ki 15. broj "53" zamjenjuje se brojem "56.", a rije~i
"stav 2." se bri{u.
U stavu 2. broj "150,00" zamjenjuju se brojem "50,00".
Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:
"Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 2., 5., 6., 7.,
10., 11. i 13. iz stava 1. umjesto odgovornog lica kaznit }e se
voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona
kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje,
odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim
pona{anjem voza~a.
Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM kaznit }e se
voza~ slu`benog putni~kog automobila sa brojem sjedi{ta (1+4),
Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 11
ako u vozilu ne posjeduje putni nalog popunjen i ovjeren na
propisan na~in (~lan 7. st. 4. i 5. ovog Zakona)."
^lan 41.
U ~lanu 98. u stavu 1. broj "200,00 zamjenjuje se brojem
"500,00" a broj "2.000,00" zamjenjuje se brojem "1.500,00".
Iza ta~ke 1. dodaje se nova ta~ka 1a. koja glasi:
"1a. vr{i javni prijevoz ne pridr`avaju}i se uvjeta iz dozvole
ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona)".
Iza ta~ke 5. dodaju se nove ta~. 5a., 5b. i 5c. koje glase:
"5a. izda iskaznicu suprotno odredbama ~lana 37. stav 4.
ovog Zakona;
5b. ne vodi evidenciju o izdatim putnim listovima ili ne ~uva
spiskove putnika u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 5. ovog
Zakona;
5c. ne pridr`ava se cjenovnika usluga taksiprijevoza (~lan 38.
ovog Zakona)".
Ta~ka 11. se bri{e.
Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:
"Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM i vlasnik vozila.
Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 1., 3., 6., 7. i 8. ovog
~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je
u~injen prekr{aj."
^lan 42.
U ~lanu 99. u stavu 1. broj "100,00" zamjenjuju se brojem
"200,00".
U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog Zakona" dodaju se rije~i: "ili
prevozi robu za koju su propisani posebni uvjeti prijevoza
vozilom koje ne ispunjava te uvjete".
Iza ta~ke 2. dodaje se nova ta~ka 2a. koja glasi:
"2a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7.
ovog Zakona)".
Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi:
"6a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu
vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona)".
U ta~ki 10. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 4.".
U ta~ki 16. rije~i: "st. 2., 3. i 5" se bri{u.
U ta~ki 17. iza rije~i: "stav 2." dodaje se broj: "3. ".
Iza ta~ke 18. dodaju se nove ta~. 19. i 20. koje glase:
"19. utvrdi se da je vozilo koje je upu}eno na vanredni
tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog Zakona);
20. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i
dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona)".
^lan 43.
U ~lanu 100. u stavu 1. rije~i: "na licu mjesta" se bri{u.
U ta~ki 5. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjenjuju se rije~ima:
"~lan 13a.".
U ta~ki 6. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjenjuju se rije~ima:
"~lan 13b.".
U ta~ki 27. rije~i: "st. 2., 3., 4. i 5" se bri{u.
^lan 44.
U ~lanu 101. u stavu 1. rije~i: "na licu mjesta" se bri{u.
^lan 45.
U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"U cilju provo|enja i primjene odredbi i instituta propisanih
ovim Zakonom, federalni ministar ima ovla{tenje da donosi
instrukcije, uputstva i naredbe kao op}e akte."
PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 46.
Federalni ministar donijet }e propis iz ~lana 32. stav 6. ovog
Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
Federalni ministar }e u roku od 60 dana od dana stupanja na
snagu ovog Zakona uskladiti podzakonske propise sa odredbama
ovog Zakona.
Vlada Federacije BiH }e u roku od devet mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog Zakona svojim propisom urediti obaveze
prijevoznika koji vr{e javni prijevoz putnika u pogledu
izjedna~avanja mogu}nosti i pristupa~nosti licima sa
invaliditetom.
^lan 47.
Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada ili op}ine uskladit }e
svoje propise iz oblasti cestovnog prometa sa odredbama ovog
Zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e
se va`e}i propisi kantona, odnosno grada ili op}ine ukoliko nisu
u suprotnosti sa ovim Zakonom.
Licence prijevoznika, licence za vozilo i iskaznice za voza~e
koje su izdate prema odredbama Zakona o cestovnom prijevozu
Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalna ministarstva
uskladit }e i izdati u skladu sa odredbama ovog Zakona u roku od
{est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Licenca prijevoznika za taksiprijevoz ili licenca vozila za
vozilo koje ne posjeduje va`e}u dopunsku taksioznaku, bit }e
oduzeta rje{enjem nadle`nog ministarstva.
^lan 48.
Odredbe ~lana 9. ovog Zakona u pogledu stru~ne spreme za
voza~a ne odnose se na voza~a koji je na dan 19.06.1998. godine
bio zaposlen na radnom mjestu voza~a kod prijevoznika koji vr{i
javni prijevoz, te na KV ili VKV voza~a koji je to zvanje stekao
prema ranijim propisima.
^lan 49.
Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni~kog
doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravna
komisija Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrde
pre~i{}eni tekst Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne
i Hercegovine.
^lan 50.
Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Kre{i}, s. r.
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi}, s. r.
Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio
Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 11.
studenoga 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 3. prosinca
2009. godine.
Broj 01-02-01/10
12. sije~nja 2010. godine
Sarajevo
Predsjednica
Borjana Kri{to, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
^lanak 1.
U Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06)
~lanak 2. mijenja se i glasi: |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 84/09 |
27.10.2009 |
|
SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06
|
putevi,saobraćaj,sigurnost |
bezbjednosti Bosne i Hercegovine radi sprovo|ewa
dobrovoqne predaje.
(3) U slu~aju iz stava (1) ovog ~lana mo`e se produ`iti
pritvor samo ako za to postoji neki od razloga utvr|enih
Zakonom o krivi~nom postupku. U suprotnom, lice se
pu{ta na slobodu uz odre|ivawe jemstva, zabrane
napu{tawa boravi{ta, odnosno drugih ograni~ewa li~ne
slobode propisanih Zakonom o krivi~nom postupku.
^lan 31.
(@alba na rje{ewe o predaji)
(1) Na rje{ewe kojim se udovoqava zahtjevu Me|unarodnog
krivi~nog suda za predaju lica, tu`ilac, lice ~ija se
predaja tra`i i wegov branilac imaju pravo `albe u roku
od osam dana od dana prijema rje{ewa.
(2) @alba zadr`ava izvr{ewe rje{ewa, a o woj odlu~uje
Apelaciono odjeqewe Suda BiH.
(3) Na postupak odlu~ivawa o `albi, na odgovaraju}i na~in
primijeni}e se odredbe Zakona o krivi~nom postupku koje
se odnose na odlu~ivawe o `albi na presudu.
^lan 32.
(Izvr{nost rje{ewa)
(1) Pravosna`no rje{ewe kojim se dopu{ta predaja lica
Me|unarodnom krivi~nom sudu je kona~no.
(2) Protiv rje{ewa iz stava (1) ovog ~lana mo`e se podnijeti
apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
(3) Ministar pravde mo`e privremeno odgoditi predaju lica
zbog wegove bolesti ili drugog naro~ito opravdanog
razloga.
^lan 33.
(Dostavqawe rje{ewa)
Pravosna`no i izvr{no rje{ewe kojim je odlu~eno o
zahtjevu Me|unarodnog krivi~nog suda za predaju lica
dostavqa se Me|unarodnom krivi~nom sudu putem
Ministarstva pravde.
^lan 34.
(Predaja osumwi~enog)
Predaju lica Me|unarodnom krivi~nom sudu, na osnovu
izjave o dobrovoqnoj predaji ili na osnovu pravosna`nog i
kona~nog rje{ewa o predaji, obavqa Ministarstvo
bezbjednosti Bosne i Hercegovine.
DIO [ESTI - IZVR[EWE PRESUDE I DRUGIH
ODLUKA ME\UNARODNOG KRIVI^NOG SUDA
^lan 35.
(Izvr{ewe presude i drugih odluka Me|unarodnog krivi~nog
suda)
(1) Bosna i Hercegovina izvr{i}e presudu i drugu odluku
Me|unarodnog krivi~nog suda primjewuju}i Rimski statut
i druge propise Me|unarodnog krivi~nog suda, te
odgovaraju}e odredbe doma}eg prava.
(2) Bosna i Hercegovina obavijesti}e bez odga|awa
Me|unarodni krivi~ni sud o stvarnim ili pravnim
razlozima koji onemogu}avaju ili ograni~avaju izvr{ewe
presude ili druge odluke te se posavjetovati sa Sudom o
na~inu daqweg postupawa.
^lan 36.
(Prihvat osu|enog)
Bosna i Hercegovina prihvati}e na izdr`avawe kazne
osu|ene pred Me|unarodnim krivi~nim sudom u skladu sa
sporazumom koji se zakqu~uje za svaki slu~aj posebno.
DIO SEDMI - U^ESTVOVAWE U RADU SKUP[TINE
DR@AVA STRANAKA I DRUGIH TIJELA SUDA
^lan 37.
(U~estvovawe u radu Skup{tine dr`ava stranaka i drugih
tijela Suda)
(1) Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, na predlog Savjeta
ministara imenuje predstavnika Bosne i Hercegovine za
rad u Skup{tini dr`ava stranaka.
(2) U radu Skup{tine uz predstavnika iz stava (1) ovog ~lana
mogu u~estvovati jedan ili vi{e zamjenika predstavnika, te
stru~waci za me|unarodno krivi~no pravo.
(3) Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, na predlog Savjeta
ministara, u skladu sa Rimskim statutom i drugim aktima
Me|unarodnog krivi~nog suda, obezbje|uje odgovaraju}e
u~e{}e predstavnika Bosne i Hercegovine u radu drugih
organa Me|unarodnog krivi~nog suda.
^lan 38.
(Izbori i imenovawa u Me|unarodnom krivi~nom sudu)
(1) Visoki sudski i tu`ila~ki savjet Bosne i Hercegovine, u
skladu sa Zakonom o Visokom sudskom i tu`ila~kom savjetu
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04,
93/05, 48/07 i 15/08) i Rimskim statutom, sprovodi postupak
izbora sudija koji }e biti predlo`eni za imenovawe u
Me|unarodni krivi~ni sud.
(2) U slu~aju kada je Rimskim statutom ili drugim aktom
Me|unarodnog krivi~nog suda predvi|en poseban postupak
za izbor ili imenovawe predstavnika u druga tijela, Savjet
ministara sprove{}e postupak primjewuju}i odgovaraju}e
odredbe doma}eg prava.
^lan 39.
(Finansirawe Me|unarodnog krivi~nog suda)
(1) Finansijska sredstva kojim Bosna i Hercegovina
doprinosi radu Me|unarodnog krivi~nog suda obezbje|uju
se u buxetu institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, a u skladu sa
kriterijumima Organizacije ujediwenih nacija.
(2) Tro{kove pravne pomo}i i saradwe Bosne i Hercegovine i
Me|unarodnog krivi~nog suda podmiruje svaka od strana u
skladu sa ~lanom 100. Rimskog statuta.
DIO OSMI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 40.
(Primjena odredaba Zakona koje se odnose na Me|unarodni
krivi~ni sud)
Odredbe ovog Zakona koje se odnose na Me|unarodni
krivi~ni sud i saradwu s Me|unarodnim krivi~nim sudom, kao
i na li{ewe slobode i predaju lica, primjewuju se na krivi~na
djela iz ~lana 5. Rimskog statuta, po~iwena nakon stupawa na
snagu Rimskog statuta (6. mart 2002. godine).
^lan 41.
(Stupawe na snagu ovog Zakona)
Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u
"Slu`benom glasniku BiH".
PSBiH, broj 445/09
19. oktobra 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamentarne skup{tine BiH
Dr Milorad @ivkovi}, s. r.
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH
Ilija Filipovi}, s. r.
490
Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjednici
Predstavni~kog doma, odr`anoj 14. oktobra 2009. godine, i na
37. sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. oktobra 2009. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA
PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
^lan 1.
U Zakonu o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06 i
44/07), u ~lanu 34. stav (2) iza rije~i: "opojnih sredstava" stavlja
se ta~ka, a ostatak teksta bri{e se.
Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3)U putni~kom automobilu na sjedi{tu suvoza~a ne smije se
prevoziti dijete mla|e od 12 godina".
^lan 2.
Iza ~lana 34. dodaje se novi ~lan 34a. koji glasi:
Utorak, 27. 10. 2009. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 84 - Strana 13
Broj 84 - Strana 14 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 27. 10. 2009.
"^lan 34a.
(1) Izuzetno od ~lana 34. stav (3) ovog Zakona, u putni~kom
automobilu voza~ mo`e prevoziti dijete mla|e od dvije
godine na prednjem sjedi{tu vozila ako vozilo nema
suvoza~ki zra~ni jastuk ili je suvoza~ki zra~ni jastuk
isklju~en i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici
postavljenoj suprotno od smjera kretanja vozila, a koja je
pri~vr{}ena za sjedi{te pomo}u sigurnosnog pojasa u tri
ta~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. Dijete u
sigurnosnoj sjedalici mora biti vezano.
(2) U putni~kom automobilu na zadnjem sjedi{tu voza~ smije
prevoziti dijete mla|e od pet godina samo kada je dijete
ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedi{te
pri~vr{}ena pomo}u sigurnosnog pojasa u tri ta~ke vezivanja
ili posebnim kop~ama u vozilu.
(3) Voza~ u putni~kom automobilu smije prevoziti dijete starije
od pet a mla|e od 12 godina na zadnjem sjedi{tu samo kada
dijete sjedi na posebnom podmeta~u prilago|enom njegovoj
visini koji omogu}ava upotrebu sigurnosnog pojasa i kada je
ispravno vezano sigurnosnim pojasom, ili je ispravno vezano
u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedi{te pri~vr{}ena
pomo}u sigurnosnog pojasa u tri ta~ke vezivanja ili
posebnim kop~ama u vozilu.
(4) Na~ine i uslove prijevoza djece mla|e od 12 godina
posebnim pravilnikom detaljnije propisuje ministar nadle`an
za poslove saobra}aja".
^lan 3.
U ~lanu 172. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi:
"(6) Voza~ je du`an da se, prije nego {to po~ne upravljati
vozilom, pobrine za adekvatnu sigurnosnu za{titu djece
mla|e od 12 godina, u skladu s ~lanom 34a.".
^lan 4.
U ~lanu 238. stav (1) iza ta~ke 1) dodaje se nova ta~ka 1a)
koja glasi:
"1a) voza~ koji u putni~kom automobilu prevozi dijete
protivno odredbama ~lana 34a.".
^lan 5.
U ~lanu 239. stav (1) ta~ka 3) bri{e se.
Dosada{nje ta~ke od 4) do 34) postaju ta~ke od 3) do 33).
^lan 6.
(1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
(2) Ovaj Zakon bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
PSBiH, broj 446/09
19. oktobra 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamentarne skup{tine BiH
Dr. Milorad @ivkovi}, s. r.
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH
Ilija Filipovi}, s. r.
Temeljem ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjednici
Zastupni~kog doma, odr`anoj 14. listopada 2009. godine, i na 37.
sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. listopada 2009. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U
BOSNI I HERCEGOVINI
^lanak 1.
U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06 i
44/07), u ~lanku 34. u stavku (2) iza rije~i: "opojnih sredstava"
stavlja se to~ka, a ostatak teksta se bri{e.
Iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3), koji glasi:
"(3)U osobnom automobilu na sjedalu suvoza~a zabranjeno je
prevoziti dijete mla|e od 12 godina".
^lanak 2.
Iza ~lanka 34. dodaje se novi ~lanak 34.a, koji glasi:
"^lanak 34.a.
(1) Iznimno od ~lanka 34. stavak (3) ovoga Zakona, voza~ u
osobnom automobilu mo`e prevoziti dijete mla|e od dvije
godine na prednjem sjedalu ako vozilo nema zra~ni jastuk za
suvoza~a ili je zra~ni jastuk za suvoza~a isklju~en i ako se
dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno
od smjera kretanja vozila, a koja je pri~vr{}ena za sjedalo
pomo}u sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja ili
posebnim kop~ama u vozilu. Dijete u sigurnosnoj sjedalici
mora biti vezano.
(2) Voza~ u osobnom automobilu smije prevoziti dijete mla|e
od pet godina na stra`njem sjedalu samo kada je dijete
pravilno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedalo
pri~vr{}ena pomo}u sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja
ili posebnim kop~ama u vozilu.
(3) Voza~ u osobnom automobilu smije prevoziti dijete starije
od pet a mla|e od 12 godina na stra`njem sjedalu samo kada
dijete sjedi na posebnom podmeta~u prilago|enom njegovoj
visini koji omogu}ava upotrebu sigurnosnog pojasa i kada je
pravilno vezano sigurnosnim pojasem, ili je pravilno vezano
u sigurnosnoj sjedalici koja je pri~vr{}ena za sjedalo pomo}u
sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja ili posebnim
kop~ama u vozilu.
(4) Ministar nadle`an za poslove prometa posebnim pravilnikom
pobli`e propisuje na~ine i uvjete prijevoza djece mla|e od
12 godina."
^lanak 3.
U ~lanku 172. iza stavka (5) dodaje se novi stavak (6), koji
glasi:
"(6)Voza~ je du`an, prije nego {to po~ne upravljati vozilom,
pobrinuti se za primjerenu sigurnosnu za{titu djece mla|e od
12 godina, u skladu s ~lankom 34.a.".
^lanak 4.
U ~lanku 238. stavak (1) iza to~ke 1) dodaje se nova to~ka
1.a), koja glasi:
"1.a) voza~ koji u osobnom automobilu prevozi dijete protivno
odredbama ~lanka 34.a.".
^lanak 5.
U ~lanku 239. u stavku (1) to~ka 3) bri{e se.
Dosada{nje to~ke od 4) do 34) postaju to~ke od 3) do 33).
^lanak 6.
(1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u
"Slu`benom glasniku BiH".
(2) Ovaj Zakon bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
PSBiH broj 446/09
19. listopada 2009. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupni~kog doma
Parlamentarne skup{tine BiH
Dr. Milorad @ivkovi}, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH
Ilija Filipovi}, v. r.
Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjed -
nici Predstavni~kog doma odr`anoj 14. oktobra 2009. godine i
na 37. sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. oktobra 2009. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA
BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U
BOSNI I HERCEGOVINI
^lan 1.
U Zakonu o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06,
75/06 i 44/07), u ~lanu 34 stav (2) iza rije~i: "opojnih sredstava"
stavqa se ta~ka, a ostatak teksta se bri{e.
Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) U putni~kom automobilu na predwem sjedi{tu do
voza~a ne smije se prevoziti dijete mla|e od 12 godina". |
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 11/09 |
23.02.2009 |
|
SN FBiH 56/10, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06
|
tehnički pregled |
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O
PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA
MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA
^lan 1.
U ~lanu 17. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim
pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine
Federacije BiH", br. 51/06 i 79/06) broj "7" zamjenjuje se brojem
"10" i dodaje rije~ "radnih".
^lan 2.
^lan 19. mijenja se i glasi:
"Podatke o izvr{enim preventivnim pregledima vozila
stanica tehni~kog pregleda evidentira u registar obavljenih
tehni~kih pregleda na na~in propisan ~lanom 19b. Pravilnika o
tehni~ko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se
obavljaju pojedine vrste prevoza.".
^lan 3.
Iza ~lana 19. dodaje se novi ~lan 19a. koji glasi:
"^lan 19a.
Prilikom obavljanja periodi~nog tehni~kog pregleda,
kontrolor upisuje u kontrolni list vrijednosti i utvr|eno stanje
ispravnosti sklopova i ure|aja vozila za koje nema odgovaraju}i
ispis mjernih vrijednosti sa mjernog ure|aja ili dijela opreme
stanice tehni~kog pregleda.
Kontrolni list sastavlja voditelj stanice tehni~kog pregleda u
zavisnosti od vrste vozila koje se pregleda.
Kontrolni list se uz ispise rezultata mjerenja sa mjerne
opreme odla`e u poseban registrator.
Ukoliko se pregledom utvrdi da je vozilo tehni~ki ispravno,
stanica tehni~kog pregleda izdaje Potvrdu o obavljenom
periodi~nom tehni~kom pregledu vozila.
Potvrda sadr`i jedinstveni serijski broj i izdaje se na obrascu
formata A5, `ute boje sa elementima za{tite i slu`i kao dokaz o
obavljenom periodi~nom pregledu vozila i za vrijeme obavljanja
prijevoza mora se nalaziti u vozilu.
Stru~na institucija obezbje|uje obrasce Potvrde sa
elementima za{tite, distribuira ih stanicama, vodi evidencije i
Broj 11 – Strana 238 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 23.2.2009.
mjese~no izvje{tava Federalno ministarstvo prometa i
komunikacija.
Potvrdu mo`e potpisati i svojim faksimilom ovjeriti voditelj
stanice tehni~kog pregleda.
Oblik i sadr`aj Potvrde dat je u Prilogu 1 ovog Pravilnika i
~ini njegov sastavni dio.".
^lan 4.
U ~lanu 20. st. 1., 2. i 5. bri{u se.
Stav 3. mijenja se i glasi:
"Stanica tehni~kog pregleda }e za neispravno vozilo popuniti
i izdati stranci obrazac Zapisnika o periodi~nom pregledu
vozila.".
Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 1. i 2.
^lan 5.
Karton izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda kojeg je
stanica tehni~kog pregleda vozila izdala do dana po~etka
primjene ovog Pravilnika va`i do isteka roka nazna~enog na
posljednjem obavljenom periodi~nom pregledu tog vozila. |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli cijena FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 70/08 |
05.11.2008 |
|
SN FBiH 02/95
|
kontrola cijena |
ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONAO KONTROLI CIJENA ^lanak 1. U Zakonu o kontroli cijena ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 2/95) u ~lanku 1. i svim narednim ~lancima rije~i:"op}ine, odnosno grada-distrikta Sarajevo" zamjenjuju serije~ima: "grad i op}ina" u odgovaraju}em pade`u. ^lanak 2.U ~lanku 2. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase: "Gospodarska dru{tva, druge pravne i fizi~ke osobe (udaljnjem tekstu: gospodarski subjekti) formiraju cijeneproizvoda i usluga slobodno prema uvjetima tr`i{ta, osim zaproizvode i usluge za koje je posebnim propisom utvr|endruk~iji na~in formiranja cijena.Gospodarski subjekti kod slobodnog formiranja cijenaproizvoda i usluga ne smiju naru{avati propise o konkurenciji, aposebice ne smiju naru{avati slobodnu konkurenciju na na~in da:–izravno ili neizravno dogovaraju kupovne i prodajnecijene ili bilo koje druge trgovinske uvjete;–ograni~avaju i kontroliraju proizvodnju i tr`i{te; –dogovaraju podjelu tr`i{ta ili izvora opskrbe;–pod istim uvjetima, a po razli~itim cijenama prodaju istuvrstu proizvoda, odnosno pru`aju istu vrstu usluga porazli~itim cijenama."^lanak 3.U ~lanku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:"Pod kontrolom cijena podrazumijevaju se aktivnosti na: –pra}enju i analiziranju kretanja cijena pojedinihproizvoda i usluga na doma}em i svjetskom tr`i{tu injihov utjecaj na stabilnost tr`i{ta i cijena, kao i `ivotnistan dard stanovni{tva;–predlaganje mjera ekonomske politike za odr`avanjestabilnosti tr`i{ta i cijena;–analiziranje djelovanja mjera ekonomske politike narazinu cijena odnosno cijena i opskrbljenost tr`i{ta;–predlaganje mjera izravne kontrole cijena u slu~ajevimanastanka poreme}aja u proizvodnji, pru`anju usluga iprometu odre|enih proizvoda, odnosno usluga."^lanak 4.^lanak 4. mijenja se i glasi: "^lanak 4.Kao mjere izravne kontrole cijena mo`e se, za pojedineproizvode i usluge, propisati:–odre|ivanje najvi{e razine cijena;–zadr`avanje cijena na zate~enoj, odnosno odre|enojrazini (zate~ene cijene);–davanje suglasnosti na cijene, odnosno tarife;–utvr|ivanje mar`i u trgovini (kalkulativne cijene);–obavje{}ivanje o promjeni cijena i mar`i za proizvode iusluge (evidencija cijena)."^lanak 5.U ~lanku 5. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "Mjere izravne kontrole cijena propisuje Vlada Federacije imjerodavna tijela kantona, grada i op}ine, svako u okviru svojemjerodavnosti."Dosada{nji stavak 1. postaje stavak 2. ^lanak 6.U ~lanku 7. stavak 1. bri{e se.Dosada{nji stavak 2. postaje stavak 1., mijenja se i glasi:"O propisivanju mjera izravne kontrole cijena od interesa zaFederaciju iz ~lanka 3. stavak 3. i ~lanka 4. ovoga zakona VladaFederacije obavje{}uje Parlament Federacije u roku od 15 danaod dana propisivanja te mjere."
Broj 70 – Stranica 6SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.11.2008.^lanak 7.U ~lanku 9. stavak 1. alineja 1) iza rije~i "kanton:", rije~i:"sve vrste kruha od bra{na `itarica (osim peciva i posebnihpekarskih proizvoda)" zamjenjuju se rije~ima: "sve vrste bra{na, sve vrste kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda od bra{na `itarica".U alineji 2), rije~i: "sve vrste obrtni~kih i osobnih usluga"bri{u se.U istoj alineji, iza rije~i: "pijaca na malo" stavlja se to~ka, arije~i: "izrada lijekova u ljekarnama, grafi~ke usluge, pecivo iposebni pekarski proizvodi i turisti~ko-ugostiteljske usluge." sebri{u.^lanak 8.Iza ~lanka 11. dodaje se novi ~lanak 11a. koji glasi: "^lanak 11a.Tijela iz ~lanka 5. ovoga zakona osnivaju vije}a za pra}enjecijena. ^lanovi vije}a su predstavnici ministarstava mjerodavnihza trgovinu, energiju, poljoprivredu, prehrambenu industriju,poslodavaca, sindikata i Udruge potro{a~a.Vije}a iz stavka 1. ovoga ~lanka prate rast cijena, njihovutjecaj na stan dard gra|ana i predla`u mjerodavnim tijelimamjere izravne kontrole cijena, ukoliko je indeks potro{a~kihcijena ve}i od 5%."^lanak 9.U ~lanku 12. stavak 1. rije~i: "pravne i fizi~ke osobe"zamjenjuju se rije~ima: "gospodarski subjekti".^lanak 10.^lanak 14. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u slu~aju kada se nepridr`ava propisanih mjera izravne kontrole cijena (~lanak 4.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od250,00 KM do 2.500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka pored nov~ane kaznepravnoj i fizi~koj osobi izre}i }e se i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvr{enjem prekr{aja."^lanak 11.^lanak 15. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 800,00 KM do 8.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako pri slobodnomformiranju cijena proizvoda i usluga naru{ava konkurenciju(~lanak 2. stavak 2.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od200,00 KM do 2.000,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM."^lanak 12.^lanak 16. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 6.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako se pri kupoviniproizvoda ne pridr`ava propisane za{titne cijene (~lanak 3.stavak 3.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od150,00 KM do 1.500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00KM. ^lanak 13.^lanak 17. mijenja se i glasi: “Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba:1.ako ne utvrdi pravila, ili se ne pridr`ava pravila oformiranju cijena i ako se ne pridr`ava istaknute cijene naproizvodu, odnosno usluzi (~lanak 2. stavak 3.);2.ako u odre|enom roku ne dostavi obavijest o promjenicijena i mar`i i ako obavijest ne sadr`i propisane podatke(~lanak 12.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se odgovornaosoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM. |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 44/07 |
12.06.2007 |
|
SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06
|
saobraćaj,putevi,sigurnost |
^lan 43d.
Prenos podataka
U skladu sa ~lanom 7. mo`e se izvr{iti prenos ili
omogu}iti pristup sqede}im podacima organu u BiH koji
podnese takav zahtjev:
a) JMB
b) ime ili naziv pravnog lica
c) prezime
d) djevoja~ko prezime
e) ime jednog roditeqa
f) pol
g) datum ro|ewa
h) datum smrti
i) op{tina prebivali{ta
j) ulica prebivali{ta
k) po{tanski broj
l) dr`ava prebivali{ta
m) dr`avqanstvo
n) mjesto zaposlewa
o) broj paso{a
p) broj voza~ke dozvole
q) broj li~ne karte
r) bankovni ra~uni otvoreni na ime pravog lica i wihov
status
s) naziv organa i slu`benog lica koje je izreklo
prekr{ajne sankcije
t) broj rje{ewa ili naloga
u) datum dono{ewa
v) pravosna`nost
w) prekr{eni propisi
x) izre~ene prekr{ajne sankcije
y) pla}awe nov~anih kazni
z) sta tus izvr{ewa prekr{ajne sankcije."
^lan 3.
Dosada{wi "Dio 9. - PRELAZNE I ZAVR[NE ODRED -
BE" postaje "Dio 10 - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE".
^lan 4.
Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa
u "Slu`benom glasniku BiH".
PSBiH broj 56/07
22. maja 2007. godine
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamentarne skup{tine BiH
Beriz Belki}, s. r.
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH
Ilija Filipovi}, s. r.
279
Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 85. sjednici
Predstavni~kog doma, odr`anoj 18. septembra 2006. godine, i
na 5. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. maja 2007. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA
PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
^lan 1.
(1) U Zakonu o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06) u
~lanu 186. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi:
"(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati ni produ`iti njen rok
va`enja licu koje ima nepla}enu nov~anu kaznu ili
tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze
evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu s
va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH."
(2) Dosada{nji stavovi od (5) do (10) postaju stavovi od (6) do
(11).
^lan 2.
(1) U ~lanu 208. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"(2) Ne mo`e se registrirati vozilo niti produ`iti rok va`enja
registracije vozila ~iji vlasnik ima nepla}enu nov~anu
kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge
obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u
skladu s va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH."
(2) Dosada{nji stavovi od (2) do (5) postaju stavovi od (3) do
(6).
^lan 3.
(1) U ~lanu 225. stav (1) rije~i: "pravosna`nom sudskom
odlukom" zamjenjuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom,
odnosno sudskim rje{enjem".
(2) U ~lanu 225. stav (3) rije~i: "sudske odluke" zamjenjuju se
rije~ima: "kona~nog i izvr{nog prekr{ajnog naloga, odnosno
pravosna`nog sudskog rje{enja".
^lan 4.
(1) U ~lanu 235. stav (1) iza ta~ke 33) dodaje se nova ta~ka 34)
koja glasi:
"34) voza~ koji se ne odazove pozivu nadle`nog organa iz
~lana 222. osnovnog zakona radi dostave voza~ke
dozvole s ciljem izvr{enja za{titne mjere zabrane
upravljanja motornim vozilom."
(2) Dosada{nja ta~ka 34) postaje ta~ka 35).
^lan 5.
^lan 242. mijenja se i glasi:
"^lan 242.
Izdavanje prekr{ajnog naloga obavlja ovla{teno lice
nadle`nog organa za poslove kontrole i reguliranja saobra}aja
na putevima u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i
Hercegovine."
^lan 6.
U ~lanu 245. stav (1) mijenja se i glasi:
"(1) Trajanje za{titne mjere zabrane upravljanja motornim
vozilom ra~una se od dana deponiranja voza~ke dozvole u
skladu s ~lanom 222."
^lan 7.
(1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat
}e se danom po~etka primjene Zakona o prekr{ajima.
Utorak, 12. 6. 2007. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 44 - Strana 5269
Broj 44 - Strana 5270 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 12. 6. 2007.
(2) Ovaj Zakon bit }e objavljen u slu`benim glasilima entiteta i
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
PSBiH broj 57/07
22. maja 2007. godine
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamentarne skup{tine BiH
Beriz Belki}, s. r.
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH
Ilija Filipovi}, s. r.
Temeljem ~lanka IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 85. sjednici
Zastupni~kog doma, odr`anoj 18. rujna 2006. godine, i na 5.
sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. svibnja 2007. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA
U BOSNI I HERCEGOVINI
^lanak 1.
(1) U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06) u
~lanku 186. iza stavka (4) dodaje se novi stavak (5), koji
glasi:
"(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati niti produ`iti njezin rok
va`enja osobi koja ima nepla}enu nov~anu kaznu ili
tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obveze
evidentirane u Registru nov~anih kazni sukladno
va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH."
(2) Dosada{nji stavci od (5) do (10) postaju stavci od (6) do
(11).
^lanak 2.
(1) U ~lanku 208. iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2), koji
glasi:
"(2) Ne mo`e se registrirati vozilo niti produ`iti rok va`enja
registracije vozila ~iji vlasnik ima nepla}enu nov~anu
kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge
obveze evidentirane u Registru nov~anih kazni
sukladno va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH."
(2) Dosada{nji stavci od (2) do (5) postaju stavci od (3) do (6).
^lanak 3.
(1) U ~lanku 225. stavak (1) rije~i: "pravomo}nom sudskom
odlukom" zamjenjuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom,
odnosno sudskim rje{enjem".
(2) U ~lanku 225. stavak (3) rije~i: "sudske odluke" zamjenjuju
se rije~ima: "kona~nog i izvr{nog prekr{ajnog naloga,
odnosno pravomo}nog sudskog rje{enja".
^lanak 4.
(1) U ~lanku 235. stavak (1) iza to~ke 33) dodaje se nova to~ka
34), koja glasi:
"34) voza~ koji se ne odazove pozivu nadle`nog tijela iz
~lanka 222. temeljnog zakona radi dostave voza~ke
dozvole u svrhu izvr{enja za{titne mjere zabrane
upravljanja motornim vozilima."
(2) Dosada{nja to~ka 34) postaje to~ka 35).
