SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Podzakonski akti, Federacija BiH

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca Federacija BiH Službene novine FBiH 14/25 26.02.2025 SN FBiH 08/25 pomoć radnicima
Odluka o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa cijena za pojedine proizvode Federacija BiH Službene novine FBiH 13/25 21.02.2025 cijene,proizvod
Uredba o mjerama finansijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u FBiH u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 12/25 19.02.2025 SN FBiH 19.02.2025. niskoakumulativna
Uredba o izmjeni Uredbe o mjerama finansijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u FBiH u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 19.02.2025. 19.02.2025 SN FBiH 12/25 niskoakumulativa
Uredba o isplati pomoći radnicima od strane poslodavaca Federacija BiH Službene novine FBiH 08/25 05.02.2025 SN FBiH 14/25 pomoć
Osnovice za obračun doprinosa određenih obaveznika za 2025. godinu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/25 10.01.2025 doprinosi
Odluka o iznosu najniže plaće za 2025. godinu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/24 31.12.2024 minimalna plaća,plaća
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 101/24 20.12.2024 SN FBiH 11/25, SN FBiH 57/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 85/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 20/22, SN FBiH 77/21, SN FBiH 48/21 dohodak,pravilnik
Pravilnik o garancijama porijekla FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 88/24 08.11.2024 porijeklo,garancije
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 84/24 25.10.2024 SN FBiH 36/24, SN FBiH 33/22, SN FBiH 87/20, SN FBiH 94/19, SN FBiH SN FBiH 96/17, SN FBiH 11/17, SN FBiH SN FBiH 88/16 pravilnik,dobit
Uredba o naplati naknade za korištenje autoceste A1 Federacija BiH Službene novine FBiH 63/24 14.08.2024 autoceste
Pravilnik o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/24 24.07.2024 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 85/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 20/22, SN FBiH 77/21, SN FBiH 48/21 dohodak
Uredba o isplati pomoći od strane poslodavaca Federacija BiH Službene novine FBiH 56/24 19.07.2024 SN FBiH 104/24 pomoć
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/24 17.05.2024 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 57/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 85/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 20/22, SN FBiH 77/21, SN FBiH 48/21 dohodak
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/24 17.05.2024 SN FBiH 84/24, SN FBiH 33/22, SN FBiH 87/20, SN FBiH 94/19, SN FBiH SN FBiH 96/17, SN FBiH 11/17, SN FBiH SN FBiH 88/16 dobit,pravilnik
Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje cijena za snabdijevanje električnom energijom krajnjih kupaca kod javnog i rezervnog snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/24 22.03.2024
Pravilnik o obaveznom udjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/24 22.03.2024 energija
Pravilnik o promjeni snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/24 22.03.2024
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o poreznoj rezidentnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 21/24 20.03.2024 SN FBiH 89/22, SN FBiH 33/22
Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o isplati pomoći od strane poslodavca FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/24 31.01.2024 SN FBiH 56/24 pomoć,poslodavci
Osnovice za obračun doprinosa određenih obaveznika za 2024. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 04/24 17.01.2024 osnovice,doprinosi
Odluka o utvrđivanju potrebnog iznosa naknade za podsticanje i jediničnog iznosa naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK za 2024. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 03/24 12.01.2024 električna energija
Odluka o iznosu najniže plaće za 2024. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 101/23 29.12.2023 najniža plaća,plaća
Pravilnik o dopuni Pravilnika o uvjetima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgovačkih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 100/23 27.12.2023 SN FBiH 68/19, SN FBiH 35/18, SN FBiH 49/12 trgovina,tehnička opremljenost
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za privredna društva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/23 22.12.2023 SN FBiH 102/22, SN FBiH 81/21 izvještaji,privredna društva
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za banke i druge finansijske organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/23 22.12.2023 SN FBiH 102/22, SN FBiH 81/21 banke,izvještaji,forma
Pravilnik o dodatnom računovodstvenom izvještaju za privredna društva-aneksu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/23 22.12.2023 izvještaj,privredna društva
Odluka o izmjeni Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode Federacija BiH Službene novine FBiH 97/23 15.12.2023 SN FBiH 76/23 marže,namirnice,cijene
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 41/23 15.12.2023 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 57/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 85/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 20/22, SN FBiH 77/21, SN FBiH 48/21 dohodak
Uredba o isplati pomoći od strane poslodavca FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 96/23 13.12.2023 uredba,pomoć
Odluka o uvođenju posebnih mjera kontrole cijena snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 96/23 13.12.2023 električna energija,energija,cijana
Odluka o proglašenju stanja ugrožene sigurnosti snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 94/23 06.12.2023 električna energija,energija
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/23 03.11.2023 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 57/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 20/22, SN FBiH 77/21, SN FBiH 48/21 dohodak,pravilnik,porez
Pravilnik o sticanju statusa kvalifikovanog proizvođača električne energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/23 03.11.2023 električna energija,energija
Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/23 04.10.2023 SN FBiH 97/23 namirnice,marža,kontrola cijena,cijena
Pravilnik o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 71/23 15.09.2023
Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije FBiH - prečišćeni tekst Federacija BiH Službene novine KS 30/23 26.04.2023 električna energija
Pravilnik o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača FBiH - prečišćeni tekst Federacija BiH Službene novine FBiH 30/23 26.04.2023 električna energija,energija,kupci
Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/23 14.04.2023 ambalaža,otpad
Pravilnik o načinu, kriterijima i postupku za određivanje daljinara i minimalnih vremena vožnje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 26/23 12.04.2023 vožnja
Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao domaća radinost Federacija BiH Službene novine FBiH 24/23 05.04.2023
Odluka o prestanku važenja Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa cijena za pelet Federacija BiH Službene novine FBiH 23/23 31.03.2023
Pravilnik o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/23 31.03.2023
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 21/23 24.03.2023 SN FBiH 84/19, SN FBiH 89/14 električna energija,energija,kupac
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene eletrične energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 21/23 24.03.2023 SN FBiH 82/21, SN FBiH 100/14, SN FBiH 50/14 cijena,električna energija
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/23 17.03.2023 SN FBiH 06/22, SN FBiH 12/21, SN FBiH 39/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 98/15, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08 doprinosi
Opšti uslovi za isporuku električne energije, prečišćen tekst Federacija BiH Službene novine FBiH 13/23 22.02.2023 električna energija,energija
Izmjena osnovica za obračun doprinosa određenih obaveznika za 2023. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 12/23 17.02.2023 SN FBiH 100/22 doprinosi,obračun,osnovica
Pravilnik o postupku raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom i o postupku prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom Federacija BiH Službene novine FBiH 09/23 08.02.2023 ljekarski pregled
Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja izvještaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju Federacija BiH Službene novine FBiH 09/23 08.02.2023 povreda na radu,rad
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 05/23 25.01.2023 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 57/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 85/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 20/22, SN FBiH 77/21, SN FBiH 48/21 dohodak,porez
Odluka o iznosu najniže plaće za 2023. godinu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 02/23 13.01.2023 plaća,plata
Uredba o izmjenama Uredbe o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/22 30.12.2022 SN FBiH 33/22, SN FBiH 51/21 okoliš,procjena uticaja
Uredba o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za ambalažu i električne i elektroničke proizvode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/22 30.12.2022 ambalaža,električni proizvodi,elektronički proizovdi
Uredba o kriterijima za obračun i način plaćanja naknada za proizvode koji nakon upotrebe postaju ambalažni otpad i električni i elektronski otpad FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/22 30.12.2022 ambalažni otpad,otpad
Pravilnik o popisu djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski i uslovi za njihovo obavljanje Federacija BiH Službene novine FBiH 103/22 28.12.2022 djelatnost
Pravilnik o popisu djelatnosti koje se mogu obavljati u stambenim prostorijama i izvan poslovnih i stambenih prostorija Federacija BiH Službene novine FBiH 103/22 28.12.2022 djelatnost,poslovne prostorije,stambene prostorije
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za banke i druge finansijske organizacije Federacija BiH Službene novine FBiH 102/22 23.12.2022 SN FBiH 99/23, SN FBiH 81/21 banke,finansijski izvještaj,izvještaj
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za privredna društva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 102/22 23.12.2022 SN FBiH 99/23, SN FBiH 81/21 finansijski izvještaj,izvještaj,privredna društva
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za neprofitne organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 102/22 23.12.2022 SN FBiH 81/21 neprofitne organizacije,finansijski izvještaj,izvještaj
Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o načinu i uslovima izdavanja i oduzimanja licenci ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 102/22 23.12.2022 SN FBiH 28/21 revizori,revizija
Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja registra kvalificiranih lica i registara pravnih lica i poduzetnika koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 102/22 23.12.2022 SN FBiH 28/21 knjigovodstvene,računovodstvene
Osnovice za obračun doprinosa određenih obaveznika za 2023. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 100/22 16.12.2022 SN FBiH 12/23 doprinosi,obračun doprinosa
Rješenje o produljenju važnosti postojećih registriranih voznih redova na federalnim autobusnim linijama Federacija BiH Službene novine FBiH 100/22 16.12.2022 vozni red,autobus,linija
Uputa o načinu reliziranja obustavljanja polazaka, povrataka, odnosno voznih redova u uvijetima globalnih ekonomskih kretanja i njihovog utjecaja na poslovanje privrednih subjekata koji obavljaju javni linijski prijevoz putnika na području FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 100/22 16.12.2022 vozni red,prevoz putnika
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o poreznoj rezidentnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 89/22 09.11.2022 SN FBiH 21/24, SN FBiH 33/22
Odluka o ograničavanju cijena snabdijevanja električnom energijom Federacija BiH Službene novine FBiH 87/22 02.11.2022 električna energija,energija
Uredba o izmjeni Uredbe o naplati naknade za korištenje autoceste A1 Federacija BiH Službene novine FBiH 81/22 12.10.2022 SN FBiH 86/20, SN FBiH 54/15 autoceste
Uredba o dopunama Uredbe o pomoći stanovništvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena Federacija BiH Službene novine FBiH 77/22 28.09.2022 SN FBiH 55/22 cijene,pomoc
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu Federacija BiH Službene novine FBiH 74/22 16.09.2022 SN FBiH 51/21 uredba,okolišna dozvola,dozvola
Pravilnik o dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/22 20.07.2022 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 57/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 85/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 20/22, SN FBiH 77/21, SN FBiH 48/21 porez,dohodak
Uredba o pomoći stanovništvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena Federacija BiH Službene novine FBiH 55/22 13.07.2022 SN FBiH 77/22 cijene,pomoc,rast
Pravilnik o izgledu i sadržaju zahtjeva za osnivanje obrta srodne djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/22 06.07.2022 obrt,djelatnost
Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uslovima za obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/22 06.07.2022 obrt
Odluka o stavljanju van snage Odluke o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "Covid-19" Federacija BiH Službene novine FBiH 43/22 03.06.2022 SN FBiH 104/21, SN FBiH 89/21, SN FBiH 21/21, SN FBiH 60/20 covid,banke
Odluka o stavljanju van snage Odluke o privremenim mjerama koje lizing društva i mikrokreditne organizacije primjenjuju za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem COVID 19 Federacija BiH Službene novine FBiH 43/22 03.06.2022 SN FBiH 104/21, SN FBiH 21/21, SN FBiH 60/20
Pravilnik o popisu obrta FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/22 01.06.2022 obrt
Odluka o usklađivanju vrijednosti općeg boda za 2022. godinu shodno članu 78. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacija BiH Službene novine FBiH 34/22 06.05.2022 pio,bod,penzija
Odluka o usklađivanju penzija shodno članu 79. Zakona o PIO FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/22 06.05.2022 pio,zakon,penzija
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/22 29.04.2022 SN FBiH 84/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 87/20, SN FBiH 94/19, SN FBiH SN FBiH 96/17, SN FBiH 11/17, SN FBiH SN FBiH 88/16 porez,dobit,pravilnik
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/22 29.04.2022 SN FBiH 104/22, SN FBiH 51/21 zaštita okoliša,okoliš,uredba,uticaj
Pravilnik o poreznoj rezidentnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/22 29.04.2022 SN FBiH 21/24, SN FBiH 89/22 porez,porezna rezidentnost
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 20/22 16.03.2022 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 57/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 85/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 77/21, SN FBiH 48/21 dohodak,zakon,primjena
Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izršiti plaćanje u stranoj gotovini u konvertibilnim markama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 12/22 16.02.2022 SN FBiH 58/10 rezidenti,neridenti,gotovina,poslovanje
Izmjene i dopune Upute o načinu realiziranja obustavljanja polazaka, povrataka, odnosno voznih redova, u uvjetima proglašene nesreće izazvane pandemijom korona virusa (COVID-19) i etapnog početka održavanja javnog linijskog prijevoza putnika Federacija BiH Službene novine FBiH 08/22 04.02.2022 SN FBiH 50/21, SN FBiH 01/21 prevoz putnika,prevoz,korona virus
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/22 28.01.2022 SN FBiH 19/23, SN FBiH 12/21, SN FBiH 39/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 98/15, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08 doprinosi
Odluka o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom Federacija BiH Službene novine FBiH 03/22 12.01.2022
Odluka o iznosu najniže plaće za 2022. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 03/22 12.01.2022
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o kontnom okviru i sadržaju konta za banke i druge finansijske organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/22 05.01.2022 SN FBiH 81/21
Uredba o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće Federacija BiH Službene novine FBiH 106/21 31.12.2021 najniža plaća,plaća,metodologija,minimalna plaća
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 105/21 29.12.2021 SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 doprinosi,naplata doprinosa,registracija
Odluka o izmjenama odluke o privremenim mjerama koje banka prijenjuje za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem Federacija BiH Službene novine FBiH 104/21 24.12.2021 SN FBiH 43/22, SN FBiH 89/21, SN FBiH 21/21, SN FBiH 60/20 covid,covid-19,banka,banke
Odluka o izmjenama Oluke o privremenim mjerama koje lizing društva i mikrokreditne organizacije primjenjuju za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem COVID-19 Federacija BiH Službene novine FBiH 104/21 24.12.2021 SN FBiH 43/22, SN FBiH 21/21, SN FBiH 60/20 lizing društva,lizing,covid,covid-19
Pravilnik o prestanku važenja pravilnika o dinamici zamjene fiskalnih sistema u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 103/21 22.12.2021 fiskalne kase,fiskalni sistemi,pravilnik,kase
Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2022. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 101/21 15.12.2021 doprinosi
Pravilnik o upravljanju otpadnim vozilima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 vozila
Pravilnik o upravljanju otpadnim uljima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 ulje,otpadno ulje
Pravilnik o upravljanju otpadnim gumama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 otpadne gume,gume
Pravilnik o upravljanju otpadnim baterijama i akumulatorima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 baterija,baterije,akumulator,otpad
Pravilnik o postupanju sa uređajima i otpadom koji sadrže polihlorirana jedinjenja-PCB Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 otpad,uređaji,uređaj
Odluka o izmjenama Odluke o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem COVID-19 Federacija BiH Službene novine FBiH 89/21 05.11.2021 SN FBiH 43/22, SN FBiH 104/21, SN FBiH 21/21, SN FBiH 60/20 covid,banke,posljedice,oporavak,mjere
Uredba o mjerama finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u FBiH u cilju ublažavanja negativnih posljedica pandemije COVID-19 Federacija BiH Službene novine FBiH 87/21 29.10.2021 obrt,finansijska pomoć,mjere,covid,covid-19
Pravilnik o sadržaju, programu, načinu i troškovima polaganja stručnog ispita radnika koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 83/21 15.10.2021 zaštita na radu,stručni ispit Петак, 15. 10. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 83 - Страна 11 Na osnovu člana 66. stav (3) Zakona o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O SADRŽAJU, PROGRAMU, NAČINU I TROŠKOVIMA POLAGANJA STRUČNOG ISPITA RADNIKA KOJI OBAVLJAJU STRUČNE POSLOVE IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Pravilnika) Ovim pravilnikom se propisuje sadržaj, program, način i troškovi polaganja stručnog ispita radnika koji obavljaju stručne poslove u ovlaštenim organizacijama (u daljem tekstu: stručni ispit), sastav komisije za polaganje stručnog ispita i druga pitanja u vezi sa polaganjem stručnog ispita. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20). Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI – PRIJAVA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA Član 4. (Polaganje stručnog ispita) Stručni ispit za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu mogu polagati lica sa visokom stručnom spremom – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova), sa jednim od usmjerenja koji su Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/21), propisani kao uvjet za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, a koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci. Član 5. (Prijava za polaganje stručnog ispita) (1) Prijava za polaganje stručnog ispita podnosi se Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljem tekstu: ministarstvu). U prijavi kandidat navodi sljedeće podatke: ime, ime oca, prezime, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj, mjesto prebivališta, boravišta i adresu, kontakt telefon, stručno obrazovanje – vrstu i stepen stručne spreme, naziv, sjedište, adresu poslodavca i naziv radnog mjesta ukoliko je kandidat zaposlen i ukupno radno iskustvo, potpis kandidata i potpis i pečat ovlaštene osobe ispred poslodavca ukoliko kandidata za polaganje stručnog ispita prijavljuje poslodavac. (2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana, u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostavljaju se sljedeći dokazi: a) diploma o stečenoj visokoj stručnoj spremi – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova), b) dokaz o prethodno stečenom radnom iskustvu – potvrda poslodavca kod kojeg je iskustvo ostvareno, a koja mora sadržavati podatke, odnosno opis poslova koji su obavljani, naznaku da se radi o poslovima visoke stručne spreme, kao i period obavljanja tih poslova. Član 6. (Rješenje o polaganju stručnog ispita) (1) Na osnovu prijave iz člana 5. ovog pravilnika, federalni ministar rada i socijalne politike donosi rješenje o polaganju stručnog ispita. (2) U rješenju iz stava (1) ovog člana određuje se datum, vrijeme i mjesto polaganja stručnog ispita, te visina i način uplate troškova polaganja stručnog ispita. (3) Kandidat može pristupiti polaganju stručnog ispita ukoliko najkasnije u roku od pet dana prije datuma određenog za polaganje stručnog ispita, ministarstvu dostavi dokaz o izvršenoj uplati troškova za polaganje stručnog ispita. DIO TREĆI – SADRŽAJ, NAČIN I TROŠKOVI POLAGANJA STRUČNOG ISPITA Član 7. (Program stručnog ispita) Stručni ispit se polaže prema Programu polaganja stručnog ispita koji se utvrđuje ovim pravilnikom i čini njegov sastavni dio. Član 8. (Sadržaj stručnog ispita) (1) Stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela. (2) Opći dio stručnog ispita obuhvata poznavanje pravnog uređenja zaštite na radu, radnih odnosa, međunarodne regulative zaštite na radu, zdravstvene zaštite zaposlenih i inspekcijskog nadzora. (3) Opći dio stručnog ispita polaže se usmeno. Na općem dijelu stručnog ispita kandidatu se postavljaju pet pitanja. (4) Uspjeh kandidata na općem dijelu stručnog ispita ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio". Kandidat koji ne položi opći dio ne može pristupiti polaganju posebnog dijela stručnog ispita. (5) Kandidatu koji ima položen stručni ispit za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu u skladu sa posebnim pravilnikom kojim se uređuje program, sadržaj, način i troškovi polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu, priznaje se kao položen opći dio stručnog ispita iz stava (1) ovog člana, te taj kandidat polaže samo posebni dio stručnog ispita iz stava (6) ovog člana. (6) Posebni dio stručnog ispita obuhvata teorijsko i praktično poznavanje zakona, podzakonskih akata, tehničkih propisa, normativa i standarda iz oblasti zaštite na radu, te može obuhvatati i praktično poznavanje upotrebe i rukovanja uređajima i instrumentima koji se koriste za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. (7) Posebni dio stručnog ispita polaže se pismeno i usmeno. Pismeni dio posebnog dijela stručnog ispita se sastoji od praktičnog zadatka na kojem kandidat treba da pokaže sposobnost samostalnog rada i u kojem treba da izrazi teorijsko i praktično znanje u oblastima iz stava (6) ovog člana. Usmeni dio posebnog dijela stručnog ispita podrazumijeva odbranu izrađenog praktičnog zadatka. (8) Uspjeh kandidata na posebnom dijelu stručnog ispita se ocjenjuje ocjenom "položio" ili "nije položio". Član 9. (Konačan uspjeh na stručnom ispitu) (1) Konačan uspjeh kandidata na stručnom ispitu ocjenjuje se prema pokazanom znanju na općem i posebnom dijelu stručnog ispita. Број 83 - Страна 12 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 15. 10. 2021. (2) O konačnom uspjehu kandidata odlučuje Komisija za polaganje stručnog ispita za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu (u daljem tekstu: Komisija), na način da kandidatu daje ocjenu "položio stručni ispit" ili "nije položio stručni ispit". (3) Ocjenu o postignutom uspjehu kandidata iz stava (2) ovog člana, kandidatima saopćava predsjednik Komisije. Član 10. (Komisija za polaganje stručnog ispita za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu) (1) Stručni ispit se polaže pred Komisijom koju imenuje federalni ministar rada i socijalne politike, a za čiji se rad osiguravaju finansijska sredstva u Budžetu Federacije. (2) Komisiju čine predsjednik i dva člana koji se imenuju iz reda lica sa visokom stručnom spremom – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) iz oblasti prava, tehnologije, hemije, biologije, elektrotehnike, mašinstva, medicine rada - doktor medicine specijalista medicine rada, ili iz oblasti zaštite na radu sa najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega je najmanje 5 godina iskustva u oblasti zaštite na radu. (3) U Komisiju iz stava (2) ovog člana se pored predsjednika i dva člana, imenuju i tri zamjenska člana, koji ispunjavaju uvjete iz stava (2) ovog člana. (4) Komisija donosi poslovnik o radu kojim se uređuju prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama i druga pitanja vezana za rad Komisije, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije određeno. (5) Administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavlja ministarstvo. Član 11. (Odustanak kandidata od polaganja stručnog ispita) (1) Ukoliko kandidat ne pristupi polaganju stručnog ispita i o tome ne obavijesti Komisiju, smatra se da je odustao od polaganja, odnosno da ispit nije položio. (2) Ukoliko kandidat obavijesti Komisiju da iz opravdanih razloga ne može pristupiti polaganju stručnog ispita u vrijeme koje je određeno rješenjem iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika, Komisija će odrediti novi termin i obavijestiti kandidata. Član 12. (Ponovno polaganje stručnog ispita) (1) Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita, može pristupiti ponovnom polaganju stručnog ispita istekom roka od dva mjeseca od dana polaganja stručnog ispita. (2) Kandidat koji je položio opći, a nije položio posebni dio stručnog ispita, prilikom ponovnog polaganja stručnog ispita, polaže samo posebni dio stručnog ispita. Član 13. (Troškovi polaganja stručnog ispita) (1) Troškovi polaganja stručnog ispita u vidu naknade za polaganje stručnog ispita iznose 200,00 KM. Troškove polaganja stručnog ispita snosi poslodavac koji je prijavio kandidata, odnosno kandidat ukoliko se sam prijavio. (2) Troškovi polaganja stručnog ispita u vidu naknade za polaganje stručnog ispita iz stava (1) ovog člana uplaćuju se u skladu sa propisima kojima se propisuje način uplate javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. (3) Troškovi iz stava (1) ovog člana i način uplate određuju se rješenjem iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika. (4) U slučaju iz člana 8. stav (5) i člana 12. stav (2) ovog pravilnika određuju se troškovi u iznosu od polovine ukupnih troškova za polaganje stručnog ispita, odnosno 100,00 KM. Član 14. (Izdavanje uvjerenja o položenom stručnom ispitu) Kandidatu koji je položio stručni ispit, ministarstvo u roku od 30 dana od dana polaganja izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. Izdavanje uvjerenja o položenom stručnom ispitu ne podliježe plaćanju dodatnih troškova. Član 15. (Vođenje evidencije) (1) Ministarstvo vodi evidenciju o licima kojima je izdato uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz člana 14. ovog pravilnika. (2) Evidencija iz stava (1) ovog člana se vodi pisano u obliku knjige, na obrascima br. 1-3. koji su propisani ovim pravilnikom i čine njegov sastavni dio. Evidencija sadrži sljedeće podatke: a) redni broj, b) ime, ime oca i prezime kandidata, c) jedinstveni matični broj kandidata, d) vrsta i stepen stručne spreme, e) broj i datum rješenja kojim je odobreno polaganje stručnog ispita, f) datum polaganja stručnog ispita, g) broj i datum izdatog uvjerenja o položenom stručnom ispitu, i h) napomene. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. (Rok za polaganje stručnog ispita) Radnici koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu u organizacijama o čijim se zahtjevima bude rješavalo u skladu sa Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, bit će u obavezi da stručni ispit polože najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 17. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-02/3-2898/20 12. oktobra 2021. godine Sarajevo Ministar Vesko Drljača, s. r.
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, programu, sadržaju, načinu i troškovima polaganja stručnog ispita FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 83/21 15.10.2021 stručni ispit,zaštita na radu Петак, 15. 10. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 83 - Страна 27 Na osnovu člana 34. stav (6) Zakona o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI RADNICI ZA ZAŠTITU NA RADU, PROGRAMU, SADRŽAJU, NAČINU I TROŠKOVIMA POLAGANJA STRUČNOG ISPITA Član 1. (Sadržaj Pravilnika) Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškovi polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu (u daljem tekstu: stručni ispit), sastav komisije, kao i uvjeti pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20). Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI – UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI RADNICI ZA ZAŠTITU NA RADU Član 4. (Radnik za zaštitu na radu) (1) Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. (2) Poslodavac je dužan radniku za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad, potrebnu opremu i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organizovanje preventivnih i zaštitnih mjera. (3) Radnik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj zbog poslova koje obavlja u cilju sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja radnika. Član 5. (Uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu) (1) Poslove radnika za zaštitu na radu može obavljati lice koje ispunjava sljedeće uvjete: a) ima visoku stručnu spremu – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) iz grupacije tehničkih, medicinskih i prirodnih nauka, b) ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima iz oblasti zaštite na radu, i c) ima položen stručni ispit za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, radnik koji kod poslodavca iz člana 4. stav (1) ovog pravilnika bude zatečen na obavljanju poslova radnika za zaštitu na radu u momentu stupanja na snagu ovog pravilnika, može nastaviti sa obavljanjem tih poslova ukoliko ima najmanje višu stručnu spremu – VI stepen tehničkog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite na radu. DIO TREĆI – STRUČNI ISPIT ZA OBAVLJANJE POSLOVA RADNIKA ZA ZAŠTITU Član 6. (Polaganje stručnog ispita) (1) Stručni ispit mogu polagati lica sa visokom stručnom spremom – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) sa usmjerenjem iz člana 5. ovog pravilnika, a koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci. (2) Lice koje ispunjava uvjet u pogledu stručne spreme iz stava (1) ovog člana, kao i lice iz člana 5. stav (2) ovog pravilnika može biti oslobođeno obaveze polaganja stručnog ispita, ukoliko prije stupanja na snagu ovog pravilnika ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima iz oblasti zaštite na radu. Član 7. (Prijava za polaganje stručnog ispita) (1) Prijava za polaganje stručnog ispita podnosi se Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljem tekstu: ministarstvu). U prijavi kandidat navodi sljedeće podatke: ime, ime oca, prezime, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj, mjesto prebivališta, boravišta i adresu, kontakt telefon, stručno obrazovanje – vrstu i stepen stručne spreme, naziv, sjedište, adresu poslodavca i naziv radnog mjesta ukoliko je kandidat zaposlen i ukupno radno iskustvo, potpis kandidata, potpis i pečat ovlaštene osobe ispred poslodavca ukoliko kandidata za polaganje stručnog ispita prijavljuje poslodavac. (2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana, u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostavljaju se sljedeći dokazi: a) diploma o stečenoj visokoj stručnoj spremi – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova), b) dokaz o prethodno stečenom radnom iskustvu – potvrda poslodavca kod kojeg je iskustvo ostvareno, a koja mora sadržavati podatke, odnosno opis poslova koji su obavljani, naznaku da se radi o poslovima visoke stručne spreme, kao i period obavljanja tih poslova. Član 8. (Rješenje o polaganju stručnog ispita) (1) Na osnovu prijave iz člana 7. ovog pravilnika, federalni ministar rada i socijalne politike donosi rješenje o polaganju stručnog ispita. (2) U rješenju iz stava (1) ovog člana određuje se datum, vrijeme i mjesto polaganja stručnog ispita, te visina i način uplate troškova polaganja stručnog ispita. (3) Kandidat može pristupiti polaganju stručnog ispita ukoliko najkasnije u roku od pet dana prije datuma određenog za polaganje stručnog ispita, ministarstvu dostavi dokaz o izvršenoj uplati troškova za polaganje stručnog ispita. Član 9. (Zahtjev za oslobađanje od obaveze polaganja stručnog ispita) (1) Lice koje ispunjava uvjete iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika može ministarstvu podnijeti zahtjev za oslobađanje od obaveze polaganja stručnog ispita. U zahtjevu se navode sljedeći podaci: ime, ime oca, prezime, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj, mjesto prebivališta, boravišta i adresu, kontakt telefon, stručno obrazovanje – vrstu i stepen stručne spreme, naziv, sjedište, adresu poslodavca i naziv radnog mjesta ukoliko je kandidat zaposlen i ukupno radno iskustvo. Број 83 - Страна 28 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 15. 10. 2021. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostavljaju se sljedeći dokazi: a) diploma o stečenoj visokoj stručnoj spremi – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) za lica iz člana 6. stav (1) ovog pravilnika ili diploma o stečenoj višoj stručnoj spremi – VI stepen za lica iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika. b) dokaz o radnom iskustvu na obavljanju poslova iz oblasti zaštite na radu stečenom prije stupanja na snagu ovog pravilnika – potvrda poslodavca kod kojeg je iskustvo ostvareno, a koja mora sadržavati podatke, odnosno opis poslova koji su obavljani, naznaku o stepenu stručne spreme koja je propisana kao uvjet za obavljanje tih poslova, kao i period obavljanja tih poslova. Član 10. (Rješenje o oslobađanju od obaveze polaganja stručnog ispita) Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika, ministarstvo će na osnovu zahtjeva iz člana 9. ovog pravilnika donijeti rješenje o oslobađanju od obaveze polaganja stručnog ispita, koje ima svojstvo uvjerenja o položenom stručnom ispitu. Član 11. (Program stručnog ispita) Stručni ispit se polaže prema Programu polaganja stručnog ispita koji se utvrđuje ovim pravilnikom i čini njegov sastavni dio. Član 12. (Sadržaj stručnog ispita) (1) Stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela. (2) Opći dio stručnog ispita obuhvata poznavanje pravnog uređenja zaštite na radu, radnih odnosa, međunarodne regulative zaštite na radu, zdravstvene zaštite zaposlenih i inspekcijskog nadzora. (3) Opći dio stručnog ispita polaže se usmeno. Na općem dijelu stručnog ispita kandidatu se postavljaju tri pitanja. (4) Uspjeh kandidata na općem dijelu stručnog ispita ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio". Kandidat koji ne položi opći dio ne može pristupiti polaganju posebnog dijela stručnog ispita. (5) Kandidatu koji ima položen stručni ispit za radnike koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu u skladu sa posebnim pravilnikom kojim se uređuje sadržaj, program, način i troškovi polaganja stručnog ispita radnika koji obavljaju stručne poslove u ovlaštenim organizacijama, priznaje se kao položen opći dio stručnog ispita iz stava (1) ovog člana, te taj kandidat polaže samo posebni dio stručnog ispita iz stava (6) ovog člana. (6) Posebni dio stručnog ispita obuhvata teorijsko i praktično poznavanje zakona, podzakonskih akata, tehničkih propisa, normativa i standarda iz oblasti zaštite na radu, te može obuhvatati i praktično poznavanje upotrebe i rukovanja uređajima i instrumentima koji se koriste za obavljanje poslova iz oblasti zaštite na radu. (7) Posebni dio stručnog ispita polaže se pismeno i usmeno. Pismeni dio posebnog dijela stručnog ispita se sastoji od praktičnog zadatka na kojem kandidat treba da pokaže sposobnost samostalnog rada i u kojem treba da izrazi teorijsko i praktično znanje u oblastima iz stava (6) ovog člana. Usmeni dio posebnog dijela stručnog ispita podrazumijeva odbranu izrađenog praktičnog zadatka. (8) Uspjeh kandidata na posebnom dijelu stručnog ispita se ocjenjuje ocjenom "položio" ili "nije položio". Član 13. (Konačan uspjeh na stručnom ispitu) (1) Konačan uspjeh kandidata na stručnom ispitu ocjenjuje se prema pokazanom znanju na općem i posebnom dijelu stručnog ispita. (2) O konačnom uspjehu kandidata odlučuje Komisija za polaganje stručnog ispita za radnika za zaštitu na radu (u daljem tekstu: Komisija), na način da kandidatu daje ocjenu "položio stručni ispit" ili "nije položio stručni ispit". (3) Ocjenu o postignutom uspjehu kandidata iz stava (2) ovog člana, kandidatima saopćava predsjednik Komisije. Član 14. (Komisija za polaganje stručnog ispita za radnika za zaštitu na radu) (1) Stručni ispit se polaže pred Komisijom koju imenuje federalni ministar rada i socijalne politike, a za čiji se rad osiguravaju finansijska sredstva u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Komisiju čine predsjednik i dva člana koji se imenuju iz reda lica sa visokom stručnom spremom – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova), iz oblasti prava, tehnologije, hemije, biologije, elektrotehnike, mašinstva, medicine rada - doktor medicine specijalista medicine rada, ili iz oblasti zaštite na radu, sa najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega je najmanje pet godina iskustva u oblasti zaštite na radu. (3) U Komisiju iz stava (2) ovog člana se pored predsjednika i dva člana, imenuju i tri zamjenska člana, koji ispunjavaju uvjete iz stava (2) ovog člana. (4) Komisija donosi poslovnik o radu kojim se uređuju prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama i druga pitanja vezana za rad Komisije, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije određeno. (5) Administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavlja ministarstvo. Član 15. (Odustanak kandidata od polaganja stručnog ispita) (1) Ukoliko kandidat ne pristupi polaganju stručnog ispita i o tome ne obavijesti Komisiju, smatra se da je odustao od polaganja, odnosno da ispit nije položio. (2) Ukoliko kandidat obavijesti Komisiju da iz opravdanih razloga ne može pristupiti polaganju stručnog ispita u vrijeme koje je određeno rješenjem iz člana 8. stav (2) ovog pravilnika, Komisija će odrediti novi termin i obavijestiti kandidata. Član 16. (Ponovno polaganje stručnog ispita) (1) Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita, može pristupiti ponovnom polaganju stručnog ispita istekom roka od dva mjeseca od dana polaganja stručnog ispita. (2) Kandidat koji je položio opći, a nije položio posebni dio stručnog ispita, prilikom ponovnog polaganja stručnog ispita, polaže samo posebni dio stručnog ispita. Član 17. (Troškovi polaganja stručnog ispita) (1) Troškovi polaganja stručnog ispita u vidu naknade za polaganje stručnog ispita iznose 200,00 KM. Troškove polaganja stručnog ispita snosi kandidat koji se sam prijavi. Ukoliko poslodavac prijavi kandidata za polaganje stručnog ispita, poslodavac može da snosi troškove polaganja stručnog ispita. Петак, 15. 10. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 83 - Страна 29 (2) Troškovi polaganja stručnog ispita u vidu naknade za polaganje stručnog ispita iz stava (1) ovog člana uplaćuju se u skladu sa propisima kojima se propisuje način uplate javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. (3) Troškovi iz stava (1) ovog člana i način uplate određuju se rješenjem iz člana 8. stav (2) ovog pravilnika. (4) U slučaju iz člana 12. stav (5) i člana 16. stav (2) ovog pravilnika određuju se troškovi u iznosu od polovine ukupnih troškova za polaganje stručnog ispita, odnosno 100,00 KM. Član 18. (Izdavanje uvjerenja o položenom stručnom ispitu) Kandidatu koji je položio stručni ispit, ministarstvo u roku od 30 dana od dana polaganja izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. Izdavanje uvjerenja o položenom stručnom ispitu ne podliježe plaćanju dodatnih troškova. Član 19. (Vođenje evidencije) (1) Ministarstvo vodi evidenciju o licima kojima je izdato uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz člana 18. ovog pravilnika. (2) Evidencija iz stava (1) ovog člana se vodi pisano u obliku knjige, na obrascima br. 1-3. koji su propisani ovim pravilnikom i čine njegov sastavni dio. Evidencija sadrži sljedeće podatke: a) redni broj, b) ime, ime oca i prezime kandidata, c) jedinstveni matični broj kandidata, d) vrsta i stepen stručne spreme, e) broj i datum rješenja kojim je odobreno polaganje stručnog ispita, f) datum polaganja stručnog ispita, g) broj i datum izdatog uvjerenja o položenom stručnom ispitu, i h) napomene. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 20. (Rok za polaganje stručnog ispita) Radnici koji obavljaju poslove radnika za zaštitu na radu kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom, bit će u obavezi da stručni ispit polože najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 21. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/21 13.10.2021 SN FBiH 21/23, SN FBiH 100/14, SN FBiH 50/14 električna energija,cijena
Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za neprofitne organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 SN FBiH 102/22 pravilnik,izvještaj,neprofitne organizacije
Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta za neprofitne organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 konto,neprofitne organizacije
Uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu međunarodnog standarda finansijskog izvještavanja za mala i srednja privredna društva u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 uputstvo,privredna društva,smjernice,finansijski izvještaj
Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za privredna društva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 SN FBiH 99/23, SN FBiH 102/22 privredna društva,finansijski izvještaj
Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta za privredna društva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 privredna društva,konto
Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za banke i druge finansijske organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 SN FBiH 99/23, SN FBiH 102/22 banke,pravilnik,finansijski izvještaj
Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta za banke i druge finansijske organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 SN FBiH 01/22 banke,konto
Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvještaja za investicijske fondove FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 investicijski fondovi
Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta za investicijske fondove FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 konto,investicijski fondovi
Pravilnik o sadržaju i formi obrasca izvještaja o promjenama na kapitalu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021 kapital
Pravilnik o uslovima i pravilima konsolidacije finansijskih izvještaja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/21 11.10.2021
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/21 29.09.2021 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 57/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 85/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 20/22, SN FBiH 48/21 porez na dohodak,pravilnik
Pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih sistema u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 74/21 17.09.2021 fiskalni sistemi
Uredba o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 59/21 28.07.2021 otpad,kriterij,naknada
Uredba o dopuni Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/21 07.07.2021 SN FBiH 09/21, SN FBiH 19/19 radni odnos,javni sektor
Pravilnik o pogonima, postrojenjima i skladištima u kojima su prisutne opasne supstance koje mogu dovesti do nesreća većih razmjera FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021
Uredba kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021 SN FBiH 74/22
Uredba o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021 SN FBiH 104/22, SN FBiH 33/22
Pravilnik o proizvođačima/zastupnicima u sistemu fiskalizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021 fiskalizacija,sistem fiskalizacije
Izmjene i dopune Upute o načinu realiziranja obustavljanja polazaka, povrataka, odnosno voznih redova, u uvjetima proglašene nesreće izazvane pandemijom korona virusa (COVID-19) i etapnog početka održavanja javnog linijskog prijevoza putnika Federacija BiH Službene novine FBiH 50/21 25.06.2021 SN FBiH 08/22, SN FBiH 01/21 prevoz putnika,korona virus,covid,covid-19
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 11/25, SN FBiH 101/24, SN FBiH 57/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 41/23, SN FBiH 85/23, SN FBiH 05/23, SN FBiH 57/22, SN FBiH 20/22, SN FBiH 77/21 porez na dohodak,dohodak
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/21 28.05.2021 SN FBiH 44/20, SN FBiH 08/18, SN FBiH 58/14 tehnički pregled,građevina
Odluka o sadržaju, rokovima i načinu dostavljanja podataka za uporedni prikaz naknada usluga za poslovne subjekte u unutrašnjem platnom prometu i međubankarske naknade za transakcije platnim karticama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 31/21 21.04.2021 unutrašnji platni promet,transakcije,platne kartice
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o fiskalnim sistemima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/21 09.04.2021 SN FBiH 92/20, SN FBiH 50/20 fiskalni sistemi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O FISKALNIM SISTEMIMA Član 1. U Pravilniku o fiskalnim sistemima ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/20 i 92/20), u članu 42. iza stava (1) dodaju se novi st. (2) i (3) koji glase: "(2) Dozvoljena je upotreba fiskalnih uređaja propisanih Pravilnicima iz stava (1) ovog člana, do isteka rokova za obaveznu zamjenu fiskalnih uređaja, koji će biti utvrđeni propisom o dinamici zamjene fiskalnih uređaja, u skladu sa članom 51. Zakona o fiskalnim sistemima. (3) Inicijalna fiskalizacija fiskalnih uređaja propisanih Pravilnicima iz stava (1) ovog člana može se vršiti najkasnije do 01.09.2021. godine."
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o fiskalnim dokumentima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/21 09.04.2021 SN FBiH 92/20, SN FBiH 50/20 fiskalni dokumenti PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O FISKALNIM DOKUMENTIMA Član 1. U Pravilniku o fiskalnim dokumentima ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/20 i 92/20), u članu 48., iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Fiskalni dokumenti iz člana 10. Zakona mogu se izdavati u skladu sa Pravilnikom iz stava (1) ovog člana, do isteka rokova za obaveznu zamjenu fiskalnih uređaja, koji će biti utvrđeni propisom o dinamici zamjene fiskalnih uređaja, u skladu sa članom 51. Zakona."
Pravilnik o načinu i uslovima izdavanja i oduzimanja licenci ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/21 09.04.2021 SN FBiH 102/22
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra kvalificiranih lica i registara pravnih lica i poduzetnika koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/21 09.04.2021 SN FBiH 102/22
Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na poslovima sa povećanim rizikom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 24/21 26.03.2021
Pravila o procjeni rizika FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/21 24.03.2021 procjena rizika PRAVILA O PROCJENI RIZIKA DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Pravila) Ovim pravilima propisuje se način i postupak procjene rizika, te sadržaj akta o procjeni rizika od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini (u daljnjem tekstu: akt o procjeni rizika), način i mjere za sprječavanje, otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te druga pitanja od značaja za procjenu rizika. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovim pravilima imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu. Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovim pravilima, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI – AKT O PROCJENI RIZIKA Član 4. (Obaveze poslodavca) (1) Poslodavac vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i mjesto rada u radnoj okolini. (2) Akt o procjeni rizika je osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu kojeg donosi poslodavac, a kojim se utvrđuje organizacija provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslovi sa povećanim rizikom, poslovi na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom i drugih radnika, sredstva i oprema lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Član 5. (Izrada akta o procjeni rizika) Akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova. Član 6. (Postupak procjene rizika) (1) Postupak procjene rizika iz člana 4. ovih pravila obuhvata prikupljanje podataka o poslodavcu, radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod poslodavca, analizu i procjenu prikupljenih podataka, te sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnosi na Број 23 - Страна 98 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. (2) Postupak procjene rizika kod poslodavca se provodi u odnosu na organizaciju rada i radni proces kod poslodavca, sredstva rada, sirovine i materijale koji se koriste u tehničko-tehnološkom i radnom procesu, uvjete rada na mjestu rada i u radnoj okolini, te druge elemente koji mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. (3) Poslodavac je obavezan ovlaštenoj organizaciji koja vrši procjenu rizika i izrađuje akt o procjeni rizika kod poslodavca, omogućiti uvid u svu dokumentaciju koja je potrebna za izradu akta o procjeni rizika. DIO TREĆI – SADRŽAJ AKTA O PROCJENI RIZIKA Član 7. (Sadržaj akta o procjeni rizika) Akt o procjeni rizika sadrži, naročito: a) podatke o datumu podnošenja zahtjeva poslodavca za provođenje postupka procjene rizika upućenog ovlaštenoj organizaciji, te o datumu izrade akta o procjeni rizika, b) opće podatke o poslodavcu, c) opis tehničko-tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava rada i opis sredstava i opreme lične zaštite, d) analizu organizacije rada, e) utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, f) procjenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti, g) utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika, h) zaključak, i) izmjene i dopune akta o procjeni rizika. Član 8. (Opći podaci o poslodavcu) Opći podaci iz člana 7. ovih pravila obuhvataju: a) naziv, sjedište i adresu poslodavca, b) djelatnost poslodavca, c) ukupan broj zaposlenih, d) način obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca, e) naziv ovlaštene organizacije koja provodi postupak procjene rizika i vrši izradu akta o procjeni rizika, f) podatke o kadrovima ovlaštene organizacije iz tačke e) ovog člana (ime, prezime, stručna sprema i radno iskustvo). Član 9. (Opis tehničko-tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava rada i opis sredstava i opreme lične zaštite) Opis tehničko-tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava rada i opis sredstava i opreme lične zaštite iz člana 7. ovih pravila obuhvata: a) objekte koji se koriste kao radni i pomoćni prostor, uključujući i objekte na otvorenom prostoru, sa svim pripadajućim instalacijama, b) sredstva rada i opremu za rad (mašine, uređaji, postrojenja, instalacije, alat i sl), koji se koriste u procesu rada, c) konstrukcije i objekte za kolektivnu sigurnost i zdravlje na radu (zaštita na prelazima, prolazima i prilazima, zakloni od toplotnih i drugih zračenja, zaštita od udara električne struje, ventilacija i sl), sa opisom njihove namjene i korištenja, d) pomoćne konstrukcije i objekte, kao i konstrukcije i objekte koji se privremeno koriste za rad i kretanje radnika (skela, radna platforma, konstrukcija za sprječavanje odrona zemlje i sl), e) sredstva i opremu lične zaštite, f) sirovine i materijale koji se koriste u tehničkotehnološkom i radnom procesu, g) opis tehnološkog procesa proizvodnje sa podacima o sirovinama i materijalima koji se koriste, te podacima i karakteristikama štetnih materija koje nastaju tokom tehničko-tehnološkog i radnog procesa, h) druge potrebne elemente. Član 10. (Analiza organizacije rada) (1) Analiza organizacije rada iz člana 7. ovih pravila podrazumijeva uvid u interne akte poslodavca kojim je uređena organizacija i sistematizacija radnih mjesta i drugu dokumentaciju koja se odnosi na organizaciju rada, kao i neposrednu provjeru propisane organizacije rada i faktičkog stanja organizacije rada kod poslodavca radi utvrđivanja eventualnih odstupanja. (2) Analiza organizacije rada iz stava (1) ovog člana sadrži nazive radnih mjesta, mjesta rada, odnosno lokaciju gdje se poslovi obavljaju, uvjete za zasnivanje radnog odnosa, broj trenutnih izvršilaca na radnim mjestima, broj žena, muškaraca, broj maloljetnika, lica sa invaliditetom i dr. Član 11. (Utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) (1) Utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini vrši se na osnovu podataka koji se prikupljaju iz dokumentacije kojom raspolaže poslodavac (izvještaji o prethodnim i periodičnim ljekarskim pregledima radnika, podaci o povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i oboljenjima u vezi sa radom, analiza preduzetih mjera radi sprječavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom, zapisnici o izvršenom inspekcijskom nadzoru, uputstva za siguran rad i druga dokumentacija za upotrebu i održavanje i sl), posmatranjem i praćenjem procesa rada na radnom mjestu, te analizom i vršenjem potrebnih pregleda i ispitivanja štetnosti i opasnosti na mjestima rada u radnoj okolini. (2) Pri izradi akta o procjeni rizika ovlaštena organizacija može koristiti rezultate važećih periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava rada, pod uvjetom da nalazi utvrđeni periodičnim pregledima i ispitivanjima iz oblasti zaštite na radu nisu stariji od tri godine i pod uvjetom da u međuvremenu nije došlo do izmjene uvjeta utvrđenih prethodnim periodičnim pregledima i ispitivanjima (izmjena tehnološkog procesa rada, promjena lokacije sredstva rada i sl), dok je ovlaštena organizacija obavezna pri izradi akta o procjeni rizika obaviti pregled i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime. Član 12. (Vrste opasnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) Opasnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini mogu biti: a) mehaničke opasnosti, koje se pojavljuju u vezi sa korištenjem sredstava i opreme za rad, kao što su: - nedovoljna sigurnost zbog rotirajućih ili pokretnih dijelova, - slobodno kretanje dijelova ili materijala koji mogu uzrokovati povredu radnika, - unutrašnji transport i kretanje radnih mašina ili vozila, kao i pomjeranja opreme za rad, Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 99 - korištenje opasnih sredstava za rad, koja mogu uzrokovati požar ili eksploziju, - nemogućnost ili ograničenost pravovremenog udaljavanja radnika sa mjesta rada zbog izloženosti zatvaranju, mehaničkom udaru, poklapanju i sl, - drugi mehanički faktori; b) opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mjesta, kao što su: - opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima radnici dolaze u dodir, a koje imaju oštre ivice, šiljke, grube površine, izbočene dijelove i sl), - rad na visini ili dubini, - rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru (između dva ili više fiksiranih dijelova, između pokretnih dijelova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvijetljen i sl), - mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine), - fizička nestabilnost mjesta rada, - moguće posljedice ili smetnje usljed obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu (korištenje sredstava i opreme lične zaštite koji opterećuju radnika), - posljedice obavljanja poslova radnog mjesta korištenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada, - druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mjesta i načina rada; c) opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa korištenjem električne energije, kao što su: - opasnost od direktnog dodira sa dijelovima električne instalacije i opreme pod naponom, - opasnost od indirektnog dodira, - opasnost od toplotnih dejstava koje razvija električna oprema i instalacije (pregrijavanje, požar, eksplozija, varničenje i sl), - opasnosti usljed udara groma i posljedica atmosferskog pražnjenja, - opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog elektriciteta, - druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korištenjem električne energije. Član 13. (Vrste štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) Štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini mogu biti: a) štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada, kao što su: - hemijske štetnosti, prašina i dimovi (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u tijelo kroz kožu, opekotine, trovanje i sl), - fizičke štetnosti (buka, vibracije, štetni uticaji zračenja – toplotnog, jonizirajućeg ili nejonizirajućeg, laserskog, ultrazvučnog i dr), - biološke štetnosti (virusi, paraziti, gljivice, bakterije, izlaganje mikroorganizmima i alergenima), - štetni uticaji mikroklime (visoka ili niska temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka, neodgovarajuća – nedovoljna osvijetljenost), - štetni klimatski uticaji, - štetnosti koje nastaju korištenjem opasnih materija u proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju ili uništavanju, - druge štetnosti koje se pojavljuju u procesu rada, a koje mogu biti uzrok povrede na radu, profesionalnog oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika; b) štetnosti koje proizlaze iz psihičkih i psihofizičkih napora koji su uzročno povezani sa radnim mjestom i poslovima koje radnik obavlja, kao što su: - napori ili fizička naprezanja (ručno prenošenje tereta, vučenje tereta, druge dugotrajne fizičke aktivnosti i sl), - neprilagođen fiziološki položaj tijela (dugotrajno stajanje, sjedenje i sl), - napori pri obavljanju određenih poslova koje uzrokuju psihosocijalni faktori rizika (stres, monotonija u radu, mobing i sl), - odgovornost u primanju i prenošenju informacija, korištenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti, odgovornost u pravilima ponašanja, odgovornost za brze izmjene radnih procedura, intenzitet u radu, prostorna uvjetovanost mjesta rada, konfliktne situacije, rad sa strankama, rad sa novcem, nedovoljna motivacija za rad, odgovornost u rukovođenju i sl; c) štetnosti povezane sa organizacijom rada, kao što su: - prekovremeni rad, - rad u smjenama, - rad noću, - pripravnost za rad i sl; d) ostale štetnosti koje se pojavljuju na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, kao što su: - štetnosti koje prouzrokuju druga lica (nasilje prema licima koja rade na šalterima, lica na obezbjeđenju i sl), - rad sa životinjama, - rad u blizini vode ili ispod površine vode i sl. Član 14. (Procjena rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti) (1) Procjena rizika zasniva se na analizi vjerovatnoće nastanka i težine povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika u vezi sa radom, prouzrokovanim na radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini. (2) Na osnovu prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene liste opasnosti i štetnosti u radnoj okolini na svakom radnom mjestu, izborom i primjenom odgovarajućih metoda vrši se procjenjivanje rizika, tj. vjerovatnoće nastanka i težine povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. (3) Procjena rizika vrši se za svaku prepoznatu, odnosno utvrđenu opasnost ili štetnost, upoređivanjem sa dozvoljenim vrijednostima utvrđenim propisima iz oblasti zaštite na radu, tehničkim propisima, standardima i preporukama. (4) Vjerovatnoća nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika u vezi sa radom, prouzrokovanih opasnostima i štetnostima na radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini, procjenjuje se na osnovu analize koja uzima u obzir učestalost i trajanje izloženosti radnika opasnostima i štetnostima, vjerovatnoću nastanka opasnog događaja i tehničke ili druge mogućnosti za njihovo izbjegavanje, odnosno ograničenje. (5) Težina moguće povrede, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika procjenjuje se na osnovu analize Број 23 - Страна 100 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. koja uzima u obzir predvidivu vrstu povrede (laka, teška povreda, smrt, kolektivna povreda na radu), koja se može očekivati. Član 15. (Nivoi procijenjenog rizika) (1) Procjenjivanje rizika vrši se u skladu s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima nivoa rizika (vjerovatnost, posljedica), koja je propisana na obrascu broj 1. ovih pravila i čini njegov sastavni dio. (2) Rizik se procjenjuje kao: a) beznačajan rizik, b) rizik koji je prihvatljiv, c) srednje veliki rizik, d) veliki rizik, e) vrlo veliki rizik. (3) Na osnovu procijenjenog rizika, vrši se utvrđivanje radnih mjesta sa povećanim rizikom, odnosno onih radnih mjesta na kojim i pored potpuno ili djelimično primijenjenih mjera zaštite na radu, postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost i zdravlje radnika. Član 16. (Utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika) (1) Na osnovu procijenjenih rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, aktom o procjeni rizika se utvrđuju način i mjere za sprječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika na najmanju moguću mjeru. (2) Ako su procijenjeni rizici takve prirode da život i zdravlje radnika nisu teže ugroženi, a za čije otklanjanje su potrebna veća investiciona ulaganja, aktom o procjeni rizika mogu se utvrditi mjere i rokovi za njihovo provođenje, s ciljem potpunog otklanjanja rizika ili smanjenja rizika na najmanju moguću mjeru. (3) Za provođenje mjera za sprječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika odgovoran je poslodavac neposredno ili preko radnika za zaštitu na radu ili preko drugog lica koje obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca. Član 17. (Mjere za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika) Mjere koje se aktom o procjeni rizika utvrđuju za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika, mogu biti: a) promjene u tehničko-tehnološkom procesu rada zamjenom opasnih segmenata u radnom procesu manje opasnim, b) održavanje sredstava rada u ispravnom stanju i vršenje propisanih periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava rada i opreme, c) vršenje propisanih periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime, d) smanjenje vremenske izloženosti radnika utvrđenim fizičkim, hemijskim, biološkim štetnostima i negativnom uticaju mikroklime, e) uklanjanje štetnih tvari iz upotrebe ili zamjena manje štetnim, f) postavljanje izolovanih kabina, g) ograničavanje dijela tehničko-tehnološkog procesa, odnosno štetnog uticaja na radnu okolinu postavljanjem pregrada, okvira i dr, h) uvođenje mehanizacije radi zamjene fizičke prisutnosti radnika, i) osiguravanje propisanih uvjeta za siguran i zdrav rad u radnoj okolini, j) osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, k) periodične provjere teorijske i praktične osposobljenosti radnika za siguran i zdrav rad za radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, sa utvrđenim rokovima, l) osiguravanje sredstava i opreme lične zaštite na radu i održavanje u ispravnom stanju, m) upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične ljekarske preglede, n) ergonomske mjere, o) izmjene u organizaciji rada i dr. Član 18. (Zaključak) (1) Nakon provedenog postupka procjene rizika kod poslodavca donosi se zaključak iz člana 7. ovih pravila. (2) Zaključak iz stava (1) ovog člana sadrži: a) spisak svih radnih mjesta na kojima je izvršena procjena rizika sa navođenjem stepena utvrđenog rizika, b) spisak radnih mjesta koja su utvrđena kao radna mjesta sa povećanim rizikom, c) prioritete u otklanjanju rizika, d) izjavu poslodavca kojom se obavezuje da će primijeniti sve utvrđene mjere za siguran i zdrav rad radnika. Član 19. (Izmjene i dopune akta o procjeni rizika) (1) U slučaju promjene rizika u procesu rada, poslodavac je dužan da izvrši odgovarajuću izmjenu akta o procjeni rizika. (2) Akt o procjeni rizika podliježe potpunoj izmjeni i dopuni nakon svake kolektivne povrede na radu sa smrtnim posljedicama, koja se dogodi na radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini poslodavca ili ukoliko to naloži inspektor rada. (3) Akt o procjeni rizika podliježe djelimičnoj izmjeni i dopuni, u dijelu koji se odnosi na određeno radno mjesto i s njim povezana radna mjesta, i to: a) u slučaju smrtne i teške povrede na radu, b) u slučaju svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promjene stepena rizika u procesu rada, c) kada mjere koje su utvrđene za sprječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika ne odgovaraju procijenjenom stanju, d) kada postoje mogućnosti i načini za unaprjeđenje, odnosno dopunu procijenjenih rizika, e) u slučaju kada to naloži inspektor rada. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 20. (Postupanje poslodavaca do donošenja akta o procjeni rizika) Do donošenja akta o procjeni rizika u smislu ovih pravila, mjere zaštite na radu koje se provode radi sprječavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika, provodit će se u skladu sa općim aktom poslodavca kojim su uređena prava, obaveze i odgovornosti iz oblasti zaštite na radu.
Pravilnik o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/21 24.03.2021 zaštita na radu,periodični pregledi PRAVILNIK O NAČINU, POSTUPKU I ROKOVIMA VRŠENJA PERIODIČNIH PREGLEDA I ISPITIVANJA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Pravilnika) Ovim pravilnikom propisuju se način, postupak i rokovi vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, te oblik i sadržaj zapisnika o stručnom nalazu i isprave koji se izdaju nakon obavljenog pregleda i ispitivanja. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu. Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI - PERIODIČNI PREGLEDI I ISPITIVANJA SREDSTAVA ZA RAD I SREDSTAVA I OPREME LIČNE ZAŠTITE Član 4. (Predmet periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite) Periodični pregledi i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite obavljaju se radi provjere ispunjenosti sigurnosno-zdravstvenih zahtjeva i provođenja propisanih mjera zaštite na radu, te radi otkrivanja i otklanjanja nedostataka koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika koji rukuju sredstvima za rad i sredstvima i opremom lične zaštite, kao i drugih radnika u radnoj okolini. Član 5. (Vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) Periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, može vršiti ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Ministarstva), za obavljanje te vrste poslova. Član 6. (Sredstva za rad koja podliježu periodičnim pregledima i ispitivanjima) Periodičnim pregledima i ispitivanjima u smislu ovog pravilnika podliježu sljedeća sredstva za rad: 1. pokretne, stabilne i kose dizalice sa električnim i drugim pogonom kojim se diže, prenosi ili spušta teret pomoću čeličnog užeta, lanca ili magneta (mostne, poluportalne, portalne i stubne dizalice svih tipova, autodizalice i njima slične dizalice), kao i kombinacije takvih dizalica koje služe za industrijski, građevinski i drugi transport, 2. liftovi za prevoz radnika i tereta, sa pratiocem ili bez njega, 3. žičare za prevoz radnika i tereta, sa pripadajućom opremom, postrojenjima i objektima, 4. stabilni i pokretni kompresori i kompresorske stanice sa radnim pritiskom većim od 1 bar ili kapacitetom većim od 6 m3/min, 5. mehaničke i hidraulične prese i mašine za sječenje i obradu materijala na mehanizovani pogon, 6. sve vrste sredstava za rad na mehanizovani pogon, 7. sve vrste alata sa električnim, hidrauličnim, pneumatskim, parnim pogonom i motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Član 7. (Rokovi za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad) (1) Periodični pregledi i ispitivanja sredstava za rad koja se prvi put puštaju u rad, vrše se prije puštanja u rad, a naredni pregledi i ispitivanja vrše se najmanje jednom u tri godine, ako posebnim propisom nisu određeni drugi rokovi i ako ne dođe do izmijenjenih uvjeta iz stava (3) ovog člana. (2) Periodični pregledi i ispitivanja dizalica postavljenih u mašinskim halama termoelektrana i hidroelektrana iz člana 6. tačka 1. ovog pravilnika, vrše se za vrijeme generalnog remonta postrojenja u ovim objektima. (3) Izuzetno od od stava (1) ovog člana, periodični pregledi i ispitivanja se vrše i prije isteka roka od tri godine ili drugog roka propisanog posebnim propisima ukoliko dođe do izmijenjenih uvjeta usljed: a) građevinske rekonstrukcije objekta, b) zamjene i rekonstrukcije postojećih, kao i postavljanja novih sredstava za rad, c) promjene lokacije sredstava za rad, d) izmjene tehnološkog procesa rada, e) udesa ili havarije, u kojem slučaju se periodični pregledi i ispitivanja obavljaju prije ponovnog puštanja u rad. Član 8. (Način vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) (1) Periodični pregledi i ispitivanja sredstava rada i električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu vrše se dok su u stanju mirovanja i u pogonu (statičko i dinamičko ispitivanje). (2) Periodičnim pregledima i ispitivanjima iz stava (1) ovog člana vrši se vizuelni pregled, te ispitivanje sredstava za rad odgovarajućim instrumentima i opremom, dok su bez opterećenja i pri najvećem dopuštenom opterećenju. (3) Sredstva za rad pregledaju se i ispituju na mjestima upotrebe ili na drugom odgovarajućem mjestu pod okolnostima koje su bitne za primjenu mjera zaštite na radu. (4) Sredstva za rad koja predstavljaju funkcionalnu odnosno tehnološku cjelinu ispituju se kao jedinstveno postrojenje. (5) Ukoliko se prilikom vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana utvrde određeni nedostaci na sredstvu za rad ili nekom njegovom dijelu, pregled i ispitivanje se ne može nastaviti na sredstvu za rad, niti na ostalim dijelovima ukoliko su u funkcionalnoj vezi, dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. (6) Za vrijeme vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, moraju se primjenjivati propisane mjere zaštite na radu, a posebno u pogledu postavljanja zaštitnih naprava i sigurnog načina rada lica koja vrše preglede i ispitivanja. (7) Podnosilac zahtjeva za obavljanje pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, dužan je ovlaštenoj organizaciji uz zahtjev dostaviti, odnosno staviti na raspolaganje dokumentaciju i podatke o sredstvima za rad, sredstvima i opremi lične zaštite, električnim i gromobranskim Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 111 instalacijama na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, o tehničko-tehnološkim procesima i drugu dokumentaciju od značaja za obavljanje pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana. Član 9. (Sadržaj zapisnika o stručnom nalazu o obavljenim periodičnim pregledima i ispitivanjima sredstava za rad i električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) (1) Ovlaštena organizacija iz člana 5. ovog pravilnika koja je izvršila periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad i električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. (2) Zapisnik o stručnom nalazu iz stava (1) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja, 2. broj i datum ovlaštenja Ministarstva, 3. naziv podnosioca zahtjeva za vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja, 4. datum i mjesto pregleda i ispitivanja, 5. ime i prezime, stručnu spremu i radno iskustvo najmanje tri stručna lica koja su vršila pregled i ispitivanje, 6. spisak propisa i standarda koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 7. spisak svih instrumenata koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 8. podatke o metodu i načinu vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja, 9. šematski prikaz mjernog mjesta i fotografiju pregledanog sredstva za rad, 10. konstataciju da li su sredstva za rad postavljena ili ugrađena prema projektnoj dokumentaciji, 11. konstataciju da li je došlo do promjene lokacije sredstva za rad u odnosu na lokaciju utvrđenu prethodnim pregledima i ispitivanjima, 12. rezultate ili vrijednosti utvrđene pojedinačnim ispitnim radnjama i maksimalno dozvoljene vrijednosti mjernih veličina (buka, vibracija, štetne nokse i dr), utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona, 13. vrijeme izlaganja radnika prisutnim štetnostima u toku rada i izračunate vrijednosti dozvoljenog vremena izlaganja, 14. konstataciju da li na sredstvima za rad postoje odgovarajući uređaji za zaštitu od opasnosti pri radu, 15. konstataciju da li su na sredstvima za rad, odnosno na njihovim dijelovima nastale promjene koje predstavljaju opasnost za život ili zdravlje radnika na radu, 16. konstataciju da li se i u kojim količinama javljaju štetne materije i da li su ispravni uređaji za odvođenje štetnih materija, 17. konstataciju da li sredstava za rad stvaraju buku i vibraciju i kojeg intenziteta, a posebno vibraciju koja djeluje na ruke i tijelo i da li su primijenjene propisane mjere zaštite, 18. konstataciju da li sredstvo za rad ima ispravnu toplotnu izolaciju, 19. konstataciju da li su ispravni zaštitni uređaji za zaštitu radne okoline od štetnih zračenja, 20. konstataciju da li su ispravni uređaji za uključenje u pogon i isključenje iz pogona, signalni i kontrolni uređaji i uređaji za upravljanje, 21. konstataciju da li se rad na sredstvima za rad i njihovim dijelovima vrši prema uputstvima za rad i održavanje, te da li su uputstva za rad trajno postavljena u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 22. konstataciju da li je obezbijeđena ispravnost pripadajućih instalacija i opreme za odvođenje štetnih materija, kao i zaštita na električnim instalacijama (zaštita od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom, kratkog spoja i preopterećenja), 23. konstataciju da li pregledana sredstava za rad udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 24. ukoliko se pregledima i ispitivanjima utvrdi da pregledana sredstva za rad ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, navesti razloge i odgovarajuće propise, 25. potpis najmanje tri stručna lica koja su vršila pregled i ispitivanje. (3) Da bi se periodični pregledi i ispitivanje sredstava za rad obavili na pravilan način, ovlaštena organizacija iz stava (1) ovog člana je dužna izvršiti sva ispitivanja propisana u stavu (2) ovog člana, odnosno zapisnik o stručnom nalazu mora sadržavati sve ispitane konstatacije i podatke iz stava (2) ovog člana. Član 10. (Periodični pregledi i ispitivanja ostalih sredstava za rad) Periodični pregledi i ispitivanja ostalih sredstava za rad koja nisu nabrojana u članu 6. ovog pravilnika, vrše se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom poslodavca, u skladu sa uputstvima proizvođača, standardima i tehničkim propisima, s tim da periodičnim pregledima i ispitivanjima u smislu ovog pravilnika ne podliježu kućanski aparati namijenjeni korištenju u domaćinstvu, audio i video oprema, oprema za informacijsku tehnologiju, te uobičajna kancelarijska oprema. Član 11. (Periodični pregledi i ispitivanja sredstava i opreme lične zaštite) (1) Periodični pregledi i ispitivanja sredstava i opreme lične zaštite vrše se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim propisima iz oblasti zaštite na radu, važećim propisima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), tehničkim propisima i uputstvima proizvođača. (2) Ovlaštena organizacija iz člana 5. ovog pravilnika koja je izvršila periodične preglede i ispitivanja sredstava i opreme lične zaštite obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. (3) Zapisnik o stručnom nalazu iz stava (2) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja, 2. broj i datum ovlaštenja Ministarstva, 3. naziv podnosioca zahtjeva za vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja, 4. datum i mjesto pregleda i ispitivanja, 5. ime i prezime, stručna sprema i radno iskustvo stručnih lica koja su vršila pregled i ispitivanje, 6. spisak propisa i standarda koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 7. spisak svih instrumenata koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 8. podatke o metodu i načinu vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja, 9. fotografiju pregledanog sredstva i opreme lične zaštite, 10. konstataciju da li su sredstva i oprema lične zaštite izrađeni u skladu sa propisima, Број 23 - Страна 112 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. 11. konstataciju da li su na sredstvima i opremi lične zaštite, odnosno na njihovim dijelovima nastale promjene koje predstavljaju opasnost za život ili zdravlje radnika na radu, 12. konstataciju da li se sredstva i oprema lične zaštite upotrebljavaju i održavaju prema uputstvima za rad i održavanje, 13. konstataciju da li su sredstva i oprema lične zaštite prilagođeni namjeni u odnosu na sredstva za rad i opremu, 14. krajnji rok trajanja lične zaštite opreme, 15. konstataciju da li pregledana sredstva i oprema lične zaštite udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 16. ukoliko se pregledima i ispitivanjima utvrdi da pregledana sredstva i oprema lične zaštite ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, navesti razloge i odgovarajuće propise, 17. potpis stručnih lica koja su vršila pregled i ispitivanje. (4) Da bi se periodični pregledi i ispitivanje sredstava i opreme lične zaštite obavili na pravilan način, ovlaštena organizacija iz stava (1) ovog člana je dužna izvršiti sva ispitivanja propisana u stavu (3) ovog člana, odnosno zapisnik o stručnom nalazu mora sadržavati sve ispitane konstatacije i podatke iz stava (3) ovog člana. Član 12. (Upotrebna dozvola) (1) Po sačinjavanju zapisnika iz čl. 9. i 11. ovog pravilnika ovlaštena organizacija sačinjava ispravu - upotrebnu dozvolu, kojom se dokazuje da pregledana i ispitana sredstva za rad ili sredstva i oprema lične zaštite udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. (2) Upotrebna dozvola iz stava (1) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja izdaje upotrebnu dozvolu, 2. broj upotrebne dozvole, 3. mjesto i datum izdavanja upotrebne dozvole, 4. naziv podnosioca zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole, 5. vrsta obavljenog pregleda i ispitivanja, 6. lokacija, 7. tehničke karakteristike, 8. konstataciju da pregledana i ispitana sredstva za rad i sredstva i oprema lične zaštite, te električne i gromobranske instalacije na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 9. rok važenja upotrebne dozvole, 10. potpis lica ovlaštenog za predstavljanje i zastupanje u ovlaštenoj organizaciji, 11. pečat ovlaštene organizacije. Član 13. (Izdavanje i čuvanje zapisnika o stručnom nalazu i upotrebne dozvole) (1) Zapisnik o stručnom nalazu iz čl. 9. i 11. ovog pravilnika i upotrebna dozvola iz člana 12. ovog pravilnika se sačinjavaju u tri printana primjerka od kojih se dva dostavljaju podnosiocu zahtjeva, a jedan zadržava ovlaštena organizacija koja je izvršila pregled i ispitivanje. (2) Ovlaštena organizacija je dužna čuvati isprave iz stava (1) ovog člana najkraće onoliko vremena koliko traje rok važenja upotrebne dozvole. U slučaju kada ovlaštena organizacija ima saznanja da je pokrenut postupak pred nadležnim sudom, pri čemu bi za odlučivanje u tom postupku mogle biti relevantne i isprave iz stava (1) ovog člana, ovlaštena organizacija je iste dužna čuvati do pravosnažnog okončanja tog postupka. DIO TREĆI - PERIODIČNI PREGLEDI I ISPITIVANJA FIZIČKIH, HEMIJSKIH I BIOLOŠKIH ŠTETNOSTI I MIKROKLIME U RADNIM I POMOĆNIM PROSTORIJAMA Član 14. (Predmet periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) Periodičnim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama utvrđuje se da li mjesta rada i radna okolina ispunjavaju uvjete koji neće dovesti do nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika, odnosno utvrđuje se da li su koncentracije štetnosti u granicama dozvoljenim važećim propisima o standardizaciji u BiH i drugim važećim propisima. Član 15. (Vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) Periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama može vršiti ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Ministarstva, za obavljanje te vrste poslova. Član 16. (Radne i pomoćne prostorije koje podliježu periodičnim pregledima i ispitivanjima) Periodičnim pregledima i ispitivanjima iz člana 14. ovog pravilnika podliježu radne i pomoćne prostorije u kojima: 1. proces rada koji se u njima obavlja utiče na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka (mikroklimatski uvjeti), 2. u procesu rada nastaju buka i vibracija, odnosno štetna zračenja osim jonizirajućih, 3. je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću osvijetljenost, 4. se u procesu rada stvaraju štetni plinovi, prašina, pare, magle, dim i aerosoli, 5. se pri radu koriste, proizvode ili pojavljuju opasne tvari u kojima nastaju organizmi štetni za zdravlje (virusi, paraziti, bakterije, gljivice i sl). Član 17. (Rokovi za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama iz člana 16. ovog pravilnika vrše se u roku od tri godine, računajući od prethodno izvršenog pregleda i ispitivanja, ako posebnim propisom nisu određeni drugi rokovi. (2) Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u novoizgrađenim radnim i pomoćnim prostorijama vrše se odmah nakon početka radnog procesa i kada nastanu uvjeti zbog kojih je ispitivanje obavezno, a najdalje u roku od šest mjeseci od dana početka radnog procesa. Član 18. (Način vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama vrše se u uvjetima kada rade svi tehnološki Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 113 kapaciteti (sredstva za rad, instalacije za klimatizaciju i provjetravanje i dr). (2) Ukoliko su pregledima i ispitivanjima iz stava (1) ovog člana utvrđene štetnosti iznad dozvoljenih granica, ispitivanjem se određuje dozvoljeno vrijeme izlaganja. (3) Podnosilac zahtjeva za obavljanje pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, dužan je ovlaštenoj organizaciji uz zahtjev dostaviti, odnosno staviti na raspolaganje dokumentaciju i podatke o fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima i mikroklimi u radnim i pomoćnim prostorijama, tehničko-tehnološkim procesima i drugu dokumentaciju od značaja za obavljanje pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana. Član 19. (Ispitivanje fizičkih štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ispitivanje fizičkih štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama vrši se na mjestu rada u radnoj okolini gdje se pri tehnološkom procesu pojavljuju buka, vibracije i štetna zračenja. (2) Ispitivanje buke, vibracija i štetnih zračenja obuhvata mjerenje, analizu i upoređivanje izmjerenih veličina sa dozvoljenim vrijednostima. Član 20. (Ispitivanje hemijskih štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ispitivanja hemijskih štetnosti vrše se na mjestu rada u radnoj okolini, u neposrednoj blizini organa za disanje radnika, gdje se u tehnološkim i radnim procesima pojavljuju hemijske štetnosti. (2) Ispitivanja hemijskih štetnosti vrše se u vremenskim razmacima koji su karakteristični za pravilnu ocjenu trenutne ili dnevne izloženosti radnika. (3) Na mjestima rada na kojima je u postupku ispitivanja utvrđena koncentracija hemijskih štetnosti iznad dozvoljenih granica, vrši se kontinuirano ispitivanje radi procjene rizika i preduzimanja mjera za smanjenje štetnosti i zaštitu zdravlja radnika. Član 21. (Ispitivanje bioloških štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ispitivanja bioloških štetnosti vrše se na mjestu rada u radnoj okolini gdje se pri radu koriste, proizvode ili pojavljuju opasne tvari u kojima nastaju organizmi štetni za zdravlje (virusi, paraziti, bakterije, gljivice i sl). (2) Ispitivanja bioloških štetnosti vrše se uzimanjem uzoraka na odgovarajućim mjestima i njihovom kvalitativnom i kvantitativnom analizom na osnovu laboratorijskih ispitivanja. Član 22. (Ispitivanje mikroklimatskih uvjeta u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ispitivanje mikroklimatskih uvjeta (osvjetljenje, temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka) vrši se u radnim i pomoćnim prostorijama u kojim se obavlja proces rada koji utiče na mikroklimatske uvjete i u kojim se radnici kreću ili zadržavaju duže od dva sata u toku radne smjene. (2) Ispitivanje mikroklimatskih uvjeta iz stava (1) ovog člana vrši se u ljetnom i zimskom periodu, osim u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima tehnološki postupak uvjetuje određene klimatske uvjete. (3) Pod zimskim periodom u smislu stava (2) ovog člana podrazumijeva se period od oktobra do marta, dok se pod ljetnim periodom podrazumijeva period od aprila do septembra. Član 23. (Sadržaj zapisnika o stručnom nalazu o obavljenim periodičnim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Ovlaštena organizacija iz člana 15. ovog pravilnika koja je izvršila periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. (2) Zapisnik o stručnom nalazu iz stava (1) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja, 2. broj i datum ovlaštenja Ministarstva, 3. naziv podnosioca zahtjeva za vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja, 4. datum i mjesto pregleda i ispitivanja, 5. ime i prezime, stručnu spremu i radno iskustvo najmanje tri stručna lica koja su vršila pregled i ispitivanje, 6. spisak propisa i standarda koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 7. spisak svih instrumenata koji su korišteni prilikom pregleda i ispitivanja, 8. podatke o metodu i načinu vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja, 9. šematski prikaz mjernih mjesta i fotografiju, 10. rezultate ili vrijednosti utvrđene pojedinačnim ispitnim radnjama i maksimalno dozvoljene vrijednosti mjernih veličina, 11. vrijeme izlaganja radnika prisutnim štetnostima u toku rada i izračunate vrijednosti dozvoljenog vremena izlaganja, 12. rezultate o izmjerenoj temperaturi zraka, temperaturi zračenja, relativnoj vlažnosti i brzini strujanja zraka, 13. nivo buke i podatke o nivou buke po različitim frekvencijama, ako prelaze dozvoljeni nivo, 14. nivo izmjerenih vibracija, 15. nivo štetnih zračenja osim jonizirajućih, 16. rezultate izmjerene prirodne i vještačke osvijetljenosti, 17. podatke o koncentarciji štetenih plinova, prašina, magle, dima i aerosoli, uključujući određivanje osnovnih karakteristika (agresivnost, eksplozivnost, zapaljivost, toksičnost, kanceregenost i dr), 18. pristutnost štetnih organizama po vrstama, 19. konstataciju da li su pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama izvršeni u uvjetima kada rade svi tehnološki kapaciteti, 20. konstataciju da li pregledane radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 21. ukoliko se pregledima i ispitivanjima utvrdi da pregledane radne i pomoćne prostorije ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, navesti razloge i odgovarajuće propise, 22. potpis najmanje tri stručna lica koja su vršila pregled i ispitivanje. (3) Da bi se periodični pregledi i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama obavili na pravilan način, ovlaštena organizacija iz stava (1) ovog člana je dužna izvršiti sva ispitivanja propisana u stavu (2) ovog člana, odnosno zapisnik o stručnom nalazu mora sadržavati sve ispitane konstatacije i podatke iz stava (2) ovog člana. Број 23 - Страна 114 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. Član 24. (Upotrebna dozvola) (1) Po sačinjavanju zapisnika iz člana 23. ovog pravilnika ovlaštena organizacija sačinjava ispravu - upotrebnu dozvolu, kojom se dokazuje da pregledane radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. (2) Upotrebna dozvola iz stava (1) ovog člana sadrži: 1. naziv organizacije koja izdaje upotrebnu dozvolu, 2. broj upotrebne dozvole, 3. mjesto i datum izdavanja upotrebne dozvole, 4. naziv podnosioca zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole, 5. vrstu obavljenog pregleda i ispitivanja, 6. lokaciju, 7. tehničke karakteristike (oznaka pregledanih radnih i pomoćnih prostorija - naziv, površina i sl), 8. konstataciju da pregledane radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, 9. rok važenja upotrebne dozvole, 10. potpis lica ovlaštenog za predstavljanje i zastupanje u ovlaštenoj organizaciji, 11. pečat ovlaštene organizacije. Član 25. (Izdavanje i čuvanje zapisnika o stručnom nalazu i upotrebne dozvole) (1) Zapisnik o stručnom nalazu iz člana 23. ovog pravilnika i upotrebna dozvola iz člana 24. ovog pravilnika se sačinjavaju u tri printana primjerka od kojih se dva dostavljaju podnosiocu zahtjeva, a jedan zadržava ovlaštena organizacija koja je izvršila pregled i ispitivanje. (2) Ovlaštena organizacija je dužna čuvati isprave iz stava (1) ovog člana najkraće onoliko vremena koliko traje rok važenja upotrebne dozvole. U slučaju kada ovlaštena organizacija ima saznanja da je pokrenut postupak pred nadležnim sudom, pri čemu bi za odlučivanje u tom postupku mogle biti relevantne i isprave iz stava (1) ovog člana, ovlaštena organizacija je iste dužna čuvati do pravosnažnog okončanja tog postupka. DIO ČETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (Važenje ranije izdatih isprava iz oblasti zaštite na radu) Isprave izdate u skladu sa Pravilnikom o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SRBiH", broj 2/91), ostaju na snazi do isteka roka na koji su izdate ili do nastupanja okolnosti iz člana 7. stav (3) ovog pravilnika. Član 27. (Prestanak važenja ranijeg propisa) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu iz člana 26. ovog pravilnika. Član 28. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/21 24.03.2021 zaštita na radu Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 125 Na osnovu člana 65. stav (4) i člana 66. stav (3) Zakona o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/20), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI OVLAŠTENE ORGANIZACIJE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Pravilnika) Ovim pravilnikom se propisuju organizacijski, kadrovski, tehnički i drugi uvjeti koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu (u daljem tekstu: ovlaštene organizacije), postupak i način utvrđivanja tih uvjeta, način vođenja registra ovlaštenih organizacija i druga pitanja u vezi sa uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije, te postupkom izdavanja dozvole za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. Član 2. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu. Član 3. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI - STRUČNI POSLOVI IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU Član 4. (Stručni poslovi iz oblasti zaštite na radu za koje se izdaje dozvola) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu: federalni ministar), izdaje dozvolu za obavljanje sljedećih stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu: a) periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, b) periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, c) osposobljavanje radnika za siguran rad, d) procjenu rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini. Član 5. (Način obavljanja poslova iz oblasti zaštite na radu) Poslove iz člana 4. ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja pored ispunjavanja organizacijskih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta koji su propisani ovim pravilnikom, ima izrađenu odgovarajuću metodologiju. DIO TREĆI - ORGANIZACIJSKI UVJETI Član 6. (Organizacijski uvjeti za izdavanje dozvole) Dozvola za obavljanje stručnih poslova iz člana 4. ovog pravilnika može se izdati privrednom društvu ili ustanovi sa sjedištem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federaciji). Član 7. (Izdavanje dozvole u slučaju postojanja podružnica) (1) U slučaju kada privredno društvo ili ustanova iz člana 6. ovog pravilnika ima registrovanu jednu ili više podružnica, kadrovski, tehnički i drugi uvjeti propisani ovim pravilnikom utvrđuju se u odnosu na pravni subjekat u sjedištu, a ne i u odnosu na podružnice. (2) Da bi podružnica iz stava (1) ovog člana mogla obavljati stručne poslove iz člana 4. ovog pravilnika, potrebno je da ispunjava kadrovske, tehničke i druge uvjete propisane ovim pravilnikom. DIO ČETVRTI - KADROVSKI UVJETI Član 8. (Kadrovski uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Poslove iz člana 4. tačka a) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom ima najmanje tri radnika sa visokom stručnom spremom - VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) i to: a) jedan diplomirani inžinjer hemije ili diplomirani inžinjer hemijske tehnologije ili diplomirani tehnolog ili bachelor hemije ili bachelor inžinjer hemijskog inžinjerstva i tehnologije, b) jedan diplomirani biolog ili diplomirani inžinjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike ili bachelor biologije (smjer: biohemija i fiziologija, mikrobiologija, nastavnički), c) jedan diplomirani inžinjer hemije ili diplomirani inžinjer hemijske tehnologije ili diplomirani tehnolog ili diplomirani biolog ili diplomirani inžinjer zaštite na radu ili diplomirani inžinjer fizike ili bachelor hemije ili bachelor inžinjer hemijskog inžinjerstva i tehnologije ili bachelor biologije (smjer: biohemija i fiziologija, mikrobiologija, nastavnički) ili bachelor inžinjer sigurnosti i pomoći ili bachelor fizike. (2) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati prethodno stečeno radno iskustvo u struci, u trajanju od najmanje dvije godine. (3) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati položen stručni ispit u skladu sa posebnim pravilnikom. (4) Za pružanje pomoći u obavljanju poslova iz člana 4. tačka a) ovog pravilnika ovlaštena organizacija može angažovati i lica iz stava (1) ovog člana koja ne ispunjavaju uvjete u pogledu propisanog radnog iskustva, koja mogu učestvovati u obavljanju određenih poslova radi sticanja radnog iskustva, ali ne mogu potpisivati odgovarajuće isprave iz oblasti zaštite na radu. Član 9. (Kadrovski uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) (1) Poslove iz člana 4. tačka b) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom ima najmanje tri radnika sa visokom stručnom spremom - VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) i to: a) jedan diplomirani inžinjer mašinstva ili inžinjer mašinstva, b) jedan diplomirani inžinjer elektrotehnike ili inžinjer elektrotehnike, c) jedan diplomirani inžinjer mašinstva ili diplomirani inžinjer elektrotehnike ili diplomirani inžinjer građevinarstva ili diplomirani inžinjer arhitekture ili diplomirani inžinjer metalurgije ili diplomirani inžinjer zaštite na radu ili inžinjer mašinstva ili Број 23 - Страна 126 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. inžinjer elektrotehnike ili bachelor inžinjer sigurnosti i pomoć. (2) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati prethodno stečeno radno iskustvo u struci, u trajanju od najmanje dvije godine. (3) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati položen stručni ispit u skladu sa posebnim pravilnikom. (4) Za pružanje pomoći u obavljanju poslova iz člana 4. tačka b) ovog pravilnika ovlaštena organizacija može angažovati i lica iz stava (1) ovog člana koja ne ispunjavaju uvjete u pogledu propisanog radnog iskustva, koja mogu učestvovati u obavljanju određenih poslova radi sticanja radnog iskustva, ali ne mogu potpisivati odgovarajuće isprave iz oblasti zaštite na radu. Član 10. (Kadrovski uvjeti za osposobljavanje radnika za siguran rad) Poslove iz člana 4. tačka c) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom ima najmanje tri radnika koji u pogledu struke i potrebnog radnog iskustva ispunjavaju uvjete iz čl. 8. ili 9. ovog pravilnika. Član 11. (Kadrovski uvjeti za procjenu rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) (1) Poslove iz člana 4. tačka d) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja, pored ispunjavanja kadrovskih uvjeta iz člana 8. ovog pravilnika, ima u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom najmanje dva radnika sa visokom stručnom spremom - VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) i to: a) jedan doktor medicine specijalista medicine rada, b) jedan diplomirani psiholog ili poslovni psiholog ili diplomirani pedagog-psiholog. (2) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati prethodno stečeno radno iskustvo u struci, u trajanju od najmanje dvije godine. (3) Radnici iz stava (1) ovog člana moraju imati položen stručni ispit u skladu sa posebnim pravilnikom. (4) Izuzetno, angažman doktora medicine specijaliste medicine rada i diplomiranog psihologa ili poslovnog psihologa ili diplomiranog pedagoga-psihologa iz stava (1) ovog člana može se ostvariti na osnovu posebnog ugovora zaključenog između ovlaštene organizacije i zdravstvene ustanove koja u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika/medicine rada. (5) U slučaju kada se angažman doktora medicine specijaliste medicine rada i diplomiranog psihologa ili poslovnog psihologa ili diplomiranog pedagoga-psihologa ostvari na način predviđen u stavu (4) ovog člana, ta lica moraju ispunjavati uvjete propisane u st. (1), (2) i (3) ovog člana, kao i opće uvjete za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu iz člana 12. ovog pravilnika. Član 12. (Opći uvjeti za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu) (1) Radnik koji u ovlaštenoj organizaciji obavlja stručne poslove iz člana 4. ovog pravilnika mora imati položen stručni ispit za obavljanje tih poslova u skladu sa posebnim pravilnikom, osim ukoliko nije oslobođen obaveze polaganja stručnog ispita na način predviđen posebnim pravilnikom. (2) Poslove iz člana 4. ovog pravilnika ne može obavljati lice koje je u skladu sa propisima iz oblasti radnih odnosa i penzijskog i invalidskog osiguranja ispunilo uvjete za prestanak radnog odnosa, odnosno uvjete za sticanje prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, radnik koji obavlja poslove direktora u drugom pravnom licu ili radnik koji je po osnovu radnog odnosa prijavljen na obavezna osiguranja u entitetu Republika Srpska. DIO PETI - TEHNIČKI UVJETI Član 13. (Tehnički uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama) (1) Poslove iz člana 4. tačka a) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u vlasništvu ima uređaje, odnosno instrumente i mjernu opremu za ispitivanje, i to: a) za fizičke štetnosti (buka, vibracije i štetna zračenja osim jonizirajućih): - instrument za mjerenje buke koji omogućava frekventnu analizu buke, - instrument za mjerenje vibracija koji omogućava mjerenje i ocjenu vibracija koje djeluju na ruke i tijelo, odnosno na cijelo tijelo, - instrument za mjerenje UV zračenja koji omogućava mjerenje i vrednovanje UV zračenja, - instrument za mjerenje elektromagnetnih polja. b) za hemijske štetnosti (koncentracija plinova, para, prašina, dima i aerosoli): - gravimetrijsko-optimetrički instrument za uzorkovanje i određivanje ukupne i respirabilne prašine sa pripadajućom pumpom, - analitička vaga tačnosti 0,1 mg i oprema za kondicioniranje filtera, - instrumenti i oprema za uzorkovanje i mjerenje prašine (prašine u obliku vlakana, dima i aerosoli), - instrumenti i oprema za mjerenje organskih i neorganskih para i plinova sa odgovarajućim senzorima ili indikatorske cjevčice za plinove i pare sa pripadajućom pumpom, - centralni stol za pripremu rastvora i hemikalija, - neohodne hemikalije, stakleno i drugo laboratorijsko posuđe. c) za biološke štetnosti (virusi, paraziti, gljivice i bakterije): - digestor, inkubatori, hladnjaci (zamrzivači i frižideri), prenosni hladnjaci, dejonizator vode - uređaji za pripremu ultračiste i destilovane vode, sterilizator (vlažni, suhi), autoklav, vakumska pipeta, mikropipete, ph metri, analitička vaga tačnosti 0,1 mg, prenosni bunsen gorionik, svjetlosni binokularni mikroskop sa imerzijom, brojač kolonija, vodeno kupatilo, laboratorijska centrifuga, - uzorkovači vazduha za mikroorganizme ili petrijeve ploče, - neophodne hemikalije, laboratorijsko posuđe terenska oprema i oprema za sterilizaciju. d) za mikroklimu (temperatura, relativna vlažnost i brzina strujanja zraka, osvijetljenost): - instrument za mjerenje temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka, - instrument za mjerenje toplotnog zračenja, - instrument za mjerenje osvijetljenosti. (2) Poslove iz člana 4. tačka a) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja pored uređaja, odnosno instrumenata i mjerne opreme za ispitivanje iz stava (1) Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 127 ovog člana, ima sopstveni laboratorijski prostor koji zadovoljava uvjete u pogledu smještaja i tehničke opremljenosti. Laboratorijski prostor mora biti ukupne površine od najmanje 50 m2, te isti mora sadržavati minimalno četiri prostorije koje osiguravanju mogućnost prozračivanja, te koje moraju činiti funkcionalnu cjelinu, i to: a) ventilisana prostorija za pripremu uzoraka, podloga i reagensa ili skladište za gotove podloge i nezapaljive hemikalije i reagense, b) prostorija za obradu uzoraka sa izolacijom uzročnika, koja mora biti klimatizovana, c) prostorija za sterilizaciju, d) prostorija za pranje laboratorijskog posuđa. (3) Osim uređaja, odnosno instrumenata i mjerne opreme za ispitivanje iz stava (1) ovog člana, ovlaštena organizacija može imati i drugu mjernu opremu za specifična ispitivanja. Član 14. (Tehnički uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu) (1) Poslove iz člana 4. tačka b) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja u vlasništvu ima uređaje, odnosno instrumente i mjernu opremu za ispitivanje, i to: a) instrument za mjerenje sile koji odgovara karakteristikama radne opreme koja se pregleda i ispituje (dinamometri odgovarajućih opsega - mehanički, hidraulični ili elektronski), b) precizni mjerači razdaljine (laserski metri) za mjerenje ugiba ili drugi instrumenti za mjerenje ugiba (npr. pri opterećenju dizalica), c) instrumenti za mjerenje hidrauličnog pritiska: - pumpa (mehanička ili električna) za stvaranje odgovarajućeg pritiska, - mehanički ili električni manometri, d) instrument za mjerenje temperature, e) instrument za mjerenje buke, f) instrument za mjerenje vibracija, g) instrument za mjerenje UV zračenja, h) instrument za mjerenje elektromagnetnog zračenja, i) instrument za mjerenje toplotnog zračenja, j) instrumenti za mjerenje koncentracija plinova, para, dima, prašine i aerosoli; - instrumenti i oprema za mjerenje prašine (prašine u obliku vlakana, dima i aerosoli), - instrumenti i oprema za mjerenje organskih i neorganskih para i plinova sa odgovarajućim senzorima ili indikatorske cjevčice za plinove i pare sa pripadajućom pumpom, k) instrumenti za mjerenje električnih veličina (napon, jačina, otpor, magnetska polja i dr): - instrumenti za mjerenje napona, struje, snage i energije, - mjerni instrument (elektromehanički ili elektronski) za mjerenje impedanse petlje kvara, - megaommetar za mjerenje otpornosti izolacije električnih mašina i instalacija, - ommetar za mjerenje otpornosti jednosmjernim naponom (utvrđivanje neprekidnosti zaštitnog provodnika, te provodnika za izjednačavanje potencijala i postojanje galvanske veze između štićene metalne mase i zaštitnog provodnika) - strujna mjerna kliješta, - regulacioni otpornici, - mjerne sonde, - izvori napajanja (po potrebi), - instrument za mjerenje otpora izolirajućih podloga ili zidova, l) instrument za mjerenje jačine elektrostatičkog polja, m) instrument za mjerenje osvijetljenosti. (2) Osim uređaja, odnosno instrumenata i mjerne opreme za ispitivanje iz stava (1) ovog člana, ovlaštena organizacija može imati i drugu mjernu opremu za specifična ispitivanja. Član 15. (Tehnički uvjeti za osposobljavanje radnika za siguran rad) Poslove iz člana 4. tačka c) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja je za obavljanje tih poslova osigurala odgovarajući prostor i koja u vlasništvu ima odgovarajuću opremu i učila za osposobljavanje radnika za siguran rad. Član 16. (Tehnički uvjeti za procjenu rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini) Poslove iz člana 4. tačka d) ovog pravilnika može obavljati ovlaštena organizacija koja ispunjava tehničke uvjete iz člana 13. ovog pravilnika. Član 17. (Čuvanje i održavanje uređaja, instrumenata i mjerne opreme za ispitivanje) (1) Uređaji, odnosno instrumenti i mjerna oprema za ispitivanje iz čl. 13. i 14. ovog pravilnika mora odgovarati važećim propisima o standardizaciji i mjeriteljstvu u Bosni i Hercegovini. (2) Uređaji, odnosno instrumenti i mjerna oprema za ispitivanje iz čl. 13. i 14. ovog pravilnika treba da omogući primjenu savremenih naučno-istraživačkih metoda i da omogući optimalne rezultate ispitivanja. (3) Uređaji, odnosno instrumenti i mjerna oprema za ispitivanje iz čl. 13. i 14. ovog pravilnika mora se upotrebljavati, čuvati i održavati u skladu sa uputstvom proizvođača. (4) O uređajima, instrumentima i mjernoj opremi iz stava (1) ovog člana, u pisanom obliku se vodi dokumentacija koja mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv mjerne i ispitne opreme, b) ime proizvođača, c) oznaku tipa, modela i serijski broj, d) godinu proizvodnje, e) godinu stavljanja u upotrebu, f) datume kalibrisanja i servisiranja i g) dokaze o vlasništvu. (5) Uređaji, odnosno instrumenti i mjerna oprema za ispitivanje iz stava (1) ovog člana za koju postoji obaveza kalibrisanja i servisiranja, mora se kalibrisati i servisirati na način i u rokovima koji su određeni propisima o mjeriteljstvu ili prema uputstvu proizvođača ili najmanje jednom u dvije godine, ukoliko ne postoje propisi o mjeriteljstvu ili rok nije određen uputstvom proizvođača. DIO ŠESTI - POSTUPAK IZDAVANJA I ODUZIMANJA DOZVOLE Član 18. (Podnošenje zahtjeva) (1) Zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu podnosi se Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Ministarstvu). (2) U zahtjevu iz stava (1) ovog člana obavezno se naznačava vrsta stručnog posla iz člana 4. ovog pravilnika za koji se traži izdavanje dozvole, te uz zahtjev dostavljaju odgovarajući dokazi o ispunjavaju organizacijskih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta koji su propisani ovim pravilnikom. Број 23 - Страна 128 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana može se podnijeti za obavljanje jednog ili više stručnih poslova utvrđenih u članu 4. tač. a) do d) ovog pravilnika, ali ne i pojedinačno za određene segmente iz navedene odredbe. Član 19. (Izdavanje dozvole) (1) U postupku izdavanja dozvole za rad za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu federalni ministar donosi rješenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (2) Dozvola iz stava (1) ovog člana se izdaje na određeno vrijeme u trajanju od četiri godine. (3) Ovlaštena organizacija kojoj je izdata dozvola iz stava (1) ovog člana, dužna je Ministarstvu odmah prijaviti svaku promjenu u pogledu organizacijskih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta koji su propisani ovim pravilnikom. (4) Ovlaštena organizacija kojoj je izdata dozvola iz stava (1) ovog člana, dužna je Ministarstvu na kraju svake kalendarske godine, najkasnije do 15. januara, dostaviti dokumentaciju o kontinuitetu u ispunjavanju organizacijskih, kadrovskih, tehničkih i drugih uvjeta, kao i izvještaj o obavljenim poslovima. Član 20. (Troškovi postupka izdavanja dozvole) Troškove postupka izdavanja dozvole za rad snosi ovlaštena organizacija u iznosu predviđenom propisima kojima je uređeno plaćanje federalnih upravnih taksi. Član 21. (Oduzimanje dozvole) (1) Dozvolu iz člana 4. ovog pravilnika federalni ministar će oduzeti: a) ako se utvrdi da ovlaštena organizacija više ne ispunjava uvjete za dobijanje dozvole, b) ako je dozvola izdata na osnovu neistinitih podataka, c) ako se u postupku nadzora iz člana 22. ovog pravilnika utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, d) na prijedlog inspekcije rada, ako utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, e) ako ne postupi u skladu sa obavezama propisanim u članu 19. st. (3) i (4) ovog pravilnika. (2) U postupku oduzimanja dozvole za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu federalni ministar donosi rješenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (3) Organizacija kojoj je dozvola za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu oduzeta iz razloga navedenih u stavu (1) tač. b) do e) ovog člana, ne može podnijeti novi zahtjev za izdavanje dozvole u roku od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja iz stava (2) ovog člana. Član 22. (Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštenih organizacija) Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštenih organizacija koje su dobile dozvolu iz člana 4. ovog pravilnika, u dijelu koji se odnosi na obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, vrši Ministarstvo. Član 23. (Registar ovlaštenih organizacija) (1) Rješenje o dozvoli iz člana 19. ovog pravilnika, odnosno rješenje o oduzimanju dozvole iz člana 21. ovog pravilnika, upisuje se u registar koji vodi Ministarstvo. (2) U registar iz stava (1) ovog člana upisuju se sljedeći podaci: a) redni broj, b) datum upisa, c) naziv ovlaštene organizacije, d) sjedište i adresa ovlaštene organizacije, e) broj i datum rješenja o izdavanju dozvole na osnovu kojeg je upis izvršen, f) vrsta stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu za koju je izdata dozvola, g) trajanje izdate dozvole, h) broj i datum rješenja o oduzimanju dozvole na osnovu kojeg se vrši brisanje, i) razlozi za brisanje i j) napomene. (3) Registar iz stava (1) ovog člana vodi se pisano u obliku knjige i u elektronskom obliku, na obrascima br. 1-3. koji su propisani ovim pravilnikom i čine njegov sastavni dio. DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 24. (Rok za polaganje stručnog ispita) Radnici koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu u organizacijama o čijim se zahtjevima bude rješavalo u skladu sa ovim pravilnikom, bit će u obavezi da stručni ispit polože najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu posebnog pravilnika kojim se uređuje sadržaj, program, način i troškovi polaganja stručnog ispita radnika koji obavljaju stručne poslove u ovlaštenim organizacijama. Član 25. (Prestanak važenja ranijeg propisa) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vrše periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SRBiH", broj 2/91). Član 26. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-02/3-2897/20 15. marta 2021. godine Sarajevo Ministar Vesko Drljača, s. r. Сриједа, 24. 3. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 129 Број 23 - Страна 130 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 3. 2021.