^lanak 5.
^lanak 242. mijenja se i glasi:
"^lanak 242.
Izdavanje prekr{ajnog naloga obavlja ovla{tena osoba
nadle`nog tijela za poslove nadzora i reguliranja prometa na
cestama u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i
Hercegovine."
^lanak 6.
U ~lanku 245. stavak (1) mijenja se i glasi:
"(1) Trajanje za{titne mjere zabrane upravljanja motornim
vozilom ra~una se od dana deponiranja voza~ke
dozvole, sukladno ~lanku 222."
^lanak 7.
(1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u
"Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat }e se danom
po~etka primjene Zakona o prekr{ajima.
(2) Ovaj Zakon bit }e objavljen u entitetskim slu`benim
glasilima i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
PSBiH broj 57/07
22. svibnja 2007. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupni~kog doma
Parlamentarne skup{tine BiH
Beriz Belki}, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH
Ilija Filipovi}, v. r.
Na osnovu ~lana IV 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 85.
sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 18. septembra 2006.
odine, i na 5. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. maja 2007.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVIMA
BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U
BOSNI I HERCEGOVINI
^lan 1.
(1) U Zakonu o osnovima bezbjednosti saobra}aja na putevima
u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj
6/06) u ~lanu 186. iza stava (4) dodaje se novi stav (5), koji
glasi:
"(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati niti produ`iti wen
rok va`ewa licu koje ima nepla}enu nov~anu kaznu
ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge
obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u
skladu sa va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH."
(2) Dosada{wi stavovi od (5) do (10) postaju stavovi od (6) do
(11).
^lan 2.
(1) U ~lanu 208. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"2) Ne mo`e se registrovati vozilo niti produ`iti rok
va`ewa registracije vozila ~iji vlasnik ima
nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog
postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru
nov~anih kazni u skladu sa va`e}im zakonima o
prekr{ajima u BiH."
(2) Dosada{wi stavovi od (2) do (5) postaju stavovi od (3) do
(6).
^lan 3.
(1) U ~lanu 225. stav (1) rije~i: "pravosna`nom sudskom
odlukom" zamjewuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom
odnosno sudskim rje{ewem". |
Ispravka Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 79/06 |
18.12.2006 |
|
SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 51/06
|
tehnički pregled |
ISPRAVKA
1. U ~lanu 14. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim
pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine
Federacije BiH", broj 51/06), u prvoj koloni 5. reda tabele, u
drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj
"500".
U istom ~lanu u prvoj koloni 6. reda tabele, u drugom redu
teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500". |
Zakon o cestovnom prijevozu FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 28/06 |
06.07.2006 |
|
SN FBiH 44/22, SN FBiH 57/20, SN FBiH 10/10
|
zakon,cestovni prevoz,fbih |
primjewivati dvije godine od dana stupawa ovog Zakona na
snagu.
^lan 105.
Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{}ewa po
ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog
pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavqa sa
radom ukoliko su ovla{}ewa prenesena na na~in kako je to
propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{}ewa obavqa
u skladu sa ovim Zakonom.
^lan 106.
U prelaznom periodu od dvije godine od dana stupawa na
snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora
obavqa}e i ovla{}eni kantonalni inspektori za drumski
saobra}aj.
^lan 107.
Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon
o prevozu u unutra{wem putnom saobra}aju ("Slu`bene novine
Federacije Bosne i Hercegovine", broj 23/98).
Do dono{ewa podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona
primjewiva}e se podzakonski propisi doneseni na osnovu
zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa
odredbama ovog Zakona.
^lan 108.
Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u
"Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Mati}, s. r.
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimovi}, s. r.
Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM
PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije
Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na
sjednici Predstavni~kog doma od 18. aprila 2006. godine i na
sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine.
Broj 01-02-377/06
30. maja 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Niko Lozan~i}, s. r.
ZAKON
O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
I. OP]E ODREDBE
^lan 1.
Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti i na~in obavljanja
djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i
zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu:
cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju
Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza
putnika i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu;
prijevoz za vlastite potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor;
kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe.
^lan 2.
Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i
vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava
unutra{njih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i
Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih
organizacija.
^lan 3.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a
zna~enja:
1. "autostanica" je autobusna stanica na kojoj se vr{i
prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika,
utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretna stanica
na kojoj se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i
priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za
prijevoz tereta;
2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se vr{i sa dva ili vi{e vozila
na cijeloj liniji po istom redu vo`nje;
3. "cjenovnik" je dokument izdat od prijevoznika kojim su
utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza;
4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u
vozilu u cilju obavljanja poslova vezanih za prijevozni
proces;
5. "direktni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj
od 100 kilometara bez usputnih stanica i stajali{ta;
6. "fizi~ko lice" je lice koje vozilom vr{i prijevoz u
cestovnom prometu;
7. "javni prijevoz" je prijevoz koji je pod jednakim
uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i
realizira se u komercijalne svrhe;
8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih
mjesta unutar Bosne i Hercegovine;
9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od prijevoznika
korisniku prijevoza kojim se potvr|uje da je korisnik
prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za
uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje
prijevoza;
10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema redu vo`nje
koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika;
11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da
ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza
propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na
osnovu njega;
12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etne do
zavr{ne stanice na kojoj se prevoze putnici ili teret po
registriranom i ovjerenom redu vo`nje sa jednim ili vi{e
polazaka;
13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta koji se vr{i
na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta,
redu vo`nje, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim
uvjetima prijevoza;
14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da:
prijevoznik ne koristi stanicu ili stajali{te upisanu u
registrirani red vo`nje, ili koristi stanicu ili stajali{te za
izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani
red vo`nje, ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog
reda vo`nje, ili dolazi ranije na stanicu ili stajali{te prije
vremena upisanog u registriranom redu vo`nje, ili sa nje
polazi ranije, ili kasni u dolasku na stanicu ili stajali{te
vi{e od 10 minuta;
15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom
prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila
po javnim i nekategorisanim cestama;
16. "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz koji pravna ili
fizi~ka lica vr{e radi zadovoljenja svojih potreba u vezi sa
obavljanjem privredne ili druge djelatnosti za koju su
registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rentakar
prijevoz;
17. "prijevoznik" je pravno lice upisano u sudski registar za
vr{enje javnog prijevoza koje ispunjava uvjete propisane
ovim Zakonom, kao i fizi~ko lice koje vr{i javni prijevoz
za koji ima rje{enje u skladu sa odredbama ovog Zakona,
Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih na osnovu ovih
zakona;
18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, osim voza~a i
~lanova posade vozila;
19. "red vo`nje" je akt kojim se utvr|uju elementi za vr{enje
linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i:
naziv prijevoznika ili naziv svih prijevoznika ako se red
vo`nje odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se vr{i
prijevoz (itinerer linija), vrstu linije, redoslijed stanica i
stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje
linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na
svaku autobusnu stanicu, odnosno stajali{te, najmanje
jedan polazak i povratak, vremenski period odr`avanja
Broj 28 – Strana 2998 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 2999
linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja reda
vo`nje;
20. "registar redova vo`nje" je zvani~ni spisak registriranih
redova vo`nje istog ranga koji je napravio ovla{teni organ
za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i
koji va`i u teku}em registracionom periodu;
21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u
dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika,
odnosno utovar ili istovar tereta;
22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije;
23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u redu vo`nje
za ulazak ili izlazak putnika, ili utovar ili istovar tereta;
24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravno lice koje je
registrirano, ovla{teno i osposobljeno za utvr|ivanje
tehni~ke ispravnosti vozila;
25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze
teretnim motornim vozilom ili skupom vozila;
26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik
na propisanom obrascu;
27. "vanlinijski prijevoz" je prijevoz kod kojeg se relacija,
cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju posebno za svaki
prijevoz;
28. "voza~" je osoba kvalifikovana za upravljanje vozilom;
29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se vr{i
prijevoz.
^lan 4.
Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom
prijevozu mo`e se vr{iti kao javni prijevoz, ili kao prijevoz za
vlastite potrebe.
^lan 5.
Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti
samo ako su ispunjeni posebni eksploatacioni uvjeti za pojedine
vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se vr{i prijevoz,
pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na
cestama i drugim propisima, ispunjava tehni~ko-eksploatacione
uvjete.
Tehni~ko-eksploatacioni uvjeti propisuju se posebnim
pravilnikom kojeg donosi federalni ministar prometa i
komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar).
Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana, na
osnovu potvrde stanice tehni~kog pregleda iz ~lana 72. stav 2.
ovog Zakona, donosi nadle`no kantonalno ministarstvo za
poslove cestovnog prometa (u daljnjem tekstu: nadle`no
kantonalno ministarstvo) na ~ijem podru~ju prijevoznik ima
sjedi{te, odnosno prebivali{te.
Va`e}e rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ili ovjerena kopija
mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza.
^lan 6.
Na motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz, izuzev
putni~kog automobila kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe i
rentakar vozila, mora biti ispisana firma vlasnika vozila na na~in
propisan posebnim pravilnikom.
Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar.
^lan 7.
U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz mora se nalaziti
putni nalog popunjen i ovjeren na na~in propisan posebnim
pravilnikom.
Za motorna vozila kojima se vr{i prijevoz putnika ili tereta, a
koja prema odredbama ovog Zakona moraju za vr{enje prijevoza
posjedovati putni nalog, ne mo`e se izdati novi putni nalog prije
vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju.
Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se na vr{enje
taksiprijevoza, rentakar i na putni~ke au to mo bile kojim se vr{i
prijevoz za vlastite potrebe.
Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar.
^lan 8.
Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti
samo ako je na motornom i priklju~nom vozilu obavljen
preventivni tehni~ki pregled u skladu sa posebnim pravilnikom i
ako je pri tome utvr|eno da je vozilo ispravno.
Javni linijski i vanlinijski prijevoz i prijevoz za li~ne potrebe
mo`e se obavljati samo ako je na vozilu kojim se vr{i taj prijevoz
izvr{en dnevni tehni~ki pregled i ako je pri tom utvr|eno da je
vozilo ispravno.
Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i
priklju~nih vozila obavljaju pravna lica registrirana i
osposobljena za pru`anje usluga tehni~kog pregleda koja su
ovla{tena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje ove vrste tehni~kog
pregleda.
Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i
priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravno lice
ako raspola`e potrebnom opremom i kadrovima, ako je
registrirano i osposobljeno za obavljanje tehni~kog pregleda i
ako ima ovla{tenje izdato od Ministarstva.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za
vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom.
Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana, kojim se ure|uju uvjeti,
na~in, rokovi i evidencija obavljanja preventivnih tehni~kih
pregleda motornih i priklju~nih vozila, donosi federalni ministar.
^lan 9.
Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz mo`e upravljati
osoba koja ispunjava uvjete utvr|ene propisima o sigurnosti
prometa na cestama.
Osoba iz stava 1. ovog ~lana mora imati i:
– najmanje III stepen stru~ne spreme za zanimanje voza~
motornog vozila, ili certifikat o stru~noj osposobljenosti
za voza~a motornog vozila transportnog operatora i
– manje od 65 godina starosti.
Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu stru~ne spreme ne
primjenjuju se na zaposlenike koji u vezi sa obavljanjem poslova
svog radnog mjesta, osim poslova iz djelatnosti prijevoza i
rentakar prijevoza kada se vozilo iznajmljuje sa voza~em,
upravljaju motornim vozilom za koje je potrebna voza~ka
dozvola za "B" kategoriju.
Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu starosnog ograni~enja
ne primjenjuju se na osobe koje upravljaju motornim vozilom
"B" kategorije i vr{e prijevoz za vlastite potrebe.
^lan 10.
Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog
prometa svojim propisom }e, u skladu sa ovim Zakonom, urediti
uvjete, na~in i specifi~nosti organizacije vr{enja prijevoza
putnika ili tereta ili osoba i tereta na svojoj teritoriji.
Posebnim propisom iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se:
– uvjeti, na~in i postupak organiziranja linijskog i
vanlinijskog prijevoza;
– uvjeti, na~in i organizaciju vr{enja taksiprijevoza;
– prijevoz zapre`nim vozilima, motociklima sa
prikolicom i ostalim vozilima na motorni i drugi pogon;
– prijevoz za vlastite potrebe;
– izdavanje rje{enja za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza.
Pri utvr|ivanju ukupnog broja taksivozila na svom podru~ju
or gan iz stava 1. ovog ~lana koristit }e se odnosom jedno
taksivozilo na 500-1.000 stanovnika.
Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e dio poslova iz svoje
nadle`nosti prenijeti na gradske, odnosno op}inske organe
nadle`ne za poslove cestovnog prijevoza.
II. JAVNI PRIJEVOZ
^lan 11.
Javni prijevoz mo`e se vr{iti kao prijevoz u linijskom i
vanlinijskom cestovnom prijevozu.
Javni prijevoz mogu vr{iti pravna lica (u daljnjem tekstu:
prijevoznik) registrirana za obavljanje te djelatnosti.
Javni prijevoz mo`e obavljati fizi~ko lice koje ima rje{enje za
obavljanje tog prijevoza izdato od nadle`nog op}inskog organa
na ~ijem prostoru fizi~ko lice ima sjedi{te, odnosno prebivali{te u
skladu sa Zakonom o obrtu i drugim propisima.
Fizi~ko lice koje ima u vlasni{tvu vi{e od dva motorna vozila,
ili vi{e od dva skupa vozila kojima vr{i javni prijevoz, obavezno
je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice.
Pri vr{enju javnog prijevoza rje{enje iz stava 3. ovog ~lana
mora se nalaziti u vozilu.
^lan 12.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta,
odnosno putnika i tereta na podru~ju Federacije Bosne i
Hercegovine, ili koji tranzitira preko teritorije Federacije Bosne i
Hercegovine du`an je pridr`avati se odredbi ovog Zakona, uvjeta
iz dozvole za prijevoz i druge va`e}e dokumentacije.
^lan 13.
Pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima prijevoznik
mo`e vr{iti javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta u
cestovnom prijevozu, ako posjeduje licencu za vr{enje tog
prijevoza.
Prijevozniku koji vr{i javni prijevoz izdaje se licenca za
sljede}e vrste prijevoza:
– linijski prijevoz putnika,
– vanlinijski prijevoz putnika,
– prijevoz tereta,
– taksiprijevoz.
Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom
izdavanja licence za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza i iskaznice
za voza~e, kategorije licenci, obrazac licence i vo|enje
evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za
voza~e propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi
federalni ministar.
Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prijevozu kod
posade vozila mora se nalaziti propisan i va`e}i obrazac licence,
a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a.
^lan 14.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, ili
putnika i tereta obavezan je svoje usluge obaviti uz odgovaraju}u
naknadu.
Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se u slu~aju ako je
prijevoznik isklju~en iz prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz
odvija na cesti na kojoj je zabranjen promet motornim vozilima,
odnosno na kojoj se ne odvija promet motornim vozilima.
^lan 15.
U vr{enju javnog prijevoza ~lanovi posade vozila du`ni su
pridr`avati se odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se
ure|uje na~in obavljanja poslova i zadataka ~lanova posade
vozila.
Prijevoznik je obavezan donijeti pravilnik kojim se
reguliraju prava i obaveze ~lanova posade u vr{enju prijevoza u
skladu sa ovim Zakonom.
^lan 16.
Javni prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu je prijevoz
putnika, tereta ili putnika i tereta na odre|enim linijama po
unaprijed utvr|enom registriranom i objavljenom redu vo`nje,
cijeni i drugim uvjetima prijevoza.
Javnim prijevozom u linijskom cestovnom prijevozu smatra
se svakodnevni ili u~estali prijevoz putnika, tereta, ili putnika i
tereta koji se odvija sa ili bez usputnih ulazaka ili izlazaka
putnika, odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja tereta.
Prijevoznik, odnosno ~lan posade vozila u linijskom
prijevozu du`an je u skladu sa raspolo`ivim kapacitetima vozila
preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji ovim Zakonom
ili posebnim propisom nisu izuzeti od prijevoza.
^lan 17.
Prijevoznik koji vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom
cestovnom prijevozu du`an je utvrditi cjenovnik za usluge
prijevoza.
Cjenovnik se utvr|uje za svaku liniju posebno sa cijenama
izme|u stanica i stajali{ta.
^lan 18.
Prijevoznik ne mo`e povjeriti, odnosno ustupiti drugom
prijevozniku vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom
prijevozu na liniji za koju ima registriran red vo`nje, ili dozvolu
za vr{enje linijskog prijevoza tereta.
II.1. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA
^lan 19.
Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se
organizirati kao javni linijski i javni vanlinijski prijevoz putnika.
Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti
isklju~ivo autobusima i putni~kim automobilom (1+4) kada je u
pitanju taksiprijevoz.
^lan 20.
Pri vr{enju javnog prijevoza putnika ili vi{e putnika koji se
prevoze du`ni su pridr`avati se reda u vozilu i ne smiju ometati
posadu vozila.
Putnika ili vi{e putnika koji ometaju posadu vozila u vr{enju
javnog prijevoza, koji se ne pridr`avaju reda u vozilu, ili koje su
pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava ~lan posade
vozila du`an ih je odstraniti iz vozila.
U slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana putnici se mogu
odstraniti iz vozila samo na autobusnoj stanici, odnosno stajali{tu
u naseljenom mjestu.
^lan 21.
U motornom vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u
cestovnom prijevozu ne mogu se prevoziti putnici koji boluju od
bolesti koje ugro`avaju zdravlje i sigurnost drugih putnika,
putnici koji su pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih
sredstava, `ivotinje, le{evi, eksploziv i lahko zapaljivi predmeti i
predmeti koji mogu povrijediti, uprljati ili pri~initi {tetu
putnicima ili prtljagu primljenom na prijevoz, ako to posebnim
propisom nije druga~ije regulirano.
Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, slijepim i slabovidnim
osobama dozvoljava se prijevoz sredstvima javnog prijevoza na
relaciji do 50 km uz pratnju psa. Pas treba biti izvje`ban za
vo|enje slijepih i slabovidnih osoba, redovno vakcinisan i nositi
za{titnu korpicu i povodac.
II.1.1. Javni linijski prijevoz putnika
^lan 22.
Javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu
mo`e se vr{iti na me|unarodnim, me|uentitetskim, federalnim,
kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama.
Federalna autobusna linija je autobusna linija kojom se
povezuju gradovi i op}inski centri, odnosno gradovi i op}inski
centri sa naseljenim mjestima na podru~ju dvaju ili vi{e kantona.
Federalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu
stanicu ili stajali{te u istom kantonu.
Kantonalna linija je autobusna linija kojom se povezuju
op}inski centri, odnosno naseljena mjesta dviju ili vi{e op}ina
jednog kantona.
Kantonalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu
stanicu ili stajali{te u istoj op}ini.
Gradska linija je autobusna linija kojom se povezuju stanice i
stajali{ta na gradskom podru~ju.
Op}inska linija je autobusna linija kojom se povezuju dva ili
vi{e naseljenih mjesta na podru~ju op}ine.
^lan 23.
Prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se
vr{iti samo na osnovu i u skladu sa registriranim redom vo`nje,
odnosno sa izdatom dozvolom za prijevoz.
^lan 24.
Redovi vo`nje na federalnim, kantonalnim, gradskim i
op}inskim linijama registriraju se nakon obavljenog
uskla|ivanja sa rokom va`enja od najmanje tri godine i va`e do
utvr|ivanja novog registra redova vo`nje kod nadle`nog organa
u zavisnosti od vrste linje (federalna, kantonalna, gradska ili
op}inska), ako nadle`ni or gan koji je izvr{io registraciju nije
odredio du`i rok.
Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana je:
– za federalne linije Ministarstvo;
– za kantonalne linije kantonalno ministarstvo nadle`no
za poslove cestovnog prometa;
– za gradske, odnosno op}inske linije nadle`na je gradska,
odnosno op}inska slu`ba za poslove cestovnog prometa.
U autobusu kojim se vr{i prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu mora se nalaziti registrirani red vo`nje, ili
kopija registriranog reda vo`nje ovjerena od nadle`nog organa za
ovjeru.
Na~in, kriteriji i postupak uskla|ivanja, ovjera i registracija
redova vo`nje, obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja registra redova
vo`nje regulirat }e se pravilnikom kojeg donosi federalni
ministar.
Broj 28 – Strana 3000 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3001
^lan 25.
Ukoliko ocijeni da nema potrebe za uskla|ivanjem redova
vo`nje u odre|enom periodu, nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2.
ovog Zakona rje{enjem }e produ`iti va`nost postoje}ih
registriranih redova vo`nje.
Ako se uskla|ivanjem nisu osigurale potrebe korisnika
prijevoza na odre|enoj liniji, a nadle`ni or gan za uskla|ivanje
redova vo`nje procijeni da nema potrebe provoditi uskla|ivanje
redova vo`nje za sve linije, na zahtjev korisnika prijevoza ili
zainteresiranih prijevoznika mo`e se pristupiti uskla|ivanju i
registraciji redova vo`nje za utvr|enu liniju prema postupku
predvi|enim pravilnikom iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona.
^lan 26.
Prijevoznik utvr|uje red vo`nje koji mora biti usagla{en sa
daljinarom i minimalnim vremenom vo`nje.
Pravilnik kojim se bli`e odre|uju na~in, kriteriji i postupak
za odre|ivanje daljinara i minimalnog vremena vo`nje donosi
federalni ministar.
^lan 27.
Prijevoznik je du`an uredno i redovno vr{iti prijevoz u
linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom i
objavljenom redu vo`nje.
U vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu na prednjoj strani mora biti postavljena tab -
la sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj
od usputnih stanica.
Prijevoznik mo`e vr{iti linijski prijevoz putnika za
registrirani red vo`nje sa vi{e vozila prema tom redu vo`nje, s tim
da se prijevoz vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji autobusne
linije za koju je red vo`nje registriran (bis vo`nja).
Vozilo kojim se vr{i prijevoz iz stava 3. ovog ~lana pored ta -
ble iz stava 2. ovog ~lana mora imati i tablu sa natpisom "bis
vo`nja".
Za vrijeme vr{enja prijevoza iz stava 3. ovog ~lana u svakom
vozilu mora se nalaziti red vo`nje i ostala dokumentacija
neophodna pri vr{enju linijskog prijevoza putnika.
Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na vozila koja
imaju ugra|en mehanizam za postavljanje ta ble, odnosno ako
imaju traku ili displej na kojima je ispisan broj i naziv linije iz
registriranog reda vo`nje.
^lan 28.
Cjenovnik za odre|enu liniju mora biti ovjeren i potpisan od
prijevoznika ~iji se identi~ni primjerci moraju nalaziti u autobusu
koji prometuje na toj liniji, autobusnoj stanici i turisti~koj
agenciji kojoj je povjerena prodaja karata.
^lan posade vozila du`an je usluge prijevoza putnika u
linijskom cestovnom prijevozu napla}ivati u skladu sa
cjenovnikom iz stava 1. ovog ~lana putem uredno ispisane karte
za prijevoz sa serijskim brojem ili pomo}u au tom ata za izdavanje
karata.
Prijevoznik na linijama do 50 km izdaje karte za prijevoz
koje sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja
prijevoza i otisak pe~ata prijevoznika, a na linijama du`im od 50
km karte za prijevoz sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj,
cijenu ko{tanja prijevoza, relaciju, da tum i vrijeme polaska i
otisak pe~ata prijevoznika.
Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri
Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje
minimalne cijene prijevoznih usluga u linijskom cestovnom
prijevozu.
Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz
prethodnog stava.
^lan 29.
Putnik koji se prevozi autobusom u javnom linijskom
prijevozu na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`an je
imati va`e}u kartu za prijevoz i pokazati je na zahtjev ovla{tene
osobe za kontrolu ~lanova posade, putnika i vozne
dokumentacije.
Karta za prijevoz prodaje se na autobusnoj stanici.
Karta za prijevoz mo`e se kupiti i u poslovnicama, odnosno
agencijama koje se bave pru`anjem turisti~kih usluga, ukoliko
im je prijevoznik povjerio prodaju karata za prijevoz.
Cijena karte za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj
stanici, turisti~koj agenciji, poslovnici ili u autobusu ne mo`e biti
ve}a, niti manja od cijene karte za prijevoz utvr|ene
cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju.
Karte za prijevoz mogu se prodavati samo za registrirane
redove vo`nje i u skladu sa cjenovnikom iz ~lana 28. stav 1. ovog
Zakona.
Na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja
karata nije dozvoljena prodaja karata u autobusu.
^lan 30.
Ako putnik koji se prevozi ima ru~nu prtljagu, du`an ju je
smjestiti na za to odre|eno mjesto tako da ne smeta drugim
putnicima koji se prevoze, ~lanovima posade vozila i ne zatvara
prolaz izme|u sjedi{ta.
Za prtljag koji se smje{ta u prostor odvojen od prostora za
putnike koji se prevoze, ~lan posade vozila du`an je putniku koji
se prevozi za prtljag izdati posebnu kartu, jedan dio karte
pri~vrstiti za prtljag, a drugi dio na pole|inu karte za prijevoz
putnika.
^lan 31.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu du`an je autobusnoj stanici na kojoj je tim
redom vo`nje predvi|en ulazak, odnosno izlazak putnika
dostaviti registrirani red vo`nje najmanje pet dana prije njegovog
stupanja na snagu.
Prijevoznik je du`an autobusnoj stanici dostaviti cjenovnik
sa cijenama za razdaljine izme|u stanica i stajali{ta upisanih u red
vo`nje.
Prijevoznik koji iz bilo kojih razloga nije u mogu}nosti, ili ne
`eli dalje odr`avati registrirani red vo`nje obavezan je
nadle`nom organu, koji je registrirao red vo`nje, podnijeti pisani
zahtjev sa obrazlo`enjem za trajnu obustavu prijevoza i
datumom kada prestaje sa odr`avanjem linije.
Prijevoznik je du`an istovremeno pisanim putem obavijestiti
autobusne stanice o datumu obustave prijevoza iz zahtjeva iz
stava 3. ovog ~lana.
^lan 32.
Prijevoznik mora otpo~eti javni prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje danom
stupanja na snagu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u toku va`enja reda
vo`nje na odre|enoj liniji mo`e se privremeno obustaviti javni
prijevoz putnika u slu~aju vi{e sile i u vanrednim slu~ajevima
koji nezavisno od volje prijevoznika onemogu}avaju odvijanje
tog prijevoza.
U slu~aju obustave prijevoza iz stava 2. ovog ~lana
prijevoznik je du`an odmah po nastanku razloga zbog kojeg se
vr{i obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem
sredstava javnog informiranja, kao i autobusne stanice koje
koristi prema redu vo`nje.
Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je
du`an prijaviti nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i
federalnoj inspekciji cestovnog prometa.
O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev
prijevoznika, nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje du`an
je donijeti rje{enje.
^lan 33.
Prijevozniku kojem je nadle`ni or gan pravomo}nim
rje{enjem oduzeo licencu za linijski prijevoz putnika brisat }e se
registrirani redovi vo`nje na svim linijama na podru~ju
Federacije Bosne i Hercegovine.
Red vo`nje, odnosno neki od polazaka i povrataka iz
registriranog reda vo`nje brisat }e se iz Registra redova vo`nje,
ako prijevoznik:
– ne otpo~ne vr{iti javni prijevoz putnika u linijskom
cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje u
roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu;
– obustavi odvijanje javnog prijevoza putnika u linijskom
cestovnom prijevozu du`e od pet dana uzastopno, ili u
raznim vremenskim razmacima du`e od deset dana u
toku registracionog perioda;
– neuredno odr`ava liniju neprekidno du`e od osam dana,
ili u razli~itim vremenskim razmacima du`e od 15 dana
u toku registracionog perioda;
– pisano podnese zahtjev nadle`nom organu za
obustavljanje odr`avanja linije, odnosno polazaka i
povrataka.
Sa reda vo`nje brisat }e se onaj kooperant koji je prema
ugovoru o kooperaciji bio du`an odr`avati red vo`nje, odnosno
polazak ili povratak u odre|enom vremenskom periodu, a ne
odr`ava ga, ili ga odr`ava suprotno odredbama ugovora o
kooperaciji, odnosno ukoliko su se stekli uvjeti iz stava 1. ili
stava 2. ovog ~lana, a red vo`nje se preregistruje na ostale
kooperante ili kooperanta iz ugovora.
Ukoliko se kooperanti ne mogu dogovoriti o na~inu
odr`avanja kooperantske linije iz ugovora o kooperaciji nadle`ni
ministar, odnosno nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog
Zakona formirat }e arbitra`nu komisiju.
Rje{enje o brisanju reda vo`nje u slu~aju iz stava 1. ovog
~lana donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje na
osnovu pisanog obavje{tenja organa nadle`nog za izdavanje
licenci iz ~lana 13. ovog Zakona.
Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje, odnosno nekog
od polazaka i povrataka donosi nadle`ni or gan koji je registrirao
red vo`nje u slu~ajevima navedenim u stavu 2. ovog ~lana u
alinejama 1., 2. i 3. na osnovu nalaza inspekcije cestovnog
prometa, a u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 4. ovog ~lana
na osnovu pisanog zahtjeva prijevoznika.
II.1.2. Javni vanlinijski prijevoz putnika
^lan 34.
Javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu
je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za
pru`ene usluge za potrebe putnika koji se prevoze i drugi uvjeti
prijevoza utvr|uju pisanim ugovorom izme|u prijevoznika,
odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz i naru~ioca
prijevoza, ako drugim propisom nije druga~ije ure|eno.
^lan 35.
Javni vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom prijevozu
mo`e se vr{iti kao:
– kru`na vo`nja unaprijed organizirane grupe putnika
koja po~inje i zavr{ava na istom mjestu, pri ~emu se ta
grupa putnika prevozi istim vozilom na ~itavom
itinereru i vra}a se na mjesto polaska bez usputnog
ulaska ili izlaska drugih putnika;
– naizmjeni~na vo`nja organizirana radi prijevoza u vi{e
putovanja od istog polazi{ta do istog odredi{ta unaprijed
organiziranih grupa putnika, s tim {to se svaka grupa
koja je obavila putovanje u odlasku vra}a u istom
sastavu i to tako da se prva vo`nja u povratku i
posljednja vo`nja u odlasku u nizu naizmjeni~nih vo`nji
vr{i praznim vozilom;
– prijevoz unaprijed organizirane grupe putnika u odlasku
i putovanje praznog vozila u povratku i obratno;
– taksiprijevoz.
Na vozilu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. alineje 1., 2. i 3.
ovog ~lana mora biti istaknuta tab la sa oznakom "vanlinijski
prijevoz" u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla.
Odredba iz stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na vozila kojima
se vr{i taksiprijevoz.
^lan 36.
Ugovoreni prijevoz je vanlinijski prijevoz za odre|enu ta~no
utvr|enu kategoriju putnika, ako se takav prijevoz vr{i u cilju
odlaska na posao ili u {kolu (fakultet) i obratno, na odre|enoj
relaciji bez prijema drugih putnika.
U autobusu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana mora
se nalaziti kopija ugovora o prijevozu koji je zaklju~en izme|u
organizacije - korisnika prijevoza i prijevoznika.
U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za
vrijeme vr{enja posebnog vanlinijskog prijevoza mora se nalaziti
tab la sa oznakom "ugovoreni prijevoz".
^lan 37.
Prilikom vr{enja vanlinijskog cestovnog prijevoza iz ~lana
35. stav 1. alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona u motornom vozilu mora
se nalaziti pisani ugovor o prijevozu, te putni list sa spiskom
putnika potpisan od prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i
javni prijevoz.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prilikom vr{enja
prijevoza kada vanlinijski prijevoz putnika vr{i organizator
putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o
prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati
aran`mana u kojem je sadr`ana i naknada za prijevoz u odlasku i
povratku.
Kod vr{enja prijevoza iz ~lana 36. stav 1. ovog Zakona
umjesto spiska putnika, putnici koji se prevoze moraju kod sebe
imati identifikacijske iskaznice ovjerene od prijevoznika ili
fizi~kog lica koje vr{i prijevoz, izdate na osnovu ugovora o
prijevozu.
Pravilnik kojim se bli`e odre|uje oblik i sadr`aj putnog lista
sa spiskom putnika donosi federalni ministar.
II.1.2.1. Taksiprijevoz
^lan 38.
Taksiprijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom
cestovnom prijevozu za koji je cijena prijevoza za pre|eni put
unaprijed odre|ena i utvr|uje se taksimetrom po cjenovniku
usluga.
Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od kantonalnog
ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa i istaknut
na vidnom mjestu u vozilu.
U toku prijevoza putnika taksivozilom mora biti uklju~en
taksimetar, koji je ispravan, ba`daren prema propisanim
metrolo{kim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugra|en na
vidnom mjestu u vozilu.
Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz
mo`e sa korisnikom prijevoza, na relacijama du`im od 25 km,
ugovoriti cijenu prijevoza i bez uklju~enja taksimetra, s tim da
cijena ne mo`e biti ve}a od one koja bi se utvrdila taksimetrom.
Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz
du`no je na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za
prijevoz koja sadr`i registarski broj vozila, putnu relaciju,
napla}enu, odnosno ugovorenu cijenu, da tum prijevoza, potpis i
otisak pe~ata prijevoznika.
Ako se prijevoz iz stava 4. ovog ~lana vr{i bez uklju~enja
taksimetra prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i
taksiprijevoz du`no je izdati kartu za prijevoz putniku koji se
prevozi prije po~etka vo`nje.
^lan 39.
Pri vr{enju taksiprijevoza bez saglasnosti putnika koji je prvi
zapo~eo koristiti taj prijevoz, ne mogu se primati na prijevoz
drugi putnici.
^lan 40.
Taksiprijevoz mo`e se vr{iti samo putni~kim vozilom sa pet
sjedi{ta (1+4), koje ima ~etvera vrata a oblik karoserije je
limuzina.
Putni~ko vozilo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e imati
priklju~no vozilo.
^lan 41.
Voza~i koji upravljaju motornim vozilom kojim se vr{i
taksiprijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti
prometa na cestama, moraju ispunjavati i uvjete iz ~lana 9. ovog
Zakona.
^lan 42.
Organizaciju i na~in vr{enja taksiprijevoza putnika na
teritoriji kantona svojim propisom regulira or gan iz ~lana 10. stav
1. ovog Zakona.
Propisom iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se naro~ito:
– na~in organiziranja taksiprijevoza na teritoriji kantona,
odnosno podru~ju grada i op}ine;
– broj i razmje{taj taksistajali{ta, na~in njihovog
kori{tenja, ure|enja i odr`avanja, te broj vozila na
pojedinim taksistajali{tima;
– na~in utvr|ivanja i naplate cijene taksiprijevoza, ako se
prevozi vi{e putnika;
– na~in izdavanja dopunskih oznaka za vozila, njihova
veli~ina, broj i izgled;
– prava i du`nosti voza~a koji vr{i taksiprijevoz i putnika
koji se prevoze taksivozilom;
Broj 28 – Strana 3002 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3003
– osnovne i dopunske uvjete koje mora ispunjavati
taksivoza~ i taksivozilo.
II.2. JAVNI PRIJEVOZ TERETA
^lan 43.
Javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu (u daljnjem
tekstu: prijevoz tereta) mo`e se organizirati kao linijski i
vanlinijski prijevoz.
^lan 44.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je utvrditi
cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza.
Cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana ovjeren od prijevoznika
mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza.
Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri
Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje
cjenovnik minimalnih cijena prijevoznih usluga u cestovnom
prijevozu tereta.
Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz
prethodnog stava.
^lan 45.
Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je u vozilu
kojim vr{i prijevoz imati uredno popunjen i ovjeren tovarni list u
kojem, izme|u ostalog, moraju biti sadr`ani sljede}i podaci:
naziv prijevoznika i njegov porezni i identifikacijski broj,
naru~ilac prijevoza, primalac tereta, relacija, cijena prijevoza,
koli~ina i vrsta tereta koji se prevozi i da tum utovara tereta.
Tovarni list mora biti potpisan ili ovjeren od prijevoznika,
isporu~ioca i primaoca tereta.
II.2.1. Javni linijski prijevoz tereta
^lan 46.
Linijski prijevoz tereta vr{i se na osnovu dozvole po
registriranom redu vo`nje, a cijena i drugi uvjeti prijevoza
unaprijed su utvr|eni na osnovu cjenovnika.
^lan 47.
Ministarstvo izdaje dozvole za vr{enje linijskog prijevoza
tereta i vodi registar izdatih dozvola.
Dozvolu iz stava 1. ovog ~lana prijevoznik mora imati u
vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza.
Federalni ministar pravilnikom propisuje uvjete za dobivanje
i postupak izdavanja dozvola, kao i na~in vo|enja registra izdatih
dozvola.
^lan 48.
Prijevoznik je du`an o registriranoj liniji kao i o odobrenim
promjenama na liniji najkasnije pet dana prije otpo~injanja
prijevoza obavijestiti sve teretne stanice koje se nalaze upisane u
rje{enju.
Prijevoznik je du`an svim teretnim stanicama koje koristi na
registriranoj liniji dostaviti utvr|eni cjenovnik prijevoznih
usluga.
^lan 49.
Prijevoznik kojem je izdato rje{enje za vr{enje linijskog
prijevoza tereta du`an je prijevoz vr{iti na osnovu uvjeta iz
rje{enja i u skladu sa odredbama ovog Zakona.
II.2.2. Javni vanlinijski prijevoz tereta
^lan 50.
Vanlinijski prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se
relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvr|uju ugovorom
izme|u prijevoznika i naru~ioca prijevoza.
^lan 51.
Prijevoz za posebne namjene (vanredni prijevoz, prijevoz
opasnih materija i sl.) vr{i se na osnovu ovog Zakona, Zakona o
cestama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o prijevozu
opasnih materija.
Prijevoz za posebne namjene vr{i se na osnovu dozvole koju
izdaje nadle`ni or gan odre|en Zakonom o cestama Federacije
Bosne i Hercegovine ili Zakonom o prijevozu opasnih materija.
Dozvola iz prethodnog stava ili njena kopija mora se nalaziti
u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene.
III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE
^lan 52.
Prijevoz za vlastite potrebe mogu vr{iti pravna ili fizi~ka lica
pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti kao prijevoz tereta
koji vr{e pravna lica radi zadovoljenja svojih proizvodnih ili
uslu`nih potreba u okviru djelatnosti upisanih u sudski registar i
kao prijevoz osoba koje su u radnom odnosu kod istog i drugih
osoba u vezi sa obavljanjem poslova iz te djelatnosti.
Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim motornim
vozilom ili iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar).
Prilikom vr{enja prijevoza za vlastite potrebe u vozilu se
mora nalaziti pravomo}no rje{enje iz ~lana 5. ovog Zakona.
Kod prijevoza osoba za vlastite potrebe u autobusu se mora
nalaziti putni list sa spiskom putnika iz ~lana 37. stav 1. ovog
Zakona, a ako se vr{i prijevoz zaposlenika sa posla na posao,
osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice
izdate od pravnog, odnosno fizi~kog lica koje taj prijevoz vr{i.
^lan 53.
Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe sa jednim
ili vi{e vozila ako:
– prevozi teret koji je u vezi sa obavljanjem privredne i
druge djelatnosti za koju ima rje{enje,
– samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost, te prevozi
vlastite poljoprivredne proizvode, ili prevozi druge
proizvode koje je nabavio u svrhu te proizvodnje,
– prevozi osobe koje su kod njega u radnom odnosu.
Vozilom u vlasni{tvu fizi~kog lica kojim se vr{i prijevoz za
vlastite potrebe mo`e upravljati vlasnik vozila ili voza~ koji je u
radnom odnosu kod vlasnika vozila.
^lan 54.
Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz osoba, tereta, ili osoba i
tereta za vlastite potrebe motornim vozilom samo na osnovu
rje{enja za vr{enje tog prijevoza koje izdaje nadle`ni or gan
prema odredbama Zakona o obrtu na ~ijem podru~ju fizi~ko lice
ima prebivali{te.
Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se izdati fizi~kom
licu koje je upisano u registar za vr{enje javnog prijevoza.
Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana du`an je voditi registar
izdatih rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe.
Odredbe ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite
potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom gra|ana i vozilom
specijalno opremljenim za kampovanje.
^lan 55.
U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe
mora se nalaziti rje{enje za vr{enje tog prijevoza.
U teretnom motornom vozilu najve}e dopu{tene mase vi{e
od 3.500 kg, kojim se vr{i prijevoz tereta, mora se nalaziti tovarni
list iz ~lana 45. ovog Zakona.
^lan 56.
Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe
kod privrednih dru{tava, odnosno drugih pravnih lica mora
upravljati voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika motornog
vozila i ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona.
III.1. Rentakar prijevoz
^lan 57.
Prijevoz osoba iznajmljenim motornim vozilima (rentakar)
je prijevoz koji se vr{i za vlastite potrebe na osnovu ugovora
zaklju~enog izme|u korisnika i davaoca rentakar usluge po
unaprijed utvr|enom cjenovniku.
Pravno lice koje pru`a rentakar uslugu uz iznajmljivanje
vozila sa voza~em mo`e takav vid usluge pru`iti samo sa
voza~ima koji su sa njim uspostavili radni odnos u skladu sa
Zakonom o radu.
Pravno lice koje pru`a rentakar usluge mora biti registrirano
za obavljanje te djelatnosti.
U motornom vozilu za vrijeme pru`anja rentakar usluge
mora se nalaziti primjerak zaklju~enog ugovora iz stava 1. ovog
~lana.
^lan 58.
Vozila za rentakar usluge moraju ispunjavati uvjete
predvi|ene pravilnikom iz ~lana 5. i pravilnikom iz ~lana 8. ovog
Zakona.
Korisnik rentakar vozila ne mo`e vr{iti javni prijevoz
iznajmljenim vozilom.
^lan 59.
Za pru`anje rentakar usluge mo`e se koristiti putni~ko vozilo
sa brojem sjedi{ta od 1+4 do 1+7.
IV. AUTOSTANICE
^lan 60.
Djelatnost pru`anja usluga autobusnih stanica u prijevozu
putnika (u daljnjem tekstu: autobusna stanica) i usluga teretnih
stanica (u daljnjem tekstu: teretna stanica) mogu vr{iti pravna
lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti pru`anja
stani~nih usluga i ako ispunjavaju uvjete propisane ovim
Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.
^lan 61.
Autostanica mora biti ozna~ena natpisom i to:
– autobusna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi,
– teretna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi.
IV.1. Autobusne stanice i stajali{ta
^lan 62.
Autobusna stanica je odre|eni prostor za prihvat i otpremu
autobusa, izlazak ili ulazak putnika, utovar ili istovar prtljage,
rezervacija i prodaja karata za prijevoz, ~uvanje prtljage,
informiranje putnika i prijevoznika i ostali poslovi u vezi sa
prijevozom putnika.
Autobusno stajali{te je odre|en i ozna~en prostor za
zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska ili izlaska putnika.
Autobusna stanica obavlja poslove i usluge u okviru
registrirane djelatnosti za koju ima javna ovla{tenja na osnovu
rje{enja koje izdaje Ministarstvo.
^lan 63.
Ulaz ili izlaz putnika obavlja se samo na autobusnim
stanicama, odnosno autobusnim stajali{tima upisanim u
registrirani red vo`nje.
Prijevoznik je du`an na polaznu stanicu postaviti autobus
koji prometuje na odre|enoj liniji 15 minuta prije polaska i to na
peron koji mu je odre|en organizacijom rada autobusne stanice.
Ako je u redu vo`nje upisan naziv mjesta u kojem postoji
autobusna stanica, prijevoznik je obavezan koristiti usluge
autobusne stanice u tom mjestu.
U mjestu u kojem postoje dvije ili vi{e autobusnih stanica
namijenjenih za isti rang linijskog prijevoza, prijevoznik }e
koristiti usluge autobusne stanice koju ima upisanu u registrirani
red vo`nje.
^lan 64.
Autobusna stanica mora biti opremljena i odr`avana tako da
odgovara svojoj svrsi.
U zavisnosti od zadovoljavanja propisanih uvjeta, vezano za
posjedovanje opreme i sadr`aja u okviru cjelokupne usluge,
utvrdit }e se kategorija autobusne stanice.
Pravilnik kojim se bli`e odre|uju uvjeti koje mora
ispunjavati autobusna stanica, na~in rada i njihova kategorizacija
donosi federalni ministar.
^lan 65.
Autobusna stanica mora pod jednakim uvjetima pru`ati svoje
usluge svim prijevoznicima koji u registriranom redu vo`nje
imaju upisanu tu autobusnu stanicu, a prema cjenovniku u
zavisnosti od kategorije autobusne stanice.
Autobusna stanica mo`e napla}ivati svoje usluge samo ako
je izvr{ena kategorizacija i ako joj je rje{enjem Ministarstva
utvr|ena jedna od kategorija.
Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri
Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit }e
maksimalne cijene usluga autobusnih stanica zavisno od
kategorije stanice.
Prijevoznik koji vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana obavezan
je autobusnoj stanici, upisanoj u registrirani red vo`nje, povjeriti
rezervaciju i prodaju karata za prijevoz, te davanje obavijesti
putnicima.
Autobusna stanica i prijevoznik iz stava 4. ovog ~lana
ugovorom }e regulirati uvjete, na~in kori{tenja usluga autobusne
stanice, me|usobna prava i obaveze, a visinu naknade za pru`ene
usluge odredit }e u skladu sa cjenovnikom iz stava 3. ovog ~lana.
Slu`bena lica na autobusnoj stanici du`na su za vrijeme rada
na vidnom mjestu nositi identifikacijske iskaznice.
^lan 66.
Autobusna stanica du`na je voditi evidenciju o dolascima i
odlascima autobusa i svakih 30 dana nadle`nom organu koji je
registrirao redove vo`nje dostavljati pisane informacije o
redovima vo`nje koje prijevoznik neuredno odr`ava, odnosno
redovima vo`nje koje prijevoznik ne odr`ava.
Voza~ autobusa du`an je po dolasku na autobusnu stanicu
odmah prijaviti dolazak autobusa, odnosno prijaviti postavljanje
autobusa na peron i ovjeriti putni nalog sa podacima o vremenu
dolaska i polaska autobusa sa autobusne stanice.
Otpravnik je du`an otpremiti svaki autobus sa polaznog
perona prema redu vo`nje, ako su za to ispunjeni uvjeti.
Voza~ autobusa mo`e po}i sa autobusne stanice po odobrenju
otpravnika, odnosno kad mu se odgovaraju}im svjetlosnim
signalom odobri odlazak sa autobusne stanice, ako se otpremanje
autobusa vr{i svjetlosnom signalizacijom.
^lan 67.
U autobusnoj stanici mora se voditi prometni dnevnik na
na~in propisan pravilnikom kojim se propisuje obrazac, sadr`aj i
na~in vo|enja prometnog dnevnika.
Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar.
^lan 68.
Nakon sklapanja ugovora iz ~lana 65. stav 5. ovog Zakona
autobusna stanica du`na je sistematizirati sve redove vo`nje po
linijama, vremenu dolaska i odlaska autobusa sa autobusne
stanice i istaknuti ih na mediju predvi|enom za informiranje
putnika.
^lan 69.
Prijevoznik mora obavijestiti autobusnu stanicu gdje
zapo~inje prijevoz po redu vo`nje, o nemogu}nosti odr`avanja
polaska linije, odnosno o zaka{njenju ve}em od 30 minuta.
U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana autobusna stanica mora
obavijestiti sljede}u autobusnu stanicu po redu vo`nje.
U slu~aju prijema obavijesti o nemogu}nosti odr`avanja
polaska ili nenajavljenog ka{njenja du`eg od 30 minuta,
autobusna stanica mo`e, ukoliko je ve} izvr{ila prodaju karata za
taj polazak, anga`irati drugog prijevoznika o tro{ku prijevoznika
koji je trebao obaviti taj polazak.
IV.2. Teretne stanice
^lan 70.
Teretna stanica osigurava prihvat i otpremu teretnih
motornih i priklju~nih vozila i tereta, osigurava njihov smje{taj,
usluge smje{taja i prehrane ~lanova posade.
Teretna stanica mo`e organizirati pru`anje i drugih usluga
vezanih za vr{enje prijevoza tereta.
Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi
Ministarstvo.
Federalni ministar }e posebnim pravilnikom propisati uvjete
koje moraju ispuniti teretne stanice za obavljanje djelatnosti.
^lan 71.
Teretna stanica mora pru`ati svoje usluge pod jednakim
uvjetima svim prijevoznicima, odnosno fizi~kim licima koji vr{e
javni prijevoz.
Ako u mjestu postoji teretna stanica, nadle`no kantonalno
ministarstvo mo`e propisom utvrditi obavezu da su prijevoznici,
odnosno fizi~ka lica koja vr{e javni prijevoz du`ni koristiti
usluge teretne stanice.
Broj 28 – Strana 3004 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3005
V. STANICE TEHNI^KOG PREGLEDA
^lan 72.
Stanica tehni~kog pregleda pru`a usluge tehni~kog pregleda
vozila kojima se utvr|uje ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih
uvjeta i tehni~ka ispravnost vozila kojima se vr{e pojedine vrste
prijevoza.
Za svako vozilo koje ispunjava navedene uvjete stanica
tehni~kog pregleda izdaje odgovaraju}u potvrdu.
Pru`anje usluga tehni~kog pregleda vozila iz stava 1. ovog
~lana mo`e vr{iti samo stanica tehni~kog pregleda koja je
registrirana za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila i
ima odobrenje za rad dobijeno od Ministarstva.
^lan 73.
Odobrenje za rad stanici tehni~kog pregleda na prijedlog
komisije izdaje Ministarstvo.
Komisiju iz stava 1. ovog ~lana formira federalni ministar.
Komisija iz stava 2. ovog ~lana broji 13 ~lanova od kojih su
tri ~lana iz Ministarstva, s tim da je jedan predsjednik komisije i
po jednog ~lana iz kantonalnog ministarstva nadle`nog za
poslove cestovnog prometa.
^lana komisije iz kantonalnog ministarstva imenuje
federalni ministar, na prijedlog kantonalnog ministra nadle`nog
za poslove cestovnog prometa.
Komisija svoje prijedloge vezane za davanje odobrenja treba
bazirati u skladu sa evropskim standardima i direktivama i u
svemu postupati u skladu sa va`e}im propisima koji reguliraju
ovu oblast.
^lan 74.
Uvjete za obavljanje poslova utvr|ivanja tehni~ke
ispravnosti vozila, na~in obavljanja pojedinih vrsta tehni~kog
pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju, kao i
drugi poslovi vezani za rad stanica tehni~kog pregleda odre|uju
se pravilnicima koje donosi federalni ministar.
^lan 75.
Kontrola ispravnosti vozila na stanicama tehni~kog pregleda
vr{i se u skladu sa odredbama ovog Zakona, pravilnicima
donesenim na osnovu njega, kao i na osnovu drugih zakona i
pravilnika donesenih na osnovu njih i prema usvojenom
standardu i va`e}im normativima.
Tehni~ki pregled obavlja se u skladu sa procedurama
va`e}im za pojedine vrste tehni~kog pregleda, a dokumentacija
za vozilo izdaje se na bazi ispisa rezultata mjerenja pojedinih
karakteristika tog vozila dobijenih na opremi sa automatskim
ispisom podataka, op}eg stanja vozila, te na osnovu zapa`anja
kontrolora o stanju pojedinih sklopova, agregata i komponenti
tog vozila.
Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije stanica tehni~kog
pregleda pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine,
utvr|uje jedinstven cjenovnik usluga pojedinih vrsta tehni~kog
pregleda vozila.
^lan 76.
Dio poslova iz svoje nadle`nosti, koji se odnose na rad
stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo mo`e prenijeti na
odgovaraju}u stru~nu instituciju koja bude izabrana putem
javnog oglasa.
Stru~na institucija koja }e obavljati poslove iz stava 1. ovog
~lana mora ispunjavati sljede}e uvjete:
– biti upisana u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz
oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje;
– imati kadrove sposobne za obavljanje djelatnosti iz
oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje;
– biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje obuke za
obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila,
ba`darenja tahografa;
– biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje stru~nog
nadzora nad radom stanica tehni~kog pregleda,
kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, voditelja stanice
tehni~kog pregleda;
– imati kadar i opremu za vr{enje kontrole ispravnosti
ba`darenja opreme i ure|aja na stanici tehni~kog
pregleda;
– dokazati da mo`e pratiti referentnu literaturu evropske
zajednice iz ove oblasti i vr{iti primjenu savremenih
dostignu}a na stanicama tehni~kog pregleda i davati
prijedloge za dopunu postoje}ih normativnih akata iz
ove oblasti u skladu sa evropskim standardima;
– posjedovati ra~unare, stru~nu literaturu, laboratoriju sa
tipski odobrenom opremom, kabinete i drugu opremu
neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose;
– ispunjavati uvjete propisane pozitivnim zakonskim
propisima Bosne i Hercegovine.
Stru~na institucija iz stava 1. ovog ~lana obavlja sljede}e
poslove:
– prati propise iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje
donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge
me|unarodne organizacije i integracije;
– utvr|uje uvjete za rad stanica za tehni~ki pregled vozila i
izdaje certifikate i vodi slu`benu evidenciju o njima na
osnovu kojih Ministarstvo prenosi javno ovla{tenje
stanici tehni~kog pregleda vozila za obavljanje
pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila i izdavanja
potvrda o njihovoj ispravnosti;
– vr{i stru~no osposobljavanje kadrova za obavljanje
poslova kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugih
osoba koje rade na stru~nim poslovima tehni~kog
pregleda i registracije motornih vozila;
– organizira periodi~nu provjeru znanja kontrolora
tehni~ke ispravnosti vozila i drugog osoblja;
– organizira kontrolu ba`darenja opreme kojom se vr{i
kontrola tehni~ke ispravnosti vozila;
– organizira uvezivanje stanica za tehni~ki pregled vozila
i drugih zainteresiranih subjekata u jedinstven informati~
ki sistem vezan za poslove tehni~kog pregleda vozila;
– vr{i obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehni~kog
pregleda vozila;
– ostvaruje saradnju sa stru~nim, nau~nim organizacijama,
institutima, preduze}ima i drugim pravnim
licima iz oblasti tehni~kog pregleda vozila;
– daje pisana uputstva i informacije, te izra|uje stru~ne
publikacije iz oblasti tehni~kog pregleda vozila;
– na zahtjev organa koji vr{i upravni nadzor nad radom
stru~ne institucije iz stava 1. ovog ~lana, a najmanje dva
puta godi{nje, dostavlja izvje{taje, podatke i dokumenta
od zna~aja za vr{enje upravnog nadzora.
Bli`e odredbe o na~inu obavljanja pojedinih poslova i
zadataka iz stava 3. ovog ~lana propisat }e se pravilnicima iz
~lana 74. ovog Zakona.
^lan 77.
Stru~na institucija iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona gubi
javna ovla{tenja za obavljanje poslova iz stava 3. ~lana 76. ovog
Zakona ukoliko:
– poslove ne obavlja stru~no i blagovremeno,
– ne podnosi izvje{taje, podatke, ili drugu dokumentaciju
u skladu sa ~lanom 76. stav 3. alineja 10.,
– izvje{taj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od
Ministarstva.
^lan 78.
U ostvarivanju svoje funkcije, vezano za rad stanica
tehni~kog pregleda, Ministarstvo je nadle`no da:
– donosi propise i op}e akte iz oblasti tehni~kog pregleda
vozila i rada stanica za tehni~ki pregled vozila,
– vr{i upravni nadzor nad radom stanica za tehni~ki
pregled vozila,
– vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz
~lana 76. stav 1. ovog Zakona.
VI. INSPEKCIJSKI NADZOR
^lan 79.
Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi
ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i
Ministarstvo.
Neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljaju
federalni inspektori za cestovni promet (u daljnjem tekstu:
inspektor).
^lan 80.
Inspektor mo`e biti osoba koja ima visoku {kolsku spremu,
diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera, polo`en stru~ni
upravni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na
najslo`enijim upravnim poslovima poslije polo`enog stru~nog
ispita.
Federalni ministar mo`e, po potrebi, rje{enjem privremeno
ovlastiti i drugu osobu koja ispunjava uvjete iz stava 1. ovog
~lana da izvr{i odre|ene poslove inspekcijskog nadzora sa svim
ovla{tenjima inspektora.
^lan 81.
Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim
pregledima i preduzetim mjerama.
Sadr`aj i na~in vo|enja evidencije iz stava 1. ovog ~lana
propisuje federalni ministar pravde.
^lan 82.
Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa
donesenih na osnovu njega inspektor vr{i u sjedi{tu i drugim
poslovnim prostorijama pravnog ili fizi~kog lica.
Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora
ovla{ten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog Zakona.
Zaustavljanje vozila, u smislu prethodnog stava ovog ~lana,
inspektor vr{i isticanjem tablice koja je u obliku prometnog
znaka "zabranjen promet svim vozilima u oba smjera" na kojoj je
ispisano "STOP INSPEKCIJA".
Voza~ motornog vozila na znak iz prethodnog stava du`an je
zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora.
Za vr{enje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu
tehni~ku opremu i ozna~ena slu`bena vozila.
Federalni ministar svojim uputstvom odredit }e na~in
obilje`avanja slu`benog vozila te potrebnu tehni~ku opremu za
pregled.
^lan 83.
Prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati
iskaznicu.
Oblik i sadr`aj iskaznice propisuje federalni ministar pravde
a iskaznicu inspektoru izdaje federalni ministar.
^lan 84.
U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektori posebno
nadziru:
– ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti javnog
prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe;
– na~in vr{enja prijevoza osoba, tereta, ili osoba i tereta na
podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine;
– ispunjavanje propisanih uvjeta za vozila kojima se vr{i
prijevoz na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine;
– ispunjavanje propisanih uvjeta i na~ina rada i kori{tenja
autobusnih i teretnih stanica;
– da li je preventivni tehni~ki pregled vozila va`e}i i
obavljen kod ovla{tene stanice tehni~kog i preventivnog
pregleda vozila.
^lan 85.
U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je ovla{ten:
1) pregledati:
– poslovne i druge prostorije,
– vozila, ure|aje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i
tereta,
– poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u
vezi sa prijevozni~kom djelatnosti,
– rje{enje za rad stanice tehni~kog pregleda kao i
dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju
tehni~ki pregled vozila, ba`darenost opreme i primjenu
jedinstvenog cjenovnika na stanici tehni~kog pregleda,
– dokumentaciju i evidenciju, ra~unarsku bazu podataka
koje omogu}avaju uvid u poslovanje i primjenu propisa
u vezi s prijevozni~kom djelatnosti;
2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu:
– ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje odre|ene
vrste prijevoza,
– ispunjavanja uvjeta za rad autobusnih i teretnih stanica,
– ispunjavanja propisanih tehni~ko-eksploatacionih
uvjeta i svojstava predvi|enih standardima za vozila,
– obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i
urednosti kontrole tehni~ke ispravnosti vozila,
– odr`avanja reda vo`nje,
– kao i u svim drugim slu~ajevima neprimjenjivanja
propisa nad kojima se vr{i nadzor;
3) privremeno zabraniti:
– vr{enje prijevoza osoba ili tereta, ili osoba i tereta, ako
utvrdi da se vr{i bez odgovaraju}e licence, odnosno bez
rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe,
– kori{tenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uvjete
prema odredbama ovog Zakona,
– vr{enje javnog linijskog prijevoza osoba u cestovnom
prijevozu na liniji za koju red vo`nje nije registriran, ili
na liniji na kojoj prijevoznik vr{i prijevoz bez odobrene
izmjene reda vo`nje, ili suprotno roku va`enja
registriranog reda vo`nje,
– vr{enje javnog vanlinijskog prijevoza osoba, ako utvrdi
da ga prijevoznik vr{i suprotno pravilima o na~inu
vr{enja vanlinijskog prijevoza shodno deklarisanoj vrsti
iz putnog lista, ili ukoliko nema va`e}i putni list,
– obavljanje poslova voza~a, odnosno ~lana posade
motornog vozila, ako utvrdi da voza~, odnosno ~lan
posade vozila nema iskaznicu za voza~a, nije u radnom
odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno
vlasnika vozila, onemogu}i izvr{enje inspekcijskog
pregleda, ili odbije izvr{iti nare|enje inspektora,
– vr{enje taksiprijevoza, ako utvrdi da prijevoznik ne
ispunjava uvjete propisane odredbama ovog Zakona i
drugih propisa,
– pru`anje stani~nih usluga, ako utvrdi da su radom
autobusne ili teretne stanice ugro`eni zdravlje ili `ivot
ljudi.
Mjera privremene zabrane iz ta~ke 3. ovog ~lana traje do
otklanjanja nedostataka.
^lan 86.
Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah primijeniti mjeru
isklju~enja vozila iz prometa, odnosno udaljiti voza~a ili ~lana
posade iz vozila, ako utvrdi da:
– vozilom se ~ine radnje za koje je izre~ena mjera
privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje
1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona,
– voza~ ili ~lan posade vozila obavlja poslove i zadatke i
pored izre~ene mjere privremene zabrane iz ~lana 85.
stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovog Zakona.
Prilikom isklju~enja vozila iz prometa inspektor oduzima
prometnu dozvolu za vozilo i registarske tablice i o tome izdaje
odgovaraju}u potvrdu.
Obavezu skidanja registarskih tablica izvr{it }e voza~ i
predati ih inspektoru.
Ukoliko voza~ odbije da skine registarske tablice vozilo se o
tro{ku vlasnika ili voza~a vozila upu}uje na najbli`u stanicu
tehni~kog pregleda, ili u najbli`u automehani~arsku radionicu u
kojoj }e se obaviti skidanje registarskih tablica.
Mjera iz stava 2. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se u
trajanju od sedam dana a u ponovljenom slu~aju u vremenskom
trajanju od 30 dana.
Sve posljedice i tro{kove nastale zbog isklju~enja vozila iz
prometa i zabrane obavljanja poslova na radnom mjestu voza~a,
odnosno ~lana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili
fizi~ko lice.
Na~in izvr{enja mjera iz ovog ~lana propisat }e se posebnim
pravilnikom kojeg donosi federalni ministar.
^lan 87.
Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti njegovo
izvr{enje kada utvrdi da nadzirano pravno lice postupa protivno
ranije izre~enoj mjeri privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1.
ta~ka 3. alineja 7. ovog Zakona.
U provedbi rje{enja iz stava 1. ovog ~lana inspektor }e
pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in privremeno zatvoriti
prostorije i onemogu}iti kori{tenje strojeva, ure|aja i drugih
sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost.
^lan 88.
Inspektor je ovla{ten odmah uputiti vozilo na vanredni
tehni~ki pregled ako utvrdi da ne ispunjava uvjete iz ~lana 5. ili
~lana 8. ovog Zakona, ili ako postoji osnovana sumnja da bi
upotreba tih vozila ugrozila sigurnost prometa.
Vozilo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se uklju~iti u promet
poslije obavljenog vanrednog tehni~kog pregleda na kojem je
utvr|eno da su otklonjeni nedostaci zbog kojih je vozilo
isklju~eno iz prometa.
Broj 28 – Strana 3006 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3007
U slu~aju utvr|ene neispravnosti vozila na vanrednom
tehni~kom pregledu tro{kove obavljenog tehni~kog pregleda
snosi vlasnik vozila.
Inspektor donosi rje{enje o isklju~enju vozila iz prometa.
^lan 89.
U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor mo`e oduzeti
pravnom ili fizi~kom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode
iz ra~unarskih baza podataka (ispis itd.), ako posumnja u njihovu
ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju u skladu sa tom
dokumentacijom, ispravama i evidencijom iz ra~unarske baze
podataka.
Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz ra~unarske baze
podataka oduzimaju se privremeno, odnosno na vrijeme
potrebno za utvr|ivanje njihove ispravnosti, ili do dono{enja
kona~nog rje{enja pri ~emu se nadziranom pravnom ili fizi~kom
licu izdaje potvrda.
^lan 90.
O preduzimanju upravnih mjera kojim se nare|uje
otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti i preduzimanje
drugih upravnih mjera i radnji za koje je ovim Zakonom i
propisima donesenim na osnovu njega ovla{ten, inspektor donosi
rje{enje.
Protiv rje{enja koje donosi inspektor mo`e se izjaviti `alba
federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema
rje{enja.
@alba protiv rje{enja iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. i ~l. od 86. do
88. ovog Zakona ne odga|a njegovo izvr{enje.
^lan 91.
Pravna ili fizi~ka lica du`na su omogu}iti inspektoru
obavljanje poslova iz ~l. od 85. do 89. ovog Zakona.
Pravna ili fizi~ka lica ~ije je poslovanje podvrgnuto nadzoru
inspektora du`na su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku
dostaviti ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje
poslova iz njegove nadle`nosti.
^lan 92.
Inspektor je du`an preduzeti odgovaraju}e mjere i
preventivne aktivnosti u cilju spre~avanja nastupanja {tetnih
posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provo|enju zakona
i propisa donesenih na osnovu zakona ~ije izvr{enje nadzire.
VII. KAZNENE ODREDBE
^lan 93.
Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00
KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez
registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 3. ovog Zakona);
2. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez
registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 4. ovog Zakona);
3. vr{i javni prijevoz bez registrirane djelatnosti javnog
prijevoza (~lan 11. stav 2. ovog Zakona);
4. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13.
ovog Zakona;
5. povjeri ili ustupi vr{enje javnog prijevoza u linijskom
cestovnom prijevozu drugom prijevozniku (~lan 18. ovog
Zakona);
6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog
organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona);
7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog
prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona);
8. pru`a rentakar usluge, a nije registriran za obavljanje te
djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona);
9. pru`a usluge autostanica bez registrirane djelatnosti (~lan
60. ovog Zakona);
10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez registrirane
djelatnosti (~lan 72. stav 3. ovog Zakona);
11. kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila ne obavlja u skladu
sa va`e}im propisima, usvojenim standardom i va`e}im
normativima (~lan 75. st. 1. i 2. ovog Zakona);
12. dokumentaciju o obavljenom tehni~kom pregledu vozila
ne izdaje na bazi ispisa rezultata mjerenja dobivenih na
mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim
rezultatom pregleda, a osobnim zapa`anjem je mogao
uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili
komponenti vozila ne odgovara propisanim normama
(~lan 75. stav 2. ovog Zakona);
13. onemogu}i ili ometa inspektora u obavljanju poslova
inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona).
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno
lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne
izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je
izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna
mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem
prekr{aja.
^lan 94.
Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00
KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja
Ministarstva (~lan 8. stav 3. ovog Zakona);
2. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja
Ministarstva (~lan 8. stav 4. ovog Zakona);
3. javni prijevoz vr{i vozilom suprotno odredbama ~lana 19.
ovog Zakona;
4. vr{i javni linijski prijevoz putnika bez registriranog reda
vo`nje, ili bez izdate dozvole za prijevoz (~lan 23. ovog
Zakona);
5. javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom
prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog
Zakona;
6. ugovoreni prijevoz putnika vr{i suprotno odredbama
~lana 36. stav 1. ovog Zakona;
7. linijski prijevoz tereta vr{i bez registriranog reda vo`nje,
odnosno bez dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta
(~lan 46. ovog Zakona);
8. pru`a usluge autobusnih stanica bez rje{enja Ministarstva
(~lan 62. stav 3. ovog Zakona);
9. pru`a usluge teretnih stanica bez rje{enja nadle`nog
organa, odnosno suprotno donesenom rje{enju iz ~lana
70. stav 3. ovog Zakona;
10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez odobrenja za
rad Ministarstva (~lan 72. stav 3. ovog Zakona);
11. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredbe
ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje
`alba nema suspenzivno djelovanje;
12. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i
dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog
Zakona).
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno
lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne
izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene
izvr{enjem prekr{aja.
^lan 95.
Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom
za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju
tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog
Zakona;
2. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni
tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod
neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. ovog
Zakona);
3. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu
koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona;
4. javni prijevoz vr{i ne pridr`avaju}i se odredbi ovog
Zakona, uvjeta iz dozvole, ili druge va`e}e dokumentacije
(~lan 12. ovog Zakona);
5. prijevoz osoba u linijskom cestovnom prijevozu ne vr{i u
skladu sa registriranim redom vo`nje (~lan 23. ovog
Zakona);
6. karte za prijevoz prodaje za red vo`nje koji nije registriran
ili je van utvr|enog cjenovnika (~lan 29. stav 5. ovog
Zakona);
7. karte za prijevoz prodaje u autobusu na autobusnoj stanici
u terminu kada je organizirana prodaja karata (~lan 29.
stav 6. ovog Zakona);
8. ne otpo~ne, ili obustavi vr{enje javnog prijevoza osoba u
linijskom cestovnom prijevozu po registriranom redu
vo`nje (~lan 32. stav 1. ovog Zakona);
9. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. st. 1. i 2. ovog
Zakona;
10. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i
na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog
Zakona;
11. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav
1. ovog Zakona);
12. linijski prijevoz tereta vr{i suprotno odredbama ovog
Zakona, ili suprotno uvjetima iz rje{enja (~lan 49. ovog
Zakona);
13. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz
~lana 50. ovog Zakona;
14. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana
52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona;
15. vr{i prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2.
ovog Zakona);
16. prijevoz osoba rentakar vozilom ne vr{i za vlastite
potrebe, ili ga vr{i bez zaklju~enog ugovora, ili bez
unaprijed utvr|enog cjenovnika (~lan 57. stav 1. ovog
Zakona);
17. iznajmljuje vozilo sa voza~ima koji nisu kod njega
zaposleni, ili ne ispunjavaju uvjete za voza~a propisane
ovim Zakonom (~lan 57. stav 2.);
18. vozilo za pru`anje rentakar usluga ne ispunjava uvjete iz
~lana 58. stav 1. ovog Zakona;
19. autobusna stanica svoje usluge ne pru`a pod jednakim
uvjetima svim prijevoznicima koji imaju u registriranom
redu vo`nje upisanu tu stanicu, ili usluge ne napla}uje u
skladu sa cjenovnikom u zavisnosti od kategorije
autobusne stanice (~lan 65. stav 1. ovog Zakona);
20. autobusna stanica napla}uje svoje usluge, iako nije
izvr{ena kategorizacija te stanice i bez rje{enja o
utvr|enoj kategoriji (~lan 65. stav 2. ovog Zakona);
21. prijevoznik ne povjeri autobusnoj stanici prodaju i
rezervaciju karata za prijevoz (~lan 65. stav 4. ovog
Zakona);
22. autobusna stanica ne pridr`ava se odredbi ugovora
sklopljenog sa prijevoznikom (~lan 65. stav 5. ovog
Zakona);
23. prijevoznik se ne pridr`ava odredbi ugovora sklopljenog
sa autobusnom stanicom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona);
24. teretna stanica ne pru`a svoje usluge svim prijevoznicima
pod jednakim uvjetima (~lan 71. stav 1. ovog Zakona).
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno
lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
^lan 96.
Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni
tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan
8. stav 2. ovog Zakona);
2. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne
ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona;
3. ne donese pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze
~lanova posade vozila (~lan 15. stav 2. ovog Zakona);
4. vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom
prijevozu bez utvr|enog cjenovnika (~lan 17. stav 1. ovog
Zakona), ili ne utvrdi cjenovnik za svaku liniju posebno sa
cijenama izme|u stanica i stajali{ta (~lan 17. stav 2. ovog
Zakona);
5. prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu vr{i neuredno
ili neredovno (~lan 27. stav 1. ovog Zakona);
6. bis vo`nju ne vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji za koju
je red vo`nje registriran (~lan 27. stav 3. ovog Zakona);
7. prijevoznik u linijskom cestovnom prometu ne pridr`ava
se utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge, odnosno
svoje usluge u linijskom cestovnom prijevozu napla}uje
manje od utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge
(~lan 28. st. 5. ovog Zakona);
8. vr{i prodaju karata za prijevoz na prodajnom mjestu u
autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, u poslovnici ili u
autobusu po cijenama koje se razlikuju od cijena
utvr|enih cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju
(~lan 29. stav 4. ovog Zakona);
9. postupa suprotno odredbama ~lana 31. ovog Zakona;
10. o obustavi prijevoza (~lan 32. stav 2. ovog Zakona) ne
obavijesti korisnike prijevoza, ili autobusne stanice ili to
ne prijavi nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje
i Federalnoj inspekciji cestovnog prometa (~lan 32. st. 3. i
4. ovog Zakona);
11. u autobusu kojim se vr{i ugovoreni prijevoz ne nalazi se
zaklju~en ugovor o prijevozu, ili njegova ovjerena kopija
(~lan 36. stav 2. ovog Zakona);
12. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 3. ovog
Zakona;
13. vr{i javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu, a ne
utvrdi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza, ili se ne
pridr`ava cjenovnika minimalnih cijena prijevoznih
usluga, tj. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1.
ili stav 4. ovog Zakona;
14. autobusna ili teretna stanica nije ozna~ena u skladu sa
odredbama ~lana 61. ovog Zakona;
15. dopusti da se ulaz osoba u autobus ili izlaz osoba iz
autobusa obavlja van autobusnih stanica ili stajali{ta
upisanih u registrirani red vo`nje (~lan 63. stav 1. ovog
Zakona);
16. u autobusnoj stanici se ne vodi prometni dnevnik u skladu
sa ~lanom 67. stav 1. ovog Zakona.
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice
pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
^lan 97.
Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:
1. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na
propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona);
2. u motornom vozilu ne nalazi se putni nalog popunjen i
ovjeren na propisan na~in (~lan 7. stav 1. ovog Zakona);
3. izda novi putni nalog za vozilo prije vra}anja putnog
naloga za prethodnu vo`nju (~lan 7. stav 2. ovog Zakona);
4. povjeri vr{enje javnog prijevoza ~lanu posade bez
iskaznice iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona;
5. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1.
ovog Zakona;
6. prijevoz osoba u linijskom prijevozu vr{i bez postavljene
table sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i
najmanje jednoj od usputnih stanica (~lan 27. stav 2. ovog
Zakona), osim ako je vozilo obilje`eno na na~in
predvi|en stavom 5. istog ~lana, ili bis vo`nju vr{i bez
postavljene table sa natpisom"bis vo`nja" (~lan 27. stav 4.
ovog Zakona);
7. nema ovjeren i potpisan cjenovnik u skladu sa odredbama
~lana 28. stav 1. ovog Zakona;
8. karte za prijevoz izdaje bez podataka propisanih
odredbama ~lana 28. stav. 3. ovog Zakona;
9. ne pridr`ava se minimalnih cijena prijevoznih usluga
(~lan 28. stav 5. ovog Zakona);
10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski
prijevoz" (~lan 35. stav 2.);
11. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni
prijevoz" (~lan 36. stav 3.);
12. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog
Zakona;
13. nema dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta u
vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza (~lan 47. stav 2. ovog
Zakona);
14. o registriranoj liniji, ili o promjenama na liniji ne
obavijesti sve teretne stanice koje su upisane u rje{enju
najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza, ili ne
dostavi utvr|en cjenovnik svim teretnim stanicama koje
koristi na registriranoj liniji (~lan 48. st. 1. i 2. ovog
Zakona);
Broj 28 – Strana 3008 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3009
15. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika
vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona);
16. autobusna stanica ne dostavlja pisane izvje{taje (~lan 66.
stav 1. ovog Zakona);
17. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 68. ovog Zakona;
18. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 69. st. 1. i 2. ovog
Zakona.
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice
pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika.
^lan 98.
Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako:
1. vr{i javni prijevoz bez va`e}eg rje{enja za vr{enje javnog
prijevoza (~lan 11. stav 3. ovog Zakona);
2. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu
koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona;
3. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13.
ovog Zakona;
4. vr{i javni prijevoz vozilom suprotno odredbama ~lana 19.
ovog Zakona;
5. javni prijevoz osoba u vanlinijskom cestovnom prijevozu
vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona;
6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog
organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona);
7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog
prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona);
8. pru`a rentakar usluge, a nije registrirao obavljanje
djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona);
9. onemogu}i, ili ometa inspektora u obavljanju poslova
inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona);
10. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredaba
ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje
`alba nema suspenzivno djelovanje;
11. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i
dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog
Zakona).
Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne
izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je
izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna
mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem
prekr{aja.
^lan 99.
Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM
kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako:
1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom
za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju
tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog
Zakona;
2. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na
propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona);
3. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni
tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod
neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. stav 1.
ovog Zakona);
4. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni
tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan
8. stav 2. ovog Zakona);
5. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne
ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona;
6. ne registrira djelatnost javnog prijevoza kao pravno lice,
odnosno postupi suprotno odredbama ~lana 11. stav 4.
ovog Zakona;
7. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1.
ovog Zakona;
8. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski
prijevoz" (~lan 35. stav 2.);
9. ugovoreni prijevoz osoba vr{i suprotno odredbama ~lana
36. stav 1. ovog Zakona;
10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni
prijevoz" (~lan 36. stav 3.);
11. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog
Zakona;
12. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i
na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog
Zakona;
13. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4.
ovog Zakona;
14. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav
1. ovog Zakona);
15. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz
~lana 50. ovog Zakona;
16. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana
52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona;
17. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika
vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona);
18. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav
2. ovog Zakona).
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 100,00 KM do 200,00 KM i voza~ vozila.
Za prekr{aje iz stava 1. ta~ka 13. ovog ~lana, pored nov~ane
kazne, izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za
koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, a
za prekr{aje iz stava 1. ta~ke 6., 11., 12., 13. i 15. izri~e se i
za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene
izvr{enjem prekr{aja.
^lan 100.
Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM na licu mjesta
kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na
autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili
putnik koji se prevozi ako:
1. za vrijeme vr{enja prijevoza u vozilu ne posjeduje va`e}e
rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta
ili njegovu ovjerenu kopiju (~lan 5. stav 4. ovog Zakona);
2. upravlja vozilom kojim se vr{i prijevoz bez putnog naloga
(~lan 7. stav 1. ovog Zakona);
3. poslove voza~a obavlja bez ispunjavanja uvjeta
predvi|enih ~lanom 9. stav 2. ovog Zakona;
4. u vozilu se ne nalazi rje{enje za vr{enje javnog prijevoza
(~lan 11. stav 5. ovog Zakona);
5. u vozilu se ne nalazi va`e}i obrazac licence iz ~lana 13.
stav 4. ovog Zakona;
6. voza~ vozila ne nosi istaknutu identifikacijsku iskaznicu
(~lan 13. stav 4. ovog Zakona);
7. u vr{enju javnog prijevoza ne pridr`ava se odredbi ovog
Zakona i propisa o na~inu obavljanja poslova ~lana
posade vozila (~lan 15. stav 1. ovog Zakona);
8. ne primi na prijevoz osobu ili teret koji prema postoje}im
propisima nisu izuzeti od prijevoza (~lan 16. stav 3. ovog
Zakona);
9. primi na prijevoz putnika, teret ili `ivotinje suprotno
odredbama ~lana 21. stav 1. ovog Zakona;
10. u autobusu se ne nalazi red vo`nje iz ~lana 24. stav 3. ovog
Zakona;
11. u vozilu se ne nalazi red vo`nje ili dokumentacija iz ~lana
27. stav 5. ovog Zakona;
12. u autobusu, autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji ne
nalazi se ovjeren i potpisan cjenovnik za tu liniju (~lan 28.
stav 1. ovog Zakona);
13. ~lan posade vozila postupa suprotno odredbi ~lana 28.
stav 2. ovog Zakona;
14. ~lan posade vozila izdaje karte suprotno odredbi ~lana 28.
stav 3. ovog Zakona;
15. prodaju karata za prijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 29.
stav 6. ovog Zakona;
16. ~lan posade vozila postupi suprotno odredbi ~lana 30. stav
2. ovog Zakona;
17. u autobusu se ne nalazi kopija ugovora o prijevozu iz
~lana 36. stav 2. ovog Zakona;
18. u autobusu se ne nalazi ugovor o prijevozu, ili putni list sa
spiskom putnika (~lan 37. stav 1. ovog Zakona);
19. cijenu prijevoza ne odre|uje taksimetrom (~lan 38. stav 1.
ovog Zakona);
20. postupi suprotno odredbi ~lana 38. st. 3., 4., 5. i 6. ovog
Zakona;
21. postupi suprotno odredbi ~lana 39. ovog Zakona;
22. taksiprijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 40. stav 2. ovog
Zakona;
23. postupi suprotno odredbama ~lana 44. stav 2. ovog
Zakona;
24. nema uredno popunjen i ovjeren tovarni list u vozilu (~lan
45. stav 1. ovog Zakona);
25. nema dozvolu u vozilu za vrijeme vr{enja linijskog
prijevoza tereta (~lan 47. stav 2. ovog Zakona);
26. dozvola iz ~lana 51. stav 3. ovog Zakona ne nalazi se u
vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene;
27. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana
52. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona;
28. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana
56. ovog Zakona;
29. rentakar prijevoz vr{i suprotno odredbama ~lana 57. stav
4. ovog Zakona;
30. iznajmljenim vozilom rentakara vr{i javni prijevoz (~lan
58. stav 2. ovog Zakona);
31. ulaz ili izlaz osoba obavlja se suprotno odredbi ~lana 63.
stav 1. ovog Zakona;
32. ~lan posade vozila ne koristi usluge autobusne stanice
koju ima upisanu u redu vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog
Zakona);
33. u autobusnoj stanici ne vodi prometni dnevnik u skladu sa
odredbom ~lana 67. stav 1. ovog Zakona;
34. ne obavijesti narednu stanicu po redu vo`nje, odnosno
postupi suprotno odredbi ~lana 69. stav 2. ovog Zakona;
35. voza~ za koga se utvrdi da je vozio vozilo i nije se
zaustavio na dati znak iz ~lana 82. stav 4. ovog Zakona.
Nov~anu kaznu na licu mjesta izri~e i napla}uje inspektor.
Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu na licu mjesta
du`an je to u~initi najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je
na~inio prekr{aj.
Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu u roku iz stava
3. ovog ~lana inspektor }e podnijeti prijavu za pokretanje
prekr{ajnog postupka protiv u~inioca prekr{aja.
^lan 101.
Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM na licu mjesta
kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na
autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili
putnik koji se prevozi ako:
1. vr{i prijevoz suprotno odredbama ~lana 8. stav 2. ovog
Zakona;
2. postupa suprotno odredbama ~lana 20. ovog Zakona;
3. u vozilu kojim se vr{i javni prijevoz nije istaknuta tabla
prema odredbi ~lana 27. stav 2. ovog Zakona;
4. putnik koji se prevozi nema va`e}u kartu za prijevoz (~lan
29. stav 1. ovog Zakona);
5. ru~ni prtljag odla`e suprotno odredbama ~lana 30. stav 1.
ovog Zakona;
6. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta
tabla iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona;
7. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta
tabla iz ~lana 36. stav 3. ovog Zakona;
8. u vozilu nema dokaza o uplati aran`mana iz ~lana 37. stav
2. ovog Zakona;
9. putnik koji se prevozi nema iskaznicu iz ~lana 37. stav 3.
ovog Zakona;
10. cjenovnik usluga nije istaknut na vidnom mjestu u vozilu
(~lan 38. stav 2. ovog Zakona);
11. u vozilu se ne nalazi rje{enje iz ~lana 55. stav 1. ovog
Zakona;
12. u vozilu se ne nalazi tovarni list iz ~lana 55. stav 2. ovog
Zakona;
13. voza~ ne koristi usluge autobusne stanice koja je upisana u
red vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona);
14. ne nosi identifikacijsku iskaznicu na vidnom mjestu za
vrijeme rada (~lan 65. stav 6. ovog Zakona);
15. ne prijavi dolazak autobusa, ili ne ovjeri putni nalog (~lan
66. stav 2. ovog Zakona);
16. otprema autobuse suprotno odredbama ~lana 66. stav 3.
ovog Zakona;
17. po|e sa autobusne stanice suprotno odredbi ~lana 66. stav
4. ovog Zakona.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 102.
Federalni ministar na osnovu odredbi ovog Zakona u roku od
{est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e
sljede}e propise:
1. pravilnik iz ~lana 5. stav 2. ovog Zakona;
2. pravilnik iz ~lana 6. stav 1. ovog Zakona;
3. pravilnik iz ~lana 7. stav 1. ovog Zakona;
4. pravilnik iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona;
5. pravilnik iz ~lana 13. stav 3. ovog Zakona;
6. pravilnik iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona;
7. pravilnik iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona;
8. pravilnik iz ~lana 37. stav 4. ovog Zakona;
9. pravilnik iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona;
10. pravilnik iz ~lana 64. stav 3. ovog Zakona;
11. pravilnik iz ~lana 67. stav 1. ovog Zakona;
12. pravilnik iz ~lana 70. stav 4. ovog Zakona;
13. pravilnike iz ~lana 74. stav 1. ovog Zakona;
14. pravilnik iz ~lana 86. stav 7. ovog Zakona.
^lan 103.
Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada i op}ine uskladit }e
propise iz ~l. 10. i 42. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e
se va`e}i propisi kantona, odnosno grada i op}ine ukoliko nisu u
suprotnosti sa ovim Zakonom.
^lan 104.
Odredbe ~lana 9. stav 2. ovog Zakona, u pogledu stru~ne
spreme za zanimanje voza~ motornih vozila, ne}e se
primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
^lan 105.
Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{tenja po ranijim
propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i
nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavlja sa radom
ukoliko su ovla{tenja prenesena na na~in kako je to propisano i
ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{tenja obavlja u skladu sa
ovim Zakonom.
^lan 106.
U prijelaznom periodu od dvije godine od dana stupanja na
snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora
obavljat }e i ovla{teni kantonalni inspektori za cestovni promet.
^lan 107.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i
Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene
novine Federacije BiH", br. 23/98).
Do dono{enja podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona
primjenjivat }e se podzakonski propisi doneseni na osnovu
Zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa
odredbama ovog Zakona.
^lan 108.
Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Mati}, s. r.
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimovi}, s. r.
Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM
PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije
Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na
Broj 28 – Strana 3010 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006.
Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3011
sjednici Zastupni~kog doma od 18. travnja 2006. godine i na
sjednici Doma naroda od 4. travnja 2006. godine.
Broj 01-02-377/06
30. svibnja 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Niko Lozan~i}, v. r.
ZAKON
O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
I. OP]E ODREDBE
^lanak 1.
Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti i na~in obavljanja
djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i
zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu:
cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju
Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza
putnika i tereta u linijskom i izvanlinijskom cestovnom
prijevozu; prijevoz za osobne potrebe; rad autostanica;
inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne
odredbe.
^lanak 2.
Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se
obavlja vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine,
ministarstava unutarnjih poslova, Dr`avne agencije za istrage i
za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima
stranih organizacija.
^lanak 3.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a
zna~enja:
1. "autostanica" je autobusni kolodvor na kojem se vr{i
prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika,
utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretni
kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema teretnih
motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga
vezanih za prijevoz tereta;
2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se obavlja s dva ili vi{e
vozila na cijeloj liniji po istom voznom redu;
3. "cjenik" je dokument izdat od strane prijevoznika kojim
su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza;
4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u
vozilu s ciljem obavljanja poslova vezanih za prijevozni
proces;
5. "izravni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od
100 kilometara bez usputnih kolodvora i stajali{ta;
6. "fizi~ka osoba" je osoba koja vozilom vr{i prijevoz u
cestovnom prometu;
7. "javni prijevoz" je prijevoz, koji je pod jednakim
uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i
realizira se u komercijalne svrhe;
8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih
mjesta unutar Bosne i Hercegovine;
9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od strane
prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvr|uje da je
korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos
za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje
prijevoza;
10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema voznom redu
koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika;
11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da
ispunjava temeljne uvjete za obavljanje javnog prijevoza
propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na
temelju njega;
12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etnog do
zavr{nog kolodvora na kojoj se prevoze putnici ili teret po
registriranom i ovjerenom voznom redu s jednim ili vi{e
polazaka;
13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta, koji se
obavlja na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj
skici puta, voznom redu, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i
drugim uvjetima prijevoza;
14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da
prijevoznik ne koristi kolodvor ili stajali{te upisano u
registrirani vozni red ili koristi kolodvor ili stajali{te za
izlazak ili ulazak putnika, a isti nije upisan u registrirani
vozni red ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog
voznog reda, ili dolazi ranije na kolodvor ili stajali{te prije
vremena upisanog u registriranom voznom redu, ili polazi
ranije ili kasni u dolasku na kolodvor ili stajali{te vi{e od
10 minuta;
15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u
cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili
nenatovarenog vozila po javnim i nekategoriziranim
cestama;
16. "prijevoz za osobne potrebe" je prijevoz koji pravne ili
fizi~ke osobe obavljaju radi zadovoljenja svojih potreba u
svezi s obavljanjem gospodarske ili druge djelatnosti za
koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i
rent-a-car prijevoz;
17. "prijevoznik", u smislu ovog Zakona, je pravna osoba
upisana u sudski registar za obavljanje javnog prijevoza i
koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i
fizi~ka osoba koja obavlja javni prijevoz za koji ima
rje{enje u skladu s odredbama ovog Zakona, Zakona o
obrtu, kao i propisa donesenih temeljem ovih zakona;
18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, izuzev voza~a i
~lanova posade vozila;
19. "vozni red" je akt kojim se utvr|uju elementi za
obavljanje linijskog prijevoza osoba u cestovnom
prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika, ili naziv svih
prijevoznika ako se vozni red odr`ava u kooperaciji,
relaciju na kojoj se obavlja prijevoz (itinerer linije), vrstu
linije, redoslijed kolodvora i stajali{ta i njihovu udaljenost
od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme
polaska i dolaska na svaki autobusni kolodvor, odnosno
stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremensko
razdoblje odr`avanja linije, u~estalost odr`avanja linije i
rok va`enja voznog reda;
20. "registar voznih redova" je zvani~ni popis registriranih
voznih redova istoga ranga, koji je napravilo mjerodavno
tijelo za registraciju nakon provedenog postupka
uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracijskom
razdoblju;
21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u
dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika,
odnosno utovar ili istovar tereta;
22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije;
23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u voznom redu
za ulazak ili izlazak putnika ili utovar ili istovar tereta;
24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravna osoba koja je
registrirana, ovla{tena i osposobljena za utvr|ivanje
tehni~ke ispravnosti vozila;
25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze
teretnim motornim vozilom ili skupom vozila;
26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik
na propisanom obrascu;
27. "izvanlinijski prijevoz" je prijevoz u kojeg se relacija,
cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju ponaosob za svaki
prijevoz;
28. "voza~" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom;
29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se obavlja
prijevoz.
^lanak 4.
Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom
prijevozu mo`e se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za
osobne potrebe.
^lanak 5.
Javni prijevoz i prijevoz za osobne potrebe mo`e se obavljati
samo ako su ispunjeni posebni eksploatacijski uvjeti za pojedine
vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se obavlja
prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza
na cestama i drugim propisima, ispunjavaju tehni~ko-eksploatacijske
uvjete. |
Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 51/06 |
09.06.2006 |
|
SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06
|
tehnički pregled |
Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5333
Na osnovu ~lana 8. stav 6. Zakona o cestovnom prijevozu
Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije
BiH", broj 28/06), federalni ministar prometa i komunikacija
donosi
PRAVILNIK
O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA
MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA
I. OP]E ODREDBE
^lan 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni uslovi u pogledu
objekta, opreme i kadrova koje mora da ispunjava privredno
dru{tvo, odnosno drugo pravno lice za obavljanje preventivnih
tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila (u daljnjem
tekstu: vozila), uslovi, na~in i rokovi obavljanja preventivnih
tehni~kih pregleda vozila i na~in vo|enja evidencija o tim
pregledima.
^lan 2.
Preventivni tehni~ki pregledi mogu biti dnevni i periodi~ni.
Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja se dnevno, a
periodi~ni tehni~ki pregled u rokovima utvr|enim ovim
Pravilnikom.
^lan 3.
Preventivnom tehni~kom pregledu mo`e se pristupiti samo
ako je vozilo ~isto i uredno obojeno, ako su mu svi sklopovi
podmazani i bez uo~enih nedostataka.
Preventivni tehni~ki pregled vozila mora se obaviti u
potpunosti bez obzira da li je u toku pregleda utvr|ena neka
neispravnost.
^lan 4.
Periodi~ni tehni~ki pregled ne smije se obavljati za vrijeme
dok se ispituje ispravnost ure|aja i opreme na kojima se vr{i
tehni~ki pregled.
^lan 5.
Ako se periodi~ni tehni~ki pregled vozila vremenski
podudara sa redovnim tehni~kim pregledom i/ili pregledom u
svrhu utvr|ivanja tehni~ko-eksploatacionih uslova za vozila,
postupit }e se prema prioritetu pregleda.
Prvi prioritet ima pregled za tehni~ko-eksploatacione uslove,
drugi prioritet pripada redovnom tehni~kom pregledu, a tre}i
periodi~nom pregledu.
Dovoljno je obaviti pregled vi{eg prioriteta, te ukoliko je
rezultat pozitivan za preostale preglede vr{i se samo ovjera.
II. OBJEKAT, OPREMA I KADROVI ZA OBAVLJANJE
PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA
^lan 6.
Periodi~ni tehni~ki pregledi mogu se obavljati u stanicama
tehni~kog pregleda koje ispunjavaju uslove propisane
provedbenim propisom kojim se reguli{u uslovi rada,
organizacioni i drugi uslovi za rad stanica tehni~kog pregleda i
koje su ovla{tene od strane Federalnog ministarstva prometa i
komunikacija za vr{enje tih pregleda.
Periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za
svoje potrebe mo`e obavljati pravna osoba, odnosno servisna
radionica koja je opremljena na na~in predvi|en ovim
Pravilnikom i ispunjava uslove predvi|ene ~lanom 8. stav 4.
Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Zakon).
^lan 7.
Objekat u kome se vr{i periodi~ni tehni~ki pregled,
tehnolo{ka linija i njena opremljenost kod pravnog lica, odnosno
servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika moraju biti
prilago|eni vrsti vozila na kojima se obavljaju povjereni tehni~ki
pregledi.
^lan 8.
Pravnim osobama iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika mo`e se
povjeriti obavljanje pojedinih vrsta periodi~nih tehni~kih
pregleda samo ukoliko imaju opremu sa automatskim ispisom
rezultata mjerenja za tu vrstu pregleda i zapo{ljavaju osobu sa
polo`enim ispitom za kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila koja
vr{i taj pregled.
Oprema mora biti ispravna i najmanje jednom godi{nje
umjerena, za {ta se izdaju posebni certifikati i kontrolne markice.
Kontrolor tehni~ke ispravnosti koji obavlja periodi~ni
pregled mora biti zaposlen kod pravne osobe i mora ispunjavati
uslove propisane Pravilnikom o programu i na~inu stru~nog
usavr{avanja, provjeri stru~nosti i polaganju stru~nih ispita za
voditelje stanica tehni~kog pregleda i kontrolore tehni~ke
ispravnosti vozila i provjeri stru~nosti zaposlenih koji rade na
stru~nim poslovima tehni~kih pregleda vozila.
III. USLOVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH
TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA
III-1. Dnevni preventivni tehni~ki pregled vozila
^lan 9.
Dnevni tehni~ki pregledi vozila obavljaju se svakog dana
prije uklju~ivanja vozila u promet.
^lan 10.
Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja voza~ koji }e
upravljati vozilom.
Lice iz stava 1. ovog ~lana koje obavlja dnevni tehni~ki
pregled vozila, ispravnost vozila potvr|uje i ovjerava svojim
potpisom na putnom nalogu.
Ukoliko se prijevozni zadatak vozilom obavlja du`e od 24
sata, voza~ je du`an svakog dana prije uklju~ivanja vozila u
promet, izvr{iti dnevni tehni~ki pregled na vozilu.
^lan 11.
Prilikom obavljanja dnevnog tehni~kog pregleda vozila, (u
skladu sa kategorizacijom vozila: M-putni~ki automobili i
autobusi, N-teretni automobili, i O-priklju~na vozila), voza~ je
du`an provjeriti:
Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti
provjereni: Na~in provjere
Utvr|ena
ispravnost
(DA/NE)
Kategorija vozila na
kojoj se ure|aj
provjerava
1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE
1.1. To~ak upravlja~a slobodan hod - vizuelnim pregledom, rukom i
aktiviranjem M, N
1.2. Poluge za upravljanje i
rukavci vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N
1.3. Zakretno postolje
priklju~nog vozila vizuelnim pregledom O
Broj 51 - Stranica 5334 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006.
Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti
provjereni: Na~in provjere
Utvr|ena
ispravnost
(DA/NE)
Kategorija vozila na
kojoj se ure|aj
provjerava
2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE
2.1. Radna, pomo}na i parkirna,
ko~nica
aktiviranjem u mjestu, po potrebi i u pokretu (hod
pedale do 2/3 slobodnog hoda) M, N, O
3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU
3.1. Kratko svjetlo vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N
3.2. Dugo svjetlo M, N
3.3. Prednje svjetlo za maglu M, N
3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag M, N, O
3.5. Prednja pozicijska svjetla M, N
3.6. Stra`nja pozicijska svjetla M, N, O
3.7. Stra`nje svjetlo za maglu M, N, O
3.8. Gabaritna svjetla M, N, O
3.9. Plava ili crvena rotacijska ili
treptava svjetla M, N
3.10. Katadiopteri M, N, O
3.11. Stop svjetla M, N, O
3.12. Pokaziva~i smjera M, N, O
3.13.
Ure|aj za istodobno
uklju~ivanje svih
pokaziva~a smjera
M, N, O
4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST
4.1. Vjetrobran i druge staklene
povr{ine vizuelnim pregledom M, N, O
4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N
4.3. Voza~ka ogledala vizuelnim pregledom M, N
5. TO^KOVI
5.1. Gume i naplatak vizuelnim pregledom M, N, O
6. MO TOR
6.1. Nivo ulja, rashladne i
ko~ione te~nosti
vizuelnim pregledom
i provjerom stanja
M, N
7. ELEKTRO URE\AJI I PRIJENOSNI MEHANIZAM
7.1. Gen er a tor, akumulator vizuelnim pregledom M, N
7.2. Remenje, remenice, lanac,
lan~anici vizuelnim pregledom M, N
8. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI
8.1. Brzinomjer s putomjerom vizuelnim pregledom M, N
8.2. Kontrolne lampe na in stru -
ment tabli vizuelnim pregledom M, N
8.3. Sirena vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N
8.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj
(euro tahograf) vizuelnim pregledom M, N
8.5. Ograni~iva~ brzine aktiviranjem M, N
8.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal
pokaziva~a smjera vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N
8.7.
Ostali signalni ure|aji za
kontrolu rada pojedinih
mehanizama ugra|enih na
vozilu
vizuelnim pregledom M, N, O
9. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA
9.1. Mehani~ko kva~ilo vizuelnim pregledom M, N, O
9.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila vizuelnim pregledom M, N, O
10. OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA
10.1.
Unutra{njost kabine, tovarni
sanduk, sjedala i prostor za
putnike
vizuelnim pregledom M, N
10.2. Ure|aj za ventilaciju kabine
i vjetrobrana vizuelnim pregledom M, N
10.3. Vrata i poklopci vozila vizuelnim pregledom M, N, O
10.4. Pokretni prozori i krovovi vizuelnim pregledom M, N, O
10.5. Brave vizuelnim pregledom M, N, O
10.6. Izlazi za slu~aj opasnosti vizuelnim pregledom M, N, O
10.7. Blatobrani vizuelnim pregledom M, N, O
10.8. Branici vizuelnim pregledom M, N, O
10.9. Izduvni sistem vizuelnim pregledom M, N
11. OPREMA VOZILA
Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5335
Pregled ure|aja i opreme iz stava 1. ovog ~lana obavlja voza~
bez ure|aja za ispitivanje.
^lan 12.
Ukoliko voza~ prilikom pregleda utvrdi nedostatak kojeg
mo`e sam otkloniti, du`an je isti otkloniti prije uklju~ivanja
vozila u promet.
Ukoliko je nedostatak iz stava 1. ovog ~lana takav da ga
voza~ ne mo`e sam otkloniti, du`an je preduzeti mjere kako bi se
isti otklonio od strane stru~nog lica ili ovla{tene servisne
radionice.