Odluka o izmjenama Odluke o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem Federacija BiH Službene novine FBiH 21/21 17.03.2021 SN FBiH 43/22, SN FBiH 104/21, SN FBiH 89/21, SN FBiH 60/20 mjere,oproravak,covid,banke ODLUKU O IZMJENAMA ODLUKE O PRIVREMENIM MJERAMA KOJE BANKA PRIMJENJUJE ZA OPORAVAK OD NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA UZROKOVANIH VIRUSNIM OBOLJENJEM "COVID-19" Član 1. (1) U Odluci o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "COVID-19" ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/20), u članu 3. stav (1) tačka a) riječi: "od najduže 6 mjeseci" zamjenjuju se riječima: "najduže do 30.6.2021. godine". (2) U stavu (1) tačka b) riječi: "od najduže 12 mjeseci" zamjenjuju se riječima: "najduže do 31.12.2021. godine". (3) U stavu (1) tačka d) riječi: "od najduže 12 mjeseci" zamjenjuju se riječima: "najduže do 31.12.2021. godine". (4) Stav (7) mijenja se i glasi: "(7) Banka može odobravati posebne mjere iz ovog člana i klijentima kojima su prethodno odobravane posebne mjere u skladu sa odredbama Odluke o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "COVID-19" ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/20 i 37/20) i odredbama ove odluke.".
Odluka o izmjenama Odluke o privremenim mjerama koje lizing društva i mikrokreditne organizacije primjenjuju za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem „COVID-19“ FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 21/21 17.03.2021 SN FBiH 43/22, SN FBiH 104/21, SN FBiH 60/20 covid,lizing,mikrokreditne ODLUKU O IZMJENAMA ODLUKE O PRIVREMENIM MJERAMA KOJE LEASING DRUŠTVA I MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE PRIMJENJUJU ZA OPORAVAK OD NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA UZROKOVANIH VIRUSNIM OBOLJENJEM "COVID-19" Članak 1. (1) U Odluci o privremenim mjerama koje leasing društva i mikrokreditne organizacije primjenjuju za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "COVID-19" ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/20), u članku 3. stavku (1) točka a), riječi: "od najduže 6 mjeseci" zamjenjuju se riječima "najduže do 30.06.2021. godine". (2) U stavku (1) točka b), riječi: "od najduže 12 mjeseci" zamjenjuju se riječima "najduže do 31.12.2021. godine". (3) U stavku (1) točka d), riječi: "od najduže 12 mjeseci" zamjenjuju se riječima "najduže do 31.12.2021. godine". (4) Stavak (7) mijenja se i glasi: "(7) NFI mogu odobravati posebne mjere iz ovoga članka i klijentima kojima su prethodno odobravane posebne mjere sukladno odredbama Odluke o privremenim mjerama koje leasing društva i mikrokreditne organizacije primjenjuju za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "COVID-19" ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/20 i 37/20) i odredbama ove odluke". Članak 2. U članku 4. stavku (3) riječi: "od najduže 12 mjeseci" zamjenjuju se riječima "najduže do 31.12.2021. godine". Članak 3. Članak 5. mijenja se i glasi: "(1) NFI može klijentima odobriti jednu ili više posebnih mjera (modalitet) na obveze i iste zadržati u kategoriji klasifikacije s pripadajućim postotkom rezerviranja i kategorizacijom (klasifikacijom) u kojoj su bili na dan podnošenja zahtjeva za odobrenje privremene mjere ili modaliteta i zaustaviti brojač dana kašnjenja za vrijeme trajanja posebnih mjera. (2) Nakon isteka razdoblja na koje su odobrene posebne mjere iz stavka (1) ovoga članka, a u slučaju da se klijentu ne odobri druga posebna mjera (modalitet), rezerve za gubitke se formiraju sukladno metodologiji propisanoj Odlukom o minimalnoj visini i načinu formiranja, upravljanja i održavanja rezervi za gubitke i upravljanje rizicima leasing društva ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/09) i Odlukom o visini i načinu formiranja i održavanja rezervi za pokriće kreditnih gubitaka MKO ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/07) od datuma isteka posebne mjere, nastavljajući izračun broja dana kašnjenja zatečen na dan odobrenja privremene mjere ili modaliteta. NFI primjenjuju brojač dana kašnjenja od datuma podnošenja zahtjeva za odobrenje privremene mjere ili modaliteta.".
Pravilnik o uslovima za obavljanje rudarske djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/21 17.02.2021 rudarska djelatnost,rudnik Broj 13 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 17. 2. 2021. средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 11. (Периодични прегледи) Периодичне прегледе оруђа за рад и уређаја и испитивање физичких, хемијских и биолошких утицаја и издавање одговарајућих исправа у рударству може обављати привредно друштво односно извођач радова које је регистровано код надлежног суда за обављање тих послова, који посједује стручне кадрове, опрему, радни простор, прописана општа акта и које посједује дозволу за вршење тих послова од надлежног органа у складу са чланом 48. Закона о рударству. Члан 12. (Радови монтаже, демонтаже и одржавања постројења и уређаја у рударству) Радове монтаже, демонтаже и одржавања постројења и уређаја у рударству може обављати привредно друштво за своје потребе или извођач који испуњавају услове из члана 31. став 1. т. 11. и 12. Закона о рударству (у овисности од врсте посла) и имају у радном односу потребан број стручно оспособљених радника за обављање тих послова, потребна средства рада, радионички простор, лична заштитна средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 13. (Експлоатација геотермалних извора и бушотинска експлоатација) Експлоатација геотермалних извора и бушотинска експлоатација минералних сировина може обављати привредно друштво које испуњава услове прописане чл. 22. и 26. Закон о рударству и које има у радном односу неопходан број стручно оспособљених радника за обављање тих послова (рударске машинске и електро струке), потребна средства рада, радионички простор, лична заштитна средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 14. (Минималан број радника) Минималан број радника у привредном друштву које се бави рударском дјелатношћу зависи од врсте и обима рударске дјелатности те броја извршилаца предвиђених рударским пројектом, а не може бити мање од три радника. Члан 15. (Опћа акта и остала документација) За несметано обављање рударске дјелатности привредно друштво односно извођач мора посједовати-урадити и опћа акта и осталу докумантацију и то: - Рјешење о упису у регистар друштва код надлежног суда - Обавјештење о разврставању пословног субјекта, издато од надлежне службе за статистику, - Документацију о власништву или најму за пословни простор, - Исправе којим се доказује да су прегледана и испитана средства рада и опрема, физичке, хемијске и биолошке штетности и микроклима у радним и помоћним просторијама и радним просторима, - Статут друштва, - Правилник о раду са унутрашњом организацијом и систематизацијом рударских послова, - Правилник о заштити на раду, - Правилник о заштити од пожара, - Правилник којим се уређује заштита здравља радника, - Правилник о увођењу радника у рударски посао према члану 53. Закон о рударству, - Програм о едукацији и провјери знања радника према члану 54. Закон о рударству. Члан 16. (Надзор) Испуњеност услова за обављење рударске дјелатности према овом Правилнику провјерава надлежна инспекција у поступку инспекцијског надзора односно надлежни орган утврђен Закон о рударству. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 17. (Ступање на снагу) Овај правилник ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 06-02-805/18 09. фебруара 2021. године Мостар Министар Нермин Џиндић, с. р. Na osnovu člana 16. stav 4. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/10), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O USLOVIMA ZA OBAVLJANJE RUDARSKE DJELATNOSTI OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet pravilnika) Ovim Pravilnikom se uređuju minimalni uslovi (kadrovske popunjenosti, tehničke opremljenosti i drugi propisani uslovi) koje moraju ispunjavati pravna lica za obavljanje registrovanih djelatnosti i usluga u oblasti rudarstva. Član 2. (Djelatnosti) Pod registrovanim djelatnostima iz člana 1. ovog pravilnika smatraju se djelatnosti KD BiH razvrstane u 1. Područje B - Vađenje ruda i kamena 05.10 Vađenje kamenog uglja 05.20 Vađenje lignita 07.10 Vađenje željeznih ruda 07.21 Vađenje uranovih i torijevih ruda 07.29 Vađenje ostalih ruda obojenih metala 08.11 Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljavaca 08.12 Djelatnosti kopova šljunka i pijeska, vađenje gline i kaolina 08.91 Vađenje minerala za proizvodnju hemikalija i prirodnih mineralnih gnojiva 08.92 Vađenje treseta 08.93 Vađenje soli 08.99 Vađenje ostalih ruda i kamena, d. n. 09.90 Pomoćne djelatnosti za vađenje ruda i kamena 33.12 Popravak mašina 43.12 Pripremni radovi na gradilištu 71.12 Inženjerske djelatnosti i snjima povezano tehničko savjetovanje 71.20 Tehničko ispitivanje i analiza 42.13 Gradnja tunela (rudarski dio) Srijeda, 17. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Stranica 69 ISPUNJENOST USLOVA Član 3. (Vađenje mineralnih sirovina) (1) Obavljanje djelatnosti vađenja mineralnih sirovina može obavljati privredno društvo koje je upisalo odgovarajuću jednu ili više djelatnosti iz člana 2. ovog Pravilnika u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda, da je stručno osposobljeno sa neophodnim kadrovima rudarske, mašinske i elektro struke, da ima organizovano glavno tehničko rukovođenje, tehničko rukovođenje, službu zaštite na radu, tehničku opremljenost, neophodne infrastrukturne objekte i objekte za higijensko-tehničku zaštitu i koje od nadležnog organa pribavilo dozvolu za eksploataciju, dozvolu za izvođenje radova po rudarskom projektu i dozvolu za upotrebu rudarskih objekata postrojenja, uređaja i instalacija. (2) Dozvole iz stava 1. ovog člana ne odnose se na izvođača odnosno podizvođača određenih poslova (radova) u okviru obavljanja djelatnosti vađenja mineralnih sirovina. Član 4. (Rudarska mjerenja) Rudarska mjerenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi rudarskih i građevinskih objekata rudarskim metodama rada na površini i/ili ispod površine i izradu rudarskih karata i planova u jami i/ili na površinskom kopu može obavljati privredno društvo, odnosno izvođač koje je upisalo šifru djelatnosti 71.12 Inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda za obavljanje te djelatnosti i koje u pogledu stručne spreme i tehničke opremljenosti ispunjava uslove utvrđene Pravilnikom o tehničkim normativima za izvođenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sistema koordinata i vođenje rudarsko-mjeračke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehničke dokumentacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/12) i ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu. Član 5. (Kategorizacija prema stepenu opasnosti od metana i opasne ugljene prašina) Izradu elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i opasne ugljene prašine može obavljati privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za obavljanje tih poslova i koje pored uslova iz čl.72. i 73. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (u nastavku teksta: Zakon o rudarstvu) ispunjavaju uslove u pogledu stručne spreme i tehničke opremljenosti utvrđene Pravilnikom o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica za izradu Elaborata o kategorizaciji ugljenih slojeva i jama i razvrstavanju jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i Elaborata o klasifikaciji i kategorizaciji jame, odnosno jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od eksplozivne ugljene prašine u pogledu osposobljenosti i opremljenosti i postupku njihovog odobrenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 68/11) i ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu. Član 6. (Izrada rudarskih projekata) Izradu rudarskih projekata može obavljati privredno društvo koje je registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje tri radnika, od kojih najmanje jedan radnik ispunjava uslove iz člana 73. Zakon o rudarstvu (one struke za koju se vrši izrada rudarskog projekta - rudarski, mašinski, elektro, građevinski, i dr.), te koje posjeduje odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu, i da su tehnički opremljeni za obavljanje te djelatnosti. Član 7. (Revizija rudarskih projekata) Reviziju rudarskih projekata može obavljati privredno društvo koje je upisalo šifru djelatnosti 71.12 Inženjerske djelatnosti i snjima povezano tehničko savjetovanje kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, putem revidenta i koje ispunjava uvjete iz člana 77. Zakon o rudarstvu, ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu, i da su tehnički opremljeni za obavljanje te djelatnosti. Član 8. (Izvođenje bušačko minerskih radova i seizmičkih mjerenja) (1) Izvođenje bušačko minerskih radova na površinskim kopovima, površinskim i podzemnim objektima koji nisu vezani za ekspoataciju mineralne sirovine i građevinskim objektima koji se rade rudarskim metodama rada može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje pored uslova iz čl. 22., 26. i 30. Zakon o rudarstvu ima opremu za izradu minskih bušotina (bušaća garnitura i alati), stručno osposobljene radnike za rad i rukovanje bušaćom garniturom i alatima, osigurano održavanje opreme, lična zaštitna sredstva u skladu sa općim aktom i odgovarajući radni prostor. (2) Obavljanje seizmičkih mjerenja i uticaja masovnih miniranja u rudarstvu te izradu potrebne dokumentacije može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje pored uslova iz čl. 22., 26. i 30. Zakon o rudarstvu ima opremu za mjerenje seizmičkog uticaja i odgovarajući radni prostor. Član 9. (Izrada, održavanje i rekonstrukcija rudarskih prostorija) Izvođenje radova na izradi vertikalnih, kosih i horizontalnih rudarskih prostorija (rudarskih istražnih prostorija, prostorija otvaranja, pripremanja, dopreme), rekonstrukciji i održavanju rudarskih prostorija i rudarskih objekata, zatvaranju rudarskih objekata, izradi tunela i njihovoj sanaciji, galerija i drugih podzemnih prostorija, građevinskih objekata rudarskim metodama rada ispod zemlje, može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje je rergistrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti i koje pored uslova iz člana 26. Zakon o rudarstvu, treba da u radnom odnosu ima potreban broj stručno osposobljenih radnika za te radove uključujući tehničko rukovođenje i nadzor (rudarske, mašinske ili elektro struke, u ovisnosti od obima i vrste posla) nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu, potrebnu opremu i alate za izvođenje tih poslova, odgovarajući radni i radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 10. (Izvođenje rudarskih istražnih radova sa površine i drugih pomoćnih radova) Izvođenje rudarskih istražnih radova sa površine i drugih pomoćnih radova pri istraživanu i eksploataciji mineralne sirovine kao što su transport i odlaganje otkrivke na odlagalištu, transport rovnog uglja do objekta prerade, odlaganje i skladištenje rude u rudarskim objektima, izradu etažnih putova, usjeka, odvodnih kanala, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima, sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i podzemnih rudnika rudarskim metodama rada i izrada objekata i postrojenja za preradu ili oplemenjivanje mineralne sirovine koji nisu neposredno vezani uz radove na eksploataciji mineralne sirovine i druge pomoćne radove u rudarskim objektima, može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova registrovan kod nadležnog suda za obavljanje tih djelatnosti i radova, tehničko rukovođenje i nadzor (rudarske, Broj 13 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 17. 2. 2021. mašinske ili elektro struke, u ovisnosti od obima i vrste posla) nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu, potreban broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova (rudarsko-mašinske i elektro struke, u ovisnosti od obima posla), potrebna sredstva rada, odgovarajući radni i radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 11. (Periodični pregledi) Periodične preglede oruđa za rad i uređaja i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje je registrovano kod nadležnog suda za obavljanje tih poslova, koji posjeduje stručne kadrove, opremu, radni prostor, propisana opšta akta i koje posjeduje dozvolu za vršenje tih poslova od nadležnog organa uskladu sa članom 48. Zakona o rudarstvu. Član 12. (Radovi montaže, demontaže i održavanja postrojenja i uređaja u rudarstvu) Radove montaže, demontaže i održavanja postrojenja i uređaja u rudarstvu može obavljati privredno društvo za svoje potrebe ili izvođač koji ispunjavaju uslove iz člana 31. stav 1. t. 11. i 12. Zakona o rudarstvu (u ovisnosti od vrste posla) i imaju u radnom odnosu potreban broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova, potrebna sredstva rada, radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 13. (Eksploatacija geotermalnih izvora i bušotinska eksploatacija) Eksploatacija geotermalnih izvora i bušotinska eksploatacija mineralnih sirovina može obavljati privredno društvo koje ispunjava uslove propisane čl. 22. i 26. Zakon o rudarstvu i koje ima u radnom odnosu neophodan broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova (rudarske mašinske i elektro struke), potrebna sredstva rada, radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 14. (Minimalan broj radnika) Minimalan broj radnika u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću zavisi od vrste i obima rudarske djelatnosti te broja izvršilaca predviđenih rudarskim projektom, a ne može biti manje od tri radnika. Član 15. (Opća akta i ostala dokumentacija) Za nesmetano obavljanje rudarske djelatnosti privredno društvo odnosno izvođač mora posjedovati-uraditi i opća akta i ostalu dokumantaciju i to: - Rješenje o upisu u registar društva kod nadležnog suda, - Obavještenje o razvrstavanju poslovnog subjekta, izdato od nadležne službe za statistiku, - Dokumentaciju o vlasništvu ili najmu za poslovni prostor, - Isprave kojim se dokazuje da su pregledana i ispitana sredstva rada i oprema, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima, - Statut društva, - Pravilnik o radu sa unutrašnjom organizacijom i sistematizacijom rudarskih poslova, - Pravilnik o zaštiti na radu, - Pravilnik o zaštiti od požara, - Pravilnik kojim se uređuje zaštita zdravlja radnika, - Pravilnik o uvođenju radnika u rudarski posao prema članu 53. Zakon o rudarstvu, - Program o edukaciji i provjeri znanja radnika prema članu 54. Zakon o rudarstvu. Član 16. (Nadzor) Ispunjenost uslova za obavljenje rudarske djelatnosti prema ovom Pravilniku provjerava nadležna inspekcija u postupku inspekcijskog nadzora odnosno nadležni organ utvrđen Zakon o rudarstvu. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 17. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-02-805/18 09. februara 2021. godine Mostar Ministar Nermin Džindić, s. r.
Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 12/21 12.02.2021 SN FBiH 19/23, SN FBiH 06/22, SN FBiH 39/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 98/15, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08 doprinosi,uplata doprinosa,pravilnik PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O NAČINU OBRAČUNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17, 38/17 i 39/18), u članu 40a., iza riječi: "do 27.11.2017. godine" slovo "i" zamjenjuje se zarezom, a na kraju teksta briše se tačka i dodaju riječi: "i od 20.01.2021. godine do 31.12.2022. godine.".
Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/21 03.02.2021 SN FBiH 53/21, SN FBiH 19/19 uredba,radni odnos,zapošljavanje,javni sektor UR ENAMA I DOP U RADNI OD DERACIJI BO dbi o postupku ederaciji Bosne iH", broj 13/19) podrazumijeva i ustva, ukoliko r e riječima "u sk davca". b) riječi "do 12 . ke c) dodaje se n ijema u radni o o 12 mjeseci uku irodne ili dru olesti u Federa anja u Federacij stitucija, za kon redba stupa na u "Službenim n j 145/2021 a 2021. godine arajevo Broj 9 FEDERACI HERCEGOV stav (1) Zakona žbene novine F 2/06 i 8/06) i novine Federac osne i Hercegov e, donosi REDBU PUNI UREDBE DNOS U JAVN OSNE I HERCE Član 1. u prijema u rad e i Hercegovine ), u članu 5. tač iste uvjete u pog radnik ispunjav kladu sa Zakon 20 dana" zamje nova tačka d) ko odnos na određ upno, za vrijem ge nesreće ili aciji, kao i za iji, proglašenog nkretno radno m Član 2. a snagu nared novinama Fede Fad Srijed S IJE VINE a o Vladi Fede Federacije BiH člana 20 a. sta ije BiH", br. 2 vine, na 253. sje E O POSTUPK OM SEKTOR EGOVINE dni odnos u ja e ("Službene n ka a) riječi "za gledu stručne sp va navedene uv om o radu i int njuju se riječim oja glasi: đeno vrijeme na me proglašenog i epidemije za vrijeme vanr g od strane nad mjesto
Pravilnik o uslovima i postupku ustupanja prava na korištenje podataka iz Registra finansijskih izvještaja pravnim i fizičkim licima i načinu njihovog korištenja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 08/21 29.01.2021 finansijski izvještaj PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU USTUPANJA PRAVA NA KORIŠTENJE PODATAKA IZ REGISTRA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA PRAVNIM I FIZIČKIM LICIMA I NAČINU NJIHOVOG KORIŠTENJA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet pravilnika) Ovim pravilnikom uređuju se: način ustupanja prava na korištenje podataka, vrste izbora ustupanja podataka, način i svrha korištenja podataka, uslovi za ustupanje prava na korištenje podataka, podnošenje zahtjeva za ustupanje prava na korištenje podataka, zaključivanje ugovora sa korisnikom, zloupotreba ustupanja prava na korištenje podataka i druga pitanja od značaja za ustupanje prava na korištenje podataka. Član 2. (Primjena pravilnika) (1) Pravilnik se primjenjuje kod svih ustupanja prava na korištenje podataka. (2) Svi korisnici ustupanja prava na korištenje podataka nedvosmisleno potvrđuju da su upoznati sa propisanim i odobrenim načinom korištenja podataka, te da bi svakim drugačijim njihovim korištenjem prekršili odredbe pravilnika i druge propise. Član 3. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje: a) "FIA" - Finansijsko-informatička agencija osnovana Zakonom o Finansijsko-informatičkoj agenciji ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/11) (u daljem tekstu: Zakon o FIA-i); b) "Obveznik izvještavanja" - pravno lice kao i drugi subjekti iz člana 3. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09) (u daljem tekstu: Zakon o računovodstvu i reviziji) koji FIA-i predaju finansijske izvještaje i druge dokumente, u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji i drugim važećim propisima; c) "Registar" - Registar finansijskih izvještaja pravnih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao centralni izvor informacija o uspješnosti poslovanja i finansijskom položaju obveznika izvještavanja koji uspostavlja i vodi FIA u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji i Zakonom o FIA-i; d) "Javno ustupanje" - ustupanje određenog izbora podataka, pogodnog za informisanje javnosti o imovini, obavezama, vrijednosti i rezultatima poslovanja obveznika izvještavanja; e) "Masovno ustupanje" - ustupanje prava na korištenje standardnog ili posebnog izbora podataka za sve obveznike izvještavanja; f) "Pojedinačno ustupanje" - ustupanje prava na korištenje standardnog ili posebnog izbora podataka za izabrane obveznike izvještavanja; g) "Standardni izbor podataka" - skup finansijskih pokazatelja iz obrađenih izvještaja obveznika izvještavanja, pogodni za izradu bonitetnih ocijena u komercijalne svrhe; h) "Posebni izbor podataka" - podaci odabrani iz obrađenih izvještaja obveznika izvještavanja, pogodni za masovno ili pojedinačno ustupanje, na osnovu zahtjeva korisnika; i) "Zahtjev" - pisani zahtjev za ustupanje prava na korištenje podataka kojim korisnik traži ustupanje prava na korištenje podataka iz Registra, čiju formu utvrđuje FIA; j) "Naknada" - novčana naknada izražena u KM, koju određeni korisnik plaća za ustupanje prava na korištenje podataka; k) "Korisnici" - javnost, organi zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, organizacije i institucije, akademska zajednica, poslovne i stručne asocijacije, privredna društva, fizička lica i drugi subjekti u skladu sa članom 5. Zakona o FIA-i; l) "Izvještajna forma" – dokument kojim se prezentiraju finansijski pokazatelji pravnih lica koji uz podatke u izvornom obliku treba obavezno sadržavati neki od finansijskih pokazatelja (likvidnost, ekonomičnost, solventnost, profitabilnost i dr.); m) "Podatak u izvornom obliku" – ustupljeni podatak od strane FIA-e u izvornoj (apsolutnoj) vrijednosti pozicije iz finansijskih izvještaja i drugih dokumenata. n) "Memorandum o saradnji"- dvostarni akt kojim se definišu međusobni odnosi, kao i prava i obaveze između korisnika i FIA-e prilikom ustupanja prava na korištenje podataka; o) "Zapisnik o primopredaji" – dvostrani akt kojim se potvrđuje način i oblik predaje i preuzimanja traženih podataka, te uređuju drugi detalji ustupanja prava na korištenje podataka. II. NAČIN, VRSTE I SVRHA USTUPANJA PRAVA NA KORIŠTENJE PODATAKA IZ REGISTRA Član 4. (Način i vrste ustupanja prava na korištenje podataka) (1) FIA ustupa pravo na korištenje podataka iz Registra na tri načina: a) javnim ustupanjem, b) masovnim ustupanjem i c) pojedinačnim ustupanjem. (2) Ustupanje prava na korištenje podataka odnosi se na dvije vrste izbora podataka, i to: Петак, 29. 1. 2021. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 8 - Страна 27 a) standardni izbor i b) posebni izbor. Član 5. (Svrha korištenja podataka) (1) Svrha korištenja podataka iz Registra može biti: a) lično informisanje - korištenje u svrhu ličnog informisanja, bez komercijalnog interesa; b) naučno-istraživačka obrada i prezentacija - korištenje posebnog izbora podataka, u svrhu naučnog i istraživačkog rada, bez komercijalnog interesa; c) za potrebe zakonodavnih, sudskih i izvršnih organa vlasti, njihovih stručnih i drugih službi i tijela, organa jedinica lokalne samouprave i drugih javnih institucija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: javni subjekti) - korištenje podataka u svrhu obavljanja poslova iz nadležnosti javnih subjekata, bez komercijalnog interesa; d) za poslovne potrebe – korištenje posebnog izbora podataka u svrhu donošenja poslovnih odluka, bez komercijalnog interesa; e) za komercijalne potrebe - korištenje standardnog i posebnog izbora podataka, u svrhu obavljanja registrovane djelatnosti, uz komercijalni interes. (2) Korisnik podataka je dužan u zahtjevu navesti svrhu korištenja podataka. (3) Podaci iz Registra za koje se ustupi pravo korištenja, mogu se koristiti isključivo za svrhu navedenu u zahtjevu. III. NAKNADA I OGRANIČENJA ZA USTUPANJE PRAVA NA KORIŠTENJE PODATAKA Član 6. (Naknada) Naknada koju korisnik plaća FIA-i utvrđuje se u skladu sa Odlukom o visini naknada iz djelokruga rada FIA-e, iz člana 16. stav (2) Zakona o FIA-i. Član 7. (Uslovi za ustupanje prava na korištenje podataka u skladu sa svrhom korištenja) U zavisnosti od svrhe korištenja podataka od strane korisnika, propisani su sljedeći uslovi i to za: a) ustupanje prava na korištenje podataka isključivo za lično informisanje: - FIA će ustupiti pravo na korištenje podataka putem javnog ustupanja podataka, isključivo i samo u svrhu ličnog informisanja; b) ustupanje prava na korištenje podataka za naučnoistraživačku obradu i prezentaciju: - FIA će odobriti ustupanje posebnog izbora podataka za naučno-istraživačku obradu isključivo stručnim i akademskim ustanovama, organizacijama i institucijama, u čiju djelatnost spada i naučno-istraživačka obrada podataka, odnosno fizičkim licima kojima je odobren naučno-istraživački rad za koji je takva obrada podataka neophodna; - podaci koji se ustupaju u ove svrhe, u pravilu, ne sadrže identitet obveznika izvještavanja; - korisnik podataka dužan je informisati FIA-u o rezultatima naučno-istraživačke obrade podataka, za koje mu je ustupljeno pravo korištenja; - korisnik podataka dužan je u svojim radovima, prezentacijama i analizama navesti FIA-u kao izvor podataka; c) ustupanje prava na korištenje podataka u svrhu obavljanja poslova iz nadležnosti javnih subjekata, bez komercijalnog interesa: - FIA će ustupiti pravo na korištenje podataka javnim subjektima, isključivo u svrhu obavljanja poslova iz njihove nadležnosti koji isključuju postojanje komercijalnog interesa za korištenje podataka na strani javnog subjekta; - svi elementi ustupanja prava na korištenje podataka, javnim subjektima koji su u skladu sa odlukom iz člana 6. ovog pravilnika izuzeti od plaćanja naknade, će se obavezno definisati Memorandumom o saradnji i Zapisnikom o primopredaji između FIA-e i istih, a za one javne subjekte koji nisu izuzeti od plaćanja naknade postupiće se u skladu sa odredbom člana 10. st. (1) i (2) ovog pravilnika. - podatke u izvornom obliku, ustupljene isključivo u svrhu obavljanja poslova iz njihove nadležnosti, javni subjekti ne smiju bez saglasnosti FIA-e, objavljivati, niti dalje ustupati drugim pravnim i fizičkim licima, na bilo koji način, u cijelosti ili djelimično, ukoliko to nije nužno za postupanje u skladu sa nadležnostima ili ostvarivanje zakonom propisanih ciljeva; d) ustupanje prava na korištenje podataka za poslovne potrebe: - FIA će ustupiti pravo na korištenje podataka za poslovne potrebe isključivo onim korisnicima koji te podatke obrađuju u svrhu donošenja poslovnih odluka, bez komercijalnog interesa; - u svrhu korištenja podataka za poslovne potrebe, FIA će korisnicima ustupiti pravo na korištenje posebnog izbora podataka u masovnom i pojedinačnom ustupanju; - podatke u izvornom obliku ustupljene isključivo u svrhe poslovne obrade, korisnici ne smiju dalje ustupati drugim pravnim i fizičkim licima, na bilo koji način, u cijelosti ili djelimično; - u slučaju informisanja trećih lica o rezultatima obrade podataka, poslovnim planovima ili odlukama zasnovanim na podacima čiju obradu je odobrila FIA, korisnik je dužan navesti FIA-u kao izvor podataka; e) ustupanje prava na korištenje podataka za komercijalne potrebe: - FIA će ustupiti pravo na korištenje podataka onim korisnicima koji podatke obrađuju u komercijalne svrhe; - u svrhu korištenja podataka za komercijalne potrebe, FIA će korisnicima ustupiti pravo na korištenje standardnog i posebnog izbora podataka u pojedinačnom i masovnom ustupanju. Član 8. (Ustupanje prava na korištenje podataka za komercijalne potrebe) Korisnik kojem se ustupa pravo na korištenje podataka za komercijalne potrebe, dužan je: a) navesti izvor podataka kada iste koristi za komercijalne potrebe, odnosno korisnik je u svom krajnjem proizvodu – izvještaju ili u ugovoru sa klijentom dužan navesti da je izvor podataka FIA; b) da poštuje ali i odgovara da podaci budu korišteni isključivo u skladu sa svrhom navedenom u zahtjevu; c) da osigura da se podaci u izvornom obliku, ustupljeni na korištenje od FIA-e, zaštite od dalje prodaje ili Број 8 - Страна 28 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 29. 1. 2021. ustupanja, na bilo koji način, trećim licima, u cijelosti ili djelimično; d) osigurati da bude izričito naznačen kao obrađivač podataka krajnjih proizvoda; e) pravilno prezentirati finansijski, imovinski i prinosni položaj obveznika izvještavanja, te je u tom smislu dužan prije sklapanja ugovora (korisnik koji zaključuje ugovor s FIA-om) dostaviti FIA-i na uvid i odobravanje svoju izvještajnu formu, odnosno krajnju formu prikazivanja podataka; f) osigurati pravo uvida FIA-e u strukturu krajnjih izvještaja korisnika; g) osigurati FIA-i trajan, kontinuiran i besplatan pristup sistemu korisnika za kontrolu svih prikaza koje ima namjeru distribuirati, te isti omogućiti prilikom primopredaje podataka; h) i obavezuje se da neće vršiti distribuciju niti razmjenu podataka kao ni izvještajnih formi u izvornom obliku elektronskim putem (web servis, web portal i dr.) trećim licima. IV. ZAHTJEV I UGOVOR Član 9. (Zahtjev) (1) Korisnici mogu uputiti zahtjev FIA-i putem pošte, faksa, epošte, web portala FIA-e ili lično. (2) U zahtjevu se obavezno navode svi traženi podaci za korisnika, tj. za pravna lica naziv korisnika, JIB, PDV broj (ukoliko se radi o PDV obvezniku), adresa, ovlašteno lice i pečat korisnika, a fizička lica u zahtjevu navode ime i prezime adresu i kontakt telefon. (3) U zahtjevu se obavezno navodi i vrsta ustupanja, te svrha za koju će podaci biti korišteni, period/godina za koju se traže podaci iz finansijskih izvještaja i drugih dokumenata. Član 10. (Ugovor) (1) FIA je dužna zaključiti pisani ugovor sa korisnikom u svim slučajevima ustupanja prava na korištenje podataka kada je vrijednost naknade za ustupljene podatke jednaka ili prelazi iznos od 3.000,00 KM, izuzev u slučajevima iz člana 7. tačka c) alineja 2. ovog pravilnika. (2) U svim drugim slučajevima ustupanja prava na korištenje podataka kada je vrijednost naknade za ustupljene podatke niža od 3.000,00 KM, FIA ustupa pravo na korištenje podataka na osnovu zahtjeva korisnika i uplate naknade. (3) FIA je dužna da poštuje pravila konkurencije. (4) Na ugovore zaključene između FIA-e i korisnika, primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima ("Službeni list R BiH", br. 2/92, 13/93 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", br. 29/03 i 42/11). (5) Korisnik koji prekrši odredbe zaključenog ugovora odgovara, pored grube nepažnje i za običnu nepažnju. (6) Korisnik za povredu zaključenog ugovora odgovora kao dobar privrednik, sa povećanim stepenom odgovornosti. Član 11. (Raskid ugovora) U slučaju da korisnik prekrši odredbe ugovora i/ili pravilnika, FIA ima pravo jednostrano raskinuti ugovor, oduzeti ustupljeno pravo na korištenje podataka i zadržati uplaćenu naknadu, kao i pravo na naknadu štete. V. ZLOUPOTREBA USTUPANJA PRAVA NA KORIŠTENJE PODATAKA Član 12. (Zloupotreba) (1) FIA zadržava pravo da spriječi svaku zloupotrebu ustupanja prava na korištenje podataka od strane korisnika, a prije svega neovlašteno korištenje i distribuciju podataka koji su na osnovu zahtjeva korisnika ustupljeni na korištenje. (2) Svako je dužan da se uzdržava od povrede ustupljenog prava na korištenje podataka iz Registra. (3) Korisnik je dužan da osigura da se podaci, koje je dobio od FIA-e u pogledu ustupanja prava na korištenje podataka, isključivo koriste u svrhu za koju je korisnik podnio zahtjev i koju je obavezan navesti u zahtjevu i odgovaran je ako se podaci koriste protivno njihovoj namjeni. (4) Korištenje ustupljenog prava na korištenje podataka protivno njihovoj svrsi podrazumijeva, prije svega, zabranu ustupanja trećim licima, povezanim i/ili nepovezanim sa korisnikom, sa ili bez naknade, distribuiranje i/ili objavljivanje podataka i izvještaja, u izvornom obliku ustupljenom od FIA-e. (5) Korisnik ne smije dovesti u zabludu treća lica u pogledu izvora podataka kao ni u pogledu svrhe korištenja podataka koje distribuira na tržištu. Član 13. (Zaštita prava) U slučaju povrede prava na korištenje podataka utvrđenih pravilnikom, drugim propisima i/ili ugovorom, FIA ima pravo da traži zaštitu svojih prava i naknadu štete pred nadležnim organom. VI. ŠTETA PROUZROKOVANA USTUPANJEM PRAVA NA KORIŠTENJE PODATAKA Član 14. (Odgovornost za štetu) (1) FIA nije odgovorna za moguću štetu i druge posljedice koje korisniku ili trećoj pravnoj i fizičkoj osobi mogu nastati zbog ustupanja prava na korištenje podataka iz Registra, ukoliko se FIA prilikom ustupanja podataka pridržavala odredbi ovog pravilnika i drugih zakonskih odredbi. (2) Za tačnost podataka iz Registra, odgovoran je obveznik izvještavanja. (3) FIA jamči da su ustupljeni podaci istovjetni sa podacima koje su obveznici izvještavanja, pri predaji finansijskih izvještaja i drugih dokumenata, dostavili FIA-i. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, a u cilju detekcije zloupotrebe podataka FIA zadržava pravo zaštite određenog broja podataka u izvornom obliku, što će biti definisano ugovorom sa korisnikom. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 15. (Prestanak važenja) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o uslovima i postupku ustupanja prava na korištenje podataka iz Registra finansijskih izvještaja pravnim i fizičkim licima i načinu njihovog korištenja, broj 01-1-01-745-2/19 od 25.02.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/19).
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju i formi finansijskih izvještaja društava za osiguranje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 03/21 15.01.2021 SN FBiH 82/10 pravilnik,forma,finansijski izvještaj,društva za osiguranja Petak, 15. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 3 - Strana 79 61 Na osnovu člana 39. stav 1. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09), federalni ministar finansijafederalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O SADRŽAJU I FORMI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE Član 1. U Pravilniku o sadržaju i formi finansijskih izvještaja društava za osiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj: 82/10) u članu 2. stav (2) obrasci finansijskih izvještaja Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju, Bilans uspjeha - Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti i Izvještaj o novčanim (gotovinskim) tokovima koji se nalaze u prilogu i koji čine sastavni dio Pravilnika zamjenjuju se novim obrascima finansijskih izvještaja Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju, Bilans uspjeha - Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti i Izvještaj o novčanim (gotovinskim) tokovima koji sadrže jednodimenzionalni bar kod, a nalaze se u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-2-28/21 05. januara 2021. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r.
Izmjene i dopune Upute o načinu realiziranja obustavljanja polazaka, povrataka, odnosno voznih redova, u uvjetima proglašene nesreće izazvane pandemijom korona virusa (COVID-19) i etapnog početka održavanja javnog linijskog prijevoza putnika Federacija BiH Službene novine FBiH 01/21 08.01.2021 SN FBiH 08/22, SN FBiH 50/21 prevoz putnika,prevoz,korona virus,covid-19
Odluka o tarifama za sistemsku i pomoćne usluge FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/21 08.01.2021 tarife,pmoćne usluge ODLUKA1 O TARIFAMA ZA SISTEMSKU I POMOĆNE USLUGE Član 1. (Predmet) Ovom Odlukom utvrđuje se tarifa za sistemsku uslugu i tarifa za prekomjerno preuzetu reaktivnu energiju iz prijenosnog sistema Bosne i Hercegovine. Član 2. (Sistemska usluga) (1) Određuje se finansijski obim sistemske usluge u 2021. godini u iznosu od 53.011.207 KM i utvrđuje tarifa za sistemsku uslugu u iznosu od 0,4789 feninga/kWh. (2) Sredstva prikupljena po osnovu tarife za sistemsku uslugu koriste se isključivo za tržišnu nabavku rezerve kapaciteta sekundarne i tercijarne regulacije, kao i nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka u prijenosnom sistemu i kompenzacije neželjenih odstupanja prema susjednim regulacijskim područjima. Član 3. (Prekomjerno preuzeta reaktivna energija) Tarifa za prekomjerno preuzetu reaktivnu energiju sa mreže prijenosa utvrđuje se u iznosu od nula (0) feninga/kvarh. Član 4. (Obračun odstupanja balansno odgovornih strana od dnevnog rasporeda) Vrijednosti odstupanja balansno odgovornih strana od dnevnog rasporeda obračunavaju se na satnom nivou. Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOS BiH) obračunava odstupanja u energetskom i finansijskom smislu u skladu sa 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 1/21 Tržišnim pravilima ("Službeni glasnik BiH", broj 48/15) i odgovarajućim procedurama. Član 5. (Obračun i fakturiranje pomoćnih i sistemske usluge) (1) NOS BiH izrađuje obračun pomoćnih i sistemske usluge u skladu sa Tržišnim pravilima i odgovarajućim procedurama, na osnovu kojeg se vrši fakturiranje i plaćanje usluga. (2) Obračun iz stava (1) ovog člana se dostavlja pružaocima pomoćnih usluga, snabdjevačima kupaca priključenih na prijenosni sistem, operatorima distributivnih sistema u BiH i DERK-u. U obračunu se navode finansijske i energetske pozicije NOS-a BiH i tržišnih subjekata. (3) U cilju izrade tačnog obračuna, operatori distributivnog sistema dužni su NOS-u BiH pravovremeno dostavljati sve potrebne podatke i informacije.
Odluka o tarifi za rad NOS-a Federacija BiH Službene novine FBiH 01/21 08.01.2021 NOS,tarifa ODLUKA1 1. Nezavisnom operatoru sistema u Bosni i Hercegovini se određuje potrebni godišnji prihod za 2021. godinu u iznosu od 8.940.755 KM. 2. Utvrđuje se tarifa za rad nezavisnog operatora sistema u iznosu od: - 0,0057 feninga/kWh, koju plaćaju proizvođači za električnu energiju injektiranu u prijenosni sistem, i - 0,0783 feninga/kWh, koju plaćaju kupci za električnu energiju preuzetu iz prijenosnog sistema. 3. Potrebni godišnji prihod za 2021. godinu se odobrava u strukturi i iznosima navedenim u trećoj koloni sljedeće tabele: Opis 2021. zahtjev 2021. odobreno Indeks (3/2) 1 2 3 4 Troškovi materijala 227.500 110.000 0,484 Troškovi energenata i komunalni troškovi 139.000 130.000 0,935 Troškovi usluga 2.292.918 1.827.241 0,797 Bruto plate i naknade zaposlenim 4.100.000 3.814.925 0,930 Amortizacija 1.183.706 1.183.706 1,000 Finansijski troškovi 537.000 537.000 1,000 Putni troškovi 86.000 70.000 0,814 Ostali porezi i takse 68.000 61.500 0,904 Ostali rashodi 1.253.800 1.140.640 0,910 A. Ukupno troškovi i rashodi 9.887.924 8.875.012 0,898 1. Višak prihoda 2.868.934 2. Višak rashoda 3. Ostali prihodi 276.000 4. Sredstva za otplatu kredita 341.743 B. Prihodi od električne energije (A+1−2−3+4) 12.756.858 8.940.755 0,701 C. Energija (kWh) proizvodnja 15.728.170.000 15.728.170.000 1,000 potrošnja 10.281.712.413 10.281.712.413 1,000 D. Tarifa (fening/kWh) proizvođači 0,0081 0,0057 0,701 kupci 0,1117 0,0783 0,701 4. Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini i Elektroprijenos Bosne i Hercegovine dužni su da po isteku svakog kalendarskog mjeseca, u saradnji sa vlasnicima licence za distribuciju električne energije, kupcima koji su direktno priključeni na prijenosni sistem i vlasnicima licence za proizvodnju električne energije koji posjeduju proizvodne objekte priključene na prijenosni sistem, uključujući objekte u probnom radu, sačine izvještaj o energetskim veličinama u svim tačkama injektiranja u, kao i preuzimanja iz prijenosnog sistema. 5. Na osnovu izvještaja iz tačke 4. ove Odluke, za kupca priključenog na prijenosni sistem, usluge nezavisnog operatora sistema fakturiraju se njegovom snabdjevaču, a za kupca priključenog na distributivni sistem operatoru distributivnog sistema (ODS), odnosno pravnom licu u okviru kojeg ODS djeluje. Usluge nezavisnog operatora sistema proizvođaču koji injektira i/ili preuzima električnu energiju iz prijenosnog sistema fakturiraju se licenciranom proizvođaču, odnosno pravnom licu u okviru kojeg proizvođač djeluje. 6. Tarifa za rad nezavisnog operatora sistema ne naplaćuje se za energiju preuzetu u pumpnom načinu rada. 7. Tarifa određena ovom Odlukom se koristi prilikom određivanja tarifa/cijena za krajnje kupce, prema strukturi tarifnih elemenata u okviru pojedinih kategorija potrošnje.
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o fiskalnim sistemima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/20 18.12.2020 SN FBiH 50/20 pravilnik,fiskalni sistemi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O FISKALNIM SISTEMIMA Član 1. U Pravilniku o fiskalnim sistemima ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/20), u članu 43., datum: "01.01.2021. godine", zamjenjuje se datumom: "01.04.2021. godine".
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o fiskalnim dokumentima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/20 18.12.2020 SN FBiH 50/20 pravilnik,fiskalni dokumenti PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O FISKALNIM SUSTAVIMA Članak 1. U Pravilniku o fiskalnim sustavima ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/20), u članku 43., datum: "1. siječnja 2021. godine", zamjenjuje se datumom: "1. travnja 2021. godine". Članak 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o postupcima fiskalizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/20 18.12.2020 SN FBiH 50/20 pravilnik,postupak fiskalizacije,fiskalizacija PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POSTUPCIMA FISKALIZACIJE Član 1. U Pravilniku o postupcima fiskalizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/20), u članu 30., datum: "01.01.2021. godine", zamjenjuje se datumom: "01.04.2021. godine". Član 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 87/20 02.12.2020 SN FBiH 84/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 33/22, SN FBiH 94/19, SN FBiH SN FBiH 96/17, SN FBiH 11/17, SN FBiH SN FBiH 88/16 pravilnik,dobit,porez na dobit PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT Član 1. U Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/16, 11/17, 96/17 i 94/19) u članu 91. stav (1) iza riječi "porezni poticaj" stavlja se tačka, a ostatak rečenice briše. Iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Porezni obveznici su dužni Obrazac PI-808 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem." Član 2. U članu 94. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Porezni obveznik je dužan Obrazac PP-812 dostaviti Poreznoj upravi elektronskim putem." Član 3. U članu 99. stav (1) iza riječi "Obrasca PP-810" stavlja se tačka, a ostatak rečenice se briše. U stavu (2) iza riječi: "Obrasca PP-811" stavlja se tačka, a ostatak rečenice se briše. U stavu (3) iza riječi: "Obrasca PP-812" stavlja se tačka, a ostatak rečenice se briše. Član 4. U članu 101. stav (1) iza riječi: "Poreznoj upravi" dodaju se riječi: "elektronskim putem". Član 5. U članu 102. stav (1) iza riječi: "Obrazac PP-801" stavlja se tačka, a ostatak rečenice se briše. U stavu (3) tačka c) mijenja se i glasi: "c) podatke o prilozima prijave poreza na dobit." Srijeda, 2. 12. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 87 - Strana 53 Član 6. U članu 103. stav (1) rečenica: "Prijava se dostavlja prema nadležnoj jedinici za koju Porezna uprava odredi da je glavna." se briše. U stavu (3) tačka d) mijenja se i glasi: "d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit." Član 7. U članu 104. stav (1) rečenica: "Prijava se dostavlja prema nadležnoj jedinici za koju Porezna uprava odredi da je glavna." se briše. U stavu (3) tačka d) mijenja se i glasi: "d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit." Član 8. U članu 105. stav (1) iza riječi: "Obrazac PP-804" stavlja se tačka, a ostatak rečenice se briše. U stavu (2) tačka d) mijenja se i glasi: "d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit." Član 9. U članu 106. stav (1) iza riječi: "Obrazac PP-805" stavlja se tačka, a ostatak rečenice se briše. U stavu (2) tačka d) mijenja se i glasi: "d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit." Član 10. U članu 107. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Porezni obveznik je dužan Obrazac PB-800-A i Obrazac PB-800-B dostaviti Poreznoj upravi elektronskim putem." Član 11. U članu 108. stav (1) riječi: "nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave" mijenjaju se i glase: "Poreznoj upravi elektronskim putem." Član 12. U članu 109. stav (1) riječi: "nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave" mijenjaju se i glase: "Poreznoj upravi elektronskim putem." Član 13. U članu 110. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6) Obrazac OP-820 iz stava (1) ovog člana podnosi se elektronskim putem." Član 14. U članu 116. stav (3) se briše. Dosadašnji st. (4) i (5) postaju st. (3) i (4). U stavu (5) koji postaje stav (4) iza riječi: "Poreznoj upravi" dodaju se riječi: "elektronskim putem". Član 15. U članu 117. stav (3) se briše. Dosadašnji st. (4) i (5) postaju st. (3) i (4). U stavu (5) koji postaje stav (4) iza riječi: "Poreznoj upravi" dodaju se riječi: "elektronskim putem,". Član 16. U članu 118. stav (5) iza riječi: "Poreznoj upravi" dodaju se riječi: "elektronskim putem" Član 17. U članu 119. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Obrazac PG-809 dostavlja se Poreznoj upravi elektronskim putem."
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku podnošenja poreznih prijava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 87/20 02.12.2020 SN FBiH 53/12, SN FBiH 07/11, SN FBiH 38/10, SN FBiH 74/04, SN FBiH 54/03, SN FBiH 66/02 pravilnik,porezna prijava PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPKU PODNOŠENJA POREZNIH PRIJAVA Član 1. U Pravilniku o postupku podnošenja poreznih prijava ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/02, 54/03, 74/04, 38/09, 7/11 i 53/12) u članu 1. iza broja "57/09" riječ: "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "40/10" dodaju se riječi: "27/12, 7/13, 71/14 i 91/15". Član 2. U članu 2. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Porezne prijave koje su porezni obveznici dužni dostavljati u skladu sa poreznim zakonima sastavni su dio pravilnika o primjeni kojima je uređeno provođenje Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 15/16 i 15/20), Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13), Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18 i 99/19) kao i odredbi propisa kantona koji uređuju oporezivanje imovine, nepokretnosti, poklona i naslijeđa." Član 3. U članu 5. stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Poreznom prijavom poreza na dohodak u smislu stava (1) ovog člana smatra se Godišnja prijava poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051)." Iza stava (3) dodaju se novi st. (4) i (5) koji glase: "(4) Poreznom prijavom poreza na dobit u smislu stava (1) ovog člana smatra se: a) Prijava poreza na dobit za privredna društva (Obrazac PP 801), b) Prijava poreza na dobit za podružnicu RS ili BD (Obrazac PP- 802), c) Prijava poreza na dobit za poslovnu jedinicu nerezidenta (Obrazac PP-803), d) Prijava poreza na dobit za djelimično izuzeta lica (Obrazac PP-804). (5) Prijavom u smislu stava (1) ovog člana smatra se i: a) Specifikacija uz isplatu plaće zaposlenika u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih lica sa sjedištem u Federaciji (Obrazac 2001), b) Specifikacija uz isplatu plaće zaposlenika sa prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih lica sa sjedištem u Federaciji (Obrazac 2001-A), c) Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika (Obrazac 2002)." d) Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika sa prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, koji samostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Federacije (Obrazac 2002-A)." Član 4. U članu 6. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Ukoliko se prijave podnose elektronskim putem, st. (2) i (3) ovog člana se ne primjenjuju." Član 5. U članu 7. tačka 2. mijenja se i glasi: "2. elektronskim putem i" Član 6. U članu 8. stav (3) riječi: "putem interneta" zamjenjuju se riječima: "elektronskim putem". U stavu (4) riječi: "putem interneta" zamjenjuju se riječima: "elektronskim putem". Član 7. U članu 9. stav (3) alineja 2. riječi: "putem interneta" zamjenjuju se riječima: "elektronskim putem" Član 8. U članu 10. iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: "(7) Odredbe ovog člana se ne primjenjuju ukoliko je drugačije propisano poreznim zakonima i podzakonskim aktima." Član 9. U članu 14. riječi: "u bilo koje vrijeme" brišu se. Član 10. Član 15. mijenja se i glasi: "Član 15. Popunjena Godišnja prijava poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) i dostavljena poreznom obvezniku od strane Porezne uprave na osnovu prijava poreza po odbitku poreza na dohodak iz člana 20. stav (2) ovog pravilnika, ne smatra se prijavom koju podnosi Porezna uprava u ime poreznog obveznika." Član 11. Član 16. se briše. Član 12. Član 17. se briše. Član 13. Član 18. se briše. Član 14. Član 19. mijenja se i glasi: "Član 19. (1) Izvršna rješenja iz člana 78. Zakona kojima se utvrđuje dodatna porezna obaveza, imaju karakter porezne prijave. (2) Za obaveze utvrđene rješenjima iz stava (1) ovog člana, porezni obveznik nije dužan dostavljati izmijenjene porezne prijave. (3) Ovlašteni zaposlenik Porezne uprave dužan je po rješenjima iz stava (1) ovog člana, sačiniti izmijenjene porezne prijave i pripadajuće izvještaje, i iste unijeti u IT sistem Porezne uprave." Član 15. U članu 19a. iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2) Obavijesna prijava poreza na dohodak u smislu stava (1) ovog člana, smatra se: Broj 87 - Strana 48 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 12. 2020. a) Godišnji izvještaj o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima (Obrazac GIP- 1022), b) Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac GPZ-1052), c) Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (Obrazac SPR-1053), d) Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (Obrazac PRIM-1054). (3) Obavijesna prijava poreza na dobit u smislu stava (1) ovog člana, smatra se: a) Porezni bilans (Obrazac PB 800-A), b) Porezni bilans (Obrazac PB 800-B), c) Plan investiranja (Obrazac PI-808), d) Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac PG-809), e) Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810), f) Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP- 811), g) Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP-812), h) Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac ID-813), i) Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po odbitku na izvoru (Obrazac OP-820). (4) Prijave iz st. (2) i (3) ovog člana dostavljaju se Poreznoj upravi na način i u rokovima utvrđenim poreznim zakonima i podzakonskim aktima." Član 16. Član 19c. mijenja se i glasi: "Član 19c. Poslodavac odnosno lice koje, u smislu odredbi Zakona o porezu na dohodak, ima obaveze poslodavca - isplatioca plaća, dužan je do kraja februara tekuće godine za proteklu godinu dostaviti svakom zaposleniku obavijesnu prijavu iz člana 19a. stav (2) tačka a) ovog pravilnika nakon uplaćene akontacije poreza na dohodak ostvarene po osnovu nesamostalne djelatnosti i obustavljenim i uplaćenim obaveznim doprinosima iz osnovice" Član 17. Član 19d. mijenja se i glasi: "Član 19d. Obavijesnom prijavom smatra se i razmjena informacija između Porezne uprave i drugih poreznih administracija o obavezi obustave i uplate obaveznih doprinosa i akontacija poreza na dohodak." Član 18. U članu 20. st. (2) i (3) mijenjaju se i glase: "(2) Prijavom poreza po odbitku poreza na dohodak u smislu stava (1) ovog člana, smatra se: a) Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak (Obrazac MIP-1023), b) Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (Obrazac PMIP-1024), c) Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti (Obrazac AUG-1031), d) Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti (Obrazac ASD- 1032), e) Prijava poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac PDN-1033), f) Prijava poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (Obrazac PIP-1034), g) Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva (Obrazac AMS-1035), h) Akontacija poreza po odbitku rezidenta (Obrazac APR 1036). (3) Prijavom poreza po odbitku poreza na dobit u smislu stava (1) ovog člana, smatra se: a) Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende (Obrazac POD-815), b) Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate (Obrazac POD-816), c) Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade (Obrazac POD-817), d) Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalih prihoda (Obrazac POD-818) i e) Prijava poreza po odbitku po osnovu imovine i prava (Obrazac POD-819)." Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Prijave iz st. (2) i (3) ovog člana dostavljaju se Poreznoj upravi na način i u rokovima utvrđenim poreznim zakonima i podzakonskim aktima."
Uredba o izmjeni Uredbe o naplati naknade za korištenje autoceste A1 Federacija BiH Službene novine FBiH 86/20 27.11.2020 SN FBiH 81/22, SN FBiH 54/15 autoceste,naknada
Odluka o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem Federacija BiH Službene novine FBiH 60/20 28.08.2020 SN FBiH 43/22, SN FBiH 104/21, SN FBiH 89/21, SN FBiH 21/21 banke,covid,posljedice Broj 60 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 28. 8. 2020. На основу члана IV.В.3.7.а)(7) Устава Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 1/94 и 13/97) и чланова 4. и 17. у вези члана 2. Закона о помиловању ("Службене новине Федерације БиХ", број 22/09), доносим ОДЛУКУ О ПОМИЛОВАЊУ ПРАВОСНАЖНО ОСУЂЕНИХ ЛИЦА ОДБИЈАЈУ СЕ МОЛБЕ ЗА ПОМИЛОВАЊЕ ОСУЂЕНИМ ЛИЦИМА: 1. Мујабашић (Изудин) Ирнес 2. Шаранчић (Мехмед) Халим 3. Шабановић (Исмет) Елвир 4. Новалић (Смајо) Нихад 5. Чечура (Драгутин) Анте ДА СЕ ДЈЕЛОМИЧНО ОСЛОБОДИ ОД ИЗДРЖАВАЊА КАЗНЕ ЗАТВОРА 1. Шехић Ријад, син Фикрета и мајке Султаније рођене Терзић, рођен 08.09.1977. године у Бугојну, настањен у мјесту Врбас насеље II Д2, опћина Бугојно, држављанин БиХ. Пресудом Опћинског суда Бугојно број 46 0 К 054456 17 К од 06.03.2019. године, за кривична дјела "примање дара и других облика користи" из члана 380. став 1. и "кривотворење службене исправе" из члана 389. став 1. у вези с чланом 31. КЗ Ф БиХ, осуђен је на јединствену казну затвора у трајању од 6 (шест) мјесеци. Правомоћном пресудом Кантоналног суда Нови Травник, број 46 0 К 054456 19 Кж од 04.10.2019. године, преиначена је првоступањска пресуда, те се осуђује на казну затвора у трајању од 1 (једне) године. Да се дјеломично ослободи од издржавања изречене казне затвора за раздобље од 3 (три) мјесеца. Ова Одлука ступа на снагу даном доношења односно даном потписивања, а иста ће бити објављена у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 01-09-1-260-01/20 14. августа 2020. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. 1270 Na osnovu člana IV.B.3.7.a)(7) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 13/97) i članova 4. i 17. u vezi člana 2. Zakona o pomilovanju ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/09), donosim ODLUKU O POMILOVANJU PRAVOSNAŽNO OSUĐENIH LICA ODBIJAJU SE MOLBE ZA POMILOVANJE OSUĐENIM LICIMA: 1. Joldić (Bahrije) Senad 2. Topalović (Avdije) Muamer 3. Pezo (Rasima) Ademir 4. Delić (Rahmana) Ševal 5. Hajlovac (Džemala) Edin Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja odnosno danom potpisivanja, a ista će biti objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-09-1-272-01/20 14. augusta 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. Temeljem članka IV.B.3.7.a)(7) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94 i 13/97) i članaka 4. i 17. u svezi članka 2. Zakona o pomilovanju ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/09), donosim ODLUKU O POMILOVANJU PRAVOMOĆNO OSUĐENIH OSOBA ODBIJAJU SE ZAMOLBE ZA POMILOVANJE OSUĐENIM OSOBAMA: 1. Joldić (Bahrije) Senad 2. Topalović (Avdije) Muamer 3. Pezo (Rasima) Ademir 4. Delić (Rahmana) Ševal 5. Hajlovac (Džemala) Edin Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja odnosno danom potpisivanja, a ista će biti objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-09-1-272-01/20 14. kolovoza 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. На основу члана IV.В.3.7.а)(7) Устава Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 1/94 и 13/97) и чланова 4. и 17. у вези члана 2. Закона о помиловању ("Службене новине Федерације БиХ", број 22/09), доносим ОДЛУКУ О ПОМИЛОВАЊУ ПРАВОСНАЖНО ОСУЂЕНИХ ЛИЦА ОДБИЈАЈУ СЕ МОЛБЕ ЗА ПОМИЛОВАЊЕ ОСУЋЕНИМ ЛИЦИМА: 1. Јолдић (Бахрије) Сенад 2. Топаловић (Авдије) Муамер 3. Пезо (Расима) Адемир 4. Делић (Рахмана) Шевал 5. Хајловац (Џемала) Един Ова Одлука ступа на снагу даном доношења односно даном потписивања, а иста ће бити објављена у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 01-09-1-272-01/20 14. августа 2020. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1271 Na osnovu čl. 5. stav (1) tačka h) i 19. stav (1) tačka c) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka d) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 03/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na 48. sjednici održanoj dana 24.08.2020. godine, donosi Petak, 28. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 60 - Strana 3 ODLUKU O PRIVREMENIM MJERAMA KOJE BANKA PRIMJENJUJE ZA OPORAVAK OD NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA UZROKOVANIH VIRUSNIM OBOLJENJEM "COVID-19" Član 1. Predmet (1) Ovom odlukom utvrđuju se privremene mjere sa ciljem oporavka privrede od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom zarazne bolesti "COVID-19" (u daljem tekstu: pandemija) i očuvanja stabilnosti bankarskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na: a) odobravanje olakšica klijentima banke koji su pogođeni negativnim efektima pandemije, b) posebna pravila za upravljanje kreditnim rizikom, koja banka primjenjuje u slučaju da odobri posebne mjere klijentu, c) mjere sa ciljem očuvanja kapitala banaka. (2) Banka odobrava kreditne olakšice, odnosno posebne mjere iz člana 3. ove odluke klijentima sa ciljem prevazilaženja poteškoća sa kojima se suočavaju i olakšavanja klijentima da u narednom periodu uredno izmiruju svoje obaveze prema banci. (3) Odredbe ove odluke primjenjuju se na banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBiH) kojima je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) izdala dozvolu za rad. Član 2. Pojmovi (1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeće značenje: a) Kreditne obaveze su potraživanja banke od fizičkih i pravnih lica nastalih po osnovu ukupnog iznosa dospjele i nedospjele glavnice, obračunate i nenaplaćene kamate i naknade vezane za kreditno-garancijski posao, kao i potraživanja po finansijskom lizingu i faktoring poslovima u skladu sa zaključenim ugovorom. b) Klijent banke u smislu ove odluke je fizičko ili pravno lice čiji su prihodi, odnosno izvori za otplatu značajno smanjeni kao posljedica utjecaja pandemije i time je otežano, onemogućeno ili će biti onemogućeno izmirivanje obaveza prema banci. c) Materijalno značajan iznos ima isto značenje kao u Odluci o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/19 i 37/20, u daljem tekstu: Odluka o upravljanju kreditnim rizikom). d) Posebne mjere su mjere privremenog karaktera i odnose se na pružanje mogućnosti odgode plaćanja kreditnih obaveza, restrukturiranja kreditnih obaveza ili davanje drugih olakšica koje imaju za posljedicu modifikaciju izloženosti koju je banka odobrila fizičkim i pravnim licima radi oporavka od negativnih posljedica utjecaja pandemije, uspostave kreditne i otplatne sposobnost klijenta banke, te uspostave održivosti njegovog poslovanja, uz poduzimanje svih ostalih mjera za upravljanje kreditnim rizikom. Član 3. Posebne mjere (1) Posebne mjere koje banka može odobriti klijentima banke su: a) moratorij, odnosno odgoda u otplati kreditnih obaveza od najduže 6 mjeseci, b) uvođenje "grace" perioda za otplatu glavnice kreditnih obaveza u slučaju kredita koji se otplaćuju anuitetno na period od najduže 12 mjeseci, c) produženje krajnjeg roka za otplatu kredita koji se otplaćuju anuitetno, d) produženje roka dospijeća kredita sa jednokratnim dospijećem, uključujući i revolving kredite i prekoračenja po transakcijskim računima na period od najduže 12 mjeseci, pri čemu bi klijent banke tokom tog perioda mogao koristiti i dio izloženosti koji je bio neiskorišten na dan modifikacije, e) odobravanje dodatnog iznosa izloženosti za potrebe prevazilaženja klijentovih trenutnih poteškoća sa likvidnošću, f) prilagođavanje plana otplate srazmjerno smanjenju prihoda ili nekom drugom relevantnom parametru koji određuje banka i g) druge mjere koje banka poduzima u cilju olakšanja servisiranja kreditnih obaveza klijenta i uspostave održivog poslovanja klijenta. (2) Posebne mjere iz stava (1) ovog člana mogu da uključe i druge modalitete prilagođavanja načina i dinamike otplate kreditnih obaveza, primjerene olakšice i druge oblike podrške klijentima banke. (3) U okviru posebnih mjera iz stava (1) i (2) ovog člana, banka je dužna provoditi sve potrebne aktivnosti radi adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom i prilagodbe trenutnim i privremenim okolnostima u poslovanju, sa ciljem stvaranja uslova za naknadni oporavak i ublažavanje nepovoljnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom na održivost poslovanja klijenta. (4) Tretman posebnih mjera iz ovog člana mogu da imaju mjere koje su odobrene na osnovu pojedinačne analize kreditnog rizika iz koje je banka procijenila da će mjere omogućiti klijentu banke uredno izmirenje kreditnih obaveza prema banci u narednom periodu. (5) Banka će odobravati posebne mjere samo klijentima banke. (6) Banka je dužna objaviti informacije o posebnim mjerama koje odobrava klijentima banke na svojoj službenoj web stranici. (7) U periodu trajanja posebnih mjera iz ovog člana ne uračunava se period eventualno ranije odobrenih posebnih mjera u skladu sa Odlukom o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "COVID-19" ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/20 i 37/20). Član 4. Modalitet (1) Banka je dužna da za klijente banke definira primjeren modalitet koji sadrži posebne mjere iz člana 3. ove odluke koji će pomoći klijentima da u narednom periodu uspostave održivi model poslovanja i uredno izmiruju kreditne obaveze prema banci. (2) Modalitet može sadržavati jednu ili kombinaciju posebnih mjera, na osnovu zahtjeva klijenta banke i provedene kreditne analize iz kojih je banka procijenila da će odobrene mjere pomoći klijentu banke da u budućem periodu uredno izmiruje svoje obaveze prema banci. (3) Ukoliko modalitet sadrži kombinaciju posebnih mjera iz člana 3. stav (1) tač. a) i b) banka odobrava posebne mjere na period od najduže 12 mjeseci. (4) Banka može definirati modalitet za pojedinačnog klijenta banke. (5) Prilikom definiranja modaliteta za pravna lica koja imaju izloženosti u drugim bankama i nedepozitnim finansijskim institucijama, banka treba da aktivno djeluje u cilju Broj 60 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 28. 8. 2020. usaglašenog djelovanja sa drugim bankama i nedepozitnim finansijskim institucijama u pronalaženju zajedničkog modaliteta za naknadno prilagođavanje realnih mogućnosti otplate kreditnih obaveza. Član 5. Modifikacija (1) Modifikacija izloženosti uključuje izmjenu nekih ili svih uslova originalnog ugovora, te je banka može smatrati značajnom modifikacijom u smislu Odluke o upravljanju kreditnim rizikom, kada banka prestaje priznavati originalnu stavku finansijske aktive i počinje priznavati novu stavku, ali nije u obavezi da utvrđuje da li predmetna stavka predstavlja imovinu stečenu uz umanjenje vrijednosti (POCI imovina). (2) U okviru primjene posebnih mjera, kamatna stopa za modificirane izloženosti ne može biti veća nego što je bila definirana osnovnim ugovorom. (3) Prilikom ugovaranja posebnih mjera, banka ne može naplaćivati dodatne naknade za izvršene usluge, odnosno naknade povezane sa modifikacijom izloženosti. (4) Za promjene prvobitno ugovorenih uslova kredita, banka je dužna osigurati saglasnost svih ostalih ugovornih strana u kreditnom poslu. (5) U toku trajanja moratorija, banka ne obračunava zateznu kamatu na iznos dospjelih potraživanja. Član 6. Posebna pravila za upravljanje kreditnim rizikom (1) Banka ne može odobriti posebne mjere u skladu sa ovom odlukom klijentima kod kojih postoji kašnjenje u izmirivanju obaveza prema banci duže od 90 dana u materijalno značajnom iznosu, odnosno dozvoljeno je odobravanje posebnih mjera samo klijentima čije su izloženosti raspoređene u nivo kreditnog rizika 3 na osnovu uslova prema kojima se smatra izvjesnim da dužnik neće u potpunosti izmiriti svoje obaveze prema banci definiranih članom 20. stav (3) tač. a) - d) Odluke o upravljanju kreditnim rizikom. (2) Izuzetno, za klijente koji su raspoređeni u nivo kreditnog rizika 3 koje se nalaze u periodu oporavka u skladu sa članom 22. stav (3) tačka b) Odluke o upravljanju kreditnim rizikom i kod kojih postoji urednost u otplati u posljednja 3 mjeseca do datuma podnošenja zahtjeva, banka može odobriti posebne mjere. (3) Modifikacije kreditnih obaveza koje su bile raspoređene u nivo kreditnog rizika 1 ili 2 na dan modifikacije, banka označava u svom informacionom sistemu kao modifikacije uzrokovane tekućim potrebama dužnika, a modifikacije izloženosti koje su raspoređene u nivo kreditnog rizika 3 na dan modifikacije, banka označava u svom informacionom sistemu kao restrukturirane izloženosti. (4) Izloženost nastala uslijed modifikacije kreditnih obaveza klijenta koje su u trenutku modifikacije bile raspoređene u nivo kreditnog rizika 1 može biti zadržana u nivou kreditnog rizika 1 na dan modifikacije, te je osnovni kriterij za naknadno raspoređivanje izloženosti u nivoe kreditnog rizika broj dana kašnjenja u materijalno značajnom iznosu. (5) Izloženost nastala uslijed modifikacije kreditnih obaveza klijenta koje su u trenutku modifikacije bile raspoređene u nivo kreditnog rizika 2 može biti zadržana u nivou kreditnog rizika 2 na dan modifikacije, te je osnovni kriterij za naknadno raspoređivanje izloženosti u nivoe kreditnog rizika broj dana kašnjenja u materijalno značajnom iznosu. Banka može rasporediti ove izloženosti u nivo kreditnog rizika 1 samo nakon isteka perioda oporavka definiranog Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom. (6) Izloženost nastala uslijed modifikacije kreditnih obaveza klijenta koje su u trenutku modifikacije bile raspoređene u nivo kreditnog rizika 3 zadržava se u nivou kreditnog rizika 3 i može se rasporediti u nižu kategoriju izloženosti samo nakon isteka perioda oporavka definiranog Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom. (7) Banka ne može smanjivati procenat pokrivenosti izloženosti očekivanim kreditnim gubicima bez otplate modificirane ili restrukturirane izloženosti. (8) Banka je dužna pojačano pratiti rizike koji proizlaze iz portfolija klijenata banke kojima su odobrene posebne mjere, a naročito procjenjivati indikatore koji mogu potencijalno ukazati na poteškoće kod izmirenja kreditnih obaveza nakon isteka perioda za koji su odobrene posebne mjere iz člana 3. ove Odluke. Član 7. Odobrenje posebnih mjera (1) Posebne mjere banka može provoditi na osnovu pisanog zahtjeva klijenta banke, imajući u vidu nepovoljne ekonomske posljedice uzrokovane pandemijom. (2) Prije odobrenja posebnih mjera propisanih ovom odlukom, banka je dužna da klijente upozna sa mogućnostima korištenja istih, svim uslovima i efektima mjera (ponuda), a klijenti su dužni izjasniti se o ponudi i dostaviti pisani prihvat ponude ako istu prihvataju. (3) Banka je dužna osigurati potpunu dokumentovanost provedenih postupaka. Član 8. Očuvanje kapitala banke (1) Banka je dužna sa posebnom pažnjom pratiti promjene u vlastitom poslovnom modelu, likvidnosti i profilu rizika, te u skladu sa tim održavati adekvatan nivo i strukturu kapitala za pokriće svih rizika kojima je ili bi mogla biti izložena u nastalim okolnostima poslovanja. (2) Postupanje banke u skladu sa stavom (1) ovog člana podrazumijeva odgodu i/ili otkazivanje isplate dividende za vrijeme važenja ove Odluke. (3) Banka može koristiti zaštitni sloj za očuvanje kapitala za vrijeme važenja ove odluke, poštujući odredbe iz stava (2) ovog člana i uz prethodno obavještenje Agencije. Član 9. Izvještavanje (1) Banka je dužna osigurati praćenje realizacije posebnih mjera, voditi posebne analitičke evidencije na način da sve aktivnosti o odobravanju i ugovaranju posebnih mjera iz ove odluke i njihovi efekti budu pregledni i dostupni za potrebe banke, kao i u svrhu nadzora koji obavlja Agencija. (2) Banka je dužna izvještavati Agenciju o primjeni posebnih mjera u skladu sa formom i u rokovima koje će direktor Agencije naknadno propisati. Član 10. Program posebnih mjera (1) Banka je dužna pripremiti i ažurirati Program posebnih mjera. (2) Program posebnih mjera koji se dostavlja Agenciji treba biti usvojeni od strane uprave banke. (3) Banka je dužna da Programom posebnih mjera definira: a) ovlaštenja i odgovornosti u procesu provođenja mjera i aktivnosti, b) vrste posebnih mjera i olakšica, kao i uslove za njihovu primjenu, c) način dokumentovanja kreditnih aktivnosti, d) postupak komunikacije sa klijentima u smislu odredbi ove odluke i druge elemente koje ocijeni relevantnim za primjenu odredbi iz ove odluke, Petak, 28. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 60 - Strana 5 e) sistem praćenja i izvještavanja u banci i izvještavanja Agencije o aktivnostima i mjerama iz ove odluke i rezultatima u vezi sa njihovom primjenom, f) posebne mjere sistema internih kontrola. Član 11. Prijelazne i završne odredbe (1) Zahtjevi za primjenu mjera iz člana 3. ove Odluke mogu se podnositi bankama do 31.12.2020. godine. (2) Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "COVID-19" ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/20 i 37/20). (3) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-48-02/20 24. augusta 2020. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na temelju čl. 5. stavak (1) točka h) i 19. stavak (1) točka c) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka d) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 03/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na 48. sjednici održanoj dana 24. kolovoza 2020. donosi ODLUKU O PRIVREMENIM MJERAMA KOJE BANKA PRIMJENJUJE ZA OPORAVAK OD NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA UZROKOVANIH VIRUSNIM OBOLJENJEM "COVID-19" Članak 1. Predmet (1) Ovom odlukom utvrđuju se privremene mjere s ciljem oporavka gospodarstva od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom zarazne bolesti "COVID-19" (u daljnjem tekstu: pandemija) i očuvanja stabilnosti bankarskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na: a) odobravanje olakšica klijentima banke koji su pogođeni negativnim efektima pandemije; b) posebna pravila za upravljanje kreditnim rizikom, koja banka primjenjuje u slučaju da odobri posebne mjere klijentu; c) mjere s ciljem očuvanja kapitala banaka. (2) Banka odobrava kreditne olakšice, odnosno posebne mjere iz članka 3. ove odluke klijentima s ciljem prevladavanja poteškoća s kojima se suočavaju i olakšavanja klijentima da u narednom razdoblju uredno izmiruju svoje obveze prema banci. (3) Odredbe ove odluke primjenjuju se na banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH) kojima je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) izdala dozvolu za rad. Članak 2. Pojmovi (1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeće značenje: a) Kreditne obveze su potraživanja banke od fizičkih i pravnih osoba nastalih po osnovi ukupnog iznosa dospjele i nedospjele glavnice, obračunate i nenaplaćene kamate i naknade vezane za kreditno-garancijski posao, kao i potraživanja po financijskom leasingu i faktoring poslovima sukladno zaključenom ugovoru. b) Klijent banke u smislu ove odluke je fizička ili pravna osoba čiji su prihodi, odnosno izvori za otplatu značajno smanjeni kao posljedica utjecaja pandemije i time je otežano, onemogućeno ili će biti onemogućeno izmirivanje obveza prema banci. c) Materijalno značajan iznos ima isto značenje kao u Odluci o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/19 i 37/20, u daljnjem tekstu: Odluka o upravljanju kreditnim rizikom). d) Posebne mjere su mjere privremenog karaktera i odnose se na pružanje mogućnosti odgode plaćanja kreditnih obveza, restrukturiranja kreditnih obveza ili davanje drugih olakšica koje imaju za posljedicu modifikaciju izloženosti koju je banka odobrila fizičkim i pravnim osobama radi oporavka od negativnih posljedica utjecaja pandemije, uspostave kreditne i otplatne sposobnost klijenta banke, te uspostave održivosti njegovog poslovanja, uz poduzimanje svih ostalih mjera za upravljanje kreditnim rizikom. Članak 3. Posebne mjere (1) Posebne mjere koje banka može odobriti klijentima banke su: a) moratorij, odnosno odgoda u otplati kreditnih obveza od najduže 6 mjeseci; b) uvođenje "grace" razdoblja za otplatu glavnice kreditnih obveza u slučaju kredita koji se otplaćuju anuitetno na razdoblju od najduže 12 mjeseci; c) produženje krajnjeg roka za otplatu kredita koji se otplaćuju anuitetno; d) produženje roka dospijeća kredita s jednokratnim dospijećem, uključujući i revolving kredite i prekoračenja po transakcijskim računima na razdoblje od najduže 12 mjeseci, pri čemu bi klijent banke tijekom tog razdoblja mogao koristiti i dio izloženosti koji je bio neiskorišten na dan modifikacije; e) odobravanje dodatnog iznosa izloženosti za potrebe prevladavanja klijentovih trenutnih poteškoća s likvidnošću; f) prilagođavanje plana otplate razmjerno smanjenju prihoda ili nekom drugom relevantnom parametru koji određuje banka; g) druge mjere koje banka poduzima u cilju olakšanja servisiranja kreditnih obveza klijenta i uspostave održivog poslovanja klijenta. (2) Posebne mjere iz stavka (1) ovoga članka mogu uključiti i druge modalitete prilagođavanja načina i dinamike otplate kreditnih obveza, primjerene olakšice i druge oblike podrške klijentima banke. (3) U okviru posebnih mjera iz stavka (1) i (2) ovoga članka, banka je dužna provoditi sve potrebne aktivnosti radi adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom i prilagodbe trenutnim i privremenim okolnostima u poslovanju, s ciljem stvaranja uvjeta za naknadni oporavak i ublažavanje nepovoljnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom na održivost poslovanja klijenta. (4) Tretman posebnih mjera iz ovoga članka mogu imati mjere koje su odobrene na temelju pojedinačne analize kreditnog rizika iz koje je banka procijenila da će mjere omogućiti klijentu banke uredno izmirenje kreditnih obveza prema banci u narednom razdoblju.
Odluka o privremenim mjerama koje lizing društva i mikrokreditne organizacije primjenjuju za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem „COVID-19“ FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 60/20 28.08.2020 SN FBiH 43/22, SN FBiH 104/21, SN FBiH 21/21 lizing,mikrokreditne organizacije ODLUKU O PRIVREMENIM MJERAMA KOJE LIZING DRUŠTVA I MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE PRIMJENJUJU ZA OPORAVAK OD NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA UZROKOVANIH VIRUSNIM OBOLJENJEM "COVID-19" Član 1. Predmet odluke (1) Ovom odlukom utvrđuju se privremene mjere sa ciljem oporavka privrede od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanim pandemijom zarazne bolesti "COVID-19" (u daljem tekstu: pandemija) i očuvanja stabilnosti finansijskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na: a) odobravanje olakšica klijentima lizing društava i mikrokreditnih organizacija koji su pogođeni negativnim efektima pandemije, b) posebna pravila za upravljanje kreditnim rizikom, koja lizing društvo i mikrokreditna organizacija (nedepozitna finansijska institucija, u daljem tekstu: NFI) mogu primjenjivati u slučaju da odobre posebne mjere klijentu. (2) NFI odobrava olakšice, odnosno posebne mjere iz člana 3. ove odluke klijentima sa ciljem prevazilaženja poteškoća sa kojima se suočavaju i olakšavanja klijentima da u narednom periodu uredno izmiruju svoje obaveze prema NFI. (3) Odredbe ove odluke primjenjuju se na NFI sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBiH), kao i podružnice NFI sa sjedištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu koje posluju na području Federacije Bosne i Hercegovine, kojima je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) izdala dozvolu za rad. Član 2. Pojmovi (1) Obaveze u smislu ove odluke su potraživanja NFI od fizičkih i pravnih lica nastalih po osnovu ukupnog iznosa dospjele i nedospjele glavnice, obračunate i nenaplaćene kamate po lizing i mikrokreditnim ugovorima, naknade, kao i ostali prateći troškovi koji nastaju po lizing i mikrokreditnim ugovorima. (2) Klijent NFI u smislu ove odluke je fizičko ili pravno lice čiji su prihodi, odnosno izvori za otplatu obaveza značajno smanjeni kao posljedica utjecaja pandemije i time je otežano, onemogućeno ili će biti onemogućeno izmirivanje obaveza prema NFI. (3) Posebne mjere su mjere privremenog karaktera i odnose se na pružanje mogućnosti odgode plaćanja obaveza, restrukturiranja obaveza ili druge olakšice koje imaju za posljedicu modifikaciju izloženosti koju je NFI odobrila fizičkim i pravnim licima radi oporavka od negativnih posljedica utjecaja pandemije na kreditnu i otplatnu sposobnost klijenta NFI, održivost njegovog poslovanja i poslovanje NFI uz poduzimanje svih ostalih mjera za upravljanje kreditnim rizikom. Član 3. Posebne mjere (1) Posebne mjere koje NFI može odobravati klijentima NFI su: a) moratorij, odnosno odgoda u otplati obaveza od najduže 6 mjeseci, Broj 60 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 28. 8. 2020. b) uvođenje "grace" perioda za otplatu obaveza u slučaju obaveze koja se otplaćuje anuitetno na period od najduže 12 mjeseci, c) produženje krajnjeg roka za otplatu obaveze koji se otplaćuju anuitetno, d) produženje roka dospijeća obaveze sa jednokratnim dospijećem na period od najduže 12 mjeseci, pri čemu bi klijent tokom tog perioda mogao koristiti i dio izloženosti koji je bio neiskorišten na dan modifikacije (primjenjivo u poslovanju lizing društava), e) odobravanje dodatnog iznosa izloženosti za potrebe prevazilaženja njegovih trenutnih poteškoća sa likvidnošću (primjenjivo u slučaju mikrokreditnih organizacija), f) prilagođavanje plana otplate srazmjerno smanjenju prihoda ili nekom drugom relevantnom parametru koji određuje NFI i g) druge mjere koje NFI poduzima u cilju olakšanja servisiranja obaveza klijenta i uspostave održivog poslovanja klijenta. (2) Posebne mjere iz stava (1) ovog člana mogu da uključe i druge modalitete prilagođavanja načina i dinamike otplate obaveza, primjerene olakšice i druge oblike podrške NFI klijentima NFI u okviru postojeće regulative. (3) U okviru posebnih mjera iz stava (1) i (2) ovog člana, NFI je dužna provoditi sve potrebne aktivnosti radi adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom i prilagodbe trenutnim i privremenim okolnostima u poslovanju, sa ciljem stvaranja uslova za naknadni oporavak i ublažavanje nepovoljnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom na održivost poslovanja klijenta. (4) Tretman posebnih mjera iz ovog člana mogu da imaju mjere koje je NFI odobrila na osnovu pojedinačne analize kreditnog rizika ili rizika portfolija i/ili proizvoda, sektorske strukture izloženosti, iz kojih je procijenila da će odobrene mjere omogućiti klijentu u narednom periodu uredno izmirenje obaveza prema NFI. (5) NFI će odobravati posebne mjere samo klijentima NFI. (6) NFI je dužna objaviti informacije o mogućim posebnim mjerama na svojoj službenoj web stranici. (7) U periodu trajanja posebnih mjera odobrenih na osnovu ove odluke ne uračunava se period eventualno ranije odobrenih posebnih mjera u skladu sa Odlukom o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "COVID-19" ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/20 i 37/20). Član 4. Modalitet (1) NFI je dužna za klijente NFI definirati primjeren modalitet koji sadrži posebne mjere iz člana 3. ove odluke koji će omogućiti klijentima da u narednom periodu uspostave održivi model poslovanja i uredno izmiruju obaveze prema NFI. (2) Modalitet može sadržavati jednu ili kombinaciju posebnih mjera, na osnovu zahtjeva klijenta i pojedinačne kreditne analize, iz kojih je NFI procijenila da će odobrene mjere omogućiti klijentu da u narednom periodu uredno izmiruje svoje obaveze prema NFI. (3) Ukoliko modalitet sadrži kombinaciju posebnih mjera iz člana 3. stav (1) tač. a) i b) ove odluke, NFI odobrava posebne mjere na period od najduže 12 mjeseci. (4) NFI može definirati modalitet za pojedinačnog klijenta NFI. (5) Prilikom definiranja modaliteta za pravna lica koja imaju izloženosti u bankama i drugim nedepozitnim finansijskim institucijama, NFI treba da aktivno djeluje u cilju usaglašenog djelovanja sa bankama i drugim nedepozitnim finansijskim institucijama u pronalaženju zajedničkog modaliteta za naknadno prilagođavanje realnih mogućnosti otplate obaveza. (6) U okviru primjene posebnih mjera, efektivna kamatna stopa za modificirane izloženosti ne može biti veća nego što je bila definirana osnovnim ugovorom. (7) Prilikom ugovaranja posebnih mjera, NFI ne može naplaćivati dodatne naknade za izvršene usluge, odnosno naknade povezane sa modifikacijom izloženosti. (8) Za promjene prvobitno ugovorenih uslova kredita i finansiranja putem lizinga, NFI je u obavezi osigurati pismenu saglasnost svih ostalih ugovornih strana u kreditnom poslu. (9) U toku trajanja moratorija, NFI ne obračunava zateznu kamatu na iznos dospjelih potraživanja. Član 5. Posebna pravila za upravljanje kreditnim rizikom (1) U slučaju da je NFI odobrila privremeni moratorij na obaveze prije stupanja na snagu ove odluke, može ove klijente zadržati u kategoriji klasifikacije s pripadajućim postotkom rezerviranja i kategorizacijom (klasifikacijom) potraživanja u Centralnom registru kredita kod Centralne banke Bosne i Hercegovine (CRK) koji su bili na dan 29.02.2020. godine i zaustaviti brojač dana kašnjenja za vrijeme trajanja moratorija. (2) Nakon isteka perioda na koji je odobren moratorij iz stava (1) ovog člana, a u slučaju da se klijentu ne odobri druga posebna mjera (modalitet), rezerve za gubitke se formiraju u skladu s metodologijom propisanom Odlukom o minimalnoj visini i načinu formiranja, upravljanja i održavanja rezervi za gubitke i upravljanje rizicima leasing društva ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/09) i Odlukom o visini i načinu formiranja i održavanja rezervi za pokriće kreditnih gubitaka MKO ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/07) od datuma isteka moratorija, nastavljajući izračun broja dana kašnjenja zatečen na dan 29.02.2020. godine. (3) U slučaju da je NFI klijentu odobrila modalitet, rezerve za gubitke se formiraju u skladu sa metodologijom propisanom odlukama iz stava (2) ovog člana, primjenjujući brojač dana kašnjenja od datuma potpisa aneksa ugovora po osnovu izmjene prvobitno ugovorenog otplatnog plana. Član 6. Odobrenje posebnih mjera (1) Posebne mjere NFI može odobriti na osnovu pisanog zahtjeva klijenta, imajući u vidu nepovoljne ekonomske posljedice uzrokovane pandemijom. (2) Prije odobrenja posebnih mjera propisanih ovom odlukom, NFI je dužna da klijente upozna sa mogućnostima korištenja istih, svim uslovima i efektima mjera (ponuda), a klijenti su dužni izjasniti se o ponudi i dostaviti prihvat ponude ako istu prihvataju. (3) NFI je dužna osigurati potpunu dokumentovanost provedenih postupaka. Član 7. Izvještavanje (1) NFI je dužna osigurati praćenje realizacije posebnih mjera, voditi posebne analitičke evidencije na način da sve aktivnosti o odobravanju i ugovaranju posebnih mjera iz ove odluke i njihovi efekti budu pregledni i dostupni za potrebe NFI, kao i u svrhu nadzora koji obavlja Agencija. (2) NFI je dužna izvještavati Agenciju o primjeni posebnih mjera u skladu sa formom i u rokovima koje će direktor Agencije naknadno propisati. Petak, 28. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 60 - Strana 9 Član 8. Očuvanje kapitala/uloga NFI NFI je dužna sa posebnom pažnjom pratiti promjene u vlastitom poslovnom modelu, likvidnosti i profilu rizika, te u skladu sa tim održavati adekvatan nivo i strukturu kapitala za pokriće svih rizika kojima je ili bi mogla biti izložena u nastalim okolnostima poslovanja. Član 9. Obavezne aktivnosti NFI NFI je dužna da internim aktima definira: a) ovlaštenja i odgovornosti u procesu provođenja mjera i aktivnosti, b) vrste privremenih mjera i olakšica, kao i uslove za njihovu primjenu, c) način dokumentovanja odobrenja posebnih mjera i aktivnosti, d) postupak komunikacije sa klijentima u smislu odredbi ove odluke i druge elemente koje ocijeni relevantnim za primjenu odredbi iz ove odluke, e) sistem praćenja i izvještavanja u NFI i izvještavanje Agencije o aktivnostima i mjerama iz ove odluke i rezultatima u vezi sa njihovom primjenom, f) posebne mjere sistema internih kontrola. Član 10. Prelazne i završne odredbe (1) NFI je dužna da svoje interne akte uskladi sa odredbama ove odluke u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke. (2) Zahtjevi za primjenu mjera iz člana 3. ove odluke mogu se podnositi NFI do 31.12.2020. godine.
Odluka o davanju saglasnosti za izdvajanje sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2020. godinu za subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja Federacija BiH Službene novine FBiH 59/20 26.08.2020 doprinosi,obavezna osiguranje,subvencioniranje ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA IZDVAJANJE SREDSTAVA UTVRĐENIH BUDŽETOM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2020. GODINU ZA SUBVENCIONIRANJE DOPRINOSA ZA OBAVEZNA OSIGURANJA I. Daje se saglasnost za izdvajanje sredstava utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2020. godinu ("Službene novine Federacije BiH", br. 99/19 i 28/20) u ukupnom iznosu od 56.986.668,83 KM, za subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja poslovnim subjektima za mjesec maj i juni 2020. godine i razlika aprila 2020. godine. II. Sredstva iz tačke I. ove odluke isplatit će se na teret sredstava planiranih u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2020. godinu na razdjelu 16, glavi 1601 Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija, na ekonomskom kodu 6141 - Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima - Fond za stabilizaciju privrede.
Pravilnik o fiskalnim dokumentima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/20 24.07.2020 SN FBiH 92/20 fiskalni dokumenti,dokument Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 43 Na osnovu člana 11. i člana 51. stav (3) tač. a), i), j) i l) Zakona o fiskalnim sistemima ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O FISKALNIM DOKUMENTIMA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet pravilnika) (1) Ovim Pravilnikom se uređuje izgled fiskalnih dokumenata, značenje pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konture, oblik i sadržaj fiskalnog loga, izgled, štampanje, izdavanje, evidentiranje, dostavljanje, čuvanje i druge aktivnosti oko fiskalnih dokumenata, sadržaj pisanog fiskalnog računa i način njegovog izdavanja, sadržaj pisanog reklamiranog računa i način njegovog izdavanja, i druga pitanja od značaja za primjenu Zakona o fiskalnim sistemima (u daljem tekstu: Zakon). (2) Sastavni dio ovog pravilnika čine prilozi: Prilog LABELA, Prilog FR1, Prilog FR2, Prilog DFR, Prilog RFR, Prilog DRFR, Obrazac PFR, Obrazac RPFR, Prilog PS, Prilog DI, Prilog DDI, Prilog PI, Obrazac KDI, Prilog ND, Prilog TR i Prilog LOGO. Član 2. (Fiskalni dokumenti) Fiskalni dokumenti su: a) Fiskalni račun, b) Reklamirani račun, c) Presjek stanja, d) Dnevni izvještaj, e) Periodični izvještaj. II. OBILJEŽJA FISKALNIH DOKUMENATA Član 3. (Sastav fiskalnih dokumenata) (1) Fiskalni dokumenti se sastoje od više dijelova koji se nazivaju blokovi. (2) Blok je logička cjelina i sastoji se od skupine elemenata. (3) Element je najmanja nedjeljiva jedinica fiskalnog dokumenta, i može biti: a) fiksni, unaprijed poznati tekst, b) promjenljivi tekst, c) formatiran podatak iz fiskalne ili operativne memorije i d) naziv ili oznaka podatka iz fiskalne ili operativne memorije (u daljem tekstu: labela). (4) Elementi fiskalnog dokumenta se, prilikom štampanja, formatiraju u redove minimalne širine 18 alfanumeričkih znakova. (5) Veličina fonta na štampanim dokumentima ne može biti manja od 2mm x 1mm. Član 4. (Elementi bloka fiskalnih dokumenata) Elementi bloka fiskalnog dokumenta su: a) fiksni, unaprijed poznat tekst uređen ovim pravilnikom, b) labele uređene ovim pravilnikom, c) znak razmaka " ", d) znak tačke ".", e) znak zareza ",", f) znak postotka "%", g) znak dvotačke ":", h) znak zvjezdice "*", i) znak ljestve "#", j) znak množenja "x", k) znak dijeljenja "/", l) znak zbrajanja "+", m) znak oduzimanja "-", n) znak jednakosti "=" i o) cifra je jedan znak iz skupa {"0", "1", "2", "3", "4", "5", "6", "7", "8", "9"}. Član 5. (Format zapisa broja) (1) Zapis broja se prikazuje pomoću simbola, i to: a) "#" je broj u rasponu od 1 do 9 ili razmak ako je vodeća cifra 0 i b) "N" je broj u rasponu od 0 do 9. (2) Cijeli brojevi se od razlomljenih dijelova brojeva odvajaju zarezom. (3) Cifre miliona, cifre hiljada i cifre jedinica se međusobno odvajaju tačkom. (4) Ako je prvi znak lijevo od tačke razmak, štampa se razmak umjesto tačke. Član 6. (Labele) (1) Podaci iz operativne i fiskalne memorije, koji se štampaju na fiskalnim dokumentima u cilju jedinstvenog identificiranja, označavaju se labelama. (2) Labele se od podatka koje označavaju odvajaju znakom dvotačke i znakom razmaka. (3) Način obilježavanja labela dat je u Prilogu LABELA. III. FORMATI ELEMENATA KOJI SE NALAZE NA FISKALNIM DOKUMENTIMA Član 7. (Format datuma i vremena) (1) Vremenska odrednica je element sastavljen od datuma i vremena, razdvojenih znakom razmaka. (2) Datum je element koji se štampa u formatu "dd.mm.gggg.", gdje je: a) dd oznaka za redni broj dana u mjesecu, u rasponu od 01 do 31, b) mm oznaka za redni broj mjeseca u godini, u rasponu od 01 do 12 i c) gggg oznaka za redni broj godine, u minimalnom rasponu od 2010 do 2099. (3) Dani, mjeseci i godine su međusobno odvojeni tačkom. (4) Vrijeme je element koji se štampa u formatu "hh:mm", gdje je: a) hh oznaka za redni broj sata u danu, u rasponu od 00 do 23 i b) mm oznaka za redni broj minuta u satu, u rasponu od 00 do 59. (5) Sati i minuti su međusobno odvojeni dvotačkom. Član 8. (Format porezne stope) (1) Porezna stopa je element koji se štampa u formatu "#N,NN%". (2) Ukoliko je porezna stopa nedefinirana, umjesto broja se ispisuju zvjezdice "**,**%". (3) Za lica koja su obveznici poreza na dodanu vrijednost (u daljem tekstu: PDV-a), porezna stopa oznake: a) "A", "J" i M" je nedefinirana, b) "E" odgovara općoj stopi PDV propisanoj zakonom kojim se uređuje PDV, c) "K" odgovara stopi PDV propisanoj zakonom kojim se uređuje PDV za artikle koji su oslobođeni poreza na dodanu vrijednost. Број 50 - Страна 44 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. (4) Za lica koji nisu obveznici PDV-a, porezna stopa oznake: a) "A" je nula (0,00%), b) "E", "J", "K" i "M" je nedefinirana. Član 9. (Format broja promjena poreznih stopa) (1) Ukupan broj promjena poreznih stopa je dvocifreni broj koji se: a) postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacije fiskalnog uređaja, b) uvećava za jedan prilikom svakog upisa vremenske odrednice promjene poreznih stopa i specifikacije poreznih stopa u fiskalnu memoriju, do dostizanja maksimalnog broja promjena poreznih stopa koji može da se upiše u fiskalnu memoriju i c) štampa u formatu "#N". (2) Broj promjena poreznih stopa u izvještajnom periodu je element koji se štampa u istom formatu kao i ukupan broj promjena poreznih stopa. Član 10. (Format naziva artikla) (1) Naziv artikla u bazi artikala fiskalnog uređaja je element koji se štampa kao niz alfanumeričkih znakova. (2) Naziv artikla može sadržati i jedinicu mjere u svom sastavu. (3) Jedinica mjere se od naziva artikla odvaja znakom dijeljenja. (4) Jedinica mjere se ne iskazuje za pojedinačne artikle (komadna dobra ili pojedinačne usluge). Član 11. (Format broja artikala) (1) Broj evidentiranih, storniranih evidentiranih artikala, reklamiranih artikala i storniranih reklamiranih artikala je šestocifreni broj koji se: a) postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacije fiskalnog uređaja, b) uvećava za jedan prilikom svakog storniranja pojedinačnog evidentiranog prometa do dostizanja maksimalnog broja storniranih evidentiranih artikala (999999), c) postavlja na vrijednost nula (0) poslije štampanja Dnevnog izvještaja i d) štampa u formatu "#####N". (2) Broj storniranih evidentiranih artikala u Periodičnom izvještaju je osmocifreni broj koji predstavlja zbir broja storniranih evidentiranih artikala u svim Dnevnim izvještajima u izvještajnom periodu. (3) Broj evidentiranih artikala u Periodičnom izvještaju je osmocifreni broj koji predstavlja zbir broja evidentiranih artikala u svim Dnevnim izvještajima u izvještajnom periodu. (4) Broj storniranih reklamiranih artikala u Periodičnom izvještaju je osmocifreni broj koji predstavlja zbir broja storniranih reklamiranih artikala u svim Dnevnim izvještajima u izvještajnom periodu. (5) Broj reklamiranih artikala u Periodičnom izvještaju je osmocifreni broj koji predstavlja zbir broja reklamiranih artikala u svim Dnevnim izvještajima u izvještajnom periodu. Član 12. (Format jedinice mjere) Jedinica mjere je element koji se štampa kao najviše dva alfanumerička znaka koji jednoznačno određuju jedinicu mjere, kao što su: "g" za gram, "kg" za kilogram, "t" za tonu, "l" za litar, "m" za metar, "m2" za kvadratni metar i "m3" za kubni metar. Član 13. (Format količine) (1) Količina je element koji se štampa u formatu cijelog broja sa minimalno pet brojeva, odnosno decimalnog broja sa minimalno četiri broja i decimalnim zarezom. (2) Minimalni formati količine su: "##N,N", "#N,NN", "N,NNN" i "####N". Član 14. (Format cijene po jedinici mjere) Cijena po jedinici mjere je element koji se štampa u formatu minimalno "#####N,NN". Član 15. (Format prometa na fiskalnom računu) Vrijednost prometa je element koji se štampa u identičnom formatu kao i cijena po jedinici mjere. Član 16. (Format poreza i prometa u fiskalnom računu) (1) Iznos ostvarenog evidentiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa, ukupan iznos za uplatu od strane klijenta, uplaćen iznos od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja, ukupan uplaćen iznos od strane klijenta i iznos za povrat klijentu, kao elementi fiskalnog računa se štampaju u formatu minimalno "######N,NN". (2) Iznos ostvarenog reklamiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog reklamiranog poreza, vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa, ukupan iznos za isplatu klijentu, uplaćen iznos od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja, ukupan uplaćen iznos od strane klijenta i iznos za povrat klijentu, kao elementi reklamiranog fiskalnog računa se štampaju u formatu minimalno "######N,NN". (3) Vrijednost storniranog prometa, iznos ostvarenog evidentiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa, iznos ostvarenog reklamiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog reklamiranog poreza, vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa, iznos gotovine u kasi, vrijednost čekova u kasi, vrijednost prometa karticama u kasi i vrijednost virmana u kasi, kao elementi Presjeka stanja se štampaju u formatu minimalno "#######N,NN". (4) Vrijednost storniranog prometa, iznos ostvarenog evidentiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa, iznos ostvarenog reklamiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog reklamiranog poreza, vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi i ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa, kao elementi Dnevnog izvještaja se štampaju u formatu minimalno "#######N,NN". (5) Vrijednost storniranog prometa, iznos ostvarenog evidentiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa, iznos ostvarenog reklamiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog reklamiranog poreza, vrijednost ostvarenog Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 45 reklamiranog prometa po poreznoj stopi i ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa, kao elementi Periodičnog izvještaja se štampaju u formatu minimalno "########N,NN". Član 17. (Format rednog broja fiskalnog računa) (1) Redni broj fiskalnog računa je šestocifreni broj koji se: a) postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacije fiskalnog uređaja; b) uvećava za jedan poslije formiranja fiskalnog računa sa rednim brojem manjim od maksimalne vrijednosti rednog broja fiskalnog računa (999999); c) postavlja na vrijednost nula (0) poslije formiranja fiskalnog računa sa rednim brojem koji je jednak maksimalnoj vrijednosti rednog broja fiskalnog računa (999999) i d) štampa u formatu "#####N". (2) Redni broj reklamiranog fiskalnog računa je šestocifreni broj koji se: a) postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacije fiskalnog uređaja; b) uvećava za jedan poslije formiranja reklamiranog fiskalnog računa sa rednim brojem manjim od maksimalne vrijednosti rednog broja reklamiranog fiskalnog računa (999999); c) postavlja na vrijednost nula (0) poslije formiranja reklamiranog fiskalnog računa sa rednim brojem koji je jednak maksimalnoj vrijednosti rednog broja reklamiranog fiskalnog računa (999999); d) štampa u formatu "#####N". Član 18. (Format rednog broja Dnevnog izvještaja) Redni broj Dnevnog izvještaja je četverocifreni broj koji se: a) postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacije fiskalnog uređaja; b) uvećava za jedan poslije formiranja Dnevnog izvještaja, do dostizanja maksimalnog broja dnevnih izvještaja koji mogu da se upišu u fiskalnu memoriju; c) štampa u formatu "###N". Član 19. (Vrste separatora) (1) Fiskalni dokumenti se od fiskalnih i nefiskalnih dokumenata odvajaju serijom znakova jednakosti "============" odnosno "= = = = = = = = =" i prelaskom u novi red. (2) Blokovi fiskalnih dokumenata se međusobno odvajaju: a) linijom kao separatorom bloka, koji se sastoji od serije znakova oduzimanja štampanim u jednom redu "------ -----------" odnosno "- - - - - - - - -" i prelaskom u novi red i b) praznim redom kao separatorom bloka, koji se sastoji od serije znakova razmaka štampanim u jednom redu " " i prelaskom u novi red. Član 20. (Oznake vrste servisiranja) Vrsta servisiranja fiskalnog uređaja se označava sljedećim oznakama: a) "N" za neosnovano zahtijevano servisiranje, b) "T" za tehnički pregled, c) "B" za popravku neispravnosti bez skidanja programske i fiskalne plombe, d) "P" za popravku neispravnosti sa skidanjem programske plombe, e) "F" za popravku neispravnosti sa skidanjem fiskalne plombe, f) "O" za popravku neispravnosti sa skidanjem programske i fiskalne plombe, g) "K" za izmjenu sadržaja programske memorije (koda), h) "M" za zamjenu fiskalnog modula i i) "I" za izmjenu sadržaja programske memorije i zamjenu fiskalnog modula. Član 21. (Oznake vrste reseta) Vrsta reseta fiskalnog uređaja se označava sljedećim oznakama: a) "C" za brisanje cjelokupnog sadržaja operativne memorije, b) "P" za brisanje podataka o ostvarenom evidentiranom prometu i ostvarenom reklamiranom prometu u operativnoj memoriji, c) "B" za brisanje baze artikala u operativnoj memoriji, d) "S" za reset deblokade softvera bez brisanja cjelokupnog sadržaja operativne memorije, e) "D" za reset podataka o ostvarenom evidentiranom prometu i ostvarenom reklamiranom prometu i baze artikala u operativnoj memoriji i f) "F" za automatski reset nezaprimljenih/neprenesenih fiskalnih računa na server Porezne uprave. IV. VRSTE BLOKOVA Član 22. (Zaglavlje) (1) Prvi blok svakog fiskalnog dokumenta je zaglavlje, koje sadrži: a) naziv obveznika, skraćen samo ako je to neophodno, b) naziv prodajnog mjesta, c) adresu prodajnog mjesta, d) prazan red, e) labelu identifikacijskog broja i JIB, f) labelu identifikacijskog broja obveznika i PDV broj, g) prazan red i h) labelu identifikacijskog broja fiskalnog modula i IBFM. (2) Adresa prodajnog mjesta obavezno sadrži poštanski broj i naziv mjesta, naziv ulice i broj, i može se štampati u više redova. (3) Ukoliko lice nije obveznik PDV-a, u polje sa labelom PIB se upisuje dvanaestocifrena sekvenca "000000000000". Član 23. (Blok servisiranja) Blok sa brojačima servisiranja, vremenskim odrednicama servisiranja i vrstama servisiranja u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) labela broja servisiranja, i prelazi se u novi red, b) broj servisiranja u izvještajnom periodu, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, ukupan broj servisiranja i prelazi se u novi red, c) vremenska odrednica početka servisiranja, znak razmaka, oznaka vrste servisiranja i prelazi se u novi red, za svako servisiranje u izvještajnom periodu i d) vremenska odrednica kraja servisiranja i prelazi se u novi red, za svako servisiranje u izvještajnom periodu. Član 24. (Blok reseta) Blok sa brojačima reseta, vremenskim odrednicama reseta i vrstama reseta u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) labela broja reseta, i prelazi se u novi red, Број 50 - Страна 46 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. b) broj reseta u izvještajnom periodu, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, ukupan broja reseta i prelazi se u novi red i c) vremenska odrednica reseta, znak razmaka, oznaka vrste reseta i prelazi se u novi red, za svaki reset u izvještajnom periodu. Član 25. (Blok promjena poreznih stopa) Blok sa brojačima promjena poreznih stopa, vremenskom odrednicom promjene poreznih stopa i vrijednostima poreznih stopa poslije promjene poreznih stopa u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) labela broja promjena poreznih stopa, i prelazi se u novi red, b) broj promjena poreznih stopa u izvještajnom periodu, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, ukupan broj promjena poreznih stopa i prelazi se u novi red, c) vremenska odrednica i prelazi se u novi red, za svaku promjenu poreznih stopa u izvještajnom periodu i d) labela vrijednosti porezne stope, razmak i vrijednost porezne stope i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu i za svaku promjenu poreznih stopa u izvještajnom periodu. Član 26. (Blok storniranih artikala) Blok sa brojačem broja storniranih artikala i vrijednosti storniranog prometa u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) labela broja storniranih evidentiranih artikala, broj storniranih evidentiranih artikala u izvještajnom periodu, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, broj evidentiranih artikala u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red, b) labela broja storniranih reklamiranih artikala, broj storniranih reklamiranih artikala u izvještajnom periodu, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, broj reklamiranih artikala u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red, c) labela storniranog evidentiranog prometa i krajnje desno poravnata vrijednost storniranog evidentiranog prometa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red i d) labela storniranog reklamiranog prometa i krajnje desno poravnata vrijednost storniranog reklamiranog prometa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red. Član 27. (Blok iznosa poreza po poreznim stopama) (1) Blok sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza po poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) fiksni tekst "EVID. POREZ:" i prelazi se u novi red, b) labela iznosa ostvarenog evidentiranog poreza po poreznoj stopi, krajnje desno poravnat iznos ostvarenog evidentiranog poreza po poreznoj stopi u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu i c) labela ukupnog iznosa ostvarenog evidentiranog poreza, krajnje desno poravnat ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza u izvještajnom periodu, koji se izračunava kao zbir iznosa ostvarenog evidentiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red. (2) Blok sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza po poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) fiksni tekst "REKL. POREZ" i prelazi se u novi red, b) labela iznosa ostvarenog reklamiranog poreza po poreznoj stopi, krajnje desno poravnat iznos ostvarenog reklamiranog poreza po poreznoj stopi u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu i c) labela ukupnog iznosa ostvarenog reklamiranog poreza, krajnje desno poravnat ukupan iznos ostvarenog reklamiranog poreza u izvještajnom periodu, koji se izračunava kao zbir iznosa ostvarenog reklamiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red. Član 28. (Blok iznosa prometa po poreznim stopama) (1) Blok sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometa po poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednošću ostvarenog evidentiranog prometa u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) fiksni tekst "EVID. PROMET" i prelazi se u novi red, b) labela vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi, krajnje desno poravnata vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu i c) labela ukupne vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa, krajnje desno poravnata ukupna vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa u izvještajnom periodu, koja se izračunava kao zbir vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red. (2) Blok sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometa po poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednošću ostvarenog reklamiranog prometa u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) fiksni tekst "REKLAM. PROMET" i prelazi se u novi red, b) labela vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi, krajnje desno poravnata vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu i c) labela ukupne vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa, krajnje desno poravnata ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa u izvještajnom periodu, koja se izračunava kao zbir vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red. Član 29. (Blok načina plaćanja) Blok sa iznosom gotovine u kasi, vrijednosti čekova u kasi, vrijednosti prometa karticama u kasi i vrijednošću virmana u kasi u izvještajnom periodu formira se tako što se štampaju: a) fiksni tekst "STANJE U KASI:" b) labela oznake prometa gotovinom, krajnje desno poravnat iznos gotovine u kasi u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red, c) labela oznake vrijednosti prometa čekovima, krajnje desno poravnata vrijednost čekova u kasi u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red, Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 47 d) labela oznake prometa karticama, krajnje desno poravnata vrijednost prometa karticama u kasi u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red i e) labela oznake prometa virmanom, krajnje desno poravnata vrijednost virmana u kasi u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red. Član 30. (Klijentski blok) (1) Klijentski blok u slučaju prometa prema pravnim licima/samostalnim poduzetnicima sadrži: a) fiksni tekst: "KUPAC:" i prelazak u novi red, b) centrirano labelu identifikacijskog broja klijenta i IBK klijenta, prelazak u novi red, c) centriran tekst sa nazivom klijenta, skraćeno samo ako je to neophodno i prelazak u novi red, d) centriran tekst s nazivom sjedišta klijenta (ukoliko je različit od naziva klijenta, inače prazan red), prelazak u novi red, e) centrirano adresu sjedišta klijenta koja sadrži naziv ulice i broj, prelazak u novi red, f) poštanski broj i naziv mjesta sjedišta klijenta i prelazak u novi red. (2) U slučaju prometa prema fizičkim licima, klijentski blok se sastoji od praznog reda. Član 31. (Blok QR kodа) (1) Svi fiskalni računi i reklamirani računi sadrže QR kod. (2) QR kod sadrži podatke o: a) broju fiskalnog modula, b) broju fiskalnog računa, c) datum i vrijeme izdavanja fiskalnog računa i d) iznos ukupnog prometa sa porezom na fiskalnom računu. (3) QR kod se formira u skladu sa standardom JIS X 0510/2004. (4) Veličina QR kodа na štampanim dokumentima ne može biti manja od 7mm x 7mm. Član 32. (Blok digitalnog potpisa i fiskalnog loga) (1) Svi fiskalni dokumenti i duplikati fiskalnih dokumenata završavaju blokom digitalnog potpisa i fiskalnog loga. (2) Konture i bitmape fiskalnog loga nalaze se u Prilogu LOGO. Član 33. (Blok proizvoljnog teksta) Svi fiskalni računi i reklamirani računi sadrže prostor za upis proizvoljnog teksta, koji određuje obveznik. V. SADRŽAJ I IZGLED FISKALNOG RAČUNA I REKLAMIRANOG RAČUNA Član 34. (Izgled fiskalnog računa i značenje podataka) (1) Fiskalni račun se sastoji iz više blokova, i to: a) zaglavlja, b) bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta, vremenskom odrednicom štampanja fiskalnog računa i brojem fiskalnog računa, c) bloka sa listom pojedinačnih evidentiranih prometa, ukoliko je uopće obavljeno evidentiranje prometa, kao i listom pojedinačnih storniranih evidentiranih prometa, ukoliko je uopće obavljeno evidentiranje prometa a zatim storniranje bar jednog dijela evidentiranog prometa, d) bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa bez PDV-a za porezne stope korištene u tački c) ovog stava, specifikacijom poreznih stopa korištenih u tački c) ovog stava, iznosima ostvarenog evidentiranog poreza po poreznim stopama korištenim u tački c) ovog stava, ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza, e) bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa sa PDV-om (ukupnim iznosom za uplatu od strane klijenta), listom sredstava plaćanja izabranih od strane klijenta, uplaćenim iznosom od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja, ukupnim uplaćenim iznosom od strane klijenta, iznosom za povrat klijentu, f) bloka QR koda, g) klijentskog bloka, h) bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga, i) bloka proizvoljnog teksta. (2) Blok iz stava (1) tačka b) ovog člana formira se tako što se štampa: a) naziv fiskalnog dokumenta "FISKALNI RAČUN" i prelazi se u novi red; b) labela broja fiskalnog računa, broj fiskalnog računa, prelazak u novi red; c) vremenska odrednica štampanja fiskalnog računa i prelazak u novi red. (3) Blok iz stava (1) tačka c) ovog člana formira se tako što se za svaki pojedinačni evidentirani promet štampaju: a) naziv evidentiranog artikla iz baze artikala fiskalnog uređaja sa pripadajućom jedinicom mjere i prelazi se u novi red; b) količina, znak množenja, cijena po jedinici mjere i jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red; c) vrijednost pojedinačnog evidentiranog prometa, krajnje desno poravnata oznaka porezne stope i prelazi se u novi red; d) znak oduzimanja "-", procentualna vrijednost umanjenja cijene, znak dvije tačke ":", jedan ili više znakova razmaka i iznos umanjenja cijene; e) znak zbrajanja "+", procentualna vrijednost uvećanja cijene, znak dvije tačke ":", jedan ili više znakova razmaka i iznos uvećanja cijene. (4) Štampanje podataka iz stava (3) tačke b) ovog člana nije obavezno kada je izvršen promet artikla u količini jedan (brojem 1). (5) Štampanje podataka iz stava (3) tačke d) i e) ovog člana se ne vrši kada ne postoji uvećanje ili umanjenje cijene. (6) Blok iz stava (1) tačka c) ovog člana formira se tako što se za svaki pojedinačni stornirani evidentirani promet štampaju: a) oznaka "STORNO" i prelazi se u novi red; b) naziv storniranog evidentiranog artikla iz baze artikala fiskalnog uređaja sa pripadajućom jedinicom mjere i prelazi se u novi red; c) količina, znak množenja, jedan ili više znakova razmaka, znak oduzimanja "-", cijena po jedinici mjere, jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red; d) znak oduzimanja "-", vrijednost pojedinačnog storniranog evidentiranog prometa, krajnje desno poravnata oznaka porezne stope i prelazi se u novi red; e) znak oduzimanja "-", procentualna vrijednost umanjenja cijene, znak dvije tačke ":", jedan ili više znakova razmaka i iznos umanjenja cijene; Број 50 - Страна 48 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. f) znak zbrajanja "+", procentualna vrijednost uvećanja cijene, znak dvije tačke ":", jedan ili više znakova razmaka i iznos uvećanja cijene. (7) Štampanje podataka iz stava (6) tačka c) ovog člana nije obavezno kada je izvršeno storniranje artikla u količini jedan (brojem 1). (8) Podaci iz stava (6) tačke e) i f) ovog člana se ne štampaju kada ne postoji uvećanje ili umanjenje cijene na pojedinačnom storniranom artiklu. (9) Blok iz stava (1) tačka d) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) labela vrijednosti porezne stope korištene u bloku iz stava (1) tačke c) ovog člana, vrijednost porezne stope i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu, b) labela vrijednosti evidentiranog prometa bez PDV-a po poreznoj stopi iz tačke a) ovog stava, krajnje desno poravnat iznos ostvarenog prometa bez PDV-a, i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu c) labela iznosa ostvarenog evidentiranog poreza po poreznoj stopi iz tačke a) ovog stava, krajnje desno poravnat iznos ostvarenog evidentiranog poreza po toj poreznoj stopi i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu, d) labela ukupnog iznosa ostvarenog evidentiranog poreza, krajnje desno poravnat ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza i prelazi se u novi red, (10) Blok iz stava (1) tačka e) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) labela ukupne vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa sa PDV-om, krajnje desno poravnata ukupna vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa (iznosa za uplatu) i prelazi se u novi red, b) fiksni tekst "UPLAĆENO:" i prelazak u novi red, c) fiksni tekst: "Gotovina", "Ček", "Kartica" ili "Virman", za uplatu odgovarajućim sredstvom plaćanja, i jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red, d) krajnje desno poravnat uplaćen iznos od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja i prelazi se u novi red, e) fiksni tekst "Ukupno", i jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red, f) krajnje desno poravnat ukupno uplaćen iznos izračunat preko zbira uplata svih sredstava plaćanja i prelazi se u novi red, g) fiksni tekst "POVRAT", i jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red, h) krajnje desno poravnat iznos za povrat klijentu, izračunat preko razlike ukupnog uplaćenog iznosa od strane klijenta i ukupnog iznosa za uplatu, i prelazi se u novi red. (11) Blok iz stava (1) tačka f) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) prazan red, b) QR kod štampan u pet ili više redova ako je neophodno i prelazak u novi red. (12) Blok iz stava (1) tačka h) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) digitalni potpis fiskalnog računa prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red, b) prazan red, c) fiskalni logo i prelazi se u novi red. (13) Blok iz stava i) formira se tako što se štampaju: a) prazan red, b) proizvoljni tekst obveznika štampan u dva reda ili više ako je to neophodno. (14) Izgled fiskalnog računa i značenje podataka na fiskalnom računu dati su u Prilogu FR1 i FR2. Član 35. (Izgled duplikata fiskalnog računa i značenje podataka) (1) Duplikat fiskalnog računa se sastoji iz više blokova, i to: a) zaglavlja, b) bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta: "DUPLIKAT FISKALNOG RAČUNA", brojem fiskalnog računa, vremenskom odrednicom štampanja fiskalnog računa i vremenskom odrednicom štampanja duplikata fiskalnog računa, c) bloka sa listom pojedinačnih evidentiranih prometa, ukoliko je uopće obavljeno evidentiranje prometa, kao i listom pojedinačnih storniranih evidentiranih prometa, ukoliko je uopće obavljeno evidentiranje prometa, a zatim storniranje bar jednog dijela evidentiranog prometa, d) bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa bez PDV-a za porezne stope korištene u tački c) ovog stava, specifikacijom poreznih stopa korištenih u tački c) ovog stava, iznosima ostvarenog evidentiranog poreza po poreznim stopama korištenim u tački c) ovog stava, ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza, e) bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa sa PDV (ukupnim iznosom za uplatu od strane klijenta), listom sredstava plaćanja izabranih od strane klijenta, uplaćenim iznosom od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja, ukupnim uplaćenim iznosom od strane klijenta, iznosom za povrat klijentu, f) bloka QR koda, g) klijentskog bloka, h) bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga, i) bloka proizvoljnog teksta. (2) Blok iz stava (1) tačka b) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) naziv fiskalnog dokumenta "DUPLIKAT", znak razmaka ili prelazak u novi red, "FISKALNOG RAČUNA" i prelazi se u novi red; b) labela broja fiskalnog računa, broj fiskalnog računa, prelazak u novi red; c) vremenska odrednica štampanja fiskalnog računa i prelazak u novi red; d) vremenska odrednica štampanja duplikata fiskalnog računa i prelazak u novi red. (3) Blok iz stava (1) tačka h) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) digitalni potpis (originalnog) fiskalnog računa prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red; b) digitalnog potpis duplikata fiskalnog računa prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelaska u novi red; c) praznog reda; d) fiskalnog loga i prelaska u novi red. (4) Blokovi iz stava (1) tač. c), d), e), f), g) i i) ovog člana su identični odgovarajućim blokovima iz člana 34. ovog pravilnika. (5) Izgled duplikata fiskalnog računa i značenje podataka na duplikatu fiskalnog računa dati su u Prilogu DFR. Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 49 Član 36. (Izgled reklamiranog fiskalnog računa i značenje podataka) (1) Reklamirani fiskalni račun se sastoji iz više blokova, i to: a) zaglavlja, b) bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta: "REKLAMIRANI FISKALNI RAČUN", labelom rednog broja fiskalnog računa koji se reklamira i rednim brojem fiskalnog računa koji se reklamira, labelom rednog broja reklamiranog fiskalnog računa i rednim brojem reklamiranog fiskalnog računa i vremenskom odrednicom štampanja reklamiranog fiskalnog računa, c) bloka sa listom pojedinačnih reklamiranih prometa, ukoliko je uopće obavljeno reklamiranje prometa, kao i listom pojedinačnih storniranih reklamiranih prometa, ukoliko je uopće obavljeno reklamiranje prometa, a zatim storniranje bar jednog dijela reklamiranog prometa, d) bloka sa ukupnom vrijednošću ostvarenog reklamiranog prometa bez PDV-a za porezne stope korištene u tački c) ovog stava, specifikacijom poreznih stopa korištenih u tački c) ovog stava, iznosima ostvarenog reklamiranog poreza po poreznim stopama korištenim u tački c) ovog stava, ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza, e) bloka sa ukupnom vrijednošću ostvarenog reklamiranog prometa sa PDV-om (iznosom za isplatu klijentu), listom sredstava plaćanja izabranih od strane klijenta, uplaćenim iznosom od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja, ukupnim uplaćenim iznosom od strane klijenta, iznosom za povrat klijentu, f) bloka QR koda, g) klijentskog bloka, h) bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga, i) bloka proizvoljnog teksta. (2) Blok iz stava (1) tačka b) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) naziv fiskalnog dokumenta "REKLAMIRANI", znak razmaka ili prelazak u novi red, "FISKALNI RAČUN" i prelazi se u novi red; b) labela broja fiskalnog računa, broj fiskalnog računa koji se reklamira, prelazak u novi red; c) labela broja reklamiranog fiskalnog računa, broj reklamiranog fiskalnog računa i prelazak u novi red; d) vremenska odrednica štampanja reklamiranog fiskalnog računa i prelazak u novi red. (3) Blok iz stava (1) tačka c) ovog člana formira se tako što se za svaki pojedinačni reklamirani promet štampaju: a) naziv reklamiranog artikla iz baze artikala fiskalnog uređaja sa pripadajućom jedinicom mjere i prelazi se u novi red; b) količina, znak množenja, cijena po jedinici mjere i jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red; c) vrijednost pojedinačnog reklamiranog prometa, krajnje desno poravnata oznaka porezne stope i prelazi se u novi red; d) znak oduzimanja "-", procentualna vrijednost umanjenja cijene, znak dvije tačke ":", jedan ili više znakova razmaka i iznos umanjenja cijene; e) znak zbrajanja "+", procentualna vrijednost uvećanja cijene, znak dvije tačke ":", jedan ili više znakova razmaka i iznos uvećanja cijene. (4) Štampanje podataka iz stava (3) tačke b) ovog člana nije obavezno kada je izvršen promet artikla u količini jedan (brojem 1). (5) Podaci iz stava (3) tač. d) i e) ovog člana se ne štampaju kada ne postoji uvećanje ili umanjenje cijene. (6) Blok iz stava (1) tačka c) ovog člana formira se i tako što se za svaki pojedinačni stornirani reklamirani promet štampaju: a) oznaka "STORNO" i prelazi se u novi red; b) naziv storniranog reklamiranog artikla iz baze artikala fiskalnog uređaja sa pripadajućom jedinicom mjere i prelazi se u novi red; c) količina, znak množenja, jedan ili više znakova razmaka, znak oduzimanja "-", cijena po jedinici mjere, jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red; d) znak oduzimanja "-", vrijednost pojedinačnog storniranog reklamiranog prometa, krajnje desno poravnata oznaka porezne stope i prelazi se u novi red; e) znak oduzimanja "-", procentualna vrijednost umanjenja cijene, znak dvije tačke ":", jedan ili više znakova razmaka i iznos umanjenja cijene; f) znak zbrajanja "+", procentualna vrijednost uvećanja cijene, znak dvije tačke ":", jedan ili više znakova razmaka i iznos uvećanja cijene. (7) Štampanje podataka iz stava (6) tačka c) ovog člana nije obavezno kada je izvršeno storniranje artikla u količini jedan (brojem 1). (8) Podaci iz stava (6) tač. e) i f) ovog člana se ne štampaju kada ne postoji uvećanje ili umanjenje cijene na pojedinačno storniranom reklamiranom artiklu. (9) Blok iz stava (1) tačka d) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) labela vrijednosti porezne stope korištene u bloku iz stava (1) tačke c) ovog člana, vrijednost porezne stope i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu, b) labela vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa bez PDV-a po poreznoj stopi iz tačke a) ovog stava, krajnje desno poravnat iznos ostvarenog reklamiranog prometa bez PDV-a, i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu, c) labela iznosa ostvarenog reklamiranog poreza po poreznoj stopi iz tačke a) ovog stava, krajnje desno poravnat iznos ostvarenog reklamiranog poreza po toj poreznoj stopi i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu, d) labela ukupnog iznosa ostvarenog reklamiranog poreza, krajnje desno poravnat ukupan iznos ostvarenog reklamiranog poreza i prelazi se u novi red. (10) Blok iz stava (1) tačka e) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) labela ukupne vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa sa PDV-om, krajnje desno poravnata ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa (iznosa za isplatu) i prelazi se u novi red b) fiksni tekst "UPLAĆENO" i prelazak u novi red, c) fiksni tekst "Gotovina", "Ček", "Kartica" ili "Virman", za uplatu odgovarajućim sredstvom plaćanja, i jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red, d) krajnje desno poravnat uplaćen iznos od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja i prelazi se u novi red, e) fiksni tekst "Ukupno", i jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red, Број 50 - Страна 50 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. f) krajnje desno poravnat ukupno uplaćen iznos izračunat preko zbira uplata svih sredstava plaćanja i prelazi se u novi red, g) fiksni tekst "POVRAT", i jedan ili više znakova razmaka ili se prelazi u novi red, h) krajnje desno poravnat iznos za povrat klijentu, izračunat preko zbira ukupnog uplaćenog iznosa od strane klijenta i ukupnog iznosa za isplatu, i prelazi se u novi red. (11) Podaci iz stava (10) tač. b), c), d), e) i f) ovog člana se ne štampaju ukoliko nije bilo uplate od strane klijenta. (12) Blok iz stava (1) tačka f) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) prazan red, b) QR kod štampan u pet ili više redova ako je neophodno i prelazak u novi red. (13) Blok iz stava (1) tačka h) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) digitalni potpis reklamiranog fiskalnog računa prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red, b) prazan red, c) fiskalni logo i prelazi se u novi red. (14) Blok iz stava i) formira se tako što se štampaju: a) prazan red, b) proizvoljni tekst obveznika štampan u dva reda ili više ako je to neophodno. (15) Izgled reklamiranog fiskalnog računa i značenje podataka na reklamiranom fiskalnom računu dati su u Prilogu RFR. Član 37. (Izgled duplikata reklamiranog fiskalnog računa i značenje podataka) (1) Duplikat reklamiranog fiskalnog računa se sastoji iz više blokova, i to: a) zaglavlja, b) bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta: "DUPLIKAT REKLAMIRANOG FISKALNOG RAČUNA", brojem fiskalnog računa koji se reklamira, brojem reklamiranog fiskalnog računa, vremenskom odrednicom štampanja reklamiranog fiskalnog računa i vremenskom odrednicom štampanja duplikata reklamiranog fiskalnog računa, c) bloka sa listom pojedinačnih reklamiranih prometa, ukoliko je uopće obavljeno reklamiranje prometa, kao i listom pojedinačnih storniranih reklamiranih prometa, ukoliko je uopće obavljeno reklamiranje prometa, a zatim storniranje bar jednog dijela reklamiranog prometa, d) bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa bez PDV-a za porezne stope korištene u tački c) ovog stava, specifikacijom poreznih stopa korištenih u tački c) ovog stava, iznosima ostvarenog reklamiranog poreza po poreznim stopama korištenim u tački c) ovog stava, ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza, e) bloka sa ukupnom vrijednošću ostvarenog reklamiranog prometa sa PDV-om (iznosom za isplatu klijentu), listom sredstava plaćanja izabranih od strane klijenta, uplaćenim iznosom od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja, ukupnim uplaćenim iznosom od strane klijenta, iznosom za povrat klijentu, f) bloka QR koda, g) klijentskog bloka, h) bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga, i) bloka proizvoljnog teksta. (2) Blok iz stava (1) tačka b) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) naziv fiskalnog dokumenta "DUPLIKAT", znak razmaka ili prelazak u novi red, "REKLAMIRANOG", prelazak u novi red "FISKALNOG RAČUNA" i prelazi se u novi red; b) labela broja fiskalnog računa koji se reklamira, broj fiskalnog računa koji se reklamira, prelazak u novi red; c) labela rednog broja reklamiranog fiskalnog računa, redni broj reklamiranog fiskalnog računa; d) vremenska odrednica štampanja reklamiranog fiskalnog računa i prelazak u novi red; e) vremenska odrednica štampanja duplikata reklamiranog fiskalnog računa i prelazak u novi red. (3) Blok iz stava (1) tačka h) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) digitalni potpis (originalnog) reklamiranog fiskalnog računa prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red, b) digitalnog potpis duplikata reklamiranog fiskalnog računa prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelaska u novi red, c) praznog reda, d) fiskalnog loga i prelaska u novi red. (4) Blokovi iz stava (1) tač. c), d), e), f), g) i i) ovog člana su identični odgovarajućim blokovima iz člana 36. ovog pravilnika. (5) Izgled duplikata reklamiranog fiskalnog računa i značenje podataka na duplikatu reklamiranog fiskalnog računa dati su u Prilogu DRFR. Član 38. (Pisani fiskalni račun) (1) U slučaju neispravnosti fiskalnog uređaja, oduzimanja fiskalnog uređaja od strane nadležnost organa, uništenja, krađe ili oštećenja fiskalnog uređaja, lice je dužno za svaki pojedinačno ostvareni promet izdati pisani fiskalni račun ili pisani reklamirani fiskalni račun u dva primjerka. (2) Lice je dužno svaki pisani fiskalni račun ili pisani reklamirani fiskalni račun naknadno evidentirati preko ispravnog fiskalnog uređaja. (3) Svi podaci na pisanim fiskalnim računima i pisanim reklamiranim fiskalnim računima moraju odgovarati podacima s fiskalnih računa koji su naknadno odštampani na fiskalnom uređaju. (4) Pisani fiskalni računi i pisani reklamirani fiskalni računi se unose u operativnu memoriju fiskalnog uređaja redom kojim su pisani, za svaki dan pojedinačno, nakon čega se prebacuju u fiskalnu memoriju formiranjem dnevnog izvještaja. Upis podataka u fiskalni uređaj se radi prije formiranja prvog narednog dnevnog izvještaja. (5) Izgled i sadržaj pisanih fiskalnih računa i pisanih reklamiranih fiskalnih računa dati su na Obrascima PFR i RPFR koji su sastavni dijelovi ovog Pravilnika. VI. SADRŽAJ I IZGLED PRESJEKA STANJA Član 39. (Izgled presjeka stanja i značenje podataka) (1) Presjek stanja sastoji se iz više blokova, i to: a) zaglavlja; b) bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta "PRESJEK STANJA", rednim brojem prvog i posljednjeg fiskalnog računa u izvještajnom periodu, rednim brojem prvog i posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu, rednim brojem dnevnog izvještaja, brojeve nezaprimljenih/ Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 51 neprenesenih fiskalnih računa na server Porezne uprave i vremenskom odrednicom štampanja presjeka stanja; c) bloka sa brojačima servisiranja, vremenskim odrednicama servisiranja i vrstama servisiranja u izvještajnom periodu, koji se računa od formiranja posljednjeg dnevnog izvještaja do formiranja presjeka stanja; d) bloka sa brojačima reseta, vremenskim odrednicama reseta i vrstama reseta u izvještajnom periodu; e) bloka sa brojačima promjena poreznih stopa, vremenskim odrednicama promjena poreznih stopa i vrijednostima poreznih stopa poslije svake promjene poreznih stopa u izvještajnom periodu; f) bloka sa brojačima storniranih artikala i vrijednostima storniranog prometa u izvještajnom periodu; g) bloka sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa u izvještajnom periodu; h) bloka sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza u izvještajnom periodu; i) bloka sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednošću ostvarenog reklamiranog prometa u izvještajnom periodu; j) bloka sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza u izvještajnom periodu; k) bloka sa iznosom gotovine u kasi, vrijednosti čekova u kasi, vrijednosti prometa karticama u kasi i vrijednosti virmana u kasi u izvještajnom periodu; l) bloka sa digitalnim potpisom i fiskalnim logom. (2) Izvještajni period prvog presjeka stanja poslije fiskalizacije fiskalnog uređaja počinje vremenskom odrednicom fiskalizacije fiskalnog uređaja. (3) Blok iz stava (1) tačka b) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) naziv fiskalnog dokumenta "PRESJEK STANJA" i prelazi se u novi red; b) vremenska odrednica formiranja presjeka stanja i prelazi se u novi red; c) prazan red; d) labela broja izdatih fiskalnih računa, redni broj prvog fiskalnog računa izdatog u izvještajnom periodu, znak oduzimanja, redni broj posljednjeg fiskalnog računa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red; e) labela broja izdatih reklamiranih fiskalnih računa, redni broj prvog reklamiranog fiskalnog računa izdatog u izvještajnom periodu, znak oduzimanja, redni broj posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red; f) labela broja dnevnog izvještaja, broj posljednjeg dnevnog izvještaja, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka ukupan broj dnevnih izvještaja koji se mogu smjestiti u fiskalnu memoriju i prelazi se u novi red. (4) Blok iz stava (1) tačka l) ovog člana formira se tako što se štampa: a) digitalni potpis presjeka stanja prema MD5 algoritmu štampa u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red, b) prazan red, c) fiskalni logo i prelazi se u novi red. (5) Izgled presjeka stanja i značenje podataka na presjeku stanja dati su u Prilogu PS. VII. SADRŽAJ I IZGLED DNEVNOG I PERIODIČNOG IZVJEŠTAJA Član 40. (Izgled dnevnog izvještaja i značenje podataka) (1) Dnevni izvještaj sastoji se iz više blokova, i to: a) zaglavlja, b) bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta "DNEVNI IZVJEŠTAJ", rednim brojem prvog i posljednjeg fiskalnog računa u izvještajnom periodu, rednim brojem prvog i posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu, brojeve nezaprimljenih/ neprenesenih fiskalnih računa na server Porezne uprave i rednim brojem dnevnog izvještaja i vremenskom odrednicom štampanja dnevnog izvještaja, c) bloka sa brojačima servisiranja, vremenskim odrednicama servisiranja i vrstama servisiranja u izvještajnom periodu, koji se računa od formiranja posljednjeg dnevnog izvještaja do formiranja dnevnog izvještaja, d) bloka sa brojačima reseta, vremenskim odrednicama reseta i vrstama reseta u izvještajnom periodu, e) bloka sa brojačima promjena poreznih stopa, vremenskim odrednicama promjena poreznih stopa i vrijednostima poreznih stopa poslije svake promjene poreznih stopa u izvještajnom periodu, f) bloka sa brojačima storniranih artikala i vrijednostima storniranog prometa u izvještajnom periodu, g) bloka sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednošću ostvarenog evidentiranog prometa u izvještajnom periodu, h) bloka sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza u izvještajnom periodu, i) bloka sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa u izvještajnom periodu, j) bloka sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza u izvještajnom periodu, k) bloka sa digitalnim potpisom i fiskalnim logom. (2) Izvještajni period prvog dnevnog izvještaja poslije fiskalizacije fiskalnog uređaja počinje vremenskom odrednicom fiskalizacije fiskalnog uređaja. (3) Blok iz stava (1) tačka b) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) naziv fiskalnog dokumenta "DNEVNI IZVJEŠTAJ" i prelazi se u novi red; b) vremenska odrednica formiranja dnevnog izvještaja i prelazi se u novi red; c) prazan red; d) labela broja izdatih fiskalnih računa, redni broj prvog fiskalnog računa izdatog u izvještajnom periodu, znak oduzimanja, redni broj posljednjeg fiskalnog računa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red; e) labela broja izdatih reklamiranih fiskalnih računa, redni broj prvog reklamiranog fiskalnog računa izdatog u izvještajnom periodu, znak oduzimanja, Број 50 - Страна 52 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. redni broj posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red; f) labela broja dnevnog izvještaja, broj posljednjeg dnevnog izvještaja, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, ukupan broj dnevnih izvještaja koji se mogu smjestiti u fiskalnu memoriju i prelazi se u novi red. (4) Blok iz stava (1) tačka k) ovog člana formira se tako što se štampa: a) digitalni potpis dnevnog izvještaja prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red, b) prazan red, c) fiskalni logo i prelazi se u novi red. (5) U slučaju neuspješnog slanja zahtijevanih podataka na server Porezne uprave, fiskalni uređaj štampa dnevni izvještaj kojem prethodi blok Obavijesti o blokiranju fiskalnog uređaja koji se formira tako što se centrirano štampa: a) fiksni tekst: "OBAVIJEST O BLOKIRANJU", prelazi se u novi red; b) fiksni tekst: "FISKALNOG UREĐAJA", prelazi se u novi red; c) fiksni tekst: " ZA XX DANA" i prelazi se u novi red. (6) Izgled dnevnog izvještaja i značenje podataka na dnevnom izvještaju dati su u Prilogu DI. Član 41. (Izgled duplikata dnevnog izvještaja i značenje podataka) (1) Duplikat dnevnog izvještaja sastoji se iz više blokova, i to: a) zaglavlja, b) bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta "DUPLIKAT DNEVNOG IZVJEŠTAJA", rednim brojem prvog i posljednjeg fiskalnog računa u izvještajnom periodu, rednim brojem prvog i posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu, rednim brojem dnevnog izvještaja, brojeve nezaprimljenih/ neprenesenih fiskalnih računa na server Porezne uprave, vremenskom odrednicom štampanja dnevnog izvještaja, i vremenskom odrednicom štampanja duplikata dnevnog izvještaja, c) bloka sa brojačima servisiranja, vremenskim odrednicama servisiranja i vrstama servisiranja u izvještajnom periodu, koji se računa od formiranja posljednjeg dnevnog izvještaja do formiranja dnevnog izvještaja, d) bloka sa brojačima reseta, vremenskim odrednicama reseta i vrstama reseta u izvještajnom periodu, e) bloka sa brojačima promjena poreznih stopa, vremenskim odrednicama promjena poreznih stopa i vrijednostima poreznih stopa poslije svake promjene poreznih stopa u izvještajnom periodu, f) bloka sa brojačima storniranih artikala i vrijednostima storniranog prometa u izvještajnom periodu, g) bloka sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa u izvještajnom periodu, h) bloka sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza u izvještajnom periodu, i) bloka sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa u izvještajnom periodu, j) bloka sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza u izvještajnom periodu, k) bloka sa digitalnim potpisom i fiskalnim logom. (2) Izvještajni period prvog dnevnog izvještaja poslije fiskalizacije fiskalnog uređaja počinje vremenskom odrednicom fiskalizacije fiskalnog uređaja. (3) Blok iz stava (1) tačka b) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) naziv fiskalnog dokumenta "DUPLIKAT", znak razmaka ili prelazak u novi red, "DNEVNOG IZVJEŠTAJA" i prelazi se u novi red; b) vremenska odrednica formiranja dnevnog izvještaja i prelazi se u novi red; c) vremenska odrednica štampanja duplikata dnevnog izvještaja i prelazi se u novi red; d) labela broja izdatih fiskalnih računa, redni broj prvog fiskalnog računa izdatog u izvještajnom periodu, znak oduzimanja, redni broj posljednjeg fiskalnog računa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red; e) labela broja izdatih reklamiranih fiskalnih računa, redni broj prvog reklamiranog fiskalnog računa izdatog u izvještajnom periodu, znak oduzimanja, redni broj posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red; f) labela broja dnevnog izvještaja, broj posljednjeg dnevnog izvještaja, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, ukupan broj dnevnih izvještaja koji se mogu smjestiti u fiskalnu memoriju i prelazi se u novi red. (4) Blok iz stava (1) tačka k) ovog člana formira se tako što se štampa: a) digitalni potpis dnevnog izvještaja prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red; b) digitalni potpis duplikata dnevnog izvještaja prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red; c) prazan red; d) fiskalni logo i prelazi se u novi red. (5) Podaci na duplikatu dnevnog izvještaja moraju u potpunosti odgovarati dnevnom izvještaju na koji se duplikat odnosi. (6) U slučaju neuspješnog slanja zahtijevanih podataka na server Porezne uprave, fiskalni uređaj štampa dnevni izvještaj kojem prethodi blok Obavijesti o blokiranju fiskalnog uređaja koji se formira tako što se centrirano štampa: a) fiksni tekst: "OBAVIJEST O BLOKIRANJU", prelazi se u novi red; b) fiksni tekst: "FISKALNOG UREĐAJA", prelazi se u novi red; c) fiksni tekst: " ZA XX DANA" i prelazi se u novi red. (7) Izgled duplikata dnevnog izvještaja i značenje podataka na duplikatu dnevnog izvještaja dati su u Prilogu DDI. Član 42. (Izgled periodičnog izvještaja i značenje podataka) (1) Periodični izvještaj se sastoji iz više blokova, i to: a) zaglavlja; b) bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta "PERIODIČNI IZVJEŠTAJ", vremenskim odrednicama početka i kraja izvještajnog perioda, rednim brojevima prvog i posljednjeg fiskalnog računa u izvještajnom periodu, rednim brojevima prvog i posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu, rednim brojem prvog i posljednjeg dnevnog izvještaja u izvještajnom periodu, brojeve nezaprimljenih/nepreПетак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 53 nesenih fiskalnih računa na server Porezne uprave i vremenskom odrednicom štampanja periodičnog izvještaja; c) bloka sa brojačima servisiranja, vremenskim odrednicama servisiranja i vrstama servisiranja u izvještajnom periodu, koji se računa od završetka formiranja posljednjeg dnevnog izvještaja prije vremenske odrednice početka izvještajnog perioda do završetka formiranja posljednjeg dnevnog izvještaja prije vremenske odrednice kraja izvještajnog perioda; d) bloka sa brojačima reseta, vremenskim odrednicama reseta i vrstama reseta u izvještajnom periodu; e) bloka sa brojačima promjena poreznih stopa, vremenskim odrednicama promjena poreznih stopa i vrijednostima poreznih stopa poslije svake promjene poreznih stopa u izvještajnom periodu; f) bloka sa brojačima storniranih artikala i vrijednostima storniranog prometa u izvještajnom periodu; g) bloka sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa u izvještajnom periodu; h) bloka sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza u izvještajnom periodu; i) bloka sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometa po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnom vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa u izvještajnom periodu; j) bloka sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza po svim poreznim stopama u izvještajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza u izvještajnom periodu; k) bloka sa digitalnim potpisom i fiskalnim logom. (2) Izvještajni period periodičnog izvještaja ne može početi prije vremenske odrednice fiskalizacije fiskalnog uređaja. (3) Blok iz stava (1) tačka b) ovog člana formira se tako što se štampaju: a) naziv fiskalnog dokumenta "PERIODIČNO", znak razmaka ili prelazak u novi red "IZVJEŠTAJ" i prelazi se u novi red; b) fiksni tekst "Od", znak razmaka, vremenska odrednica početka izvještajnog perioda i prelazi se u novi red; c) fiksni tekst "do" vremenska odrednica završetka izvještajnog perioda, i prelazak u novi red; d) prazan red; e) labela broja fiskalnog računa, redni broj prvog izdatog fiskalnog računa u izvještajnom periodu, razmak, znak oduzimanja, razmak, redni broj posljednjeg fiskalnog računa izdatog u izvještajnom periodu, i prelazi se u novi red; f) labela broja reklamiranog fiskalnog računa, redni broj prvog izdatog reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu, razmak, znak oduzimanja, razmak, redni broj posljednjeg izdatog reklamiranog fiskalnog računa u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red; g) labela broja dnevnog izvještaja, redni broj prvog dnevnog izvještaja u izvještajnom periodu, razmak, znak oduzimanja, redni broj posljednjeg dnevnog izvještaja u izvještajnom periodu i prelazi se u novi red; h) prazan red; i) vremenska odrednica štampanja periodičnog izvještaja i prelazi se u novi red. (4) Blok iz stava (1) tačka k) ovog člana formira se tako što se štampa: a) digitalni potpis periodičnog izvještaja prema MD5 algoritmu štampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novi red; b) prazan red; c) fiskalni logo i prelazi se u novi red. (5) U slučaju uspješnog slanja zahtijevanih podataka na server Porezne uprave, fiskalni uređaj štampa periodični izvještaj za izvještajni period kome prethodi blok potvrde o uspješnom prijenosu podataka koji na koji se formira tako što se centrirano štampa: a) fiksni tekst "POTVRDA USPJEŠNOG", prelazi se u novi red; b) fiksni tekst "PRIJENOSA PODATAKA", prelazi se u novi red; c) fiksni tekst "NA SERVER PU" i prelazi se u novi red. (6) Potvrda iz stava (5) ovog člana se odnosi na period obuhvaćen štampanim periodičnim izvještajem. (7) Izgled periodičnog izvještaja i značenje podataka na periodičnom izvještaju dati su Prilogu PI. Član 43. (Nulti dnevni izvještaj, nulti presjek stanja i nulti periodični izvještaj) (1) U slučaju da u toku izvještajnog perioda koji obuhvata dnevni izvještaj, presjek stanja ili periodični izvještaj nije izdat nijedan račun određenog tipa, redni broj prvog i posljednjeg računa tog tipa u dnevnom izvještaju, presjeku stanja i periodičnom izvještaju treba da ima vrijednost "0 - 0" za brojače koji nisu mijenjali vrijednost u izvještajnom periodu, pri čemu odgovarajuća labela može biti iz skupa ("BF", "RF", "DI"). (2) U slučaju da u toku zadatog perioda ne postoji nijedan dnevni izvještaj, redni broj prvog i posljednjeg dnevnog izvještaja treba da ima vrijednost "0 - 0" za brojač koji nije mijenjao vrijednost u izvještajnom periodu, pri čemu je odgovarajuća labela "DI". Član 44. (Knjiga dnevnih izvještaja) (1) Knjiga dnevnih izvještaja se popunjava na osnovu podataka iz dnevnih izvještaja, pisanih računa, pisanih reklamiranih računa i kopija izdatih faktura. (2) Knjiga dnevnih izvještaja sastoji se od 12 identičnih tabela Obrasca KDI, po jedan za svaki mjesec u kalendarskoj godini. (3) U knjigu dnevnih izvještaja se za svaki radni dan u kojem je ostvaren promet upisuju podaci o datumu i rednom broju dnevnog izvještaja, rednom broju posljednjeg fiskalnog i reklamiranog računa, kao i broju izdatih računa. (4) U knjizi dnevnih izvještaja se čuvaju dnevni izvještaji, drugi primjerci pisanih fiskalnih i reklamiranih računa, i periodični izvještaj. (5) Knjiga dnevnih izvještaja se čuva pet godina. (6) Izgled i sadržaj knjige dnevnih izvještaja dati su na Obrascu KDI. VIII. NEFISKALNI DOKUMENTI Član 45. (Nefiskalni dokumenti) (1) Svi nefiskalni dokumenti počinju blokom oznake početka nefiskalnog teksta i završavaju blokom oznake završetka nefiskalnog teksta. (2) Blok oznake početka nefiskalnog teksta iz stava (1) ovog člana se formira tako što se štampa: a) red popunjen znakovima ##### i prelazak u novi red; Број 50 - Страна 54 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. b) tekst "POČETAK", znak razmaka ili prelazak u novi red "NEFISKALNOG TEKSTA" i prelazak u novi red; c) red popunjen znakovima ##### i prelazak u novi red. (3) Blok oznake završetka nefiskalnog teksta iz stava (1) ovog člana se formira tako što se štampa: a) red popunjen znakovima ##### i prelazak u novi red; b) tekst "ZAVRŠETAK" znak razmaka ili prelazak u novi red "NEFISKALNOG TEKSTA" i prelazak u novi red; c) red popunjen znakovima ##### i prelazak u novi red. (4) Između blokova iz st. (2) i (3) ovog člana, u jednoj liniji moguće je štampati najviše pet znakova jednakosti ili oduzimanja. (5) Nefiskalni dokumenti ne smiju sadržavati fiskalni logo ili oblike koji podsjećaju na fiskalni logo. (6) Izgled nefiskalnog dokumenta dat je u Prilogu ND. Član 46. (Testni dokumenti) (1) Štampanje testnih dokumenata moguće je isključivo prije fiskalizacije. (2) Testni dokumenti su testni račun, testni reklamirani fiskalni račun i testni dnevni izvještaj i po sadržaju i izgledu odgovaraju redom fiskalnom računu, reklamiranom fiskalnom računu i dnevnom izvještaju s tom razlikom da se na testnim dokumentima umjesto bloka zaglavlja i bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga na fiskalnom dokumentu štampa blok oznake testnog režima rada fiskalnog uređaja (na početku i kraju testnog dokumenta) i da se redni broj testnog računa, redni broj testnog reklamiranog fiskalnog računa, redni broj testnog dnevnog izvještaja, vremenske odrednice štampanja testnih dokumenata i IBK klijenta umjesto u standardnom formatu štampaju kao: a) "XXXXXX" za redni broj testnog računa, reklamiranog testnog računa i testnog dnevnog izvještaja; b) "DD.MM.GGGG hh:mm" za vremenske odrednice štampanja testnih dokumenata; c) xxxxxxxxxxxxx za identifikacijsku oznaku klijenta na testnom računu i reklamiranom testnom računu. Član 47. (Blok sa oznakom testnog režima) (1) Blok sa oznakom testnog režima se štampa na početku i kraju testnih dokumenata. (2) Blok sa oznakom testnog režima se formira tako što se štampa: a) red popunjen znakovima ###### i prelazak u novi red; b) tekst "TESTNI REŽIM" kao oznaka da se uređaj nalazi u testnom režimu i prelazak u novi red; c) red popunjen znakovima ###### i prelazak u novi red. (3) Izgled testnog računa i značenje podataka na testnom računu dati su u Prilogu TR. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 48. (Prestanak važenja) Danom početka primjene ovoga pravilnika prestaje da važi Pravilnik o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata,