III-2. Periodi~ni tehni~ki pregledi vozila
^lan 13.
Periodi~ni tehni~ki pregled vozila obavlja se, u zavisnosti od
starosne dobi, vrste i namjene vozila, prema odredbama ovog
Pravilnika.
^lan 14.
Periodi~ni tehni~ki pregled obavlja se u vremenskim
rokovima nakon {to vozilo pre|e propisan broj kilometara od
dana prethodno obavljenog tehni~kog pregleda ili isteka
vremenskog perioda, kako je dato slijede}om tabelom:
Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti
provjereni: Na~in provjere
Utvr|ena
ispravnost
(DA/NE)
Kategorija vozila na
kojoj se ure|aj
provjerava
11.1. Aparat za ga{enje po`ara vizuelnim pregledom M, N, O
11.2. Sigurnosni trougao vizuelnim pregledom M, N, O
11.3. Kutija prve pomo}i vizuelnim pregledom M, N
11.4. Klinasti podmeta~i vizuelnim pregledom N
11.5. ^eki} za razbijanje stakla u
slu~aju nu`de vizuelnim pregledom M
11.6. Rezervne sijalice vizuelnim pregledom M, N
11.7.
Rezervni to~ak ili tuba zraka
pod pritiskom i adekvatno
ljepilo
vizuelnim pregledom M, N, O
vizuelnim pregledom
11.8. Sajla ili poluga za vu~u vizuelnim pregledom M, N, O
11.9. Zimska oprema vizuelnim pregledom M, N, O
Vrsta vozila Starosna dob vozila
do 5 godina
Starosna dob vozila
od 5 do 10 godina
Starosna dob vozila
od 10 do 20 godina
Starosna dob vozila
preko 20 godina
vremenski
pe riod
ili pre|ena
kilometra`a
vremenski
pe riod
ili pre|ena
kilometra`a
vremenski
pe riod
ili pre|ena
kilometra`a
vremenski
pe riod
ili pre|ena
kilometra`a
Autobus i trolejbus koji
saobra}a na relacijama do
60 km
6 mjeseci - 6 mjeseci 45.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 15.000 km
Autobus koji saobra}a na
relacijama do 150 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 60.000 km 6 mjeseci 45.000 km 90 dana 25.000 km
Autobus koji saobra}a na
relacijama do 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 80.000 km 6 mjeseci 60.000 km 90 dana 30.000 km
Autobus koji saobra}a na
relacijama preko 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km - -
Kombinovano vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km
Priklju~no vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci - 6 mjeseci - 90 dana -
Putni~ki automobil kojim
se obavlja taksiprijevoz i
rentakar prijevoz
6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 25.000 km 90 dana 15.000 km
Teretno motorno vozilo i
vozilo posebne namjene
najve}e dozvoljene mase
manje od 7.500 kg
6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km
Teretno motorno vozilo i
vozilo posebne namjene
najve}e dozvoljene mase ve}e
od 7.500 kg
6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km
Vozilo hitne pomo}i 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 20.000 km 90 dana 15.000 km
Vozilo za prijevoz opasnih
materija 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 30.000 km 90 dana 15.000 km
Vu~no vozilo - teglja~ 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km
^lan 15.
Prilikom periodi~nog tehni~kog pregleda vozila provjerava
se i utvr|uje ispravnost i funkcionisanje slijede}ih ure|aja i
opreme:
Broj 51 - Stranica 5336 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006.
Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci:
Neispravnost
ure|aja je razlog za
neprolazak vozila na
tehni~kom pregledu
Kategorija vozila na
kojoj se ure|aj
provjerava
1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE
1.1. To~ak upravlja~a iskrivljenost, napuknutost, pri~vr{}enost, DA M, N
te{ko se pomi~e
prevelika zra~nost, slobodni hod
1.2. Zakretno postolje
priklju~nog vozila zra~nost postolja DA O
podmazanost
1.3. Poluge i zglobovi
upravlja~a zra~nost, iskrivljenost, trag to~ka DA M, N, O
2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE
2.1. Radna ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O
razlika ko~enja lijevo - desno
skokovit porast sile ko~enja
2.2. Pomo}na ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O
razlika ko~enja lijevo - desno
2.3. Parkirna ko~nica funkcionalnost DA M, N, O
stanje sajli (popucanost, zapletenost, korozija,
svinutost, stanje `abica)
komandni mehanizam - stanje
2.4. Komanda radne
ko~nice hod (prevelik ili premalen) DA M, N, O
jastu~i} protiv klizanja potro{en, nema ga ili je labav
prevelika zra~nost u zglobnim elementima
prevelik otpor pokretanju
propu{tanje zraka
2.5. Komanda pomo}ne
ko~nice poluga iskrivljena, slomljena DA M, N
potro{eni zupci za dr`anje
otpu{tanjem ko~nice poluga se ne vra}a samostalno
u polo`aj »otko~eno«
hod (prevelik ili premalen)
propu{tanje zraka
2.6.
Elementi prijenosa
sile ko~enja (dijelovi
zra~noga ko~nog
sistema)
kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost,
propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O
elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost,
ispucanost, bubrenje, spojne glave)
kompresor (potro{nja ulja, vrijeme za postizanje
pritiska)
spremnici zraka (korodiranost, o{te}enost, lo{a
postavljenost)
kontrolni manometri u kabini (funkcionisanje)
reg u la tor pritiska (funkcionisanje, nepravilno
pode{eni pritisci, lo{a postavljenost)
ko~ni cilindri (nije zaptiven, korodiranost, lo{a
postavljenost)
ko~no polu`je (iskrivljenost, korozija,
nepodmazanost, funkcionalnost, lo{a postavljenost)
regulacioni ventili (funkcionalnost, pode{enost,
propu{tanje zraka, korozija, stanje polu`ja)
elementi upravljanja i napajanja priklju~nog vozila
(odziv i visina pritisaka)
elementi ABS sistema (el. vodovi, senzori, sig nal
ABS lampice)
2.7.
Elementi prijenosa
sile ko~enja (dijelovi
hidrauli~noga ko~nog
sistema)
kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost,
propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O
elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost,
ispucanost, bubrenje, spojne glave)
vakuum pumpa (o{te}enost, korodiranost, spoj s
motorom)
Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5337
Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci:
Neispravnost
ure|aja je razlog za
neprolazak vozila na
tehni~kom pregledu
Kategorija vozila na
kojoj se ure|aj
provjerava
regulacioni (ARSK) ventili (funkcionalnost,
propu{tanje ulja, korozija, stanje polu`ja)
ko~ni cilindri (nisu zaptiveni, korodiranost, lo{a
postavljenost,
ko~na teku}ina (ta~ka klju~anja)
2.8.
Elementi prijenosa
sile ko~enja (dijelovi
mehani~koga ko~nog
sistema)
ispucalost sajli DA M, N, O
iskrivljenost ili puknu}e prijenosnih poluga
2.9. Izvr{ni ko~ni
elementi ovalnost DA M, N, O
2.10. Spojne glave za
ko~nicu prikolice propu{tanje zraka DA M, N, O
ispucanost crijeva
prikladna du`ina crijeva
stanje zaptivki
3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU
3.1. Kratko svjetlo pode{enost, DA M, N
intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla,
korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna
povezanost s ostalim svjetlima
3.2. Dugo svjetlo pode{enost, DA M, N
intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla,
korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna
povezanost s ostalim svjetlima
3.3. Prednje svjetlo za
maglu pode{enost, DA M, N
intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla,
korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna
povezanost s ostalim svjetlima
3.4. Svjetlo za vo`nju
unatrag intenzitet, boja, polo`aj, povezanost s mjenja~em DA M, N, O
3.5. Prednja pozicijska
svjetla
broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj,
u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim
svjetlima
DA M, N
3.6. Stra`nja pozicijska
svjetla
broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj,
u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim
svjetlima
DA M, N, O
3.7. Stra`nje svjetlo za
maglu
broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj,
u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim
svjetlima
DA M, N, O
3.8. Gabaritna svjetla broj, boja, u~vr{}enost DA M, N, O
3.9.
Plava ili crvena
rotacijska ili treptava
svjetla
boja, u~vr{}enost, vidljivost sa svih strana vozila DA M, N
smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim
svjetlom
3.10. Katadiopteri broj, boja, oblik, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O
3.11. Stop svjetla broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O
3.12. Pokaziva~i smjera broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O
3.13.
Ure|aj za istodobno
uklju~ivanje svih
pokaziva~a smjera
funkcionisanje DA M, N, O
4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST
4.1. Vjetrobran i druge
staklene povr{ine
neo{te}enost, pe~at, providnost, deformabilnost
slike, funkcionalnost pokretnih prozora DA M, N, O
postavljanje folija
4.2. Brisa~i i pera~i
vjetrobrana funkcionisanje, broj DA M, N
4.3. Voza~ka ogledala u~vr{}enost, neo{te}enost, funkcionalnost, broj DA M, N
5. SAMONOSIVA KAROSERIJA, [ASIJA SA KABINOM I NADOGRADNJOM
5.1. Samonosiva
karoserija
korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost
pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za
nalijevanje goriva, pri~vr{}enost svih elemenata na
karoseriju
DA M, N
5.2. [asija broj {asije DA M, N, O
korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, pri~vr{}enost
svih elemenata na {asiju, stanje varova, zakovica,
vijaka, deformacije
5.3. Kabina
korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost
pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za
{asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na kabinu
DA N
Broj 51 - Stranica 5338 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006.
Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci:
Neispravnost
ure|aja je razlog za
neprolazak vozila na
tehni~kom pregledu
Kategorija vozila na
kojoj se ure|aj
provjerava
5.4. Nadogradnja
korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost
pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za
{asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na nadogradnju
(ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.)
DA M, N, O
6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TO^KOVI
6.1. Polu`je ovjesa stanje poluga, mehani~ke deformacije, korozija DA M, N, O
dodirivanje poluga o elemente karoserije vozila
zra~nost i pri~vr{}enost stabiliziraju}ih poluga
6.2. Zglobovi ovjesa stanje gumenih elemenata DA M, N, O
zra~nost
6.3. Gume dubina gaznog sloja DA M, N, O
istovjetnost guma na istoj osovini
odgovaraju}e karakteristike guma za posmatrano
vozilo
stanje bo~nog dijela gume
7. MO TOR
7.1. Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA M, N
7.2. Zauljenost motora zauljenost motora oko svih zaptivki na motoru i
mogu}nost kapanja ulja na cestu DA M, N
7.3. Izduvni sistem
pri~vr{}enje, nepropusnost, mehani~ka o{te}enost,
usmjerenost izduvne cijevi, prednabijanje, toplinska
i mehani~ka za{tita katalizatora, spojni kablovi
lambda sonde, karakteristika ispuha za posmatrano
vozilo
DA M, N
7.4. Razvodni mehanizam za{ti}enost od dodira, zauljenost, zategnutost,
istro{enost DA M, N
8. BUKA VOZILA
8.1.
Buka u mirovanju
vozila s upaljenim
motorom
pretjerana buka izduvnog ili usisnog sistema motora DA M, N
9. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI
9.1. Brzinomjer s
putomjerom funkcionisanje DA M, N
9.2. Kontrolna plava
lampa za dugo svjetlo funkcionisanje DA M, N
9.3. Sirena funkcionisanje DA M, N
9.4. Tahograf ili nadzorni
ure|aj (euro tahograf) da li je obavljeno ispitivanje - certifikat DA M, N
plombiranost
kontrolna markica
iskrivljenost iglica
spoj sa mjenja~em
9.5. Ograni~iva~ brzine postojanje na vozilu sukladno propisima DA M, N
9.6.
Svjetlosni ili zvu~ni
sig nal pokaziva~a
smjera
funkcionisanje DA M, N
9.7.
Ostali signalni ure|aji
za kontrolu rada
pojedinih
mehanizama
ugra|enih na vozilu
funkcionisanje DA M, N, O
10. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA
10.1. Mehani~ko kva~ilo mehani~ka potro{enost, korodiranost DA M, N, O
postojanje dodatnog osigura~a
pri~vr{}enost za vu~no vozilo
10.2. Elektri~ni priklju~ak
kva~ila ispravna elektri~na spojenost DA M, N, O
funkcionisanje
11.OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA
11.1.
Unutra{njost kabine,
sjedala i prostora za
putnike
izbo~enost pojedinih o{trih predmeta DA M, N
kvaliteta i ~vrsto}a sjedala, pri~vr{}enost
unutarnja rasvjeta
rasvjeta in stru ment ta ble
11.2. Ure|aj za ventilaciju
kabine i vjetrobrana grijanje i hla|enje kabine (funkcionisanje) DA M, N
11.3. Vrata vozila zatvaranje DA M, N, O
zaptivanje
Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5339
^lan 16.
Prilikom obavljanja periodi~nih tehni~kih pregleda i
utvr|ivanja ispravnosti pojedinih ure|aja i opreme na vozilu
primjenjuju se propisi koji va`e pri pregledu za ispunjavanje
tehni~ko-eksploatacionih uslova.
^lan 17.
U slu~aju da se prilikom vr{enja periodi~nog tehni~kog
pregleda utvrdi neispravnost ure|aja ili nedostatak opreme,
ovjera pregleda se ne vr{i, vlasniku vozila odre|uje se rok od 7
dana da nedostatke otkloni.
Ukoliko prijevoznik u ostavljenom roku ponovo doveze
vozilo na pregled po otklanjanju nedostataka, vr{i se besplatan
pregled onih pozicija za koje je prethodno utvr|en nedostatak, i
ako je vozilo ispravno, ovjerava se tehni~ka ispravnost na
propisanom obrascu.
Ukoliko se vozilo ne pojavi na pregledu u ostavljenom roku
za otklanjanje nedostataka, vlasnik pla}a punu cijenu pregleda, a
ako se uop}e ne pojavi, pravno lice koje je utvrdilo nedostatak o
takvim vozilima vodi posebnu evidenciju.
^lan 18.
Ako se neki od mjernih ure|aja ili opreme pokvari, vr{ilac
pregleda mora prestati sa obavljanjem pregleda vozila dok se isti
ne popravi, odnosno dok ga ne pregleda ovla{teno privredno
dru{tvo.
IV. EVIDENCIJA O IZVR[ENIM PREGLEDIMA
^lan 19.
Privredno dru{tvo koje vr{i periodi~ni tehni~ki pregled
du`no je voditi registar o obavljenim pregledima.
Registar o periodi~nim tehni~kim pregledima vodi se na
Obrascu 1. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov
sastavni dio.
^lan 20.
O izvr{enom periodi~nom tehni~kom pregledu vodi se
zapisnik u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja stranci.
U Zapisnik se unose rezultati ispitivanja ure|aja, odnosno
opreme odmah poslije pregleda. Sastavni dio zapisnika su ispisi
sa mjernih ure|aja u stanici tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom
pravnom licu - servisnoj radionici.
Ukoliko se utvrdi da je vozilo neispravno stranci se izdaje
jedan primjerak Zapisnika, u kojem je utvr|eno stanje
ispravnosti ure|aja, dijelova i opreme na vozilu.
Zapisnik se vodi na Obrascu 2. koji je dat u prilogu ovog
Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.
Ovjera periodi~nog pregleda obavlja se na kartonu izvr{enih
preventivnih tehni~kih pregleda - Obrazac 3. koji je dat u prilogu
Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci:
Neispravnost
ure|aja je razlog za
neprolazak vozila na
tehni~kom pregledu
Kategorija vozila na
kojoj se ure|aj
provjerava
11.4. Pokretni prozori i
krovovi zatvaranje DA M, N, O
zaptivanje
11.5. Brave postojanje i funkcionisanje DA M, N, O
mehani~ka o{te}enost
11.6. Izlazi za slu~aj
opasnosti ozna~enost DA M, N, O
nezagra|enost pojedinim predmetima
11.7. Blatobrani postojanje DA M, N, O
u~vr{}enost
korozija
11.8. Branici postojanje DA M, N, O
u~vr{}enost
korozija
11.9. Sigurnosni pojasevi postojanje DA M, N
funkcionisanje kop~i pojaseva
neo{te}enost pojaseva
funkcionisanje brzih spojki pojaseva
11.10.
Dodatne komande za
vozilo kojim upravlja
osoba s tjelesnim
nedostacima
postojanje DA M
ispravno funkcionisanje
12. OPREMA VOZILA
12.1. Aparat za ga{enje
po`ara postojanje i adekvatni odabir aparata DA M, N, O
provjera roka do kada vrijedi ispitivanje
12.2. Sigurnosni trougao postojanje DA M, N, O
provjera ispravnosti
12.3. Kutija prve pomo}i postojanje i urednost materijala DA M, N
12.4. Klinasti podmeta~i postojanje DA N
12.5. ^eki} za razbijanje
stakla u slu~aju nu`de postojanje DA M
12.6. Rezervne sijalice postojanje NE M, N
12.7.
Rezervni to~ak ili
tuba zraka pod
pritiskom i adekvatno
ljepilo
postojanje, stanje DA M, N, O
postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni to~ak
12.8. Sajla ili poluga za
vu~u postojanje, stanje, atestiranost DA M, N, O
12.9. Zimska oprema postojanje, stanje DA M, N, O
ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio i koji se za vrijeme
obavljanja prijevoza mora nalaziti u vozilu.
^lan 21.
Registar i zapisnici o izvr{enim periodi~nim pregledima,
rezultati mjerenja dobijenih na opremi, kao i druga
dokumentacija na osnovu koje se mogu rekonstruisati izvr{ena
mjerenja ~uvaju se u stanicama tehni~kog pregleda ili u
ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici u periodu od 5
godina.
^lan 22.
Ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda ili pravnom
licu-servisnoj radionici, na prijedlog Komisije iz ~lana 73.
Zakona (u daljnjem tekstu: Komisija) izdaje Federalno
ministarstvo prometa i komunikacija.
Ovla{tenje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izdati kada
Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi iz Pravilnika o utvr|ivanju
mre`e i kriterija o broju stanica za tehni~ki pregled vozila i
Pravilnika o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za
rad stanica za tehni~ki pregled vozila.
Ovla{tenje pravnom licu-servisnoj radionici mo`e se izdati
kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi navedeni ovim
Pravilnikom.
V. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 23.
Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na putni~ki automobil
kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe.
^lan 24.
Stanice tehni~kog pregleda i pravna osoba, odnosno servisna
radionica koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`ne su svoje
pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog
Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na
snagu.
^lan 25.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, periodi~ni
pregledi obavljeni prema odredbama Pravilnika o preventivnim
tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene
novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) nastavljaju da
va`e do datuma njihovog isteka.
Obrasci Zapisnika o preventivnom pregledu propisani
odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima
motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije
BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) vrijede do isteka zaliha, a najdu`e
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
^lan 26.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da va`i
Pravilnik o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i
priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00,
45/01 i 24/03).
^lan 27.
Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Broj 01/4-27-857-2/06
25. augusta 2006. godine |
Zakon o zaštiti potrošača u BiH |
Bosna i Hercegovina |
Službeni glasnik BiH 25/06 |
04.04.2006 |
|
SG BiH 88/15
|
potošači,zakon,zaštita potrošača |
Broj 25 - Strana 2468 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
upotrijebiti prema njegovoj namjeni (~lan 26. stav (1)
ovog Zakona);
c) svoje servise, odnosno ovla{tene servise, servisere i
tr`i{te redovno ne snabdijeva potrebnom vrstom i
koli~inom rezervnih dijelova, pribora i drugih proizvoda
bez kojih se tehni~ki slo`en proizvod ne mo`e
upotrijebiti prema predvi|enoj namjeni (~lan 27. stav (1)
ovog Zakona).
(2) Ako je dobavlja~ pravno lice, za prekr{aje iz stava (1) ovog
~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu
nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM.
XXI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 129.
(1) UKZP entiteta uspostavljeni su na osnovu ~lana 9. Zakona o
konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/01) i
nastavljaju provoditi svoje nadle`nosti kako je propisano
~l.15., 16. i 17. tog zakona do 31. decembra 2005. godine.
(2) Od 1. januara 2006.godine nadle`nosti UKZP iz oblasti
za{tite potro{a~a provodit }e nadle`ni organi entiteta i
Br~ko Distrikta BiH.
^lan 130.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje va`iti
Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 17/02 i 44/04).
(2) Nadle`ni organi donijet }e propise za provo|enje ovog
Zakona kao i za provo|enje relevantnih preporuka
Evropske komisije u oblasti za{tite potro{a~a, u roku od {est
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(3) Entiteti i Br~ko Distrikt BiH du`ni su uskladiti sve propise i
druge akte, najkasnije u roku od {est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
^lan 131.
Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
PSBiH broj 271/ 06
21. februara 2006. godine
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamentarne skup{tine BiH
dr. Nikola [piri}, s. r.
Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH
Mustafa Pamuk, s. r.
Na temelju ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 74. sjednici
Zastupni~koga doma, odr`anoj 14. velja~e 2006, i na 54.
sjednici Doma naroda, odr`anoj 21. velja~e 2006, usvojila je
ZAKON
O ZA[TITI POTRO[A^A U BOSNI I HERCEGOVINI
I. OP]E ODREDBE
^lanak 1.
(1) Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini (u daljnjem
tekstu: Zakon) ure|uje odnose izme|u potro{a~a,
proizvo|a~a i trgovaca na teritoriju Bosne i Hercegovine.
(2) Na odnose i slu~ajeve iz podru~ja za{tite potro{a~a koji nisu
propisani ovim Zakonom primjenjivat }e se odredbe
Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04),
Zakona o op}oj sigurnosti proizvoda ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 45/04) te odgovaraju}e odredbe zakona kojima
se ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini. U
slu~aju dvojbe ili sukoba odredaba, primjenjivat }e se
odredba koja potro{a~ima pru`a ve}i stupanj za{tite.
(3) Potro{a~ je svaka fizi~ka osoba koja kupuje, stje~e ili rabi
proizvode ili usluge za svoje osobne potrebe i za potrebe
svoga ku}anstva.
(4) Proizvo|a~ je svaka fizi~ka ili pravna osoba koja posluje u
Bosni i Hercegovini, bez obzira na vrstu ili oblik vlasni{tva,
javna ili privatna, koja u cijelosti ili djelomi~no proizvodi
proizvod ili pru`a uslugu.
Prema definiciji, proizvo|a~ je:
a) svaka osoba koja uvozi proizvod ili uslugu u Bosnu i
Hercegovinu,
b) svaka osoba koja stavljaju}i svoje ime, robni `ig, logotip,
naljepnicu ili drugu karakteristi~nu oznaku na proizvod
predstavlja sebe kao proizvo|a~a.
(5) Trgovac je svaka osoba koja izravno ili u svojstvu
posrednika izme|u drugih osoba prodaje proizvode ili pru`a
usluge potro{a~u.
(6) Proizvo|a~ koji izravno dostavlja robu ili usluge
potro{a~ima tako|er se smatra trgovcem.
(7) Proizvod je svaka stvar nastala kao ishod ljudske djelatnosti,
namijenjena potro{a~ima ili je vjerojatno da }e je rabiti
potro{a~i, isporu~ena, bez obzira ho}e li biti pla}ena ili ne,
tijekom komercijalne djelatnosti i bez obzira je li nova,
rabljena ili prera|ena.
(8) Proizvodi obuhva}aju gotove proizvode, kao i sirovine i
sastavne dijelove. Oni obuhva}aju sve vrste proizvoda,
uklju~uju}i i poljoprivredne proizvode.
(9) Robom se smatraju i proizvodi i nekretnine.
(10) Usluga je svaka djelatnost ~ija je namjena da bude
ponu|ena potro{a~ima.
^lanak 2.
Potro{a~ se ne mo`e odre}i niti biti uskra}en za prava koja
su mu dana ovim Zakonom.
^lanak 3.
Temeljna potro{a~ka prava su:
a) pravo pristupa osnovnim robama i uslugama;
b) pravo na obrazovanje o potro{a~kim pitanjima,
c) pravo na sigurnost i za{titu `ivota i zdravlja;
d) pravo na informiranost;
e) pravo na izbor;
f) pravo da bude saslu{an i zastupan;
g) pravo na naknadu {tete i kompenzaciju;
h) pravo na `ivot i rad u zdravom i odr`ivom okoli{u.
^lanak 4.
Nadle`na tijela za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini
imaju glavnu odgovornost za promoviranje i provedbu
potro{a~kih prava.
^lanak 5.
Zahtjevi u podru~ju za{tite potro{a~a uzimat }e se u obzir
kod definiranja i provedbe ostalih politika i aktivnosti
nadle`nih tijela u Bosni i Hercegovini.
^lanak 6.
Trgovci i druge pravne i fizi~ke osobe koje, sukladno
ovome Zakonu, potro{a~ima isporu~uju proizvode ili pru`aju
usluge obvezni su poslovati na jezicima u slu`benoj uporabi u
Bosni i Hercegovini i u pisanim dokumentima navoditi puni
naziv tvrtke i sjedi{ta ili skra}eni naziv tvrtke, ako je takav
naziv upisan u sudski ili obrtni~ki registar i sjedi{te.
II. OBVEZA OBAVLJANJA TRGOVINSKE DJELATNOSTI
NA PO[TEN NA^IN
^lanak 7.
(1) Trgovac je obvezan prodavati proizvod, odnosno pru`ati
uslugu potro{a~u na na~in koji nije u suprotnosti s dobrim
poslovnim obi~ajima.
(2) Trgovac je obvezan prodavati proizvode, odnosno pru`ati
usluge svim potro{a~ima pod jednakim uvjetima. Ako
pojedinim skupinama odobrava posebne uvjete (rodilje,
mladenci, invalidne osobe, umirovljenici i dr.), oni trebaju
biti jasno istaknuti na prodajnom mjestu.
(3) Trgovac je obvezan isporu~iti potro{a~u pla}eni proizvod ili
uslugu.
(4) Trgovcu je zabranjena diskriminacija bilo kojeg potro{a~a,
osobito odbijanjem prodaje proizvoda koji je izlo`en ili na
drugi na~in pripremljen za prodaju, ili odbijanjem pru`anja
usluga koje se mogu obaviti, ili uvjetovanjem prodaje
proizvoda, ili pru`anjem usluga prodajom drugih proizvoda
ili pru`anjem drugih usluga.
^lanak 8.
(1) Trgovac je du`an rasprodaju proizvoda objaviti na na~in
uobi~ajen u mjestu prodaje.
(2) Proizvod na rasprodaji treba biti jasno i vidljivo ozna~en
prija{njom cijenom i cijenom nakon sni`enja.
(3) Ako je postotak sni`enja cijena objavljen u rasponu, najve}i
se postotak sni`enja treba odnositi na najmanje jednu petinu
vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji.
^lanak 9.
Proizvod koji je na rasprodaji jer mu uskoro istje~e
uporabni rok dodatno treba imati vidljivo istaknut krajnji
uporabni rok.
^lanak 10.
(1) Trgovac koji na rasprodaji prodaje proizvod s nedostatkom
ili pogre{kom du`an je takav proizvod fizi~ki odvojiti od
redovite prodaje ispravnog proizvoda i vidljivo istaknuti da
se radi o prodaji proizvoda s nedostatkom ili pogre{kom, te
svaki pojedina~ni proizvod posebno ozna~iti.
(2) Trgovac je du`an upoznati kupca o tome u ~emu se sastoji
nedostatak ili pogre{ka na proizvodu.
(3) Trgovac koji prodaje proizvode kojima uskoro istje~e
uporabni rok, du`an je takve proizvode fizi~ki odvojiti od
redovite prodaje ostalih proizvoda i vidljivo istaknuti da se
radi o prodaji proizvoda kojima uskoro istje~e uporabni rok.
III. PRODAJA PROIZVODA I PRU@ANJE USLUGA
^lanak 11.
(1) Trgovac je obvezan vidljivo istaknuti prodajnu cijenu
proizvoda i usluga u slu`benoj valuti Bosne i Hercegovine.
(2) Prodajna cijena proizvoda i usluga je kona~na cijena u koju
su uklju~eni svi porezi, doprinosi i pristojbe i jednaka je
prodajnoj cijeni iz popisne knjige.
(3) Osim prodajne cijene proizvoda, vidljivo treba biti istaknuta
i cijena za jedinicu mjere toga proizvoda te naziv i vrsta
proizvoda.
(4) Cijenu za jedinicu mjere nije potrebno isticati ako je
jednaka prodajnoj cijeni proizvoda.
(5) U rasutom su stanju oni proizvodi ponu|eni na prodaju koji
nisu prethodno omotani i koji su izmjereni u nazo~nosti
potro{a~a. Kod proizvoda u rasutom stanju isti~e se samo
cijena za jedinicu mjere.
(6) Prodajna cijena i cijena za jedinicu mjere trebaju biti jasno,
vidljivo, ~itko i jednozna~no napisani na proizvodu,
odnosno omotu, te na prodajnom mjestu proizvoda i usluge,
kao i na proizvodu u izlogu. Na proizvodu, osim prodajne
cijene iz stavka (2) ovoga ~lanka, ne smiju se isticati druge
cijene, osim u slu~aju rasprodaje.
(7) Trgovac je du`an za prodani proizvod, odnosno za pru`enu
uslugu, izdati ra~un potro{a~u, sukladno zakonu i posebnim
propisima.
(8) Osim Zakonom propisanih sadr`aja, ra~un mo`e sadr`avati i
druge sadr`aje korisne za potro{a~e.
(9) Trgovac je du`an potro{a~u omogu}iti provjeru ispravnosti
zara~unatog iznosa u odnosu na kvalitetu i koli~inu
kupljenoga proizvoda, odnosno pru`ene usluge.
(10) Trgovac je du`an pridr`avati se prodajne cijene proizvoda i
usluga.
^lanak 12.
Neovisno o op}im odredbama o ugovornim odnosima,
potro{a~eva nov~ana obveza koju pla}a putem po{te, banke ili
neke druge ustanove za platni promet smatrat }e se izmirenom
na dan kada je takva ustanova od potro{a~a primila nalog za
pla}anje.
^lanak 13.
(1) Ako trgovac uz prodaju proizvoda potro{a~ima nudi
dostavu proizvoda u ku}u ili stan ili na neko drugo mjesto,
obvezan je potro{a~u proizvod dostaviti u ispravnom stanju,
u ugovorenoj kvaliteti i koli~ini i u dogovorenom roku, te
mu tom prilikom uru~iti sve pripadaju}e dokumente.
(2) Dostavom proizvoda iz stavka (1) ovoga ~lanka ne smatra
se ostavljanje proizvoda ispred potro{a~evih ulaznih vrata u
ku}u ili stan.
^lanak 14.
(1) Trgovac je du`an sa~uvati sva svojstva proizvoda
namijenjenog za prodaju na na~in utvr|en valjanim
propisima o kvaliteti proizvoda ili u preporuci proizvo|a~a,
a osobito proizvoda s ograni~enim uporabnim rokom.
(2) Na omotu proizvoda s propisanim uporabnim rokom on
treba biti jasno, vidljivo i ~itko nazna~en.
(3) Proizvod koji zbog svojih svojstava ne odgovara
uobi~ajenoj uporabi i propisanoj kvaliteti, trgovac ne smije
prodavati.
^lanak 15.
(1) Trgovac je du`an, na zahtjev potro{a~a, upoznati ga o
svojstvima ponu|enog proizvoda.
(2) Na izabranom uzorku proizvoda trgovac je du`an prikazati
rad proizvoda i dokazati njegovu ispravnost. Ako to nije
mogu}e, trgovac je obvezan potro{a~u dati detaljne upute i
obja{njenja o proizvodu koji prodaje.
(3) Trgovac koji ne mo`e ispuniti obvezu iz stavka (1) ovoga
~lanka du`an je proizvod povu}i iz prodaje.
^lanak 16.
Trgovac, prilikom prodaje proizvoda, potro{a~u treba
osigurati dokumente iz ~l. 26. i 27. ovoga Zakona, propisane
oznake, podatke i deklaraciju, te popis vlastitih i ovla{tenih
servisa.
Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2469
Broj 25 - Strana 2470 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
^lanak 17.
(1) Trgovac treba prodavati proizvod u originalnom omotu ili
ambala`i, a na zahtjev potro{a~a, du`an je proizvod
posebno omotati.
(2) U slu~aju ponude posebnog papira za omotavanje i uporabe
dodatnih ukrasa, cijena tih dekoracija treba biti jasno i
vidljivo istaknuta.
(3) Omot (vre}ice, poseban papir i dr.) koji ima logotip i/ili
naziv proizvo|a~a i/ili trgovca smatra se promid`benim
sredstvom koje trgovac ne smije posebno zara~unati kupcu.
(4) Omot treba biti ne{kodljiv za zdravlje, prilago|en obliku i
masi proizvoda i ne smije stvarati zabunu kod potro{a~a u
pogledu mase i veli~ine proizvoda.
^lanak 18.
(1) U slu~aju nedostatka na proizvodu, trgovac je, na zahtjev i
po izboru potro{a~a, du`an:
a) zamijeniti proizvod s nedostatkom drugim istovjetnim
novim ispravnim proizvodom;
b) vratiti pla}eni iznos i naknaditi stvarne razumne tro{kove
povrata proizvoda s nedostatkom;
c) ukloniti nedostatak na proizvodu o svome tro{ku.
(2) Ako je nedostatak vidljiv, potro{a~ zahtjev iz stavka (1)
ovoga ~lanka u pisanom obliku treba dostaviti trgovcu u
roku od osam dana od dana preuzimanja proizvoda.
(3) Ako potro{a~ naknadno otkrije skriveni nedostatak na
proizvodu, zahtjev u pisanom obliku treba podnijeti u roku
od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak
otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana
preuzimanja proizvoda. Ovaj rok ne odnosi se na proizvode
s jamstvom (jamstvenim listom).