Pravilnik o fiskalnim sistemima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/20 24.07.2020 SN FBiH 92/20 fiskalni sistemi,sistemi Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 125 Na osnovu člana 51. stav (2) tač. a), b),c), d), e), j), k) i l) Zakona o fiskalnim sistemima ("Službene novine Federacije BiH", broj: 81/09), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O FISKALNIM SISTEMIMA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet pravilnika) (1) Ovim pravilnikom se uređuju vrste fiskalnih uređaja i fiskalnih proizvoda, odnosno dijelovi fiskalnog sistema, tehničke i funkcionalne osobine fiskalnih uređaja i fiskalnih proizvoda, tehničke i funkcionalne osobine terminala, tehničke i funkcionalne osobine softver aplikacije, sadržaj formulara i način ispitivanja uzorka tipa fiskalnog uređaja i ostalih dijelova fiskalnog sistema, sadržaj formulara i način ispitivanja uzorka tipa terminala, sadržaj formulara i način ispitivanja uzorka tipa softverske aplikacije i druga pitanja od značaja za primjenu Zakona o fiskalnim sistemima (u daljem tekstu: Zakon) (2) Sastavni dio ovog pravilnika čine prilozi: Prilog FTPN – Tabela standardnih FTP naredbi, Prilog FTPN-D – Tabela dodanih naredbi pri FTP komunikaciji, Prilog FTPP – Tabela standardnih FTP poruka, Prilog DN – Datoteka sa naredbama, Prilog VSD – Vrijeme slanja datoteke, Prilog DS – Format datoteke sa servisiranjima, Prilog DR – Format datoteke sa resetima, Prilog DP – Format datoteke sa promjenama poreznih stopa, Prilog DPPL – Format datoteke sa prometom prema licima iz elektronskog žurnala, Obrazac IFU - Obrazac za ispitivanje uzorka tipa fiskalnog uređaja, Obrazac IT - Obrazac za ispitivanje uzorka tipa terminala i Obrazac ISA - Obrazac za ispitivanje softverske aplikacije. Član 2. (Definicije) U smislu ovog pravilnika primjenjuju se pojmovi definirani članom 2. Zakona kao i sljedeći pojmovi: a) Dozvoljeni period definira se od momenta formiranja posljednjeg Dnevnog izvještaja pa sve do momenta formiranja prvog fiskalnog računa ili prvog reklamiranog fiskalnog računa. b) Nedozvoljeni period definira se od momenta formiranja prvog fiskalnog računa ili prvog reklamiranog fiskalnog računa nakon formiranja posljednjeg dnevnog izvještaja, pa sve do momenta formiranja prvog narednog dnevnog izvještaja. c) Oznaka IOSA predstavlja identifikacijsku oznaku softverske aplikacije koja je jedinstveni identifikator nezavisnog programa, odnosno softverskog modula prodaje za komunikaciju nadređenog računara i fiskalnog štampača. d) Oznaka MD5 (Message-Digest algorithm) predstavlja kriptografsku hash funkciju kojom se provjerava izvornost datoteke po internetskom standardu RFC 1321. II. FISKALNI UREĐAJ Član 3. (Vrste fiskalnih sistema) (1) Fiskalni sistem se sastoji od sljedećih dijelova: a) fiskalnog uređaja, b) terminala, c) softverske aplikacije. (2) Fiskalni uređaj iz stava (1) tačka a) ovog člana smatra se fiskalna kasa/štampač ili drugi uređaj za evidentiranje prometa dobara i usluga unesenih u njenu bazu podataka o dobrima i uslugama koji se na propisani način saopćavaju kupcu dobara, odnosno korisniku usluga (klijentu) uz istovremeno evidentiranje na kontrolnoj traci ili drugom mediju fiskalne kase ili drugom fiskalnom uređaju, njihovo periodično evidentiranje u fiskalnoj memoriji fiskalne kase/štampača ili drugog fiskalnog uređaja kao i formiranje odštampanih fiskalnih dokumenata. (3) Terminal iz stava (1) tačka b) ovog člana smatra se uređaj za daljinsko očitavanje podataka iz fiskalnog uređaja koji osigurava dvosmjernu komunikaciju fiskalnog uređaja i servera Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava), čime omogućava zadavanje komandi od servera Porezne uprave, očitavanje podataka iz fiskalnog uređaja i prijenos tih podataka do servera Porezne uprave. (4) Softverska aplikacija iz stava (1) tačka c) ovog člana izvršava se na nadređenom računaru i omogućava dvosmjernu komunikaciju nadređenog računara sa fiskalnim uređajem preko porta fiskalnog uređaja i naročito zadavanje komandi fiskalnom uređaju od nadređenog računara. Član 4. (Oznake fiskalnih uređaja) (1) Identifikacijski broj fiskalnog uređaja (u daljem tekstu: IBFU) sadrži sedam znakova, od kojih: a) prvi znak predstavlja identifikaciju ovlaštenog proizvođača/zastupnika fiskalnih uređaja, b) drugi znak predstavlja identifikaciju fiskalnog uređaja proizvođača/zastupnika, c) preostalih pet znakova predstavlja identifikaciju svakog pojedinačnog fiskalnog uređaja, gdje je uvijek posljednji znak nula. (2) Identifikacijski broj fiskalnog modula (u daljem tekstu: IBFM) sadrži isti oznake kao i IBFU osim posljednjeg znaka. (3) Posljednji znak kod IBFM može bili bilo koji broj od 0 do 9. (4) Posljednji znak IBFM kod prvog fiskalnog modula u fiskalnom uređaju sa odgovarajućim IBFU je uvijek 0. (5) Posljednji znak IBFM kod svakog sljedećeg fiskalnog modula u fiskalnom uređaju sa odgovarajućim IBFU se uvećava za 1 u odnosu na IBFM prethodnog, sve dok se ne dostigne najveći dozvoljeni broj iz stava (3) ovog člana. (6) U slučaju kad se dostigne najveći dozvoljeni broj iz stava (3) ovog člana, fiskalni uređaj sa postojećim IBFU se ne može više koristiti. Član 5. (Način realiziranja fiskalnih uređaja) (1) Fiskalni uređaj može biti realiziran kao: a) Fiskalna kasa koja prima komande od operatera preko tastature fiskalne kase. b) Fiskalni štampač koji prima komande od nadređenog računara kroz certificiranu softversku aplikaciju kao sastavnog dijela fiskalnog sistema preko porta fiskalnog štampača. c) Fiskalna kasa - štampač koji prima komande od nadređenog računara kroz certificiranu softversku aplikaciju kao sastavnog dijela fiskalnog sistema preko porta fiskalne kase – štampača. (2) Fiskalni uređaj može biti povezan sa dodatnom opremom, kao što je: nadređeni računar, bar kod čitač, vaga, dodatni štampač i dr. Број 50 - Страна 126 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. Član 6. (Kvalitet fiskalnog sistema) Fiskalni sistem mora da zadovoljava najstrože zahtjeve kvaliteta, što je označeno priloženim certifikatom oznake "CE" (European conformance CE mark). III. OSNOVNE FUNKCIONALNOSTI FISKALNOG UREĐAJA Član 7. (Specifikacija poreznih stopa) (1) Fiskalni uređaj mora da podržava pet poreznih stopa, označenih slovima "A", "E", "J" ,"K" i "M" u formatu sa 4 cifre od kojih su dva decimalna mjesta. (2) Promjena specifikacije poreznih stopa u nedozvoljenom periodu je zabranjena. (3) Porezna stopa oznake "A" dodjeljuje se licima koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost (u daljem tekstu: PDV). (4) Lica koji su obveznici PDV-a dodjeljuju poreznu stopu oznake: a) "E" artiklima na čiji se promet plaća PDV, b) "K" artiklima koji su oslobođeni PDV-a, c) "J" artiklima za nove porezne stope, d) "M" artiklima za nove porezne stope. Član 8. (Specifikacija načina plaćanja) Fiskalni uređaj mora podržati sljedeće načine plaćanja: a) "gotovina" ukoliko se plaća gotovim novcem, b) "kartica" ukoliko se plaća platnom kreditnom ili debitnom karticom, c) "virman" ukoliko se plaća općim nalogom za prijenos sa računa (virmanom), d) "ček" ukoliko se plaća kuponima, bonovima, internim karticama i sličnim instrumentima plaćanja. Član 9. (Funkcionalnosti evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja) (1) Fiskalni uređaj mora omogućiti prijem naredbi od operatera preko tastature fiskalnog uređaja. U slučaju fiskalne kase ili nadređenog računara prijem naredbi je kroz certificiranu softversku aplikaciju preko porta fiskalnog uređaja. (2) Fiskalni uređaj mora omogućiti izdavanje minimalno 500.000 fiskalnih računa ili 2.000 Dnevnih izvještaja. (3) Fiskalni uređaj mora osigurati korisniku vizuelno praćenje evidentiranja prometa, storniranja evidentiranog prometa, reklamiranja prometa i storniranja reklamiranog prometa na displeju za korisnika. (4) Fiskalni uređaj mora osigurati kod evidentiranja prometa, storniranja evidentiranog prometa, reklamiranja prometa i storniranja reklamiranog prometa u konvertibilnim markama zaokruženim na drugu decimalu. (5) Fiskalni uređaj mora osigurati pohranjivanje podataka o svakom pojedinačnom ostvarenom evidentiranom prometu i svakom pojedinačnom ostvarenom reklamiranom prometu u operativnu memoriju uz istovremeno štampanje i upisivanje u elektronski žurnal, isključivo na osnovu podataka iz memorije fiskalnog uređaja. Pri tome se svakom izdanom fiskalnom računu ili reklamiranom fiskalnom računu dodjeljuje digitalni potpis prema standardnom MD5 algoritmu. Ovaj potpis se pohranjuje u elektronski žurnal i štampa u skladu sa propisanim izgledom fiskalnog računa. (6) Fiskalni uređaj mora osigurati grupiranje, sabiranje i iskazivanje podataka o ostvarenom evidentiranom prometu i ostvarenom reklamiranom prometu po poreznim stopama i načinima plaćanja. (7) Fiskalni uređaj mora osigurati automatsko formatiranje i prebacivanje podataka o ostvarenom evidentiranom prometu, storniranom evidentiranom prometu, ostvarenom reklamiranom prometu i storniranom reklamiranom prometu po poreznim stopama iz operativne memorije u fiskalnu memoriju prilikom formiranja Dnevnih izvještaja, a zatim automatsko brisanje podataka o ostvarenom evidentiranom prometu, storniranom evidentiranom prometu, ostvarenom reklamiranom prometu i storniranom reklamiranom prometu po poreznim stopama u operativnoj memoriji u dozvoljenom periodu. Svaki Dnevni izvještaj prati kreiranje digitalnog potpisa po standardnom MD5 algoritmu. Ovaj potpis se štampa u podnožju svakog Dnevnog izvještaja i pohranjuje u elektronski žurnal i fiskalnu memoriju. (8) Fiskalni uređaj mora osigurati jasno i nedvojbeno razlikovanje nefiskalnih i testnih dokumenata od fiskalnih dokumenata. Član 10. (Funkcionalnosti onemogućavanja evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja) Fiskalni uređaj mora onemogućiti dalje evidentiranje prometa: a) ukoliko je fiskalni uređaj uzastopno kreirao 10 Dnevnih izvještaja, a nije poslao podatke na server Porezne uprave. b) nakon što se popuni memorija elektronskog žurnala ili fiskalni modul po bilo kom osnovu. c) ako je u postupku samotestiranja utvrđena neispravnost fiskalnog modula. d) ako je u postupku samotestiranja utvrđena neispravnost operativne memorije ili neispravnost displeja ili neispravnost štampača. e) ukoliko upis u elektronski žurnal nije realiziran. f) u odsustvu papirne trake. Član 11. (Funkcionalnosti sigurnosti fiskalnih uređaja) (1) Fiskalni uređaj mora omogućiti pristup djelu kućišta radi zamjene papira bez skidanja servisne plombe. (2) Fiskalni uređaj mora onemogućiti: a) fizički pristup unutrašnjosti fiskalnog uređaja, programskoj memoriji, operativnoj memoriji, fiskalnoj memoriji, memoriji kripto modula i elektronskom žurnalu bez skidanja servisne plombe. b) razdvajanje fiskalnog modula od matične ploče fiskalnog uređaja bez skidanja fiskalne plombe. c) razdvajanje kartice kripto modula od memorije kripto modula bez skidanja fiskalne plombe. (3) Fiskalni uređaj mora omogućiti: a) automatsko ili ručno prebacivanje fiskalnog uređaja u režim čitanja fiskalnog modula. b) očitavanje sadržaja fiskalne memorije preko porta fiskalnog uređaja na osnovu komandi primljenih preko porta fiskalnog uređaja. c) očitavanje sadržaja elektronskog žurnala preko porta fiskalnog uređaja na osnovu naredbi primljenih preko porta fiskalnog uređaja. (4) Fiskalni uređaj mora osigurati: a) očitavanje sadržaja programske memorije preko porta fiskalnog uređaja, b) zaštitu sadržaja fiskalne memorije od izmjena i brisanja, c) zaštitu sadržaja memorije elektronskog žurnala od izmjena i brisanja, Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 127 d) čvrstu fizičku vezu fiskalne memorije i kućišta fiskalnog uređaja, e) čvrstu fizičku vezu modula elektronskog žurnala i kućišta fiskalnog uređaja, f) čvrstu fizičku vezu kripto modula i kućišta fiskalnog uređaja. Član 12. (Funkcionalnosti štampanja iz fiskalnog uređaja) (1) Fiskalni uređaj mora osigurati nesmetan rad i izdavanje fiskalnih računa dok traje prijenos podataka na server Porezne uprave. (2) Fiskalni uređaj mora osigurati štampanje: a) fiskalnih dokumenata na službenim jezicima Bosne i Hercegovine, b) dokumenata na papiru i istovremeni upis identičnog sadržaja u elektronskom žurnalu, c) podataka o svakom pojedinačno evidentiranom prometu, pojedinačno storniranom evidentiranom prometu, pojedinačno reklamiranom prometu, pojedinačno storniranom reklamiranom prometu i istovremeni upis u elektronski žurnal, d) testnih dokumenata isključivo prije fiskalizacije u testnom režimu, e) fiskalnog loga na fiskalnim dokumentima, f) QR (dvodimenzionalni barkod) kod na fiskalnom računu, g) nefiskalnih dokumenata i h) fiskalnih dokumenata nakon fiskalizacije. (3) Fiskalni uređaj mora osigurati štampanje Potvrde o uspješnom prijenosu podataka, sa ispisom konfigurirane adrese servera Porezne uprave sa kojom je komunicirao, preko terminala fiskalnog uređaja na server Porezne uprave automatskim štampanjem periodičnog izvještaja za period na koji se odnose poslani podaci uz tekstualni ispis o uspješnosti prijenosa podataka. Potvrda se ne štampa kad se šalju podaci tijekom dana na osnovu komande iz člana 33. stav (1) tačka l) ovog pravilnika. (4) Fiskalni uređaj mora osigurati štampanje Obavijesti o blokiranju fiskalnog uređaja (u daljem tekstu: Obavijest) svaki radni dan u dozvoljenom periodu ukoliko nije bilo prijenosa Dnevnih izvještaja i podataka o fiskalnim računima na server Porezne uprave, u proteklom periodu. Ukoliko se Obavijest štampa, potrebno je istaknuti na Obavijesti da će doći do blokiranja rada fiskalnih uređaja za xx dana prije blokiranja. (5) Fiskalni uređaj mora osigurati mogućnost poništavanja računa u cijelosti prije komande za uplatu ili isplatu. (6) Fiskalni uređaj mora osigurati da se svaka započeta, pa prekinuta operacija uslijed neispravnosti štampača, poslije popravke štampača nastavi, osim u slučaju kvara procesora ili memorije. (7) Fiskalni uređaj mora osigurati da se svaka započeta, pa prekinuta operacija uslijed prekida napajanja, a nakon dovođenja napajanja nastavi uz odštampanu poruku o prekidu napajanja. Član 13. (Funkcionalnosti onemogućavanja brisanja brojača) Fiskalni uređaj mora onemogućiti brisanje rednog broja kod fiskalnog računa, reklamiranog računa, Dnevnog izvještaja, servisiranja, reseta i promjene poreznih stopa. Član 14. (Kontrole vremenskih odrednica) (1) Fiskalni uređaj mora omogućiti: a) unos datuma i vremena u formatu "DD.MM.GGGG. hh:mm" poslije skidanja servisne plombe, b) unos u fiskalnu memoriju datuma i vremena fiskalizacije, c) očitavanje vremenskih odrednica iz sata realnog vremena, d) kontrolu unesenih vremenskih odrednica, na način da tako unesene vremenske odrednice ne mogu biti starije od vremenskih odrednica koje su već prethodno pohranjene u fiskalnoj memoriji, e) automatsku promjenu zimskog u ljetno računanje vremena i obrnuto. (2) Fiskalni uređaj mora da u nedozvoljenom periodu onemogući promjenu vremenskih odrednica sata realnog vremena. (3) Fiskalni uređaj mora omogućiti ručno isključivanje automatske promjene računanja zimskog odnosno ljetnog vremena. IV. MEMORIJA FISKALNOG UREĐAJA Član 15. (Memorija fiskalnih uređaja) Fiskalni uređaj mora imati programsku memoriju, operativnu memoriju, fiskalnu memoriju, elektronski žurnal i memoriju za kripto modul. Član 16. (Programska memorija) (1) Fiskalni uređaj treba onemogućiti fizičko odvajanje programske memorije od matične ploče fiskalnog uređaja bez skidanja servisne i programske plombe. (2) Postupak samotestiranja programske memorije provodi se prilikom svakog uključivanja fiskalnog uređaja. U slučaju neispravnosti programske memorije, fiskalni uređaj onemogućava evidentiranje prometa. (3) Sadržaj programske memorije iz fiskalnog uređaja čita se preko porta fiskalnog uređaja. Član 17. (Operativna memorija) (1) Fiskalni uređaj treba onemogućiti fizičko odvajanje operativne memorije od matične ploče fiskalnog uređaja bez skidanja servisne plombe. (2) Operativna memorija mora omogućiti unos naziva i adrese mjesta prometa, te onemogućiti promjenu naziva i adrese mjesta prometa bez skidanja servisne plombe. (3) Sadržaj operativne memorije mora se čuvati najmanje 90 dana nezavisno od napajanja. (4) Postupak samotestiranja operativne memorije provodi se prilikom svakog uključivanja fiskalnog uređaja. Ukoliko se samotestiranjem operativne memorije utvrde neispravnosti, fiskalni uređaj mora onemogućiti evidentiranje prometa. (5) Operativna memorija mora omogućiti evidentiranje stanja gotovine u fiskalnom uređaju, te da štampa informaciju o stanju gotovine prilikom svakog unosa (cash-in) ili povlačenja službenog uloga gotovine (cash-out). (6) Operativna memorija mora omogućiti razvrstavanje prometa prema načinima plaćanja iz člana 8. ovog pravilnika. (7) Operativna memorija mora podržavati resete iz člana 21. ovog pravilnika. Sadržaj operativne memorije se ne može obrisati bez skidanja servisne plombe i izvršavanja odgovarajućeg reseta u nedozvoljenom periodu niti fizički odvojiti od matične ploče fiskalnog uređaja bez skidanja servisne plombe. (8) U operativnu memoriju mora biti smještena baza artikala. Fiskalni uređaj treba omogućiti promjenu cijene jedinice mjere u bazi artikala u operativnoj memoriji u nedozvoljenom periodu i onemogućiti promjenu ili brisanje svih ostalih podataka iz baze artikala u operativnoj memoriji, Број 50 - Страна 128 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. bez skidanja servisne plombe i izvršavanja reseta brisanja baze artikala ili reseta brisanja cjelokupnog sadržaja operativne memorije. Fiskalni uređaj treba omogućiti dodavanje novih artikala u bazu artikala u nedozvoljenom periodu. Član 18. (Fiskalna memorija) (1) Fiskalni uređaj mora posjedovati poseban zaštićen fiskalni modul u kojem se nalazi fiskalna memorija koja osigurava da se jednom upisani podaci ne mogu mijenjati niti brisati u roku od 5 godina, nezavisno od napajanja fiskalnog uređaja. (2) Fiskalnom modulu se ne može pristupiti bez skidanja fiskalne plombe ili dijela kućišta u kojem se nalazi. (3) Fiskalna memorija mora omogućiti trajno smještanje IBFM, JIB (koji ima 13 brojeva) i/ili broj obveznika PDV-u (koji ima 12 brojeva) ili sekvenca "0000000000000" ukoliko lice nije obveznik PDV-a, kao i vremensku odrednicu fiskalizacije fiskalnog uređaja. (4) Fiskalna memorija kod fiskalne kase ili fiskalnog štampača mora omogućiti da se u nju unese trajno IOSA i najmanje 30 promjena IOSA nakon skidanja servisne plombe. Prilikom svake promjene IOSA, fiskalni uređaj treba da odštampa informaciju o broju preostalih mogućih promjena. (5) Fiskalna memorija mora omogućiti smještanje najmanje 2.000 Dnevnih izvještaja s digitalnim potpisom po standardnom MD5 algoritmu koji obuhvataju: a) vremenske odrednice sačinjavanja Dnevnih izvještaja, b) redni broj Dnevnih izvještaja, c) brojeve prvog i posljednjeg fiskalnog računa i reklamiranog fiskalnog računa izdatog u nedozvoljenom periodu na koji se Dnevni izvještaji odnose, d) broj evidentiranih storniranih artikala i broj evidentiranih artikala u periodu na koje se izvještaj odnosi, e) broj reklamiranih storniranih artikala i broj reklamiranih artikala u periodu na koje se izvještaj odnosi, f) vrijednost storno evidentiranog prometa i vrijednost storno reklamiranog prometa, g) podatke o ostvarenom evidentiranom prometu po poreznim stopama i podatke o ostvarenom reklamiranom prometu po poreznim stopama u nedozvoljenom periodu na koji se Dnevni izvještaji odnose, h) broj nezaprimljenih/neprenesenih fiskalnih računa na server Porezne uprave, koji se odnose na dnevni izvještaj na tekući dan. (6) Fiskalni uređaj treba da osigura vizuelno i štampano obavještenje o potrebi za zamjenu fiskalnog modula prije svakog kreiranja Dnevnih izvještaja u slučaju da je broj preostalih mogućih smještanja Dnevnih izvještaja u fiskalnoj memoriji manji od 50. (7) Fiskalni uređaj mora osigurati automatsko kreiranje Dnevnih izvještaja 24 sata nakon izdavanja posljednjeg fiskalnog računa. (8) Fiskalna memorija mora omogućiti smještanje tačno: a) 50 zapisa o vrsti i vremenskim odrednicama reseta, b) 80 zapisa o vrsti i vremenskim odrednicama kraja servisiranja i c) 30 zapisa o specifikaciji i vremenskim odrednicama promjene poreznih stopa. (9) Pri svakom upisu iz stava (8) ovog člana, fiskalni uređaj treba da odštampa informaciju o broju mogućih preostalih upisa. (10) Prilikom svakog uključivanja fiskalnog uređaja, fiskalna memorija izvršava proceduru samotestiranja. (11) Fiskalni uređaj treba onemogućiti dalje evidentiranje prometa ukoliko fiskalna memorija nije prisutna ili nije ispravna, JIB i IBFM nisu jednaki onima upisanim u memoriju elektronskog žurnala, ili ukoliko je došlo do popunjavanja kapaciteta fiskalne memorije po bilo kom osnovu iz st. (5) i/ili (8) ovog člana. (12) Svaki zapis u fiskalnoj memoriji mora imati fiksnu strukturu koja sadrži i dvobajtnu kontrolnu sumu zapisa u svrhu osiguranja nepromjenjivosti zapisa. Svako upisivanje zapisa u fiskalnu memoriju prati čitanje i potvrda uspješnog upisivanja. Ukoliko se utvrdi greška, fiskalni uređaj mora onemogućiti dalje evidentiranje prometa. (13) Sadržaj fiskalne memorije se mora očitavati preko odgovarajućeg porta ili terminala ugrađenog u kućište fiskalnog uređaja. Član 19. (Elektronski žurnal) (1) Elektronski žurnal treba da se realizira kao poseban modul koji uključuje memoriju nezavisnu od napajanja. Modul mora da sadrži mikrokontroler koji onemogućava da podaci jednom upisani u žurnal budu obrisani ili promijenjeni. Svako upisivanje u žurnal prati automatska provjera ispravnosti upisa. Fiskalni uređaj treba onemogućiti dalje evidentiranje prometa ukoliko se utvrdi neispravnost upisa. (2) Kapacitet žurnala mora da bude najmanje 8 GB i u njega se smještaju kopije svih: a) štampanih fiskalnih dokumenata i kopije duplikata fiskalnih dokumenata sa digitalnim potpisom prema standardnom MD5 algoritmu redom kako su štampani i b) nefiskalnih dokumenata redom kako su štampani. (3) Sadržaj elektronskog žurnala se mora očitavati preko odgovarajućeg porta ili terminala ugrađenog u kućište fiskalnog uređaja. (4) Fiskalni uređaj mora da izvrši upisivanje jedinstveni identifikacijskog broja poreznog obveznika (u daljem tekstu: JIB) koji ima 13 brojeva i IBFM iz fiskalne memorije prilikom inicijalizacije elektronskog žurnala sa IBFM. (5) Fiskalni uređaj mora da onemogući: a) štampanje kada upis u elektronski žurnal nije ispravan ili nije moguć ili podaci o JIB i IBFM nisu identični podacima upisanim u fiskalnoj memoriji. b) zamjenu elektronskog žurnala novim bez skidanja servisne plombe. c) štampanje svih drugih dokumenata osim Dnevnih izvještaja, Periodičnog izvještaja, Potvrde o uspješnosti prijenosa podataka, Obavijesti o blokiranju fiskalnog uređaja preko terminala kada broj preostalih linija za upis u elektronski žurnal postane manji od 300 preostalih linija teksta. (6) Fiskalni uređaj mora da zaključi fiskalni račun ili reklamirani fiskalni račun sa tekućim iznosom kada u toku štampanja računa dođe do popunjavanja kapaciteta elektronskog žurnala na manje od 300 preostalih linija teksta. (7) Fiskalni uređaj mora omogućiti upisivanje logova u elektronski žurnal za svako izvršenje naredbe iz člana 33. stav (1) tačka l) ovog pravilnika. Član 20. (Kripto modul) (1) Fiskalnom uređaju dodaje se logička cjelina kripto modul, koja se sastoji od memorijske kripto kartice, fizičkog utora Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 129 u koji se stavlja memorijska kripto kartica, procesora koji obrađuje podatke, AES 128 bitnog algoritama, RSA 2048 bitnog algoritma, algoritma za generiranje AES 128 bitnog ključa, AES 128 bitnog ključa i RSA 2048 bitnog javnog kripto ključa. (2) Kripto modul može imati svoj poseban procesor ili koristiti postojeći od fiskalnog uređaja ukoliko ispunjava funkcijski postavljene zahtjeve za istovremeni neometani rad korisnicima, obradu, kriptiranje i slanje podataka na server Porezne uprave. (3) Fiskalni uređaj mora onemogućiti razdvajanje kartice kripto modula od memorije kripto modula bez skidanja fiskalne plombe. (4) Kripto kartica je fizički dodana komponenta u kojoj se spremaju algoritmi i ključevi za kriptiranje podataka. (5) AES – 128 bitni simetrični algoritam za kriptiranje koristi se za kriptiranje podataka koji se prenose s fiskalnog uređaja na server Porezne uprave. (6) RSA - 2048 bitni asimetrični algoritam za kriptiranje koristi se za kriptiranje AES simetričnog 128 bitnog ključa. (7) AES 128 bitni ključ je jedinstven za svaki fiskalni uređaj i generira se na samom fiskalnom uređaju preko aplikacije na kripto kartici fiskalnog uređaja u toku rada. Prilikom svakog slanja podataka generira se novi AES 128 bitni ključ pomoću algoritama na kripto kartici, kojoj može pristupiti samo procesor na fiskalnom uređaju zadužen za kriptiranje. (8) RSA 2048 bitni par ključeva generira i izdaje Porezna uprava za svakog proizvođača/ zastupnika. Porezna uprava zadržava privatni RSA 2048 bitni ključ, a javni RSA 2048 bitni ključ dodjeljuje svakom proizvođaču/zastupniku. (9) Nakon uspješne autorizacije jedinstvenog imena i lozinke svakog fiskalnog uređaja, fiskalni uređaj šalje kriptirane podatke AES 128 bitnim algoritmom i AES 128 bitni ključ kriptiran s RSA 2048 bitnim algoritmom koristeći RSA javni ključ dodijeljen od Porezne uprave na FTP (File Transfer Protocol) server Porezne uprave. (10) Datoteka s komandama koju preuzima fiskalni uređaj sa servera Porezne uprave se ne kriptira. (11) Porezna uprava dekriptira poslani AES 128 bitni ključ na osnovu jedinstvenog privatnog RSA 2048 bitnog ključa kojeg ima za svakog proizvođača/zastupnika, a nakon toga dekriptira i njegove poslane podatke. (12) Fiskalni uređaj mora omogućiti neometano izdavanje fiskalnih računa dok je kriptiranje i slanje podataka na server Porezne uprave u toku. (13) Fiskalni uređaj mora omogućiti neometano izdavanje fiskalnih računa kad posredstvom komande datoteke fiskalnog uređaja se izda naredba za slanje podataka više puta dnevno na server Porezne uprave. (14) Sve funkcije obrade zahtjeva, kriptiranja i slanja podataka sa fiskalnog uređaja na server Porezne uprave moraju se odrađivati unutar samog fiskalnog uređaja. Član 21. (Vrste reseta) (1) Fiskalni uređaj mora omogućiti implementaciju navedenih reseta: a) Reset tipa C - brisanje cjelokupnog sadržaja operativne memorije; b) Reset tipa P - brisanje podataka o ostvarenom evidentiranom prometu i ostvarenom reklamiranom prometu u operativnoj memoriji; c) Reset tipa B - brisanje baze artikala u operativnoj memoriji; d) Reset tipa D - podatak o ostvarenom evidentiranom prometu i ostvarenom reklamiranom prometu i baze artikala u operativnoj memoriji; e) Reset tipa S - omogući deblokadu softvera bez brisanja cjelokupnog sadržaja operativne memorije. f) Reset tipa F – automatski reset nezaprimljenih/ neprenesenih fiskalnih računa na server Porezne uprave. (2) Fiskalni uređaj treba onemogućiti izvršavanje reseta tipa B, C, P i F bez skidanja servisne plombe. Član 22. (Povrat sadržaja operative memorije) (1) Fiskalni uređaj mora omogućiti automatski povrat sadržaja operativne memorije iz memorije elektronskog žurnala sa naredbom potvrde sata realnog vremena nakon izvršenog reseta tipa C ili P. (2) U slučaju nemogućnosti obnove sadržaja zbog neispravnosti elektronskog žurnala, ili nekog drugog razloga, fiskalni uređaj treba da onemogući dalje evidentiranje prometa. Član 23. (Vrste servisiranja) (1) Vrste servisiranja fiskalnog uređaja su: a) "N" - neosnovano zahtijevano servisiranje; b) "T" - tehnički pregled; c) "B" - popravka neispravnosti bez skidanja programske i fiskalne plombe; d) "P" - popravka neispravnosti sa skidanjem programske plombe; e) "F" - popravka neispravnosti sa skidanjem fiskalne plombe na kripto modulu; f) "O" - popravka neispravnosti sa skidanjem programske i fiskalne plombe; g) "K" - izmjena sadržaja programske memorije; h) "M" - zamjena fiskalnog modula; i) "I" - izmjena sadržaja programske memorije i zamjena fiskalnog modula. (2) Fiskalni uređaj mora imati mogućnost implementacije svih navedenih vrsta servisiranja. Fiskalni uređaj mora onemogućiti dalje evidentiranje prometa, nakon pohranjivanja u fiskalnu memoriju 80 zapisa o vrsti i vremenskim odrednicama početka i kraja servisiranja i omogućiti očitavanje sadržaja fiskalne memorije nakon pohranjivanja u fiskalne memorije 80 zapisa o vrsti i vremenskim odrednicama servisiranja. (3) Unutrašnjosti fiskalnog uređaja se ne može pristupiti, a naročito programskoj memoriji i fiskalnoj plombi, bez skidanja servisne plombe. V. OSOBINE SOFTVERSKE APLIKACIJE Član 24. (Vrste softverske aplikacije) (1) Softverska aplikacija može da bude realizirana kao: a) kompletan softver ili softverski paket za praćenje prometa roba i usluga sa funkcionalnošću štampanja na fiskalnom štampaču ili fiskalnoj kasi-štampaču, b) softverski modul, dio kompleksnijeg softverskog paketa, za komunikaciju sa fiskalnim štampačem ili fiskalnom kasom-štampačem i c) upravljački programski modul (drajver) za fiskalni štampač ili fiskalnu kasu-štampač u bilo kojoj izvedbi. (2) Komunikacija softverske aplikacije sa fiskalnim uređajem nije ograničena dokle god fiskalni uređaj funkcionira u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. Број 50 - Страна 130 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. (3) Softverska aplikacija mora osigurati da fiskalni uređaj štampa sve prometovane stavke i iste upisuje u operativnu memoriju fiskalnog uređaja. (4) Softverska aplikacija mora osigurati mogućnost identificiranja softverske aplikacije putem IOSA koja mora da bude nedostupna za prikaz i izmjenu neovlaštenim licima i koja služi za osiguravanje ekskluzivnog pristupa softverske aplikacije fiskalnom uređaju. Član 25. (Funkcionalne karakteristike softverske aplikacije) Softverska aplikacija mora biti osposobljena da: a) osigura korisniku vizuelno praćenje evidentiranja, storniranja i reklamiranja prometa na ekranu nadređenog računara, b) osigura identičnost, odnosno sinhronizaciju baze artikala u fiskalnom uređaju sa bazom artikala u nadređenom računaru, c) osigura istovremeno štampanje dokumenata i upis u elektronskom žurnalu, d) osigura istovremeno štampanje svakog pojedinačno evidentiranog prometa na fiskalnom računu i upis u elektronski žurnal, e) osigura istovremeno štampanje svakog pojedinačno storniranog evidentiranog prometa na fiskalnom računu i upis u elektronski žurnal, f) osigura istovremeno štampanje svakog pojedinačno reklamiranog prometa na reklamiranom fiskalnom računu i upis u elektronski žurnal, g) osigura istovremeno štampanje svakog pojedinačno storniranog reklamiranog prometa na reklamiranom fiskalnom računu i upis u elektronski žurnal, h) omogući štampanje testnih dokumenata u testnom režimu isključivo prije fiskalizacije, i) omogući štampanje nefiskalnih dokumenata, j) osigura štampanje baze artikala fiskalnog uređaja, k) onemogući dalje evidentiranje prometa pomoću nadređenog računara u odsustvu papirne trake u fiskalnom uređaju, l) onemogući dalje evidentiranje prometa pomoću nadređenog računara u slučaju neispravnosti fiskalnog uređaja. Član 26. (Vrste servisiranja softverske aplikacije) Vrste servisiranja softverske aplikacije su: a) neosnovano zahtijevano servisiranje, b) tehnički pregled i c) reinstalacija softverske aplikacije. VI. OSOBINE TERMINALA Član 27. (Vrste terminala) (1) Terminal iz člana 3. stav (3) ovog pravilnika omogućava preuzimanje komandnog fajla sa servera Porezne uprave, te izdavanje komandi fiskalnom uređaju za štampanje Potvrde o uspješnom prijenosu podataka na server Porezne uprave. (2) Terminal može biti realiziran kao: a) nezavisan eksterni uređaj, povezan s fiskalnim uređajem preko vanjskog porta fiskalnog uređaja ili b) unutrašnji uređaj povezan sa fiskalnim uređajem preko unutrašnjeg porta fiskalnog uređaja. Član 28. (Servisna plomba terminala) Terminal posjeduje servisnu plombu koja sprječava otvaranje kućišta terminala i pristup unutrašnjosti terminala. Član 29. (Operativna memorija terminala) Terminal mora da posjeduje operativnu memoriju takve izrade koja će omogućiti čuvanje jednom upisanih podataka u trajanju od najmanje 30 dana nakon prekida napajanja. Član 30. (Vrste servisiranja terminala) Vrste servisiranja terminala su: a) neosnovano zahtijevano servisiranje, b) tehnički pregled, c) popravka neispravnosti, d) izmjena sadržaja programske memorije. Član 31. (Vrste reseta terminala) Vrste reseta terminala su: a) brisanje cjelokupnog sadržaja operativne memorije i b) brisanje posljednje primljene komande u operativnoj memoriji. Član 32. (Komande i poruke terminala) (1) Terminal mora da šalje standardne FTP komande označene masnim slovima iz Prilogu FTPN – Tabela standardnih FTP komandi i raspoznaje i izvršava dodatne komande navedene u Prilogu FTPN-D – Tabela dodanih komandi pri FTP komunikaciji. (2) Terminal mora da prepoznaje standardne FTP poruke iz Priloga FTPP – Tabela standardnih FTP poruka. Član 33. (Opći zahtjevi terminala) (1) Terminal mora da: a) ima ugrađen port za povezivanje sa fiskalnim uređajem, b) omogući bar jednu vrstu reseta terminala iz člana 31. ovog pravilnika, c) ima ugrađen sat realnog vremena sa baterijskim napajanjem, d) onemogući pristup svojoj unutrašnjosti i SIM Card (Subsriber Identity Module Card), bez skidanja servisne plombe, e) omogući komunikaciju sa serverom Porezne uprave putem GSM (Global System for Mobile Communications) modema na 3G ili novijoj tehnologiji za prijenos podataka i/ili ethernet porta koristeći širokopojasni internet pristup, f) omogući rad u VPN (Virtual Private Network) koju osigura pružalac usluge prijenosa podataka, g) omogući upotrebu FTP između terminala i servera Porezne uprave, h) omogući prijenos podataka o svakom izdanom računu na server Porezne uprave s rezolucijom od jednog dana do 5 minuta tokom nedozvoljenog perioda rada fiskalnog uređaja, i) na serveru Porezne uprave prenese zahtijevane podatke o svakom izdanom fiskalnom računu, j) omogući sinkroniziranje sata realnog vremena terminala sa satom realnog vremena servera Porezne uprave pomoću NTP (Network Time Protocol) ili da sinkronizira vrijeme sa GSM mrežom, koju koristi, ukoliko mreža osigurava tu mogućnost, k) na kraju dana, ukoliko je bilo prometa, pošalje Dnevni izvještaj i podatke o svim izdanim fiskalnim računima tog dana, l) na osnovu dobivene komande šalje podatke o svakom izdanom fiskalnom računu na server Porezne uprave s rezolucijom do 5 minuta, kako je definirano u naredbi, Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 131 m) rezoluciju slanja podataka definira naredba preuzeta sa servera Porezne uprave, n) omogući komunikaciju s minimalno tri servera Porezne uprave odnosno prepozna i komunicira s minimalno tri IP adrese. Jedan je primarni, a druga dva (ostali) su alternativni, o) onemogući korištenje WiFi tehnologije za direktan pristup fiskalnom uređaju. (2) Ukoliko terminal posjeduje drugi port za povezivanje sa dodatnom opremom fiskalnog uređaja, terminal mora da: a) omogući transparentnu vezu fiskalnog uređaja sa dodatnom opremom fiskalnog uređaja kroz terminal dok terminal ne komunicira sa fiskalnim uređajem, b) onemogući vezu fiskalnog uređaja sa dodatnom opremom fiskalnog uređaja kroz terminal, za vrijeme dok terminal komunicira sa fiskalnim uređajem. Član 34. (Funkcionalnosti prava pristupa terminala) (1) Terminal mora da: a) omogući definiranje korisničkog imena i lozinke za pristup VPN i serveru Porezne uprave, b) omogući definiranje do tri IP (Internet Protocol) servera Porezne uprave, c) omogući definiranje korisničkog imena i lozinke za pristup serveru Porezne uprave, za svaki fiskalni uređaj jedinstveno, d) omogući svakom fiskalnom uređaju dodjeljivanje jedinstvenog korisničkog imena i lozinke pomoću koje se spaja na LDAP (The Lightweight Directory Access Protocol), e) omogući definiranje naziva direktorija na serveru Porezne uprave u koji se pohranjuju poslani podaci, f) omogući definiranje naziva direktorija na serveru Porezne uprave iz kojeg se čitaju komande i g) omogući promjenu unesenih podataka iz tač. a), b), c), d), e) i f) ovog stava, spajanjem direktno na fiskalni uređaj u prostoru poreznog obveznika, preko porta terminala, koji može biti realiziran kao: 1. unutrašnji port terminala, kojem se pristupa nakon skidanja servisne plombe sa opcionim stavljanjem kratkospojnika na štampanoj ploči terminala, 2. vanjski port terminala kojem se pristupa slanjem konfiguracijske poruke koristeći korisničko ime i lozinku koja je jedinstvena za taj terminal i fiskalni uređaj. (2) Porezna prava će na serveru Porezne uprave za svakog proizvođača/zastupnika konfigurirati posebnu poddomenu za njegove fiskalne uređaje. Član 35. (Minimalan skup naredbi koje izvršava terminal) Minimalni skup komandi koje terminal mora da izvršava čine sljedeće komande: a) zadavanje vremenske odrednice slanja podataka na server Porezne uprave, b) zadavanje perioda i vremena slanja podataka ka serveru Porezne uprave, c) zahtjev za slanje datoteke sa svim servisiranjima iz fiskalne memorije, d) zahtjev za slanje datoteke sa podacima o servisiranjima koji još nisu poslani iz fiskalne memorije, e) zahtjev za slanje datoteke sa podacima o servisiranjima u zadanom vremenskom periodu iz fiskalne memorije, f) zahtjev za slanje datoteke sa svim resetima iz fiskalne memorije, g) zahtjev za slanje datoteke sa podacima o resetima koji još nisu poslani iz fiskalne memorije, h) zahtjev za slanje datoteke sa podacima o resetima u zadanom vremenskom periodu iz fiskalne memorije, i) zahtjev za slanje datoteke sa svim promjenama poreznih stopa iz fiskalne memorije, j) zahtjev za slanje datoteke s podacima o promjenama poreznih stopa koje još nisu poslane iz fiskalne memorije, k) zahtjev za slanje datoteke s podacima o promjenama poreznih stopa u zadanom vremenskom periodu iz fiskalne memorije, l) zahtjev za slanje datoteke sa svim ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima iz svih Dnevnih izvještaja iz fiskalne memorije, m) zahtjev za slanje datoteke s podacima o svim ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima prema pravnim licima iz elektronskog žurnala, n) zahtjev za slanje datoteke s podacima o ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima u zadatom vremenskom periodu iz fiskalne memorije, o) zahtjev za slanje datoteke s podacima o ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima prema pravnim licima iz elektronskog žurnala u zadatom vremenskom periodu, p) zahtjev za slanje datoteke s podacima o ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima koji još nisu poslani iz fiskalne memorije, r) slanje podataka tokom dana o svakom izdanom fiskalnom računu s rezolucijom do 5 minuta dnevno, s) zahtjev za slanje podataka definira se naredbom koju je terminal preuzeo prethodni dan na serveru Porezne uprave. Član 36. (Karakteristike pristupa serveru Porezne uprave) Terminal mora da: a) omogući prijem naredbi sa servera Porezne uprave, b) omogući automatsko ili ručno aktiviranje očitavanja podataka iz fiskalnog uređaja, c) omogući očitavanje podataka iz fiskalnog uređaja preko porta fiskalnog uređaja, kao što su: JIB, IBFM, vrsta i vremenske odrednice servisiranja, vrsta i vremenske odrednice reseta, specifikacija i vremenska odrednica promjene poreznih stopa, vremenska odrednica formiranja Dnevnog izvještaja, vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa po poreznim stopama, vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa po poreznim stopama, broj posljednjeg fiskalnog računa prije formiranja Dnevnog izvještaja, broj posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa prije formiranja Dnevnog izvještaja i sl., d) aktivira prvu vizuelnu indikaciju 12 sati prije vremenske odrednice slanja zahtijevanih podataka do servera Porezne uprave uz zvučnu indikaciju koja će se ponavljati svakih 15 minuta do momenta uspješnog slanja, e) deaktivira prvu vizuelnu indikaciju i aktivira drugu vizuelnu indikaciju za vrijeme čitanja podataka iz fiskalnog uređaja, f) deaktivira drugu vizuelnu indikaciju i aktivira treću vizuelnu indikaciju za sve vrijeme dok očitani podaci nisu ispravno preneseni na server Porezne uprave, g) omogući prijenos podataka na server Porezne uprave, h) omogući prijem odziva serveru Porezne uprave, Број 50 - Страна 132 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. i) omogući detekciju ispravnosti prijenosa podataka na osnovu primljenog odziva servera Porezne uprave i proslijedi naredbu fiskalnom uređaju za štampanje Potvrde o uspješnom prijenosu i Obavijesti o blokiranju fiskalnog uređaja, j) omogući ponovni prijenos zahtijevanih podataka ka serveru Porezne uprave u zadato vrijeme, najviše definiran broj puta na dan u definiranim vremenskim intervalima, u slučaju prethodnog neispravnog prijenosa podataka do servera Porezne uprave prema naredbama iz Priloga VSD – vrijeme slanja datoteka. Član 37. (Karakteristike kreiranja datoteke) (1) Terminal mora da: a) provjerava ispravnost naziva datoteke sa naredbama, b) omogući izvršavanje naredbi pročitanih iz datoteke sa naredbama, c) kreira naziv datoteke sa servisiranjima i omogući kreiranje datoteke sa podacima o servisiranjima, d) kreira naziv datoteke sa resetima i omogući kreiranje datoteke sa podacima o resetima, e) kreira naziv datoteke sa promjenama poreznih stopa i omogući kreiranje datoteke sa podacima o promjenama poreznih stopa, f) kreira naziv datoteke sa ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima prema licima iz elektronskog žurnala i omogući kreiranje datoteke s podacima o ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima prema licima iz elektronskog žurnala. (2) Redni broj datoteke iz stava (1) tač. c), d) i e) ovog člana je trocifreni broj u formatu "NNN" koji se: a) postavlja na vrijednost nula (0) prilikom inicijaliziranja terminala, b) uvećava za jedan nakon formiranja naziva datoteke sa servisiranjima sa rednim brojem manjim od maksimalne vrijednosti rednog broja datoteke (999), c) postavlja na vrijednost nula (0) poslije formiranja naziva datoteke sa servisiranjima sa rednim brojem koji je jednak maksimalnoj vrijednosti rednog broja datoteke (999). (3) Redni broj datoteke iz stava (1) tačka f) ovog člana je petocifreni broj u formatu "NNNNN" koji se: a) postavlja na vrijednost nula (0) prilikom inicijaliziranja terminala, b) uvećava za jedan nakon formiranja naziva datoteke sa servisiranjima sa rednim brojem manjim od maksimalne vrijednosti rednog broja datoteke (99999), c) postavlja na vrijednost nula (0) poslije formiranja naziva datoteke sa servisiranjima sa rednim brojem koji je jednak maksimalnoj vrijednosti rednog broja datoteke (99999). Član 38. (Korisničke funkcije terminala) (1) Terminal može da osigura zadavanje korisničkih naredbi fiskalnom uređaju, kao što su: promjena cijene jedinice mjere, ažuriranje baze artikala, čitanje baze artikala, očitavanje liste prodatih artikala, očitavanje liste reklamiranih artikala i sl. (2) Terminal može da osigura izvršavanje i drugih korisničkih funkcija na prodajnom mjestu, koje nisu direktno povezane sa fiskalnim uređajem, kao što su: dopuna SIM kartica za mobilne telefone, emitovanje marketinških poruka na dodatnom displeju, umrežavanje čitača platnih kartica, alarmiranje uslijed požara ili neovlaštenog ulaska u prodajni objekat, prijenos videa, slike i zvuka sa sigurnosne kamere i mikrofona i sl. VII. NAČIN ISPITIVANJA DIJELOVA FISKALNIH SISTEMA Član 39. (Ispitivanje dijelova fiskalnog sistema) (1) Registrovani proizvođač/zastupnik dužan je, prije puštanja u promet fiskalni sistem dostaviti Federalnom ministarstvu finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) na ispitivanje i to: a) fiskalnu kasu i terminal ili b) fiskalnu kasu – štampač, terminal i odgovarajuću softversku aplikaciju ili softverski modul za upravljanje fiskalnom kasom-štampačem ili c) fiskalni štampač, terminal i odgovarajuću softversku aplikaciju ili softverski modul za upravljanje fiskalnim štampačem. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ne vrši se ispitivanje terminala ili softverske aplikacije koji su već dobili Uvjerenje o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika. (3) Ispunjenost hardverskih zahtjeva dijelova fiskalnih sistema dokazuje se priloženim deklaracijama proizvođača. (4) Registrovani proizvođač/zastupnik dostavlja Ministarstvu Zahtjev za ispitivanje ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika za određene dijelove fiskalnog sistema koji sadrži: a) popunjen formular za ispitivanje uzorka dijela fiskalnog sistema (Obrazac IFU, Obrazac IT i Obrazac ISA), b) pisanu izjavu registrovanog proizvođača/zastupnika da taj dio fiskalnog sistema nema skrivene funkcije koje nisu navedene u dokumentaciji iz tačke a) ovog člana, u skladu sa propisom, c) uzorak dijela fiskalnog sistema namijenjen za ispitivanje i potrebnu opremu za ispitivanje. (5) Ministarstvo putem Komisije za ispitivanje ispravnosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika dijelova fiskalnog sistema (u daljem tekstu: Komisija) vrši ispitivanje iz stava (1) ovog člana. (6) Komisija ima pravo da zahtijeva dodatnu dokumentaciju, kao i da naloži dopunsku provjeru o ispunjenosti hardverskih zahtjeva dijelova fiskalnih sistema u ovlaštenoj laboratoriji. (7) Po pozivu Komisije neophodno je prisustvo predstavnika registrovanog proizvođača/zastupnika. Član 40. (Rad Komisije) (1) Komisija na osnovu Zahtjeva iz člana 39. stav (4) ovog pravilnika vrši ispitivanje ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika za određene dijelove fiskalnog sistema u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. (2) Izvještaj o rezultatima ispitivanja fiskalnog sistema sa primjedbama kao i komentarima u vidu preporuka za poboljšanje i zaključkom ispitivanja sa preporukom se dostavljaju Ministarstvu. (3) Izvještaj mora biti potpisan od svi stručnih članova Komisije. Član 41. (Troškovi ispitivanja) (1) Registrovani proizvođač/zastupnik fiskalnih sistema plaća troškove ispitivanja ispravnosti fiskalnih sistema u iznosu od: a) 800,00 KM za ispitivanje terminala; b) 1.000,00 KM za ispitivanje fiskalnog štampača; c) 1.500,00 KM za ispitivanje fiskalne kase; Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 133 d) 2.200,00 KM za ispitivanje fiskalna kasa – štampač. (2) Uz Zahtjev iz člana 39. stav (4) ovog pravilnika, registrovani proizvođač/zastupnik dužan je dostaviti dokaz o uplati prihoda iz stava (1) ovog člana. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 42. (Prestanak važenja) Danom početka primjene ovoga pravilnika prestaje da važi Pravilnik o vrstama fiskalnih uređaja, tehničkim i funkcionalnim karakteristikama dijelova fiskalnih sistema, vrstama servisiranja i resetiranja i oznakama dijelova fiskalnih sistema ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/10 i 59/12 ) i Pravilnik o sadržaju formulara i načinu ispitivanja dijelova fiskalnih sistema ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/10, 43/10 i 59/12). Član 43. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a
Pravilnik o postupcima fiskalizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/20 24.07.2020 SN FBiH 92/20 fiskalizacija Број 50 - Страна 224 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. Na osnovu člana 29. stav (2), člana 51. stav (2) tačka g). i st. (3) tač. b), c), d), e) f), g) h), m), n), o) i p) Zakona o fiskalnim sistemima ("Službene novine Federacije BiH", broj: 81/09), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O POSTUPCIMA FISKALIZACIJE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) (1) Ovim Pravilnikom se uređuju tehnike i postupak fiskalizacije, postupak inicijalne fiskalizacije, obaveze i postupci proizvođača/zastupnika i servisa, uloge ovlaštenog lica Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava) i servisa, preuzimanje fiskaliziranih uređaja od strane obveznika, instaliranje fiskalnih sistema, tehničke i tehnološke postupke u vezi s fiskalizacijom, oblik i vrste plombi, sadržaj evidencije rješenja o fiskalizaciji, sadržaj zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju, sadržaj zapisnika o uništavanju fiskalnog modula, sadržaj zahtjeva za zamjenu fiskalnog modula, sadržaj zahtjeva za naknadnu fiskalizaciju uslijed servisiranja, sadržaj zahtjeva za promjenu prodajnog mjesta, sadržaj zahtjeva za brisanjem obveznika iz registra fiskalizovanih fiskalnih sistema zbog prestanka obavljanja djelatnosti obveznika, izgled i sadržaj obavještenja, izgled, sadržaj i način vođenja dosjea i servisne knjižice fiskalnih uređaja, sadržaj evidencije o ovlaštenim servisima i serviserima, način označavanja, izgled i sadržaj oznake Porezne uprave i druga pitanja u funkciji efikasnosti provođenja Zakona o fiskalnim sistemima (u daljem tekstu: Zakon). (2) Sastavni dio ovog Pravilnika čine prilozi: Obrazac ZIBF – Zahtjev za dodjelu identifikacijskih brojeva IBFU, Obrazac ZIF – Zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju, Obrazac ZNF – Zahtjev za naknadnu fiskalizaciju, Obrazac ZPA – Zahtjev za izmjenu podataka, ZZFM – Zahtjev za zamjenu fiskalnog modula, Obrazac ZKFDI – Zahtjev za korekciju/formiranje dnevnih izvještaja, Obrazac ZDF – Zahtjev za defiskalizaciju, Obrazac SK – Servisna knjižica fiskalnog sistema, Obrazac OZK – Obavještenje o obavezi izdavanja fiskalnih računa, Prilog SP – Izgled servisne plombe, Prilog FP – Izgled fiskalne i programske plombe. Član 2. (Skraćenice) Skraćenice koje se koriste u ovom Pravilniku su: a) IBFU – Identifikacijski broj fiskalnog uređaja b) IBFM – Identifikacijski broj fiskalnog modula c) PDV – Porez na dodanu vrijednost d) JIB – Jedinstveni broj poreznog obveznika koji dodjeljuje Porezna uprava e) PIB – Identifikacijski broj obveznika PDV-a f) IBK - Identifikacijski broj klijenta g) IOSA – Identifikacijska oznaka softverske aplikacije koja je jedinstveni identifikator nezavisnog programa, odnosno softverskog modula za komunikaciju nadređenog računara i fiskalnog štampača. Član 3. (Puštanje u promet fiskalnog sistema) (1) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dostavlja zahtjev Poreznoj upravi za dodjelu identifikacijskih brojeva IBFU na Obrascu ZIBF i sljedeću dokumentaciju: a) Uvjerenje o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika određenog fiskalnog sistema b) izgled proizvođačke plombe i servisnih plombi ovlaštenih servisa/servisera kojima je do dana podnošenja zahtjeva dato ovlaštenje za servisiranje fiskalnih proizvoda i pružanje tehničke podrške. (2) Porezna uprava će rješenjem dodijeliti slovnu oznaku fiskalnom sistemu i identifikacijske brojeve IBFU po zaprimljenom Obrascu ZIBF i iste dostaviti ovlaštenom proizvođaču/zastupniku nakon objave Uvjerenja o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika u Službenim novinama Federacije BIH. (3) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je u fiskalni modul svakog fiskalnog uređaja upisati odgovarajući IBFM na osnovu IBFU, prije stavljanja fiskalnog sistema u promet. (4) U slučaju nemogućnosti isporuke nefiskaliziranih fiskalnih sistema, ovlaštenom distributeru, ovlaštenom servisu ili obvezniku, zbog krađe, oštećenja ili uništenja uslijed više sile (poplava, požar, zemljotres, nezgoda u transportu i sl.), ovlašteni proizvođač/zastupnik je dužan u roku od tri dana o tome pismeno obavijestiti Poreznu upravu. Član 4. (Servisna mreža ovlaštenog proizvođača/zastupnika) (1) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je potpisati ugovor sa ovlaštenim servisom za sve fiskalne sisteme za koje posjeduje Uvjerenja o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika, kojim daje servisu ovlaštenje za servisiranje, i jedan primjerak dostaviti Ministarstvu, u roku od sedam dana od dana potpisivanja. (2) Ugovor iz stava (1) ovog člana mora da sadrži, pored općih odredbi, posebno odredbe o: a) geografskoj pokrivenosti rada servisa (općina, kanton), b) obavezi tehničke i funkcionalne opremljenosti servisa, c) uputstvu za pružanje tehničke podrške za fiskalne sisteme koje stavlja u promet, d) broju zaposlenika kojim se daje servisni pečat, uslove davanja i oduzimanje istih, e) obavezi dostavljanja informacija o vijeku trajanja hardverskih dijelova fiskalnog sistema, f) obavezi dostavljanja fiskalnih sistema koji su u slučajevima uništenja. (3) Ukoliko ovlašteni proizvođač/zastupnik raskine Ugovor iz stava (1) ovog člana, primjerak Ugovora o raskidu dostavlja Ministarstvu i Poreznoj upravi, zajedno sa zapisnicima o primopredaji servisnog pečata koji moraju biti potpisani od obje strane (ovlašteni proizvođač/zastupnik i ovlašteni servis). Član 5. (Kriptiranje podataka) (1) Proizvođač/zastupnik dobiveni javni RSA 2048 bitni ključ od Porezne uprave prilikom proizvodnje postavlja na kripto karticu svakog fiskalnog uređaja. (2) Fiskalni uređaj na osnovu IBFU, jedinstvenog korisničkog imena i lozinke identificira se na server Porezne uprave. (3) Porezna uprava će svakom proizvođaču/zastupniku omogućiti poddomenu na serveru za autoriziranje fiskalnih uređaja koje oni zastupaju. Porezna uprava će svakom proizvođaču/zastupniku dodijeliti korisničko ime i lozinku za pristup LDAP protokolu (The Lightweight Directory Access Protocol). (4) Fiskalni uređaj se na osnovu IBFU, jedinstvenog korisničkog imena i lozinke identificira na server Porezne uprave preko poddomene proizvođača/zastupnika u sklopu Porezne uprave. Jedinstveno korisničko ime i lozinku za svaki fiskalni uređaj kreira proizvođač/zastupnik prije Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 225 početka stavljanja u promet određenog tipa fiskalnog sistema. (5) Proizvođač/zastupnik jedinstveno korisničko ime i lozinku iz stava (4) ovog člana dodjeljuje za sve svoje fiskalne uređaja, upisuje korisničko ime i lozinku na serveru Porezne uprave za svaki fiskalni uređaj i vodi evidenciju. (6) Proizvođač/zastupnik jedinstveno korisničko ime i lozinku iz stava (4) ovog člana dostavlja ovlaštenom servisu/serviseru koji ih je dužan upisati u fiskalni uređaj prilikom fiskalizacije i upisivanja podataka za pristup iz člana 6. stav (6) ovog Pravilnika. (7) Dodjelu javnog RSA 2048 bitnog ključa vrši Porezna uprava. II. POSTUPCI FISKALIZACIJE Član 6. (Inicijalna fiskalizacija fiskalnog sistema) (1) Prije početka obavljanja djelatnosti, obveznik je dužan nabaviti ispravan fiskalni sistem s neoštećenom proizvođačkom i/ili servisnom plombom. (2) Obveznik će sa ovlaštenim servisom/serviserom zaključiti ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci svoga fiskalnog sistema. (3) Nakon zaključivanja ugovora iz člana 4. stav (1) ovog Pravilnika, obveznik je dužan popuniti i ovjeriti potpisom i pečatom Obrazac ZIF sa tačnim i potpunim podacima, i isti zajedno sa fiskalnim sistemom dostaviti ovlaštenom servisu/serviseru. (4) Ovlašteni servis/serviser je dužan, u ime obveznika, Poreznoj upravi dostaviti Obrazac ZIF elektronskim putem zajedno sa IBFU i IBFM koji je vezan za taj fiskalni sistem, nakon što mu obveznik dostavi ispravan i plombiran fiskalni sistem od strane ovlaštenog proizvođača/zastupnika ili ovlaštenog servisa. (5) Porezna uprava vrši kontrolu tačnosti podataka u Obrascu ZIF i određuje datum fiskalizacije, o čemu obavještava ovlašteni servis/servisera. Fiskalizacija se obavlja u poslovnim prostorijama ovlaštenog servisa/servisera. (6) Ovlašteni servis/serviser je dužan prilikom fiskalizacije u fiskalni sistem: a) upisati JIB i PIB (kao i IOSA u slučaju fiskalnog štampača i fiskalne kase-štampača) klijenta, te vremenske odrednice završetka fiskalizacije. Ukoliko klijent nije PDV obveznik, u polje namijenjeno za PIB upisuju se nule, b) naziv i adresu prodajnog mjesta, c) popuniti servisne knjižice sa potrebnim podacima, d) povezati fiskalni uređaj sa terminalom, e) upisati minimalno tri IP adrese servera Porezne uprave. (7) Ovlašteno lice Porezne uprave vrši kontrolu elementa iz stava (6) ovog člana i stavlja fiskalne plombe. (8) Ovlašteni serviser je dužan staviti servisnu plombu na fiskalni uređaj i terminal. (9) Nakon kontrole iz stava (7) ovog člana, Porezna uprava donosi Rješenje o inicijalnoj fiskalizaciji fiskalnog sistema, najkasnije u roku od dva dana nakon fiskalizacije i isto dostavlja obvezniku. (10) Obveznik je dužan nakon završene inicijalne fiskalizacije i dobivenog Rješenja, preuzeti fiskalni sistem. (11) Rješenje o inicijalnoj fiskalizaciji fiskalnog sistema mora se čuvati uz fiskalni sistem na koji se i odnosi. Član 7. (Naknadna fiskalizacija fiskalnog sistema) (1) Ukoliko se prilikom popravke, servisiranja ili tehničkog pregleda fiskalnog sistema utvrdi potreba za skidanje fiskalne ili programske plombe, ovlašteni servis je dužan dostaviti Poreznoj upravi Obrazac ZNF elektronskim putem. (2) Ukoliko obveznik vrši izmjenu podatka o JIB ili PIB ili naziv i adresu prodajnog mjesta, obveznik je dužan popuniti i ovjeriti Obrazac ZPA sa tačnim i potpunim podacima, i isti dostaviti ovlaštenom servisu/serviseru sa kojim ima ugovor. (3) Porezna uprava vrši kontrolu tačnosti podataka u Obrascu ZNF ili Obrazac ZPA i određuje datum fiskalizacije, o čemu obavještava ovlašteni servis/servisera. Fiskalizacija se obavlja u poslovnim prostorijama ovlaštenog servisa/servisera. (4) Ovlašteni servis/serviser je dužan prilikom naknadne fiskalizacije provjeriti tačnost upisa podataka iz člana 6. stav (6) ovog Pravilnika. (5) Ovlašteno lice Porezne uprave vrši kontrolu elementa iz stava (4) ovog člana i stavlja fiskalne plombe. (6) Ovlašteni serviser je dužan staviti servisnu plombu na fiskalni uređaj i terminal. (7) Nakon kontrole iz stava (5) ovog člana, Porezna uprava donosi Rješenje o naknadnoj fiskalizaciji fiskalnog sistema u kojem obavezno navodi prestanak važenja prethodnog rješenja, najkasnije u roku od dva dana nakon fiskalizacije i isto dostavlja obvezniku. (8) Rješenje o naknadnoj fiskalizaciji fiskalnog sistema mora se čuvati uz fiskalni sistem na koje se i odnosi. Član 8. (Zamjena fiskalnog modula) (1) Nakon što fiskalni uređaj odštampa obavještenje o potrebi za zamjenu fiskalnog modula, obveznik je dužan isti dan, ili naredni radni dan popuniti i ovjeriti Obrazac ZZFM sa tačnim i potpunim podacima, i isti dostaviti ovlaštenom servisu/serviseru sa kojim ima ugovor. (2) Porezna uprava vrši kontrolu tačnosti podataka u Obrascu ZZFM i određuje datum fiskalizacije, o čemu obavještava ovlašteni servis/servisera. Fiskalizacija se obavlja u poslovnim prostorijama ovlaštenog servisa/servisera. (3) Ovlašteni servis/serviser je dužan izvršiti provjeru dostavljenih podataka na server Porezne uprave sa fiskalnog sistema u kojem je fiskalni modul, prije zamjene s novim fiskalnim modulom. (4) Provjera prometa iz stava (3) ovog člana vrši se na način da ovlašteni servis/serviser putem aplikativnog programa Porezne uprave, izvrši poređenje broja dostavljenih Dnevnih izvještaja tog fiskalnog sistema na server Porezne uprave. Ukoliko se broj Dnevnih izvještaja ne slaže sa podacima na serveru Porezne uprave, ovlašteni servis/serviser je dužan ponoviti slanje podatke s fiskalnog sistema. (5) Ovlašteni serviser pristupa zamjeni fiskalnog modula u slučaju da se podaci o broju Dnevnih izvještaja na fiskalnom sistemu slažu s podacima na serveru Porezne uprave. (6) Ovlašteni servis/serviser je dužan prilikom zamjene fiskalnog modula provjeriti tačnost upisa podataka iz člana 6. stav (6) ovog Pravilnika. (7) Ovlašteno lice Porezne uprave vrši kontrolu elementa iz stava (6) ovog člana i stavlja fiskalne plombe. (8) Ovlašteni serviser je dužan staviti servisnu plombu na fiskalni uređaj i terminal. (9) Nakon kontrole iz stava (7) ovog člana, Porezna uprava donosi Rješenje o zamjeni fiskalnog modula fiskalnog sistema u kojem obavezno navodi inicijalno prethodno rješenje, najkasnije u roku od dva dana nakon fiskalizacije i isto dostavlja obvezniku. Број 50 - Страна 226 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. (10) Rješenje o zamjeni modula fiskalnog sistema zajedno sa Rješenjem o inicijalnoj fiskalizaciji fiskalnog sistema ili Rješenje o naknadnoj fiskalizaciji fiskalnog sistema mora se čuvati uz fiskalni sistem na koji se i odnosi. Član 9. (Postupanje sa zamijenjenim fiskalnim modulom) (1) Ukoliko se podaci o broju Dnevnih izvještaja na zamijenjenom modulu fiskalnog sistema slažu s podacima na serveru Porezne uprave, ovlašteni servis/serviser dostavlja pisano obavještenje o slaganju ovlaštenom licu Porezne uprave i obvezniku-vlasniku fiskalnog sistema čiji je fiskalni modul. (2) Ukoliko se podaci o broju Dnevnih izvještaja na zamijenjenom modulu fiskalnog sistema ne slažu s podacima na serveru Porezne uprave, ovlašteni servis/serviser je dužan utvrditi koji Dnevni izvještaji nisu dostavljeni na server Porezne uprave i popunjen Obrazac ZKFDI dostaviti Poreznoj upravi. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, ukoliko ovlašteni servis/serviser ne može da utvrdi koji Dnevni izvještaji nisu dostavljeni na server Porezne uprave zbog kvara fiskalnog modula ili popunjenosti memorije, o istom je dužan obavijestiti Poreznu upravu. (4) Ovlašteno lice Porezne uprave će u slučaju iz stava (3) ovog člana, izvršiti poređenje prometa sa Periodičnih izvještaja i Dnevnih izvještaja odloženih u Knjizi dnevnih izvještaja kod obveznika sa prometom dostavljenim na server Porezne uprave. Ovlašteno lice Porezne uprave će utvrditi razliku prometa i popunjen Obrazac ZKFDI dostaviti licu u Poreznoj upravi da se evidentiraju podaci na server Porezne uprave. Uz Obrazac ZKFDI dostavlja i duplikat/kopiju Dnevnog izvještaja. (5) U slučaju iz stava (1) ovog člana, Porezna uprava izdaje Rješenje o uništenju fiskalnog modula. (6) Porezna uprava će po jedan primjerak Rješenja o uništenju fiskalnog modula dostaviti obvezniku i ovlaštenom servisu/serviseru. (7) Ovlašteno lice Porezne uprave, u slučaju potrebe za vještačenjem, može zatražiti od ovlaštenog servisa čuvanje fiskalnog modula i/ili memorije sa elektronskim žurnalom. Član 10. (Uništenje fiskalnih modula) (1) Ovlašteni servis je dužan obavijestiti Poreznu upravu o datumu uništenja fiskalnih modula za koje je Porezna uprava izdala Rješenje o uništenju fiskalnog modula. (2) Ovlašteno lice Porezne uprave prisustvuje uništenju, o čemu se sačinjava Zapisnik koji potpisuju ovlašteno lice Porezne uprave i ovlašteni serviser. (3) Zapisnik, pored općih odredbi, treba obavezno sadržavati i mjesto i vrijeme uništenja fiskalnih modula, popis IBFM i brojeve Rješenja o uništenju fiskalnog modula. (4) Zapisnik se sačinjava u četiri primjerka od kojih svaka strana zadržava po dva primjerka. Član 11. (Defiskalizacija fiskalnog sistema) (1) Ukoliko obveznik prestaje sa obavljanjem djelatnosti ili mu fiskalni sistem nije potreban iz drugih razloga, obveznik je dužan popuniti i ovjeriti Obrazac ZDF sa tačnim i potpunim podacima, i isti dostaviti ovlaštenom servisu/serviseru sa kojim ima ugovor, zajedno sa fiskalnim sistemom. (2) Na zahtjev obveznika, ovlašteni servis je dužan dostaviti Poreznoj upravi Obrazac ZDF elektronskim putem. (3) Porezna uprava vrši kontrolu tačnosti podataka u Obrascu ZDF i određuje datum defiskalizacije, o čemu obavještava ovlašteni servis/servisera. Defiskalizacija se obavlja u poslovnim prostorijama ovlaštenog servisa/servisera. (4) Ovlašteni servis/serviser je dužan prilikom defiskalizacije, putem aplikativnog programa Porezne uprave, izvršiti poređenje broja dostavljenih Dnevnih izvještaja tog fiskalnog sistema na server Porezne uprave. Ukoliko se broj Dnevnih izvještaja ne slaže sa podacima na serveru Porezne uprave, ovlašteni servis/serviser je dužan ponoviti slanje podatke s fiskalnog sistema. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana, ukoliko se podaci o broju Dnevnih izvještaja na fiskalnom sistemu slažu s podacima na serveru Porezne uprave, ovlašteni servis/serviser dostavlja pisano obavještenje ovlaštenom licu Porezne uprave i obvezniku-vlasniku fiskalnog sistema čiji je fiskalni modul. (6) U slučaju iz stava (4) ovog člana, ukoliko se podaci o broju Dnevnih izvještaja na fiskalnom sistemu ne slažu s podacima na serveru Porezne uprave, ovlašteni servis/serviser je dužan utvrditi koji Dnevni izvještaji nisu dostavljeni na server Porezne uprave i popunjen Obrazac ZKFDI dostaviti Poreznoj upravi. (7) U slučaju iz stava (6) ovog člana, ukoliko ovlašteni servis/serviser ne može da utvrdi koji Dnevni izvještaji nisu dostavljeni na server Porezne uprave zbog kvara fiskalnog modula ili popunjenosti memorije, o istom je dužan obavijestiti Poreznu upravu. (8) Ovlašteno lice Porezne uprava će u slučaju iz stava (7) ovog člana, izvršiti poređenje prometa sa Periodičnih izvještaja i Dnevnih izvještaja odloženih u Knjizi dnevnih izvještaja kod obveznika sa prometom dostavljenim na server Porezne uprave. Ovlašteno lice Porezne uprave će utvrditi razliku prometa i popunjen Obrazac ZKFDI dostaviti licu u Poreznoj upravi da se evidentiraju podaci na server Porezne uprave. Uz Obrazac ZKFDI dostavlja i duplikat/kopiju Dnevnog izvještaja. (9) U slučaju iz stava (5) ovog člana, Porezna uprava izdaje Rješenje o defiskalizaciji fiskalnog sistema. (10) Porezna uprava može izdati i Rješenja o uništenju fiskalnog modula ukoliko je izdala Rješenje o defiskalizaciji fiskalnog sistema, za fiskalne module tog fiskalnog sistema, i isto dostaviti obvezniku i ovlaštenom servisu/serviseru. Član 12. (Krađa, uništenje ili oštećenje fiskalnog sistema) (1) Ukoliko je fiskalni sistem ukraden, oštećen ili uništen, obveznik je dužan popuniti i ovjeriti Obrazac ZDF sa tačnim i potpunim podacima, i isti dostaviti ovlaštenom servisu/serviseru sa kojim ima ugovor, zajedno sa fiskalnim sistemom u slučaju oštećenja ili uništenja, a u slučaju krađe mora imati dokumentaciju nadležnog organa u kojoj se konstatuje krađa, u roku od tri dana od dana krađe, odnosno oštećenja ili uništenja fiskalnog sistema. (2) Na zahtjev obveznika, ovlašteni servis je dužan dostaviti Poreznoj upravi Obrazac ZDF elektronskim putem. (3) Porezna uprava vrši kontrolu tačnosti podataka u Obrascu ZDF i određuje datum defiskalizacije, o čemu obavještava ovlašteni servis/servisera. Defiskalizacija se obavlja u poslovnim prostorijama ovlaštenog servisa/servisera. (4) Ovlašteno lice Porezne uprave će izvršiti poređenje prometa sa Periodičnih izvještaja i Dnevnih izvještaja odloženih u Knjizi dnevnih izvještaja kod obveznika sa prometom dostavljenim na server Porezne uprave. Ovlašteno lice Porezne uprave će utvrditi razliku prometa i popunjen Obrazac ZKFDI dostaviti licu u Poreznoj upravi da se evidentiraju podaci na server Porezne uprave. Uz Obrazac ZKFDI dostavlja i duplikat/kopiju Dnevnog izvještaja. Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 227 (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana, kada je promet evidentiran na serveru, Porezna uprava izdaje Rješenje o defiskalizaciji fiskalnog sistema. (6) Porezna uprava izdaje i Rješenje o uništenju fiskalnog modula ukoliko je izdala Rješenje o defiskalizaciji fiskalnog sistema, za fiskalne module tog fiskalnog sistema, i isto dostaviti obvezniku i ovlaštenom servisu/serviseru. III. SERVISIRANJE FISKALNOG SISTEMA Član 13. (Neispravnost fiskalnog sistema) (1) Obveznik, u slučaju neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, ne smije na istim poduzimati nikakve radnje, a dužan je odmah, najkasnije u roku od 24 sata, o tome obavijestiti ovlašteni servis. (2) Ovlašteni servis dužan je pristupiti otklanjanju neispravnosti fiskalnog sistema i izvršiti zamjenu dijelova fiskalnog sistema, ukoliko isti predstavljaju uzrok neispravnosti fiskalnog sistema. (3) Ovlašteni servis dužan je pisano obavijestiti Poreznu upravu o svim slučajevima neosnovanog prijavljivanja neispravnosti fiskalnog sistema. (4) Kod svake prijave neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, ovlašteni servis/serviser je dužan, putem aplikativnog programa Porezne uprave, izvršiti poređenje broja dostavljenih Dnevnih izvještaja tog fiskalnog sistema na server Porezne uprave. (5) U slučaju iz stava (3) ovog člana, ovlašteni servis/serviser primjenjuje postupak iz člana 9. st. (1), (2) i (3) ovog Pravilnika. Član 14. (Tehnički pregled fiskalnog sistema) (1) Prema članu 46. stav (10) Zakona, obveznik je dužan minimalno jednom godišnje dostaviti fiskalni sistem ovlaštenom servisu sa kojim ima ugovor na tehnički pregled fiskalnog sistema. Obveznik nije dužan obaviti tehnički pregled u prvoj godini stavljanja u funkciju novog sistema. (2) Ovlašteni servis servisira fiskalne sisteme obveznicima s kojima ima potpisan ugovor o servisiranju i vrši tehnički pregled dijelova fiskalnih sistema u skladu sa članom 46. stav (12) i članom 47. stav (2) Zakona. (3) Ovlašteni servis/serviser dužan je izvršiti zamjenu dijelova fiskalnog sistema, ukoliko isti predstavljaju uzrok neispravnosti fiskalnog sistema. (4) Kod svakog tehničkog pregleda fiskalnog sistema, ovlašteni servis/serviser je dužan, putem aplikativnog programa Porezne uprave, izvršiti poređenje broja dostavljenih Dnevnih izvještaja tog fiskalnog sistema na server Porezne uprave. (5) U slučaju iz stava (3) ovog člana, ovlašteni servis/serviser primjenjuje postupak iz člana 9. st. (1), (2) i (3) ovog Pravilnika. Član 15. (Servisna knjižica fiskalnog sistema) (1) Ovlašteni servis dužan je voditi servisne knjižice svih fiskalnih sistema koje servisira, pored pisane, i u elektronskoj formi na način kako to propiše ovlašteni proizvođač/zastupnik. (2) Servisna knjižica u elektronskoj formi vodi se putem aplikativnog programa koji je ovlašteni proizvođač/zastupnik prijavio Ministarstvu i Poreznoj upravi. (3) Aplikativni program za vođenje servisnih knjižica fiskalnih sistema mora minimalno sadržavati i omogućiti ažuriranje svih podataka iz Obrasca SK, ali pored toga može sadržavati i ostale funkcionalnosti i podatke bitne za rad ovlaštenih servisa. (4) Aplikativni program za vođenje servisnih knjižica fiskalnih sistema mora omogućiti povezanost sa serverom Porezne uprave. (5) Svaka servisna intervencija mora se evidentirati u servisnim knjižicu. (6) Obveznik je dužan uz fiskalni sistem čuvati servisnu knjižicu fiskalnog sistema. IV. PLOMBE FISKALNOG SISTEMA Član 16. (Proizvođačka plomba) (1) Proizvođačku plombu definira ovlašteni proizvođač/zastupnik. (2) Prilikom podnošenja zahtjeva za dodjelu IBFU, ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine da dostavi izgled proizvođačke plombe. Član 17. (Servisna plomba) (1) Servisna plomba onemogućava pristup unutrašnjosti fiskalnog sistema, osim dijela kućišta u koji se smještaju papirne trake za štampanje. (2) Servisna plomba ima izgled okruglog pečata prečnika 7mm do 10 mm i služi kao identifikacija ovlaštenog servisa i ovlaštenog servisera sljedećim elementima: a) slovnom oznakom ovlaštenog proizvođača/zastupnika iz skupa latinske abecede dodijeljenom od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine; b) dvoslovnom oznakom iz skupa latinske abecede koju ovlašteni proizvođač/zastupnik dodjeljuje ovlaštenom servisu; c) trocifrenom oznakom koju ovlašteni proizvođač/zastupnik dodjeljuje ovlaštenom serviseru. (3) Izgled servisne plombe nalazi se u Prilogu SP. Član 18. (Fiskalna plomba) (1) Fiskalna plomba onemogućava neovlašteno razdvajanje fiskalne memorije (fiskalnog modula) od matične ploče fiskalnog uređaja i razdvajanje kartice kripto modula od memorije kripto modula. (2) Fiskalna plomba ima izgled pravougaone štampane naljepnice od specijalnog samouništavajućeg PVC LMK materijala sa hologramskom zaštitom dimenzija 55 mm x 12 mm i sadrži sljedeće elemente: a) Zaštitni hologram; b) Natpis "Bosna i Hercegovina; Federacija Bosne i Hercegovine; Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija "; c) Osmocifreni serijski broj fiskalne plombe (sedmocifreni sekvencijalni broj u rasponu od 0000001 do 99999999 + kontrolni broj po modulu 11. NNNNNNNK); d) Bar kod. (3) Izgled fiskalne i programske plombe nalazi se u Prilogu FP. Član 19. (Programska plomba) (1) Programska plomba sprječava razdvajanje memorijskog modula programske memorije od matične ploče fiskalnog uređaja. (2) Programska plomba ima izgled i karakteristike identične izgledu i karakteristikama fiskalne plombe. Број 50 - Страна 228 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 24. 7. 2020. V. OBAVEZE U FISKALIZACIJI Član 20. (Isticanje Obavještenja) (1) Obveznik je dužan na vidnom mjestu u prodajnom mjestu istaknuti obavještenje iz člana 41. Zakona koje je propisano u Obrascu OZK. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana štampa se na papiru minimalnih dimenzija koje odgovaraju formatu A3 (420 mm × 297 mm) (3) Obveznik je dužan obavještenje iz stava (1) ovog člana istaknuti na ravnu vertikalnu površinu pored svakog fiskalnog sistema putem kojeg vrši promet proizvoda i usluga. Član 21. (Obaveze) (1) Ukoliko obveznik evidentira promet s pravnim licima/samostalnim poduzetnicima iz Bosne i Hercegovine, dužan je u klijentski blok na fiskalnom dokumentu u polje IBK klijenta unijeti trinaestocifreni JIB klijenta. (2) Ukoliko obveznik evidentira promet s pravnim i fizičkim licima iz inostranstva u polje IBK klijenta, dužan je unijeti prva 2 znaka koji označavaju šifru zemlje klijenta po UNCTYTAB (ASYCUDA) šifrarniku (prva 2 alfanumerika iz UNCTYTAB tabele), a za ostalih jedanaest znakova proizvoljnu jedinstvenu šifru klijenta. Član 22. (Obaveze obveznika) (1) Obveznik je dužan, na zahtjev Porezne uprave, putem terminala, poslati izvještaje iz fiskalne memorije i podatke iz memorije sa elektronskog žurnala fiskalnog sistema. (2) Obveznik je dužan, na zahtjev inspekcijskih organa, osigurati uvid u podatke koji se nalaze u fiskalnom sistemu i svu prateću dokumentaciju. (3) U slučaju da je ovlašteni servis s kojim je obveznik imao zaključen ugovor o servisiranju prestao sa radom ili mu je od strane ovlaštenog proizvođača/zastupnika oduzeto ovlaštenje, obveznik je dužan zaključiti ugovor sa drugim ovlaštenim servisom u roku od sedam dana od dana saznanja. Član 23. (Obaveze ovlaštenog servisera) (1) Ovlašteni servis obavezan je imati minimalno jednog zaposlenog servisera koji posjeduje ovlaštenje od ovlaštenog proizvođača/zastupnika za servisiranje i pružanje tehničke podrške za tipove fiskalnih sistema za koje vrši servisiranje i pruža tehničku podršku obveznicima. (2) Ovlaštenom serviseru koji prekine radni odnos ili ugovor sa ovlaštenim serviserom prestaje važiti ovlaštenje za servisiranje i pružanje tehničke podrške za fiskalne sisteme. (3) Ovlašteni serviser je, u slučaju gubitka ovlaštenja za servisiranje fiskalnih sistema, dužan vratiti serviserski pečat ovlaštenom proizvođaču/zastupniku. Član 24. (Obaveze Porezne uprave) (1) Porezne uprava je dužna po zaprimljenom Obrascu ZKFDI i duplikatu/kopiji dnevnog izvještaja iz fiskalnog sistema od ovlaštenog servisa/servisera, izvršiti korekciju dnevnog prometa u roku od dva dana od dana zaprimanja. (2) Porezna uprava vrši kontrolu evidentiranja prometa putem fiskalnih sistema, odnosno kontrolu podataka koji se putem terminala šalju Poreznoj upravi i kontrolu kod obveznika na prodajnom mjestu kojom se provjerava: a) evidentiranje prometa i izdavanje fiskalnih računa i reklamiranih fiskalnih računa klijentima od strane obveznika; b) posjedovanje primjeraka pisanih fiskalnih računa i pisanih reklamiranih fiskalnih računa izdatih klijentima od strane obveznika; c) posjedovanje i ažurno vođenje servisnih knjižica za fiskalne sisteme; d) posjedovanje i ažurno vođenje knjige dnevnih izvještaja. VI. EVIDENCIJE FISKALIZACIJE Član 25. (Evidencije ovlaštenog proizvođača/zastupnika) (1) Ovlašteni proizvođač/zastupnik mora da posjeduje evidenciju o servisima/serviserima iz člana 15. tačka f) Zakona i člana 4. ovog Pravilnika. (2) Podaci koje evidencija iz stava (1) ovog člana treba da sadrži su: a) naziv ovlaštenog servisa, b) JIB ovlaštenog servisa, c) kanton, mjesto (sa šifrom i nazivom općine) i adresa sjedišta ovlaštenog servisa, d) kontakt podaci ovlaštenog servisa (telefon/fax, e-mail adresa, web stranica), e) ime i prezime kontakt osobe u ovlaštenom servisu sa kontakt podacima, f) broj i datum ugovora sa ovlaštenim servisom, g) broj i datum akta kojim je ovlašteni proizvođač/zastupnik dao ovlaštenje servisu, h) broj i datum akta kojim je ovlašteni proizvođač/zastupnik ukinuo ovlaštenje servisu, i) tipovi fiskalnih sistem za čije je servisiranje servis ovlašten, j) površina poslovnog prostora ovlaštenog servisa namijenjenog za servisiranje fiskalnih sustava, k) broj servisera ovlaštenog servisa sa ovlaštenjem za servisiranje i pružanje tehničke podrške, l) imena, prezimena i JMBG svih ovlaštenih servisera, m) kontakt podaci ovlaštenih servisera (telefoni i e-mail adrese), n) dokaz da ovlašteni serviseri imaju radni odnos sa ovlaštenim servisom sa datumima zasnivanja i prestanka radnih odnosa, o) brojevi i datumi akata kojima je ovlašteni proizvođač/zastupnik dao ovlaštenja serviserima, p) brojevi i datumi akata kojima je ovlašteni proizvođač/zastupnik ukinuo ovlaštenja serviserima, q) tipovi fiskalnih sistema za koje su serviseri ovlašteni, r) kodovi servisnih pečata ovlaštenih servisera, s) brojevi identifikacijskih kartica ovlaštenih servisera. (3) Evidencije iz stava (1) ovog člana moraju biti ažurne i dostavljene na zahtjev Porezne uprave ili Ministarstva. Član 26. (Evidencije ovlaštenog servisa) (1) Ovlašteni servis mora da posjeduje evidencije o svojim ovlaštenim serviserima. (2) Podaci koje evidencija iz stava (1) ovog člana treba da sadrži su: a) broj servisera ovlaštenog servisa sa ovlaštenjem za servisiranje i pružanje tehničke podrške, b) imena, prezimena i identifikacioni broj svih ovlaštenih servisera, c) kontakt podaci ovlaštenih servisera (telefoni i e-mail adrese), Петак, 24. 7. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 50 - Страна 229 d) brojevi i datumi akata kojima je ovlašteni proizvođač/zastupnik dao ovlaštenja serviserima, e) brojevi i datumi akata kojima je ovlašteni proizvođač/zastupnik ukinuo ovlaštenja serviserima, f) tipovi fiskalnih sustava za koje su serviseri ovlašteni, g) kodovi servisnih pečata ovlaštenih servisera, h) brojevi identifikacijskih kartica ovlaštenih servisera. (3) Evidencije iz stava (1) ovog člana moraju biti ažurne i dostavljene na zahtjev Porezne uprave ili Ministarstva. Član 27. (Elementi identifikacijske iskaznice) Svaki ovlašteni serviser posjeduje identifikacijsku iskaznicu koja sadrži sljedeće podatke: a) ime, prezime i potpis ovlaštenog servisera, b) fotografiju ovlaštenog servisera, c) naziv ovlaštenog servisa, d) kod servisne plombe, e) broj identifikacijske iskaznice, f) pečat ovlaštenog servisa. Član 28. (Evidencije Porezne uprave) (1) Porezna uprava vodi evidencije o fiskaliziranim fiskalnim sistemima za koje su donesena rješenja o inicijalnoj ili naknadnoj fiskalizaciji.
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/20 03.07.2020 SN FBiH 42/21, SN FBiH 08/18, SN FBiH 58/14 tehni;ki pregled
Odluka o prestanku važenja odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena Federacija BiH Službene novine FBiH 43/20 01.07.2020 kontrola cijena,cijene ODLUKU O PRESTANKU VAŽENJA ODLUKE O PROPISIVANJU MJERA NEPOSREDNE KONTROLE CIJENA I. Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena V. broj 517/2020 od 09.04.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/20), prestaje da važi.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 07/20 29.01.2020 SN FBiH 76/11 pravilnik,stručni ispit PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA ZA ODREĐENE POSLOVE U OBLASTI RUDARSTVA Članak 1. U Pravilniku o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 76/11) u članku 5. točka a) iza riječi "inženjeri," dodaju se riječi: "odnosno visokog obrazovanja prvog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja (koje se vrednuje sa 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja". Članak 2. U članku 5. u točki b) iza riječi "inženjeri," dodaju se riječi: "odnosno visokog obrazovanja prvog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja (koje se vrednuje sa 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja". Članak 3. U članku 5. u točki c) riječi "tri godine" zamjenjuju se riječima: "jednu godinu". Članak 4. U članku 12. u stavku (3) broj: "10" zamjenjuje se brojem: "5". Članak 5. U članku 12. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4) koji glasi: "(4) Rješenjem o imenovanju povjerenstva imenuje se i tajnik povjerenstva. Tajnik povjerenstva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i pet godina radnog iskustva."
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/19 13.12.2019 SN FBiH 84/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 33/22, SN FBiH 87/20, SN FBiH SN FBiH 96/17, SN FBiH 11/17, SN FBiH SN FBiH 88/16 porez na dobit PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT Član 1. U Pravilniku o primjeni zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/16, 11/17 i 96/17) član 12. stav (1) na kraju rečenice briše se tačka i dodaju riječi: "u skladu sa propisima koji uređuju dodjeljivanje identifikacionih brojeva, registraciju i identifikaciju i evidencijama poreznih obveznika na teritoriji Federacije." Član 2. U članu 42. stav (7) briše se. Dosadašnji st. (8) i (9) postaju st. (7) i (8). Član 3. U članu 47. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Ne smatraju se kapitalnim dobitkom ili gubitkom smanjenja ili povećanja osnovnog kapitala u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj: 81/15)." Član 4. U članu 57. stav (5) iza riječi "primjerak" dodaju se riječi: "(npr. CD, USB, DVD i drugi prenosivi uređaji)". Član 5. U članu 62. stav (1) u prvom redu iza riječi "usluge" dodaju se riječi: "između povezanih lica iz člana 44. stav (3) Zakona". U stavu (2) iza riječi "plaćanje" dodaju se riječi: "na ime usluga iz stava (1) ovog člana". U stavu (3) u prvom redu iza riječi "usluga" dodaju se riječi: "iz stava (1) ovog člana". Član 6. U članu 93. stav (1) riječ "obaveza" zamjenjuje se riječju: "osnovica". U stavu (2) u prvom redu iza riječi "odnos" dodaju se riječi: "na određeno ili na neodređeno,", a u šestom redu riječ "obaveze" zamjenjuje se riječju: "osnovice". Iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: "(7) Početak korištenja porezne olakšice mora formalno i pravno odgovarati periodu početka rada novoprimljenih zaposlenih prema Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa." Dosadašnji st. (7) i (8) postaju st. (8) i (9). Član 7. U članu 94. stav (1) riječ: "obaveza" zamjenjuje se riječju: "osnovica". Član 8. U članu 107. stav (3) tačka 16) mijenja se i glasi: "16) Pod rednim brojem VIII. POREZNA OSNOVICA - u zavisnosti od predznaka (+/) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 64. Oporeziva dobit – iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 60+61-62-63) bude veći od 0, a na poziciji rednog broja 65. Porezni gubitak – iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicije rbr. 60+61-62-63) bude manji od 0." U tački 17) podtačka d) mijenja se i glasi: "d) na poziciji rednog broja 69. Ranije korištena porezna oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa Zakonom i Pravilnikom upisuje se iznos poreza s osnova ranije korištenih poreznih oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa čl. 36. stav (6) i 61. Zakona."
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jednistveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 93/19 11.12.2019 SN FBiH 105/21, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 doprinosi,pravilnik,registracija,naplata doprinosa
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom ipostupku promjene snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 84/19 13.11.2019 SN FBiH 21/23, SN FBiH 89/14 električna energija,kupac
Pravilnik o pravilima osnivanja i poslovanja poslovanja podružnica društava za osiguranje u međuentitetskom poslovanju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 71/19 27.09.2019 međuentitetsko poslovanje,pravilnik,osiguranje Број 71 - Страна 32 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. Na osnovu čl. 52. stav (2) i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 29. sjednici održanoj 03. 09. 2019. godine, donosi PRAVILNIK O PRAVILIMA OSNIVANJA I POSLOVANJA PODRUŽNICA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE U MEĐUENTITETSKOM POSLOVANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se postupak osnivanja podružnice društva za osiguranje iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj, registracija podružnice društva za osiguranje iz Republike Srpske u registru kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, poslovanje i izvještavanje i nadzor poslovanja koji vrši Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. II. OSNIVANJE PODRUŽNICE DRUŠTVA ZA OSIGURANJE IZ FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U REPUBLICI SRPSKOJ Član 2. (Osnivanje podružnice u Republici Srpskoj) Društvo za osiguranje sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: društvo iz FBiH), upisano u registar društava za osiguranje kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, (u daljem tekstu: Agencija FBiH), može osnovati organizacioni dio, podružnicu u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: podružnica u RS-u), nakon što dobije odobrenje Agencije FBiH. Član 3. (Zahtjev za izdavanje odobrenja) (1) Društvo iz FBiH koje ima namjeru da osnuje podružnicu u RS-u, dužno je Agenciji FBiH podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u RS-u, uz koji prilaže: a) odluku o osnivanju podružnice u RS-u, b) akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u podružnici u RS-u, c) dokaz o obezbijeđenom poslovnom prostoru za sjedište podružnice u RS-u, d) odluku kojom se imenuje lice ovlašteno za zastupanje podružnice u RS-u, uz navođenje obima i granica ovlaštenja za zastupanje u pravnom prometu, e) dokaz da fizičko lice iz tačke d) ovog člana ima privremeno ili stalno prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine, f) plan poslovanja i finansijski plan podružnice u RS-u, g) potpisane opće, posebne i dodatne uvjete, tehničke podloge koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehničkih rezervi koje će podružnica u RS-u upotrebljavati u svom poslovanju i cjenovnike premije za osiguranje, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, h) po jednu ovjerenu kopiju svih vrsta polisa osiguranja (ugovora o osiguranju) koje će podružnica u RS-u koristiti u pravnom prometu u Republici Srpskoj, i) izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste osiguranja 17 - Osiguranje troškova pravne zaštite, u skladu sa članom 65. Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 17/05, 1/06, 64/06, 74/10 i 47/17), ukoliko će se baviti tom vrstom osiguranja, j) dokaz da je član Biroa zelene karte BiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. (2) Podružnica u RS-u dužna je primjenjivati uvjete i tarife za vrstu osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, važeće u Republici Srpskoj. Član 4. (Sadržaj odluke o osnivanju podružnice) Odluka o osnivanju podružnice u RS-u treba da sadrži: a) preambulu, naziv, broj i datum donošenja, naziv organa nadležnog za donošenje odluke i potpis ovlaštenog lica, b) firmu i sjedište podružnice u RS-u, c) poslove osiguranja iz djelatnosti društva koji će se obavljati u podružnici u RS-u, definisane prema odobrenju za obavljanje poslova osiguranja, d) podatke o pravnoj sposobnosti i odgovornosti podružnice u RS-u u pravnom prometu u RS-u, e) podatke o licu ovlaštenom za zastupanje podružnice u RS-u i obimu ovlaštenja za zastupanje. Član 5. (Sadržaj akta o unutrašnjoj organizaciji) Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u podružnici u RS-u sadrži unutrašnju organizaciju sa svim organizacionim dijelovima i sistematizaciju poslova i radnih mjesta sa opisima poslova, uvjetima koje izvršioci moraju ispunjavati i brojem izvršilaca. Član 6. (Sadržaj plana poslovanja) Plan poslovanja i finansijski plan iz člana 3. stav (1) tačka f) ovog Pravilnika, usvojen od nadležnog organa, podnosi se za godinu u kojoj se podružnica u RS-u osniva i narednu cijelu poslovnu godinu i sadrži, između ostalog, najmanje sljedeće elemente: a) Polazne osnove: - osnovne podatke o društvu iz FBiH, - analizu tržišta u Republici Srpskoj, odnosno podatke koji su korišteni kao osnova za planiranje sa područja na kome se namjeravaju razvijati poslovne aktivnosti ili podatke iz sopstvenog iskustva, - osnove i ciljeve poslovne politike društva iz FBiH, sa ocjenom ekonomske opravdanosti osnivanja i rada podružnice u RS-u u odnosu na veličinu i strukturu tržišta, - plan kadrova za poslovanje podružnice u RS-u, - način prodaje osiguranja (putem zaposlenih ili ovlaštenih zastupnika u osiguranju), - vrste osiguranja iz djelatnosti društva iz FBiH koje će se obavljati u podružnici u RS-u; b) Procjenu planiranog iznosa troškova osnivanja podružnice u RS-u; c) Planirane ukupne prihode sa obrazloženjem svih pozicija prihoda: - planirani prihodi od premije (očekivani broj ugovora o osiguranju po vrstama osiguranja i iznos očekivane premije osiguranja), - planirani ostali prihodi; d) Planirane ukupne rashode sa obrazloženjem svih pozicija rashoda: - očekivani rashodi za odštete i isplate ugovorenih suma, Петак, 27. 9. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 71 - Страна 33 - ostali rashodi poslovanja podružnice u RS-u; e) Planirane rezultate poslovanja - razlika između planiranih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Član 7. (Postupak po zahtjevu) (1) Agencija FBiH u postupku po zahtjevu društva iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u vrši provjere ispunjenosti uvjeta za organizovanje i poslovanje podružnice u RS-u. (2) U postupku iz stava (1) ovog člana, Agencija FBiH, procjenjuje finansijsku sposobnost i položaj društva iz FBiH, te ukoliko društvo ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala i obračuna i pokrića tehničkih rezervi izdaje potvrdu o solventnosti. (3) Ukoliko ocijeni da su se stekli uvjeti za osnivanje, rad i poslovanje podružnice u RS-u, donosi rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana je uvjet za upis osnivanja podružnice u RS-u u registar kod nadležnog suda. (5) Po dobijanju rješenja o upisu u sudski registar podružnice u RS, nadležnog suda prema sjedištu društva, društvo iz FBiH je dužno u roku od sedam dana od dana prijema rješenja Agenciji FBiH dostaviti isto. (6) Ukoliko će se podružnica u RS-u baviti vrstom osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila ima obavezu da se učlani u Zaštitni fond Republike Srpske, i dokaz o učlanjenju dostavi Agenciji FBiH, u roku od sedam dana od dana učlanjenja. Član 8. (Prosljeđivanje zahtjeva Agenciji Republike Srpske) (1) Agencija FBiH, u roku od pet dana od dana prijema akata iz člana 7. stav (5) i (6) ovog Pravilnika Agenciji za osiguranje Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija RS-a), prosljeđuje zahtjev sa dokumentacijom iz člana 3. ovog Pravilnika uz koji prilaže: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u, b) rješenje nadležnog suda o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u RS-u, c) uvjerenje o poreznoj registraciji Porezne uprave Republike Srpske, d) potvrdu solventnosti, Agencije FBiH, društva za osiguranje iz FBiH koje osniva podružnicu u RS-u, e) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, f) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu RS, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, g) opće, posebne i dodatne uvjete osiguranja i tehničke podloge koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehičkih rezervi koje će podružnica u RS-u upotrebljavati u svom poslovanju sa osiguranicima za sve odobrene vrste osiguranja, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, h) cjenovnike premije koji će podružnica u RS-u koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, i) broj telefona i elektronsku adresu podružnice u RS-u. (2) Agencija FBiH, obavještava društvo iz FBiH da je Agenciji RS-a proslijedila zahtjev i dokumente iz stava (1) ovog člana. Član 9. (Odbijanje zahtjeva) Agencija FBiH donosi rješenje o odbijanju zahtjeva društva iz FBiH za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u RS-u i prosljeđivanje istog Agenciji RS-a, ukoliko: a) ocijeni da organizaciona i kadrovska struktura podružnice nije zadovoljavajuća u odnosu na planirane poslove, b) utvrdi da društvo ne ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala, obračuna i pokrića tehničkih rezervi, c) ako i pored izdavanja zaključka o dopuni zahtjeva, društvo iz FBiH, u ostavljenom roku, ne dostavi sve propisane i naložene dokumente. Član 10. (Zahtjev za promjene) (1) Ukoliko društvo iz FBiH u podružnici u RS-u mijenja sjedište, lice ovlašteno za zastupanje ili obim ovlaštenja u pravnom prometu, poslove iz djelatnosti društva koji se u podružnici obavljaju, dužno je Agenciji FBiH podnijeti zahtjev za odobrenje za promjene. (2) Zahtjev za odobrenje promjena iz stava (1) ovog člana podnosi se sa aktima kojim se vrše izmjene iz stava (1) ovog člana, koji su u formi prijedloga. (3) Agencija FBiH izdaje dozvolu za promjene u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (4) Nakon prijema rješenja o upisu podataka iz stava (1) ovog člana, društvo iz FBiH je dužno rješenje nadležnog suda o upisu promjena u sudski registar dostaviti Agenciji FBiH, u roku od sedam dana od dana prijema istog. Član 11. (Dostava podataka o promjenama Agenciji RS-a) Agencija FBiH, u roku od pet dana od dana prijema rješenja o upisu u sudski registar promjena iz člana 10. stav (1) ovog člana prosljeđuje zahtjev sa odgovarajućom dokumentacijom uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za promjene iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika i b) rješenje nadležnog suda iz člana 10. stav (4) ovog Pravilnika. III. REGISTRACIJA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE IZ REPUBLIKE SRPSKE U REGISTRU KOD AGENCIJE ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 12. (Rješenje o upisu u registar) Agencija RS-a nakon izdavanja odobrenja društvu sa sjedištem u Republici Srpskoj za osnivanje Podružnice u FBiH, (u daljem tekstu: podružnica u FBiH), prosljeđuje zahtjev Agenciji FBiH sa propisanom dokumentacijom uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz RS-a za osnivanje podružnice u FBiH, b) rješenje nadležnog suda, o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u FBiH, c) uvjerenje o poreznoj registraciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, d) potvrdu solventnosti, Agencije RS-a, društva za osiguranje iz RS-a koje osniva podružnicu u FBiH, e) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, f) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu FBiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, Број 71 - Страна 34 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. g) prijedloge općih, posebnih i dodatnih uvjeta osiguranja i tehničkih podloga koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehičkih rezervi koje će podružnica u FBiH upotrebljavati u svom poslovanju sa osiguranicima za sve odobrene vrste osiguranja, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, h) prijedloge cjenovnika premije koji će podružnica u FBiH koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, i) broj telefona i elektronsku adresu podružnice u FBiH. Član 13. (Rješenje o upisu u registar) (1) Agencija FBiH, donosi rješenje o upisu podružnice u FBiH u registar podružnica društava iz Republike Srpske, u roku od 15 dana od dana prijema akta Agencije RS-a sa dokumentacijom propisanom ovim Pravilnikom. (2) Danom donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana, društvo iz RS-a stiče pravo na obavljanje djelatnosti osiguranja u FBiH putem podružnice u FBiH. (3) Agencija FBiH, u registru podružnica društava iz Republike Srpske, registruje izmjene dokumenata i podataka za podružnicu u FBiH, u roku od 15 dana, nakon što joj Agencija RS-a proslijedi zahtjev društva iz RS-a za izmjene, sa priloženom dokumentacijom koja odgovara provedenoj izmjeni. Član 14. (Saglasnost Agencije FBiH na uvjete) (1) Agencija FBiH će u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz člana 12. donijeti rješenje o saglasnosti za akte iz člana 12. tačka g). (2) Agencija može naložiti korekcije cjenovnika iz člana 12. tačka h) u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz člana 12. ovog Pravilnika. (3) Društvo iz RS-a je dužno postupiti po naloženim korekcijama cjenovnika premije Agencije FBiH. (4) Agencija FBiH naložene korekcije cjenovnika dostavlja i Agenciji RS-a, kao i obavještenja o postupanju društava iz RS-a po naloženim korekcijama. (5) Društvo iz RS-a je dužno svaki prijedlog izmjene akata iz člana 12. tačka g) ovog Pravilnika dostaviti na prethodnu saglasnost Agenciji FBiH. (6) Društvo iz RS-a je dužno svaki prijedlog izmjena akata iz člana 12. tačka h) ovog Pravilnika dostaviti Agenciji FBiH. (7) U postupcima iz stava (5) i (6) ovog člana Agencija FBiH će postupati kao u stavu (1) i (2) ovog člana. Član 15. (Primjena uvjeta za osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila) Podružnica iz RS-a dužna je primjenjivati uvjete i tarife za vrstu osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, važeće u Federaciji Bosne i Hercegovine. IV. POSLOVANJE I IZVJEŠTAVANJE PODRUŽNICE DRUŠTVA IZ REPUBLIKE SRPSKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 16. (Obavljanje poslova osiguranja i zaključivanje ugovora o osiguranju) (1) Podružnica u FBiH obavlja u Federaciji Bosne i Hercegovine neposredno osiguranje u vrstama poslova osiguranja za koje je dobila odobrenje za rad od Agencije RS-a i u granicama ovlaštenja za nastupanje u pravnom prometu u Federaciji Bosne i Hercegovine, shodno Odluci o osnivanju podružnice u FBiH. (2) Ugovore o osiguranju za pokrivanje rizika u FBiH, podružnica u FBiH zaključuje putem radnika kao punomoćnika po zaposlenju ili putem zastupnika u osiguranju - pravnih lica, odnosno fizičkih lica - obrtnika za zastupanje u osiguranju, koji su registrovani u registrima zastupnika koje vodi Agencija FBiH (u daljem tekstu: preuzimači rizika). Član 17. (Godišnji planovi i interni akti) (1) Društvo iz RS-a, u okviru godišnjih planova i izvještaja o poslovanju, koje donosi za društvo kao cjelinu, obezbjeđuje da se izdvojeno planira i izvještava za podružnicu u FBiH, za obim djelatnosti i poslovanja koje je organizovano i obavlja se u podružnici u FBiH. (2) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, predočiti godišnji plan poslovanja i finansijski plan podružnice u FBiH, ili izvod iz godišnjeg i finansijskog plana društva iz RS-a koji se odnosi na podružnicu u FBiH. (3) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti sve interne akte donesene na nivou društva iz RS-a kao cjeline, koji se u podružnici u FBiH primjenjuju. Član 18. (Posjedovanje i predočavanje dokumentacije) (1) Podružnica u FBiH je obavezna da posjeduje i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, u ostavljenom roku, koji ne može biti duži od 7 dana, stavi na uvid: a) sve ugovore o osiguranju zaključene u FBiH, u originalu, b) sve zahtjeve za naknadu šteta ili isplate osiguranih suma nastalih po osnovu ugovora o osiguranju zaključenih u FBiH, sa svom pripadajućom dokumentacijom, u originalu, i c) svu ostalu poslovnu i materijalno-finansijsku dokumentaciju koja nastane u poslovanju Podružnice u FBiH, ili je sa njom povezana. (2) Kao datum podnošenja odštetnog zahtjeva ili datum podnošenja zahtjeva za isplate osiguranih suma, mjerodavan je najstariji datum prijema zahtjeva, nezavisno od toga da li je zahtjev podnesen u sjedištu društva, sjedištu podružnice u FBiH ili u bilo kojoj kancelariji koja je dio organizacione strukture podružnice u FBiH. (3) Podružnica u FBiH je dužna odrediti lice za saradnju sa ombudsmenom u osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine i o tome obavijestiti Agenciju FBiH. Član 19. (Evidencija iz poslovanja podružnice) (1) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti ažurnu evidenciju iz poslovanja podružnice, sa minimalnim sadržajem podataka: a) o licima koja zaključuju ugovore o osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine u ime i za račun podružnice u FBiH, nezavisno od toga da li se radi o radnicima podružnice u FBiH ili pravnim odnosno fizičkim licima upisanim u registar zastupnika u osiguranju kod Agencije FBiH sa sljedećim podacima: ime, prezime i adresu, šifru radnika društva odnosno zastupnika koja mu je dodijeljena u informacionom sistemu društva iz RS-a, o ugovorima o zastupanju u osiguranju (broj, datum i vrijeme važenja ugovora o zastupanju u osiguranju) i vrste osiguranja u kojima preuzimač rizika zastupa podružnicu u FBiH, b) ugovorima o osiguranju života, koja sadrži sljedeće podatke: redni broj, broj polise, datum zaključenja, Петак, 27. 9. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 71 - Страна 35 ugovorne strane, predmet ugovora (vrsta osiguranja), period trajanja osiguranja, premija, iznos osigurane sume, način plaćanja, plaćanje, matematičku rezervu, status polise (založena, kapitalizirana, napomena), c) odštetnim zahtjevima i zahtjevima za isplatama osiguranih suma, po vrstama osiguranja, koji se odnose na izvršavanje ugovora o osiguranju zaključenih u FBiH sa svim podacima koje društvo iz RS-a vodi u evidencijama u skladu sa Pravilnikom o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja. (2) Podružnica u FBiH, koja obavlja djelatnost osiguranja u vrsti osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, je dužna da u propisanim rokovima i u propisanom formatu dostavlja Agenciji FBiH podatke neophodne za primjenu odredbi o bonusu – malusu. Član 20. (Evidencija polisa osiguranja) (1) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti evidenciju o polisama osiguranja, u svim vrstama osiguranja koje podružnica u FBiH zadužuje od društva iz RS-a, radi zaključivanja ugovora o osiguranju u FBiH. (2) Ukoliko podružnica u FBiH obavlja poslove osiguranja u vrsti osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, društvo iz RS-a je dužno uskladiti sadržaj u polisi osiguranja sa Odlukom o sadržaju polise za osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima. Član 21. (Sadržaj evidencije) (1) Evidencija iz člana 19. stav (1) ovog Pravilnika mora obezbijediti minimalno sljedeće podatke: a) podatke o preuzimačima rizika iz člana 16. stav (2) ovog Pravilnika, b) šifru i naziv polise kako je društvo vodi u informacionom sistemu, c) stanja, odnosno statuse pojedinačnih obrazaca polisa kako sljedi: 1) polisa na evidenciji polisa u podružnici u FBiH - zaprimljena od društva iz RS-a, a nije izdana preuzimačima rizika, sa datumom zaprimanja ili datumom povrata u evidenciju neiskorištene polise razdužene od preuzimača rizika, 2) polisa zadužena u podružnici u FBiH od strane preuzimača rizika, koja nije iskorištena (nije zaključen ugovor), sa datumom zaduženja preuzimača rizika, 3) polisa se fizički nalazi kod preuzimača rizika, iskorištena je (zaključen ugovor), a još nije fizički razdužena, sa datumom zaključenja polise, 4) polisa je iskorištena (zaključen ugovor) i fizički vraćena u podružnicu u FBiH, odnosno razdužena, sa datumom razduživanja polise, 5) polisa stornirana od strane preuzimača rizika, sa datumom storniranja i datumom razduženja, 6) polisa poništena od strane preuzimača rizika, sa datumom poništenja i datumom razduženja, d) zbirna stanja polisa u evidenciji, po vrstama polisa, koja se utvrđuju na osnovu statusa pojedinačnih polisa iz stava (1) tačka c) ovog člana. (2) Stanja pojedinačne polise iz stava (1) tačka c) i zbirna stanja iz tačke d) podružnica u FBiH je dužna, u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, predočiti u bilo kojem trenutku. (3) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti: a) dokumente na osnovu kojih se podružnica u FBiH zadužuje sa polisama osiguranja od društva iz RS-a, b) dokumente na osnovu kojih se vrši zaduživanje preuzimača rizika u podružnici u FBiH, c) dokumente na osnovu kojih se vrši razduživanje preuzimača rizika u podružnici u FBiH (dokument za razduživanje iskorištenih, storniranih ili poništenih polisa, dokument za razduživanje po osnovu povrata neiskorištenih polisa u evidenciju od strane preuzimača rizika), d) dokumente na osnovu kojih se utvrđuje stanje zaduženosti/razduženosti preuzimača rizika sa polisama i na osnovu kojih se utvrđuje redosljed i hronologija prodaje polisa osiguranja. Član 22. (Plaćanja i vođenje knjigovodstva) (1) Sve uplate i isplate vezane za poslovanje podružnice u FBiH, moraju se vršiti putem posebnog transakcionog računa za podružnicu u FBiH, osim plaćanja carina i carinskih dažbina, posebnih poreza - akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza po posebnim propisima, naloga za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće, naloga za ostale javne prihode po posebnim propisima, naloga za prisilnu naplatu zakonskih obaveza i javnih prihoda, naloga za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja, te naloga za izvršenje sudskih odluka i drugih izvršnih isprava koje se obavljaju na način propisan zakonom i podzakonskim aktom. (2) Svi poslovni događaji i promjene koji nastanu u poslovanju podružnice u FBiH moraju se izdvojeno knjigovodstveno evidentirati na osnovu materijalno finansijske dokumentacije koja nastane u poslovanju podružnice u FBiH. Član 23. (Izvještaji) (1) Podružnica u FBiH je dužna Agenciji FBiH dostavljati sljedeće statističke izvještaje: a) mjesečni: 1) Obrazac 1-M-RS - Izvještaj o premiji osiguranja, 2) Obrazac 2-M-RS - Izvještaj o štetama. b) godišnji: 1) Obrazac 1-G-RS - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Broj osiguranja, iznos ukupne premije, prenosne premije i tehničke premije, 2) Obrazac 2-G-RS - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Rezervisane i riješene štete, 3) Obrazac 3-G-RS - Promjene kod životnih osiguranja, 4) Obrazac 4-G-RS - Premija po kanalima prodaje podružnice društva za osiguranje, 5) Obrazac 5-G-RS - Oblici ugovaranja kod životnih osiguranja, 6) Obrazac 6-G-RS - Broj zaposlenih sa kvalifikacionom strukturom i podaci o organizacionim dijelovima podružnice u FBiH. (2) Podružnica u FBiH je obavezna da sastavlja i Agenciji FBiH dostavlja statističke izvještaje: a) iz stava (1) tačka a) ovog člana mjesečno, za obračunski period od 1. januara tekuće godine do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, u roku od 10 dana od isteka izvještajnog mjeseca, Број 71 - Страна 36 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. b) iz stava (1) tačka b) ovog člana godišnje do 15. 03. tekuće poslovne godine za prethodnu poslovnu godinu. (3) Pored izvještaja iz stava (1) ovog člana, podružnica u FBiH je obavezna da Agenciji FBiH dostavlja polugodišnji bruto bilans podružnice u elektronskom obliku u fomatu xml, sa kumulativno obračunatim podacima za prvo polugodište do 31. 07. tekuće poslovne godine i godišnje do 15. 03. tekuće poslovne godine za prethodnu poslovnu godinu. (4) Podaci u izvještajima se prikazuju kumulativno za period od 1. januara do kraja izvještajnog perioda ili kao stanje na dan. (5) U svim izvještajima iznosi se upisuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Podružnica u FBiH je obavezna da izvještaje iz stava (1) ovog člana dostavlja u pisanom i elektronskom obliku. (7) Izuzetno od odredbe stava (6) ovog člana obrasci iz stava (1) tačka a) ovog člana dostavljaju se u pisanoj formi samo za mjesece mart, juni, septembar i decembar u rokovima propisanim za dostavu obrazaca propisanih stavom (2) tačka a) ovog člana. (8) Obrasci iz stava (1) tačka a) ovog člana u elektronskoj formi dostavljaju se u rokovima propisanim stavom (2) tačka a) ovog Pravilnika. (9) Za tačnost dostavljenih podataka i izvještaja, u skladu sa odredbama ovog Pravilnika, odgovora direktor društva za osiguranje i direktor podružnice u FBiH. (10) Agencija FBiH može, u svrhu obavljanja nadzora, da podružnici u FBiH naloži sastavljanje dodatnih izvještaja, te da odredi način i rokove njihovog dostavljanja. (11) Obrasci iz stava (1) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml. (12) Agencija FBiH će način dostave i izrade obrazaca u elektronskoj formi propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. V. NADZOR POSLOVANJA PODRUŽNICE DRUŠTVA IZ REPUBLIKE SRPSKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 24. (Nadzor podružnice u FBiH) (1) Agencija FBiH nadzire u podružnici u FBiH primjenu propisa o osiguranju i propisa o zastupanju u osiguranju i posredovanju u osiguranju i reosiguranju, koji se primjenjuju u FBiH, i to: a) zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju, b) evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama podružnice, c) izvještavanje, sadržaj i rokove za dostavljanje nadzorno - statističkih izvještaja podružnice u FBiH, d) troškove poslovanja podružnice u FBiH, i e) vođenje propisanih evidencija. (2) Kopije zapisnika o izvršenoj kontroli podružnice u FBiH, Agencija FBiH dostavlja Agenciji RS-a. (3) Kada pokazatelji iz nadzora ukazuju na mogućnost da je društvo za osiguranje koje posluje u oba entiteta prestalo da ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala, obračuna i pokrića tehničkih rezervi po zahtjevu agencije koja nadzire rad podružnice/filijale, agencija po entitetu sjedišta društva će, u roku od 30 dana, dostaviti tražene informacije i podatke o poslovanju društva za osiguranje, radi preduzimanja mjera pojačanog nadzora tržišnog ponašanja podružnice/filijale u međuentitetskom poslovanju i zaštite interesa potrošača usluga osiguranja. (4) Direktor Agencije FBiH će donijeti metodologiju provođenja nadzora poslovanja podružnice u FBiH. Član 25. (Prestanak rada Podružnice u FBiH) (1) Društvo iz RS-a koje posluje putem podružnice u FBiH, a koje ima namjeru da prestane da obavlja djelatnost u FBiH, o tome obavještava Agenciju FBiH najmanje 30 dana prije prestanka rada. (2) U periodu od dana obavještenja Agencije FBiH do prestanka rada društvo donosi odluku o prestanku rada Podružnice u FBiH, određujući dan prestanka, te podnosi zahtjev sudu po mjestu sjedišta društva za brisanje Podružnice u FBiH iz sudskog registra, o čemu obavještava Agenciju FBiH. (3) U roku od 7 dana od dana prijema rješenja suda o brisanju Podružnice u FBiH iz sudskog registra, društvo za osiguranje podnosi Agenciji FBiH zahtjev za brisanje iz registra podružnica društava iz Republike Srpske. (4) Agencija FBiH u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog člana donosi rješenje o brisanju podružnice u FBiH iz registra, sa kojim danom prestaje pravo na obavljanje djelatnosti i obaveza plaćanja naknade za nadzor Agenciji FBiH. (5) Društvo iz RS-a je dužno prije podnošenja zahtjeva za brisanje iz registra kod Agencije FBiH na službenoj internet stranici, te dnevnim novinama koje se objavljuju na cijeloj teritoriji FBiH obavjestiti ugovarače osiguranja, osiguranike, te treća oštećena lica o prestanku rada Podružnice u FBiH, u kojem obavještenju daje detaljna upustva o adresi, broju telefona i drugim potrebnim podacima o načinu ostvarenja prava iz osiguranja, a proizašla iz zaključenih ugovora o osiguranju u FBiH, do dana prestanka rada podružnice. (6) Društvo iz RS-a, ostaje u obavezi dostavljanja nadzornih i statističkih izvještaja u propisanim rokovima do brisanja iz registra kod Agencije FBiH, a posljednje izvještaje je dužno dostaviti sa stanjem na 31. 12. godine u kojoj se izvrši brisanje, u roku od dva mjeseca od isteka godine. (7) Društvo iz RS-a ostaje u obavezi da po već preuzetim obavezama iz osiguranja postupa po propisima o osiguranju u FBiH, a u slučaju neizvršavanja obaveza iz osiguranja Agencija FBiH izdaje prekršajne naloge i pokreće prekršajne postupke i obavještava Agenciju RS-a radi preduzimanja mjera nadzora. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (Prestanak važenja Pravilnika)
Odluka o izmjeni Odluke o tarifi naknada za banke FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 69/19 20.09.2019 SN FBiH 46/18 tarifa,naknada,nakanada za banke,banke Petak, 20. 9. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 69 - Strana 7 i 3. Zakona o javnim nabavkama, Komisija za javne nabavke iz tačke 1. ovog Rješenja može punovažno odlučivati ako u radu učestvuje Komisija u punom sastavu. 5. Komisija za provođenje postupka javne nabavke "Nabavka programa za vođenje elektronske knjige vojnih obaveznika i drugih lica koja prolaze kroz službene vojne evidencije" je dužna, nakon okončanja postupka nabavke, dostaviti ministru obrazložen prijedlog za zaključenje ugovora, kao i zapisnike o radu Komisije koji ujedno predstavlja i izvještaj o radu komisije. 6. Članovima komisije iz tačke 1. ovog rješenja pripada naknada u skladu sa članom 9. Uredbe o načinu osnivanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovodilaca federalnih organa državne službe koju će posebnim rješenjem utvrditi federalni ministar na prijedlog Komisije. 7. Komisija po potrebi daje prijedlog ministru za angažovanje eksperata za određeni predmet nabavke. Eksperti će biti angažovani ugovorom. 8. Komisija za provođenje postupka javne nabavke "Nabavka programa za vođenje elektronske knjige vojnih obaveznika i drugih lica koja prolaze kroz službene vojne evidencije" dužna je formirati i voditi osnovni dosje u kojem će biti: rješenje o imenovanju, plan nabavki i odluka o pokretanju postupaka javne nabavke za 2019. godinu, zapisnici o radu, izvještaji, prijedlozi. Komisija je dužna po okončanju postupaka nabavke podnijeti ministru izvještaje o radu, zajedno sa prijedlogom za donošenje rješenja o isplatama naknada predsjedniku Komisije, članovima i sekretaru. 9. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-34-2816/19 11. septembra/rujna 2019. godine Sarajevo Ministar Doc. dr. Salko Bukvarević, s. r. (Sl-992/19-F) AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1269 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA BANKE Član 1. U Odluci o tarifi naknada za banke ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članu 4. stav (1) tačka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije za pravna lica u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizička lica u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka;" Član 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-4/19 11. septembra 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na osnovu članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA BANKE Članak 1. U Odluci o tarifi naknada za banke ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članku 4. stavak (1) točka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije za pravne osobe u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizičke osobe u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka;" Članak 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-4/19 11. rujna 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 1270 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Član 1. (1) U Odluci o tarifi naknada za mikrokreditne organizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18, u daljem tekstu: Odluka), u članu 4. stav (1) tačka b) alineja 5) se mijenja i glasi: "5) za osnivanje organizacionih dijelova MKO koje imaju ovlaštenje za dodjelu mikrokredita 1.000,00 KM, a za osnivanje organizacionih dijelova MKO koja nemaju ovlaštenja za dodjelu kredita i za promjenu adrese sjedišta svih organizacionih dijelova MKO u iznosu od 500,00 KM;".
Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o tarifi naknada za mikrokreditne organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 69/19 20.09.2019 SN FBiH 46/18 odluka,mikrokreditne organizacije Petak, 20. 9. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 69 - Strana 7 i 3. Zakona o javnim nabavkama, Komisija za javne nabavke iz tačke 1. ovog Rješenja može punovažno odlučivati ako u radu učestvuje Komisija u punom sastavu. 5. Komisija za provođenje postupka javne nabavke "Nabavka programa za vođenje elektronske knjige vojnih obaveznika i drugih lica koja prolaze kroz službene vojne evidencije" je dužna, nakon okončanja postupka nabavke, dostaviti ministru obrazložen prijedlog za zaključenje ugovora, kao i zapisnike o radu Komisije koji ujedno predstavlja i izvještaj o radu komisije. 6. Članovima komisije iz tačke 1. ovog rješenja pripada naknada u skladu sa članom 9. Uredbe o načinu osnivanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovodilaca federalnih organa državne službe koju će posebnim rješenjem utvrditi federalni ministar na prijedlog Komisije. 7. Komisija po potrebi daje prijedlog ministru za angažovanje eksperata za određeni predmet nabavke. Eksperti će biti angažovani ugovorom. 8. Komisija za provođenje postupka javne nabavke "Nabavka programa za vođenje elektronske knjige vojnih obaveznika i drugih lica koja prolaze kroz službene vojne evidencije" dužna je formirati i voditi osnovni dosje u kojem će biti: rješenje o imenovanju, plan nabavki i odluka o pokretanju postupaka javne nabavke za 2019. godinu, zapisnici o radu, izvještaji, prijedlozi. Komisija je dužna po okončanju postupaka nabavke podnijeti ministru izvještaje o radu, zajedno sa prijedlogom za donošenje rješenja o isplatama naknada predsjedniku Komisije, članovima i sekretaru. 9. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-34-2816/19 11. septembra/rujna 2019. godine Sarajevo Ministar Doc. dr. Salko Bukvarević, s. r. (Sl-992/19-F) AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1269 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA BANKE Član 1. U Odluci o tarifi naknada za banke ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članu 4. stav (1) tačka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije za pravna lica u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizička lica u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka;" Član 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-4/19 11. septembra 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na osnovu članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA BANKE Članak 1. U Odluci o tarifi naknada za banke ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članku 4. stavak (1) točka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije za pravne osobe u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizičke osobe u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka;" Članak 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-4/19 11. rujna 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 1270 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Član 1. (1) U Odluci o tarifi naknada za mikrokreditne organizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18, u daljem tekstu: Odluka), u članu 4. stav (1) tačka b) alineja 5) se mijenja i glasi: "5) za osnivanje organizacionih dijelova MKO koje imaju ovlaštenje za dodjelu mikrokredita 1.000,00 KM, a za osnivanje organizacionih dijelova MKO koja nemaju ovlaštenja za dodjelu kredita i za promjenu adrese sjedišta svih organizacionih dijelova MKO u iznosu od 500,00 KM;". Broj 69 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 20. 9. 2019. (2) U stavu (1) tačka b), alineja 7) se na kraju rečenice umjesto tačke stavlja zarez, a iza alineje 7) se dodaje nova alineja 8) koja glasi: "8) za izdavanje saglasnosti za imenovanje svakog pojedinačnog člana nadzornog/upravnog odbora MKO ili direktora i članova uprave MKO, u iznosu od 1.000,00 KM." (3) U stavu (1) tačka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije za pravna lica u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizička lica u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka;" Član 2. U članu 4. koji počinje sa riječima "Danom stupanja na snagu…", umjesto "Član 4." treba da stoji "Član 5.". Član 3. U članu 5., umjesto "Član 5." treba da stoji "Član 6.". Član 4. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-5/19 11. septembra 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na osnovu članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Članak 1. (1) U Odluci o tarifi naknada za mikrokreditne organizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18, u daljem tekstu: Odluka), u članku 4. stavak (1) točka b) alineja 5) se mijenja i glasi: "5) za osnivanje organizacionih dijelova MKO koje imaju ovlašćenje za dodjelu mikrokredita 1.000,00 KM, a za osnivanje organizacionih dijelova MKO koja nemaju ovlašćenja za dodjelu kredita i za promjenu adrese sjedišta svih organizacionih dijelova MKO u iznosu od 500,00 KM;". (2) U stavku (1) točka b), alineja 7) se na kraju rečenice umjesto tačke stavlja zarez, a iza alineje 7) se dodaje nova alineja 8) koja glasi: "8) za izdavanje suglasnosti za imenovanje svakog pojedinačnog člana nadzornog/upravnog odbora MKO ili direktora i članova uprave MKO, u iznosu od 1.000,00 KM." (3) U stavku (1) točka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije za pravne osobe u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizičke osobe u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka;" Članak 2. U članku 4. koji počinje sa riječima "Danom stupanja na snagu…", umjesto "Članak 4." treba da stoji "Članak 5.". Članak 3. U članku 5., umjesto "Članak 5." treba da stoji "Članak 6.". Članak 4. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-5/19 11. rujna 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 1271 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA LIZING DRUŠTVA Član 1. U Odluci o tarifi naknada za lizing društva ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članu 4. stav (1) tačka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije za pravna lica u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizička lica u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka;" Član 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-6/19 11. septembra 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na osnovu članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA LEASING DRUŠTVA Članak 1. U Odluci o tarifi naknada za leasing društva ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članku 4. stavak (1) točka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije za pravne osobe u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizičke osobe u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka;"
Odluka o izmjeni Odluke o tarifi naknada za lizing društva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 69/19 20.09.2019 SN FBiH 46/18 lizing,tarifa Broj 69 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 20. 9. 2019. (2) U stavu (1) tačka b), alineja 7) se na kraju rečenice umjesto tačke stavlja zarez, a iza alineje 7) se dodaje nova alineja 8) koja glasi: "8) za izdavanje saglasnosti za imenovanje svakog pojedinačnog člana nadzornog/upravnog odbora MKO ili direktora i članova uprave MKO, u iznosu od 1.000,00 KM." (3) U stavu (1) tačka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije za pravna lica u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizička lica u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka;" Član 2. U članu 4. koji počinje sa riječima "Danom stupanja na snagu…", umjesto "Član 4." treba da stoji "Član 5.". Član 3. U članu 5., umjesto "Član 5." treba da stoji "Član 6.". Član 4. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-5/19 11. septembra 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na osnovu članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Članak 1. (1) U Odluci o tarifi naknada za mikrokreditne organizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18, u daljem tekstu: Odluka), u članku 4. stavak (1) točka b) alineja 5) se mijenja i glasi: "5) za osnivanje organizacionih dijelova MKO koje imaju ovlašćenje za dodjelu mikrokredita 1.000,00 KM, a za osnivanje organizacionih dijelova MKO koja nemaju ovlašćenja za dodjelu kredita i za promjenu adrese sjedišta svih organizacionih dijelova MKO u iznosu od 500,00 KM;". (2) U stavku (1) točka b), alineja 7) se na kraju rečenice umjesto tačke stavlja zarez, a iza alineje 7) se dodaje nova alineja 8) koja glasi: "8) za izdavanje suglasnosti za imenovanje svakog pojedinačnog člana nadzornog/upravnog odbora MKO ili direktora i članova uprave MKO, u iznosu od 1.000,00 KM." (3) U stavku (1) točka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije za pravne osobe u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizičke osobe u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka;" Članak 2. U članku 4. koji počinje sa riječima "Danom stupanja na snagu…", umjesto "Članak 4." treba da stoji "Članak 5.". Članak 3. U članku 5., umjesto "Članak 5." treba da stoji "Članak 6.". Članak 4. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-5/19 11. rujna 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 1271 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA LIZING DRUŠTVA Član 1. U Odluci o tarifi naknada za lizing društva ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članu 4. stav (1) tačka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije za pravna lica u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizička lica u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka;" Član 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-6/19 11. septembra 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na osnovu članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA ZA LEASING DRUŠTVA Članak 1. U Odluci o tarifi naknada za leasing društva ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članku 4. stavak (1) točka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije za pravne osobe u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizičke osobe u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka;"
Odluka o izmjeni Odluke o tarifi naknada društava za faktoring FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 69/19 20.09.2019 SN FBiH 46/18 odluka,izmjena,tarifa,društvo za faktoring Petak, 20. 9. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 69 - Strana 9 Članak 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-6/19 11. rujna 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 1272 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA DRUŠTAVA ZA FAKTORING Član 1. U Odluci o tarifi naknada društava za faktoring ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članu 4. stav (1) tačka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije za pravna lica u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizička lica u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka;" Član 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-7/19 11. septembra 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na osnovu članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA DRUŠTAVA ZA FAKTORING Članak 1. U Odluci o tarifi naknada društava za faktoring ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članku 4. stavak (1) točka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije za pravne osobe u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizičke osobe u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka;" Članak 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-7/19 11. rujna 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1273 Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, postupajući po zahtjevu Hamurović Muje iz Zavidovića, vlasnika obrta Djelatnost za zastupanje u osiguranju "HM AGENCIJA", ul. Dubravica bb, Zavidovići, na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) i člana 14. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), donosi RJEŠENJE 1. Ukida se Rješenje Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine o odobrenju obavljanja poslova zastupanja u osiguranju broj 01-05.3-059-2666/17 od 25.09.2017. godine i Rješenje Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine o upisu u registar fizičkih lica zastupnika u osiguranju - podregistar zastupnika fizičkih lica broj 01-05.3-059-2666-2/17 od 24.10.2017. godine. 2. Briše se iz registra fizičkih lica zastupnika u osiguranju - podregistar zastupnika fizičkih lica Hamurović Mujo iz Zavidovića, vlasnik obrta Djelatnost za zastupanje u osiguranju "HM AGENCIJA", upisan pod brojem PZFL 626. 3. Brisanje je izvršeno sa danom 31.07.2019. godine. 4. Dispozitiv ovog Rješenja objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". 5. Ovo Rješenje je konačno. Broj 01-06.4-059-2471/19 09. septembra 2019. godine Sarajevo Direktor Dinko Musulin, s. r. Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, postupajući po zahtjevu Hamurović Muje iz Zavidovića, vlasnika obrta Djelatnost za zastupanje u osiguranju "HM AGENCIJA", ul. Dubravica bb, Zavidovići, na temelju članka 200. Zakona o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) i članka 14. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), donosi RJEŠENJE 1. Ukida se Rješenje Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine o odobrenju obavljanja poslova zastupanja u osiguranju broj 01-05.3-059-2666/17 od 25.09. 2017. godine i Rješenje Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine o upisu u registar fizičkih lica zastupnika u osiguranju - podregistar zastupnika fizičkih lica broj 01-05.3-059-2666-2/17 od 24.10.2017. godine. 2. Briše se iz registra fizičkih lica zastupnika u osiguranju - podregistar zastupnika fizičkih lica Hamurović Mujo iz Zavidovića, vlasnik obrta Djelatnost za zastupanje u osiguranju "HM AGENCIJA", upisan pod brojem PZFL 626. 3. Brisanje je izvršeno sa danom 31.07.2019. godine. 4. Izreka ovog Rješenja objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". 5. Ovo Rješenje je konačno. Broj 01-06.4-059-2471/19 09. rujna 2019. godine Sarajevo Direktor Dinko Musulin, v. r.
Odluka o izmjeni Odluke o tarifi naknada društava za faktoring FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 69/19 20.09.2019 SN FBiH 46/18 odluka,izmjena,tarifa,društvo za faktoring Petak, 20. 9. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 69 - Strana 9 Članak 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-6/19 11. rujna 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 1272 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA DRUŠTAVA ZA FAKTORING Član 1. U Odluci o tarifi naknada društava za faktoring ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članu 4. stav (1) tačka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije za pravna lica u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizička lica u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka;" Član 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-7/19 11. septembra 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na osnovu članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 11.09.2019. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O TARIFI NAKNADA DRUŠTAVA ZA FAKTORING Članak 1. U Odluci o tarifi naknada društava za faktoring ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/18), u članku 4. stavak (1) točka c) alineja 1) se mijenja i glasi: "1) naknade za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije za pravne osobe u iznosu od 3.000,00 KM, a za fizičke osobe u iznosu od 200,00 KM, koje se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka;" Članak 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-36-7/19 11. rujna 2019. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1273 Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, postupajući po zahtjevu Hamurović Muje iz Zavidovića, vlasnika obrta Djelatnost za zastupanje u osiguranju "HM AGENCIJA", ul. Dubravica bb, Zavidovići, na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) i člana 14. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), donosi RJEŠENJE 1. Ukida se Rješenje Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine o odobrenju obavljanja poslova zastupanja u osiguranju broj 01-05.3-059-2666/17 od 25.09.2017. godine i Rješenje Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine o upisu u registar fizičkih lica zastupnika u osiguranju - podregistar zastupnika fizičkih lica broj 01-05.3-059-2666-2/17 od 24.10.2017. godine. 2. Briše se iz registra fizičkih lica zastupnika u osiguranju - podregistar zastupnika fizičkih lica Hamurović Mujo iz Zavidovića, vlasnik obrta Djelatnost za zastupanje u osiguranju "HM AGENCIJA", upisan pod brojem PZFL 626. 3. Brisanje je izvršeno sa danom 31.07.2019. godine. 4. Dispozitiv ovog Rješenja objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". 5. Ovo Rješenje je konačno. Broj 01-06.4-059-2471/19 09. septembra 2019. godine Sarajevo Direktor Dinko Musulin, s. r. Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, postupajući po zahtjevu Hamurović Muje iz Zavidovića, vlasnika obrta Djelatnost za zastupanje u osiguranju "HM AGENCIJA", ul. Dubravica bb, Zavidovići, na temelju članka 200. Zakona o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) i članka 14. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), donosi RJEŠENJE 1. Ukida se Rješenje Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine o odobrenju obavljanja poslova zastupanja u osiguranju broj 01-05.3-059-2666/17 od 25.09. 2017. godine i Rješenje Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine o upisu u registar fizičkih lica zastupnika u osiguranju - podregistar zastupnika fizičkih lica broj 01-05.3-059-2666-2/17 od 24.10.2017. godine. 2. Briše se iz registra fizičkih lica zastupnika u osiguranju - podregistar zastupnika fizičkih lica Hamurović Mujo iz Zavidovića, vlasnik obrta Djelatnost za zastupanje u osiguranju "HM AGENCIJA", upisan pod brojem PZFL 626. 3. Brisanje je izvršeno sa danom 31.07.2019. godine. 4. Izreka ovog Rješenja objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". 5. Ovo Rješenje je konačno. Broj 01-06.4-059-2471/19 09. rujna 2019. godine Sarajevo Direktor Dinko Musulin, v. r.