(4) Ako potro{a~ nakon jednoga mjeseca otkrije skriveni
nedostatak na proizvodu, osim vra}enog pla}enoga iznosa
iz stavka (1) to~ka b) ovoga ~lanka, potro{a~u pripadaju i
kamate po stopama poslovne banke trgovca za oro~ene
{tedne uloge na tri mjeseca, od dana kupnje do dana isplate.
^lanak 19.
(1) Ako je usluga pru`ena nepravilno ili djelomi~no, trgovac je,
na zahtjev i po izboru potro{a~a, du`an:
a) uslugu ponovno pru`iti, odnosno dovr{iti ili
b) umanjiti ugovorenu cijenu usluge zbog slabije kvalitete.
(2) Ako je nedostatak vidljiv, potro{a~ zahtjev iz stavka (1)
ovoga ~lanka u pisanom obliku treba dostaviti trgovcu u
roku od osam dana od dana pru`anja usluge.
(3) Ako potro{a~ naknadno otkrije skriveni nedostatak na
pru`enoj usluzi, zahtjev u pisanom obliku treba podnijeti u
roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak
otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana
pru`anja usluge. Ovaj rok ne odnosi se na usluge za koje je
obvezan jamstveni list.
(4) Ako potro{a~ nakon mjesec dana otkrije skriveni nedostatak
na pru`enoj usluzi, osim vra}enog pla}enog iznosa iz stavka
(1) to~ka b) ovoga ~lanka, potro{a~u pripadaju i kamate po
stopi poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri
mjeseca, od dana pru`anja usluge do dana isplate.
^lanak 20.
(1) Ako u slu~ajevima iz ~l. 18. i 19. ovoga Zakona trgovac ne
osporava nedostatak, du`an je bez odgode udovoljiti
zahtjevu potro{a~a.
(2) Ako trgovac osporava nedostatak, du`an je u pisanom
obliku odgovoriti potro{a~u u roku od osam dana od
primitka zahtjeva.
(3) Ako trgovac osporava nedostatak, a potro{a~ ne odustaje od
svojeg zahtjeva, stru~no mi{ljenje o opravdanosti zahtjeva
daje ovla{teni sudski vje{tak ili nadle`ni institut u Bosni i
Hercegovini.
(4) Ukoliko se vje{ta~enjem doka`e nedostatak na proizvodu ili
usluzi, tro{kove vje{ta~enja namiruje trgovac.
^lanak 21.
(1) Ukoliko proizvod koji je potro{a~ dao trgovcu ili
ovla{tenom servisu na popravak, odr`avanje ili doradbu
bude izgubljen ili uni{ten, trgovac je du`an prema
potro{a~evom izboru:
a) u roku od osam dana od dana podno{enja potro{a~evog
zahtjeva isporu~iti novi proizvod s istim svojstvima i za
istu namjenu ili
b) bez odgode namiriti po~injenu {tetu u visini
maloprodajne cijene novog proizvoda.
(2) Ako trgovac ili ovla{teni servis o{teti ili pokvari proizvod
koji je primio na popravak, odr`avanje ili doradbu, du`an je
o vlastitom tro{ku popraviti o{te}enje, odnosno ukloniti
kvar u roku od tri dana, ukoliko se na taj na~in ne smanjuje
vrijednost i uporabljivost proizvoda. Ako to nije mogu}e,
potro{a~u pripada pravo iz stavka (1) ovoga ~lanka.
IV. DEKLARIRANJE PROIZVODA
^lanak 22.
Proizvodi namijenjeni potro{a~ima moraju imati
deklaraciju sukladno zakonu, tehni~kim i drugim propisima,
odnosno standardima, napisanu na jednom od jezika u
slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini.
^lanak 23.
(1) Deklariranje proizvoda je navo|enje podataka na proizvodu
ili na omotu kojima se identificiraju proizvodi, njihova
svojstva te podaci o proizvo|a~u i pravnoj ili fizi~koj osobi
koja proizvod pu{ta u prodaju.
(2) Deklaracijom se smatraju svi podaci, oznake, proizvo|a~ki
ili trgova~ki `igovi, slike (ilustracije) i znakovi na
proizvodu i na njegovom omotu.
(3) Deklariranjem se smatra i pisani dodatak, plo~ica, karika,
kop~a i druge upute dane na proizvodu i/ili na omotu, te
prati proizvod ili se na njega odnosi.
(4) Deklaracija je obvezna za svaki proizvod i treba sadr`avati
najmanje sljede}e podatke:
a) naziv proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje;
b) vrstu proizvoda ili model proizvoda;
c) naziv i punu adresu proizvo|a~a, a za uvozne proizvode i
naziv i sjedi{te uvoznika, te zemlju podrijetla.
(5) Kod prethodno omotanog proizvoda deklaracija treba
sadr`avati i netomasu, minimalni rok valjanosti, te, ako
postoje, modificirana svojstva proizvoda i organizama,
sastavne dijelove i dodatke, kao i postupak kojim je to
ostvareno.
(6) Naziv pod kojim se proizvod prodaje je oznaka ili opis
proizvoda i njegove uporabe, ako je potrebno, {to je
dovoljno za to~no omogu}avanje kupcu da prepozna tra`eni
proizvod i razlikuje ga od drugih sli~nih proizvoda s kojima
bi ga bilo mogu}e zamijeniti.
(7) Sadr`aj deklaracije za pojedine proizvode ili skupine
proizvoda propisuje nadle`no tijelo.
(8) Puna adresa iz stavka (4) to~ka c) ovoga ~lanka obvezno
sadr`i: mjesto, ulicu i ku}ni broj, broj telefona i telefaksa te
adresu elektronske po{te, a mo`e sadr`avati i broj
po{tanskog pregratka.
(9) Smatrat }e se da proizvod, njegovi sastojci ili dodaci, kao i
organizmi, imaju modificirana svojstva u smislu stavka (5)
ovoga ~lanka:
a) ako stru~no mi{ljenje utemeljeno na odgovaraju}oj
analizi mo`e pokazati da su utvr|ena svojstva razli~ita u
uporedbi s uobi~ajenim za taj proizvod sastavom ili
dodatkom, kao i organizmima, uzev{i u obzir prihva}ene
granice prirodnih razli~itosti za ta svojstva;
b) ako postoji prisutnost tvari u proizvodu, sastavu ili
dodatku, kao i u organizmu, koje nema u istom takvom
ve} postoje}em proizvodu, a koja mo`e ili za koju se
procjenjuje da bi mogla utjecati na zdravlje;
c) ako postoji prisutnost tvari u proizvodu, sastavu ili
dodatku, kao i u organizmu, koje nema u istom takvom
ve} postoje}em proizvodu, a koja izaziva opravdanu
sumnju da proizvod nije pogodan za uporabu;
d) ako postoji prisutnost genetski modificiranog organizma
ili njegovih metabolita.
(10) Na proizvodima se ne smiju uklanjati ili mijenjati oznake ili
drugi podaci navedeni u deklaraciji.
V. ODGOVORNOST ZA PROIZVOD
^lanak 24.
(1) Proizvo|a~ je odgovoran za {tetu uzrokovanu pogre{kom u
njegovom proizvodu, sukladno odredbama zakona kojima
se ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini.
VI. JAMSTVO ZA PROIZVOD ILI USLUGU
^lanak 25.
Prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u
trenutku prijenosa rizika na potro{a~a, bez obzira je li on
svjestan ove ~injenice, sukladno odredbama zakona kojim se
ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini.
^lanak 26.
(1) Za tehni~ki slo`ene proizvode, proizvo|a~, odnosno
dobavlja~ du`an je ustvrditi i u tehni~kom naputku navesti
rok osiguranog servisiranja i tr`i{te opskrbiti rezervnim
dijelovima, priborom i drugim proizvodima bez kojih se taj
proizvod ne mo`e rabiti prema predvi|enoj namjeni (u
daljnjem tekstu: rezervni dijelovi).
(2) Rok iz stavka (1) ovoga ~lanka ne smije biti kra}i od tri
godine za ku}anske aparate, odnosno pet godina za druge
tehni~ki slo`ene proizvode, ako propisom donesenim na
temelju ovoga Zakona nije druk~ije odre|eno.
(3) Nakon prestanka proizvodnje odre|enog proizvoda,
proizvo|a~ ili dobavlja~ du`an je osigurati nabavu rezervnih
dijelova radi odr`avanja proizvoda u roku koji za tehni~ki
slo`ene proizvode ne mo`e biti kra}i od deset godina.
(4) Ako proizvo|a~, odnosno dobavlja~ nema vlastiti servis u
Bosni i Hercegovini, du`an je za tehni~ki slo`ene proizvode
osigurati popis pravnih i fizi~kih osoba (servisa) koje je
ovlastio za pru`anje usluga u Bosni i Hercegovini.
^lanak 27.
(1) Proizvo|a~, odnosno dobavlja~ du`an je ovla{tene servise i
tr`i{te redovito opskrbljivati potrebnom vrstom i koli~inom
rezervnih dijelova.
(2) Ovla{ten je servis koji ima valjanu punomo} proizvo|a~a da
mo`e servisirati proizvode i ima potpisan ugovor za nabavu
rezervnih dijelova.
VII. OGLA[AVANJE PROIZVODA I USLUGA
^lanak 28.
(1) Ogla{avanje je bilo kakvo komuniciranje u svezi s
trgovinom, poslovanjem, obrtom ili djelatno{}u kako bi se
promovirala nabava roba i usluga, uklju~uju}i i sve oblike
nepokretne imovine.
(2) Ogla{avanjem se smatra i ponuda robe ili usluge u bilo
kojem obliku, a osobito u obliku letka, plakata i postera.
^lanak 29.
(1) Ogla{avanje proizvoda i usluga ne smije biti u suprotnosti
sa zakonima i drugim propisima, ne smije vrije|ati ljudsko
dostojanstvo niti kr{iti temeljna ljudska, gospodarska,
dru{tvena i kulturna prava.
(2) Oglasi ne smiju sadr`avati bilo kakvu izjavu ili vidljivi
prikaz koji bi, neposredno ili posredno, izostavljanjem,
nedore~eno{}u ili pretjerivanjem potro{a~e dovodio u
zabludu, a naro~ito u pogledu:
a) svojstava proizvoda ili usluge, kao {to su: priroda, sastav,
postupak i da tum proizvodnje, mogu}nost uporabe,
djelotvornost i u~inci, koli~ina, kvaliteta, trgova~ko ili
zemljopisno podrijetlo ili utjecaj na okoli{;
b) vrijednosti proizvoda ili usluge i ukupne cijene koju
treba stvarno platiti;
c) isporuke, zamjene, povrata ili odr`avanja;
d) jamstvenih uvjeta;
e) autorskih i srodnih prava i prava industrijskog vlasni{tva,
kao {to su: patenti, `igovi, industrijski oblici, crte`i i
modeli, oznake zemljopisnog podrijetla i planovi
rasporeda integriranih sklopova (topografija) te
trgova~kih imena;
f) potvrde skladnosti (homogenizacije) i slu`benog
priznavanja, dodjele medalja, nagrada i postignu}a
ostvarenih u dobrotvorne ciljeve.
(3) Ogla{avanje ne smije nedoli~no uporabiti rezultate
istra`ivanja ili navode izdvojene iz tehni~kih i znanstvenih
djela. Statisti~ki podaci ne smiju biti prikazivani radi
pretjerivanja ispravnosti tvrdnji u oglasnim porukama. Ne
smiju se uporabiti znanstveni pojmovi za neistinito
pripisivanje znanstvenih vrijednosti u oglasnim porukama.
(4) Ogla{avanje proizvoda i usluga ne smije biti neprimjereno,
zavaravaju}e, dvojbeno i treba po{tivati dobre poslovne
obi~aje. Oglasne poruke trebaju biti na jednom od jezika u
slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini, ako su
namijenjene potro{a~ima u Bosni i Hercegovini. Iznimno,
slogani ili drugi dijelovi oglasne poruke mogu biti na
drugom jeziku ili na drugom pismu.
(5) Neprimjerenim ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju
se oglasne poruke koje imaju uvredljive dijelove ili koje bi
mogle biti uvredljive za potro{a~e, ~itatelje, gledatelje ili
slu{atelje.
(6) Neprimjerenim ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju
se oglasne poruke koje nisu eti~ne, te djeluju nedostojno,
odnosno zavaravaju}e, ili sadr`e elemente koji prouzrokuju
ili bi mogli prouzro~iti tjelesnu, du{evnu ili drugu {tetu kod
djece ili sadr`e elemente koji ili iskori{tavaju ili
zlouporabljuju ili bi mogli zlouporabiti njihovu lakovjernost
ili neiskustvo.
(7) Zavaravaju}im ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju se
oglasne poruke i djelovanje kojima se potro{a~ vara ili ga se
mo`e prevariti, te time utjecati na njegovo gospodarsko
pona{anje ili {teti ili mo`e {tetiti drugim sudionicima u
tr`i{nom natjecanju, uklju~uju}i prikazivanje manjim
slovima, brojkama, slikama i znakovima (piktogramima)
bitnih sastojaka ponude, naro~ito cijene.
(8) Zavaravaju}e ogla{avanje proizvoda i usluga iskori{tava ili
mo`e iskoristiti neiskustvo, neznanje ili odvu}i pozornost
potro{a~a od bitnih sastojaka ponude, radi ostvarivanja
Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2471
Broj 25 - Strana 2472 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
dobiti, te ono ogla{avanje koje sadr`i nejasno}e,
dvosmislenosti, neistinitosti, pretjerivanja, uveli~avanja,
umanjivanja ili druge sli~ne sastavnice koje potro{a~a
varaju ili bi ga mogle prevariti.
(9) U oglasu obvezno trebaju biti navedeni ime ogla{iva~a i
njegova adresa.
^lanak 30.
(1) Usporedno ogla{avanje je svako ogla{avanje koje
eksplicitno ili implicitno identificira konkurenta ili robe ili
usluge koje ponudi konkurent.
(2) Usporedno ogla{avanje bit }e dopu{teno pod uvjetom:
a) usporedbe robe i usluge koja zadovoljava iste potrebe ili
je namijenjena u istu svrhu;
b) usporedbe jednog ili vi{e materijala, relevantnih,
potvr|enih i reprezentativnih zna~ajki roba i usluga;
c) nestvaranja pometnje na tr`i{tu izme|u promotora i
konkurenta;
d) nediskreditiranja ili degradiranja za{titnoga znaka,
za{titnoga naziva ili druge konkurentove prepoznatljive
oznake, robe ili usluge;
e) nezlouporabe reputacije za{titnoga znaka, za{titnoga
naziva, drugih prepoznatljivih konkurentskih oznaka ili
nazna~enog podrijetla konkurentovog proizvoda;
f) nepredstavljanja robe ili usluge kao imitacije ili replike
roba i usluga koje nose za{titni znak ili za{titne nazive.
^lanak 31.
(1) Ogla{iva~ i njegova agencija za ogla{avanje bit }e
odgovorni za zavaravaju}e ogla{avanje, nezakonito
usporedno ogla{avanje ili nekorektno ogla{avanje.
(2) Postupke kojima je cilj zavaravaju}e ogla{avanje,
nezakonito usporedno ogla{avanje ili nekorektno
ogla{avanje nadle`na tijela moraju ih zabraniti. Tako|er,
mogu narediti zabranu zavaravaju}eg ogla{avanja,
nezakonitog usporednog ogla{avanja ili nekorektnog
ogla{avanja koje jo{ nije objavljeno, ~ak i bez dokaza o
stvarnom gubitku ili o {teti ili o namjeri ili o nemaru
ogla{iva~a.
(3) Nadle`na tijela mogu od ogla{iva~a zatra`iti dostavu dokaza
o stvarnim tvrdnjama u oglasu. Stvarne tvrdnje mogu
smatrati neto~nima ukoliko zahtijevani dokaz nije
dostavljen ili se smatra nedostatnim.
(4) Nadle`na tijela mogu narediti objavu:
a) cjelovite odluke ili jednog njezinog dijela;
b) korektivnog iskaza.
^lanak 32.
Na zahtjev nadle`noga tijela ili organizacije za za{titu
potro{a~a, nadle`no tijelo za informiranje daje stru~no
mi{ljenje o tomu je li neka oglasna poruka nezakonita ili
zavaravaju}a.
VIII. EKONOMSKE USLUGE OD OP]EG INTERESA
^lanak 33.
(1) Ekonomske usluge su usluge koje ispunjavaju osnovne
potro{a~ke potrebe na tr`i{tu, tj. opskrbu energijom (struja,
plin, energijom za grijanje) i vodom, telekomunikacijske
usluge, po{tanske usluge i javni prijevoz.
(2) Pru`anje ekonomskih usluga od op}eg interesa potro{a~u u
re`imu je ugovornog odnosa.
^lanak 34.
(1) Svaki potro{a~ koji zaklju~uje novi ugovor ili mu se, na
njegov zahtjev, pru`aju ekonomske usluge od op}eg
interesa mora dobiti, bez naplate, obrazac ugovora koji }e
sadr`avati uvjete ugovora.
(2) Obveza pla}anja usluga mora se odnositi samo na stvarnog
korisnika i/ili na stranu koja je potpisala ugovor.
^lanak 35.
(1) Prodaja energije (elektri~na energija, energija za grijanje,
plin i sl.) i vode potro{a~ima obra~unava se na temelju
stvarnih isporuka o~itanih na potro{a~evom brojilu.
(2) Ukoliko se prodaja (isporuka energije) ne obra~unava na
temelju mjerenja potro{nje na potro{a~evom brojilu, na
zahtjev potro{a~a, isporu~itelj usluga za isporuku energije
navedene u stavku (1) ovoga ~lanka du`an je potro{a~u
omogu}iti ugradnju potro{a~kog mjerila na svoj tro{ak, na
temelju projekta o tehni~koj izvodivosti. Projekt o tehni~koj
izvodivosti izra|uje i ovjerava ovla{tena stru~na pravna ili
fizi~ka osoba, sukladno zakonu.
(3) Tijela nadle`na za energetiku i ovla{tene osobe za
vodoopskrbu }e sporazumno s ovla{tenom osobom iz
nadle`noga instituta u Bosni i Hercegovini propisati na~in
mjerenja stvarno isporu~ene energije, odnosno vode.
^lanak 36.
(1) Ra~un za pru`ene telekomunikacijske usluge potro{a~u
treba sadr`avati sve potrebne podatke koji potro{a~u
omogu}uju provjeru ispravnosti obra~una pru`enih usluga
(pozivani broj s kojim je ostvarena veza, vrijeme trajanja
poziva, broj impulsa i iznos) u obra~unskom razdoblju.
(2) Ra~un za pru`anje usluge isporuke energije iz ~lanka 35.
ovoga Zakona, telekomunikacijske, komunalne i druge
usluge (RTV i sl.) potro{a~u se mora dostaviti posebno za
svaku uslugu.
(3) Tro{kovi izdavanja ra~una za korisnike ekonomskih usluga
od op}eg interesa su besplatni.
^lanak 37.
Ako trgovac ili pru`itelj usluga zahtijeva ili izri~ito
uvjetuje kupnju proizvoda ili pru`anje usluge s djelomi~nim ili
ukupnim predujmom i isporu~i proizvod ili pru`i uslugu nakon
primitka predujma, du`an je potro{a~u nakon isporuke
proizvoda ili pru`ane usluge obra~unati i isplatiti kamate po
stopi poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri
mjeseca, ukoliko je rok isporuke dulji od jednoga mjeseca.
^lanak 38.
Kriteriji koji osiguravaju u~inkovito pru`anje ekonomskih
usluga od op}ega interesa u korist potro{a~a bit }e definirani
zakonom, osiguravaju}i:
a) kvalitetu i stalnost usluge;
b) temeljnu univerzalnu uslugu;
c) jednakost u pristupu i tretmanu svih potro{a~a;
d) odgovaraju}e informiranje potro{a~a o korisniku;
e) u~inkovita kompenzacijska sredstva i na~ine za
rje{avanje potro{a~kih sporova;
f) odgovaraju}e usluge u smislu tehnolo{ke evolucije i
strukturalnih i organizacijskih promjena;
g) transparentnost financiranja i tarifa;
h) u~inkovito savjetovanje i predstavljanje potro{a~a u
dono{enju odluka.
IX. UGOVORI ZAKLJU^ENI IZVAN POSLOVNIH
PROSTORIJA
^lanak 39.
(1) Ugovori zaklju~eni izvan poslovnih prostorija su ugovori na
temelju kojih trgovac prodaje robu ili usluge potro{a~u i
koji se zaklju~uju:
a) tijekom poslovnoga putovanja trgovca izvan njegovih
poslovnih prostorija;
b) tijekom posjeta trgovca potro{a~evoj ku}i ili njegovom
radnom mjestu kada se taj posjet ne odvija na zahtjev
potro{a~a;
c) kao ishod neo~ekivanog pristupa trgovca potro{a~u u
sredstvima javnog prijevoza ili na bilo kojem drugom
javnom mjestu.
(2) Trgovac koji sklapa ugovor na na~in iz stavka (1) to~. a), b)
i c) ovoga ~lanka mora se potro{a~u legitimirati
identifikacijskom karticom.
^lanak 40.
(1) U slu~aju ugovora zaklju~enih izvan poslovnih prostorija,
trgovac je obvezan potro{a~ima dati pisanu obavijest o
njihovom pravu da raskinu ugovor u roku iz ~lanka 41.
ovoga Zakona, zajedno s imenom i adresom osobe kojoj se
raskid upu}uje.
(2) Obavijest mora sadr`avati: ime, odnosno tvrtku trgovca,
njegovu adresu, da tum slanja obavijesti, podatke potrebne
radi identificiranja ugovora, posebno naznaku ugovornih
strana, predmet ugovora i njegovu cijenu te rok za raskid
ugovora iz ~lanka 41. ovoga Zakona.
(3) U slu~aju spora, trgovac je du`an dokazati da je potro{a~ na
vrijeme predao obavijest iz ovoga ~lanka.
^lanak 41.
(1) Potro{a~ ima pravo ne prihvatiti posljedice ugovora, tako
{to }e poslati pisanu obavijest trgovcu u roku od 15 dana od
dana zaklju~enja ugovora.
(2) Potro{a~ nije obvezan navesti bilo koji razlog za raskid
ugovora niti platiti bilo kakve tro{kove ili naknadu u svezi s
tim. Potro{a~ je jedino obvezan platiti tro{kove povrata
proizvoda.
(3) Dostava obavijesti iz stavka (1) ovoga ~lanka imat }e za
posljedicu osloba|anje potro{a~a od bilo koje obveze iz
zaklju~enog ugovora, osim obveze povrata proizvoda koji
mu je isporu~en.
(4) Teret dokazivanja obvezom je trgovca, od trenutka
nastupanja roka za raskid ugovora.
(5) Kada potro{a~ iskoristi svoje pravo raskida ugovora,
trgovac je du`an, bez odgode, vratiti novac upla}en za
proizvod u roku od 15 dana od dana kada je primio
obavijest o raskidu ugovora.
X. PRODAJA NA TEMELJU UGOVORA NA DALJINU
^lanak 42.
(1) Ugovor o prodaji na daljinu je svaki ugovor koji se odnosi
na prodaju proizvoda ili usluga, koju organizira trgovac
putem kojeg sredstva za prodaju na daljinu, a zaklju~uje se
izme|u trgovca i potro{a~a. Do kona~nog zaklju~enja
ugovora koristi se jedno ili vi{e sredstava za daljinsko
komuniciranje.
(2) Sredstva za daljinsko komuniciranje, u smislu ovoga
Zakona, su sva sredstva koja bez stvarne fizi~ke nazo~nosti
trgovca i potro{a~a mogu biti kori{tena za zaklju~enje
ugovora izme|u dviju strana (tiskani materijal, pisma,
tiskana reklamna poruka s narud`benicom, katalog, telefon,
videofon-telefon sa zaslonom, telefaks, ra dio, televizija,
kablovska televizija, elektronska po{ta i dr.).
^lanak 43.
Odredbe o za{titi potro{a~a u ugovorima o prodaji na
daljinu ne odnose se na ugovore zaklju~ene putem prodajnih
au tom ata ili na automatiziranim prodajnim mjestima, ugovore
koji se odnose na nekretnine, osim ugovora o najmu, i ugovore
zaklju~ene na dra`bama.
^lanak 44.
(1) Prije zaklju~enja ugovora na daljinu, trgovac je du`an
putem sredstva za daljinsko komuniciranje obavijestiti
potro{a~a:
a) o imenu, mati~nom broju i punoj adresi trgovca i
dobavlja~a, poreznom broju, brojevima telefona i
telefafaksa te o e-mail adresi, ako postoji;
b) o imenu proizvoda ili usluge, nazivu pod kojim se
proizvod prodaje;
c) o glavnim svojstvima i uporabnim vrijednostima
proizvoda, odnosno usluge;
d) o cijeni i svim dodanim tro{kovima za potro{a~a,
uklju~uju}i sve poreze;
e) o bilo kojim ostalim tro{kovima, uklju~uju}i i tro{kove
isporuke;
f) o na~inu pla}anja, te o na~inu i predvi|enom roku
isporuke proizvoda ili pru`anja usluge;
g) o uvjetima za ispunjenje i raskid ugovora;
h) o podacima u svezi s jamstvima i uslugama poslije
prodaje (servisiranje i prodaja rezervnih dijelova za
vrijeme i nakon jamstvenog roka i dr.);
i) o pravu i o roku za odustajanje od ugovora, osim u
slu~ajevima iz ~lanka 48. ovoga Zakona;
j) o razdoblju (opciji) za koji vrijedi ponudba ili cijena;
k) o najkra}em roku trajanja ugovora, ako se radi o
neprekinutoj ili redovitoj ponavljaju}oj za{titi;
l) o sudskoj nadle`nosti i primjeni odre|enoga
materijalnog prava u slu~aju spora.
(2) Obavijest iz stavka (1) ovoga ~lanka treba biti jednozna~no,
jasno, lakorazumljivo, prilago|eno sredstvu za daljinsko
komuniciranje, uz po{tivanje dobre vjere u trgovini, dobrih
poslovnih obi~aja i na~ela koja ure|uju za{titu maloljetnika
i drugih osoba koja nisu ovla{tena za davanje pristanka na
kupnju.
(3) Prilikom prodaje na daljinu putem sredstava za daljinsko
komuniciranje, na po~etku svake komunikacije trgovac
treba priop}iti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru.
^lanak 45.
(1) Za vrijeme ugovaranja, a najkasnije prije isporuke, potro{a~
treba dobiti obavijest u pisanom ili u drugom trajnom
obliku, uz sve podatke iz ~lanka 44. ovoga Zakona.
(2) Neposredno nakon otpreme proizvoda, trgovac je du`an na
prikladan na~in obavijestiti potro{a~a o vremenu i na~inu
otpreme.
^lanak 46.
Obavijest iz ~l. 44. i 45. ovoga Zakona treba sadr`avati
trgov~evu obvezu da podatke o potro{a~u ne}e priop}iti tre}oj
strani niti strani koja kao pravna ili fizi~ka osoba djeluje unutar
iste skupine poduze}a (koncern) kojoj pripada trgovac, osim
ukoliko to potro{a~ odobri trgovcu u pisanom obliku.
Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2473
Broj 25 - Strana 2474 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
^lanak 47.
(1) Potro{a~ ima pravo, bez tro{kova i bez obrazlo`enja,
odustati od ugovora na daljinu u roku od 15 dana. U slu~aju
odustajanja, potro{a~ nakna|uje samo tro{ak povrata
proizvoda.
(2) Rok za odustajanje po~inje te}i od dana kada je potro{a~
primio proizvod.
(3) Kod usluga, rok za odustajanje po~inje te}i od dana
zaklju~enja ugovora.
(4) Ako trgovac potro{a~u nije dostavio obavijest iz ~lanka 44.
ovoga Zakona, rok za povrat traje tri mjeseca, i to:
a) kada se radi o proizvodu - od dana kada ga je potro{a~
primio;
b) kada se radi o usluzi - od dana zaklju~enja ugovora.
(5) Ako trgovac potro{a~u dostavi obavijest iz ~lanka 44. ovoga
Zakona u roku od tri mjeseca, rok za povrat od 15 dana iz
stavka (1) ovoga ~lanka po~inje te}i od dana primitka
pisane obavijesti.
(6) Kada potro{a~ odustane od ugovora o prodaji na daljinu,
trgovac mu je du`an, bez odgode, vratiti pla}eni iznos
novca, a u svakom slu~aju u roku od 15 dana od dana kada
je primio pisanu obavijest od potro{a~a.
(7) Ako trgovac ne vrati pla}eni iznos, du`an je, osim cijene,
zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, platiti i dodanih
10 % od iznosa za svakih 30 dana ka{njenja.
^lanak 48.
(1) Ako se strane nisu druk~ije dogovorile, potro{a~ ne mo`e
odustati od prava na raskid ugovora iz ~lanka 47. ovoga
Zakona u svezi s ugovorima:
a) o pru`anju usluga - ako je uz njihov pristanak po~eo
raditi prije nego je istekao rok od 15 dana za odustajanje
iz ~lanka 47. ovoga Zakona;
b) o uslugama igara na sre}u;
c) o prodaji robe ili usluga - ako cijena proizvoda ili usluga
ovisi o promjenama na financijskom tr`i{tu na koje
potro{a~ ne mo`e utjecati;
d) o prodaji robe - kada je potro{a~ dao osobnu pisanu
narud`bu ili specifikaciju za proizvod;
e) o prodaji robe - kada se proizvod zbog njegove naravi ne
mo`e vratiti;
f) za isporuke au dio i video snimki ili ra~unalnog naputka
koje je potro{a~ uporabio;
g) za isporuke tiska, periodike i ~asopisa.
(2) Ako trgovac ugovorom o prodaji na daljinu potro{a~u
osigurava kredit sam ili posredstvom tre}e osobe, u slu~aju
odustajanja od ugovora ne mo`e zahtijevati zatezne kamate
ili druge tro{kove za raskid ugovora o kreditu kada potro{a~
koristi svoje pravo na raskid iz ~lanka 47. ovoga Zakona.
(3) Ako je do{lo do prijevare u uporabi platne kartice u svezi s
ugovorom na daljinu, potro{a~ ima pravo povrata
cjelokupnih sredstava u novcu ili na platnoj kartici.
^lanak 49.
(1) Trgovac treba isporu~iti proizvod ili pru`iti uslugu u roku
od 15 dana od dana kada mu je potro{a~ poslao narud`bu.
(2) Kada trgovac ne izvr{i svoju obvezu isporuke naru~ene robe
ili usluge zbog toga {to je nema ili mu nije na raspolaganju,
potro{a~ mora biti obavije{ten o tomu i mora mu se vratiti
bilo koji iznos novca koji je uplatio ~im je prije to mogu}e,
a u bilo kom slu~aju, u roku od 15 dana od dana primitka
obavijesti o nemogu}nosti isporuke.
^lanak 50.
(1) Zabranjuje se isporuka proizvoda ili usluga potro{a~u koje
nije naru~io, ako takva isporuka zahtijeva pla}anje.
(2) Potro{a~ koji primi proizvod ili uslugu koje nije naru~io ima
ih pravo zadr`ati, bez obveze pla}anja ili obavijesti trgovca
o tome. Njegova se {utnja ne mo`e smatrati pristankom na
ugovor.
^lanak 51.
Bez prethodnog pristanka potro{a~a, trgovac ne smije
prema potro{a~u uporabiti pojedina~na sredstva za daljinsko
komuniciranje (telefon, telefaks, elektronsku po{tu i dr.).
XI. POTRO[A^KI KREDIT
^lanak 52.
Ugovori o kreditu su ugovori kojima kreditor dodjeljuje ili
obe}ava da }e dodijeliti potro{a~u kredit u obliku odgo|enog
pla}anja, zajam ili sli~nu financijsku pogodnost.
^lanak 53.
Odredbe ovoga Poglavlja ne primjenjuju se na ugovore o
kreditu ~ija je namjena kupnja, iznajmljivanje ili renoviranje
nekretnina.
^lanak 54.
(1) Potro{a~, prije zaklju~enja ugovora o kreditu, mora biti
upoznat o svim ugovornim odredbama u pisanom obliku.
(2) Informacija iz stavka (1) ovoga ~lanka treba sadr`avati:
a) op}enito za sve ugovore o kreditu:
1) netoiznos kredita;
2) ukupne tro{kove kredita;
3) uvjete za raniju otplatu kredita;
4) uvjete za raskid ugovora, uklju~uju}i i one kada
potro{a~ kasni s pla}anjem;
5) godi{nju kamatu za kredit obra~unatu na godi{njoj
razini;
6) uvjete za promjene godi{nje kamatne stope;
7) tro{kove osiguranja za postoje}i dug ili bilo koje
drugo osiguranje zaklju~eno u svezi s kreditom;
8) zalog koji se mora dati;
b) za ugovore o kreditiranju kupnje roba ili usluga koji
predvi|aju obro~nu otplatu:
1) ukupna kupovna cijena;
2) obro~ni iznos;
3) iznos i broj obroka, plan otplate, uklju~uju}i
kamatnu stopu i druge tro{kove;
4) realnu godi{nju kamatnu stopu;
5) tro{kove osiguranja vezane uz ugovor o kreditu;
6) odredba o pridr`aju prava vlasni{tva ili o bilo
kojem zalogu koji je dan.
^lanak 55.
(1) Ukupni tro{kovi kredita su svi tro{kovi, uklju~uju}i kamate
i sva druga davanja koja je potro{a~ du`an platiti za
odobreni kredit.