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 68/19 18.09.2019 SN FBiH 100/23, SN FBiH 35/18, SN FBiH 49/12 trgovina,tehnička opremljenost
Pravilnik o dopunama Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/19 26.07.2019 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 naplata,doprinosi,registar PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O PODNOŠENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/09, 38/10, 77/10, 9/11, 1/13, 83/14, 1/15, 48/16 i 25/17), u članu 32. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Porezna uprava je dužna, na osnovu zahtjeva osiguranika iz osnova radnog odnosa, izdati Uvjerenje o osiguranju (JS3610) iz Jedinstvenog sistema. Porezna uprava će svakom osiguraniku iz stava 4. ovog člana, putem interneta, omogućiti pristup podacima o evidentiranom osiguranju po osnovu radnog odnosa (JS3610E)." Član 2. Obrasci JS3610 Uvjerenje o osiguranju i JS3610E Informacija o osiguranju, nalaze se u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o izgledu i sadržaju, zahtjeva, obrazaca i obavještenja ostalih pratećih dokumenata uz fiskalne sisteme FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/19 19.07.2019 SN FBiH 59/12, SN FBiH 30/10 pravilnik RANI PRAVILNIKA, OBRAZACAH DOKUMENilniku o izgledostalih pratećihovine Federacijea, tačka se zamjei sadržaj zahtjena 33. dodaje seHTJEV ZA KORAČi sadržaj zahtjea dat je na obraka. za korekcijuava ovlašteni sea Poreznoj upravravilnik stupa u "Službenim no02-3354-2/10 019. godine arajevo roj 51 O MINISTAJA/FINANCstav (3) tač. bene novine Fnancija - federaAVILNIKKA O IZGLEDA I OBAVJEŠNATA UZ FISKČlan 1. du i sadržaju, h dokumenata e BiH", br. 30/1enjuje zarezom eva za korekcijuČlan 2. e novo poglavljREKCIJU PRIMČlan 33a. va za korekcijuascu ZKDI kojiu primljenih ervis/servise na vi Federacije BoČlan 3. na snagu nareovinama FederaJelkPetakSARSTVO CIJAc) do p) Zakoederacije BiH"alni ministar finDU I SADRŽAJTENJA OSTAKALNE SISTEzahtjeva, obrazuz fiskalne si10 i 59/12) u čli dodaju riječi:u primljenih dne XVIIIa. i članMLJENIH DNEVu primljenih dni je sastavni diodnevnih izvjtraženje obvezosne i Hercego
Pravilnik o dopuni Pravilnika o postupcima i redosljedu radnji u procesu fiskalizacije Federacija BiH Službene novine FBiH 51/19 19.07.2019 SN FBiH 59/12, SN FBiH 86/10, SN FBiH 31/10 pravilnik,fiskalizacija Petak, 19. 7. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Strana 3 ЗАХТЈЕВ ЗА КОРЕКЦИЈУ ПРИМЉЕНИХ ДНЕВНИХ ИЗВЈЕШТАЈА Образац ЗКДИ Образац ЗКДИ - ЗАХТЈЕВ ЗА КОРЕКЦИЈУ ПРИМЉЕНИХ ДНЕВНИХ ИЗВЈЕШТАЈА 1. Назив обвезника 2. Јединствени идентификациони број обвезника (ЈИБ) 3. Општина 4. Мјесто 5. Улица и број 6. Телефон и телефакс 7. е-маил обвезника 8. ИБФУ 9. ИБФМ 10. Број дневног извјештаја 11. Датум дневног извјештаја 12. Порезна стопа 13. Идентификациони број клијента (уколико је познато) 14. Вриједност оствареног евидентираног промета по порезној стопи (из дневног извјештаја) [КМ] 15. Вриједност оствареног рекламираног промета по порезној стопи (из дневног извјештаја) [КМ] 16. Вриједност тражене корекције оствареног евидентираног промета по порезној стопи [КМ] 17. Вриједност тражене корекције оствареног рекламираног промета по порезној стопи [КМ] 18. Коригована вриједност оствареног евидентираног промета по порезној стопи [КМ] 19. Коригована вриједност оствареног рекламираног промета по порезној стопи [КМ] 20. Опис разлога за корекцију: Напомене: - Уколико се захтјева корекција по више стопа на истом дневном извјештају, за сваку стопу поновити редове од 12 до 19 ако се образац попуњава електронски међутим уколико порески обвезник попуњава образац Захтјева у папирној форми у том случају за сваку порезну стопу подноси појединачан образац Захтјева - Уколико се захтјева корекција на више дневних извјештаја, а порезни обвезник образац Захтјева попуњава електронски у том случају за сваки дневни извјештај попунити тј. поновити табелу по обрасцу ЗКДИ, међутим уколико порезни обвезник попуњава образац Захтјева у папирној форми у том случају за сваки дневни извјештај подноси појединачан образац Захтјева - Уз попуњен образац у прилогу се требају доставити копије свих рачуна на којима се налазе грешке због којих се захтјева корекција и копија одговарајућег дневног извјештаја/дневних извјештаја 21. Назив овлаштеног сервиса/овлаштеног сервисера 22. ЈИБ овлаштеног сервиса/овлаштеног сервисера 23. Име и презиме сервисера/овлаштеног лица у сервису 24. ЈМБГ сервисера/овлаштеног лица у сервису 25. Датум подношења захтјева 26. Потпис и печат овлаштеног сервисера/овлаштеног сервиса 1000 Na osnovu člana 29. stav (2) i člana 51. stav (3) tačka p) Zakona o fiskalnim sistemima ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA I REDOSLIJEDU RADNJI U PROCESU FISKALIZACIJE Član 1. U Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/10, 86/10 i 59/12) u članu 2. u stavu (8) iza riječi: "dužan je PU" dodaju se riječi: "i Ministarstvu". U stavu (9) na kraju teksta, tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "i ažurirani pregled o servisnoj mreži dostaviti Ministarstvu i PU." Iza stava (14) dodaje se novi stav (15) koji glasi: "(15) Ovlašteni proizvođač/zastupnik je dužan dostaviti informacije ovlaštenim servisima/ovlaštenim serviserima kojima je izdao ovlaštenje, o vijeku trajanja hardverskih dijelova fiskalnog uređaja." Član 2. Član 3. mijenja se i glasi: "Član 3. (Tehnike, postupci i obaveze u procesu fiskalizacije za ovlaštene servise i ovlaštene servisere) (1) Ovlašteni servis dužan je imati ovlaštenje od ovlaštenog proizvođača/zastupnika i potpisan ugovor sa ovlaštenim proizvođačem/zastupnikom o servisiranju i tehničkoj podršci za sve tipove fiskalnih sistema za koje vrši servisiranje i pruža tehničku podršku obveznicima. (2) Ovlašteni servis obavezan je imati minimalno jednog zaposlenog servisera koji posjeduje ovlaštenje od ovlaštenog proizvođača/zastupnika za servisiranje i pružanje teničke podrške za tipove fiskalnih sistema za koje vrši servisiranje i pruža tehničku podršku obveznicima. (3) Ovlašteni servis potpisuje ugovor o servisiranju fiskalnih sistema sa svakim obveznikom čije fiskalne sisteme servisira. (4) Ovlašteni servis na osnovu potpisanog Zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju (u daljem tekstu: ZIF) od strane obveznika i tek nakon što mu se isporuči ispravan i plombiran fiskalni uređaj od strane proizvođača ili ovlaštenog servisa, elektroničkim putem šalje ZIF PU u ime svog klijenta (obveznika) sa IBFU i IBFM koji je vezan za taj fiskalni uređaj. (5) Fiskalizacija se obavlja u poslovnim prostorijama ovlaštenog servisa, a u njoj sudjeluju ovlašteno lice PU i ovlašteni serviser. (6) Ovlašteni servis/serviser je dužan prilikom fiskalizacije u fiskalni uređaj upisati JIB i PIB (kao i IOSA u slučaju fiskalnog pisača i fiskalne kase-pisača) klijenta, te vremenske odrednice završetka fiskalizacije. Ukoliko klijent nije PDV obveznik, u polje namijenjeno za PIB upisuju se nule. (7) Ovlašteni serviser je dužan u fiskalni uređaj upisati naziv i adresu prodajnog mjesta. (8) Ovlašteni serviser je dužan popuniti servisne knjižice sa potrebnim podacima. (9) Ovlašteni servis je dužan povezati fiskalni uređaj sa terminalom. (10) Ovlašteni serviser je dužan, nakon stavljanja fiskalne i programske plombe, staviti servisnu plombu na fiskalni uređaj i terminal. (11) Ovlašteni servis, nakon obavljene fiskalizacije, isporučuje fiskalizirani fiskalni uređaj, tj. kompletan fiskalni sistem obvezniku u ovlaštenom servisu ili na prodajnom mjestu obveznika. (12) Ovlašteni servis je dužan prikupiti svu potrebnu i pravilno popunjenu dokumentaciju koja je neophodna za zaključenje ugovora o korištenju GPRS usluga između obveznika i telekomunikacijskog operatera ili drugog subjekta koji osigurava GPRS mrežu, te istu dostaviti ovlaštenom proizvođaču/zastupniku u roku od sedam dana od dana isporuke fiskaliziranog fiskalnog uređaja i terminala obvezniku, a u skladu sa procedurom propisanom od strane ovlaštenog proizvođača/zastupnika. (13) Ovlašteni servis servisira fiskalne sisteme obveznicima s kojima ima potpisan ugovor o servisiranju i vrši tehnički pregled dijelova fiskalnih sistema u skladu sa članom 46. stav (12) i članom 47. stav (2) Zakona. (14) Ovlašteni servis/ovlašteni serviser dužan je kod tehničkog pregleda iz člana 46. stav (10) Zakona, za fiskalne uređaje Broj 51 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 19. 7. 2019. koji su stariji od tri godine, izvršiti iščitavanje elektroničkog žurnala, za period od posljednjeg iščitavanja elektroničkog žurnala i dostaviti izvještaj o prometu obvezniku zajedno sa fiskalnim uređajem. Ukoliko postoji razlika u izvještaju o prometu na elektroničkom žurnalu u odnosu na promet dostavljen na server PU, ovlašteni servis/ovlašteni serviser je dužan izvršiti korekciju dnevnih izvještaja i obvezniku dostaviti izvještaj o utvrđenom prometu za taj period. (15) Kod svake prijave neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema iz člana 6. stav (20) ovog pravilnika od strane obveznika, ovlašteni servis/ovlašteni serviser je dužan da očita elektronički žurnal, za period od posljednjeg iščitavanja elektroničkog žurnala i obvezniku zajedno sa fiskalnim uređajem dostavi izvještaj o prometu na elektroničkom žurnalu i prometu dostavljenom na server PU. (16) Ovlašteni servis/ovlašteni serviser dužan je u skladu sa informacijama iz člana 2. stav (14) ovog pravilnika, izvršiti zamjenu dijelova fiskalnog uređaja, kod tehničkog pregleda iz člana 46. stav (10) Zakona. (17) U slučajevima kada ovlašteni servis/ovlašteni serviser ne može da očita elektronički žurnal ili je prema članu 6. stav (19) ovog pravilnika od strane obveznika obaviješten o neslaganju prometa, dužan o istom je obavijestiti Komisiju Ministarstva, putem PU. (18) Ovlašteni servis/ovlašteni serviser dužan je izvršiti korekciju dnevnih izvještaja po zahtjevu obveznika, a koji su nastali greškom obveznika ili kvarom na fiskalnom uređaju koji ovlašteni servis/ovlašteni serviser može otkloniti. (19) Ovlašteni servis dužan je svaku servisnu intervenciju evidentirati u pisanim i elektroničkim servisnim knjižicama u skladu sa članom 46. stav (7) Zakona. (20) Ovlašteni servis dužan je pisano obavijestiti PU o svim slučajevima neosnovanog prijavljivanja neispravnosti fiskalnog proizvoda. (21) Ovlašteni servis je dužan podnijeti PU zahtjev za naknadnu fiskalizaciju usljed servisiranja, ukoliko se prilikom servisiranja utvrdi potreba za skidanjem fiskalne ili programske plombe sa fiskaliziranog fiskalnog uređaja. Nakon odobrenja zahtjeva od strane PU i nakon što se servisiranje završi, ovlašteni servis ponovno vrši fiskalizaciju fiskalnog uređaja. (22) Ovlašteni serviser, na osnovu odobrenog zahtjeva obveznika za brisanje iz registra fiskaliziranih uređaja, vrši defiskalizaciju fiskalnog uređaja u ovlaštenom servisu uz prisustvo ovlaštena lica PU. (23) Ovlašteni servis dužan je osigurati tehničke i kadrovske uvjete za preuzimanje podataka iz fiskalne memorije i memorije sa elektroničkim žurnalom. (24) U slučaju preuzimanja podataka iz fiskalne memorije i/ili memorije sa elektroničkim žurnalom, ovlašteni serviser dužan je uz prisustvo ovlaštena lica PU ukloniti fiskalni modul i/ili memoriju sa elektroničkim žurnalom iz fiskalnog uređaja i iz istih preuzeti sve podatke. (25) Nakon preuzimanja podataka iz fiskalne memorije i/ili memorije sa elektroničkim žurnalom ovlašteni serviser je dužan, na zahtjev PU, čuvati fiskalni modul i/ili memoriju sa elektroničkim žurnalom radi vještačenja. (26) Ovlašteni serviser je, u slučaju gubitka ovlaštenja za servisiranje fiskalnih sistema, dužan vratiti serviserski pečat ovlaštenom proizvođaču/zastupniku. (27) Ovlaštenom serviseru koji prekine radni odnos ili ugovor sa ovlaštenim serviserom prestaje važiti ovlaštenje za servisiranje i pružanje tehničke podrške za fiskalne sisteme." Član 3. U članu 4. iza stava (12) dodaje se novi stav (13) koji glasi: "(13) PU je dužna po zaprimljenom zahtjevu za korekciju primljenih dnevnih izvještaja od ovlaštenog servisa/ovlaštenog servisera i obveznika, odnosno po zaprimljenoj dokumentaciji Komisije Ministarstva, izvršiti korekciju dnevnog prometa u roku od dva dana od dana zaprimanja zahtjeva odnosno dokumentacije." Dosadašnji st. (13) do (16) postaju st. (14) do (17). Član 4. U članu 5. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Komisija Ministarstva je dužna po prijavi ovlaštenog servisa/ovlaštenog servisera iz člana 3. stav (17) ovog pravilnika, utvrditi ispravnost uređaja i naložiti otklanjanje kvara ukoliko je moguće. U slučajevima gdje se ne može otkloniti kvar na fiskalnom uređaju, a isti je utvrđen od strane Komisije, PU će po dostavljenoj dokumentaciji Komisije Ministarstva izvršiti korekciju prometa za svaki fiskalni uređaj, u skladu sa poslovnim knjigama obveznika". Dosadašnji stav (3) postaje stav (4). Član 5. U članu 6. iza stava (18) dodaje se novi stav (19) koji glasi: "(19) Obveznik je po prijemu izvještaja iz člana 3. st. (14) i (15) ovog Pravilnika dužan izvršiti kontrolu prometa po izvještaju sa Knjigom dnevnih izvještaja i svojim poslovnim knjigama i u slučaju neslaganja prometa o istom obavijestiti ovlašteni servis/ovlaštenog servisera." Dosadašnji st. (19) do (22) postaju st. (20) do (23). Iza dosadašnjeg stava (22), koji postaje stav (23), dodaje se novi stav (24) koji glasi: "(24) Obveznik je dužan tražiti korekciju dostavljenih dnevnih izvještaja na server PU, putem svog ovlaštenog servisa/ovlaštenog servisera, u slučaju da su isti nastali njegovom greškom ili kvarom na fiskalnom uređaju koji ovlašteni servis/ovlašteni serviser može otkloniti." Dosadašnji st. (23) do (30) postaju st. (25) do (32). Član 6. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3353-3/10 Jula 2019. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r. Na temelju članka 29. stavak (2) i članka 51. stavak (3) točka p) Zakona o fiskalnim sustavima ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA I REDOSLIJEDU RADNJI U PROCESU FISKALIZACIJE Članak 1. U Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/10, 86/10 i 59/12) u članku 2. u stavku (8) iza riječi: "dužan je PU" dodaju se riječi: "i Ministarstvu". U stavku (9) na kraju teksta, točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "i ažurirani pregled o servisnoj mreži dostaviti Ministarstvu i PU." Iza stavka (14) dodaje se novi stavak (15) koji glasi:
Uredba o izmjeni Uredbe o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/19 10.07.2019 SN FBiH 84/18, SN FBiH 74/17 finansijska konsolidacija
Pravilnik o listi profesionalnih bolesti Federacija BiH Službene novine FBiH 45/19 28.06.2019 lista,pravilnik,profesionalna bolest Petak, 28. 6. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 45 - Strana 29 III. Ovo rješenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 755/2019 27. juna/lipnja 2019. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE 891 Na osnovu člana 51. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI Član 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bolesti koje se prema članu 50. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH smatraju profesionalnim, uslovi pod kojima se te bolesti smatraju profesionalnim, kao i poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju. Član 2. (1) Profesionalne bolesti su određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim djelovanjem štetnosti prisutnim u procesu rada ili radnoj sredini, odnosno poslovima koje je radnik/osiguranik obavljao, kao i bolesti za koje je poznato da mogu biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u vezi sa procesom rada i/ili radnom sredinom, a intenzitet štetnosti i dužina trajanja izloženosti toj štetnosti je na nivou za koji je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. (2) Poslovi na kojima se javljaju profesionalne bolesti smatraju se poslovi gdje su radnici izloženi hemijskim, fizičkim i biološkim profesionalnim štetnostima i naprezanjima navedenim u Listi profesionalnih bolesti, koja je sastavni dio ovog pravilnika. Član 3. (1) Profesionalne bolesti iz člana (2) ovog pravilnika dokazuju se u ustanovama medicine rada na osnovu poznatih i prihvaćenih programa obrade (algoritma), a dijagnostički postupak obuhvata: a) radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti na radnom mjestu, b) kliničku sliku sa pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sistema za koje je poznato da je određena štetnost iz radne sredine može uzrokovati, c) pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda i postupaka koji mogu objektivizirati to oštećenje. (2) Prisutnost štetnosti iz stava (1) tačka a) ovog člana utvrđuje se: a) procjenom opasnosti/rizika ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti, b) određivanjem intenziteta (mjerenjem, neposrednim uvidom u uslove rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti. (3) Profesionalne bolesti šifriraju se sa dvije šifre, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, povreda i uzroka smrti i prema Listi profesionalnih bolesti. (4) Lista profesionalnih bolesti biće inovirana svakih pet godina. Član 4. Profesionalnim bolestima smatraju se bolesti utvrđene u Listi profesionalnih bolesti. Član 5. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". LISTA PROFESIONALNIH BOLESTI 1. BOLESTI UZROKOVANE DJELOVANJEM HEMIJSKIH MATERIJA Redni broj Profesionalne bolesti Poslovi na kojima se bolesti pojavljuju Uslovi za utvrđivanje bolesti kao profesionalne 1. Bolesti uzrokovane olovom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost olovu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika trovanja ili specifična oštećenja krvi i krvotvornih organa, perifernog ili centralnog nervnog sistema, oštećenja bubrega, te pozitivni laboratorijski nalazi 2. Bolesti uzrokovane živom i njenim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost živi ili njenim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema i bubrega ili najmanje tri od ostalih organa ili organskih sistema: jetra, srce, probavni ili respiratorni sistem. 3. Bolesti uzrokovane arsenom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost arsenu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema i bubrega ili najmanje tri od ostalih organa ili organskih sistema: jetra, srce, probavni ili respiratorni sistem. 4. Bolesti uzrokovane fosforom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost fosforu i njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: kosti, jetra, bubrezi, nervni sistem, krv i krvotvorni organi i srce. 5. Bolesti uzrokovane manganom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost manganu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema ili dva od sljedećih organa ili organskih sistema: jetra, bubrezi, krv i krvotvorni organi, respiratorni sistem. 6. Bolesti uzrokovane hromom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost hromu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, koža i sluznice. 7. Bolesti uzrokovane niklom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost niklu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: gornji i donji dišni putevi, pluća, koža, bubrezi i srce; pozitivni rezultati epikutanih testiranja; u slučaju malignih promjena pozitivan PH nalaz. 8. Bolesti uzrokovane berilijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost berilijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim promjenama na plućima (hemijska pneumonija) i pozitivan nalaz radiografije pluća. 9. Bolesti uzrokovane kadmijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kadmiju ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima bubrega ili kostiju ili dva od sljedećih organa ili organskih sistema: respiratorni sistem,bubrezi, krv i krvotvorni organi. 10. Bolesti uzrokovane selenom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost selenu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, respiratorni sistem. 11. Bolesti uzrokovane vanadijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost vanadijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem, srce, krvni sudovi, koža i sluznice. 12. Bolesti uzrokovane cinkom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost cinku ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, koža i sluznice, jetra, bubrezi, probavni sistem. Broj 45 - Strana 30 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 28. 6. 2019. 13. Bolesti uzrokovane bakrom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost bakru ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, probavni sistem, organ vida, krv, psihički poremećaji. 14. Bolesti uzrokovane aluminijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost aluminijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem, kosti, bubrezi, srce. 15. Bolesti uzrokovane kobaltom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kobaltu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, srce, bubrezi, štitna žlijezda. 16. Bolesti uzrokovane kalajem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kalaju ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, centralni nervni sistem, bubrezi, jetra, žučni putevi. 17. Bolesti uzrokovane antimonom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost antimonu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, probavni sistem, srce, koža i sluznice. 18. Bolesti uzrokovane talijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost talijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima organa ili organska sistema: centralni nervni sistem periferni nervni sistem, probavni sistem, koža. 19. Bolesti uzrokovane halogenima i njihovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost halogenima i njegovim jedinjenjima (fluor, hlor, brom, jod). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima kože, iritativni efekti na koži; pozitivni laboratorijski nalazi. 20. Bolesti uzrokovane inertnim i hemijskim zagušljivcima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost inertnim zagušljivcima (ugljen dioksid, metan, etan, azot) i hemijskim zagušljivcima (ugljen monoksid, sumporovodonik, cijanovodonik). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: centralni nervni sistem, respiratorni sistem, srce i krvni sudovi, krv i krvotvorni organi, neurološka i intelektualna oštećenja. 21. Bolesti uzrokovane nadražljivcima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost nadražljivcima ili njegovim toksičnim jedinjenjima (amonijak, sumpordioksid, hlor, fluorovodonik, azotni oksidi–azotni oksid, azotni oksidul, azotdioksid, anhidrid azotne i azotaste kiselinei fozgen i ozon). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima ili iritacijom sluznice nosa, očiju i respiratornog sistema; u slučaju azotnih oksida pozitivan nalaz radiografije pluća (alveolarna zasjenjenja). 22. Bolesti uzrokovane alifatičnim ugljovodonicima i njihovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost alifatičnim ugljovodonicima (benzin, nafta, kerozin, parafini). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi, respiratorni sistem, nervni sistem, koža i sluznice. 23. Bolesti uzrokovane benzenom, njegovim homolozima i derivatima ili drugim cikličkim spojevima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost benzenu, njegovim homolozima i derivatima ili drugim cikličkim spojevima (metil-benzen, dimetil-benzen, etil-benzen, propil-benzen, fenil-benzen). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi i nervni sistem. 24. Bolesti uzrokovane halogenim derivatima ugljovodonika Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost halogenim derivatima ugljovodonika (dihlormetan, trihlormetan-hloroform, tetrahlormetan, trihloretan, vinilhlorid-izomer 1,1,2 trihloretana, tetrahloretan, trihloretilen, tetrahloretilen i dr.). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi, centralni nervni sistem i koža; za vinilhlorid i akroosteoliza. 25. Bolesti uzrokovane alkoholima, esterima, eterima, glikolima, aldehidima i ketonima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost alkoholima, esterima, eterima, glikolima, aldehidima i ketonima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi, centalni nervni sistem. 26. Bolesti uzrokovane amino i nitro derivatima ugljovodonika Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost amino i nitro derivatima ugljovodonika (anilin, toluidin, ksilidin, naftilamin, nitroanilin, difenilamin, dinitrobenzen i dr.). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: krv i krvotvorni organi, jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, koža. 27. Bolesti uzrokovane pesticidima koji nisu obuhvaćeni pod drugim tačkama (antiholinesterazni spojevi i hlorirani ugljovodonici) Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost pesticidima i njihovim toksičnim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima centralnog nervnog sistema, probavnog sistema, respiratornog sistema, organa vida, krvi i krvotvornih organa. 28. Bolesti uzrokovane ugljen disulfidom Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost ugljen disulfidu i njihovim toksičnim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od organa ili organskih sistema: organ vida, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem (neurološki i psihički poremećaji). 2. BOLESTI UZROKOVANE DJELOVANJEM FIZIČKIH FAKTORA 29. Bolesti izazvane jonizujućim zračenjem Poslovi i radna mjesta na kojima postoji ekspozicija otvorenim i zatvorenim izvorima jonizujućeg zračenja (Dokaz o trajanju ekspozicije najmanje pet godina-ličnom biodozimetrijom). Pozitivna radna anamneza, klinička slika sa morfološkim i funkcionalnim promjenama u krvi i krvotvornim organima ili koži(ulcerozni radiodermitis) ili očnog sočiva (katarakta) ili hipotireoza izazvana radioaktivnim jodom. (Dokaz dozimetrije i radiotoksikološki nalazi). 30. Bolesti izazvane nejonizujućim zračenjem Poslovi i radna mjesta na kojima postoji ekspozicija izvorima nejonizujućeg zračenja (Dokaz o trajanju ekspozicije najmanje pet godina). Pozitivna radna anamneza, morfološke i funkcionalne promjene na organu vida (katarakta). 31. Bolesti izazvane povećanim ili smanjenim atmosferskim pritiskom Poslovi i radna mjesta kesonaca, ronilaca i letačkog osoblja. Pozitivna radna anamneza, ponavljana zračna embolija pluća, oštećenja centralnog nervnog sistema ili srčanog mišića ili koštanog sistema. 32. Oštećenja sluha izazvana bukom Poslovi i radna mjesta pri kojima nivo buke prelazi N-85 krivulju frekventne analize buke. Pozitivna radna anamneza, obostrano perceptivno oštećenje sluha preko 30% po Fowler-u, rezultati periodičnih pregleda koji ukazuju na progresiju oštećenja sluha tokom rada u buci. 33. Bolesti izazvane vibracijama koje se prenose na ruke ili na cijelo tijelo Poslovi na kojima postoji izloženost vibacijama, rad sa aparatima, mašinama i vozilima koji proizvode lokalne i opće vibracije. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika sa oštećenjima mišića, tetiva, kostiju, zglobova, kičme, perifernih nerava i perifernih krvnih sudova. 34. Hronične periartritične promjene (tendovaginitis, epikondilitis, burzitis, sindrom karpalnog tunela) Poslovi uz prisutnost ponavljanih pokreta, stalnog pritiska, nefiziološkog položaja i mikrotrauma. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika zapaljenskih periartritičnih promjena lakta, ramena, šake, prepatelarne burze sa umanjenjem funkcije zahvaćenog zgloba, odnosno klinička slika sa morfološkim znacima hronične kompresije i funkcionalnim ispadima za sindrom karpalnog tunela. 35. Paraliza perifernih nerava uzrokovana kumulativnom traumom Poslovi uz prisutnost ponavljanih pokreta, stalnog pritiska, nefiziološkog položaja i mikrotrauma. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika oštećenja perifernog nerva (EMNG nalaz). Petak, 28. 6. 2019. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 45 - Strana 31 36. Oštećenja meniskusa koljena usljed dugotrajnog opterečenja u nefiziološkom položaju Poslovi vezani za dugotrajno klečanje ili stalne rotacije natkoljenice prema potkoljenici (80% radnog vremena). Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika sa morfološkim lezijama meniskusa i funkcionalnim promjenama koljenog zgloba, CT ili MR nalaz koljena. 3. BOLESTI UZROKOVANE BIOLOŠKIM FAKTORIMA 37. Tropske bolesti izazvane virusima, bakterijama i parazitima Poslovi vezani za rad i boravak u tropskim uslovima. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika tropske bolesti (dokaz o kontaktu sa biološkim agensom ili parazitom), pozitivni serološki testovi. 38. Antropozoonoze (antraks, maleus, bruceloza, salmoneloza, infektivna hemoragična žutica) Poslovi i radna mjesta na kojima je ostvaren kontakt sa zaraženim životinjama i drugim zaraženim materijama. Pozitivna radna anamneza, klinička slika antropozoonoze, dokaz o kontaktu sa biološkim agensom i prostornoj i vremenskoj povezanosti sa pojavom bolesti. 39. Virusni hepatitis Poslovi i radna mjesta na kojima je ostvaren parenteralni kontakt sa uzročnikom bolesti. Pozitivna radna anamneza, klinička slika hepatitisa, pozitivni laboratorijski nalazi, dokaz o kontaktu sa biološkim agensom i prostornoj i vremenskoj povezanosti sa pojavom bolesti. 40. Parenteralna infekcija izazvana virusom HIV-a Poslovi i radna mjesta na kojima je ostvaren parenteralni kontakt sa uzročnikom bolesti. Pozitivna radna anamneza, klinička slika HIV oboljenja, dokaz o parenteralnoj infekciji sa biološkim agensom i vremenskoj i prostornoj povezanosti sa pojavom bolesti. 41. Tuberkuloza Poslovi i radna mjesta na kojima je ostvaren kontakt sa bacilom tuberkuloze. Pozitivna radna anamneza, klinička slika tuberkuloze prouzrokovane bacilom tuberkuloze rezistentnim na antituberkulozne lijekove. 4. BOLESTI RESPIRATORNIH ORGANA 42. Silikoza pluća Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost prašini slobodnog silicijumdioksida. Pozitivna radna anamneza, izražene radiografske promjene na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći. 43. Silikotuberkuloza Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost prašini slobodnog silicijumdioksida. Pozitivna radna anamneza, izražene radiografske promjene na plućima, poremećaj plućne ventilacije, kao i znaci aktivne tuberkuloze pluća. 44. Azbestoza pluća Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost azbestnim vlaknima. Pozitivna radna anamneza, klinički nalaz sa izraženim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći. 45. Pneumokonioza rudara ugljenokopa Poslovi i radna mjesta u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom. Pozitivna radna anamneza, klinički nalaz sa izraženim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći. 46. Pneumokonioza uzrokovana tvrdim metalom Poslovi proizvodnje i prerade tvrdog metala. Pozitivna radna anamneza, klinički nalaz sa izraženim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći. 47. Bisinoza pluća Poslovi i radna mjesta gdje postoji izloženost prašini pamuka, lana i konoplje, posenbo u početnim fazama prerade. Pozitivna radna anamneza, klinički nalaz sa izraženim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije najmanje srednjeg stepena ili veći (redukcija FEV-a). 48. Bronhijalna astma Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost materijama koje izazivaju alergijsko ili iritativno djelovanje na dišne puteve. Pozitivna radna anamneza, klinička slika astme sa verifikacijom napada u toku rada, pozitivni nespecifični i specifični bronhoprovokativni testovi, pozitivni alergijski testovi na specifične alergene radnog mjesta. U slučaju kad je bronhoprovokativni test kontraindiciran, pozitivni imunološki testovi. 49. Alergijski bronhoalveolitis Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost prašini koja sadrži spore gljivica i proteinske čestice vegetativnog ili animalnog porijekla, koje imaju senzibilizirajuće djelovanje. Pozitivna radna anamneza, klinička slika sa specifičnim radiografskim promjenama na plućima, poremećaj plućne ventilacije srednjeg stepena, pozitivne akutane probe na alergene radnog mjesta i specifične imunološke proimjene. 5. BOLESTI KOŽE 50. Kontaktni dermatitis Poslovi uz trajni ili povremeni kontakt sa alergenima ili nadražljivcima kože. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika hroničnog ili recidivirajućeg dermatitisa, pozitivni kožni testovi koji potvrđuju kontakt sa alergenom ili toksičnom materijom. 6. MALIGNE BOLESTI 51. Maligne bolesti Poslovi i radna mjesta gdje se ostvaruje kontakt sa kancerogenim materijama iz Liste sigurno dokazanih karcinogena (Grupa 1 karcinogena) Međunarodne agencije za istraživanje raka- IARC (azbest, benzidin i njegove soli, bishlor, spojevi hroma VI, čađ, kameni ugalj ili ugalj, beta-naftil amin, vinil-hlorid, benzen, toksični nitro i amino derivati benzena i/ili njegovih homologa, jonizujuće zračenje, katran , bitumen, mineralno ulje, antracen i jedinjenja, nikl i jedinjenja, drvna prašina, arsen i njegova jedinjenja, berilij i njegova jedinjenja, kadmij i njegova jedinjenja, mineralna vlakna, etilenoksid, virus hepatitisa B (HBV) i virus hepatitisa C (HCV) kao i druge hemijske materije sa liste IARC. Klinička slika malignog oboljenja prouzrokovana jonizujućim zračenjem ili ultravioletnim zracima ili hemijskim karcinogenima sa IARC liste sigurno dokazanih karcinogena. Broj 04-35/16-1461/19 14. juna 2019. godine Sarajevo Ministar Vesko Drljača Na temelju članka 51. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bolesti koje se prema članku 50. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH smatraju profesionalnim, uslovi pod kojima se te bolesti smatraju profesionalnim, kao i poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju. Članak 2. (1) Profesionalne bolesti su određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim djelovanjem štetnosti prisutnim u procesu rada ili radnoj sredini, odnosno poslovima koje je radnik/osiguranik obavljao, kao i bolesti za koje je poznato da mogu biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u vezi sa procesom rada i/ili radnom sredinom, a intenzitet štetnosti i dužina trajanja izloženosti toj štetnosti je na nivou za koji je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. (2) Poslovi na kojima se javljaju profesionalne bolesti smatraju se poslovi gdje su radnici izloženi kemijskim, fizičkim i biološkim profesionalnim štetnostima i naprezanjima Broj 45 - Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 28. 6. 2019. navedenim u Listi profesionalnih bolesti, koja je sastavni dio ovog pravilnika. Članak 3. (1) Profesionalne bolesti iz članka (2) ovog pravilnika dokazuju se u ustanovama medicine rada na osnovu poznatih i prihvaćenih programa obrade (algoritma), a dijagnostički postupak obuhvata: a) radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti na radnom mjestu, b) kliničku sliku sa pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sistema za koje je poznato da je određena štetnost iz radne sredine može uzrokovati, c) pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda i postupaka koji mogu objektivizirati to oštećenje. (2) Prisutnost štetnosti iz stavka (1) točka a) ovog članka utvrđuje se: a) procjenom opasnosti/rizika ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti, b) određivanjem intenziteta (mjerenjem, neposrednim uvidom u uslove rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti. (3) Profesionalne bolesti šifriraju se sa dvije šifre, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, povreda i uzroka smrti i prema Listi profesionalnih bolesti. (4) Lista profesionalnih bolesti biće inovirana svakih pet godina. Članak 4. Profesionalnim bolestima smatraju se bolesti utvrđene u Listi profesionalnih bolesti. Članak 5. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". LISTA PROFESIONALNIH BOLESTI 1. BOLESTI UZROKOVANE DJELOVANJEM HEMIJSKIH MATERIJA Redni broj Profesionalne bolesti Poslovi na kojima se bolesti pojavljuju Uslovi za utvrđivanje bolesti kao profesionalne 1. Bolesti uzrokovane olovom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost olovu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, izražena klinička slika trovanja ili specifična oštećenja krvi i krvotvornih organa, perifernog ili centralnog nervnog sistema, oštećenja bubrega, te pozitivni laboratorijski nalazi 2. Bolesti uzrokovane živom i njenim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost živi ili njenim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema i bubrega ili najmanje tri od ostalih organa ili organskih sistema: jetra, srce, probavni ili respiratorni sistem. 3. Bolesti uzrokovane arsenom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost arsenu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema i bubrega ili najmanje tri od ostalih organa ili organskih sistema: jetra, srce, probavni ili respiratorni sistem. 4. Bolesti uzrokovane fosforom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost fosforu i njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: kosti, jetra, bubrezi, nervni sistem, krv i krvotvorni organi i srce. 5. Bolesti uzrokovane manganom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost manganu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima nervnog sistema ili dva od sljedećih organa ili organskih sistema: jetra, bubrezi, krv i krvotvorni organi, respiratorni sistem. 6. Bolesti uzrokovane hromom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost hromu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, koža i sluznice. 7. Bolesti uzrokovane niklom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost niklu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: gornji i donji dišni putevi, pluća, koža, bubrezi i srce; pozitivni rezultati epikutanih testiranja; u slučaju malignih promjena pozitivan PH nalaz. 8. Bolesti uzrokovane berilijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost berilijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim promjenama na plućima (hemijska pneumonija) i pozitivan nalaz radiografije pluća. 9. Bolesti uzrokovane kadmijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kadmiju ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima bubrega ili kostiju ili dva od sljedećih organa ili organskih sistema: respiratorni sistem,bubrezi, krv i krvotvorni organi. 10. Bolesti uzrokovane selenom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost selenu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, respiratorni sistem. 11. Bolesti uzrokovane vanadijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost vanadijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem, srce, krvni sudovi, koža i sluznice. 12. Bolesti uzrokovane cinkom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost cinku ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, koža i sluznice, jetra, bubrezi, probavni sistem. 13. Bolesti uzrokovane bakrom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost bakru ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: jetra, bubrezi, centralni nervni sistem, probavni sistem, organ vida, krv, psihički poremećaji. 14. Bolesti uzrokovane aluminijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost aluminijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: pluća, centralni nervni sistem, periferni nervni sistem, kosti, bubrezi, srce. 15. Bolesti uzrokovane kobaltom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kobaltu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, srce, bubrezi, štitna žlijezda. 16. Bolesti uzrokovane kalajem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost kalaju ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, centralni nervni sistem, bubrezi, jetra, žučni putevi. 17. Bolesti uzrokovane antimonom i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost antimonu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima tri organa ili organska sistema: respiratorni sistem, probavni sistem, srce, koža i sluznice. 18. Bolesti uzrokovane talijem i njegovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost talijumu ili njegovim jedinjenjima. Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima organa ili organska sistema: centralni nervni sistem periferni nervni sistem, probavni sistem, koža. 19. Bolesti uzrokovane halogenima i njihovim jedinjenjima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost halogenima i njegovim jedinjenjima (fluor, hlor, brom, jod). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima kože, iritativni efekti na koži; pozitivni laboratorijski nalazi. 20. Bolesti uzrokovane inertnim i hemijskim zagušljivcima Poslovi i radna mjesta na kojima postoji izloženost inertnim zagušljivcima (ugljen dioksid, metan, etan, azot) i hemijskim zagušljivcima (ugljen monoksid, sumporovodonik, cijanovodonik). Pozitivna radna anamneza, klinička slika trovanja sa specifičnim oštećenjima dva od sljedećih organa ili organskih sistema: centralni nervni sistem, respiratorni sistem, srce i krvni sudovi, krv i krvotvorni organi, neurološka i intelektualna oštećenja.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/19 29.05.2019 SN FBiH 27/14, SN FBiH 23/13, SN FBiH 44/12 apotekarna djelatnost PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIJSKIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacijskim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/12, 23/13 i 27/14), iza člana 47b. dodaje se novi član 47c. koji glasi: "Član 47c. (1) U slučajevima kada apoteka zdravstvena ustanova, njeni organizacijski oblici, kao i apoteka u privatnoj praksi ne može iz razloga za koji nije odgovorna ili iz drugih opravdanih razloga nastaviti rad na postojećoj lokaciji, može se preseliti na novu lokaciju na kojoj će nastaviti obavljati apotekarsku djelatnost, bez obzira što ne ispunjava uvjete iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika, ako se preseljenjem na novu lokaciju udaljenost cestovnom linijom od nove lokacije apoteke do najbliže apoteke mijenja za najviše 50 metara cestovne udaljenosti između postojeće lokacije apoteke i najbliže apoteke. (2) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se traži preseljenje apoteke na novu lokaciju, na način i u slučajevima predviđenim u stavu (1) ovog člana, podnosi osnivač - vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove ili nositelj odobrenja za privatnu praksu i uz isti prilaže dokaze o ispunjavaju uvjeta prostora, opreme i kadra iz čl. 41, 41a, 42, 42a. i 42b. Pravilnika, izuzev saglasnosti kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke u smislu člana 6., a u vezi sa čl. 41., 42., 42a. ovog pravilnika. (3) Rokovi utvrđeni za izdavanje rješenja o odobrenju rada apoteke zdravstvene ustanove, kao i rokovi za žalbu, te organ kojem se podnosi žalba utvrđeni članom 46. ovog pravilnika, shodno se primjenjuju i na rješavanje upravne stvari iz stava (1) ovog člana.".
Pravilnik o dopunama Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 47/19 07.05.2019 SN FBiH 3/18, SN FBiH 97/17, SN FBiH 91/15 trgovačka knjiga,pravilnik Број 47 - Страна 32 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 5. 7. 2019. ODLUKU O PROGLAŠENJU 11. SRPNJA 2019. GODINE DANOM ŽALOSTI I. 11. srpanj 2019. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava se Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. II. Dan žalosti se obilježava obveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i institucija Federacije Bosne i Hercegovine. III. Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturnozabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine. IV. Medijske kuće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti. V. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 791/2019 04. srpnja 2019. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r. ФЕДЕРАЛНО МИНИСТАРСТВО ТРГОВИНЕ 922 На основу члана 25. став 10) Закона о унутрашњој трговини ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 40/10 и 79/17), федерални министар трговине доноси ПРАВИЛНИК О ДОПУНАМА ПРАВИЛНИКА О ОБЛИКУ, САДРЖАЈУ И НАЧИНУ ВОЂЕЊА ТРГОВАЧКЕ КЊИГЕ Члан 1. У Правилнику о облику, садржају и начину вођења трговачке књиге ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 91/15, 97/17 и 3/18) у члану 12. иза става (2) додаје се нови став (3) који гласи: "(3) Израда калкулације цијена која се врши електронски мора се обезбиједити на начин да није могуће брисање или измјена података. Ради доступности података трговац је на захтјев инспектора дужан у сваком тренутку обезбиједити штампање калкулације цијена која се води у електронском облику" Досадашњи ст. (3), (4) и (5) постају ст. (4), (5) и (6). Члан 2. У члану 19. иза става (6) додаје се нови став (7) који гласи: "(7) Израда калкулације цијена која се врши електронски мора се обезбиједити на начин да није могуће брисање или измјена података. Ради доступности података трговац је на захтјев инспектора дужан у сваком тренутку обезбиједити штампање калкулације цијена која се води у електронском облику" Досадашњи став (7) постаје став (8). Члан 3. Овај Правилник ступа на снагу наредног дана од дана објаве у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 01-02-851/19 Јуна 2019. године Мостар Министар Златан Вујановић, с. р. Na osnovu člana 25. stav 10) Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 79/17), federalni ministar trgovine donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TRGOVAČKE KNJIGE Član 1. U Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige ("Službene novine Federacije BiH", br. 91/15, 97/17 i 3/18) u članu 12. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Izrada kalkulacije cijena koja se vrši elektronski mora se obezbijediti na način da nije moguće brisanje ili izmjena podataka. Radi dostupnosti podataka trgovac je na zahtjev inspektora dužan u svakom trenutku obezbijediti štampanje kalkulacije cijena koja se vodi u elektronskom obliku" Dosadašnji st. (3), (4) i (5) postaju st. (4), (5) i (6). Član 2. U članu 19. iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: "(7) Izrada kalkulacije cijena koja se vrši elektronski mora se obezbijediti na način da nije moguće brisanje ili izmjena podataka. Radi dostupnosti podataka trgovac je na zahtjev inspektora dužan u svakom trenutku obezbijediti štampanje kalkulacije cijena koja se vodi u elektronskom obliku" Dosadašnji stav (7) postaje stav (8). Član 3. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-851/19 Juna 2019. godine Mostar Ministar Zlatan Vujanović, s. r. Na temelju članka 25. stavak 10) Zakona o unutarnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 79/17), federalni ministar trgovine donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TRGOVAČKE KNJIGE Članak 1. U Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige ("Službene novine Federacije BiH", br. 91/15, 97/17 i 3/18) u članku 12. iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3) koji glasi: "(3) Izrada kalkulacije cijena koja se vrši elektronički mora se osigurati na način da nije moguće brisanje ili izmjena podataka. Radi dostupnosti podataka trgovac je na zahtjev inspektora dužan u svakom trenutku osigurati tiskanje kalkulacije cijena koja se vodi u elektroničkom obliku" Dosadašnji st. (3), (4) i (5) postaju st. (4), (5) i (6).
Pravilnik o radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjenm, postupku utvrđivanja i postupku revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećenim trajanjem Federacija BiH Službene novine FBiH 26/19 19.04.2019 pravilnik Број 26 - Страна 14 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 19. 4. 2019. списак радника), вријеме проведено на раду на тим пословима, d) календарској години, дану, мјесецу и години од када без прекида или са прекидима радник обавља послове на радном мјесту на којем се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем, e) о свим промјенама које се односе на утврђена радна мјеста на којима се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем, f) о појединачним актима о распоређивању радника на радно мјесто на којем се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем. (2) Пријава података о раднику који обавља послове радног мјеста на којем се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем и електронска обрада ових података врши се на начин и у облику предвиђеном прописима Порезне управе Федерације Босне и Херцеговине. VII - ПРИЈЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 22. (1) Радна мјеста на којима се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем, која су утврђена до 31. априла 1992. године за које послодавац није поднио захтјев за доношење одлуке о рачунању стажа осигурања са увећаним трајањем подлијежу ревизији, најдуже у року од двије године од дана ступања на снагу овог правилника. (2) Уколико овлаштени подносилац не поступи у складу са ставом (1) овог члана, престаје рачунање стажа осигурања са увећаним трајањем. Члан 23. (1) Осигураницима којима се до ступања на снагу овог правилника стаж осигурања рачунао са увећаним трајањем по важећим одлукама Завода о утврђивању радних мјеста на којима се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем и даље ће се вршити рачунање стажа осигурања са увећаним трајањем на начин како је то прописано тим одлукама. (2) Радна мјеста из става (1) овог члана подлијежу ревизији у складу са чланом 17. овог правилника, на начин и у роковима прописаних овим правилником. Члан 24. О захтјевима послодаваца за рачунање стажа са увећаним трајањем, поднесеним прије ступања на снагу овог правилника, одлучит ће се по прописима који су били на снази у вријеме подношења захтјева. Члан 25. Одлуке из члана 20. овог правилника Министарство објављује у "Службеним новинама Федерације БиХ". Члан 26. Ступањем на снагу овог правилника, престаје да важи Правилник о поступку утврђивања радних мјеста на којима се стаж осигурања рачуна са увећаним трајањем ("Службене новине Федерације БиХ", број 64/12). Члан 27. Овај правилник ступа на снагу осмог дана од дана објаве у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 04-02/3-514/19 01. априла 2019. године Сарајево Министар Веско Дрљача, с. р. Na osnovu člana 33. stav (1) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O RADNIM MJESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM, POSTUPKU UTVRĐIVANJA I POSTUPKU REVIZIJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Član 1. Ovim pravilnikom uređuju se radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, potrebna dokumentacija, stepen uvećanja staža osiguranja na tim radnim mjestima, snižavanje starosne granice za sticanje prava na penziju, način uspostavljanja evidencije i druga pitanja vezana za radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. I - RADNA MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Član 2. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje, na kojima i pored općih i posebnih mjera zaštite zdravlja na radu postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su i radna mjesta, odnosno posao na kojem zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma slabe u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje profesionalne djelatnosti. Član 3. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta koja ispunjavaju uvjete iz člana 2. ovog pravilnika, a posebno u sljedećim oblastima: a) rudnici, b) crna metalurgija - željezare, c) namjenska industrija, d) kožarsko - prerađivarska industrija, e) tekstilna industrija, f) livnice i kovačnice, g) proizvodnja električne energije, h) grafička industrija, i) farmaceutska industrija, j) saobraćaj, k) šumarstvo, l) građevinarstvo, m) zdravstvo, n) umjetnička djelatnost itd. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, a koja nisu obuhvaćena stavom (1) ovog člana, utvrđuju se u skladu sa članom 33. stav (3) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), (u daljnjem tekstu: Zakon). II - POKRETANJE POSTUPKA ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Član 4. (1) Zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem u skladu sa Петак, 19. 4. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 26 - Страна 15 članom 33. Zakona, podnosi poslodavac Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), putem Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), a po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija. (2) Prijedlog za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem može podnijeti inspektor rada ili sindikat. (3) Prijedlog iz stava (2) ovog člana inspektor rada ili sindikat podnosi poslodavcu. (4) Poslodavac je obavezan da utvrdi osnovanost podnesenog prijedloga iz stava (3) ovog člana, te u ovisnosti od istog podnese zahtjev iz stava (1) ovog člana, o čemu je obavezan obavijestiti inspektora rada ili sindikat. Član 5. Uz zahtjev iz člana 4. stav (1) ovog pravilnika poslodavac je obavezan dostaviti: a) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. b) Akt o uviđaju nadležne mjerodavne inspekcije ili drugog zakonom određenog organa koji vrši nadzor nad opšim i posbenim mjerama zaštite na radu u skladu sa propisima o zaštiti na radu, kao i drugim mjerama koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja. c) Prijedlog odluke o radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Član 6. (1) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem iz člana 5. tačka a) ovog pravilnika, izdaje stručna ovlaštena organizacija ili institucija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu koja mora ispunjavati uslove u pogledu kadra i tehničke opremljenosti, uz obavezu angažovanja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja koji će odrediti ljekara specijalistu medicine rada iz reda zaposlenika, a radi učešća u izradi analize i mišljenja. (2) Analiza i mišljenje iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži: a) naziv radnog mjesta, opis poslova i opis dijela tehnološkog procesa u kome se obavljaju poslovi radnog mjesta na koje se zahtjev odnosi. b) štetne utjecaje rada, napori i štetnost rada, vrste napora - fizički dinamički, fizički statički, napori vida i psihofiziološki napor sa navođenjem zdravstvenog oštećenja koja izazivaju ti napori, vrste štetnosti - hemijske, fizičke izmjerene koncentracijama štetnosti, trajanje izloženosti radnika i visini koncentracije štetnosti u toku punog radnog vremena uz navođenje zdravstvenog oštećenja. c) mjere zaštite, opće i posebne mjere zaštite propisane za radna mjesta obuhvaćena zahtjevom, mjere zaštite primijenjene na radnim mjestima obuhvaćenim zahtjevom i koje su druge mjere poduzete radi otklanjanja odnosno ublažavanja štetnih utjecaja rada. d) da na odnosnim radnim mjestima postoje štetni utjecaji određenog intenziteta i pored primjene svih mjera zaštite. e) posljedice štetnih utjecaja, vrste oštećenja zdravlja zbog štetnih utjecaja koji nastaju u vezi sa obavljanjem poslova radnog mjesta i posljedice na radnu sposobnost koji izazivaju ta oštećenja zdravlja. f) fiziološke funkcije organizma koje opadaju nakon određenih godina života i onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje iste profesionalne djelatnosti, s obrazloženjem o vezi i utjecaju prirode i težine posla određenog zanimanja na opadanje fizioloških funkcija organizma koje se reflektuju u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje te profesionalne djelatnosti i određivanje godina života nakon kojih se ne može dalje uspješno obavljati ista profesionalna djelatnost. g) prijedlog stepena uvećanja staža osiguranja za svako radno mjesto na koje se zahtjev odnosi. (3) Podaci sa dokazima iz stava (2) ovog člana prikupljaju se metodom reprezentativnog uzorka kako bi se mogla dati valjana ocjena o osnovanosti zahtjeva. (4) Analizom i mišljenjem iz stava (1) ovog člana, dokazuje se da su se stekli uvjeti za utvrđivanje, potvrđivanje ili ukidanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (5) Troškove izrade stručne dokumentacije snosi poslodavac. Član 7. (1) Akt o uviđaju nadležne mjerodavne inspekcije ili drugog zakonom određenog organa koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu iz člana 5. tačka b) ovog pravilnika treba da bude izdat u skladu sa propisima o zaštiti na radu, kao i drugim mjerama koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja. (2) Akt iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži stanje zaštite na radu za radna mjesta na koje se odnosi zahtjev u posljednjih pet godina računajući od godine u kojoj je podnijet zahtjev, te s tim u vezi osnovanost zahtjeva o utvrđivanju, potvrđivanju ili ukidanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Član 8. Prijedlog odluke iz člana 5. tačka c) ovog pravilnika obavezno sadrži naziv radnog mjesta na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, stepen uvećanja staža, datum od kada se primjenjuje, te druge odredbe koje su od uticaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika iz radnog odnosa koji obavljanju poslove na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i prava i obaveze poslodavca. Član 9. Ukoliko ocijeni potrebnim Ministarstvo može, samostalno ili na prijedlog Zavoda, pored dostavljene stručne dokumentacije iz člana 5. tačka a) ovog pravilnika, zatražiti mišljenje druge odgovarajuće stručne i naučne organizacije. Član 10. (1) U postupku utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Zavod razmatra: a) zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, b) analizu i mišljenje o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, c) akt o uviđaju nadležne mjerodavne inspekcije ili drugog zakonom određenog organa koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zašite, d) prijedlog odluke o utvrđivanju, potvrđivanju ili ukidanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Član 11. (1) Po okončanju postupka iz člana 10. ovog pravilnika, Zavod daje pismeni prijedlog Ministarstvu o osnovanosti zahtjeva Број 26 - Страна 16 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 19. 4. 2019. uz obrazloženje o ispunjenosti svih uvjeta za donošenje predložene odluke o utvrđivanju, potvrđivanju ili ukidanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (2) Prijedlog iz stava (1) ovog člana sa kompletnom dokumentacijom Zavod dostavlja Ministarstvu na daljnji postupak i donošenje odluke. (3) Ocjenu dokumentacije i potrebu da se ista upotpuni utvrđuje Zavod samoincijativno prije dostavljanja prijedloga iz stava (2) ovog člana Ministarstvu, ili na prijedlog Ministarstva. Član 12. (1) Postupak za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem okončat će se najkasnije u roku od jedne godine od dana podnošenja zahtjeva. (2) Rok iz stava (1) ovog člana produžava se za onoliko vremena koliko je potrebno poslodavcu da upotpuni dokumentaciju, a najduže šest mjeseci. III - STEPEN UVEĆANJA STAŽA OSIGURANJA I ODGOVARAJUĆE SNIŽAVANJE STAROSNE GRANICE Član 13. (1) Stepen uvećanja staža osiguranja u smislu člana 30. Zakona zavisi od težine, štetnosti i opasnosti po zdravlje radnika na odnosnom radnom mjestu, kao i u ovisnosti od radnog mjesta odnosno posla na kojem osiguranik poslije navršenih određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost. (2) U ovisnosti od činjenica utvrđenih stavom (1) ovog člana, stepen uvećanja staža osiguranja utvrđuje se na način da se za svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radu na određenom radnom mjestu, može računati kao 14, 15, 16, 17 i 18 mjeseci staža osiguranja. (3) Vrijeme provedeno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uračunati će se u staž osiguranja, samo ukoliko su pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem plaćeni i doprinosi srazmjerno stepenu uvećanja staža. Član 14. Osiguranicima kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, pomjeranje starosne granice za sticanje prava na penziju, vrši se prema odredbama Zakona. Član 15. Staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem, računa se od dana od kada su za pojedina radna mjesta ispunjeni propisani uvjeti za priznavavnje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. IV - REVIZIJA RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Član 16. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanimm trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji u skladu sa članom 35. Zakona. (2) Pod revizijom radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizijom stepena uvećanja staža osiguranja smatra se ponovna ocjena postojanja uvjeta iz čl. 30. i 33. Zakona i člana 5. ovog pravilnika. Član 17. Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizija stepena uvećanja staža, se vrši na način, u postupku i uz dokumentaciju po kojima se vrši njihovo utvrđivanje u skladu sa čl. 4. i 5. ovog pravilnika. Član 18. (1) Izuzetno od odredaba člana 16. ovog pravilnika, uz zahtjev za reviziju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem utvrđenih odlukom o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem koju je donio Zavod, u situacijama u kojima nije došlo do promjena po pitanju radnih mjesta i stepena uvećanja staža, podnosilac zahtjeva je obavezan umjesto analize i mišljenja dostaviti akt o saglasnosti stručne ovlaštene organizacije ili institucije predviđene propisima iz oblasti zaštite o radu, kojim se potvrđuju činjenice iz analize i mišljenja na osnovu koje je donesena ranija odluka Zavoda. (2) U situacijama u kojima je došlo do promjena vezanih za pojedina radna mjesta iz stava (1) ovog člana, poslodavac je obavezan da za ta radna mjesta dostavi analizu i mišljenje o ispunjenosti uvjeta za promjene na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računao sa uvećanim trajanjem, koju izdaje stručna ovlaštena organizacija ili instituacija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu, na isti način kao i za utvrđivanje novih radnih mjesta. Član 19. (1) Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem kao i revizija stepena uvećanja staža osiguranja vrši se u roku od pet godina od dana donošenja odluke o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (2) Rok iz stava (1) ovog člana se odnosi i na odluke koje je donio Zavod. (3) Reviziju iz stava (1) ovog člana poslodavac može zatražiti i prije isteka vremena od pet godina, ukoliko postoje promjene na radnom mjestu u odnosu na postojanje uvjeta za uvećanim stažom, kao i u odnosu na stepen uvećanja. (4) Ukoliko ovlašteni poslodavac zahtjev za reviziju ne podnese u roku propisanom stavom (1) ovog člana, a u skladu sa odredbom člana 35. stav (5) Zakona, računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem prestaje istekom tog roka. V - VRSTE ODLUKE Član 20. U postupku utvrđivanja ili revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Ministarstvo na prijedlog Zavoda može donijeti sljedeće odluke: (1) utvrđuju se nova radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, (2) potvrđuju se provjerena radna mjesta na kojima i dalje postoje uvjeti za računanje staža sa uvećanim trajanjem, (3) mijenja se stepen uvećanja staža osiguranja na provjeravanom radnom mjestu na kome se staž osiguranja i dalje računa sa uvećanim trajanjem, (4) ukida se računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem na provjeravanom radnom mjestu. VI - EVIDENCIJA O RADNIM MJESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM I ZAPOSLENIM NA TIM RADNIM MJESTIMA Član 21. (1) Poslodavac kod koga su utvrđena radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uspostavlja evidenciju o tim radnim mjestima i radnicima na tim radnim mjestima, koja sadrži podatke o: a) radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, Петак, 19. 4. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 26 - Страна 17 b) radnom vremenu koje se prema općem aktu poslodavca, u skladu sa Zakonom, smatra punim radnim vremenom na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, c) broju radnika koji redovno rade i koji su ranije radili na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (poimenični spisak radnika), vrijeme provedeno na radu na tim poslovima, d) kalendarskoj godini, danu, mjesecu i godini od kada bez prekida ili sa prekidima radnik obavlja poslove na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, e) o svim promjenama koje se odnose na utvrđena radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, f) o pojedinačnim aktima o raspoređivanju radnika na radno mjesto na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (2) Prijava podataka o radniku koji obavlja poslove radnog mjesta na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i elektronska obrada ovih podataka vrši se na način i u obliku predviđenom propisima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 22. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, koja su utvrđena do 31. aprila 1992. godine za koje poslodavac nije podnio zahtjev za donošenje odluke o računanju staža osiguranja sa uvećanim trajanjem podliježu reviziji, najduže u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (2) Ukoliko ovlašteni podnosilac ne postupi u skladu sa stavom (1) ovog člana, prestaje računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. Član 23. (1) Osiguranicima kojima se do stupanja na snagu ovog pravilnika staž osiguranja računao sa uvećanim trajanjem po važećim odlukama Zavoda o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i dalje će se vršiti računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem na način kako je to propisano tim odlukama. (2) Radna mjesta iz stava (1) ovog člana podliježu reviziji u skladu sa članom 17. ovog pravilnika, na način i u rokovima propisanih ovim pravilnikom. Član 24. O zahtjevima poslodavaca za računanje staža sa uvećanim trajanjem, podnesenim prije stupanja na snagu ovog pravilnika, odlučit će se po propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva. Član 25. Odluke iz člana 20. ovog pravilnika Ministarstvo objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 26. Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o postupku utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/12). Član 27. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02/3-514/19 01. aprila 2019. godine Sarajevo Ministar Vesko Drljača, s. r. Temeljem članka 33. stavak (1) Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), federalni ministar rada i socijalne politike donosi PRAVILNIK O RADNIM MJESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM, POSTUPKU UTVRĐIVANJA I POSTUPKU REVIZIJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Članak 1. Ovim pravilnikom uređuju se radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, potrebna dokumentacija, stupanj uvećanja staža osiguranja na tim radnim mjestima, snižavanje starosne granice za sticanje prava na mirovinu, način ustrojavanja evidencije i druga pitanja vezana za radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. I - RADNA MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Članak 2. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje, na kojima i pored općih i posebnih mjera zaštite zdravlja na radu postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su i radna mjesta, odnosno posao na kojem zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma slabe u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje profesionalne djelatnosti. Članak 3. (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta koja ispunjavaju uvjete iz članka 2. ovog pravilnika, a posebno u sljedećim oblastima: a) rudnici, b) crna metalurgija - željezare, c) namjenska industrija, d) kožarsko - prerađivarska industrija, e) tekstilna industrija, f) livnice i kovačnice, g) proizvodnja električne energije, h) grafička industrija, i) farmaceutska industrija, j) promet, k) šumarstvo, l) građevinarstvo, m) zdravstvo, n) umjetnička djelatnost itd. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, a koja nisu obuhvaćena stavkom (1) ovog članka, utvrđuju se sukladno članku 33. stavak (3) Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), (u daljnjem tekstu: Zakon). II - POKRETANJE POSTUPKA ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANJA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANJEM Članak 4. (1) Zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem sukladno članku
Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/19 27.02.2019 SN FBiH 53/21, SN FBiH 09/21 uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru,ureba Službene novine Federacije BiH, broj 13/19 Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i člana 20a. stav (3) Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 172. sjednici, održanoj 19.02.2019. godine, donosi UREDBU O POSTUPKU PRIJEMA U RADNI ODNOS U JAVNOM SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet i sadržaj uredbe) (1) Ovom uredbom propisuje se postupak prijema u radni odnos u federalnim zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima prenesenim federalnim propisima, kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), te u privrednim društvima u kojima Federacija učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala (u daljem tekstu: poslodavac), osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. (2) Ova uredba se ne primjenjuje u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom u kojima se na postupak prijema u radni odnos primjenjuju propisi kojima je uređen radno-pravni status državnih službenika i namještenika u organima državne službe. Član 2. (Rodna neutralnost izraza) Izrazi koji se koriste u ovoj uredbi, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. Član 3. (Ovlašteni organ kod poslodavca) Obavljanje određenih radnji, u vezi sa procedurom prijema u radni odnos kod poslodavca, preduzima onaj organ koji je u skladu sa općim ili drugim internim aktom poslodavca, nadležan za obavljanje tih radnji. DIO DRUGI - POSTUPAK PRIJEMA U RADNI ODNOS Član 4. (Obaveza javnog oglašavanja) (1) Kod poslodavaca iz člana 1. stav (1) ove uredbe, prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja. (2) Prije provođenja procedure obaveznog javnog oglašavanja iz stava (1) ovog člana, poslodavac donosi odluku o potrebi prijema u radni odnos za određeno radno mjesto. (3) Na osnovu odluke poslodavca iz stava (2) ovog člana, raspisuje se javni oglas koji se obavezno objavljuje najmanje u jednom dnevnom listu i putem web stranice poslodavca, ukoliko ista postoji. (4) Javni oglas iz stava (3) ovog člana obavezno se dostavlja i javnoj službi za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, najkasnije na dan njegove objave. Javna služba za zapošljavanje dostavljeni javni oglas objavljuje putem svoje web stranice. Član 5. (Izuzeci od obaveze javnog oglašavanja) Izuzetno od odredbe člana 4. ove uredbe, kod poslodavaca iz člana 1. stav (1) ove uredbe prijem u radni odnos vrši se bez provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja u slučaju: a) otkaza sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu za radno mjesto koje podrazumijeva iste uslove u pogledu stručne spreme i radnog iskustva, ukoliko radnik ispunjava navedene uslove, osim izmjene u pogledu trajanja ugovora o radu, b) prijema u radni odnos na određeno vrijeme najdalje do 120 dana, jednokratno u toku jedne kalendarske godine za konkretno radno mjesto, c) prijema u radni odnos na određeno vrijeme po programima zapošljavanja javnih službi za zapošljavanje, koji se provode u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Član 6. (Sadržaj javnog oglasa) (1) Javni oglas iz člana 4. stav (3) ove uredbe sadrži sljedeće podatke: a) naziv i sjedište poslodavca, b) naziv radnog mjesta za koje se provodi procedura prijema u radni odnos, c) opće i posebne uslove za prijem u radni odnos za radno mjesto iz stava (1) tačka b) ovog člana, d) kratak opis poslova radnog mjesta iz stava (1) tačka b) ovog člana, e) naznaku da li se radni odnos zasniva na neodređeno ili određeno vrijeme i trajanje radnog odnosa na određeno vrijeme, f) naznaku da li je predviđen probni rad i trajanje probnog rada, g) dokaze koji se dostavljaju uz prijavu na javni oglas, h) adresa na koju se dostavlja prijava i dokazi iz stava (1) tačka g) ovog člana, i) rok za podnošenje prijava na javni oglas, j) napomenu da će samo izabrani kandidat biti u obavezi u određenom roku dostaviti ljekarsko uvjerenje kao dokaz da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uslovima radnog mjesta iz stava (1) tačka b) ovog člana, k) napomenu da će samo izabrani kandidat biti u obavezi u određenom roku dostaviti uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka ukoliko je isto uslov za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu iz stava (1) tačka b) ovog člana. (2) Rok za podnošenje prijava na javni oglas iz stava (1) ovog člana ne može biti kraći od osam dana od dana njegove posljednje objave. Član 7. (Prijava na javni oglas) (1) Urednom prijavom na javni oglas smatra se prijava koja je potpisana od strane podnosioca. (2) Uz prijavu se, u originalu ili ovjerenim fotokopijama, prilažu dokazi naznačeni u javnom oglasu. (3) Potpunom prijavom smatra se prijava uz koju su priloženi svi dokazi o ispunjavanju općih i posebnih uslova naznačeni u javnom oglasu za prijem u radni odnos. (4) Blagovremenom prijavom smatra se prijava koja je podnesena u roku koji je određen u javnom oglasu za prijem u radni odnos. Član 8. (Komisija za izbor kandidata za prijem u radni odnos) (1) Poslodavac imenuje komisiju za izbor kandidata za prijem u radni odnos (u daljem tekstu: komisija), najkasnije u roku od osam dana od dana isteka roka za dostavljanje prijava na javni oglas. (2) Komisija se sastoji od tri člana koje imenuje poslodavac iz reda zaposlenih. (3) Članovi komisije iz stava (2) ovog člana moraju imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i kandidat za čiji prijem u radni odnos je objavljen javni oglas. (4) Administrativno-tehničke poslove za komisiju obavlja sekretar koga imenuje poslodavac. (5) U slučaju kada je javni oglas objavljen radi popunjavanja više radnih mjesta, poslodavac može imenovati jednu ili više komisija. (6) Članovi komisije u svom radu moraju biti nezavisni i nepristrasni, te se pridržavati načela javnosti i zakonitosti rada u skladu sa ovom uredbom. (7) Komisija je obavezna najkasnije u roku od osam dana od dana imenovanja, odnosno u roku od tri dana od dana donošenja odluke o izuzeću člana komisije, održati prvu sjednicu na kojoj će izabrati predsjedavajućeg iz reda članova komisije. Član 9. (Izuzeće članova komisije) (1) Član komisije će zatražiti izuzeće od rada u komisiji od poslodavca ukoliko je srodnik nekog od prijavljenih kandidata u pravoj ili pobočnoj liniji do četvrtog stepena i u tazbinskoj liniji do drugog stepena. (2) O zahtjevu za izuzeće iz stava (1) ovog člana poslodavac donosi odluku najkasnije u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva, a protiv ove odluke žalba nije dopuštena. DIO TREĆI - PROCES IZBORA KANDIDATA ZA PRIJEM U RADNI ODNOS Član 10. (Otvaranje prijava) (1) Komisija u pravilu otvara i razmatra pristigle prijave na prvoj sjednici iz člana 8. stav (7) ove uredbe. (2) Neuredne, nepotpune i neblagovremene prijave, komisija će odbaciti zaključkom. Član 11. (Proces izbora kandidata za prijem u radni odnos) (1) Pravo učešća u procesu izbora imaju svi kandidati čije su prijave uredne, potpune i blagovremene. (2) Proces izbora kandidata za prijem u radni odnos se provodi u zavisnosti od stepena stručne spreme koja je kao uslov propisana za radno mjesto za koje se provodi procedura prijema. (3) Proces izbora kandidata za radna mjesta za koja je kao uslov propisano osnovno obrazovanje zasniva se na razmatranju dostavljene dokumentacije i održanom usmenom ispitu sa svakim od kandidata iz stava (1) ovog člana. (4) Za radna mjesta za koja je kao uslov propisano srednje obrazovanje proces izbora zasniva se na razmatranju dostavljene dokumentacije i održanom usmenom ispitu sa svakim od kandidata iz stava (1) ovog člana. Poslodavac može pravilnikom o radu ili drugim internim aktom predvidjeti da se za određena radna mjesta za koja je kao uslov propisano srednje obrazovanje, pored razmatranja dokumentacije i usmenog ispita, provede pismeni i/ili praktični ispit, ukoliko priroda radnog mjesta za koje se provodi procedura prijema, zahtijeva i dodatnu provjeru znanja svakog od kandidata. (5) Proces izbora kandidata za radna mjesta za koja je kao uslov propisano više ili visoko obrazovanje, kao i određena naučna zvanja, zasniva se na razmatranju dostavljene dokumentacije, te održanom pismenom i/ili usmenom ispitu sa svakim od kandidata iz stava (1) ovog člana. Poslodavac može pravilnikom o radu ili drugim internim aktom predvidjeti da se za određena radna mjesta za koja je kao uslov propisano više ili visoko obrazovanje, kao i određena naučna zvanja, pored razmatranja dokumentacije, te pismenog i/ili usmenog ispita, provede i praktični ispit, ukoliko priroda radnog mjesta za koje se provodi procedura prijema, zahtijeva i dodatnu provjeru znanja svakog od kandidata. (6) Poslodavac će o vremenu i mjestu održavanja procesa izbora obavijestiti kandidate u pisanom obliku, putem obavijesti koja će biti dostavljena na adresu kandidata, kao i na e-mail adresu ukoliko je ista navedena u prijavi, i to najmanje pet dana prije održavanja ispita. O daljnjem procesu izbora kandidati se mogu obavijestiti i usmeno ili putem telefona. (7) Poslodavac će pravilnikom o radu ili drugim internim aktom urediti način, postupak i druga pitanja u vezi sa provođenjem faza koje su obuhvaćene procesom izbora kandidata. Član 12. (Rangiranje uspješnih kandidata) (1) Nakon okončanja procesa izbora kandidata za prijem u radni odnos iz člana 11. ove uredbe, komisija utvrđuje listu uspješnih kandidata, u skladu sa ocjenama postignutim na usmenom, pismenom i praktičnom ispitu, u zavisnosti koji su ispiti bili obuhvaćeni procesom izbora. (2) Ukupan broj bodova se sastoji od zbira bodova sa usmenog, pismenog i praktičnog ispita, u zavisnosti koji su ispiti bili obuhvaćeni procesom izbora. (3) Komisija dostavlja poslodavcu izvještaj o provedenom postupku, koji potpisuju svi članovi komisije. Uz izvještaj se prilaže lista uspješnih kandidata. (4) Poslodavac je dužan najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja izvještaja i liste iz stava (3) ovog člana, donijeti odluku o prijemu u radni odnos jednog ili više kandidata sa liste, u zavisnosti da li je javni oglas bio objavljen za prijem jednog ili više kandidata. (5) Lista uspješnih kandidata iz stava (3) ovog člana predstavlja i rezervnu listu, te će se u slučaju odustanka kandidata iz stava (4) ovog člana, donijeti odluka o prijemu u radni odnos jednog ili više kandidata sa liste. (6) Poslodavac je dužan najkasnije u roku od pet dana od dana donošenja odluke iz stava (4) ovog člana, u pisanom obliku obavijestiti sve prijavljene kandidate, a koji nisu izabrani na radno mjesto za koje je provedena procedura prijema u radni odnos. Obavještenje sadrži pouku o pravnom lijeku iz člana 14. ove uredbe. (7) Poslodavac će sa kandidatom sa liste iz stava (4) ovog člana, zaključiti ugovor o radu najkasnije u roku od osam dana od dana konačnosti odluke iz stava (4) ovog člana. (8) Odluka iz stava (4) ovog člana postaje konačna istekom roka iz člana 14. stav (1) ove uredbe, ili donošenjem odluke iz člana 14. stav (3) ove uredbe. Član 13. (Pravo uvida u rezultate procedure prijema u radni odnos) (1) Po prijemu obavještenja iz člana 12. stav (6) ove uredbe, kandidat koji nije izabran može podnijeti zahtjev za uvid u dokumentaciju u vezi sa provedenom procedurom prijema u radni odnos. (2) Poslodavac će najkasnije u roku od tri dana o dana prijema zahtjeva iz stava (1) ove uredbe, omogućiti kandidatu uvid u dokumentaciju u vezi sa provedenom procedurom prijema u radni odnos, osim dokumentacije koja se odnosi na lične podatake drugih kandidata. (3) Kandidat kojem u roku iz stava (2) ovog člana ne bude omogućen uvid u dokumentaciju, može zatražiti da nadležni organ iz člana 16. ove uredbe izvrši inspekcijski nadzor. Član 14. (Pravo na prigovor) (1) Kandidat koji je nezadovoljan odlukom iz člana 12. stav (4) ove uredbe, može u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti, izjaviti prigovor poslodavcu. (2) O prigovoru iz stava (1) ovog člana odlučuje poslodavac, odnosno organ kod poslodavca, ukoliko isti postoji, a koji je u skladu sa općim ili drugim internim aktima nadležan da odlučuje o prigovorima radnika i drugih lica na odluke kojima je drugi organ kod poslodavca odlučivao o pitanjima iz radnog odnosa. (3) Organ iz stava (2) ovog člana dužan je riješiti po prigovoru najkasnije u roku od 15 dana. (4) Odluka donesena po prigovoru je konačna i protiv iste se može podnijeti tužba nadležnom sudu u roku od 30 dana. Član 15. (Primjena pravilnika o radu ili drugog internog akta poslodavca) Na pitanja u vezi sa postupkom prijema u radni odnos koja nisu uređena ovom uredbom, primjenjuje se pravilnik o radu ili drugi interni akt poslodavca. DIO ČETVRTI - NADZOR NAD PRIMJENOM UREDBE I KAZNENE ODREDBE Član 16. (Nadzor nad primjenom uredbe) Inspekcijski nadzor nad primjenom ove uredbe vrši federalni inspektorat rada. Član 17. (Vrste i visine prekršaja) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac, ako: a) izvrši prijem u radni odnos bez provedene procedure javnog oglašavanja, osim u slučajevima predviđenim odredbom člana 5. ove uredbe, član 4. stav (1) ove uredbe, b) ne objavi javni oglas najmanje u jednom dnevnom listu i putem web stranice poslodavca, ukoliko ista postoji, član 4. stav (3) ove uredbe, c) javni oglas ne dostavi javnoj službi za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, najkasnije na dan njegove objave, član 4. stav (4) ove uredbe, d) u javnom oglasu odredi rok za podnošenje prijava u kraćem trajanju od osam dana, član 6. stav (2) ove uredbe, e) ne imenuje komisiju na način predviđen članom 8. st. (2) i (3) ove uredbe, f) u roku koji je određen ovom uredbom ne izvrši prijem kandidata sa liste, član 12. stav (4) ove uredbe, g) ne omogući kandidatu uvid u dokumentaciju u vezi sa provedenom procedurom prijema u radni odnos, član 13. stav (2) ove uredbe, h) u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe ne uskladi pravilnik o radu ili druge interne akte kojima je uređena procedura prijema u radni odnos, član 19. ove uredbe. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM kaznit će se član komisije - fizičko lice koje odmah po saznanju ne zatraži izuzeće od rada u komisiji iz razloga utvrđenih u članu 9. stava (1) ove uredbe. DIO PETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 18. (Okončanje pokrenutih postupaka) Postupci prijema u radni odnos kod poslodavaca iz člana 1. stav (1) ove uredbe, koji su započeti prije stupanja na snagu ove uredbe, okončat će se po proceduri prijema propisanoj pravilnikom o radu ili drugim internim aktom poslodavca. Član 19. (Usklađivanje pravilnika o radu ili drugih internih akata poslodavca) Poslodavci iz člana 1. stav (1) ove uredbe dužni su najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe, uskladiti pravilnike o radu ili druge interne akte kojima je uređena procedura prijema u radni odnos, sa odredbama ove uredbe. Član 20. (Stupanje na snagu) Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 166/2019 19. februara 2019. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r.
Pravilnik o izvještajima društava za osiguranje i reosiguranje FBIH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 osiguranje,reosiguranje Godina XXV - Broj 106 Subota, 29. 12. 2018. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2030 Na osnovu čl. 130. i 144. a u vezi sa čl. 141. i 142. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 21. sjednici, održanoj 04.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZVJEŠTAJIMA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuje se vrsta, sadržaj i forma izvještaja koje društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), rokovi i način izvještavanja. Član 2. (Vrste izvještaja) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostavljati statističke i finansijske izvještaje. II. STATISTIČKI IZVJEŠTAJI Član 3. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja za društva za osiguranje) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor mjesečne, kvartalne i godišnje statističke izvještaje čiji je sadržaj propisan na obrascima: a) mjesečni: 1) Obrazac 1-M-F - Premija po vrstama rizika, 2) Obrazac 2-M-F - Rezervisane i riješene štete po vrstama rizika, b) kvartalni: 1) Obrazac 1-K-F - Premija osiguranja, 2) Obrazac 2-K-F - Obrađene štete u tekućem obračunskom periodu, 3) Obrazac 3-K-F - Rezervisane štete na kraju tekućeg obračunskog perioda, 4) Obrazac 4-K-F - Pregled štampanih i preuzetih polica stroge evidencije obaveznih osiguranja 5) Obrazac 5-K-F - Matematička rezerva životnih osiguranja, 6) Obrazac 6-K-F - Ostvarena premija putem posrednika u osiguranju i isplaćena provizija - pravna lica, 7) Obrazac 7-K-F - Ostvarena premija putem posrednika u osiguranju i isplaćena provizija - fizička lica, c) godišnji: 1) Obrazac 1-G-F - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Broj osiguranja, iznos ukupne premije, prenosne premije i tehničke premije, 2) Obrazac 2-G-F - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila -Rezervisane i riješene štete, 3) Obrazac 3-G-F - Promjene kod životnih osiguranja, 4) Obrazac 4-G-F - Ostvarena regresna potraživanja, 5) Obrazac 5-G-F - Troškovi uprave i pribave, 6) Obrazac 6-G-F - Struktura rezervi, 7) Obrazac 7-G-F - Kanali prodaje društava za osiguranje, 8) Obrazac 8-G-F - Oblici ugovaranja kod životnih osiguranja, 9) Obrazac 9-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, obrađene štete - iznos, 10) Obrazac 10-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, rezerve za prijavljene štete - iznos, 11) Obrazac 11-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, obrađene štete - broj, Broj 106 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 12) Obrazac 12-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, rezerve za prijavljene štete - broj, 13) Obrazac 13-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, obrađene štete - iznos, 14) Obrazac 14-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, rezerve za prijavljene štete - iznos, 15) Obrazac 15-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, obrađene štete - broj, 16) Obrazac 16-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, rezerve za prijavljene štete - broj, 17) Obrazac 17-G-F - Podaci o društvu, 18) Obrazac 18- G-F - Štete iz osnova obaveznog osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. Član 4. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja za društva za reosiguranje) Društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor kvartalne i godišnje statističke izvještaje čiji je sadržaj propisan na obrascima: a) kvartalni: 1) Obrazac 1R-K-F - Premija reosiguranja, 2) Obrazac 2R-K-F - Obrađene štete u tekućem obračunskom periodu - reosiguranje, 3) Obrazac 3R-K-F - Rezervisane štete u tekućem obračunskom periodu - reosiguranje. b) godišnji: 1) Obrazac 1R-G-F - Struktura rezervi, 2) Obrazac 2R-G-F - Podaci o društvu. Član 5. (Način dostave izvještaja) (1) Obrasci iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj i elektronskoj formi. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana Obrasci iz čl. 3. tačka a) ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj formi samo za mjesece mart, juni, septembar i decembar u rokovima propisanim za dostavu obrazaca propisanim članom 6. tačka b) ovog Pravilnika. (3) Obrasci u elektronskoj formi iz člana 3. tačka a) ovog Pravilnika dostavljaju se u rokovima propisanim članom 6. tačka a) ovog Pravilnika. (4) Obrasci iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz stava (1) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (6) U statističkim izvještajima iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (7) Statistički izvještaji moraju biti potpisani od strane direktora i ovlaštenog aktuara društva. Član 6. (Rokovi za dostavu izvještaja) Statistički izvještaji dostavljaju se: a) iz člana 3. tačka a) ovog Pravilnika u roku od 10 dana po isteku mjeseca za koji se dostavlja, b) iz člana 3. tačka b) i člana 4. tačka a) ovog Pravilnika: 1) za prvo tromjesječje do 30. 04. tekuće poslovne godine, 2) za drugo tromjesečje do 31. 07. tekuće poslovne godine, 3) za treće tromjesečje do 31. 10. tekuće poslovne godine i 4) za četvrto tromjesečje u roku od dva mjeseca po isteku tekuće poslovne godine, odnosno do 15.03. naredne godine. c) iz člana 3. tačka c) i člana 4. tačka b) ovog Pravilnika do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. Član 7. (Način iskazivanja podataka) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje je dužno podatke u izvještajima iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika iskazivati kumulativno za tekuću godinu. III. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI Član 8. (Vrste i način dostave izvještaja) (1) Društvo za osiguranje dostavlja finansijske izvještaje na sljedećim obrascima: 1) Obrazac 1F-K-F - Bilans stanja - život, 2) Obrazac 2F-K-F - Bilans stanja - neživot, 3) Obrazac 3F-K-F - Bilans uspjeha - život, 4) Obrazac 4F-K-F - Bilans uspjeha - neživot, 5) Obrazac 5F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - život - direktna metoda, 6) Obrazac 6F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot - direktna metoda, 7) Obrazac 7F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - život - indirektna metoda, 8) Obrazac 8F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot- indirektna metoda, 9) Obrazac 9F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - život, 10) Obrazac 10F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - neživot, 11) Obrazac 11F-K-F - Bruto bilans - život, 12) Obrazac 12F-K-F - Bruto bilans - neživot. (2) Društvo za reosiguranje dostavlja finansijske izvještaje na sljedećim obrascima: 1) Obrazac 2F-K-F - Bilans stanja - neživot, 2) Obrazac 4F-K-F - Bilans uspjeha - neživot, 3) Obrazac 6F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot - direktna metoda, 4) Obrazac 8F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot- indirektna metoda, 5) Obrazac 10F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - neživot, 6) Obrazac 12F-K-F - Bruto bilans - neživot. (3) Obrasci iz st. (1) i (2) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika i isti se dostavljaju samo u elektronskoj formi u formatu xml. (4) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz st. (1) i (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (5) U finansijskim izvještajima iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor ovjerene kopije polugodišnjih i godišnjih finansijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 3 (7) Finansijski izvještaji iz stava (6) ovog člana trebaju biti prethodno ovjereni od strane ovlaštene institucije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije BiH. (8) Društvo za osiguranje finansijske izvještaje iz stava (1) tč. 5) i 7), te tč. 6) i 8) ovog člana sačinjavaju i dostavljaju u zavisnosti od izabrane metode. (9) Društvo za reosiguranje finansijske izvještaje iz stava (2) tč. 3) i 4) ovog člana sačinjavaju i dostavljaju u zavisnosti od izabrane metode. Član 9. (Rokovi za dostavu izvještaja) (1) Finansijski izvještaji iz člana 8. st. (1) i (2) ovog Pravilnika dostavljaju se: - za prvo tromjesečje do 30.04. tekuće poslovne godine, - polugodišnji do 31.07. tekuće poslovne godine, - za treće tromjesečje do 31.10. tekuće poslovne godine i - godišnji do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (2) Finansijski izvještaji iz člana 8. stav (6) ovog Pravilnika dostavljaju se: - polugodišnji do 31.07. tekuće poslovne godine i - godišnji do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 10. (Prelazne odredbe) Ovaj Pravilnik se primjenjuje za izvještajne periode počev od 01.01.2019. godine.
Pravilnik o izvještajima posrednika u osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 posrednik,osiguranje Broj 106 - Strana 226 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2031 Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16) i člana 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 21. sjednici održanoj 04.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZVJEŠTAJIMA POSREDNIKA U OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se vrsta, sadržaj i forma izvještaja posrednika u osiguranju koji su registrovani u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: posrednik u osiguranju), koji se dostavljaju Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), te rokovi i način izvještavanja. Član 2. (Obaveza dostave) Posrednik u osiguranju je dužan dostavljati Agenciji za nadzor statističke i finansijske izvještaje. II. STATISTIČKI IZVJEŠTAJI Član 3. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja) (1) Posrednik u osiguranju dostavlja Agenciji za nadzor polugodišnje i godišnje statističke izvještaje. (2) Sadržaj statističkih izvještaja propisan je na obrascima: a) polugodišnji 1) Obrazac POS1-PG-F - Premija osiguranja, 2) Obrazac POS2-PG-F - Pregled ugovora/aneksa. b) godišnji 1) Obrazac POS1-G-F - Opći podaci o posredniku u osiguranju, 2) Obrazac POS2-G-F - Pregled uposlenika na poslovima posredovanja u osiguranju, 3) Obrazac POS3-G-F - Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima poslova posredovanja. (3) Posrednici koji obavljaju poslove životnih osiguranja pored izvještaja iz st. (1) i (2) ovog člana obvezni su dostaviti izvještaj o postupanju sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa Smjernicama za procjenu rizika i sprovođenje Zakona o sprječavanju pranju novca i financiranja terorističkih aktivnosti u oblasti osiguranja. Član 4. (Obrasci) (1) Obrasci iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj i elektronskoj formi. (2) Obrasci iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika sastavni su dio ovog Pravilnika. (3) Obrasci u elektronskoj formi su u formatu xlsx ili xml. (4) Podaci u obrascima statističkih izvještaja iz člana 3. ovog Pravilnika iskazuju se kumulativno za tekuću godinu, a iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz stava (3) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. III. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI Član 5. (Izvještaji) (1) Pravno lice posrednik u osiguranju je dužno Agenciji za nadzor dostavljati finansijske izvještaje na obrascima: a) Obrazac POS1F-G-F - Bilans stanja i b) Obrazac POS2F-G-F - Bilans uspjeha. (2) Pravno lice posrednik u osiguranju je dužno dostavljati bruto bilans s minimalnim sadržajem kolona: početno stanje (duguje, potražuje), promet u tekućem obračunskom periodu (duguje, potražuje), saldo (duguje, potražuje), na obrasu POS3F-G-F. (3) Obrasci iz stava (1) ovog člana sastavni su dio Pravilnika o sadržaju i formi obrazaca finansijskih izvještaja za privredna društva, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml ili xlsx. (4) Obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml ili xlsx. (5) Pravno lice posrednik u osiguranju - javni poštanski operater i banka nisu dužni Agenciji za nadzor dostavljati obrasce iz st. (1), (2) i (6) ovog člana. (6) Posrednik u osiguranju, pravno lice, dostavlja Agenciji za nadzor ovjerene kopije godišnjih finansijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). (7) Finansijski izvještaji iz stava (6) ovog člana trebaju biti prethodno ovjereni od strane ovlaštene institucije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije BiH. (8) Fizičko lice posrednik u osiguranju dužno je dostavljati kopiju Specifikacije za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti ovjerenu od nadležne Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. (9) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz st. (1) i (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. IV. ROKOVI DOSTAVE Član 6. (Rokovi dostave) (1) Posrednik u osiguranju je dužan statističke izvještaje iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika dostavljati u pisanoj i elektronskoj formi u sljedećim rokovima: a) Statistički izvještaji iz člana 3. stav (2) tačka a) ovog Pravilnika polugodišnje do 31.07. tekuće poslovne godine. b) Statistički izvještaji iz člana 3. stav (2) tačka b) ovog Pravilnika godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (2) Posrednik u osiguranju je dužan finansijske izvještaje iz člana 5. st. (1) i (2) ovog Pravilnika dostavljati u elektronskoj formi godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (3) Posrednik u osiguranju je dužan finansijske izvještaje iz člana 5. st. (6) i (8) ovog Pravilnika dostavljati u pisanoj formi godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (4) Statistički izvještaji iz člana 3. i finansijski izvještaji iz člana 5. ovog Pravilnika moraju biti potpisani i ovjereni od strane ovlaštene osobe odnosno registrovanog posrednika u osiguranju.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 SN FBiH 27/18, SN FBiH 82/17 likvidnost,osiguranje,reosiguranje Broj 106 - Strana 352 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2034 Na osnovu čl. 74. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O LIKVIDNOSTI Član 1. U Pravilniku o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 82/17 i 27/18) član 7. mijenja se i glasi: "Član 7. (Novčani tokovi i izvještaj o novčanim tokovima) (1) Novčani tokovi iz člana 6. stav (2) ovog Pravilnika su svi prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata koji se utvrđuju na osnovu evidencija o prilivima i odlivima gotovine i gotovinskih ekvivalenata putem blagajne i transakcijskih računa, te na osnovu podataka preuzetih sa odgovarajućih računa i grupe računa iz knjigovodstvene evidencije. (2) Novčani tokovi iz stava (1) ovog člana su svi prilivi i odlivi gotovine iz poslovnih, ulagačkih i finansijskih aktivnosti. (3) Izvještaj o novčanim tokovima društvo je dužno da sastavlja na mjesečnom nivou, za period od prvog do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, a dostavlja ga u pisanoj i elektronskoj formi Agenciji za nadzor do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec na obrascu propisanom ovim Pravilnikom. (4) Izvještaj o novčanim tokovima se iskazuje na obrascu 1L-MF, koji je sastavni dio ovog pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrasca u elektronskom obliku iz stava (4) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (6) U izvještaj iz stava (4) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (7) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o novčanim tokovima iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom." Član 2. Član 12. mijenja se i glasi: "Član 12. (Izračunavanje pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo je obavezno dnevno izračunavati: a) koeficijent likvidnosti iz člana 8. stav (2) ovog Pravilnika. b) iznos likvidnih sredstava iz člana 9. stav (1) ovog Pravilnika, c) visinu dospjelih obaveza iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika. (2) Obračun koeficijenta likvidnosti iz stava (1) ovog člana društvo u pisanoj i u elektronskoj formi dostavlja Agenciji za nadzor do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu 2L-M-F. (3) Pisani obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml. (4) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrasca u elektronskom obliku iz stava (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (5) U izvještaj iz stava (2) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o obračunu koeficijenta likvidnosti iz stava (2) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom." Član 3. U članu 13. stav (2) tačka a) mijenja se i glasi: "a) Obrazac 2L-M-F sa ukupnom vrijednošću likvidnih sredstava i dospjelih neizmirenih obaveza."