(2) Ukupni tro{kovi kredita koje snosi potro{a~ ne uklju~uju:
a) tro{kove koje potro{a~ pla}a ako uredno ne ispunjava
obveze iz ugovora o kreditu;
b) tro{kove doznaka i tro{kove za vo|enje ra~una za
pla}anje otplate, kamate i ostale izdatke u svezi s
ugovorenim kreditom;
c) tro{kove osiguranja otplate kredita ~iji najve}i iznos
mo`e biti ukupan iznos kredita, uklju~uju}i kamate i
ostale tro{kove;
d) tro{kove ~lanarina u odre|enim udrugama ili skupinama
koje proizilaze iz posebnih ugovora, a utje~u na uvjete
potro{a~kog kredita;
e) druge tro{kove, kao {to su tro{kovi koje treba platiti
potro{a~ pri kupovini odre|enog proizvoda, a ne
smatraju se prodajnom cijenom proizvoda.
^lanak 56.
(1) Realna godi{nja kamata na kredit je godi{nja stopa tro{kova
kredita kojom su za potro{a~a ukupni tro{kovi kredita
izra`eni u godi{njem postotku za odobreni kredit, a kojim se
na godi{njoj razini izjedna~ava vrijednost svih obveza po
kreditu (zajmova, otplata i tro{kova) o kojima su se
sporazumjeli vjerovnik i potro{a~ u ugovoru o kreditu.
(2) Godi{nja stopa tro{kova kredita obra~unava se u vrijeme
zaklju~enja ugovora i vrijedi za vrijeme trajanja kredita i za
ugovorne obveze, pod pretpostavkom valjanosti ugovora za
ugovoreno vrijeme i urednog ispunjavanja obveza
vjerovnika i potro{a~a.
^lanak 57.
(1) Ugovor o potro{a~kom kreditu zaklju~uje se u pisanom
obliku.
(2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora sadr`avati sve
informacije propisane u ~lanku 54. ovoga Zakona.
(3) Kreditor je du`an uru~iti potro{a~u jedan primjerak
potpisanog ugovora.
^lanak 58.
(1) Odredbe ~lanka 57. stavak (2) ovoga Zakona ne}e se
primjenjivati na ugovore o potro{a~kom kreditu kod kojih
kreditor priznaje pravo potro{a~u da prekora~i dopu{teni
iznos na svom teku}em ra~unu, pod uvjetom da, osim
kamate obra~unate na taj kredit, ne}e obra~unati druge
tro{kove za razdoblje kra}e od tri mjeseca.
(2) Kreditor, prije zaklju~enja ugovora, mora u pisanom obliku
obavijestiti potro{a~a:
a) o dopu{tenoj gornjoj granici prekora~enja na teku}em
ra~unu potro{a~a;
b) o godi{njoj kamatnoj stopi;
c) o uvjetima za promjenu kamatne stope;
d) o na~inima raskida ugovora.
(3) Kreditor je du`an u pisanom obliku obavijestiti potro{a~a o
svakoj promjeni godi{nje kamatne stope i tro{kova osam
dana prije nastanka promjene ili, iznimno, u vrijeme
saznanja promjene, ako je taj rok kra}i od osam dana, kao i
prilikom tere}enja teku}eg ra~una potro{a~a.
(4) Ako kreditor pre{utno dopusti prekora~enje teku}eg ra~una
potro{a~a, du`an je u pisanom obliku obavijestiti potro{a~a
o iznosu godi{njih kamata i kamatnih stopa, o promjeni
kamatnih stopa kod prekora~enja na teku}em ra~unu duljem
od tri mjeseca i tro{kovima kojima }e teretiti teku}i ra~un
potro{a~a zbog prekora~enja, kao i o svim obvezama koje
nastanu za potro{a~a zbog prekora~enja na njegovom
teku}em ra~unu.
^lanak 59.
(1) Kada ugovor nije sa~injen u pisanom obliku ili kada
nedostaje neki od podataka iz ~lanka 57. stavak (2) ovoga
Zakona, potro{a~ ima pravo zatra`iti raskid ugovora.
(2) Ako potro{a~ ostaje pri ugovoru, njegove su obveze
pla}anje netoiznosa kredita i kamate po zakonskoj kamatnoj
stopi.
^lanak 60.
Potro{a~ ima pravo raskinuti ugovor, pod uvjetom da
pisano obavijesti kreditora u roku od 15 dana od dana
zaklju~enja ugovora.
^lanak 61.
Kada u namjeri kupnje robe ili dobivanja usluge potro{a~
zaklju~i ugovor o kreditu s tre}om osobom, a ne s
opskrbljiva~em, a kreditor i opskrbljiva~ su u neposrednom
trgova~kom odnosu, potro{a~ ima pravo na iste pravne lijekove
prema kreditoru kao i prema opskrbljiva~u robom ili uslugama,
u slu~aju da roba ili usluga nije isporu~ena ili je djelomi~no
isporu~ena ili ne odgovara odredbama ugovora o prodaji.
^lanak 62.
(1) Bilo koji sporazum koji potro{a~u daje pravo odricanja istih
pravnih lijekova prema kreditoru ili obra~una svojih
tra`bina s tra`bnama kreditora prema njemu ni{tav je.
(2) Zabranjena je uporaba mjenica i ~ekova prilikom
zaklju~enja ugovora o potro{a~kom kreditu.
^lanak 63.
(1) Kreditor mo`e raskinuti ugovor zbog neizvr{enja obveze
potro{a~a, pod uvjetom:
a) da potro{a~ kasni s uplatom najmanje dva uzastopna
obroka kredita u cijelosti ili djelomi~no, ali ne manje od
jedne osmine ukupnoga iznosa kredita ili ukupnoga
iznosa svih obroka,
b) da je kreditor obvezno obavijestio potro{a~a u pisanom
obliku da }e, u slu~aju ka{njenja potro{a~a s otplatom,
zatra`iti pla}anje cijelog preostalog iznosa i ostavio
potro{a~u rok od 15 dana da to u~ini, s tim {to potro{a~
nije postupio prema toj obavijesti. Potro{a~u mora biti
dana mogu}nost rje{avanja spora na prijateljski na~in.
(2) U slu~aju raskida ugovora na temelju stavka (1) ovoga
~lanka, preostali se iznos duga smanjuje za kamatu i ostale
tro{kove koji se obra~unavaju za razdoblje nakon obavijesti
o raskidu.
^lanak 64.
(1) Kreditor mo`e raskinuti ugovor zbog potro{a~evog
ka{njenja otplate kada se radi o ugovoru o isporuci robe ili
usluga s obro~nim pla}anjem jedino na temelju razloga
propisanih u ~lanku 63. stavak (1) ovoga Zakona.
(2) Kada kreditor do|e u posjed robe, obra~un izme|u
ugovornih strana mora biti sa~injen na na~in kojim ne}e
do}i do neopravdanog boga}enja kreditora ponovnim
dola`enjem u posjed. Prilikom procjene obe{te}enja za
uporabu robe koja podlije`e vra}anju, mora se voditi ra~una
o smanjenju njezine vrijednosti nastalom njezinom
uporabom.
(3) Potro{a~ je obvezan vratiti proizvod u neizmijenjenom
stanju i koli~ini ili platiti naknadu zbog smanjene
vrijednosti proizvoda nastale uporabom proizvoda do
datuma raskida ugovora.
^lanak 65.
(1) Potro{a~ ima pravo izvr{iti svoje obveze po ugovoru prije
ugovorenog roka.
(2) U tom slu~aju ukupni tro{kovi kredita smanjuju se za
kamate i ostale tro{kove koji su bili obra~unati za razdoblje
nakon prijevremene otplate.
Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2475
Broj 25 - Strana 2476 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
^lanak 66.
U slu~aju iznimnih okolnosti, sud mo`e, na zahtjev
potro{a~a, produljiti rok za pla}anje zaka{njelih obroka ako
potro{a~ pru`i jamstvo da }e izvr{iti svoju obvezu i ako
trgovac zbog toga ne trpi {tetu.
^lanak 67.
(1) Ugovor o kreditnom posredovanju je ugovor u kome
kreditni posrednik preuzima obvezu posredovanja u korist
potro{a~a prilikom odobravanja kredita za odre|enu
proviziju ili informiranja potro{a~a o povoljnom
kreditiranju.
(2) Ugovor o kreditnom posredovanju mora biti sa~injen u
pisanom obliku i jedan primjerak ugovora mora se dati
potro{a~u.
(3) Tekst ugovora mora sadr`avati jasno odre|enu naknadu za
kreditnog posrednika. Ova naknada mora uklju~ivati sve
tro{kove u svezi s posredovanjem.
(4) Neispunjenje navedenih uvjeta ~ini posredovanje ni{tavim.
(5) Potro{a~ je obvezan platiti naknadu posredniku jedino ako i
kada dobije tra`eni kredit kao ishod posredovanja.
XII. OSIGURANJE
^lanak 68.
Ugovori o osiguranju koji se zaklju~uju ili se nude
potro{a~ima moraju biti sukladni propisima koji reguliraju
obligacijske odnose u Bosni i Hercegovini, kao i s posebnim
propisima o osiguranju.
^lanak 69.
Potro{a~ ima pravo, bez navo|enja posebnih razloga bilo
koje vrste, raskinuti ugovor, s tim {to o tome obavje{tava
osiguravatelja u pisanom obliku u roku od 15 dana od dana
sklapanja ugovora.
XIII. ELEKTRONSKI INSTRUMENTI PLA]ANJA
^lanak 70.
(1) Elektronskim instrumentima pla}anja (u daljnjem tekstu:
EIP) smatraju se instrumenti pla}anja na daljinu koji
korisniku i vlasniku omogu}uju pristup financijskim
sredstvima na njihovom ra~unu kod neke financijske
institucije, radi prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije)
prilikom kojeg se redovito tra`i identifikacijski broj i/ili
sli~an dokaz identiteta.
(2) Instrumenti pla}anja na daljinu mogu biti kartice za
pla}anje, kao {to su: kreditne i debitne kartice, prodajne
kartice (kartice trgova~kih dru{tava), s pomo}u kojih se
omogu}uje odgoda tere}enja ra~una, kao i primjena
telekomunikacijskog i ku}nog bankarstva.
(3) Elektronski novac (e-novac) je in stru ment koji obuhva}a
karticu za pam}enje (memoriranje) nov~anih vrijednosti ili
ra~unalnu memoriju u koji se nov~ane vrijednosne
elektronski jedinice pohranjuju, omogu}uju}i njegovom
vlasniku ili korisniku prijenos nov~ane vrijednosti.
(4) Neke vrste e-novca mogu se ponovno napuniti jedinicama
nov~ane vrijednosti. E-novac ne smatra se instrumentom
pla}anja na daljinu.
(5) Odredbe o EIP-u odnose se:
a) na dozna~avanje novca posredstvom EIP-a, osim
pla}anja naru~enih ili ostvarenih posredstvom
financijskih institucija;
b) ulaganje i povla~enje gotovine s pomo}u EIP-a iz
ure|aja, kao {to su bankomati, u ili izvan zgrada
izdavatelja EIP-a ili drugih pravnih osoba koji, na
temelju ugovora, smiju prihvatiti EIP.
(6) Odredbe o EIP-u ne odnose se na pla}anja ~ekom i na
jamstvene uloge EIP-a kod odre|enih kartica EIP-a u svezi
s pla}anjem ~ekom.
^lanak 71.
(1) Izdavatelj EIP-a je osoba koja drugoj osobi, u sklopu svojeg
poslovanja, stavlja na raspolaganje EIP, na temelju
me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanom obliku.
(2) Vlasnik EIP-a je osoba koja je, na temelju zaklju~enog
ugovora s izdavateljem u pisanom obliku, vlasnikom EIP-a.
(3) Korisnik EIP-a je osoba koja, na temelju zaklju~enog
ugovora s vlasnikom u pisanom obliku, raspola`e EIP-om.
Korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a.
^lanak 72.
(1) Izdavatelj EIP-a, prilikom zaklju~enja ugovora, a u svakom
slu~aju prije isporuke EIP-a, u pisanom, a po mogu}nosti i u
elektronskom obliku, zainteresiranoj stranci (mogu}em
korisniku) treba priop}iti sljede}e podatke:
a) opis EIP-a, a po potrebi, i tehni~ke zahtjeve koji se
odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacijske
opreme vlasnika i korisnika EIP-a te vrstu i na~in
uporabe EIP-a, uklju~uju}i, ukoliko postoji, gornju
financijsku granicu pla}anja;
b) pregled odgovaraju}ih obveza i odgovornosti vlasnika
i/ili korisnika i izdavatelja EIP-a, a naro~ito opis mjera
koje izdavatelj EIP-a treba poduzeti kako bi EIP u~inio
sigurnim i sredstva koja omogu}uju njegovu uporabu
(npr. uno{enje i uporaba {ifre u EIP u obliku osobnog
mati~nog broja ili neke druge {ifre);
c) uobi~ajeno vrijeme u kojem se debitira ili kreditira ra~un
vlasnika ili korisnika EIP-a, uklju~uju}i i da tum
pretvaranja, odnosno ako vlasnik ili korisnik EIP-a nema
ra~un kod izdavatelja EIP-a, uobi~ajeno vrijeme u kojem
}e primati ra~une;
d) sve tro{kove koji terete vlasnika, a posebice visinu
po~etnih i godi{njih pristojbi, provizije i tro{kove koje
vlasnik ili korisnik EIP-a pla}a izdavatelju EIP-a za
obavljene poslove, a po potrebi, i kamate i na~in njihova
obra~una;
e) vrijeme u kojem vlasnik ili korisnik EIP-a mo`e staviti
prigovor na odre|eni prijenos nov~ane vrijednosti, kao i
naputak o postupku za pomo} i od{tetu koji su vlasniku
ili korisniku na raspolaganju, stavljanje prigovora, kao i
pristup tom postupku;
f) pravo koje se primjenjuje na ugovor.
(2) Ako se EIP mo`e uporabiti za poslove s inozemstvom
(izvan zemlje izdavatelja EIP-a, odnosno priklju~enja),
izdavatelj EIP-a }e vlasniku ili korisniku EIP-a priop}iti:
a) iznos svih pristojbi i cijena za zamjenu stranog sredstva
pla}anja, a po potrebi, i devizni te~aj;
b) referentni te~aj za obra~un posla, uklju~uju}i i da tum
deviznog te~aja.
^lanak 73.
(1) Nakon izvr{enog prijenosa nov~ane vrijednosti, izdavatelj
EIP-a treba korisniku EIP-a uputiti pisanu, a po mogu}nosti
i u elektronskom obliku, obavijest koja najmanje sadr`i:
a) podatke s pomo}u kojih korisnik EIP-a mo`e
identificirati prijenos nov~ane vrijednosti i podatke o
prihvatitelju prijenosa;
b) iznos prijenosa koji }e u obra~unskoj vrijednosti teretiti
vlasnika;
c) valuti u kojoj }e iznos prijenosa teretiti korisnika EIP-a;
d) iznos pristojbe i tro{kova za izvr{eni prijenos.
(2) Izdavatelj EIP-a du`an je vlasniku i korisniku EIP-a
omogu}iti provjeru najmanje pet posljednjih prijenosa
nov~anih vrijednosti izvr{enih na taj na~in, kao i preostali
iznos nov~anih sredstava na tom ra~unu.
^lanak 74.
(1) Vlasnik i korisnik EIP-a treba uporabiti EIP sukladno
uvjetima koji vrijede za izdavanje i uporabu EIP-a. Vlasnik
i korisnik EIP-a trebaju poduzeti sve mjere kako bi EIP i
njegovu uporabu u~inili sigurnima, a posebice sredstva
(osobni identifikacijski broj ili drugu {ifru) koja omogu}uje
njegovu uporabu.
(2) Korisnik EIP-a, prema svom saznanju, izdavatelju EIP-a ili
ustanovi koju on nazna~i, bez odgode, treba priop}iti:
a) gubitak ili kra|u EIP-a ili sredstva koje omogu}uje
njegovu uporabu;
b) knji`enje neodobrenog prijenosa nov~ane vrijednosti na
njegovom ra~unu;
c) svaku pogre{ku i svaku nepravilnost u vo|enju ra~una
kod izdavatelja EIP-a.
(3) Korisnik EIP-a ne smije zabilje`iti u prepoznatljivom obliku
svoj osobni identifikacijski broj ili drugu {ifru, a naro~ito ne
na EIP-u niti na bilo kojem predmetu koji s EIP-om nosi uz
sebe.
(4) Korisnik EIP-a ne smije poni{titi narud`bu koju je
ispostavio posredstvom svoga EIP-a, osim ako iznos nije
bio utvr|en kada je narud`ba ispostavljena.
^lanak 75.
(1) Do trenutka prijave gubitka ili kra|e korisnik EIP-a sam
nakna|uje nastale tro{kove, najvi{e do 300 KM, osim ako je
gubitak nastao krajnjom nepa`njom korisnika EIP-a,
prijevarom ili kr{enjem odredaba ~lanka 74. stavak (2)
ovoga Zakona.
(2) Od vremena kada korisnik EIP-a obavijesti izdavatelja
EIP-a o gubitku ili kra|i EIP-a (ili osoba koju odredi
izdavatelj), on vi{e nije odgovoran za posljedice tog gubitka
ili kra|e, osim u slu~aju krajnje nepa`nje, prijevare ili
kr{enja odredaba ovoga Zakona od korisnika EIP-a.
(3) Korisnik nije odgovoran ako je EIP uporabljen bez njegove
nazo~nosti ili bez njegove identifikacijske kartice. Primjena
povjerljive {ifre ili drugog identifikacijskog sredstva nije
dostatna za njegovu odgovornost.
^lanak 76.
(1) Izdavatelj EIP-a mo`e mijenjati ugovorne uvjete, ako su te
promjene pravodobno priop}ene osobno vlasniku ili
korisniku EIP-a, tako da vlasnik mo`e zbog promjene
uvjeta odustati od ugovora u roku od jednog mjeseca od
primitka takve obavijesti.
(2) Odredbe stavka (1) ovoga ~lanka ne odnose se na promjenu
kamatne stope koja vrijedi od dana objave ako izdavatelj
EIP-a o tomu bez odgode obavijesti osobno vlasnika ili
korisnika EIP-a, {to ne utje~e na pravo vlasnika EIP-a da
odustane od ugovora.
(3) Izdavatelj EIP-a:
a) ne smije otkriti osobni identifikacijski broj vlasnika
EIP-a ili bilo koju {ifru vlasnika EIP-a, osim vlasniku;
b) ne smije poslati nezatra`eni EIP, osim ako se radi o
zamjenskom EIP-u za EIP koji vlasnik ili korisnik EIP-a
ve} posjeduje;
c) treba dovoljno dugo ~uvati unutarnje zapise radi
omogu}enja provjere i ispravka pogre{aka u prijenosima
nov~anih vrijednosti iz ~lanka 70. ovoga Zakona;
d) du`an je vlasniku i korisniku EIP-a osigurati prikladno
sredstvo radi dostave potrebnih priop}enja. Kada
korisnik EIP-a obavijest predaje putem telefona,
izdavatelj EIP-a du`an je korisniku EIP-a potvrditi
primitak obavijesti u pisanom obliku.
(4) U slu~aju spora s vlasnikom EIP-a oko prijenosa nov~anih
vrijednosti iz ~lanka 70. ovoga Zakona, izdavatelj EIP-a uz
zadr`avanje prava dokaza druge strane treba dokazati:
a) da je prijenos uredno zabilje`en i proknji`en;
b) da na prijenos nije utjecao tehni~ki kvar ili sli~an
nedostatak.
^lanak 77.
(1) Izdavatelj EIP-a odgovoran je:
a) za neobavljen ili pogre{no obavljen prijenos nov~ane
vrijednosti vlasnika ili korisnika EIP-a i kada je prijenos
obavljen preko ure|aja/terminala koji nije pod izravnim i
isklju~ivim nadzorom izdavatelja EIP-a, pod uvjetom da
prijenos nije proveden preko ure|aja ~iju uporabu
izdavatelj EIP-a nije odobrio;
b) za prijenose koje vlasnik ili korisnik EIP-a nije odobrio,
kao i za svaku pogre{ku ili neispravno vo|enje ra~una
vlasnika ili korisnika EIP-a;
c) za iznos izvr{enog ili djelomi~no izvr{enog prijenosa
nov~anih vrijednosti s obra~unatim kamatama;
d) za iznos potreban kako bi ra~un vlasnika ili korisnika
EIP-a bio vra}en u stanje u kojem se nalazio prije
proknji`enog iznosa koji nije odobren;
e) za financijske posljedice, a posebice one koje se odnose
na opseg i naknadu {tete prema odredbama zaklju~enog
ugovora izme|u izdavatelja EIP-a i vlasnika EIP-a.
(2) Izdavatelj EIP-a odgovara vlasniku EIP-a za gubitak
upisane vrijednosti ili za manjkavo izvr{enje prijenosa
nov~anih vrijednosti zbog funkcionalne pogre{ke ure|aja ili
EIP-a, sve dok gubitak ili manjkavost ne budu ponovno
ispravljeni, pod uvjetom da funkcionalnu pogre{ku nije
prouzro~io korisnik namjerno ili u suprotnosti s odredbom
~lanka 73. stavak (1) to~ka a) ovoga Zakona.
(3) Funkcionalne pogre{ke ure|aja ili EIP-a ne smiju za
vlasnika ili korisnika EIP-a prouzro~iti {tetu koju izdavatelj
EIP-a ne bi razumno naknadio.
^lanak 78.
(1) Izdavatelj EIP-a brine o tomu da korisnik EIP-a mo`e u
svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a.
(2) Izdavatelj je EIP-a nakon primitka obavijesti o gubitku ili
kra|i EIP-a du`an, ~ak i kada je vlasnik ili korisnik EIP-a
grubo nemaran ili prijevarnog pona{anja, poduzeti sve
mjere radi spre~avanja daljnje uporabe EIP-a.
XIV. TURISTI^KI PAKET ARAN@MANI
^lanak 79.
(1) Turisti~ki paket aran`mani su oni ugovori o putovanju koji
organizatora putovanja obvezuju da potro{a~u pru`i
najmanje dvije usluge, i to prijevoz i smje{taj, kao i druge
turisti~ke usluge koje nisu sporedne usluge prijevoza i/ili
smje{taja, a ~ine zna~ajan dio ukupne cijene, s tim {to je
potro{a~ du`an platiti organizatoru putovanja jedinstvenu
cijenu.
(2) Ugovor iz stavka (1) ovoga ~lanka isklju~ivo se odnosi na
putovanja koja traju dulje od 24 sata ili uklju~uju barem
jedno no}enje.
(3) Izjava organizatora putovanja da je on jedini posrednik
prilikom sklapanja ugovora s osobama koje trebaju pru`iti
usluge putovanja (davatelji usluga) ne}e se smatrati
Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2477
Broj 25 - Strana 2478 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
pravovaljanom ako je potro{a~, s obzirom na ostale
okolnosti koje prate ugovor, mogao imati dojam da je
organizator putovanja osobno odgovoran za pru`anje
ugovorenih usluga.
^lanak 80.
(1) Ako organizator putovanja nudi pro gram putovanja, pro -
gram mora sadr`avati razumljive, to~ne i jasne informacije
o cijeni putovanja, o kapari, o roku za pla}anje preostalog
iznosa kao i slijede}e precizne podatke ukoliko su bitni za
ugovor:
a) odredi{te;
b) vrstu prijevoznog sredstva, njegove oznake i razred;
c) smje{taj (vrsta, polo`aj, kategorija ili udobnost i druge
glavne oznake, uklju~uju}i eventualnu registraciju i
turisti~ku kategorizaciju);
d) ishrana;
e) opis plana putovanja (itinerar);
f) ukupan broj dana i no}enja u aran`manu;
g) uvjeti koji se odnose na viziranje putovnica za gra|ane
Bosne i Hercegovine, kao i informacije o medicinskim i
policijskim formalnostima va`nim za aran`man;
h) minimalan broj sudionika putovanja, ukoliko je to
uvjetom, kao i informacije o kona~nom roku prije
odlaska kada se potro{a~ mora pisano obavijestiti da
minimalni broj sudionika nije dostignut te da se
putovanje ne mo`e realizirati;
i) ostali podaci va`ni za potro{a~a (klima, vrste va luta i
dr.).
(2) Podaci objavljeni u programu obvezuju}i su za organizatora
putovanja. Me|utim, prije zaklju~enja ugovora, organizator
mo`e unijeti izmjene, pod uvjetom da je to pravo sebi
zadr`ao u programu. Organizator putovanja i potro{a~ mogu
se dogovoriti o uvjetima aran`amana koji su druk~iji od
onih navedenih u programu.
(3) Stavak (1) ovoga ~lanka primjenjuje se bez mogu}ih
izmjena ukoliko se informacije o aran`manu nalaze na
nosa~u slike ili zvuka koje nudi organizator putovanja.
^lanak 81.
(1) Prije zaklju~enja ugovora, organizator putovanja mora
obavijestiti potro{a~a:
a) o zahtjevu za viziranje putovnice, a posebice o vremenu
za dobivanje vize. Ova obveza odnosi se na formalnosti
koje se ti~u gra|ana Bosne i Hercegovine,
b) o medicinskim i policijskim formalnostima, ako ti uvjeti
nisu ve} navedeni u programu putovanja koje se
organizira i u~injeni dostupnim potro{a~u, s tim da u
me|uvremenu nije bilo izmjena programa.
(2) Potro{a~u trebaju biti priop}ene sve ugovorne odredbe prije
zaklju~enja ugovora i treba mu biti uru~en primjerak
ugovora. Ugovor obvezno sadr`i sve odredbe iz programa,
prospekta ili kataloga iz ~lanka 80. stavak (1) ovoga
Zakona, koji je osobno uru~en potro{a~u.
^lanak 82.
(1) U trenutku zaklju~enja ugovora ili neposredno nakon toga,
organizator putovanja mora izdati potro{a~u potvrdu o
putovanju.
(2) Potvrda o putovanju uz cijenu mora sadr`avati uvjete
pla}anja iz ~lanka 80. stavak (1) ovoga Zakona i ostale
podatke o putovanju iz ~lanka 80. stavak (1) to~. b), c ), d),
f) i h) te sljede}e podatke:
a) kona~no odredi{te ili ukoliko putovanje ima vi{e
odredi{ta - navesti ih zasebno s vremenom boravka i
datumima;
b) da tum i planirana vremena odlaska i povratka;
c) posjeti, ekskurzije i druge usluge uklju~ene u cijenu
aran`mana;
d) obavijest o zadr`anom pravu na izmjenu cijena i faktora
koji utje~u na njihovo izra~unavanje, kao i o ~injenicama
koje ne uklju~uje cijena putovanja;
e) ugovoreni posebni zahtjevi potro{a~a;
f) ime i adresa organizatora putovanja;
g) ime, adresa i broj telefona lokalnog predstavnika
organizatora putovanja komu se potro{a~ mo`e obratiti
za pomo} u slu~aju potrebe, a ukoliko nema takvoga
predstavnika, broj telefona za hitne pozive;
h) informacije o mogu}oj uplati osiguranja za pokri}e
tro{kova u slu~aju potro{a~evog otkazivanja aran`mana,
ozljede, bolesti, smrtnog slu~aja, povratka u zemlju,
uklju~uju}i ime i adresu osiguravatelja;
i) sve uvjete i zahtjeve koji se ti~u ugovora.
^lanak 83.
(1) Ugovorom utvr|ena cijena ne smije se mijenjati, osim ako
je to u ugovoru izri~ito dopu{teno i ako ugovor sadr`i
podatke za izra~unavanje nove cijene. Pritom, do naknadne
promjene obra~una smije do}i samo:
a) ako dolazi do promjene tro{kova prijevoza ve}e od 5 %
radi promjene cijene pogonskog goriva;
b) ako dolazi do promjene pristojbe za odre|ene usluge,
kao {to su: pristajanje u morskim, slatkovodnim i
zra~nim lukama, peljarenje i putni~ke pristojbe na
zra~nim lukama;
c) ako dolazi do utjecaja promjene deviznog te~aja, ukoliko
ta promjena utje~e na pove}anje cijene aran`mana vi{e
od 5 %.
(2) Organizator putovanja mora obavijestiti potro{a~a o
pove}anju cijene ~im dozna za okolnosti koje su dovele do
pove}anja.
(3) Ukoliko organizator putovanja tra`i pove}anje cijene,
potro{a~ ima pravo odustati od ugovora, pod uvjetom da to
odmah priop}i organizatoru putovanja.
(4) Ugovorena se cijena ni u kom slu~aju ne smije pove}ati u
razdoblju od 20 radnih dana prije ugovorenog datuma
polaska.
^lanak 84.
(1) Prije nego putovanje po~ne, potro{a~ mo`e prenijeti svoj
aran`man na drugoga potro{a~a koji ispunjava sve uvjete za
putovanje, s tim da o tome pravodobno obavijesti
organizatora putovanja.
(2) Drugi potro{a~ koji preuzima aran`man i njegov prethodnik
zajedni~ki su solidarno odgovorni organizatoru putovanja
za pla}anje cijene i tro{kova prijenosa ugovornih obveza.
^lanak 85.
(1) Potro{a~ mo`e odustati od ugovora u bilo koje vrijeme prije
polaska na putovanje.
(2) Ukoliko potro{a~ odustane od ugovora, organizator
putovanja gubi pravo na naplatu ugovorene cijene.
Me|utim, on ima pravo na odgovaraju}u naknadu {tete.
Iznos naknade odre|uje se tako {to se od cijene aran`mana
oduzmu tro{kovi koje nije uzrokovao organizator putovanja
i iznos koji organizator putovanja mo`e naplatiti razli~ito
obra~unavaju}i usluge unutar aran`mana.
(3) Uzimaju}i u obzir uobi~ajeno u{te|ene tro{kove i
uobi~ajenu mogu}u dobit od razli~itog obra~una usluga,
ugovor za svaku vrstu aran`mana mo`e definirati poseban
postotak cijene aran`mana kao osnovu za naknadu {tete.
^lanak 86.
(1) Ukoliko organizator putovanja otka`e aran`man prije
polaska ili na~ini zna~ajnu izmjenu aran`mana, mora o
tomu bez odgode obavijestiti potro{a~a u pisanom obliku,
kako bi potro{a~ donio odluku u svezi s otkazivanjem ili
izmjenom cijene.
(2) U tim slu~ajevima potro{a~ ima pravo:
a) prihvatiti otkazivanje aran`mana;
b) prihvatiti izmijenjene ugovorne odredbe i novu cijenu, s
tim da, ako je drugi ponu|eni aran`man lo{ije kvalitete
ili jeftiniji, organizator putovanja potro{a~u mora
refundirati za razliku u cijeni, a ako je drugi ponu|eni
aran`man skuplji, organizator putovanja ne smije tra`iti
razliku u cijeni od potro{a~a;
c) zatra`iti otkazivanje ugovora bez obveze pla}anja
naknade {tete;
d) na aran`man jednake ili ve}e vrijednosti ukoliko
organizator putovanja mo`e ponuditi takav aran`man, s
tim {to u slu~aju vi{e cijene potro{a~ nije obvezan
doplatiti cjenovnu razliku.
(3) Potro{a~ mora bez odgode obavijestiti organizatora
putovanja o svojoj odluci.
(4) U slu~aju otkazivanja ugovora prije polaska, potro{a~u se
mora refundirati kapara koju je uplatio, i to u roku od 30
dana od dana primitka pisane obavijesti. Ne mo`e se tra`iti
od potro{a~a da plati naknadu {tete u slu~aju otkazivanja
ugovora prije polaska, a potro{a~ ima i pravo na isplatu
kamata na njegovu upla}enu kaparu po stopi koju
obra~unava komercijalna banka na tromjese~ne depozite za
razdoblje od dana uplate kapare do dana otkazivanja
ugovora.
(5) Ukoliko do izmjena u aran`manu do|e tijekom izvr{enja
ugovora, potro{a~, ako odlu~i odustati od ugovora, snosi
samo realne tro{kove pru`enih usluga do trenutka
odustajanja.
(6) Bez obzira na vrstu odluke koju donese, potro{a~ ima pravo
tra`iti naknadu {tete.
(7) O svakom propustu u svezi s izvr{enjem ugovora koji
primijeti na licu mjesta, potro{a~ mora obavijestiti
pru`atelja odgovaraju}ih usluga i organizatora i/ili trgovca
na malo u pisanom obliku ili na bilo koji drugi odgovaraju}i
na~in {to je prije mogu}e.
^lanak 87.
(1) Potro{a~ nema pravo primiti naknadu za neizvr{enje
ugovora od organizatora putovanja u sljede}im slu~ajevima:
a) ako je ugovor otkazan zbog nedovoljnog broja
sudionika, pod uvjetom da je potro{a~ bio unaprijed
obavije{ten o toj klauzuli ugovora;
b) ako je ugovor otkazan zbog vi{e sile kao posljedice
nepredvidivog i iznimnog doga|aja, ~ije su posljedice
takve naravi da se nisu mogle izbje}i ni uz du`nu pa`nju.
(2) Prebukiranje kapaciteta ne smatra se vi{om silom u smislu
stavka (1) to~ke b) ovoga ~lanka.
^lanak 88.
(1) Organizator putovanja mora poduzeti sve nu`ne mjere u
slu~aju otkazivanja ugovora, a posebice u svezi s povratkom
potro{a~a, ako je povratna karta bila ugovorena.
(2) Organizator putovanja snosi sve ostale tro{kove u svezi sa
slu~ajem iz stavka (1) ovoga ~lanka.
^lanak 89.