Pravilnik o uslovima za sticanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 aktur Broj 106 - Strana 268 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2032 Na osnovu člana 116. stav (4) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O USLOVIMA ZA STICANJE I PROVJERU STRUČNIH ZNANJA POTREBNIH ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se uslovi za sticanje zvanja ovlaštenog aktuara, vrste i sadržaj dokumenata potrebnih za dobijanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u skladu s Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon). Član 2. (Ovlašteni aktuar) Ovlašteni aktuar je lice koje ima ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova u skladu s Zakonom i provedbenim propisima. Član 3. (Aktuarski poslovi) (1) Pod aktuarskim poslovima u smislu Zakona i ovog Pravilnika smatraju se poslovi davanja stručnog mišljenja u vezi s: završnim računom, godišnjim izvještajem o poslovanju društva, poslovnim aktima društva i njihovoj primjeni, te drugi poslovi u skladu s odredbama člana 118. Zakona. (2) Sadržaj i način dostave mišljenja iz stava (1) ovog člana propisani su Uputstvom, koje je sastavni dio ovog Pravilnika. II. USLOVI ZA STICANJE OVLAŠTENJA Član 4. (Uslovi) (1) Ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara izdaje Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), u skladu s članom 10. ovog Pravilnika, licu koje ispunjava slijedeće uslove: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin s boravištem u Bosni i Hercegovini; b) da je završilo ekonomski, prirodno-matematički fakultet (studij matematike ili fizike) ili neki od tehničkih fakulteta VII stepena, odnosno 240 ECTS bodova; c) da ima položene ispite za ovlaštenog aktuara u skladu s članom 5. ovog Pravilnika; d) da nije osuđivan za kaznena djela koja se odnose na finansijski kriminal ili kršenje javnih i profesionalnih dužnosti; e) da je redovni član Aktuarskog društva u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Aktuarsko društvo); f) da mu do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uslova iz stava 1. ovog člana su: a) uvjerenje o državljanstvu, a za stranog državljanina kopija pasoša i potvrda o boravištu u Bosni i Hercegovini; b) uvjerenje, odnosno diploma završenog fakulteta; c) uvjerenje o položenim ispitima iz člana 5. ovog Pravilnika; d) uvjerenje o nekažnjavanju izdato od nadležnog organa, a za strane državljane uvjerenje nadležnog organa zemlje čiji je državljanin; e) potvrda o redovnom članstvu izdanu od Aktuarskog društva; f) izjava lica da mu do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. g) minimalno tri (3) godine radnog iskustva na aktuarskim poslovima uz ovlaštenog aktuara. (3) Dokumenti iz stava (2) ovog člana ne smiju biti stariji od tri mjeseca od dana podnošenja prijave. Kopije dokumenata moraju biti ovjerene kod nadležnog organa. (4) Strani državljanin, pored uslova propisanih stavom (1) ovog člana, prilaže i dokaz o znanju jednog od službenih jezika u Bosni i Herecegovini, te radnu dozvolu izdanu od nadležnog organa. Službeni prijevodi i kopije dokumenata moraju biti ovjereni kod nadležnog organa. Član 5. (Ispiti) (1) Stručna znanja potrebna za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara dokazuju se uspješno položenim ispitima iz sljedećih predmeta: a) vjerovatnoća i matematička statistika, b) ekonomika osiguranja, c) računovodstvo osiguranja, d) modeli doživljenja, e) stohastičko modeliranje, f) statistika osiguranja, g) finansijska matematika, h) osnove investiranja i upravljanja finansijskom imovinom, i) aktuarska matematika I, j) aktuarska matematika II, k) pravo osiguranja, l) profesionalizam, m) životno i neživotno osiguranje, n) zdravstveno osiguranje, o) penziono osiguranje. (2) Program pojedinih predmeta iz stava (1) ovog člana i literaturu propisuje Agencija za nadzor u saradnji sa Aktuarskim društvom. Član 6. (Komisija) (1) Komisija za verifikaciju ispunjavanja uslova propisanih članom 4. ovog Pravilnika učestvuje u aktivnostima navedenim u članu 116. Zakona, te predlaže Direktoru Agencije za nadzor izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Komisija se sastoji od pet članova i sekretara. Članovi Komisije su po jedan iz: Federalnog ministarstva financija/finansija, Aktuarskog društva, dva člana iz Agencije za nadzor i jedan iz reda stručnjaka iz oblasti osiguranja, privrednog prava ili finansija. Sekretar Komisije je iz Agencije za nadzor. (3) Komisiju i sekretara iz stava (1) ovog člana imenuje direktor Agencije za nadzor. (4) Sjedište Komisije je u Agenciji za nadzor. (5) Način rada Komisije propisat će se Poslovnikom o radu, koji donosi direktor Agencije za nadzor. (6) Predsjednik, članovi i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu koju utvrđuje direktor Agencije za nadzor. Član 7. (Procedura prijave) (1) Prijave za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara podnose se Agenciji za nadzor. Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 269 (2) Uz prijavu kandidat je dužan priložiti i dokaze da ispunjava uslove iz člana 4. ovog Pravilnika. (3) Istovremeno sa podnošenjem prijave kandidat podnosi i dokaz o uplati naknade za ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova, u skladu sa Odlukom o naknadama ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/18). Član 8. (Izvještaj komisije) Komisija sastavlja izvještaj o ispunjavanju uslova za sticanje zvanja ovlaštenog aktuara i dostavlja ga Agenciji za nadzor u roku od 8 dana od dana kompletiranja dokumentacije po prijavama. Član 9. (Nostrifikacija) Agencija za nadzor odlučuje o nostrifikaciji, na osnovu ovog Pravilnika uz mišljenje Komisije i to pojedinačno po slučaju, poštujući princip reciprociteta. Član 10. (Uvjerenje) Agencija za nadzor na osnovu izvještaja Komisije izdaje uvjerenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara osobi koja je ispunila sve uslove u skladu sa ovim Pravilnikom i to u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja. III. NADZOR Član 11. (Nadzor) (1) Agencija za nadzor vrši nadzor nad ovlaštenim aktuarima. (2) Agencija za nadzor će oduzeti ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova ovlaštenom aktuaru ukoliko: a) je ovlaštenje dobiveno na osnovu neistinitih podataka, b) teže krši pravila aktuarske struke, nesavjesno obavlja dužnosti propisane Zakonom, c) je pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje se odnosi na finansijski kriminal ili kršenje javnih ili profesionalnih dužnosti. Član 12. (Registar) (1) Agencija za nadzor vodi registar izdatih i oduzetih uvjerenja. (2) Svako izdavanje ili oduzimanje uvjerenja Agencija za nadzor objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 13. (Seminar) (1) Agencija za nadzor je dužna u saradnji s Aktuarskim društvom najmanje jednom godišnje organizovati seminar za aktuare. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. (Dodatne odredbe) (1) Lice koje posjeduje ovlaštenje Federalnog ministarstva financija/finansija za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, izdanu na osnovu Pravilnika o uslovima za dobivanje ovlaštenja za obavljanje aktuarskih poslova ("Službene novine Federacije BiH", 81/06), smatra se ovlaštenim aktuarom u skladu s odredbama Zakona i ovog Pravilnika. (2) Agencija za nadzor će licima iz stava 1. ovog člana izdati uvjerenje u skladu s ovim Pravilnikom. Član 15. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju da vrijede odredbe Pravilnika o uvjetima za obavljanje aktuarskih poslova ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/18) i Uputstva o sadržaju i dostavi mišljenja ovlaštenog aktuara. Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3450-2/18 19. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. UPUTSTVO O SADRŽAJU I DOSTAVI MIŠLJENJA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Uputstvom propisuje se sadržaj i dostava mišljenja ovlaštenog aktuara o: 1. finansijskim izvještajima i godišnjem izvještaju o poslovanju društva za osiguranje (u daljem tekstu: društvo); 2. prijedlozima akata poslovne politike društva i prijedlozima izmjena i dopuna tih akata i njihovoj primjeni; 3. elaboratu o očekivanim rezultatima poslovanja društva; 4. provođenju politike saosiguranja i reosiguranja društva; 5. prenosu portfelja osiguranja, finansijskom poslovanju društva koje prenosi portfelj osiguranja i društva koje taj portfelj preuzima, a u skladu s Zakonom o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17 - u daljem tekstu: Zakon); 6. ostalim aktuarskim pozicijama i veličinama. II. SADRŽAJ MIŠLJENJA OVLAŠTENOG AKTUARA Član 2. (Sadržaj) (1) Mišljenje ovlaštenog aktuara na finansijske izvještaje i godišnji izvještaj o poslovanju društva sadrži: opšti dio, poseban dio i konačnu ocjenu. (2) Opšti dio mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o: nazivu i sjedištu društva; obliku organizovanja; broju rješenja kojim je društvu izdato odobrenje za rad i broju rješenja o upisu u registar društava kod nadležnog suda; matičnom broju i poreznom identifikacionom broju društva; vrsti osiguranja za koju je društvo dobilo odobrenje za rad, odnosno za koju je registrovano; ovlaštenoj osobi za zastupanje; osnovama na osnovu kojih se daje ovo mišljenje. (3) Poseban dio mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži: mišljenje o primjeni akata poslovne politike društva; izračun i ocjenu margine solventnosti društva; izračun i ocjenu tehničkih rezervi društva; ocjenu stepena ažurnosti obrade i isplate šteta na osnovu podataka o rezervisanim štetama iz prethodne godine i o prijavljenim i riješenim štetama u tekućoj godini; prikaz prosječnog vremenskog roka obrade šteta (od dana prijave) i isplate šteta (od dana prijave i od dana kad je šteta predana na isplatu) po vrstama osiguranja; ocjenu neizvršene obaveze po osnovu šteta koje su predane na isplatu po vrstama osiguranja; Broj 106 - Strana 270 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. izračun mjerodavanog tehničkog rezultata društva, po vrstama osiguranja bruto i neto.; mišljenje o likvidnosti društva na dan sastavljanja finansijskog izvještaja; konstataciju da li je društvo bilo nelikvidno u dijelu perioda za koji daje mišljenje i ukoliko jeste, navesti razlog; mišljenje o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja. (4) Konačna ocjena mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži mišljenje ovlaštenog aktuara, koje može biti: a) pozitivno mišljenje - ako su aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje u skladu s Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako su u skladu s aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva; b) mišljenje s rezervom - ako postoji sumnja da određene aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje nisu u skladu s Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako nisu u skladu s aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako ne osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i ne garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako ne osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva; c) negativno mišljenje - ako su aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje u suprotnosti sa Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako su u suprotnosti sa aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako ne osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i ne garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako ne osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva. Član 3. (Mišljenje) (1) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o prijedlozima akata poslovne politike društva i to na: 1. odluku o tehničkim osnovama osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, da li su tehničke osnove osiguranja urađene za svaku grupu poslova osiguranja, te da li su utvrđene osnove i metode za izračun premija (premijskih stopa), tehničkih rezervi, samopridržaja i dr. Odredbe ove tačke primjenju se i na izmjene i dopune odluke. 2. tarife premija osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, daje informaciju o statističkim podacima na temelju kojih su izračunate tehničke premije (premijske stope) i podacima o tehničkim osnovama i metodama, odnosno pravilima za izračunavanje premijskih stopa i premija osiguranja klasificiranih prema grupama koje se mogu definirati i obilježiti jednakim faktorima rizika (aktuarskim i analitičkim metodama). Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune tarifa, s tim da je ovlašteni aktuar u obavezi dostaviti i mišljenje o ostvarenom tehničkom rezultatu za posljednje tri godine primjene tarifa koje se mijenjaju i/ili dopunjuju. 3. opće i posebne uslove osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom i propisima donijetim na osnovu Zakona i drugih propisa kojima se uređuje djelatnost osiguranja, daje pregled predmeta osiguranja i rizika od kojih se vrši osiguranje, kao i objašnjenje načina provođenja osiguranja i ostalih postupaka u procesu provođenja osiguranja. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune uslova osiguranja. 4. odluku o kriterijumima, načinu utvrđivanja i tabeli maksimalnog samopridržaja i ukupnom iznosu samopridržaja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, mišljenje o elementima i kriterijumima za utvrđivanje maksimalnog i ukupnog iznosa samopridržaja društva i načinu njihovog utvrđivanja po vrstama osiguranja, te o tome da li maksimalan iznos samopridržaja obezbjeđuje sigurnost i stabilnost u poslovanju društva, kao i mišljenje o adekvatnosti nivoa samopridržaja u tabeli maksimalnog samopridržaja, kao i o očekivanom portfelju osiguranja i politici reosiguranja. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune odluke. 5. pravilnik o uslovima i načinu deponiranja i ulaganja sredstava, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li primjena istoga obezbjeđuje sigurnost ulaganja, da li ugrožava vrijednost sredstava osiguranja i likvidnost društva i da li je u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 6. pravilnik o maksimalnim stopama režijskog dodatka, ovlašteni aktuar daje mišljenje o opravdanosti raspodjele premije osiguranja po vrstama osiguranja kako bi se očuvala sredstva tehničke premije radi blagovremene isplate šteta. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika, s tim da ovlašteni aktuar daje mišljenje o predloženim maksimalnim stopama režijskog dodatka, po vrstama osiguranja, primijenjenim na realizovani premijski prihod, o ostvarenim troškovima provođenja osiguranja u tekućoj poslovnoj godini, o opravdanosti raspodjele premije osiguranja radi očuvanja sredstava tehničke premije, kao i o tome da li su te izmjene i dopune u skladu s Zakonom. 7. pravilnik o formiranju i načinu obračunavanja prenosnih premija, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su osnovica i način obračuna prenosnih premija u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast, kojim su definisani bliži kriteriji i način obračunavanja prenosnih premija. Odredba ove tačke primjenjuje se i na izmjene i dopune pravilnika. 8. pravilnik o formiranju i načinu obračuna rezervi šteta, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom i i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast a kojima su definisani kriteriji i način obračunavanja rezervi šteta, da li isti reguliše postupak i način rezervisanja za nastale prijavljene a neriješene i za nastale a neprijavljene štete, kao i njihovo razgraničenje po vrstama osiguranja, kao i da Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 271 li, kod osiguranja od odgovornosti, reguliše način rezervisanja rentnih šteta. Odredba ove tačke primjenjuje se i na izmjene i dopune pravilnika, s tim da ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom ii podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast i da li omogućavaju precizniju procjenu rezervisanih šteta po pravilima aktuarske struke, odnosno da li predložena metoda rezervacije šteta osigurava realnu procjenu budućih isplata šteta i za prijavljene i za neprijavljene štete. 9. pravilnik o formiranju i načinu obračuna matematičke rezerve, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li se matematička rezerva obračunava u skladu s Zakonom i i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast kojim su definisani bliži kriteriji i način obračunavanja matematičke rezerve, daje konstataciju o postojanju tehničkih osnova za obračun matematičke rezerve za vrste životnih osiguranja koje će se nalaziti u očekivanom portfelju osiguranja i ocjenu njihove primjene kod obračuna ove rezerve, s podacima o korištenim tablicama vjerovatnoće (tablice smrtnosti i dr.), kao i mišljenje o predloženim kamatnim stopama i njihovim efektima na sredstva matematičke rezerve. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 10. pravilnik o formiranju i korištenju rezerve za učešće u dobiti (samo za životna osiguranja), ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, mišljenje o načinu formiranja rezerve za učešće u dobiti i načinu pripisivanja dobiti osiguranicima koji su prihvatili da učestvuju u riziku deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi, kao i mišljenje o predloženom načinu raspodjele rezerve za učešće u dobiti. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 11. pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja regresa, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je on u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja i da li se njime uređuje postupak i utvrđuju kriteriji za ostvarivanje regresa. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 12. pravilnik o formiranju i korištenju rezerve za bonuse i popuste, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je on u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja i da li se njime uređuje postupak i utvrđuju kriteriji za ostvarivanje bonusa i popusta. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. (2) Ovlašteni aktuar je dužan na predložene izmjene i dopune akata iz stava 1. ovog člana dati i mišljenje o razlozima za te izmjene i dopune. Član 4. (Mišljenje na akte društva) (1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlašteni aktuar daje mišljenje o: - poslovni plan; - očekivanim prihodima od premija i očekivanim rashodima po osnovu šteta; - tehničkim rezervama i rezervama utvrđenim u skladu s Zakonom; - očekivanim vrijednostima sredstava i njihovim izvorima; - troškovima provođenja osiguranja sa ocjenom o ekonomskoj opravdanosti osnivanja u odnosu na veličinu i strukturu tržišta; - obračun adekvatnosti kapitala. (2) U zahtjev Društva iz Federacije BiH za osnivanje podružnice u RS-u aktuar daje mišljenje na plan poslovanja i finansijski plan podružnice u RS-u. (3) Uz zahtjev stranog društva za osnivanje podružnice na nivou FBiH aktuar daje mišljenje o poslovnom planu sa sadržajem određenim u članu 22. Zakona o osiguranju i mišljenje o akekvatnosti kapitala i garantnog fonda. Član 5. (Mišljenje o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja) Mišljenje ovlaštenog aktuara na izvješće o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja društva sadrži: podatke o zaključenim ugovorima o saosiguranju i reosiguranju po vrstama osiguranja, tarifama i rizicima; iznos samopridržaja po vrstama osiguranja; analizu reosiguranih rizika po vrstama reosiguravajućeg pokrića i vrstama osiguranja, s limitima pokrića, sumama osiguranja, obavezama osiguravatelja, izdvojenim dijelom u samopridržaju i premijama osiguranja i reosiguranja; podatke o broju i iznosu riješenih i rezervisanih ukupnih šteta i šteta na reosiguranim rizicima sa izdvojenim učešćem reosiguravatelja, po vrstama osiguranja i ukupno; prikaz bruto i neto mjerodavnih tehničkih rezultata i ukupno; mišljenje o ugovorenom saosiguranju i reosiguranju u odnosu na stanje viškova rizika i mišljenje o opravdanosti politike saosiguranja i reosiguranja. Član 6. (Mišljenje na prenos portfelja) (1) Ovlašteni aktuar na prenos portfelja osiguranja daje: mišljenje o načinu obračuna tehničkih rezervi, da li je u skladu s poslovnim aktima društva kojima je uređen; pregled broja ugovora o osiguranju, po vrstama osiguranja, koji su predmet prenosa; pregled vrste i visine sredstava tehničkih rezervi koje se zajedno s portfeljom ustupaju društvu koje preuzima portfelj i mišljenje o njihovoj dovoljnosti za pokriće budućih obaveza po štetama; mišljenje o načinu i strukturi deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi sa stanjem na dan podnošenja zahtjeva za prenos portfelja. (2) U slučaju prenosa portfelja ovlašteni aktuar na izvještaj o finansijskom poslovanju društva koje prenosi portfelj osiguranja i društva koje taj portfelj preuzima daje: mišljenje o likvidnosti na dan sastavljanja, te o tome da li bi prenosom portfelja bila ugrožena likvidnost društva koje prenosi portfelj i društva koje taj portfelj preuzima; obračun margine solventnosti primjenom indeksa premije na dan sastavljanja izvještaja i njenu projekciju ako bi se izvršio prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima; mišljenje o dovoljnosti tehničkih rezervi i garantnog fonda (prikazuje njihov ukupan iznos) na dan sastavljanja izvještaja, kao i njihovu projekciju ako bi se izvršio prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima; mišljenje o tome da li su rizičnost i struktura deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi i garantnog fonda u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima, kao i njihovu projekciju ako bi se izvršio Broj 106 - Strana 272 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima. Član 7. (Mišljenje o godišnjim izvještajima) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o godišnjim izvještajima za posljednje dvije godine prije nego Društvo stekne kvalificirani udio u drugom društvu. Član 8. (Mišljenje na politike društva) (1) Ovlašteni aktuar daje mišljenje na predložene pisane politike društva, kao i na način kako se politike provode. (2) Politike se odnose na upravljenje rizicima, unutarnju kontrolu i unutarnju reviziju. (3) Politike se preispituju najmanje jedanput godišnje i prilagođavaju se u slučaju bilo koje značajne promjene u sistemu ili u određenom području. Član 9. (Mišljenje na finansijski plan) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o finansijskom planu i predloženim reorganizacijskim mjerama koje pretstavljaju mjere održavanja ili saniranja finansijskog stanja društva za osiguranje. Član 10. (Ostala mišljenja) Ovlašteni aktuar daje i ostala mišljenja na način i u rokovima koje odredi Agencija za nadzor. III. DOSTAVA MIŠLJENJA Član 11. (Dostava) (1) Mišljenja iz člana 1. ovog Uputstva s ocjenom i preporukom ovlašteni aktuar dostavlja upravi i nadzornom odboru društva, a društvo je ista dužno dostaviti Agenciji za nadzor. (2) Nadležni organi društva dužni su da u postupku donošenja, odnosno utvrđivanja akata iz člana 1. ovog Uputstva razmotre mišljenje ovlaštenog aktuara. Član 12. (Neprihvaćanje mišljenja) Ako nadležni organ društva ne prihvati mišljenje ovlaštenog aktuara, društvo je dužno u roku od 15 dana o tome obavijestiti Agenciju za nadzor i navesti razloge zbog kojih taj organ društva nije prihvatio mišljenje ovlaštenog aktuara. Član 13. (Negativno mišljenje) (1) Ako vanjski revizor društva utvrdi da finansijski izvještaji društva ne prikazuju istinito i objektivno stanje i rezultate poslovanja, društvo je dužno s tim izvještajem upoznati ovlaštenog aktuara koji je sačinio mišljenje na finansijski izvještaj društva. (2) Ovlašteni aktuar je dužan preispitati svoje mišljenje u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja iz stava (1) ovog člana i o tome obavijestiti nadležni organ društva koji je usvojio finansijski izvještaj. Član 14. (Provjera mišljenja) Agencija za nadzor može u toku vršenja nadzora zahtijevati provjeru mišljenja ovlaštenog aktuara od strane ovlaštenog aktuara koga ona odredi, ako postoje razlozi za sumnju u ispravnost mišljenja ovlaštenog aktuara. Temeljem članka 116. stavka (4) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i članka 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018., donosi PRAVILNIK O UVJETIMA ZA STJECANJE I PROVJERU STRUČNIH ZNANJA POTREBNIH ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za stjecanje zvanja ovlaštenog aktuara, vrste i sadržaj dokumenata potrebnih za dobivanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u skladu s Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon). Članak 2. (Ovlašteni aktuar) Ovlašteni aktuar je osoba koja ima ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova sukladno Zakonu i provedbenim propisima. Članak 3. (Aktuarski poslovi) (1) Pod aktuarskim poslovima u smislu Zakona i ovog Pravilnika smatraju se poslovi davanja stručnog mišljenja u vezi s: završnim računom, godišnjim izvješćem o poslovanju društva, poslovnim aktima društva i njihovoj primjeni, te drugi poslovi sukladno odredbama članka 118. Zakona. (2) Sadržaj i način dostave mišljenja iz stavka (1) ovog članka propisani su Uputstvom, koje je sastavni dio ovog Pravilnika. II. UVJETI ZA STJECANJE OVLAŠTENJA Članak 4. (Uvjeti) (1) Ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara izdaje Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), sukladno članku 10. ovog Pravilnika, osobi koja ispunjava sljedeće uvjete: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin s boravištem u Bosni i Hercegovini; b) da je završila ekonomski, prirodno-matematički fakultet (studij matematike ili fizike) ili neki od tehničkih fakulteta VII stupnja, odnosno 240 ECTS bodova; c) da ima položene ispite za ovlaštenog aktuara sukladno članku 5. ovog Pravilnika; d) da nije osuđivana za kaznena djela koja se odnose na financijski kriminal ili kršenje javnih i profesionalnih dužnosti; e) da je redovni član Aktuarskog društva u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Aktuarsko društvo); f) da joj do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka su: a) uvjerenje o državljanstvu, a za stranog državljanina kopija putovnice i potvrda o boravištu u Bosni i Hercegovini; b) uvjerenje, odnosno diploma završenog fakulteta; c) uvjerenje o položenim ispitima iz članka 5. ovog Pravilnika; d) uvjerenje o nekažnjavanju izdano od nadležnog tijela, a za strane državljane uvjerenje nadležnog tijela zemlje čiji je državljanin; e) potvrda o redovnom članstvu izdana od Aktuarskog društva;
Pravilnik o dopunama Pravilnika o nadzoru FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 SN FBiH 82/17 nadzor PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NADZORU Član 1. U Pravilniku o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17) u članu 5. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Nadzor nad subjektom nadzora ne mogu provoditi radnici Agencije za nadzor koji su bili zaposleni po osnovu ugovora o radu ili su po drugom osnovu obavljali poslove za subjekt nadzora, u periodu od 3 godine od dana prestanka radnog odnosa u subjektu nadzora, odnosno 3 godine od dana prestanka obavljanja poslova za subjekt nadzora po drugom osnovu". Stav (2) postaje stav (3). Član 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3450-5/18 19. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 130. točka b), a u svezi sa člankom 140. stavak (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018., donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NADZORU Članak 1. U Pravilniku o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17) u članku 5. iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi: "(2) Nadzor nad subjektom nadzora ne mogu provoditi radnici Agencije za nadzor koji su bili zaposleni po osnovu ugovora o radu ili su po drugom osnovu obavljali poslove za subjekt nadzora, u periodu od 3 godine od dana prestanka radnog odnosa u subjektu nadzora, odnosno 3 godine od dana prestanka obavljanja poslova za subjekt nadzora po drugom osnovu". Stavak (2) postaje stavak (3).
Pravilnik o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 103/18 26.12.2018 osiguranje PRAVILNIK O STATISTIČKIM STANDARDIMA I OBLICIMA FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA U OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom bliže se propisuju statistički standardi za obradu podataka o poslovima osiguranja, odnosno reosiguranja, rizicima koje pokriva osiguranje odnosno reosiguranje, evidencijama šteta, te oblici finansijskog izvještavanja društva za osiguranje, društva za reosiguranje, posrednika u osiguranju i Zaštitnog fonda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: obaveznik izvještavanja). Član 2. (Dužnosti obaveznika izvještavanja) (1) Obaveznik izvještavanja je dužan voditi i obrađivati statističke podatke o broju polica/ osiguranja, premiji i štetama po vrstama osiguranja/rizika u skladu s Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17). (2) Obaveznik izvještavanja iz člana 1. ovog Pravilnika dužan je dostavljati izvještaje Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) na način i u rokovima propisanim podzakonskim aktima. Kriterij pripadnosti podataka izvještajnom periodu jeste datum knjigovodstvenog evidentiranja u poslovnim knjigama obaveznika izvještavanja. (3) Odredbe ovog Pravilnika dužna je primjenjivati i podružnica društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: podružnica). II. DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE DIO A: Podaci o policama osiguranja i premiji Član 3. (Polica osiguranja) (1) Društvo za osiguranje (u daljem tekstu: društvo) je dužno dostavljati podatke o broju polica osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-F, 6-K-F, 7-K-F, 1-G-F i 7-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o broju polica osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-RS, 1-G-RS i 4-GRS. Član 4. (Broj osiguranja i osiguranika) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o broju osiguranja za životna osiguranja putem statističkog izvještaja na Obrascu 3-G-F i 8-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o broju osiguranja za životna osiguranja putem statističkog izvještaja na Obrascu 3-G-RS i 5-G-RS. Srijeda, 26. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 103 - Strana 85 Član 5. (Premija osiguranja) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o premiji osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-F, 1-K-F, 6-K-F, 7-K-F, 1-G-F i 7-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o premiji osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-RS, 1-G-RS i 4-G-RS. (3) Premija neživotnih osiguranja iz st. (1) i (2) ovog člana predstavlja obračunatu premiju umanjenu za iznos predanog saosiguranja, a uvećanu za iznos primljenog saosiguranja. Premija životnih osiguranja predstavlja naplaćenu premiju. (4) Društvo za reosiguranje je dužno dostavljati podatke o premiji reosiguranja po vrstama osiguranja putem statističkog izvještaja na obrascu 1R-K-F. DIO B: Podaci o štetama Član 6. (Štete) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o štetama po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 2-M-F, 2-K-F, 3-K-F, 2-G-F, 9-G-F, 10-G-F, 11-GF, 12-G-F, 13-G-F, 14-G-F, 15-G-F, 16-G-F i 18-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o štetama po vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to na obrascima: 2-M-RS i 2-G-RS. (3) Podaci o štetama neživotnih osiguranja iz st. (1) i (2) ovog člana predstavljaju štete umanjene za iznos štete po predanom saosiguranju, a uvećanu za iznos štete po primljenom saosiguranju. (4) Podatke o štetama, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkim izvještajima na obrascima: 2R-K-F i 3R-K-F. DIO C: Tehničke rezerve Član 7. (Rezerve) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o tehničkim rezervama po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 2-M-F, 1-K-F, 3-K-F, 5-K-F, 1-GF, 2-G-F, 6-G-F i 18-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o tehničkim rezervama po vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to na obrascima: 2-M-RS, 1-G-RS i 2-G-RS. (3) Podatke o tehničkim rezervama, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkim izvještajima na obrascima: 1R-K-F, 3R-K-F i 1R-G-F. DIO D: Troškovi osiguranja Član 8. (Troškovi) Društvo dostavlja podatke o troškovima pribave i uprave na statističkim izvještajima u obrascima 6-K-F, 7-K-F i 5-G-F, koji moraju odgovarati podacima iskazanim u finansijskim izvještajima društva. DIO E: Stroga evidencija Član 9. (Stroga evidencija) Društvo je dužno dostavljati podatke o strogoj evidenciji na statističkom izvještaju i to obrazac: 4-K-F. DIO F: Regresna potraživanja Član 10. (Regresna potraživanja) Društvo je dužno dostavljati podatke o regresnim potraživanjima na statističkom izvještaju i to obrazac: 4-G-F. DIO G: Kvalifikaciona struktura Član 11. (Kvalifikaciona struktura) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o kvalifikacionoj strukturi na statističkom izvještaju i to obrazac: 17-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o kvalifikacionoj strukturi na statističkom izvještaju i to obrazac: 6-G-RS. (3) Podatke o kvalifikacionoj strukturi, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkom izvještaju i to obrazac: 2R-G-F. DIO H: Finansijski izvještaji Član 12. (Finansijski izvještaji) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: 1FK- F, 2F-K-F, 3F-K-F, 4F-K-F, 5F-K-F, 6F-K-F, 7F-K-F, 8F-K-F, 9F-K-F, 10F-K-F, 11F-K-F i 12F-K-F. III. POSREDNICI U OSIGURANJU Član 13. (Izvještaji posrednika) Posrednik u osiguranju je dužan dostavljati podatke o broju polica osiguranja, premiji osiguranja i proviziji po društvima za osiguranje, zaključenim ugovorima i uposlenicima na obrascima: POS1-PG–F, POS2-PG–F, POS1–G–F, POS2–G–F i POS3–G–F. Posrednik u osiguranju dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: POS1-K-F i POS2-G-F. IV. ZAŠTITNI FOND Član 14. (Izvještaji Zaštitnog fonda) Zaštitni fond je dužan dostavljati podatke o štetama i regresnim potraživnjima na obrascima: ZF1-K-F, ZF2-K-F, ZF3- K-F i ZF4-K-F. Zaštitni fond dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: ZF1F-G-F, ZF2F-G-F, ZF3FG- F, ZF4F-G-F i ZF5F-G-F. V. TEHNIČKA UPUTSTVA I DEFINICIJE Član 15. (Tehnička uputstva) (1) Način izrade i dostave obrazaca definisanih ovim Pravilnikom su određeni u tehničkim uputstvima koja su objavljena na web stranici Agencije za nadzor: www.nados.ba. (2) E-mail adresa za dostavu elektronskih obrazaca je xml@nados.ba. (3) Društva su dužna odrediti jednu e-mail adresu sa koje će dostavljati sve elektronske obrasce i o istoj informisati Agenciju za nadzor u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 16. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u svim obrascima definisani su u Pojmovniku koji je sastavni dio ovog Pravilnika. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 17. (Stavljanje van snage) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o statističkim standardima za osiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/18). Broj 103 - Strana 86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 26. 12. 2018. Član 18. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu 01.01.2019. godine i primjenjuje za izvještajne periode počev od 01.01.2019. godine. Broj 021-3342-4/18 04. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. DEFINICIJE POJMOVA UZ PRAVILNIK O STATISTIČKIM STANDARDIMA I OBLICIMA FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA U OSIGURANJU Redni broj Pojam Definicija 1 FBiH Realizovano od strane društva za osiguranje u FBiH 2 RS Realizovano od strane podružnice društva za osiguranje iz FBiH 3 Broj osiguranja/polica Predstavlja kod neživotnih osiguranja broj preuzetih vrsta rizika u osiguranje u skladu sa Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja (Sl. novine br. 82/17). Kod poslova saosiguranja svi nosioci rizika po polici saosiguranja unose broj osiguranja/polica, tj. i lider i član brojčano iskazuju broj vrsta rizika. Predstavlja kod životnih osiguranja broj preuzetih vrsta rizika u osiguranje za sve aktivne police u skladu sa Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja (Sl. novine br. 82/17). 4 Premija Obračunata bruto premija neživotnih osiguranja je iznos policirane premije u tekućem obračunskom periodu na period najduže do godinu dana bez obzira da li se iznos odnosi u cjelosti ili djelimično na naredni obračunski period, navedeni iznos je umanjen/uvečan za predato/ primljeno saosiguranje. Obračunata bruto premija životnih osiguranja koja uključuje sve iznose premija koji su naplaćeni do kraja obračunskog perioda (stvarno naplaćena premija uključujući naplaćeni dio djelimično naplaćenih rata), bez obzira da li se ti iznosi u cijelosti ili djelimično odnose na kasniji obračunski period ili periode, dospjele djelimično naplaćene rate mogu se smatrati naplaćenim ukoliko je naplaćeno najmanje 50% rate. 5 Prijavljene štete - broj Broj šteta koje su rezervisane na 31.12. prethodne godine uvećan za prijavljene (štete prvi put prijavljene) i reaktivirane štete (štete koje su nastale i radi nadoknade bile prijavljene i riješene u nekom prethodnom obračunskom periodu, pa su ponovo otvorene u tekućoj godini) u toku izvještajnog perioda. 6 Rezervisane štete (rezervacija za nastale i prijavljene štete) - broj Broj neriješenih prijavljenih šteta za koje se na dan obračuna (zadnji dan izvještajnog perioda) vrši procjena rezervisanog iznosa. 7 Rezervisane štete (rezervacija za nastale i prijavljene štete) - iznos Iznos neriješenih prijavljenih šteta za koje se na dan obračuna (zadnji dan izvještajnog perioda) vrši procjena rezervisanog iznosa. 8 Rješene štete - broj - odbijene Predstavlja broj odbijenih šteta gdje su odbijene štete štete po kojima je obrađeni iznos koji je isplaćen prema osiguraniku, oštećenom ili ugovaratelju osiguranja jednak nuli, dok se dodatni troškovi koje je društvo imalo prilikom utvrđivanja osnovanosti ili visine šteta, a koji se plaćaju trećim licima, tretiraju kao odbijene štete sa iznosom koji je veći od nula. 9 Rješene štete - broj - isplaćene Predstavlja broj isplaćenih šteta gdje su isplaćene štete štete koje su konačno isplaćene uz uslov da na dan na koji se posmatraju ne postoji osnov za daljnju isplatu na osnovu obaveze osiguravača. 10 Riješene štete - isplaćeni iznos Predstavlja iznos isplaćenih šteta, djelimično isplaćenih šteta gdje djelimično isplaćene štete su štete kod kojih postoji mogućnost daljih isplata na osnovu obaveze osiguravača (što uključuje i direktne troškove obrade šteta, ako se ne vode odvojeno) i iznos dodatnih troškova koje je društvo imalo prilikom utvrđivanja osnovanosti ili visine odbijenih šteta, a koji se plaćaju trećim licima. 11 Režijski dodatak Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje, odnosno dio policirane premije koji služi za pokriće svih troškova poslovanja osim troškova vezanih za štete, preventivu i vatrogasni doprinos. 12 Obrađene štete u redovnom postupku - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje nisu rješavane sudskim putem. 13 Obrađene štete u redovnom postupku - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje nisu rješavane sudskim putem. 14 Obrađene štete u sporu - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje su rješavane sudskim putem. 15 Obrađene štete u sporu - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje su rješavane sudskim putem. 16 Obrađene a neisplaćene štete na kraju perioda podnošenja izvještaja Štete koje su obrađene, ali do dana izvještaja nisu riješene. 17 Tehnička premija Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje koji služi za pokriće svih direktnih i indirektnih troškova vezanih za naknade odštetnih zahtjeva. 18 Preventivu Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje. 19 Udio reosiguranja premija/štete Dio policirane premije/dio iznosa štete predat u reosiguranje u skladu sa zaključenim ugovorom o reosiguranju. 20 Bruto prenosna premija Predstavlja dio premije koji se izračunava za one ugovore o osiguranju kod kojih osiguravajuće pokriće traje i nakon kraja obračunskog perioda budući da se osiguravajući i obračunski periodi ne poklapaju. 21 Udio reosiguranja u bruto prenosnoj premiji Predstavlja udio reosiguravača u bruto prenosnoj premiji izračunat u skladu sa zaključenim ugovorom o reosiguranju koji je važio na datum izdavanja police osiguranja za koju se obračunava prenosna premija. 22 Isplaćene štete od obrađenih u ranijim godinama (obveze 01.01. tekuće godine) - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača u prethodnom obračunskom periodu (obaveza na dan 31.12. prethodne godine), a koje su plaćene u tekućem obračunskom periodu 23 Isplaćene štete od obrađenih u ranijim godinama (obveze 01.01. tekuće godine) - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača u prethodnom obračunskom periodu (obaveza na dan 31.12. prethodne godine), a koje su plaćene u tekućem obračunskom periodu. 24 Obrađene a neisplaćene štete na kraju obračunskog perioda broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača, a koje na dan izvještaja nisu bile plaćene. 25 Obrađene a neisplaćene štete na kraju obračunskog perioda iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača, a koje na dan izvještaja nisu bile plaćene. 26 U redovnom postupku Štete koje se rješavaju vansudskim putem. 27 U sporu Štete koje se rješavaju putem suda. 28 Rezerve za nastale neprijavljene štete Rezerva za štete koje su nastale i nisu prijavljene do kraja obračunskog perioda za koje se utvrđuje šteta (IBNR). 29 Matematička rezerva na kraju perioda Matematičku rezerva je rezerva koja se formira za sve dugoročne ugovore o osiguranju lica kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće povećanih rizika u kasnijim godinama osiguranja, a posebno za: a) životna osiguranja, b) druga osiguranja kod kojih se upotrebljavaju tablice vjerovatnoće i obračuni kao u životnim osiguranjima (npr. zdravstveno osiguranje s višegodišnjim trajanjem ako je premija osiguranja nezavisno o starosti jednaka za cijelo vrijeme trajanja osiguranja). Matematička rezerva na kraju perioda je rezerva čiji je obračun izvršen na dan izvještaja. Srijeda, 26. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 103 - Strana 87 30 Udio u dobiti na kraju perioda Udio u dobiti predstavlja iznos rezervacije koju društvo za osiguranje oblikuje za udio u dobiti za sve dugoročne ugovore o osiguranju života kod kojih se kumuliraju sredstva štednje. Rezerva za udio u dobiti mora biti dovoljna da omogući ostvarenje predviđenog sudjelovanja u dobiti. Iznos rezervacije za udio u dobiti je sadržan u matematičkoj rezervi. 31 ID posrednika u osiguranju ID posrednika u osiguranju predstavlja identifikacioni broj dodjeljen prilikom registracije, sastoji se od trinaest cifara. 32 Naziv posrednika u osiguranju Naziv posrednika u osiguranju predstavlja naziv posrednika pod kojim je isti registrovan, odnosno koji je naveden u Registrima posrednika koji vodi Agencija za nadzor FBiH. 33 Ukupno naplaćena premija osigurana Ukupno naplaćena premija osiguranja predstavlja iznos premije koju je društvo za osiguranje naplatilo u izvještajnom periodu bez obzira na datum izdavanja police osiguranja. 34 Ukupno fakturisana provizija Ukupno fakturisana provizija predstavlja iznos provizije koji je posrednik u osiguranju fakturisao društvu za osiguranje u izvještajnom periodu 35 Ukupno isplaćena provizija Ukupno isplaćena provizija predstavlja iznos provizije koju je društvo za osiguranje isplatilo posredniku u osiguranju u izvještajnom periodu bez obzira kada je nastala obaveza za istu. 36 Amortizacija Amortizacija predstavlja ukupni iznos amortizacije konto 444 - Amortizacija Pravilnika o primjeni kontnog okvira društva za osiguranje i reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 37 Plaće, porezi i doprinosi Plaće, porezi i doprinosi - iznos troška evidentiran na grupi konta 47 - Troškovi zaposlenih Pravilnika o primjeni kontnog okvira društva za osiguranje i reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 38 Ostali troškovi uprave Ostali troškovi uprave predstavljaju iznos svih troškova osim troškova vezanih za štete, pribavu, ulaganja, amortizaciju i troškove zaposlenih. 39 Provizija od reosiguratelja Provizija od reosiguratelja predstavlja iznos prihoda koje je društvo ostvarilo na osnovu provizije koja proizilazi iz ugovora o reosiguranju. 40 Provizija Provizija predstavlja iznos troška koji je nastao po osnovu zaključenih ugovora o posredovanju sa licima ovlaštenim za posredovanje na osnovu Zakona o posredovanju uprivatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 41 Ostali troškovi pribave Ostali troškovi pribave predstavljaju iznos troškova koje je društvo za osiguranje evidentiralo na grupi 43 - Troškovi pribave ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09), bez troškova nastalih po osnovu provizije po ugovorima o posredovanju i promjene razgraničenih troškova pribave. 42 Promjen razgraničenih troškova pribave (+/-) Promjena razgraničenih troškova pribave predstavlja iznos koji se dobije kao razlika stanja razgraničenih troškova pribave na početku izvještajnog perioda i stanja razgraničenih troškova pribave na kraju izvještajnog perioda. Konto 433 - Promjena razgraničenih troškova pribave osiguranja ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 43 Stanje razgraničenih troškova pribave na dan 31.12. Stanje razgraničenih troškova pribave predstavlja iznos razgraničenih troškova pribave koji se dobije obračunom definisanim u Obrascu RTP kako je definisano Uputstvom o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih pozicija ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/18). 44 Rezerve za rente Rezerve za rente predstavljaju iznos rentnih šteta iz ugovora o osiguranju iz odgovornosti, koju društvo posebno iskazuje. Iznos prijavljenih šteta koji se isplaćuje u obliku renti utvrđuje se aktuarskim metodama kao sadašnja vrijednost budućih obaveza (kapitalizirana vrijednost). 45 Rezervacije za kolebanje šteta Rezervacija za kolebanje šteta predstavlja iznos rezervacije koju društvo za osiguranje formira sa svrhom izravnanja neravnomjernog nastajanja štetnih događaja, iste se formiranju ako društvo za osiguranje obavlja poslove osiguranja kredita, osim ako ugovorima o osiguranju ne pokriva samo rizik smrtnosti, nezgode ili nesposobnosti za rad zbog zdravstvenog stanja. 46 Rezervacija za bonuse i popuste Rezervacija za bonuse i popuste formiraju se u visini iznosa na čiju isplatu imaju pravo osiguranici na osnovu: sudjelovanja u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na osnovu ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematička rezerva; budućeg djelomičnog sniženja premije (popusti); povrata dijela premije za neiskorišteno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno). 47 Ostale rezervacije Ostale rezervacije predstavljaju druge tehničke rezerve prema računovodstvenim propisima koje izračunava društvo za osiguranje prema izabranoj aktuarskoj metodi s obzirom na predviđene buduće obaveze i rizike od velikih šteta koje proizlaze iz ugovora o osiguranju odnosno ugovora o reosiguranju od odgovornosti za nuklearne štete ili odgovornosti proizvođača za farmaceutske proizvode, zemljotresa, poplave te druge obaveze i rizike u vezi kojih ne oblikuje: rezerve za prijenosne premije, rezerve za bonuse i popuste, rezerve šteta, posebne rezerve, rezerve za kolebanje šteta i matematičke rezerve. 48 Vlastita mreža Vlastita mreža predstavlja uposlenike društva za osiguranje koji su direktno angažovani na policiranju premije. 49 Zastupnici u osiguranju Zastupnici u osiguranju predstavljaju posrednike koji su sa društvo za osiguranje sklopili ugovor o posredovanju u skladu sa odredbama Zakona o posredovanju uprivatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 50 Brokeri u osiguranju Brokeri u osiguranju predstavljaju posrednike koji su sa društvom za osiguranje sklopili ugovor o posredovanju u skladu sa odredbama Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 51 Aktivan posao Aktivan posao društva za reosiguranje predstavlja poslovanje reosiguravajućeg društva kojim preuzima u pokriće rizike od drugih društava. 52 Pasivan posao Pasivan posao društva za reosiguranje predstavlja poslovanje reosiguravajućeg društva kojim predaje u pokriće rizike drugim društvima. 53 Prvi put prijavljena šteta Prvi put prijavljena šteta je nastala šteta za koju je društvo za osiguranje prvi put dobilo prijavu ili zahtjev ili saznanje u tekućem obračunskom periodu. 54 Reaktivirana šteta Reaktivirana šteta je šteta koja je nastala i radi nadoknade bila prijavljena i riješena u nekom prethodnom obračunskom periodu, pa je ponovo otvorena u tekućoj godini. 55 Regresna potraživanja Regresno potraživanje predstavlja potraživanje koje nastaje kada društvo za osiguranje ima pravo da potražuje iznos isplaćene štete oštećenom od osobe odgovorne za štetu. 56 Prihod po osnovu provizije za izdate police neživotnih osiguranja Prihod ostvaren na osnovu faktura za proviziju obračunatu u skladu sa ugovorom o posredovanju za izdate police neživotnog osiguranja 57 Prihod po osnovu provizije za izdate police životnih osiguranja Prihod ostvaren na osnovu faktura za proviziju obračunatu u skladu sa ugovorom o posredovanju za izdate police životnog osiguranja. 58 Ostali prihodi nastali po osnovu posredovanja u osiguranju Drugi prihodi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju. 59 Troškovi plata i naknade zaposlenim angažovanim na poslovima posredovanja u osiguranju Pripadajući dio troškova zaposlenika na poslovima posredovanja u osiguranju, raspoređen prema internom aktu u kojem je definisan ključ za distribuciju/obračun. 60 Ostali troškovi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju Drugi rashodi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju. 64 Procenat ugovorene provizije Procenat provizije definisan u ugovoru o posredovanju
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 08/18 09.11.2018 SN FBiH 42/21, SN FBiH 44/20, SN FBiH 58/14 pravilnik,izmjene,građevina PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE Članak 1. U Pravilniku o tehničkom pregledu građevine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/14), u članku 2. stavak 1. riječi: "na prijedlog voditelja postupka" brišu se. Članak 2. U članku 3. stavak 1. riječ "četvrte" zamjenjuje se riječju "dvije". Članak 3. U članku 4. alineja 2 briše se. Članak 4. U članku 7. stavak 1. riječ: "urbanim" zamjenjuje se riječima: "urbanističko-tehničkim". Članak 5. U članku 9 stavak 2. riječ "pismenoj" zamjenjuje se riječju: "pisanoj". Članak 6. U članku 10. stavak 1. alineja 3 riječi: "građevinskom dozvolom" zamjenjuju se riječima: "odobrenjem za građenje". Stavak 2. mijenja se i glasi: "Završno izvješće izrađuje glavni nadzorni inženjer na osnovu zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od ostalih imenovanih nadzornih inženjera". Članak 7. Članak 16. mijenja se i glasi: "Do formiranja liste stručnih lica za vršenje tehničkih pregleda, u skladu sa članom 2. ovog Pravilnika, Ministarstvo će imenovati komisiju s ranije formiranih lista." Članak 8. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Uredba o izmjenama Uredbe o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 84/18 24.10.2018 SN FBiH 48/19, SN FBiH 74/17 finansijska konsolidacija UREDBU O IZMJENAMA UREDBE O FINANCIJSKOJ KONSOLIDACIJI GOSPODARSKIH DRUŠTAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Uredbi o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 74/17), u članku 6. stavak (2) riječi: "pet mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe", zamjenjuju se riječima: "do 30.11.2018. godine". Članak 2. U članku 7. stavak (1) riječi: "pet mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe", zamjenjuju se riječima: "do 30.11.2018. godine". Članak 3. U članku 17. stavak (2) riječi: "i primjenjivati će se do stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine", brišu se.
Pravilnik o obavezi informisanja ugovarača osiguranja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 01.10.2018 osiguranje PRAVILNIK O OBAVEZI INFORMISANJA UGOVARAČA OSIGURANJA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom bliže se određuje način na koji društvo za osiguranje (u daljem tekstu: društvo) informiše ugovarača osiguranja i sadržaj obavijesti ugovaraču osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, koja je propisana Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon) i završne odredbe. Član 2. (Obaveza društva) (1) Društvo je dužno ugovaraču osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom pružiti obavijest u pisanoj formi, koja će sadržavati podatke o svim bitnim elementima u vezi s ugovorom o osiguranju. Broj 1 - Strana 90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. (2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se na ugovore o osiguranju u svakoj vrsti osiguranja za koju društvo ima odobrenje za rad. II. INFORMISANJE KOD SKLAPANJA UGOVORA O OSIGURANJU Član 3. (Obavijest) Obavijest iz stava (1) člana 2. ovog Pravilnika kod sklapanja ugovora o osiguranju obavezno treba sadržavati podatke o: a) firmi isjedištu društva koje sklapa ugovor o osiguranju, uz navođenje podružnice ukoliko se u istoj sklapa ugovor, b) vrsti ugovora osiguranju, c) kontakt podacima društva (web stranica društva, tel., fax, e-mail), d) općim uvjetima osiguranja (naziv akta poslovne politike, broj i datum akta), e) pravu koje vrijedi za ugovor o osiguranju, f) vremenu trajanja ugovora o osiguranju (navesti konkretan period od - do sa satom početka i satom završetka pokrića), g) roku u kojem ponuda obavezuje ponuđača (navesti rok od 8 dana definiran Zakonom o obligacionim odnosima), h) pravu na opoziv ponude za sklapanje ugovora za osiguranje (navesti rok od 8 dana definiran Zakonom o obligacionim odnosima), i) pravu na odustanak od sklopljenog ugovora o osiguranju (navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), j) visini premije osiguranja (navesti tačan iznos premije), k) načinu plaćanja premije osiguranja, l) visini doprinosa, poreza i drugih troškova,ukoliko se zaračunavaju pored premije osiguranja i ukupnom iznosu plaćanja, m) uvjetima za prestanak i raskid ugovora(navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), n) načinu rješavanja sporova ugovornih strana (navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), o) nadzornom tijelu koje je nadležno za nadzor nad društvom. Član 4. (Obavijest o suosiguranju) (1) Pored podataka iz člana 3. ovog Pravilnika društvo je dužno obavezno informisati ugovarača osiguranja pri sklapanju ugovora osiguranju i o namjeri zaključivanja ugovora sa suosiguravačem. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana mora sadržavati firmu i sjedište suosiguravača. Član 5. (Obavijest za ugovore o životnom osiguranju) (1) U slučaju životnog osiguranja obavještenje iz člana 3. ovog Pravilnika mora sadržavati i podatke o: a) načinu obračuna i raspodjeli učešća u dobiti društva, b) tabelama otkupne vrijednosti (navesti podatke koji će biti korišteni po navedenoj polici osiguranja), c) pravima na kapitalizaciju ugovora o životnom osiguranju i pravima iz takvog osiguranja, d) informaciji da ugovarač osiguranja može odustati od ugovora o životnom osiguranju najkasnije u roku od 14 dana od dana prijema obavijesti osiguravača o sklapanju ugovora, pri čemu ugovarač osiguranja ne snosi obaveze koje proizlaze iz tog ugovora, e) poreznom sistemu koji se odnosi na životna osiguranja. (2) Kod ugovora o životnom osiguranju vezanih za jedinice investicijskih fondova društvo je dužno prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz podatke iz člana 3. ovog Pravilnika, ugovarača osiguranja pismeno obavijestiti i o prospektu investicijskog fonda za koji se veže ugovor o osiguranju, a naročito o strukturi ulaganja fonda. Član 6. (Ovjera obavijesti) (1) Obavijesti iz čl. 3., 4. i 5. ovog Pravilnika sačinjavaju se u dva primjerka, od kojih jedan primjerak zadržava društvo uz ugovor o osiguranju, a drugi se dostavlja ugovaraču osiguranja. (2) Primjerak iz stava(1) ovog člana koji zadržava društvo mora sadržavati datum i potpis kojim se potvrđuje prijem obavijesti u slučaju da je ugovarač osiguranja fizičkolice, odnosno u slučaju kada je pravno lice ugovarač osiguranja potpis i pečat. III. INFORMISANJE ZA VRIJEME TRAJANJA UGOVORA O OSIGURANJU Član 7. (Obavijest o promjeni podataka za vrijeme trajanja ugovora) (1) Društvo je dužno za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju obavijestiti ugovarača osiguranja o: a) promjeni firme i sjedišta društva, b) promjenama podataka iz člana 3. tač. b) do m) i 4. ovog Pravilnika. (2) Društvo je dužno za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju obavijestiti ugovarača osiguranja o promjeni podataka iz člana 5. ovog Pravilnika. Član 8. (Obavijesti za vrijeme trajanja ugovora) Za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju društvo je dužno jednom godišnje pismeno obavijestiti osiguranika o učešću u dobiti uz navođenje godišnjeg iznosa učešća u dobiti za predmetnu godinu. Član 9. (Dostava obavijesti) Društvo je obavezno obavijesti iz čl. 7. i 8. ovog Pravilnika ugovaraču osiguranja dostaviti preporučenom poštom u roku od 15 dana od dana promjene. IV. NAČIN INFORMISANJA Član 10. (Službeni jezik) (1) Obavijesti iz čl. 3. do 7. ovog Pravilnika dostavljaju se na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (2) Svi podaci u obavijesti iz stava (1) ovog člana u vezi s ugovorom o osiguranju moraju biti napisani jednakom veličinom slova i jednako uočljivi.
Pravilnik o uvjetima za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i postupku izdavanja odobrenja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 56/18 18.07.2018 osiguranja,posredovanje Broj 56 - Stranica 188 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. Na osnovu čl. 126. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), člana 11. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 16. sjednici održanoj 19. 06. 2018. godine, donio je PRAVILNIK O UVJETIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA POSREDOVANJA U OSIGURANJU I POSTUPKU IZDAVANJA ODOBRENJA DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i dokumentacija koja se dostavlja, ostajanje na snazi odobrenja za rad i registrovanje, postupak odlučivanja i prelazne i završne odredbe. Član 2. (Poslovi posredovanja u osiguranju) Poslovima posredovanja u osiguranju u smislu ovog Pravilnika smatraju se poslovi posredovanja u osiguranju koje obavljaju fizička lica putem obrta, društva za zastupanje u osiguranju, banke i javna preduzeća - poštanski operateri, brokeri u osiguranju fizička lica i brokerska društva. DRUGI DIO - ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA POSREDOVANJA U OSIGURANJU I DOKUMENTACIJA KOJA SE DOSTAVLJA POGLAVLJE I. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU FIZIČKOG LICA Član 3. (Podnošenje zahtjeva fizičkog lica) (1) Fizičko lice, koje ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju kao fizičko lice (u daljem tekstu: zastupnik u osiguranju fizičko lice), dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor). (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana se podnosi na obrascu 1 ZFLO - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju FIZIČKO LICE (OBRT). Član 4. (Dokumentacija) (1) Uz zahtjev iz člana 3. stav (2) zastupnik u osiguranju fizičko lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) uvjerenje o ploženom stručnom ispitu za zastupnika u osiguranju, b) diplomu o stečenoj stručnoj spremi, c) uvjerenje nadležnog organa da mu nije oduzeta poslovna sposobnost, d) uvjerenje društva za osiguranje/posrednika u osiguranju o jednogodišnjem iskustvu iz područja poslova osiguranja odnosno posredovanja u osiguranju, e) dokaz o uplati naknade za rješavanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju fizičkom licu. POGLAVLJE II. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU DRUŠTVA ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU Član 5. (Podnošenje zahtjeva društva za zastupanje u osiguranju) (1) Osnivač privrednog društva koji ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju osnivanjem privrednog društva organizovanog kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću dužan je lično ili putem ovlaštenog lica podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, Agenciji za nadzor, za društvo za zastupanje u osiguranju. (2) Zahtjev se podnosi na obrascu 2 ZDZ - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju - DRUŠTVO ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU. (3) Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana podnosi se sljedeća dokumentacija: a) akt o osnivanju društva za zastupanje u osiguranju, b) statut društva za zastupanje u osiguranju, c) dokaz banke o uplati osnovnog kapitala za privredno društvo, d) poslovni plan društva za dvije godine poslovanja, e) akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva, f) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 6. (Sadržaj akta o osnivanju društva za zastupanje) (1) Akt o osnivanju društva za zastupanje je odluka ili ugovor o osnivanju, zavisno koliko je osnivača društva. (2) Osnivački akt i statut pored elemenata propisanih Zakonom o privrednim društvima treba da sadrži i sljedeće: a) firma društva treba obavezno da sadrži riječi: "zastupanje u osiguranju", b) kod definisanja djelatnosti djelatnost definisati kako je propisano članom 6. stav (1) Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju i prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju, c) ne može se propisati obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja, d) u odredbama o zastupanju i predstavljanju društva propisati da direktor društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i mora biti upisan u registar zastupnika u osiguranju, e) odredbu da će društvo početi raditi nakon dobijanja rješenja o upisu u Registar zastupnika u osiguranju kod Agencije za nadzor. Član 7. (Sadržaj poslovnog plana) Poslovni plan treba da sadrži: - preambulu koja treba da sadrži član statuta koji ovlašćuje organ društva za donošenja poslovnog plana, - naziv i oznaku za koji period se donosi (dvije godine za koje se izdaje odobrenje), - osnovne podatke o društvu, - podatke o društavima za osiguranje sa kojima društvo ima namjeru zaključiti ugovore o zastupanju i za koje vrste osiguranja, - podatke o poslovnom prostoru u kojem će društvo obavljati djelatnost, - planirani broj zaposlenih putem kojih će obavljati registrovanu djelatnost, Srijeda, 18. 7. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 56 - Stranica 189 - procjenu prihoda i rashoda po godinama, planirane iznose prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u periodu od dvije godine prikazane za svaku godinu posebno, - tabelarni pregled planiranih iznosa prihoda (provizije) po vrstama osiguranja iskazane kako slijedi: redni broj (kolona 1), vrsta osiguranja (kolona 2), broj polica (kolona 3), ukupan iznos premije (kolona 4), procenat provizije (kolona 5) i iznos provizije (kolona 6), ukupno provizije, - tabelarni pregled planiranih poslovnih rashoda po godinama, analitički prikazane sve rashode (materijalni troškovi poslovanja, troškovi zaposlenih i ostali rashodi) kao i u ukupnim iznosima, - broj i datum i - potpis ovlaštene osobe. Član 8. (Sadržaj akta o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti) Akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva za zastupanje je akt ovlaštenog organa društva za zastupanje koji sadrži: - podatke o broju zaposlenih, za period od dvije godine, sa nazivom radnog mjesta i opisom poslova, kao i podacima o poslovima koje će obavljati putem eksternih subjekata, - podatke o tehničkoj osposobljenosti za rad društva (posjedovanje informatičke opreme -hardver i softver, te mogućnost elektronske razmjene podataka sa društvom za osiguranje sa kojim namjerava zaključiti ugovore o zastupanju). POGLAVLJE III. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU BANKE I POŠTE Član 9. (Obavljanje poslova zastupanja u osiguranju banke i pošte) (1) Poslove zastupanja u osiguranju može obavljati banka, osim osiguranja od odgovornosti za motorna vozila odnosno javno preduzeće - poštanski operater (u daljem tekstu: banka odnosno pošta) koja ima odobrenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju izdato od Agencije za nadzor na zahtjev banke odnosno pošte. (2) Posao zastupanja u osiguranju u banci odnosno pošti može obavljati lice zaposleno u banci odnosno pošti koje je registrovano u Registru zastupnika u osiguranju Agencije za nadzor. Član 10. (Zahtjev banke odnosno pošte za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju) (1) Banka odnosno pošta koja ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju Agenciji za nadzor. (2) Banka podnosi zahtjev na obrascu 3 ZB Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju banka, a pošta na obrascu 4 ZP Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju pošta. Član 11. (Dokumenti koji se dostavljaju uz zahtjev) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja banka odnosno pošta prilaže sljedeće dokumente: a) prijedlog odluke, nadležnog organa, o obavljanju djelatnosti zastupanja u osiguranju, b) prijedlog odluke o izmjenama i dopunama statuta, c) plan poslovanja koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju za period od dvije godine, za koje se izdaje odobrenje za rad, d) akt kojim se uređuje, najmanje: 1) način obavljanja poslova zastupanja u osiguranju sa odredbama koje uređuju način vođenja i sadržaj evidencija polica osiguranja, postupanje sa obrascima stroge evidencije (po vrstama osiguranja), obim i način pružanja informacija ugovaračima osiguranja, odnosno osiguranicima, obim i način prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka koji se odnose na provođenje obaveza propisanih zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma za životno osiguranje, 2) način zaštite dokumenata i informacija koje se odnose na ugovarače odnosno osiguranike. e) prijedlog unutrašnje organizacije za organizacioni dio u kojem će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju sa sistematizacijom radnih mjesta, općim i posebnim uvjetima za obavljanje istih, f) spisak lica koja će obavljati poslove zastupanja u osiguranju, g) popis organizacionih dijelova u kojima će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju, h) dokaz o tehničkoj osposobljenosti za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 12. (Sadržaj odluke o izmjenama i dopunama statuta) Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama statuta, pored elemenata propisanih zakonom treba da sadrži odredbe da će banka obavljati poslove zastupanja u osiguranju osim osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, a pošta poslove zastupanja u osiguranju, a prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju. Član 13. (Sadržaj poslovnog plana) Poslovni plan treba da sadrži: - preambulu koja treba da sadrži član statuta koji ovlašćuje organ banke odnosno pošte za donošenja poslovnog plana, - naziv i oznaku za koji period se donosi (dvije godine za koje se izdaje odobrenje), - osnovne podatke o banci odnosno pošti, - podatke o društvima za osiguranje sa kojima banka odnosno pošta ima namjeru zaključiti ugovore o zastupanju i za koje vrste osiguranja, - podatke o poslovnom prostoru u kojem će banka odnosno pošta obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju, - planirani broj zaposlenih putem kojih će obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju, - procjenu prihoda i rashoda po godinama, planirane iznose prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u periodu od dvije godine prikazane za svaku godinu posebno, iz poslova zastupanja u osiguranju, - tabelarni pregled planiranih iznosa prihoda po vrstama osiguranja (provizije) iskazane kako slijedi: redni broj (kolona 1), vrsta osiguranja (kolona 2), broj polica (kolona 3), ukupan iznos premije (kolona 4), procenat provizije (kolona 5) i iznos provizije (kolona 6), ukupno provizije, - tabelarni pregled planiranih poslovnih rashoda za poslove zastupanja u osiguranju, po godinama, Broj 56 - Stranica 190 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. analitički prikazane sve rashode (materijalni troškovi poslovanja, troškovi zaposlenih i ostali rashodi, kao i u ukupnim iznosima), - broj i datum i - potpis ovlaštene osobe. Član 14. (Sadržaj akta o načinu obavljanja poslova zastupanja u osiguranju) Akt o načinu obavljanja poslova zastupanja u osiguranju treba da sadrži način obavljanja poslova zastupanja u osiguranju, sa odredbama koje uređuju način vođenja i sadržaj evidencija polica osiguranja, postupanje sa obrascima stroge evidencije (po vrstama osiguranja), obim i način pružanja informacija ugovaračima osiguranja, odnosno osiguranicima, obim i način prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka koji se odnose na provođenje obaveza propisanih zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma za životno osiguranje i način zaštite dokumenata i informacija koje se odnose na ugovarače osiguranja odnosno osiguranike. Član 15. (Sadržaj akta unutrašnje organizacije) Prijedlog akta unutrašnje organizacije za organizacioni dio banke odnosno pošte u kojem će se obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju treba da sadrži: a) naziv organizacionog dijela banke odnosno pošte u kome će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju. U nazivu organizacionog dijela treba da budu i riječi "za zastupanje u osiguranju". b) radna mjesta u organizacionom dijelu za zastupanje, opise poslova i zadataka izvršilaca i opće i posebne uvjete za obavljanje istih. Član 16. (Spisak lica za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju) Spisak lica koja će obavljati poslove zastupanja u osiguranju treba da sadrži: redni broj, ime (ime oca) i prezime, stručnu spremu i broj i datum uvjerenja o položenom ispitu za zastupnika u osiguranju. Član 17. (Popis organizacionih dijelova) Popis organizacionih dijelova banke odnosno pošte čiji će radnici obavljati poslove zastupanja u osiguranju treba da sadrži naziv i adresu organizacionog dijela banke i ime i prezime radnika tog organizacionog dijela koji će obavljati poslove zastupanja u osiguranju. Član 18. (Sadržaj akta o tehničkoj osposobljenosti) Akt o tehničkoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju treba da sadrži podatke o softveru i hardveru koji će radnici koji obavljaju poslove zastupanja u osiguranju koristiti te mogućnost elektronske razmjene podataka sa društvom za osiguranje sa kojim banka odnosno pošta namjerava zaključiti ugovore o zastupanju. Član 19. (Upis u registar radnika banke odnosno pošte) (1) Rukovodilac organizacione jedinice banke odnosno pošte i radnik koji će obavljati poslove zastupanja u osiguranju mora biti registrovan u Registru zastupnika u osiguranju kod Agencije za nadzor. (2) Registracija lica iz stava (1) ovog člana u Registru zastupnika u osiguranju vrši se na dan upisa u registar banke odnosno pošte za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. (3) U slučaju prestanka obavljanja poslova zastupanja u osiguranju lica iz stava (1) ovog člana banka odnosno pošta dužna je u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja poslova tog lica podnijeti zahtjev za brisanje iz registra. POGLAVLJE IV. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA FIZIČKOG LICA Član 20. (Podnošenje zahtjeva fizičkog lica) (1) Fizičko lice, koje ima namjeru da obavlja brokerske poslove u osiguranju kao fizičko lice (u daljem tekstu: broker u osiguranju fizičko lice), dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju Agenciji za nadzor. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se na obrascu 5. ZBFLO - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju FIZIČKO LICE (OBRT). Član 21. (Dokumentacija) Uz zahtjev iz člana 20. stav (2) broker u osiguranju fizičko lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) uvjerenje o ploženom stručnom ispitu za brokera u osiguranju, b) diplomu o stečenoj stručnoj spremi, c) uvjerenje nadležnog organa da mu nije oduzeta poslovna sposobnost, d) uvjerenje društva za osiguranje/posrednika u osiguranju o jednogodišnjem iskustvu iz područja poslova osiguranja odnosno posredovanja u osiguranju, e) dokaz o deponovanim sredstvima u iznosu od 200.000,00 KM ili garanciju banke na navedeni iznos, f) ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM, g) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju. POGLAVLJE V. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA BROKERSKOG DRUŠTVA Član 22. (Obavljanje brokerskih poslova putem pravnog lica) (1) Osnivač privrednog društva koji ima namjeru da obavlja brokerske poslove u osiguranju osnivanjem privrednog društva organizovanog kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću dužan je lično ili putem ovlaštenog lica podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova Agenciji za nadzor za društvo za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju (u daljem tekstu: brokersko društvo). (2) Zahtjev se podnosi na obrascu 6 ZBD - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju - BROKERSKO DRUŠTVO U OSIGURANJU. Član 23. (Dokumentacija koja se podnosi uz zahtjev) (1) Uz zahtjev iz člana 22. stav (2) osnivač ili ovlašteno lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) akt o osnivanju brokerskog društva, b) statut brokerskog društva, c) dokaz banke o uplati osnovnog kapitala za privredno društvo, d) poslovni plan društva za dvije godine poslovanja, e) dokaz o deponovanim sredstvima u iznosu od 200.000,00 KM ili garanciju banke na navedeni iznos, f) ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM, g) akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva, Srijeda, 18. 7. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 56 - Stranica 191 h) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 24. (Sadržaj akta o osnivanju brokerskog društva) (1) Akt o osnivanju brokerskog društva je odluka ili ugovor o osnivanju, zavisno koliko je osnivača društva. Osnivački akt i statut pored elemenata propisanih Zakonom o privrednim društvima treba da sadrži i sljedeće: a) firma društva treba obavezno da sadrži riječi: "broker u osiguranju", b) kod definisanja djelatnosti djelatnost definisati kako je propisano članom 8. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju i prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju, c) ne može se propisati obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja, d) u odredbama o zastupanju i predstavljanju društva propisati da direktor društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i mora biti upisan u registar brokera u osiguranju, e) odredbu da će društvo početi raditi nakon dobijanja rješenja o upisu u Registar brokera u osiguranju kod Agencije za nadzor. POGLAVLJE VI. ZAJEDNIČKE ODREDBE ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA Član 25. (Dokument o deponovanim sredstvima) (1) Dokument iz člana 21. tačka e) i člana 23. tačka e) je potvrda banke o deponovanim sredstvima osnivača društva u iznosu od 200.000,00 KM za obavljanje djelatnosi brokera u osiguranju ili bankarska garancija na iznos od 200.000,00 KM za obavljanje djelatnosi brokera u osiguranju. (2) Tekst bankarske garancije mora biti prihvaćen od strane Agencije za nadzor. Član 26. (Ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti) Ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u slučaju greške ili propusta u izvršavanju poslova brokera u osiguranju sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM zaključuje se sa društvom za osiguranje koje posluje u Federaciji Bosne i Hercegovine i zaključuje se najmanje za period za koji se vrši registracija brokerskog društva uvećan za jedan mjesec. Član 27. (Upis u registar brokera u osiguranju) (1) Broker u osiguranju fizičko lice i direktor brokerskog društva mora biti registrovan u Registru brokera u osiguranju kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Registracija lica iz stava (1) ovog člana u Registru brokera u osiguranju vrši se u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja nadležne jedinice lokalne samouprave kojim se odobrava obavljanje brokerskih poslova fizičkom licu, odnosno od dana dostavljanja rješenja o upisu u sudski registar direktora brokerskog društva. Član 28. (Stručni ispit radnika) Radnici društva za zastupanje i brokerskog društva koji rade na poslovima zastupanja odnosno brokerskim poslovima moraju imati položen stručni ispit za zastupnika u osiguranju odnosno brokera u osiguranju. TREĆI DIO - OSTAJANJE NA SNAZI ODOBRENJA ZA RAD I REGISTROVANJA POGLAVLJE I. ZAHTJEV ZA OSTAJANJE NA SNAZI ODOBRENJA ZA RAD Član 29. (Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja i upisa u registar) Posrednici u osiguranju upisani u odgovarajući registar Agencije za nadzor ukoliko žele nastaviti obavljanje odobrenih poslova posredovanja u osiguranju dužni su u roku od 30 dana prije isteka roka od dvije godine za koje su registrovani podnijeti zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja i upisa u registar. Član 30. (Obrazac zahtjeva) (1) Zahtjev iz člana 29. podnosi se obrascima: a) Obrazac 1 OSOFL -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika - FIZIČKO LICE (OBRT) b) Obrazac 2 OSODZ - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika - DRUŠTVO ZA ZASTUPANJE c) Obrazac 3 OSOB - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika u osiguranju BANKA d) Obrazac 4 OSOP - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika u osiguranju pošta POŠTA e) Obrazac 5 OSOBFL -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar brokera u osiguranju - BROKER FIZIČKO LICE (OBRT) f) Obrazac 6 OSOBD -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar brokera u osiguranju - BROKERSKO DRUŠTVO (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se dokumentacija navedena u istom. ČETVRTI DIO - POSTUPAK ODLUČIVANJA POGLAVLJE I. DOKUMENTACIJA Član 31. (Original ili kopija dokumentacije) (1) Dokumenti koji se podnose uz zahtjev iz ovog Pravilnika mogu se dostaviti u originalu ili kopiji. (2) Kopije dokumenata moraju biti ovjerene od nadležnog organa za ovjeru istovjetnosti kopije sa originalom. (3) Ovjerena kopija dokumenta nema ograničen rok važenja, pod uvjetom da ni dokument čija je kopija ovjerena nema naznačen rok važenja. Član 32. (Najmanja stručna sprema) (1) Zastupnik i broker fizičko lice, radnik banke odnosno pošte i lice ovlašteno za zastupanje društva za zastupanje i brokerskog društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i dostavlja diplomu o najmanje srednjoj stručnoj spremi. (2) Ukoliko lice iz stava (1) ovog člana ima veću stručnu spremu od spreme iz stava (1) ovog člana može dostaviti diplomu te stručne spreme. (3) Ukoliko je obrazovanje završeno van Bosne i Hercegovine, odnosno ako je diploma stečena u nekoj drugoj državi nakon 06. 04. 1992. godine, dostavlja se ovjerena kopija Broj 56 - Stranica 192 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. nostrifikovane/priznate diplome, u skladu sa odredbama Zakona o važnosti javnih isprava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH, br. 23/04). Ukoliko je postupak nostrifikacije/priznavanja započet ranije ili je u toku, u momentu podnošenja zahtjeva uz zahtjev se dostavlja i dokaz o podnesenom zahtjevu za nostrifikaciju/priznavanje diplome nadležnom organu. Član33. (Vremenska važnost uvjerenja) Uvjerenje nadležnog organa iz člana 4. tačka c) i člana 21. tačka c) da nije oduzeta poslovna sposobnost neće biti prihvaćeno ako je starije od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. Član 34. (Obrasci zahtjeva) Obrasci iz člana 3. stav (2), člana 5. stav (2), člana 10. stav (2), člana 20. stav (2), člana 22. stav (2) i člana 30. sastavni su dio ovog Pravilnika. POGLAVLJE II. POSTUPAK RJEŠAVANJA ZAHTJEVA Član 35. (Obrada zahtjeva) Nakon prijema zahtjeva iz ovog Pravilnika Agencija za nadzor vrši obradu istog. U slučaju da uz zahtjev nisu dostavljeni svi propisani dokumenti ili da isti imaju određene nedostatke Agencija za nadzor će zaključkom naložiti dostavljanje, dopunu ili ispravku istih. Član 36. (Odlučivanje o zahtjevu) (1) U roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno podnošenja svih dokumenata Agencija za nadzor će odlučiti o zahtjevu. (2) Agencija za nadzor o zahtjevu odlučuje rješenjem. (3) Rješenje Agencije za nadzor je konačno i nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. PET DIO - UPIS U REGISTAR I ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O ZASTUPANJU Član 37. (Rješenje o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata) (1) Zastupnik u osiguranju fizičko lice odnosno broker u osiguranju fizičko lice nakon dobivanja odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju dužan je pribaviti odobrenje o obrtu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju. (2) Društvo za zastupanje, brokersko društvo, banka odnosno pošta nakon dobivanja odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju dužno je izvršiti upis u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda. Član 38. (Dostava rješenja o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata) (1) U roku od osam dana od dana dobivanja rješenja o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata, subjekti iz člana 37. stav (1) i (2) dužni su Agenciji za nadzor dostaviti prijavu za upis. (2) Na osnovu dostavljenog rješenja iz stava (1) ovog člana i akata propisanih Pravilnikom o registrima koje vodi Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine Agencija za nadzor će donijeti rješenje o upisu u registar posrednika u osiguranju. Član 39. (Zaključivanje ugovora o zastupanju) Zastupnik u osiguranju fizičko lice obrtnik, društvo za zastupanje, banka odnosno pošta nakon dobivanja rješenja o upisu u registar Agencije za nadzor stiče pravo na zaključivanje ugovora o zastupanju sa društvom za osiguranje.
Odluka o tarifi naknada za banke FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/18 13.06.2018 SN FBiH 69/19 odluka,naknada za banke,banke,naknada,fbih Srijeda, 13. 6. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 21 875 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 30.05.2018. godine, donosi ODLUKU O TARIFI NAKNADA ZA BANKE Član 1. Ovom odlukom se utvrđuje tarifa naknada koje banka plaća za superviziju njenog poslovanja, visina i način plaćanja naknada za izdavanje dozvola za osnivanje i rad banke, te naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija). Član 2. Naknade za poslove iz člana 1. ove odluke (u daljem tekstu: naknade), banka, odnosno drugo pravno ili fizičko lice uplaćuju na račun Agencije. Član 3. Organi upravljanja i rukovođenja banke, odnosno drugo pravno ili fizičko lice su odgovorni za uredno plaćanje naknade iz člana 1. ove odluke. Član 4. (1) Naknade iz ove odluke, Agencija naplaćuje po sljedećoj tarifi: a) Naknade koje je banka dužna da plaća za superviziju svog poslovanja, sastoje se od sljedećih elemenata: 1) godišnjeg linearnog administrativnog dijela koji je jednak za sve banke u iznosu od 20.000,00 KM, koji se uplaćuje u jednakim tromjesečnim (kalendarskim) obrocima najkasnije zadnjeg dana tekućeg tromjesečja za tekuće tromjesečje i 2) tromjesečnog varijabilnog dijela u visini od 0,15 ‰ (promila) iznosa ukupne aktive bilansa stanja banke na zadnji dan prethodnog tromjesečja, koji se uplaćuje zajedno sa dijelom iz alineje 1) ove tačke. b) Naknade za obradu zatjeva za izdavanje dozvole za rad banke i druge saglasnosti naplaćuju se kako slijedi: 1) za osnivanje i rad banke u iznosu od 30.000,00 KM; 2) za izdavanje saglasnosti za statusnu promjenu banke u iznosu od 20.000,00 KM; 3) za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća u vlasništvu banke u iznosu od 10.000,00 KM; 4) za izdavanje dozvole za otvaranje predstavništva strane banke u iznosu od 5.000,00 KM; 5) za izdavanje saglasnosti za imenovanje svakog pojedinačnog člana nadzornog odbora ili uprave banke, u iznosu od 1.500,00 KM; 6) za izdavanje odobrenja za izbor nezavisnog vanjskog revizora u iznosu od 1.000,00 KM; 7) za izdavanje drugih saglasnosti i odobrenja iz nadležnosti Agencije, koje nisu zasebno navedeni u ovoj odluci u iznosu od 200,00 do 3.000,00 KM. c) Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, što uključuje: 1) naknadu za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije u iznosu od 3.000,00 KM, koja se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka; 2) naknadu za izdavanje mišljenja, potvrda, ovjera, te vršenje drugih sličnih poslova, koja se može utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM. (2) Plaćanje naknade iz stava (1) tačka b) i tačka c) alineja 2) ovog člana, podnosilac zahtjeva je dužan izvršiti u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti Agencije o obradi zahtjeva i zaključka o plaćanju, a prije uručenja rješenja, mišljenja i dr. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, Agencija može na zahtjev savjetnika i eksternog upravnika u postupku poduzimanja mjera rane intervencije, te na zahtjev posebnog upravnika i likvidatora banke, banku osloboditi obaveze plaćanja naknada iz stava (1) tačke a) ovog člana, a u kojoj su poduzete mjere rane intervencije, postupak restrukturiranja i postupak likvidacije radi značajnog pogoršanja finansijske situacije. (4) Odluku iz stava (3) ovog člana na prijedlog direktora, donosi Upravni odbor Agencije. Član 5. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o utvrđivanju tarife naknada Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/12). Član 6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-21-06/18 30. maja 2018. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na temelju članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 30.05.2018. godine, donosi ODLUKU O TARIFI NAKNADA ZA BANKE Članak 1. Ovom odlukom se utvrđuje tarifa naknada koje banka plaća za superviziju njenog poslovanja, visina i način plaćanja naknada za izdavanje dozvola za osnivanje i rad banke, te naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). Članak 2. Naknade za poslove iz članka 1. ove odluke (u daljnjem tekstu: naknade), banka, odnosno druga pravna ili fizička osoba uplaćuje na račun Agencije. Članak 3. Organi upravljanja i rukovođenja banke, odnosno druga pravna ili fizička osoba su odgovorni za uredno plaćanje naknade iz članka 1. ove odluke. Članak 4. (1) Naknade iz ove odluke, Agencija naplaćuje po sljedećoj tarifi: a) Naknade koje je banka dužna da plaća za superviziju svog poslovanja, sastoje se od sljedećih elemenata:
Odluka o tarifi naknada za mikrokreditne organizacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/18 13.06.2018 SN FBiH 69/19 odluka,tarifa,naknada,mikrokreditne organizacije Broj 46 - Strana 22 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 6. 2018. 1) godišnjeg linearnog administrativnog dijela koji je jednak za sve banke u iznosu od 20.000,00 KM, koji se uplaćuje u jednakim tromjesečnim (kalendarskim) obrocima najkasnije zadnjeg dana tekućeg tromjesečja za tekuće tromjesečje i 2) tromjesečnog varijabilnog dijela u visini od 0,15 % (promila) iznosa ukupne aktive bilance stanja banke na zadnji dan prethodnog tromjesečja, koji se uplaćuje zajedno sa dijelom iz alineje 1) ove točke. b) Naknade za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za rad banke i druge suglasnosti naplaćuju se kako slijedi: 1) za osnivanje i rad banke u iznosu od 30.000,00 KM; 2) za izdavanje suglasnosti za statusnu promjenu banke u iznosu od 20.000,00 KM; 3) za izdavanje suglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća u vlasništvu banke u iznosu od 10.000,00 KM; 4) za izdavanje dozvole za otvaranje predstavništva strane banke u iznosu od 5.000,00 KM; 5) za izdavanje suglasnosti za imenovanje svakog pojedinačnog člana nadzornog odbora ili uprave banke, u iznosu od 1.500,00 KM; 6) za izdavanje odobrenja za izbor neovisnog vanjskog revizora u iznosu od 1.000,00 KM; 7) za izdavanje drugih suglasnosti i odobrenja iz nadležnosti Agencije, koje nisu zasebno navedeni u ovoj odluci u iznosu od 200,00 do 3.000,00 KM. c) Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, što uključuje: 1) naknadu za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije u iznosu od 3.000,00 KM, koja se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka; 2) naknadu za izdavanje mišljenja, potvrda, ovjera, te vršenje drugih sličnih poslova, koja se može utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM. (2) Plaćanje naknade iz stavka (1) točka b) i točka c) alineja 2) ovog članka, podnosilac zahtjeva je dužan izvršiti u roku od 8 dana od dana prijama obavijesti Agencije o obradi zahtjeva i zaključka o plaćanju, a prije uručenja rješenja, mišljenja i dr. (3) Izuzev od stavka (2) ovog članka, Agencija može na zahtjev savjetnika i eksternog upravnika u postupku preduzimanja mjera rane intervencije, te na zahtjev posebnog upravitelja i likvidatora banke, banku osloboditi obveze plaćanja naknada iz stavka (1) točke a) ovog članka, a u kojoj su preduzete mjere rane intervencije, postupak restrukturiranja i postupak likvidacije radi značajnog pogoršanja financijske situacije. (4) Odluku iz stavka (3) ovog članka na prijedlog direktora, donosi Upravni odbor Agencije. Članak 5. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o utvrđivanju tarife naknada Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/12). Članak 6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-21-06/18 30. svibnja 2018. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 876 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 30.05.2018. godine, donosi ODLUKU O TARIFI NAKNADA ZA MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Član 1. Ovom odlukom se utvrđuje tarifa naknada koje mikrokreditna organizacija (u daljem tekstu: MKO) plaća za superviziju svog poslovanja, visina i način plaćanja naknada za izdavanje dozvola za osnivanje i rad MKO, te naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija). Član 2. Naknade za poslove iz člana 1. ove odluke (u daljem tekstu: naknade), MKO, odnosno drugo pravno ili fizičko lice uplaćuju na račun Agencije. Član 3. Organi upravljanja i rukovođenja MKO, odnosno drugo pravno ili fizičko lice su odgovorni za uredno plaćanje naknade iz člana 1. ove odluke. Član 4. (1) Naknade iz ove odluke, Agencija naplaćuje po sljedećoj tarifi: a) Naknade koje je MKO dužna da plaća za superviziju svog poslovanja, sastoje se od sljedećih elemenata: 1) godišnjeg linearnog administrativnog dijela koji je jednak za sva mikrokreditna društva (u daljem tekstu: MKD) u iznosu od 8.000,00 KM, a za mikrokreditne fondacije (u daljem tekstu: MKF) u iznosu od 4.000,00 KM, koje se uplaćuju u jednakim tromjesečnim (kalendarskim) obrocima najkasnije zadnjeg dana tekućeg tromjesečja za tekuće tromjesečje i 2) tromjesečnog varijabilnog dijela u visini od 0,15 ‰ (promila) ukupne aktive bilansa stanja i vanbilansa na posljednji dan prethodnog tromjesečja, koji se uplaćuje zajedno sa dijelom iz alineje 1) ove tačke. b) Naknade za obradu zahtjeva za izdavanje dozvola za rad i druge saglasnosti naplaćuje se kako slijedi: 1) za osnivanje i rad MKD koje nastaje ulaganjem i prenosom imovine MKF u iznosu od 10.000,00 KM; 2) za osnivanje i rad MKD u iznosu od 6.000,00 KM; 3) za osnivanje i rad MKF u iznosu od 4.000,00 KM; 4) za izdavanje dozvole za statusnu promjenu MKO u iznosu od 5.000,00 KM; Srijeda, 13. 6. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 23 5) za osnivanje i promjenu adrese sjedišta organizacionih dijelova MKO u iznosu od 500,00 KM; 6) za izdavanje odobrenja za izbor nezavisnog vanjskog revizora u iznosu od 1.000,00 KM; 7) za izdavanje saglasnosti na akta MKO u iznosu od 1.000,00 KM, a naknada na izmjene i dopune istih iznosi 500,00 KM. c) Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, što uključuje: 1) naknadu za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije u iznosu od 3.000,00 KM, koja se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka; 2) naknade za izdavanje mišljenja, potvrda, ovjera, te vršenje drugih sličnih poslova, može se utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju u iznosu 100,00 KM do 1.000,00 KM. (2) Plaćanje naknade iz stava (1) tačka b) i tačka c) alineja 2) ovog člana, podnosilac zahtjeva je dužan izvršiti u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti Agencije o obradi zahtjeva i zaključka o plaćanju, a prije uručenja rješenja, mišljenja i dr. Član 4. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o naknadama koje mikrokreditne organizacije plaćaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/11). Član 5. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-21-07/18 30. maja 2018. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na temelju članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavka (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 30.05.2018. godine, donosi ODLUKU O TARIFI NAKNADA ZA MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Članak 1. Ovom odlukom se utvrđuje tarifa naknada koje mikrokreditna organizacija (u daljnjem tekstu: MKO) plaća za superviziju svog poslovanja, visina i način plaćanja naknada za izdavanje dozvola za osnivanje i rad MKO, te naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). Članak 2. Naknade za poslove iz članka 1. ove odluke (u daljnjem tekstu: naknade), MKO, odnosno druga pravna ili fizička osoba uplaćuju na račun Agencije. Članak 3. Organi upravljanja i rukovođenja MKO, odnosno druga pravna ili fizička osoba su odgovorni za uredno plaćanje naknade iz članka 1. ove odluke. Članak 4. (3) Naknade iz ove odluke, Agencija naplaćuje po sljedećoj tarifi: a) Naknade koje je MKO dužna da plaća za superviziju svog poslovanja, sastoje se od sljedećih elemenata: 1) godišnjeg linearnog administrativnog dijela koji je jednak za sva mikrokreditna društva (u daljnjem tekstu: MKD) u iznosu od 8.000,00 KM, a za mikrokreditne fondacije (u daljnjem tekstu: MKF) u iznosu od 4.000,00 KM, koje se uplaćuju u jednakim tromjesečnim (kalendarskim) obrocima najkasnije zadnjeg dana tekućeg tromjesečja za tekuće tromjesečje i 2) tromjesečnog varijabilnog dijela u visini od 0,15 ‰ (promila) ukupne aktive bilance stanja i vanbilance na posljednji dan prethodnog tromjesečja, koji se uplaćuje zajedno sa dijelom iz alineje 1) ove točke. b) Naknade za obradu zahtjeva za izdavanje dozvola za rad i druge suglasnosti naplaćuje se kako slijedi: 1) za osnivanje i rad MKD koje nastaje ulaganjem i prenosom imovine MKF u iznosu od 10.000,00 KM; 2) za osnivanje i rad MKD u iznosu od 6.000,00 KM; 3) za osnivanje i rad MKF u iznosu od 4.000,00 KM; 4) za izdavanje dozvole za statusnu promjenu MKO u iznosu od 5.000,00 KM; 5) za osnivanje i promjenu adrese sjedišta organizacionih dijelova MKO u iznosu od 500,00 KM; 6) za izdavanje odobrenja za izbor neovisnog vanjskog revizora u iznosu od 1.000,00 KM; 7) za izdavanje suglasnosti na akta MKO u iznosu od 1.000,00 KM, a naknada na izmjene i dopune istih iznosi 500,00 KM. c) Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, što uključuje: 1) naknadu za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije u iznosu od 3.000,00 KM, koja se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka; 2) naknade za izdavanje mišljenja, potvrda, ovjera, te vršenje drugih sličnih poslova, može se utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju u iznosu 100,00 KM do 1.000,00 KM. (2) Plaćanje naknade iz stavka (1) točka b) i točka c) alineja 2) ovog članka, podnosilac zahtjeva je dužan izvršiti u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti Agencije o obradi zahtjeva i zaključka o plaćanju, a prije uručenja rješenja, mišljenja i dr. Članak 4. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o naknadama koje mikrokreditne organizacije plaćaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/11). Članak 5. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-21-07/18 30. svibnja 2018. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r.