(1) Organizator putovanja i posrednik zajedni~ki su solidarno
odgovorni potro{a~u za pru`anje ugovorenih usluga, kao i
za {tetu nastalu usljed neizvr{enja ugovora, ~ak i u slu~aju
kada je ugovor zaklju~io posrednik u njegovo ime a za
ra~un organizatora putovanja.
(2) Osobe koje pru`aju usluge tijekom putovanja, na zahtjev
organizatora putovanja i posrednika ili osobe koja naru~i te
usluge, odgovorni su potro{a~u za pru`anje tih usluga, kao i
za {tetu nastalu zbog neizvr{enja ili nepotpunog izvr{enja, a
potro{a~ ima pravo uputiti od{tetni zahtjev bilo kojoj od
navedenih osoba.
^lanak 90.
(1) Organizator putovanja du`an je za svaki aran`man osigurati
jamstvo kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva radi
nakna|ivanja potro{a~u:
a) cijene aran`mana, ako zbog nelikvidnosti ili ste~aja
organizatora izostanu usluge aran`mana;
b) tro{kova koji nastanu uslijed nelikvidnosti ili ste~aja
organizatora za povratak potro{a~a u mjesto polaska.
(2) Jamstvo iz stavka (1) ovoga ~lanka daje se u obliku po lice
osiguranja, gotovinskog pologa, bankovnog jamstva i sl.
XV. VREMENSKI ZAKUP TURISTI^KOG OBJEKTA
^lanak 91.
(1) Ugovor o izravnom i neizravnom stjecanju prava na
uporabu turisti~kog objekta (nekretnine) na temelju zakupa
na odre|eno vrijeme (u daljnjem tekstu: zakupni ugovor),
mora biti sa~injen u pisanom obliku i zaklju~uje se na
razdoblje koje ne mo`e biti kra}e od tri godine.
(2) Zakupni ugovor mora sadr`avati sljede}e odredbe:
a) naziv i sjedi{te, s punom adresom tvrtke koja prodaje
vremenski zakup turisti~kog objekta;
b) naziv (ime i prezime) i sjedi{te, s punom adresom pravne
ili fizi~ke osobe koja je vlasnikom ili ima pravo
raspolaganja turisti~kim objektom;
c) ime, prezime i adresu potro{a~a;
d) to~an opis prava koja potro{a~ ostvaruje zakupnim
ugovorom;
e) naziv i to~an opis turisti~kog objekta i njegove
popunjenosti, ako se pravo odnosi na odre|enu
nekretninu, dr`avu, pokrajinu, grad ili mjesto i naselje u
kojem se nalazi turisti~ki objekt, polo`aj, kategorije,
komunalnu opremljenost i druge podatke va`ne za
njegovu uporabu;
f) razdoblje u kojem se mogu ostvariti prava iz zakupnog
ugovora i vrijeme njegova stupanja na snagu;
g) ako turisti~ki objekt nije dovr{en u vrijeme zaklju~enja
zakupnog ugovora, to~ne podatke o stanju gradnje i rok
do kojega se predvi|a da }e on biti u uporabi, broj spisa
gra|evinske dozvole, naziv i punu adresu tijela koji je
izdao gra|evinsku dozvolu;
h) podatke o zajedni~kim komunalnim uslugama kojima }e
raspolagati turisti~ki objekt (priklju~ci za plin, elektri~nu
i toplinsku energiju, vodu, telekomunikacije, kablovsku
televiziju i dr.);
i) jamstvo za uredno dovr{enje turisti~kog objekta i
obe{te}enje ako objekt ne bude uop}e dovr{en ili ne
bude dovr{en u ugovorenom roku te na~in ostvarenja
jamstva;
Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2479
Broj 25 - Strana 2480 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
j) to~nu cijenu uporabe vremenskog zakupa turisti~kog
objekta;
k) poreze, prireze i druge pristojbe koje je potro{a~ du`an
platiti, a koji nisu obuhva}eni cijenom iz to~ke j) ovoga
~lanka;
l) tro{kove koje je potro{a~, osim cijene, du`an pla}ati u
svezi s uporabom turisti~kog objekta i na~ela obra~una
tih tro{kova (boravi{na pristojba, odr`avanje i
upravljanje turisti~kim objektom, uporaba zajedni~kih
prostorija i prostora, aparata i ure|aja, odlaganje (odvoz)
sme}a, plin, elektri~na i toplinska energija, voda i dr.);
m) podatke o zajedni~kim prostorijama, prostorima i
ure|ajima (bazen, sauna, praonica i su{ionica rublja,
terasa, vrt, podrum, drvarnica i dr.) i uvjetima za pristup
potro{a~a tim prostorijama, prostorima i ure|ajima;
n) pravila za odr`avanje, popravak, upravljanje i poslovno
vo|enje turisti~kog objekta;
o) prava potro{a~a prema odredbama ovoga Zakona;
p) odredbu prema kojoj se potro{a~ ne mo`e teretiti za bilo
kakve naknade, osim ugovorenih;
r) mogu}nost zamjene ili daljnje prodaje iz zakupnog
ugovora;
s) uvjete za otkazivanje zakupnog ugovora;
t) na~in rje{avanja sporova;
u) odredbu o sudskoj nadle`nosti i primjeni odre|enog
materijalnog prava u slu~aju spora;
v) mjesto i da tum zaklju~enja zakupnog ugovora.
(3) Puna adresa iz stavka (2) to~. a), b) i g) ovoga ~lanka
obvezno sadr`i mjesto, ulicu i ku}ni broj, broj telefona i
telefaksa te adresu elektronske po{te, a mo`e sadr`avati i
broj po{tanskog pregratka.
(4) Trgovac je du`an sve obavijesti iz ovoga ~lanka priop}iti
svakom potro{a~u koji tra`i podatke o turisti~kom objektu.
^lanak 92.
(1) Potro{a~ ima pravo, ne navode}i razloge, raskinuti zakupni
ugovor, bez pla}anja bilo kakve kazne ili nekih drugih
tro{kova, putem pisane obavijesti trgovcu u roku od 15 dana
od dana zaklju~enja zakupnog ugovora.
(2) Za vrijeme raskidnog roka iz stavka (1) ovoga ~lanka,
trgovac ne smije tra`iti od potro{a~a bilo kakva pla}anja.
(3) Ako zakupni ugovor ne sadr`i sve odredbe propisane u
~lanku 91. ovoga Zakona, vrijeme za raskid ugovora
produljuje se na tri mjeseca od dana njegovog zaklju~enja.
Ako potro{a~ dobije te podatke u roku od tri mjeseca, rok
od 15 dana iz stavka (1) ovoga ~lanka po~inje se ra~unati od
dana primitka obavijesti.
XVI. NEPO[TENE ODREDBE U POTRO[A^KIM
UGOVORIMA
^lanak 93.
(1) Ugovorne odredbe obvezuju potro{a~a samo ako je prije
zaklju~enja ugovora bio upoznat sa njegovim sadr`ajem,
odnosno ako su mu ugovorni uvjeti bili poznati u vrijeme
zaklju~enja ugovora.
(2) Ugovorne odredbe trebaju biti razumljive i u svezi s drugim
odredbama u istom ili u drugom ugovoru izme|u istih
strana, uzimaju}i u obzir prirodu proizvoda ili usluge i svih
drugih sudionika u svezi sa zaklju~enjem ugovora.
(3) U slu~aju dvojbe u svezi sa zna~enjem pojedinih odredaba u
ugovoru, va`it }e zna~enje koje je povoljnije za potro{a~a.
(4) Smatra se da je potro{a~ bio upoznat s ugovornim
odredbama ako ga je trgovac upozorio i ako su mu one bile
dostupne.
^lanak 94.
(1) Trgovac ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su
nepo{tene ili koje bi prouzro~ile {tetu potro{a~u.
(2) Ugovorne odredbe iz stavka (1) ovoga ~lanka su ni{tave.
^lanak 95.
Ugovorne odredbe koje potro{a~ nije osobno ugovarao
smatrat }e se nepo{tenima:
a) ako tvore znatnu nejednakost izme|u prava i obveza
ugovornih strana na {tetu potro{a~a;
b) ako bi ispunjenje ugovornih obveza znatno odstupilo od
opravdanog o~ekivanja potro{a~a;
c) ako su u suprotnosti s na~elom po{tenja, savjesti i dobrim
poslovnim obi~ajima.
^lanak 96.
U op}im uvjetima formularnih ugovora naro~ito nije
pravovaljana odredba:
a) kojom ugovorna strana sebi zadr`ava pravo na
neprimjereno duge ili nedostatno odre|ene rokove za
prihva}anje ili odbijanje neke ponudbe ili neke ~inidbe;
b) kojom ugovorna strana sebi, odstupaju}i od pravnih
propisa, zadr`ava pravo na neprimjereno dug ili
nedostatno odre|en dodatni rok za ~inidbu na koju je
obvezna;
c) kojom ugovorna strana sebi predvi|a, bez stvarno
opravdanog i u ugovoru navedenog razloga, osloba|anje
od obveze izvr{enja;
d) kojom ugovorna strana predvi|a izmijenu ili odstupanje
od obe}ane ~inidbe, uzimaju}i u obzir isklju~ivo svoj
interes;
e) na temelju koje izjava ugovornog partnera ugovorne
strane, kod poduzimanja ili propu{tanja odre|ene
~inidbe, vrijedi kao da ju je on dao ili kao da je nije dao,
osim:
1) ako je ugovornom partneru odobren primjeren rok za
davanje izri~ite izjave i
2) ako se ugovorna strana obvezuje da ugovornog partnera
po~etkom roka uputi na predvi|eni zna~aj njegovog pona{anja;
f) kojom se predvi|a da izjava ugovorne strane od
posebnog zna~aja vrijedi kao da ju je druga ugovorna
strana primila;
g) kojom ugovorna strana, u slu~aju da jedna ugovorna
strana odustane od ugovora ili ga otka`e:
1) mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za
kori{tenje ili uporabu neke stvari ili nekog prava ili
za izvr{enje ~inidbe ili
2) mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za
izdatke;
h) kojom ugovorna strana predvi|a osloba|anje od obveze
ispunjenja ugovora u slu~aju nemogu}nosti raspolaganja
~inidbom, ako se ne obvezuje:
1) da bez odgode obavijesti ugovornog partnera o
nemogu}nosti raspolaganja i
2) da bez odgode nadoknadi protu~inidbu ugovornog
partnera;
i) kojom se predvi|a pove}anje nov~ane naknade za robe
ili ~inidbe koje su trebale biti isporu~ene ili ispunjene u
roku od ~etiri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora;
j) kojom se isklju~uje ili ograni~ava pravo odbijanja
~inidbe ili pravo zadr`avanja, koje ugovornom partneru
ugovorne strane pripada prema pravilima o istodobnom
ispunjenju obveza;
k) kojom se ugovornom partneru ugovorne strane oduzima
ovlast izvr{enja prijeboja s vremenski neograni~enim ili
pravomo}no utvr|enim tra`binama;
l) kojom se ugovorna strana osloba|a zakonske obveze
opominjanja druge ugovorne strane ili davanja roka za
ispunjenje ~inidbe;
m) kojom ugovorna strana ugovara pau{alni iznos naknade
{tete ili naknade umanjene vrijednosti:
1) ako pau{alni iznos prema{uje {tetu koja se u
propisanim slu~ajevima i prema uobi~ajenom
tijeku stvari mo`e o~ekivati ili prema{uje
umanjenje vrijednosti koje uobi~ajeno nastaje ili
2) ako drugoj ugovornoj strani bude onemogu}en
dokaz o tomu da {teta ili umanjenje vrijednosti
uop}e nije ni nastalo ili je znatno manje od pau{ala;
n) kojom se ugovornoj strani, u slu~aju neprimanja ili
zaka{njelog primanja ~inidbe ili u slu~aju da druga
ugovorna strana raskine ugovor, obe}a pla}anje
ugovorne kazne;
o) kojom se, u slu~aju skrivljene povrede ugovorne obveze
ugovorne strane, isklju~uje ili ograni~ava pravo druge
ugovorne strane da raskine ugovor ili da zahtijeva
naknadu {tete zbog neispunjenja ugovora;
p) kojom se isklju~uje pravo druge ugovorne strane da
zahtijeva naknadu {tete zbog neispunjenja cijeloga
ugovora ili da raskine cjelokupni ugovor, ako
djelomi~no ispunjenje ugovora za nju ne predstavlja
nikakav interes, u slu~aju da je ugovorna strana
djelomi~no odgovorna za povredu ugovorne obveze;
r) kojom se u ugovoru o isporukama novoproizvedenih
stvari i ~inidbi:
1) odgovornost ugovorne strane za nedostatke u
cijelosti ili djelomi~no isklju~uje, odnosno
ograni~ava prethodnim upu}ivanjem na ostvarenje
prava prema tre}im osobama (proizvo|a~ima
dijelova) sudskim putem, ili se ograni~ava na
priznavanje zahtjeva protiv tre}ih osoba,
2) zahtjevi protiv ugovorne strane ograni~avaju samo
na naknadno ispunjenje - otklanjanje nedostataka,
ako ugovorom nije izri~ito druk~ije predvi|eno,
3) isklju~uje ili ograni~ava obveza ugovorne strane da
snosi potrebne tro{kove naknadnog
ispunjenja-otklanjanja nedostataka,
4) ugovorna strana uvjetuje naknadno
ispunjenje-otklanjanje nedostataka prethodnom
isplatom cjelokupne ugovorene cijene ili njezinog
ve}eg dijela, nerazmjerno nedostacima,
5) ugovornoj strani odredi rok za prigovore zbog
skrivenih nedostataka na stvari koji je kra}i od roka
odre|enog to~kom f) ovoga stavka,
6) rok za stavljanje prigovora zbog nedostataka stvari
skrati na rok kra}i od dvije godine ili se skrati rok
za pravo na raskid ugovora, odnosno smanjenja
obveze;
s) kojom se kod nekog ugovornog odnosa, ~iji je predmet
redovita isporuka roba ili redovito pru`anje usluga ili
izvr{enja proizvodnih ~inidbi od ugovorne strane:
1) odredi da ugovor vezuje drugu stranu dulje od dvije
godine,
2) odredi ugovorni odnos koji drugu stranu vezuje i
pre{utno se produljuje za vi{e od jedne godine,
3) odredi otkazni rok dulji od tri mjeseca na teret
druge ugovorne strane, prije isteka ranije
dogovorenog ili pre{utno produljenog trajanja
ugovora;
t) kojom neka tre}a strana, umjesto ugovorne strane, mo`e
preuzeti prava i obveze iz kupoprodajnih ugovora ili
ugovora o djelu, osim ako je u toj odredbi:
1) tre}a strana imenom navedena ili
2) drugoj ugovornoj strani priznato pravo raskida
ugovora;
u) kojom ugovorna strana zastupniku druge ugovorne
strane:
1) nametne vlastitu odgovornost ili obvezu
preuzimanja posljedica, bez posebne izri~ite izjave
koja je na to usmjerena ili
2) u slu~aju zastupanja bez punomo}i, nametne
odgovornost koja prelazi odgovornost propisanu
ovim Zakonom za takav slu~aj;
v) kojom ugovorna strana mijenja obvezu dokazivanja na
{tetu druge ugovorne strane, a naro~ito na na~in kojim:
1) nametne odgovornost za okolnosti za koje, prema
zakonu, odgovara ugovorna strana,
2) nametne pretpostavku da je druga ugovorna strana
potvrdila postojanje odre|enih ~injenica i bez
njezine izri~ite izjave;
z) kojom su izjave koje se imaju dati ugovornoj strani ili
nekoj tre}oj strani vezane uz stro`iji oblik od pisanog ili
od zakonom propisanih za posebne slu~ajeve.
^lanak 97.
(1) Za ugovore zaklju~ene u Bosni i Hercegovini izme|u
doma}eg potro{a~a i inozemne pravne ili fizi~ke osobe,
obvezno se, kao pravna za{tita potro{a~a, ugovara
nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine.
(2) Odredba koja je u suprotnosti sa stavkom (1) ovoga ~lanka
ni{tava je.
(3) Ugovor izme|u doma}eg potro{a~a i inozemne pravne ili
fizi~ke osobe i svaki ugovor o prodaji na daljinu, bez obzira
na sjedi{te trgovca, smatrat }e se ugovorom zaklju~enim u
Bosni i Hercegovini.
XVII. NOSITELJI ZA[TITE POTRO[A^A
^lanak 98.
Subjekti odgovorni za za{titu potro{a~a u Bosni i
Hercegovini su:
a) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo);
b) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini;
c) Vije}e za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine;
d) Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine;
e) nadle`na entitetska i tijela Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine;
f) Ured za konkurenciju i za{titu potro{a~a u Federaciji
Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj (u daljnjem
tekstu: entitetski UKZP);
g) udruge potro{a~a;
h) obrazovne institucije i mediji;
i) inspekcijska i druga tijela, sukladno zakonu.
^lanak 99.
Ministarstvo, u sklopu svoje djelatnosti, obavlja poslove iz
podru~ja za{tite potro{a~a, a naro~ito:
Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2481
Broj 25 - Strana 2482 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
a) koordinira izradbu dr`avnog godi{njeg programa za
za{titu potro{a~a;
b) koordinira rad i aktivnosti na za{titi potro{a~a s
nadle`nim entitetskim i tijelima Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine, Konkurencijskim vije}em Bosne i
Hercegovine, Vije}em za za{titu potro{a~a Bosne i
Hercegovine i entitetskim UKZP;
c) prati stanje u podru~ju za{tite potro{a~a i nadle`nim
tijelima predla`e, u okviru svoje nadle`nosti, izmjene
propisa u svezi sa za{titom potro{a~a;
d) sura|uje i razmjenjuje infomacije i podatke sa svim
subjektima odgovornim za za{titu potro{a~a;
e) vodi evidenciju dodijeljenih javnih poslova Savezu
udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine.
^lanak 100.
(1) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini je
neovisna institucija uspostavljena s ciljem promoviranja
dobre i u~inkovite provedbe politike za{tite potro{a~a u
Bosni i Hercegovini.
(2) Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini
imenuje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Ministarstva.
(3) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini
imenuje se na mandat od pet godina, s mogu}no{}u jo{
jednog ponovnog imenovanja.
(4) Svaki gra|anin Bosne i Hercegovine u godinama kada
u`iva puna gra|anska i politi~ka prava, a koji je pokazao
iskustvo na polju za{tite potro{a~a i posjeduje visoke
moralne vrijednosti, mo`e biti izabran za ombudsmana za
za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini.
(5) Institucija ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i
Hercegovini ima sta tus pravne osobe, sa sjedi{tem u
Mostaru.
(6) Na Statut i pravila rada Institucije ombudsmana za za{titu
potro{a~a u Bosni i Hercegovini suglasnost daje Vije}e
ministara Bosne i Hercegovine.
(7) Sredstva za rad Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a
u Bosni i Hercegovini osiguravaju se u prora~unu institucija
Bosne i Hercegovine.
^lanak 101.
Obveze Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i
Hercegovini su:
a) pru`anje informacija o pravima i obvezama potro{a~a i
davanje potpore udrugama potro{a~a u njihovim
aktivnostima;
b) pra}enje ili predlaganje djelovanja u svezi s odnosom
kompanija - potro{a~, kako je propisano ovim Zakonom,
propisima koji reguliraju obligacijske odnose ili nekim
drugim zakonom;
c) istra`ivanje tr`i{nih praksi usmjerenih prema
potro{a~ima, po slu`benoj du`nosti ili slijedom `albi, i
koordiniranje svoje aktivnosti s entitetskim tr`i{nim
inspekcijama;
d) dono{enje odluka i poduzimanje drugih mjera u
slu~ajevima pritu`bi potro{a~a ili kr{enja dobrih
poslovnih obi~aja;
e) izdavanje smjernica ili preporuka o posebnim
standardnim uvjetima ili praksama koji se primjenjuju u
posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuju
specifi~ni ekonomski operatori;
f) preporu~ivanje uporabe odre|enih ugovornih uvjeta u
ugovorima koji se primjenjuju u posebnim sektorima
poslovanja;
g) pregovaranje s predstavnicima odre|enih trgovinskih
udruga o modelima ugovora koji se primjenjuju u
specifi~nim sektorima poslovanja;
h) predlaganje i iniciranje rje{enja potro{a~kih sporova
primjenom mehanizama za alternativno rje{avanje
sporova;
i) kontaktiranje s Institucijom ombudsmena za ljudska
prava BiH o zajedni~kim problemima, posebice o
uslugama od op}eg interesa ili javnim uslugama;
j) predlaganje Vije}u za za{titu potro{a~a Bosne i
Hercegovine i Vije}u ministara Bosne i Hercegovine
potrebnih unapre|enja Zakona o za{titi potro{a~a, te
doprino{enje usmjeravanju i u~inkovitosti politike u
podru~ju za{tite potro{a~a;
k) istra`ivanje utjecaja drugih inicijativa tijela vlasti na
za{titu potro{a~a.
^lanak 102.
Na odluke Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i
Hercegovini mogu se ulo`iti `albe u mjeri u kojoj ovaj Zakon
ili bilo koji drugi relevantni propis izri~ito dopu{ta takvu `albu.
^lanak 103.
Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini
ovla{ten je:
a) izdati smjernice za prestanak praksi koje su u suprotnosti
s potro{a~kim zakonodavstvom i iznositi te smjernice
pred sud;
b) pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom;
c) pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom u slu~aju
spora za naknadu {tete nanesene kolektivnom interesu
potro{a~a, sukladno odredbama ovoga Zakona.
^lanak 104.
U obavljanju svojih poslova, Ombudsman za za{titu
potro{a~a u Bosni i Hercegovini davat }e prednost onim
problemima ~ije je rje{avanje od najve}eg zna~aja za potro{a~e
i ovla{ten je ne poduzimati mjere o pitanjima pritu`bi
potro{a~a koje su manje va`nosti.
^lanak 105.
(1) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini
svake godine podnosi izvje{}e o svome radu Vije}u
ministara Bosne i Hercegovine.
(2) Sva izvje{}a koja Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni
i Hercegovini bude podnosio, uklju~uju}i i godi{nja
izvje{}a, bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH".
^lanak 106.
(1) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine imenuje ~lanove
Vije}a za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine, u kojem
su predstavnici:
a) Ministarstva - predsjedatelj;
b) Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine - ~lan;
c) Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine - ~lan;
d) Uprave za fitosanitarnu za{titu Bosne i Hercegovine -
~lan;
e) Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine - ~lan;
f) Instituta za standarde Bosne i Hercegovine - ~lan;
g) Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine - ~lan;
h) Instituta za intelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine
- ~lan;
i) Ministarstva trgovine Federacije Bosne i Hercegovine -
~lan;
j) Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske - ~lan;
k) nadle`noga tijela u Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine
- ~lan;
l) dva predstavnika Saveza udruga potro{a~a Bosne i
Hercegovine - ~lanovi;
m) po jednoga predstavnika entitetskih organizacija
potro{a~a - ~lanovi.
(2) Vije}e za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini }e se
sastajati najmanje ~etiri puta godi{nje.
^lanak 107.
(1) Vije}e za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini, u okviru
svojih nadle`nosti, obavlja sljede}e poslove:
a) predla`e Vije}u ministara Bosne i Hercegovine, radi
usvajanja, dr`avni godi{nji pro gram za za{titu potro{a~a i
prati njegovu provedbu;
b) utvr|uje osnove politike za{tite potro{a~a;
c) usmjerava opseg djelatnosti koje se financiraju, odnosno
sufinanciraju iz prora~una Bosne i Hercegovine.
^lanak 108.
Dr`avni godi{nji pro gram za za{titu potro{a~a naro~ito
sadr`i:
a) na~ela i ciljeve politike za za{titu potro{a~a;
b) zada}e koje imaju prednost prilikom ostvarivanja
politike za za{titu potro{a~a, a koje }e se izvr{avati
preno{enjem javnih poslova udrugama za za{titu
potro{a~a;
c) okvirni opseg financijskih sredstava za izvr{enje zada}a;
d) okvirni opseg financijskih sredstava za poticaj razvoja i
djelovanja udruga za za{titu potro{a~a.
^lanak 109.
Vije}e za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine obavlja
poslove za{tite potro{a~a sukladno zakonu i podzakonskim
aktima koji propisuju ovo podru~je.
^lanak 110.
(1) Entitetski UKZP, u suradnji s udrugama potro{a~a,
pripremaju godi{nje programe za za{titu potro{a~a koji
moraju biti uskla|eni s dr`avnim godi{njim programom za
za{titu potro{a~a. Entitetski godi{nji programi za za{titu
potro{a~a financiraju se iz prora~una Bosne i Hercegovine,
kojima se odre|uju njihovi ciljevi i zada}e, odre|uju udruge
potro{a~a kojima su, sukladno zakonu, dodijeljeni javni
poslovi.
(2) Entitetski UKZP, osim poslova iz stavka (1) ovoga ~lanka,
obavljaju i:
a) sve poslove prijenosa javnih poslova udrugama
potro{a~a i prati njihov rad, usko sura|uju}i;
b) ustrojava registar udruga potro{a~a kojima su preneseni
javni poslovi;
c) prati provedbu godi{njeg programa za za{titu potro{a~a;
d) izvje{}uje javno mnijenje o povredama prava i interesa
potro{a~a, sura|uje i razmjenjuje sve potrebne
informacije sa subjektima nositeljima za{tite potro{a~a iz
~lanka 98. ovoga Zakona.
^lanak 111.
(1) Djelatnost za{tite potro{a~a obavljaju udruge potro{a~a
koje, upisom u registar udruga sukladno zakonu, stje~u
svojstvo pravne osobe.
(2) Udruge potro{a~a su neprofitne i nevladine organizacije i ne
mogu se baviti gospodarskom djelatno{}u.
(3) Udruge potro{a~a djeluju na razini Bosne i Hercegovine,
entiteta, Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, kantona,
grada ili op}ine.
(4) Udruge potro{a~a iz stavka (1) ovoga ~lanka mogu osnovati
Savez udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine, radi
uzajamne pomo}i i ostvarivanja interesa za{tite potro{a~a u
Bosni i Hercegovini i me|unarodnim organizacijama
potro{a~a.
(5) U Savez udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine mogu se
u~laniti entitetske i udruge potro{a~a Br~ko Distrikta Bosne
i Hercegovine, pod jednakim uvjetima.
^lanak 112.
(1) Udruge potro{a~a osnivaju potro{a~i radi predstavljanja i
za{tite svojih prava i moraju djelovati neovisno o
trgovacima, uvoznicima, dobavlja~ima i davateljima usluga.
(2) U okviru svojih nadle`nosti, udruga potro{a~a:
a) brine o za{titi pojedina~nih i zajedni~kih interesa
potro{a~a;
b) daje savjete i pru`a druge vrste pomo}i u ostvarivanju
prava potro{a~a;
c) informira potro{a~e o cijenama, kvaliteti, kontroli i
sigurnosti proizvoda i usluga koji se nalaze ili }e se na}i
na tr`i{tu;
d) prema potrebi, u suradnji s Ministarstvom, entitetskim i
UKZP Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine ili
nadle`nim inspekcijskim tijelima, organizira usporedna
ispitivanja kvalitete, utjecaja na zdravlje, cijenu
prehrambenih proizvoda, za{tite okoli{a i o ishodima
informiraju javnost;
e) nadle`nim tijelima dostavlja informacije radi utvr|ivanja
odgovornosti trgovca ili davatelja usluga koji prodaju
proizvode ili pru`aju usluge koji ne odgovaraju
propisanim uvjetima u pogledu sigurnosti i kvalitete;
f) sura|uje sa svim nadle`nim tijelima, inspekcijama,
udrugama potro{a~a i drugim subjektima u Bosni i
Hercegovini kojima je, sukladno zakonu, propisana
obveza za{tite potro{a~a.
^lanak 113.
Udruge potro{a~a donose godi{nje planove rada i, u
ovisnosti o podru~ju na kojem djeluju, odnosno za koje su
registrirana, natje~u se za dobivanje javnih poslova u podru~ju
za{tite potro{a~a. Ako dobiju javne poslove, sredstva za
financiranje ili sufinanciranje dodjeljuju im se iz prora~una
Bosne i Hercegovine.
^lanak 114.
(1) Javni poslovi u podru~ju za{tite potro{a~a udrugama
potro{a~a dodjeljuju se odlukom Vije}a ministara Bosne i
Hercegovine, entitetskih i Vlade Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: prenositelji), na temelju
javnog natje~aja.
(2) Javni natje~aj iz stavka (1) ovoga ~lanka naro~ito sadr`i:
a) predmet dodjele;
b) uvjete za obavljanje javnih poslova;
c) razdoblje za koje se dodjeljuju javni poslovi;
d) rok do kojega se podnose ponude;
e) rok do kojega }e podnositelj ponude biti obavije{ten o
izboru.
Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2483
Broj 25 - Strana 2484 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006.
^lanak 115.
(1) Odnosi izme|u prenositelja i primatelja javnih poslova
ure|uju se ugovorom o prijenosu javnih poslova.
(2) Ugovorom iz stavka (1) ovoga ~lanka utvr|uju se naro~ito:
a) opseg i dinamika obavljanja javnih poslova;
b) po~etak obavljanja javnih poslova;
c) uvjeti, na~in i rok za otkazivanje prenesenih javnih
poslova;
d) sredstva koja prenositelj osigurava za obavljanje javnih
poslova.
(3) Ugovor o prijenosu javnih poslova zaklju~uje se u pisanom
obliku.
^lanak 116.
Potro{a~i se obrazuju putem:
a) posebnih te~ajeva, seminara i savjetovanja;
b) sredstava javnog priop}avanja (tv, ra dio, tisak);
c) specijalnih obrazovnih publikacija za potro{a~e.
XVIII. NADZOR NAD TR@I[TEM I UPRAVNE MJERE
^lanak 117.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavljaju nadle`na
tijela utvr|ena ~lankom 98. stavak (1) to~. od a) do e) i to~ka i)
ovoga Zakona, sukladno ovlastima utvr|enim posebnim
zakonima i drugim propisima.
^lanak 118.
Ako trgovac neopravdano odbije zahtjev potro{a~a,
inspektor }e na zahtjev potro{a~a donijeti rje{enje kojim se
trgovcu nare|uje da udovolji opravdanom zahtjevu potro{a~a.
^lanak 119.
(1) Inspektor }e donijeti rje{enje kojim nare|uje obustavljanje
prodaje proizvoda do otklanjanja utvr|enih nepravilnosti,
ako ustanovi:
a) da prodajna cijena proizvoda, odnosno usluge nije
vidljivo istaknuta ili nije istaknuta u slu`benoj valuti
Bosne i Hercegovine;
b) da trgovac prilikom prodaje proizvoda potro{a~u nije
osigurao propisane isprave, oznake, podatke i
deklaraciju te popis vlastitih i ovla{tenih servisa;
c) da trgovac rasprodaju proizvoda nije objavio na na~in
uobi~ajen u mjestu prodaje;
d) da proizvod na rasprodaji nije jasno i vidljivo ozna~en
cijenom prije i cijenom nakon sni`enja;
e) da najve}i postotak sni`enja cijene proizvoda na
rasprodaji ne iznosi najmanje jednu petinu vrijednosti
svih proizvoda na rasprodaji;
f) da proizvod koji je na rasprodaji, jer mu uskoro istje~e
uporabni rok, nema vidljivo istaknut krajnji uporabni
rok;
g) da trgovac koji na rasprodaji prodaje proizvod s
nedostatkom ili pogre{kom nije takav proizvod fizi~ki
odvojio od redovite prodaje ispravnog proizvoda i
vidljivo istaknuo da se radi o prodaji proizvoda s
nedostatkom ili s pogre{kom te da svaki pojedina~ni
proizvod nije posebno ozna~io;
h) da trgovac koji prodaje proizvode kojima uskoro istje~e
uporabni rok nije takve proizvode fizi~ki odvojio od
redovite prodaje ostalih proizvoda i vidljivo istakao da se
radi o prodaji proizvoda kojima uskoro istje~e uporabni
rok.
(2) Inspektor }e donijeti rje{enje kojim zabranjuje prodaju
proizvoda ako ustanovi:
a) da propisani uporabni rok nije jasno, vidljivo i ~itko
ozna~en na omotu proizvoda;
b) da je trgovac pustio u prodaju proizvod koji zbog
njegovih svojstava ne odgovara uobi~ajenoj uporabi ili
kvaliteti, odnosno da na njegovom omotu nema oznake
za koje je namjene uporabljiv;
c) da trgovac proizvod ne prodaje u odgovaraju}em omotu;
(3) @alba na rje{enje iz st.(1) i (2) ovoga ~lanka ne odga|a
izvr{enje rje{enja.
XIX. PRAVNA ZA[TITA POTRO[A^A
^lanak 120.
Nadle`ni sud }e svojim aktom narediti prestanak bilo
kakve ~inidbe ili prakse koji su u suprotnosti s odredbama
ovoga Zakona ili drugih propisa, a koji {tete zajedni~kim
interesima potro{a~a.
^lanak 121.
Institucije i udruge iz ~lanka 98. ovoga Zakona, osim onih
pod to~kom h), ovla{tene su pokrenuti postupak pred
nadle`nim sudom za dono{enje akta iz ~lanka 120. ovoga
Zakona.
^lanak 122.
(1) Postupak iz ~l. 120. i 121. ovoga Zakona provodi se prema
odredbama `urnog postupka.
(2) Sud je ovla{ten nalo`iti objavu presude u cijelosti ili
djelimi~no u medijima ili tra`iti korektivni iskaz od tu`ene
strane.
(3) Sud mo`e odlu~iti o nametanju financijs |