Odluka o tarifi naknada za lizing društva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/18 13.06.2018 SN FBiH 69/19 lizing,odluka,tarifa Broj 46 - Strana 24 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 6. 2018. 877 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 30.05.2018. godine, donosi ODLUKU O TARIFI NAKNADA ZA LIZING DRUŠTVA Član 1. Ovom odlukom se utvrđuje tarifa naknada koje lizing društvo plaća za superviziju svog poslovanja, visina i način plaćanja naknada za izdavanje dozvola za osnivanje i rad lizing društava, te naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija). Član 2. Naknade za poslove iz člana 1. ove odluke (u daljem tekstu: naknade), lizing društvo, odnosno drugo pravno ili fizičko lice uplaćuju na račun Agencije. Član 3. Organi upravljanja i rukovođenja lizing društva, odnosno drugo pravno ili fizičko lice su odgovorni za uredno plaćanje naknade iz člana 1. ove odluke. Član 4. (1) Naknade iz ove odluke, Agencija naplaćuje po sljedećoj tarifi: a) Naknade koje je lizing društvo dužno plaćati za nadzor svog poslovanja, sastoje se od sljedećih elemenata: 1) godišnjeg linearnog administrativnog dijela koji je jednak za sva lizing društva u iznosu od 8.000,00 KM, koja se uplaćuje u jednakim tromjesečnim (kalendarskim) obrocima najkasnije zadnjeg dana tekućeg tromjesečja za tekuće tromjesečje i 2) tromjesečnog varijabilnog dijela u visini od 0,1 ‰ (promila) ukupne aktive bilansa stanja lizing društva na posljednji dan prethodnog tromjesečja za tekuće tromjesečje, koji se uplaćuje zajedno sa dijelom iz alineje 1) ove tačke. b) Naknade za obradu zahtjeva za izdavanja dozvola za rad i druge saglasnosti naplaćuju se kako slijedi: 1) za osnivanje i rad lizing društva u iznosu od 6.000,00 KM; 2) za izdavanje prethodne saglasnosti za sticanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa u lizing društvu u iznosu od 2.000,00 KM; 3) za izdavanje prethodne saglasnosti za sticanje vlasničkog interesa lizing društva u drugom pravnom licu u iznosu od 2.000,00 KM; 4) za izdavanje saglasnosti za osnivanje podružnica lizing društvu u iznosu od 500,00 KM; 5) za izdavanje saglasnosti za imenovanje svakog pojedinačnog člana nadzornog odbora ili uprave lizing društva, u iznosu od 1.500,00 KM; 6) za izdavanje odobrenja za izbor nezavisnog vanjskog revizora u iznosu od 1.000,00 KM; 7) za izdavanje drugih saglasnosti i odobrenja iz nadležnosti Agencije koje nisu zasebno navedeni u ovoj odluci u iznosu od 500,00 KM. c) Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, što uključuje: 1) naknadu za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije u iznosu od 3.000,00 KM, koja se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka; 2) naknadu za izdavanje mišljenja, potvrda, ovjera, te vršenje drugih sličnih poslova, koja se može utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM. (2) Plaćanje naknade iz stava (1) tačka b) i c) alineja 2) ovog člana, podnosilac zahtjeva je dužan izvršiti u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti Agencije o obradi zahtjeva, a prije uručenja rješenja, mišljenja i dr. Član 5. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o naknadama koje lizing društva plaćaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/09 i 46/11). Član 6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-21-08/18 30. maja 2018. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na temelju članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 30.05.2018. godine, donosi ODLUKU O TARIFI NAKNADA ZA LEASING DRUŠTVA Članak 1. Ovom odlukom se utvrđuje tarifa naknada koje leasing društvo plaća za superviziju svog poslovanja, visina i način plaćanja naknada za izdavanje dozvola za osnivanje i rad leasing društava, te naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). Članak 2. Naknade za poslove iz članka 1. ove odluke (u daljnjem tekstu: naknade), leasing društvo, odnosno druge pravne ili fizičke osobe uplaćuju na račun Agencije. Članak 3. Organi upravljanja i rukovođenja leasing društva, odnosno druge pravne ili fizičke osobe su odgovorne za uredno plaćanje naknade iz članka 1. ove odluke. Članak 4. (1) Naknade iz ove odluke, Agencija naplaćuje po sljedećoj tarifi: a) Naknade koje je leasing društvo dužno plaćati za nadzor svog poslovanja, sastoje se od sljedećih elemenata: 1) godišnjeg linearnog administrativnog dijela koji je jednak za sva leasing društva u iznosu od 8.000,00 KM, koja se uplaćuje u jednakim tromjesečnim (kalendarskim) obrocima najkasnije zadnjeg dana tekućeg tromjesečja za tekuće tromjesečje i
Odluka o tarifi naknada društava za faktoring FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/18 13.06.2018 odluka,faktoring,društvo za faktoring Srijeda, 13. 6. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 25 2) tromjesečnog varijabilnog dijela u visini od 0,1 ‰ (promila) ukupne aktive bilance stanja leasing društva na posljednji dan prethodnog tromjesečja za tekuće tromjesečje, koji se uplaćuje zajedno sa dijelom iz alineje 1) ove točke. b) Naknade za obradu zahtjeva za izdavanja dozvola za rad i druge suglasnosti naplaćuju se kako slijedi: 1) za osnivanje i rad leasing društva u iznosu od 6.000,00 KM; 2) za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa u leasing društvu u iznosu od 2.000,00 KM; 3) za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje vlasničkog interesa leasing društva u drugoj pravnoj osobi u iznosu od 2.000,00 KM; 4) za izdavanje suglasnosti za osnivanje podružnica leasing društvu u iznosu od 500,00 KM; 5) za izdavanje suglasnosti za imenovanje svakog pojedinačnog člana nadzornog odbora ili uprave leasing društva, u iznosu od 1.500,00 KM; 6) za izdavanje odobrenja za izbor neovisnog vanjskog revizora u iznosu od 1.000,00 KM; 7) za izdavanje drugih suglasnosti i odobrenja iz nadležnosti Agencije koje nisu zasebno navedeni u ovoj odluci u iznosu od 500,00 KM. c) Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, što uključuje: 1) naknadu za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije u iznosu od 3.000,00 KM, koja se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka; 2) naknadu za izdavanje mišljenja, potvrda, ovjera, te vršenje drugih sličnih poslova, koja se može utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM. (2) Plaćanje naknade iz stavka (1) točka b) i c) alineja 2) ovog članka, podnosilac zahtjeva je dužan izvršiti u roku od 8 dana od dana prijama obavijesti Agencije o obradi zahtjeva, a prije uručenja rješenja, mišljenja i dr. Članak 5. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o naknadama koje leasing društva plaćaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/09 i 46/11). Članak 6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-21-08/18 30. svibnja 2018. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 878 Na osnovu člana 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 30.05.2018. godine, donosi ODLUKU O TARIFI NAKNADA DRUŠTAVA ZA FAKTORING Član 1. Ovom odlukom se utvrđuje tarifa naknada koje društvo za faktoring plaća za superviziju svog poslovanja, visina i način plaćanja naknada za izdavanje dozvola za osnivanje i rad društva za faktoring, te naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija). Član 2. Naknade za poslove iz člana 1. ove odluke (u daljem tekstu: naknade), društvo za faktoring, odnosno drugo pravno i fizičko lice uplaćuju na račun Agencije. Član 3. Organi upravljanja i rukovođenja društva za faktoring su odgovorni za uredno plaćanje naknade iz člana 1. ove odluke. Član 4. (1) Naknade iz ove odluke, Agencija naplaćuje po sljedećoj tarifi: a) Naknade koje je društvo za faktoring dužno plaćati za nadzor svog poslovanja, sastoje se od sljedećih elemenata: 1) godišnjeg linearnog administrativnog dijela koji je jednak za sva društva za faktoring u iznosu od 8.000,00 KM, koji se uplaćuje u jednakim tromjesečnim (kalendarskim) obrocima najkasnije zadnjeg dana tekućeg tromjesečja za tekuće tromjesečje do posljednjeg dana tekućeg tromjesečja i 2) tromjesečnog varijabilnog dijela u visini od 0,10‰ (promila) ukupne aktive bilansa stanja društva za faktoring na posljednji dan prethodnog tromjesečja za tekuće tromjesečje, koji se uplaćuje zajedno sa dijelom iz alineje 1) ove tačke. b) Naknade za obradu zahtjeva za izdavanje dozvola za rad i druge saglasnosti naplaćuju se kako slijedi: 1) za odоbrеnjе društva za faktoring u domaćem faktoringu u iznosu od 6.000,00 KM; 2) za saglasnost sticanja ili povećanja kvalificiranog učešća u društvu za faktoring u iznosu od 2.000,00 KM; 3) za saglasnost društvu za faktoring sticanja ili povećanja kvalificiranog učešća u drugom pravnom licu u iznosu od 2.000,00 KM; 4) za saglasnost prijenosa faktoring poslovanja na drugo društvo za faktoring, ukoliko je donijelo odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring Zakona u iznosu od 1.000,00 KM; 5) za saglasnost statusne promjene društva za faktoring u iznosu od 2.000,00 KM; 6) za saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring u iznosu od 1.000,00 KM; 7) za izdavanje drugih saglasnosti i odobrenja iz nadležnosti Agencije koja nisu navedena u tački a) i b) ovog člana iznosi 500,00 KM. Broj 46 - Strana 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 6. 2018. c) Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, što uključuje: 1) naknadu za provođenje postupka po žalbi na prvostepene akte Agencije u iznosu od 3.000,00 KM, koja se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostepenog postupka; 2) naknadu za izdavanje mišljenja, potvrda, ovjera, te vršenje drugih sličnih poslova, koja se može utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM. (2) Plaćanje naknade iz stava (1) tačka b) i c) alineja 2) ovog člana, podnosilac zahtjeva je dužan izvršiti u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti Agencije o obradi zahtjeva i zaključka o plaćanju, a prije uručenja rješenja, mišljenja i dr. Član 5. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o naknadama koje društva za faktoring plaćaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 90/17). Član 6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-21-09/18 30. maja 2018. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, s. r. Na temelju članka 45. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i članka 12. stavak (1) točka g) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 30.05.2018. godine, donosi ODLUKU O TARIFI NAKNADA DRUŠTAVA ZA FAKTORING Članak 1. Ovom odlukom se utvrđuje tarifa naknada koje društvo za faktoring plaća za superviziju svog poslovanja, visina i način plaćanja naknada za izdavanje dozvola za osnivanje i rad društva za faktoring, te naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). Članak 2. Naknade za poslove iz članka 1. ove odluke (u daljnjem tekstu: naknade), društvo za faktoring, odnosno druge pravne i fizičke osobe uplaćuju na račun Agencije. Članak 3. Organi upravljanja i rukovođenja društva za faktoring su odgovorni za uredno plaćanje naknade iz članka 1. ove odluke. Članak 4. (1) Naknade iz ove odluke, Agencija naplaćuje po sljedećoj tarifi: a) Naknade koje je društvo za faktoring dužno plaćati za nadzor svog poslovanja, sastoje se od sljedećih elemenata: 1) godišnjeg linearnog administrativnog dijela koji je jednak za sva društva za faktoring u iznosu od 8.000,00 KM, koji se uplaćuje u jednakim tromjesečnim (kalendarskim) obrocima najkasnije zadnjeg dana tekućeg tromjesečja za tekuće tromjesečje do posljednjeg dana tekućeg tromjesečja i 2) tromjesečnog varijabilnog dijela u visini od 0,10‰ (promila) ukupne aktive bilance stanja društva za faktoring na posljednji dan prethodnog tromjesečja za tekuće tromjesečje, koji se uplaćuje zajedno sa dijelom iz alineje 1) ove točke. b) Naknade za obradu zahtjeva za izdavanje dozvola za rad i druge suglasnosti naplaćuju se kako slijedi: 1) za odоbrеnjе društva za faktoring u domaćem faktoringu u iznosu od 6.000,00 KM; 2) za suglasnost stjecanja ili povećanja kvalificiranog učešća u društvu za faktoring u iznosu od 2.000,00 KM; 3) za suglasnost društvu za faktoring stjecanja ili povećanja kvalificiranog učešća u drugoj pravnoj osobi u iznosu od 2.000,00 KM; 4) za suglasnost prijenosa faktoring poslovanja na drugo društvo za faktoring, ukoliko je donijelo odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring Zakona u iznosu od 1.000,00 KM; 5) za suglasnost statusne promjene društva za faktoring u iznosu od 2.000,00 KM; 6) za suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring u iznosu od 1.000,00 KM; 7) za izdavanje drugih suglasnosti i odobrenja iz nadležnosti Agencije koja nisu navedena u točki a) i b) ovog članka iznosi 500,00 KM. c) Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, što uključuje: 1) naknadu za provođenje postupka po žalbi na prvostupanjske akte Agencije u iznosu od 3.000,00 KM, koja se uplaćuje u roku od 8 dana od dana dostave zaključka o plaćanju naknade i troškova drugostupanjskog postupka; 2) naknadu za izdavanje mišljenja, potvrda, ovjera, te vršenje drugih sličnih poslova, koja se može se utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM. (2) Plaćanje naknade iz stavka (1) točka b) i c) alineja 2) ovog članka, podnosilac zahtjeva je dužan izvršiti u roku od 8 dana od dana prijama obavijesti Agencije o obradi zahtjeva i zaključka o plaćanju, a prije uručenja rješenja, mišljenja i dr. Članak 5. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o naknadama koje društva za faktoring plaćaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 90/17). Članak 6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj U.O.-21-09/18 30. svibnja 2018. godine Sarajevo Predsjednica Upravnog odbora Mr. sc. Ljerka Marić, v. r. 879 Na osnovu čl. 19. stav (1) tačka g) i 37. stav (2) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17), člana 12. stav (1) tačka l) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18),
Izmjena osnovica za obračun doprinosa određenih obaveznika za 2018. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 39/18 23.05.2018 obračun doprinosa,doprinosi,osnovica Pregled Dokumenata|Broj 39/18Početna ( /) / Dokumenti ( /Docs/ )/ Službene novine Federacije BiH ( /Docs/Drzavni) / Dokumenti pregledSlužbene novine Federacije BiH, broj 39/18Na osnovu člana 20. stav 2. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02,17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18), federalni ministar finansija - federalni ministar financija objavljujeIZMJENU OSNOVICAZA OBRAČUN DOPRINOSA ODREĐENIH OBVEZNIKA ZA 2018. GODINU1. U Osnovicama za obračun doprinosa određenih obveznika za 2018. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/18),tačka 3. se mijenja i glasi:"3. Za obveznike doprinosa iz člana 6. tačka 10. Zakona o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa je:- u periodu od 01.01. do 04.05.2018. godine 329,00 KM,- u periodu od 05.05. do 31.12.2018. godine 381,00 KM."2. Ova izmjena osnovica će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".Broj 04-14-1-2995/1807. maja 2018. godineSarajevoMinistricaJelka Milićević, s. r.Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom.O namaJavno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacijaSLUŽBENI LIST BOSNE IAdresaDžemala Bijedića 39/III71000 SarajevoBosna i HercegovinaEmail ( mailto:info@sllist.ba)KontaktiCentralaTel: 033/722-030Email ( mailto:info@sllist.ba)ProdajaTel: 033/722-079Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/nTM9Kovn4SI=1 of 25/24/2018, 8:24 AM HERCEGOVINE. Sva pravapridržana. 2014Email: sllist@sllist.ba(mailto:sllist@sllist.ba)Email(mailto:urednistvo@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:racunovodstvo@sllist.ba)Email(mailto:pretplata@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)UredništvoTel: 033/722-038Pravna službaTel: 033/722-051RačunovodstvoTel: 033/722-045, Fax:033/722-046PretplataTel: 033/722-054EkspeditTel: 033/722-041Email(mailto:oglasi@sllist.ba)Oglasni odjelTel: 033/722-049 i033/722-050, Fax:033/722-074Tehnički sekretarTel: 033/722-061, Fax:033/722-064Ured direktoraTel: 033/722-061KomercijalaTel: 033/722-0422014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/nTM9Kovn4SI=2 of 25/24/2018, 8:24 AM
Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 39/18 23.05.2018 SN FBiH 19/23, SN FBiH 06/22, SN FBiH 12/21, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 98/15, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08 pravilnik,doprinosi Број 39 - Страна 24 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 23. 5. 2018. zadatke propisane Odlukom o uspostavljanju Koordinacionog tijela. 6. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 634/2018 18. svibnja 2018. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r. ФЕДЕРАЛНО МИНИСТАРСТВО ФИНАНСИЈА/ФИНАНЦИЈА 727 На основу члана 20. став 1. Закона о доприносима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 и 34/18), федерални министар финансија - федерални министар финанција доноси ПРАВИЛНИК О ИЗМЈЕНИ И ДОПУНИ ПРАВИЛНИКА О НАЧИНУ ОБРАЧУНАВАЊА И УПЛАТЕ ДОПРИНОСА Члан 1. У Правилнику о начину обрачунавања и уплате доприноса ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 и 38/17), у члану 40а., иза ријечи: "до 27.11.2016. године" слово "и" замјењује се зарезом, а на крају текста брише се тачка и додају ријечи: "и од 05.05.2018. године до 27.11.2020. године." Члан 2. Овај Правилник ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 04-02-1-2998/18 15. маја 2018. године Сарајево Министрица Јелка Милићевић, с. р. Na osnovu člana 20. stav 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O NAČINU OBRAČUNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 i 38/17), u članu 40a., iza riječi: "do 27.11.2016. godine" slovo "i" zamjenjuje se zarezom, a na kraju teksta briše se tačka i dodaju riječi: "i od 05.05.2018. godine do 27.11.2020. godine." Član 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-1-2998/18 15. maja 2018. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r. Na temelju članka 20. stavak 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O NAČINU OBRAČUNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA Članak 1. U Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 i 38/17), u članku 40a., iza riječi: "do 27.11.2016. godine" slovo "i" zamjenjuje se zarezom, a na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: "i od 05.05.2018. godine do 27.11.2020. godine." Članak 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-1-2998/18 15. svibnja 2018. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, v. r. 728 На основу члана 20. став 2. Закона о доприносима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 и 34/18), федерални министар финансија - федерални министар финанција објављује ИЗМЈЕНУ ОСНОВИЦА ЗА ОБРАЧУН ДОПРИНОСА ОДРЕЂЕНИХ ОБВЕЗНИКА ЗА 2018. ГОДИНУ 1. У Основицама за обрачун доприноса одређених обвез- ника за 2018. годину ("Службене новине Федерације БиХ", број 7/18), тачка 3. мијења се и гласи: "3. За обвезнике доприноса из члана 6. тачка 10. Закона о доприносима мјесечна основица за обрачун доприноса је: - у периоду од 01.01. до 04.05.2018. године 329,00 КМ, - у периоду од 05.05. до 31.12.2018. године 381,00 КМ." 2. Ова измјена основица ће се објавити у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 04-14-1-2995/18 07. маја 2018. године Сарајево Министрица Јелка Милићевић, c. p. Na osnovu člana 20. stav 2. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18), federalni ministar finansija - federalni ministar financija objavljuje IZMJENU OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA ODREĐENIH OBVEZNIKA ZA 2018. GODINU 1. U Osnovicama za obračun doprinosa određenih obveznika za 2018. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/18), tačka 3. se mijenja i glasi: "3. Za obveznike doprinosa iz člana 6. tačka 10. Zakona o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa je: - u periodu od 01.01. do 04.05.2018. godine 329,00 KM, - u periodu od 05.05. do 31.12.2018. godine 381,00 KM."
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 35/18 09.05.2018 SN FBiH 100/23, SN FBiH 68/19, SN FBiH 49/12 trgovina,tehnička opremljenost
Ispravka Pravilnika o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/18 11.04.2018 SN FBiH 106/18, SN FBiH 82/17 likvidnost,osiguranje,reosiguranje ISPRAVKU PRAVILNIKA O LIKVIDNOSTI U Pravilniku o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17), Obrascu "L-M-F" na hrvatskom jeziku, ispravlja se greška kako slijedi: pod rednim brojem 9. "UKUPNO LIKVIDNA SREDSTVA" umjesto riječi: "(1 do 8)" treba da stoji: "(1+2+3+4+5+6+7+8)".
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje Federacija BiH Službene novine FBiH 27/18 11.04.2018 SN FBiH 92/17 osiguranje,reosiguranje PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O VRSTAMA I SISTEMU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE Član 1. U Pravilniku o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/17) u članu 6. stav (1) mijenja se i glasi: "Uprava društva uz odobrenje Nadzornog odbora društva dužna je usvojiti Strategiju upravljanja rizicima kojom će jasno definisati, opisati i dokumentovati sistem upravljanja rizicima, sklonost preuzimanja rizika društva, kao i politiku upravljanja rizicima društva." Stav (5) mijenja se i glasi: "Usvojenu Strategiju upravljanja rizicima društvo je dužno dostaviti bez odgode Agenciji za nadzor za potrebe nadzora." Član 2. Član 13. stav (7) mijenja se i glasi: "Društvo je obavezno dostaviti Agenciji za nadzor Izvještaj o upravljanju rizicima u rokovima za dostavu godišnjih finansijskih izvještaja propisanim u članu 108. stav (3) Zakona o osiguranju." Član 3. Član 15. mijenja se i glasi: "Član 15. (Donošenje akata) (1) Društvo je dužno, najkasnije u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Pravilnika, u cilju uspostavljanja sveobuhvatnog sistema upravljanja rizicima: - uspostaviti funkciju upravljanja rizicima, - usvojiti Strategiju upravljanja rizicima, - usvojiti Izjavu o apetitu rizika, - usvojiti Politiku funkcije upravljanja rizicima, - imenovati Nosioca funkcije upravljanja rizicima. (2) Društvo je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 31.12.2018. godine. (3) Društvo može da uspostavi više standarde u odnosu na standarde propisane ovim Pravilnikom. (4) Društvo je do uspostavljanja sistema upravljanja rizicima u skladu s odredbama ovog Pravilnika dužno upravljati rizicima u skladu sa odredbama Zakona, podzakonskim aktima donesenih na osnovu istog i internim aktima društva."
Pravilnik o dopunama Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 3/18 17.01.2018 trgovacke knjige,pravilnik,dopune Сриједа, 17. 1. 2018. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 3 - Страна 79 ФЕДЕРАЛНО МИНИСТАРСТВО ТРГОВИНЕ 69 На основу члана 25. став 10) Закона о унутрашњој трговини ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 40/10 и 79/17), федерални министар трговине доноси ПРАВИЛНИК О ДОПУНАМА ПРАВИЛНИКА О ОБЛИКУ, САДРЖАЈУ И НАЧИНУ ВОЂЕЊА ТРГОВАЧКЕ КЊИГЕ Члан 1. У Правилнику о облику, садржају и начину вођења трговачке књиге ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 91/15 и 97/17) у члану 2. иза става (2) додаје се нови став (3) који гласи: (3) Изузетно од одредбе става (2) овог члана трговци појединци нису дужни водити трговачку књигу на мало. Члан 2. Овај правилник ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 01-02-74/18 Jануарa 2018. године Мостар Министар Златан Вујановић, с. р. Na osnovu člana 25. stav 10) Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 79/17), federalni ministar trgovine donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TRGOVAČKE KNJIGE Član 1. U Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige ("Službene novine Federacije BiH", br. 91/15 i 97/17) u članu 2. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: (3)¸ Izuzetno od odredbe stava (2) ovog člana trgovci pojedinci nisu dužni voditi trgovačku knjigu na malo. Član 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-74/18 Januara 2018. godine Mostar Ministar Zlatan Vujanović, s. r. Na temelju članka 25. stavak 10) Zakona o unutarnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 79/17), federalni ministar trgovine donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TRGOVAČKE KNJIGE Članak 1. U Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige ("Službene novine Federacije BiH", br. 91/15 i 97/17) u članku 2. iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3) koji glasi: (3) Izuzetno od odredbe stavka (2) ovog članka trgovci pojedinci nisu dužni voditi trgovačku knjigu na malo. Članak 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-74/18 Siječnja 2018. godine Mostar Ministar Zlatan Vujanović, v. r. КОМИСИЈА ЗА ВРИЈЕДНОСНЕ ПАПИРЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 70 Na osnovu člana 18. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99, 33/04, 92/13 i 6/17) i člana 251. stav 2. tačka b) Zakona o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08, 109/12, 86/15, 25/17), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, na 548. sjednici održanoj 11.01.2018. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O TARIFI NAKNADA Član 1 U Odluci o tarifi naknada ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/13, 48/14, 60/14, 22/16, 54/17) u tarifnom broju 30. stav (1) broj "300" zamjenjuje se brojem "400". Član 2. U tarifnom broju 31. dodaje se stav (2) koji glasi: "(2) Za zahtjev za odobrenje podjele društva (ZPD), naknada iznosi 300 bodova". Član 3. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-103/18 11. januara 2018. godine Sarajevo Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Hasan Ćelam, s. r. Na osnovu članka 18. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99, 33/04, 92/13, 6/17) i članka 251. stav 2. točka b) Zakona o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/08, 109/12, 86/15, 25/17), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, na 548. sjednici održanoj 11.01.2018. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O TARIFI NAKNADA Članak 1. U Odluci o tarifi naknada ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/13, 48/14, 60/14, 22/16, 54/17) u tarifnom broju 30. stavak (1) broj "300" zamjenjuje se brojem "400". Članak 2. U tarifnom broju 31. dodaje se stavak (2) koji glasi: "(2) Za zahtjev za odobrenje podjele društva (ZPD), naknada iznosi 300 bodova".
Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 10.01.2018 sredstva,ulaganja Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 151 Члан 14. (Провјера мишљења) Агенција за надзор може у току вршења надзора захтијевати провјеру мишљења овлаштеног актуара од стране овлаштеног актуара кога она одреди, ако постоје разлози за сумњу у исправност мишљења овлаштеног актуара. 12 Na osnovu člana 74. stav (1) tačka g., člana 89. stav (6), čl. 130. i 144. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici održanoj 05. 12. 2017. godine, donosi PRAVILNIK O VISINI I NAČINU ULAGANJA SREDSTAVA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Opće odredbe) Ovim Pravilnikom uređuju se sredstva društava za osiguranje (u daljem tekstu: sredstva društva), principi ulaganja, vrste imovine u koju se mogu ulagati sredstva društva i visina pojedinog ulaganja sredstava, oblik i sadržaj izvještaja i rokovi i način izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) i prelazne i završne odredbe. II. SREDSTVA DRUŠTVA Član 2. (Tehničke rezerve osiguranja) (1) Društvo za osiguranje i reosiguranje (u daljem tekstu: društvo za osiguranje) mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke rezerve osiguranja namijenjene pokriću nastalih i budućih obaveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja. (2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati sljedeće vrste tehničke rezerve odvojeno za životna i neživotna osiguranja: a) rezerve za prijenosne premije, b) rezerve za bonuse i popuste, c) rezerve šteta, d) druge tehničke rezerve osiguranja, e) matematička rezerva. (3) Tehnička rezerva neživotnog osiguranja, u smislu ovog Pravilnika, obuhvata rezervu za prijenosne premije, rezervu šteta, rezervu za bonuse i popuste i druge tehničke rezerve osiguravača. (4) Tehnička rezerva životnog osiguranja, u smislu ovog Pravilnika, obuhvata matematičku rezervu i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja. Matematička rezerva životnog osiguranja obuhvata čistu matematičku rezervu, rezervu za prijenosnu premiju životnog osiguranja i rezervu za pripis dobiti. Ostale tehničke rezerve životnih osiguranja obuhvataju rezervu za prijenosne premije dopunskih osiguranja uz osiguranja života, rezervu šteta dopunskih osiguranja uz osiguranja života i rezervu šteta osnovnih životnih osiguranja. (5) Društvo za osiguranje koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi sa ovim osiguranjima oblikovati i posebne rezerve. Član 3. (Imovina za pokriće sredstava društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) (1) Imovina za pokriće tehničke rezerve neživotnih i životnih osiguranja je imovina društva za osiguranje namijenjena pokriću budućih obaveza iz osiguranja koje sklapa društvo za osiguranje te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje i na koje je društvo za osiguranje dužno oblikovati tehničke rezerve osiguranja. (2) Traženo pokriće tehničke rezerve osim matematičke rezerve obuhvata rezerve za prijenosne premije, rezerve za bonuse i popuste, rezerve šteta i druge tehničke rezerve osiguranja. (3) Društvо zа оsigurаnjе dužnо је dа srеdstvа zа pоkrićе tеhničkih rеzеrvi dеpоnuје i ulаžе tаkо dа u svоm pоslоvаnju uvijеk osigurava usklаđеnоst sа vrstаmа pоslоvа оsigurаnjа kоје оbаvlја, rоčnu usklаđеnоst dеpоnоvаnih i ulоžеnih srеdstаvа i оbаvеzа društvа za osiguranje na оsnоvu оbrаčunаtih tеhničkih rеzеrvi, vаlutnu usklаđеnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i оbаvеzа iz tеhničkih rеzеrvi, rаznоvrsnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i njihоvu dispеrziјu. (4) Društvo za osiguranje je dužno imovinom iz stava (1) ovog člana upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Član 4. (Sredstva društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) (1) Sredstva društva, u smislu ovog Pravilnika smatraju se sredstva garantnog fonda životnog osiguranja, sredstva garantnog fonda neživotnog osiguranja, sredstva tehničke rezerve neživotnog osiguranja, sredstva tehničke rezerve životnog osiguranja i sredstva preventive. (2) Iznos minimalnog garantog fonda propisan je odredbama člana 73. Zakona o osiguranju. III. CILJEVI I PRINCIPI ULAGANJA SREDSTAVA TEHNIČKE REZERVE Član 5. (Ciljevi) Ciljevi kojih se društva za osiguranje trebaju voditi u poslovanju sredstvima, odnosno ulaganju imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika su: a) primjereno upravljanje rizikom kojem je izloženo društvo za osiguranje u vezi sa složenošću i obuhvatom poslovanja, odnosno rizikom koje obavljanjem svoje djelatnosti i/ili formiranjem imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika društvo za osiguranje preuzima; b) formiranje dijela rezervi u imovini koje služe za pokriće budućih neizvjesnih događaja odnosno neočekivanih rizika; c) osiguravanje usklađenosti visine, kvaliteta i obilježja imovine kojom se pokrivaju rezerve iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika sa vrstama i obilježjima rizika kojima je društvo za osiguranje izloženo; d) pojedinačna procjena profitno rizičnih karakteristika pojedine stavke imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika iz koje se formiraju sredstva osiguravajućih rezervi; e) osiguravanje solventnosti i finansijske stabilnosti društva za osiguranje odnosno primjerene likvidnosti za ispunjavanje preuzetih obaveza; f) primjerene i adekvatne pojedinačne procjene imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika zasnivaju se na Broj 1 - Strana 152 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. zaštiti osiguranika od insolventnosti društva za osiguranje; g) uvažavanje ekonomske vrijednosti pri procjeni imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika kao i samih preuzetih rizika; h) očuvanje imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika uz ostvarivanje primjerenog prinosa na ulaganja putem: 1) postizanja ciljeva diverzifikacije, dakle negativnih korelacija ili 2) ulaganja uz marginu sigurnosti; i) uvažavanje principa proporcionalnosti u: 1) formiranju imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika u vezi sa veličinom društva za osiguranje, rizicima kojima je društvo za osiguranje izloženo i značaju društva za osiguranje za sistematski rizik, 2) obuhvatu i razmjeru nadzora u segmentu imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika, a zavisno od veličine društva za osiguranje, rizicima kojima je društvo za osiguranje izloženo i značaju društva za osiguranje za stabilnost sistema mora biti primjereno, nužno i razumno u postizanju ciljeva; j) postizanje tržišne discipline putem veće transparentnosti finansijskog stanja i položaja društva za osiguranje; k) izbjegavanje sukoba interesa putem jasno organizacionog, tehničkog, kadrovskog razgraničenja te odvajanje ovlaštenja i odgovornosti u upravljanju imovinom za pokriće tehničkih i/ili matematičkih rezervi od ostalih poslovnih linija u društvu za osiguranje. Član 6. (Principi ulaganja sredstava tehničkih rezervi) (1) Društvo za osiguranje je dužno, zavisno od vrste osiguranja, ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja vršiti tako da je ulaganjem zagarantovana sigurnost, ročna usklađenost, isplativost, utrživost te raznovrsnost i disperzija ulaganja. (2) Društvo za osiguranje je obavezno osigurati da iznos ulaganja u sredstva utvrđena ovim Pravilnikom bude najmanje jednak izračunatoj tehničkoj rezervi. (3) Ako Agencija za nadzor ocjeni da ulaganja imovine za pokriće tehničke, odnosno matematičke rezerve ne odgovaraju principima iz stava (1) ovoga člana, može od društva za osiguranje, zahtijevati usklađenje u skladu sa odredbama zakona i ovoga Pravilnika. Član 7. (Sigurnost ulaganja) (1) Ulaganje sredstava tehničke rezerve u određenu imovinu je sigurno ako zadovoljava ekonomski i pravni aspekt. (2) Ekonomski aspekt iz stava (1) ovog člana podrazumijeva održavanje realne vrijednosti imovine sa mogućnosti njenog kontinuiranog uvećanja. (3) Pravni aspekt iz stava (1) ovog člana podrazumijeva raspolaganje imovinom i transakcije sredstvima u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom. Član 8. (Isplativost ulaganja) Ulaganje sredstava tehničke rezerve društva za osiguranje je isplativo ako se ulaganjem ostvaruje prinos u skladu sa tržišnim kretanjima. Član 9. (Raznovrsnost i disperzija ulaganja) Društvo za osiguranje je dužno sredstva tehničke rezerve ulagati u različite vrste imovine i do visine pojedinog ulaganja, propisane ovim Pravilnikom, a u cilju očuvanja njihove realne vrijednosti i ograničenja rizika gubitka od ulaganja. Član 10. (Utrživost ulaganja) (1) Sredstva društva za osiguranje su utrživa ako se mogu zamijeniti za novac ili novčani ekvivalent. (2) Utrživost sredstava zavisi o vremenskom periodu raspoloživosti imovine odnosno mogućnosti trgovanja na tržištu. Član 11. (Upravljanje uloženim sredstvima) Društvo za osiguranje je dužno ulaganjima sredstava upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. IV. VRSTE IMOVINE U KOJU SE ULAŽU SREDSTVA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I VISINA POJEDINOG ULAGANJA Član 12. (Vrste dopuštenih ulaganja imovine) (1) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja mogu se ulagati u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata; b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; c) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH; d) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; e) dionice sa kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH, koje prema dva posljednja finansijska izvještaja posluje sa dobiti; f) zajmove osigurane založnim pravom na nekretnini, ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u BiH, te ako vrijednost zajma nije veća od 40 % vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH; g) zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz tač. a) i b) ovog člana; h) zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u BiH; i) zajmove u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života iz sredstava matematičke rezerve; j) nekretnine i druga prava na nekretnini ako kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: 1) upisane su u zemljišne knjige u BiH, već donose ili se od njih očekuje prihod, 2) imaju procijenjenu vrijednost ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH, 3) nemaju teret; k) nenamjenski depozit u bankama sa sjedištem u BiH; Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 153 l) udjele investicijskih fondova i dionice investicijskih fondova registrirani u BiH. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, sredstva matematičke rezerve ne mogu se ulagati u imovinu iz stava (1) tač. c) i e) ovog člana. (3) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja mogu se ulagati i van BiH u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač država članica ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neki od navedenih subjekata, b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državama članicama, c) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državi članici. (4) Pored ulaganja iz st. (1) i (3) ovog člana društvo za osiguranje može sredstva držati na računima društva za osiguranje kod poslovnih banaka u BiH, izuzev društva za reosiguranje koje sredstva može držati i na računima banaka van BiH, uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. Član 13. (Visina ulaganja sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja) (1) Visina pojedinog ulaganja sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja iz člana 12. stav (1) ovog Pravilnika ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja i to u: a) vrijednosne papire iz tačke a) do 50 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača i iste namjene do 20%; b) vrijednosne papire iz tačke b) do 35 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 10 % sredstava; c) vrijednosne papire iz tačke c) do 5 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 1 % sredstava; d) vrijednosne papire iz tačke d) do 30 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 5 % sredstava; e) vrijednosne papire iz tačke e) do 5 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 1 % sredstava; f) zajmove iz tačke f) do 20 % sredstava, a po jednom zajmoprimcu do 10 % sredstava; g) zajmove iz tač. g) i h) do 20 % sredstava, a po jednom zajmoprimcu do 5% sredstava; h) nekretnine iz tačke j) do 40 % sredstava, a u jednu nekretninu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu do 20 % sredstava; i) nenamjenske depozite iz tačke k) u jednu banku do 15 % sredstava, a ukupna ulaganja u depozite mogu iznositi do 60 % sredstava; j) udjele investicijskih fondova i dionice investicijskih fondova registrirani u BiH iz tačke l) ukupno do 20 %, a po jednom investicijskom fondu do 5% sredstava. (2) Sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja mogu se držati na transakcijskim računima kod poslovnih banaka, iz člana 12. stav (4) ovog Pravilnika, bez ograničenja vodeći računa o osnovnim principima ulaganja. Član 14. (Visina ulaganja sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja) (1) Visina pojedinog ulaganja sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja iz člana 12. stav (1) ovog Pravilnika ne smije prelaziti sljedeća ograničenja i to u: a) vrijednosne papire iz tačke a) do 50 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača i iste namjene do 20%; b) vrijednosne papire iz tačke b) do 35 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 10 % sredstava; c) vrijednosne papire iz tačke d) do 30 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 5 % sredstava; d) ulaganje u zajmove iz tačke f) do 20 % sredstava, a jednom zajmoprimcu do 10 % sredstava; e) zajmove iz tač. g) i h) do 20 % sredstava, a iznos odobrenog zajma po jednom zajmoprimcu do 5 % sredstava; f) zajmove iz tačke i) u skladu sa uvjetima osiguranja; g) ulaganja u nekretnine iz tačke j) do 40 % sredstava, a u jednu nekretninu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu do 20 % sredstava; h) ulaganja u nenamjenske depozite iz tačke k) u jednu banku ne smiju prelaziti 15 % sredstava, a ukupna ulaganja u depozite mogu iznositi do 60% sredstava; i) udjele i dionice investicijskih fondova iz tačke l) ukupno do 20 %, a po jednom investicijskom fondu do 5% sredstava. (2) Sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja mogu se držati na transakcijskim računima kod poslovnih banaka iz člana 12. stav (4) ovog Pravilnika,bez ograničenja vodeći računa o osnovnim principima ulaganja. Član 15. (Visina dozvoljenih ulaganja sredstava izvan BiH) Zbir uloženih sredstava tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda, odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika ne može prelaziti 20% zbira tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda, a po jednom emitentu do 5% zbira tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda. Član 16. (Ostala sredstva koja služe kao pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja i društva za reosiguranje) (1) Društvo za osiguranje može za pokriće tehničke rezerve neživotnih osiguranja koristiti i razgraničene troškove pribavljanja neživotnih osiguranja izračunate u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor. (2) Društvo za reosiguranje može za pokriće tehničke rezerve koristiti razgraničene troškove pribavljanja izračunate u skladu s internim aktom o izračunu razgraničenih troškova pribave uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije za nadzor. Član 17. (Odluka o ulaganju sredstava) (1) Društvo za osiguranje je obavezno donijeti oodluku o ulaganju sredstava, za svako pojedino ulaganje iz člana 12. st. (1) i (3) ovog Pravilnika. (2) U oodluci iz stava (1) ovog člana obavezno treba biti navedeno iz kojih sredstava se vrši ulaganje. (3) Nakon početnog priznavanja imovine, odlukom iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje ne može izvršiti promjenu izvora ulaganja, bez prethodno pribavljene saglasnosti Agencije za nadzor. Broj 1 - Strana 154 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 18. (Dodatni kriteriji koje mora zadovoljavati imovina za pokriće matematičkih rezervi) (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve namijenjena je pokriću obaveza društva za osiguranje iz onih vrsta osiguranja za koje je potrebno oblikovati matematičke rezerve. (2) Imovina za pokriće matematičke rezerve smije se upotrijebiti samo za isplatu potraživanja iz osiguranja u vezi sa kojima je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. Član 19. (1) Traženo pokriće matematičke rezerve obuhvata, osim matematičke rezerve i rezerve za prijenosne premije, rezerve šteta te rezerve za bonuse i popuste. (2) Traženo pokriće izračunava se odvojeno za svaku vrstu osiguranja iz člana 20. stav (1) ovog Pravilnika. Član 20. (1) Društvo za osiguranje koje provodi osiguranja u vrstama osiguranja za koje je nužno oblikovati matematičke rezerve dužno je oblikovati imovinu za pokriće matematičke rezerve i imovinom za pokriće matematičke rezerve upravljati odvojeno od druge imovine. (2) Vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića. (3) Društvo za osiguranje mora održavati vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve tako da je u svakom trenutku najmanje jednaka visini traženog pokrića. (4) Društvo za osiguranje mora krajem svakog tromjesečja za račun imovine za pokriće matematičke rezerve steći dodatnu imovinu ako je to nužno radi usklađivanja vrijednosti imovine za pokriće matematičke rezerve sa visinom traženog pokrića. Član 21. (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sačinjena od ulaganja u skladu sa članom 12. ovog Pravilnika mora činiti portfelj koji, pored što ispunjava opće odredbe, ciljeve i metodologiju procjena, na odgovarajući način ispunjava i sljedeće kriterije primjerenog upravljanja rizikom i to posebno kamatne i valutne imunizacije: a) usklađenost sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sa sadašnjom vrijednošću preuzetih obaveza po osiguranju na način da se obaveze diskontiraju nerizičnom kamatnom stopom, a stavke imovine pojedinačno sa individualnom riziku prilagođenom diskontnom stopom, b) usklađenost valutne izloženosti imovine i obaveza od najmanje 40%. (2) Društvo za osiguranje u svakom trenutku mora biti u mogućnosti dokazati likvidnost svog portfelja imovine za pokriće matematičke rezerve za osiguranje života. (3) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju činiti portfelj koji u najvećoj mjeri obuhvata ulaganja u odgovarajuće imovinske oblike koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju preuzetim rizicima iz osiguranja. (4) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti zasebno obuhvaćena procjenama generalnih odrednica upravljanja rizikom visokog menadžmenta, procjenama kreditnog rizika, tržišnog rizika, kontrolnim mehanizmima i signalima ranog upozorenja te preporukama Agencije za nadzor. (5) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti predmet redovnih internih kontrola i revizija u sklopu sveobuhvatnog principa kulture kontrole koje društvo za osiguranje primjenjuje. Član 22. (1) Društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće matematičke rezerve odvojiti od svoje imovine na način koji je, s obzirom na vrstu te imovine, određen ovim Pravilnikom. (2) Izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve iz stava (1) ovog člana dopušteno je samo radi omogućavanja, odnosno plaćanja potraživanja osiguranika iz ugovora o osiguranju u vezi sa kojim je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. (3) U slučaju životnih osiguranja te u slučaju osiguranja za koja se primjenjuju slične tabele vjerovatnoće i izračuni kao za životna osiguranja, izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve ograničena je na onaj dio imovine za pokriće matematičke rezerve: a) čija je vrijednost u jednakom omjeru sa traženim pokrićem u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja kao omjer sveukupne vrijednosti imovine za pokriće matematičke rezerve i traženog pokrića za sva osiguranja koje je sklopilo društvo za osiguranje u vezi sa kojom je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve i b) čija vrijednost nije veća od traženog pokrića u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja. Član 23. Društvo za osiguranje dužno je, kod banke ovlaštene za obavljanje platnog prometa otvoriti račun za uplate i isplate iz poslova u vezi sa osiguranjem života iz člana 21. ovog Pravilnika. Član 24. (Izdvojena sredstva u fond Biroa zelene karte) Izdvojena sredstva u fond Biroa zelene karte u BiH, u smislu odredbi ovog pPravilnika, ne smatraju se sredstvima za iznos od 50 % minimalnog garantnog fonda uloženog u skladu sa članom 31. ovog Pravilnika. Član 25. (Ulaganja u povezana lica) (1) Društvo za osiguranje ne može ulagati sredstva tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda u povezana lica. (2) Zabrana ulaganja u povezana lica iz stava (1) ovog člana, odnosi se na neposredna i posredna ulaganja. (3) Povezana lica, u smislu stava (1) ovog člana, su lica definisana Zakonom o osiguranju. Član 26. (Ulaganja u zajmove) (1) Društvo za osiguranje je prilikom ulaganja u zajmove iz člana 12. stav (1) tač. f), g) i h) ovog Pravilnika obavezno voditi računa o profitabilnosti ulaganja i likvidnosti zajmoprimca. (2) Zajam se može odobriti samo na osnovu pisanog zahtjeva zajmoprimca, pisane odluke nadležnog organa društva za osiguranje i pisanog ugovora o zajmu. (3) Zajmovi odobreni uz grejs period duži od šest mjeseci i sa rokom otplate dužim od pet godina ne mogu se koristiti kao sredstvo pokrića tehničkih rezervi neživotnih i životnog osiguranja u smislu člana 12. stav (1) tač. f), g) i h) ovog Pravilnika. (4) Društvo za osiguranje je obavezno izvršiti ocjenu finansijske sposobnosti potencijalnog zajmoprimca prije Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 155 donošenja odluke o ulaganju u zajam, koja obuhvata provjeru najmanje tri prethodne godine poslovanja istog. (5) Po odobrenju zajma društvo za osiguranje je obavezno polugodišnje vršiti provjeru iz stava (3) ovog člana do potpunog povrata zajma i o navedenom voditi evidenciju. (6) Zajmoprimac je obavezan vratiti zajam u roku dospijeća bez mogućnosti produženja roka otplate istog. (7) Društvo za osiguranje može koristiti za pokriće tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja isključivo neotpisani dio zajma u skladu sa podzakonskim aktima. (8) Društvo za osiguranje je dužno voditi evidenciju za svakog pojedinog zajmoprimca koja minimalno sadrži: a) odluku o ulaganju u zajam iz stava (2) ovog člana, b) ugovor iz stava (2) ovog člana, c) ocjenu iz st. (4) i (5) ovog člana, d) dokumentaciju vezano za sredstva osiguranja povrata zajma, e) dokumentaciju vezano za praćenje otplate zajma. (9) Ukoliko je zajam osiguran založnim pravom na nekretnini evidencija iz stava (8) ovog člana obavezno minimalno sadrži i: a) zemljišnoknjižni izvadak u kojem je upisano založno pravo na nekretnini po tom ugovoru o zajmu, b) procjenu vrijednosti nekretnine od strane sudskog vještaka ili ovlaštenog procjenitelja registriranog u BiH. (10) Evidencije iz st. (8) i (9) ovog člana društvo za osiguranje je dužno voditi ažurno. Član 27. (Ograničenja ulaganja) Sredstva (nekretnine, vrijednosni papiri) na kojima je zasnovano založno pravo, te oročeni depoziti koji služe kao garancija za osiguranje obaveza, ne mogu se koristiti za pokriće tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda društva za osiguranje. Član 28. (Ulaganja u nekretnine) (1) Društvo za osiguranje je obavezno osigurati evidenciju za svaku nekretninu koju je kvalifikovalo kao sredstvo za pokriće tehničke rezerve životnog odnosno neživotnog osiguranja. (2) Evidencija iz stava (1) ovog člana obavezno minimalno sadrži: a) zemljišnoknjižni izvadak, b) ugovor o kupoprodaji za kupljene nekretnine, c) procijenjenu vrijednost ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH koja obavezno obuhvata tri metode procjene u skladu sa Međunarodnim standardima vrednovanja, fotografiju i opis nekretnine, te podatke o godini izgradnje, adaptaciji i broju stanova i prostorija. (3) Agencija za nadzor može u toku poslovne godine naložiti društvu za osiguranje da izvrši novu procjenu bilo koje pojedinačne nekretnine čija knjigovodstvena vrijednost se vodi po fer vrijednosti, uz angažovanje ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH, koji nije radio trenutno važeću procjenu. (4) Isti ovlašteni sudski vještak ili procjenitelja registriran u BiH ne može da vrši procjenu vrijednosti nekretnine, odnosno grupe nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu, više od tri puta uzastopno. (5) Ovlašteni sudski vještak ili procjenitelj registriran u BiH kojeg društvo za osiguranje angažuje za procjenu vrijednosti nekretnine ne smije biti povezano pravno ili fizičko lice. (6) Društvo za osiguranje je obavezno da donese interni akt kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, a koji minimalno sadrži: način, učestalost i opis metode procjene vrijednosti nekretnina. (7) Evidenciju iz stava (2) ovog člana društvo za osiguranje je dužno voditi ažurno. Član 29. (Ulaganje u depozite) (1) Društvo za osiguranje je dužno za ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja u depozite kod banke, odnosno u zajmove date zajmoprimcu zaključiti ugovor sa bankom, odnosno zajmoprimcem u kojem mora biti navedeno da se navedeni ugovor odnosi na ulaganje sredstava tehničke rezerve životnih odnosno neživotnih osiguranja. (2) Društvo je dužno za ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih odnosno neživotnih osiguranja u depozite kod banke pribaviti pisanu i ovjerenu izjavu banke kojom se banka odriče svih prava kompenzacija, prava zadržavanja, te ostalih prava na teret društava za osiguranje. Član 30. (Ulaganje u vrijednosne papire) (1) Za ulaganja u vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH, društvo za osiguranje je obavezno da donese interni akt kojim se detaljno definišu tehnike procjene fer vrijednosti u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Društvo za osiguranje je obavezno na zahtjev Agencije za nadzor, za svaku vrstu vrijednosnih papira dostavi procjenu fer vrijednosti iz koje se mogu nesporno utvrditi primjenjene tehnike procjene. (3) Agencija za nadzor može da traži od društva za osiguranje objašnjenje za iskazanu fer vrijednost pojedinog finansijskog instrumenta te da naloži pravilnu procjenu vrijednosti ako utvrdi da primjenjene tehnike procjene nisu u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Član 31. (Ulaganja 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju) (1) Društvo za osiguranje može, bez obzira na visinu garantnog fonda, iznos u vrijednosti od 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju, a u vezi s vrstom posla koje društvo za osiguranje obavlja ulagati samo u: a) oročene depozite kod banaka u BiH, koje prema dva posljednja godišnja finansijska izvještaja posluje sa dobiti, b) vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata. (2) Sredstva iz stava (1) ovog člana služe isključivo u svrhu zaštite osiguranika i očuvanja solventnosti društva za osiguranje i u druge svrhe se ne mogu koristiti. (3) Depozit iz stava (1) ovog člana ne može biti sredstvo osiguranja obaveza iz drugih pravnih poslova društva za osiguranje ili drugog pravnog i fizičkog subjekta. (4) U ugovoru o depozitu mora biti navedeno da se navedeni ugovor odnosi na ulaganje 50% sredstava minimalnog garantnog fonda. (5) Društvo za osiguranje je obavezno ugovor o depozitu sredstava garantnog fonda iz stava (4) ovog člana i sve njegove izmjene, u roku od 7 dana od dana zaključenja, dostaviti Agenciji za nadzor. Broj 1 - Strana 156 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 32. (Ulaganja sredstava garantnog fonda) (1) Sredstva garantnog fonda, izuzev sredstava uloženih u skladu sa odredbama člana 31. ovog Pravilnika, u skladu sa čl. 25. i 27. ovog Pravilnika mogu se ulagati u skladu sa Pravilnikom o uvjetima i načinu deponovanja i ulaganja sredstava društva za osiguranje. (2) Na sredstva minimalnog garantnog fonda, izuzev sredstava definisanih članom 31. ovog Pravilnika, u slučaju plasmana istih u zajmove primjenjuju se odredbe člana 26. st. (2) – (12) ovog Pravilnika. Član 33. (Ulaganja sredstava preventive) Sredstva preventive društvo za osiguranje može koristiti u skladu sa vlastitim pravilnikom o korištenju sredstava preventive društva za osiguranje. Član 34. (Ulaganja izvan BiH) (1) Za ulaganja sredstava društva za osiguranje iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika, društvo za osiguranje je obavezno pribaviti saglasnost Agencije za nadzor, prije samog ulaganja sredstava. (2) O svim promjenama ulaganja u sredstva iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika, društvo za osiguranje je obavezno da obavijesti Agenciju za nadzor u roku 10 dana od dana promjene stanja ulaganja. Član 35. (Prekoračenje ulaganja sredstava) (1) Izuzetno od odredbi čl. 9., 10, 11 i 12. ovog Pravilnika, Agencija za nadzor može na zahtjev, odobriti društvu za osiguranje da za pojedinu vrstu ulaganja sredstava prekorači propisana ograničenja, najviše do 50 % propisanih ograničenja i ne duže od jedne godine, u cilju boljeg i sigurnijeg prinosa na uložena sredstva društva za osiguranje ili sprečavanje gubitaka. (2) Agencija za nadzor može da odobri prekoračenja ulaganja u depozite i vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata i preko iznosa i roka iz stava (1) ovog člana. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana društvo za osiguranje podnosi Agenciji za nadzor uz pregled prekoračenja ulaganja, prije ulaganja sredstava. (4) Izuzetno od odredbe iz stava (3) ovog člana u slučajevima promjene vrijednosti ulaganja ili promjene visine obaveze iz osnova tehničkih rezervi društvo za osiguranje može tražiti naknadnu saglasnost na prekoračenje ulaganja u roku od 30 dana od dana utvrđivanja istog. (5) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje je dužno dostaviti detaljno obrazloženje ekonomske opravdanosti za prekoračenje ulaganja i procjenu sigurnosti ulaganja ovlaštenog aktuara, odluku o ulaganju sredstava i ugovor o ulaganju sredstava. U slučaju ulaganja u nekretnine dokumentacija treba da sadrži dokumente propisane članom 18 stav (2) ovog Pravilnika. (6) U odlučivanju po zahtjevu Agencija za nadzor može tražiti i drugu dokumentaciju za koju ocjeni da je relevantna za odlučivanje. (7) O zahtjevu za prekoračenje, Agencija za nadzor odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema potpune dokumentacije. (8) U slučajevima kada društvo za osiguranje podnosi zahtjev za prekoračenje ulaganja iz stava (4) ovog člana, obavezno je podnijeti i plan za usklađivanje ulaganja sredstava sa tačno utvrđenim rokovima usklađenosti. V. OBLIK I SADRŽAJ IZVJEŠTAJA I ROKOVI IZVJEŠTAVANJA Član 36. (Rokovi izračuna) Društvo za osiguranje je obavezno za svako tromjesečje izračunati odnosno utvrditi: a) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz tehničke rezerve životnih osiguranja, b) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz tehničke rezerve neživotnih osiguranja, c) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz sredstava garantnog fonda odvojeno za neživotna i životno osiguranje. Član 37. (Izvještaji o ulaganju sredstava) (1) Podaci iz člana 26. ovog Pravilnika dostavljaju se Agenciji za nadzor na obrascima: "Obrazac US1N-K-F", "Obrazac US1Ž-K-F", "Obrazac US2-K-F", "Obrazac US3Ž-K-F" i "Obrazac US3N-K-F", koji su sastavni dio ovog Pravilnika. (2) Društvo za osiguranje sačinjava i izvještaj o načinu korištenja sredstava preventive po vrstama osiguranja na obrascu "Obrazac PREV-K-F". Član 38. (Analitički izvještaj o ulaganju sredstava) (1) Društvo za osiguranje je dužno dostavljati i analitičke podatke o ulaganju sredstava i to odvojeno za garantni fond, tehničku rezervu životnih osiguranja i tehničku rezervu neživotnih osiguranja. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana dostavljaju se na obrascima: a) Obrazac AU1-K-F: Vrijednosni papiri čiji je izdavač ili garant BiH, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine; b) Obrazac AU2-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH; c) Obrazac AU3-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se ne trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u Bosni i Hercegovini; d) Obrazac AU4-K-F: Dionice sa kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH; e) Obrazac AU5-K-F: Dionice sa kojima se ne trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira; f) Obrazac AU6-K-F: Zajmovi osigurani založnim pravom na nekretnini; g) Obrazac AU7-K-F: Zajmovi osigurani vrijednosnim papirima; h) Obrazac AU8-K-F: Zajmovi osigurani garancijom banke sa sjedištem u BiH; i) Obrazac AU9-K-F: Zajmovi u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života; j) Obrazac AU10-K-F: Vlasništvo nekretnine; k) Obrazac AU11-K-F: Nenamjenski depoziti u banci sa sjedištem u BiH; l) Obrazac AU12-K-F: Udjeli i dionice investicijskih fondova koji su registrovani u BiH; m) Obrazac AU13-K-F: Sredstva na računima društva za osiguranje kod poslovne banke; n) Obrazac AU14-K-F: Vrijednosni papiri čiji je izdavač država članica EU ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosni papiri za koje garantira neki od navedenih subjekata; Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 157 o) Obrazac AU15-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u zemljama članicama EU; p) Obrazac AU16-K-F: Dionice sa kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u zemlji članici EU; q) Obrazac AU17-K-F: Ulaganja uz saglasnost Agencije za nadzor; r) Obrazac AU18-K-F: Ulaganja u udjele privrednih društava. (3) Pisani obrasci iz stava (2) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xls i preuzimaju se sa web stranice Agencije za nadzor: www.nados.ba. (4) U obrascima iz člana 27. i stava (2) ovog člana iskazuju se neto iznosi u konvertibilnim markama sa dva decimalna mjesta. Član 39. (Rokovi za dostavu izvještaja) (1) Društvo za osiguranje je dužno obrasce iz čl. 27. i 28. ovog Pravilnika Agenciji za nadzor dostaviti u pisanoj i elektronskoj formi u sljedećim rokovima: a) za prvo tromjesečje do 30. 04. tekuće poslovne godine; b) za drugo tromjesečje do 31. 07. tekuće poslovne godine; c) za treće tromjesečje do 31. 10. tekuće poslovne godine i d) za četvrto tromjesečje u roku od tri mjeseca po isteku tekuće poslovne godine, odnosno do 31. 03 naredne godine. (2) Uprava društva za osiguranje je obavezna obezbjediti ovlaštenom aktuaru društva za osiguranje sve podatke potrebne za popunjavanje obrazaca iz čl. 27. i 28. ovog Pravilnika. (3) Obrasci iz stava (1) ovog člana moraju biti potpisani od direktora i ovlaštenog aktuara društva za osiguranje. VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 40. (Usklađivanje poslovanja društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje je obavezno ulaganja sredstava uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu istog. Član 41. (Usklađivanje akata poslovne politike društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje obavezno je da akte poslovne politike propisane ovim Pravilnikom donese, odnosno uskladi sa odredbama ovog Pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 42. (Usklađivanje ulaganja u udjele društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje je dužno izvještaj o ulaganjima, iz sredstava tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja, u udjele u privredna društva do usklađivanja sa odredbama ovog Pravilnika, dostavljati Agenciji za nadzor sa izvještajima iz čl. 37. i 38. ovog Pravilnika, u pisanoj formi i rokovima iz člana 39. ovog Pravilnika. Član 43. (Usklađivanje ulaganja u zajmove i depozite društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Sredstva uložena u zajmove i depozite u skladu sa Pravilnikom o visini i načinu ulaganja sredstava ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/14), na rok duži od roka iz člana 40. ovog Pravilnika, priznat će se kao sredstva za pokriće tehničkih rezervi životnih osiguranja, tehničkih rezervi neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda do isteka ugovora o zajmu i ugovora o depozitu. Član 44. (Započeti postupci) Svi započeti postupci izdavanja saglasnosti na prekoračenja ulaganja i ulaganja izvan BiH završit će se u skladu sa ovim Pravilnikom. Član 45. (Prestanak važenja propisa) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/14).
Pravilnik o vanjskoj reviziji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 10.01.2018 revizija Broj 1 - Strana 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. 5 Na osnovu člana 130. stav (1) tačka b), a u vezi sa članom 123. stav (2) i člana 124. stav (2) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 9. sjednici održanoj 05.12.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VANJSKOJ REVIZIJI I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom se propisuje način izbora vanjskog revizora, postupak vanjske revizije društava za osiguranje i reosiguranje, minimalni sadržaj revizije i revizorskog izvještaja društava za osiguranje i reosiguranje (u daljem tekstu: društvo), razlozi i način neprihvatanja revizije, odnosno revizorskog izvještaja. II. IZBOR VANJSKOG REVIZORA I POSTUPAK VANJSKE REVIZIJE Član 2. (Izbor vanjskog revizora) (1) Skupština društva imenuje vanjskog revizora, uz prethodno pribavljanje saglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) na prijedlog za izbor vanjskog revizora. (2) Vanjski revizor pored ispunjavanja uvjeta utvrđenih propisima o računovodstvu i reviziji, koje dokazuje rješenjem o izdavanju dozvole za rad, mora ispunjavati i posebne uvjete: a) da u godini na koju se odnosi revizija, nije kod istog društva obavljao usluge u vezi sa procjenom vrijednosti društava, aktuarske usluge, interne revizije, menadžerske usluge i usluge ljudskih resursa, pravne i stručne usluge koje se odnose na proces revizije, savjetodavne, brokerske, dilerske ili investicijske usluge, što se potvrđuje izjavom direktora društva i izjavom direktora revizorskog društva ovjerenom kod nadležnog organa, b) da u društvu u kojem obavlja reviziju u prethodnoj godini nije ostvario više od 50% ukupnog prihoda, što se dokazuje odgovarajućom knjigovodstvenom dokumentacijom - bilansom uspjeha i izjavom o naplaćenoj naknadi za obavljenu reviziju u tom društvu, c) da je u odnosu na društvo i dioničare društva nezavisan, odnosno da nije u vezi odnos koji bi mogao dovesti u pitanje nezavisnost i nepristrasnost, što se dokazuje izjavom direktora revizorskog društva, ovjerenom kod nadležnog organa, da izvještaj o reviziji za neko od društava, u periodu od dvije prethodne godine, nije prihvaćen od strane Agencije za nadzor, d) da nije dao pozitivno revizorsko mišljenje u izvještaju o reviziji za društvo kome je, nakon toga, a u vezi sa nepravilnostima i/ili nezakonitostima, u radu u godini na koju se odnosi izvještaj o reviziji, oduzeto odobrenje za rad ili izrečena mjera zabrane raspolaganja imovinom od strane Agencije za nadzor, odnosno nad kojim je otvoren postupak posebne likvidacije, e) da nema bilo kakav direktan ili indirektan finansijski interes u društvu ili kod bilo kog povezanog lica sa društvom, što se potvrđuje izjavama direktora društva i revizorskog društva, ovjerenom kod nadležnog organa, f) da nema bilo kakav drugi odnos koji može kompromitovati njegovu nezavisnu ocjenu. (3) Pored dostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stava (2) ovog člana, koji su sastavni dio prijedloga za izbor vanjskog revizora, za vanjskog revizora je potrebno dostaviti i dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih članom 50. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). (4) Na sva pitanja koja se odnose na reviziju finansijskih izvještaja društva, a koja nisu regulisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine i Kodeks profesionalne etike revizora. (5) Uz prijedlog o izboru vanjskog revizora, društvo je dužno Agenciji za nadzor dostaviti i plan obavljanja revizije od strane revizorskog društva kojemu se namjerava povjeriti obavljanje revizije, uključujući i opis sadržaja planirane revizije po pojedinim područjima kao i planirani sastav revizorskog tima. (6) Prijedlog za izbor vanjskog revizora iz stava (1) ovog člana, društvo podnosi svake godine, najkasnije do 30. septembra za tekuću godinu. (7) Agencija za nadzor će u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga za izbor vanjskog revizora iz stava (6) ovog člana, ukoliko nema primjedbi, izdati saglasnost da predloženi vanjski revizor izvrši reviziju. (8) U slučaju da Agencija za nadzor ima primjedbu na predloženog vanjskog revizora, o tome obavještava društvo u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti uz obrazloženje istih. (9) U slučaju primjedbi na predloženog vanjskog revizora, društvo je u obavezi da dostavi dokaze o otklanjanju primjedbi Agencije za nadzor na izbor istog vanjskog revizora u roku od 10 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stava (8) ovog člana, nakon čega će Agencija za nadzor provesti postupak utvrđen stavom(7) i (8) ovog člana. (10) U slučaju da društvo nije u mogućnosti dostaviti dokaze o otklanjanju primjedbi Agencije za nadzor iz stava (8) ovog člana, dužno je predložiti drugog vanjskog revizora uz dostavljanje dokaza o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Pravilnikom i o tome obavijesti Agenciju za nadzor, u roku od 10 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stava (8) ovog člana, nakon čega će Agencija za nadzor provesti postupak utvrđen stavom (7) i (8) ovog člana. Član 3. (Postupak vanjske revizije) (1) Revizorski izvještaj društva sačinjava se na osnovu: a) Revidiranja finansijskih i konsolidiranih finansijskih izvještaja društava za osiguranje, konsolidiranih finansijskih izvještaja grupe osiguravača i konsolidiranih finansijskih izvještaja koncerna osiguravača osiguravajućeg holdinga, te mješovitog osiguravajućeg holdinga, odnosno društava za reosiguranje, koje društvo sastavlja na osnovu Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Međunarodnih računovodstvenih standarda, Međunarodnih revizorskih standarda i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: finansijski izvještaji), b) provjeravanja pravilnosti, tačnosti i potpunosti izvještaja koje društvo sastavlja na osnovu podzakonskih akata Agencije za nadzor, Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 69 c) provjere i ocjenjivanja organizacije i djelotvornosti poslovnih funkcija, a posebno rada interne kontrole, interne revizije, kadrovske osposobljenosti, te kvalitete općih akata društva i njihove primjene, d) provjere i ocjenjivanja funkcionisanja informacionog sistema, pravila i načina upravljanja rizicima u poslovanju i ulaganjima i e) davanja ocjene o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor. (2) Provjera i ocjenjivanje iz stava (1) tačka d) će se vršiti u skladu sa minimalnim standardima koje će propisati Agencija za nadzor. Član 4. (Sačinjavanje revizorskog izvještaja) Revizorski izvještaj društva sačinjava se na osnovu obavljene revizije, a u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o osiguranju, Međunarodnim revizijskim standardima, pravilima revizijske struke i drugim pravilima i propisima, poštujući Kodeks profesionalne etike revizora. Član 5. (Obaveze vanjskog revizora) (1) Vanjski revizor obavezan je davati mišljenja o tome jesu li finansijski izvještaji društva za osiguranje (nekonsolidirani i konsolidirani) sastavljeni u skladu sa propisima i standardima struke. (2) Tokom obavljanja revizije, vanjski revizor je obvezan odmah obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja: a) teže kršenje zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za rad društva za osiguranje, b) težu prevaru ili pronevjeru, c) materijalno značajnu promjenu financijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim finansijskim izvještajima, d) teže kršenje internih akata društva za osiguranje, e) kao i ostalim činjenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje poslovanje društva za osiguranje. (3) Vanjski revizori također su dužni obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj činjenici iz stava (2) ovoga člana za koju saznaju tokom obavljanja revizije u društvu koje ima usku povezanost u smislu člana 2. tačke s) Zakona o osiguranju. (4) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu st. (2) i (3) ovoga člana od strane vanjskog revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između vanjskog revizora i društva za osiguranje koje se odnose na ograničenja davanja podataka pa zbog toga neće snositi odgovornost koja bi u drugim slučajevima iz toga proizlazila. III. MINIMALNI SADRŽAJ REVIZIJE I REVIZORSKOG IZVJEŠTAJA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE Član 6. (Sadržaj revizorskog izvještaja) (1) Revizorski izvještaj sadrži: a) izvještaj i mišljenje revizora o finansijskim izvještajima, b) dodatne izvještaje društva, c) analize uz finansijske i dodatne izvještaje, d) ostale relevantne nalaze u skladu sa propisima. (2) Vanjski revizor potpisuje mišljenje izrađeno na osnovu pojedinačnih izvještaja i analiza društva, utvrđenih na osnovu revizije društva iz člana 4. ovog Pravilnika. Član 7. (Postupanja društva po preporukama) Revizor je dužan dati ocjenu o postupanju društva po preporukama provedene revizije za prethodnu finansijsku godinu i vanredne revizije ukoliko je provedena. Član 8. (Revizija u slučaju statusnih promjena društva) U slučaju statusne promjene društva, vanjski revizor je dužan izvršiti reviziju finansijskih izvještaja koji su sačinjeni prema stanju na dan upisa promjene u registar, dati svoje mišljenje, a društvo je isto, zajedno s finansijskim izvještajima, dužno dostaviti Agenciji za nadzor u roku od 60 dana od dana promjene. Član 9. (Revizorski izvještaji) Izvještaji iz člana 6. stava (1) tačka a) i b). ovog Pravilnika su: a) finansijski izvještaji (bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjenama u kapitalu, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz finansijske izvještaje), b) izvještaj o stanju i promjenama kapitala i garantnog fonda, odnosno ispunjavanja uvjeta u skladu sa Pravilnikom o elementima i kontroli margine solventnosti, c) izvještaj o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja, d) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja sredstava tehničkih rezervi, ne uključujući matematičku rezervu, e) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja sredstava matematičke rezerve, f) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja garantnog fonda, g) izvještaj o načinu vođenja poslovnih knjiga, h) izvještaj o ispravnosti i potpunosti dodatnih izvještaja i obavijesti Agenciji za nadzor, i) izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenim politikama, j) izvještaj o finansijskim transakcijama s povezanim licima, k) izvještaj o posrednicima u osiguranju s kojima društvo ima sklopljen ugovor o posredovanju, l) izvještaj o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor i preporukama iz provedene revizije za prethodnu finansijsku godinu i vanrednu reviziju ukoliko je provedena, m) izvještaj o upravljanju i ograničavanju rizika kojima je izloženo društvo, n) izvještaj o radu interne revizije, o) izvještaj o funkcionisanju i kvaliteti informacionog sistema, p) izvještaj o organizaciji društva, efikasnosti poslovnih funkcija i kadrovskoj osposobljenosti. Član 10. (Analize uz revizorski izvještaj) Uz izvještaje iz člana 9. ovog Pravilnika, vanjski revizor obavezno prilaže i analize iz člana 6. stav (1) tačka c) koje se odnose na: a) finansijske i statističke izvještaje, b) analizu o stanju i promjenama tehničkih rezervi društva, c) analizu o stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, matematičke rezerve i garantnog fonda, d) način vođenja poslovnih knjiga, Broj 1 - Strana 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. e) osnovne pokazatelje poslovanja (ekonomičnost, rentabilnost, profitabilnost, likvidnost, solventnost, efikasnost rješavanja odštetnih zahtjeva), f) organizaciju društva, efikasnosti poslovnih funkcija, funkcionisanju i kvaliteti informacionog sistema i kadrovskoj osposobljenosti. Član 11. (Analiza finansijskih i statističkih izvještaja) (1) Analiza bilansnih pozicija, pored ostalog, obavezno sadrži prikaz: a) vrijednosti i strukture nematerijalnih sredstava, kao i uvjeta pod kojima su navedena ulaganja izvršena i ocjenu navedenih uvjeta u odnosu na tržišne, b) vrijednosti i strukture nekretnina (posebno namijenjenih za obavljanje djelatnosti osiguranja i investicijskih nekretnina - ulaganja), stepena amortizovanosti i evidencije o vlasništvu, c) vrijednosti, strukture i stepena završenosti nekretnina i opreme u pripremi, d) dugoročnih finansijskih ulaganja, posebno u povezana pravna lica, po strukturi i ročnosti, kao i podatke o uvjetima pod kojima su plasirana sredstva sa ocjenom tih uvjeta u odnosu na tržišne uvjete i usklađenosti plasmana sa vrstom poslova osiguranja koje društvo obavlja, e) učešća u kapitalu zavisnih, povezanih i ostalih pravnih lica, sa nazivom, iznosom, procentom učešća društva u kapitalu i podacima o ukupnoj strukturi vlasništva tih lica, f) kratkoročnih finansijskih plasmana, posebno u povezana pravna lica, po strukturi i ročnosti, kao i podatke o uvjetima pod kojima su plasirana sredstva sa ocjenom tih uvjeta u odnosu na tržišne uvjete i usklađenosti plasmana sa vrstom poslova osiguranja koje društvo obavlja, g) potraživanja po osnovu premije data po vrstama osiguranja, ročnoj strukturi i ispravci vrijednosti tih potraživanja, sa podacima o najvećim dužnicima; h) potraživanja po osnovu učešća u naknadi šteta sa ispravkom vrijednosti, te podacima o najvećim dužnicima, i) ostalih potraživanja, uključujući i potraživanja iz specifičnih poslova, zajedničkih ulaganja i sl., po strukturi i ročnosti, ispravci vrijednosti tih potraživanja, sa podacima o najvećim dužnicima, kao i poseban prikaz međusobnih potraživanja i obaveza i njihovom izvršavanju kod zajedničkih ulaganja, j) vrijednosti i strukture aktivnih vremenskih razgraničenja, promjena u toku godine, sa obrazloženim stavom o izvršenim razgraničenjima, k) iznosa i strukture kapitala društva i garantnog fonda, obračuna margine solventnosti, kao i ocjenu usklađenosti sa propisima, l) dioničara društva sa kvalifikovanim udjelom, kao i podatke o povezanosti dioničara, podatke o vlasnicima pravnih lica, koja su dioničari društva, sve do krajnjih vlasnika u lancu vlasništva - fizičkih lica, m) vrijednosti i strukture dugoročnih i kratkoročnih rezervisanja, kao i ocjenu usklađenosti sa propisima, n) dugoročnih obaveza, po strukturi i ročnosti, posebno prema povezanim licima, o) kratkoročnih obaveza, po strukturi i ročnosti, posebno prema povezanim licima, p) obaveza za štete i njihovoj usklađenosti sa propisanim ili ugovorenim rokovima za isplatu šteta, q) obaveza prema Zaštitnom fondu Federacije BiH, r) ostalih obaveza, posebno prema povezanim licima, obaveza iz specifičnih poslova, zajedničkih ulaganja i sl., s) vrijednosti i strukture pasivnih vremenskih razgraničenja, promjena u toku godine, sa obrazloženim stavom o izvršenim razgraničenjima, t) likvidnosti i solventnosti društva, nakon analize i ocjene stanja i realnosti potraživanja i obaveza. (2) Za sve vrste plasmana i potraživanja obavezno se navode podaci o vrsti, odnosno strukturi, vrijednosti, ročnosti, ispravci vrijednosti, osnovanosti i realnosti otpisa, kao i pojedinačni podaci o najvećim dužnicima. (3) Analiza bilansa stanja obavezno sadrži i prikaz strukture rizične aktive i ocjenu o rezervama za taj dio aktive, kao i van bilansnu evidenciju. (4) Analiza bilansa uspjeha društva, pored ostalog, obavezno sadrži podatke o: a) poslovnim prihodima i rashodima, b) ostvarenoj premiji osiguranja po vrstama, prihodu od premije, rasporedu bruto premije osiguranja prema propisima i internim aktima društva, svim vrstama datih popusta na premiju, usklađenosti sa propisima i uticaju odobrenih popusta na poslovni rezultat, c) ostvarenim poslovnim rashodima, odnosno troškovima poslovanja i njihovoj pokrivenosti obračunatim režijskim dodatkom, d) ostvarenim finansijskim prihodima i rashodima, a posebno sa povezanim licima, e) ostalim prihodima i rashodima, f) finansijskom rezultatu, po segmentima prihoda i rashoda, a posebno se daje obrazloženje u slučaju gubitka, sa detaljnijim pregledom strukture one grupe prihoda i rashoda u okviru koje je ostvaren gubitak. Član 12. (Izvještaj i analiza o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja) Izvještaj i analiza o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja mora sadržavati najmanje: a) stanje tehničkih rezervi osiguranja na početku godine, stanje tehničkih rezervi osiguranja na kraju godine i promjene stanja tehničkih rezervi osiguranja tokom godine, b) opis metoda koje društvo primjenjuje za utvrđivanje tehničkih rezervi osiguranja (ako je društvo promijenilo metodu izračunavanja tehničkih rezervi osiguranja vanjski revizor mora pojasniti promjenu i učinak na finansijski rezultat i položaj društva), kao i ocjenu pouzdanosti i kvaliteta podataka i pretpostavki, c) u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti dostavlja se preporuka vanjskog revizora, d) objašnjenja u vezi ispunjavanja preporuka vanjskog revizora iz prethodnih godina. Član 13. (Izvještaj i analiza o stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, matematičke rezerve i garantnog fonda) Pojedinačni izvještaji i analize o stanju i strukturi ulaganja sredstava tehničkih rezervi, posebno matematičke rezerve i garantnog fonda društva mora sadržavati najmanje: a) kratak opis stanja i strukture ulaganja sredstava u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima Agencije za nadzor, kojima se reguliše ulaganje sredstva društva, s uporednim tabelarnim prikazom prethodne godine, b) stanje ulaganja sredstava na početku godine, na kraju godine i promjene stanja ulaganja tokom godine, Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 71 c) u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti dostavlja se preporuka vanjskog revizora, d) objašnjenja u vezi ispunjavanja preporuka vanjskog revizora iz prethodnih godina, e) mišljenje o stanju i strukturi ulaganja sredstava, te o sigurnosti, isplativosti i tržišnosti ulaganja, ročnosti ulaganja, raznovrsnosti i disperziji ulaganja, kao i o valutnoj i vremenskoj usklađenosti. Član 14. (Izvještaj i analiza o načinu vođenja poslovnih knjiga) (1) Izvještaj i analiza o načinu vođenja poslovnih knjiga uključuje mišljenje vanjskog revizora o načinu vođenja poslovnih knjiga društva, uz navođenje eventualnih nepravilnosti ili slabosti koje su utvrđene tokom revizije, kao i rizika koji iz tih slabosti proizlaze. (2) Vanjski revizor naročito ispituje i daje ocjenu o tome da li se, na način iz stava (1) ovog člana i u skladu sa propisima, vodi evidencija obrazaca "stroge evidencije", po vrstama osiguranja, u društvu i kod zaduženih lica, kao i evidencija šteta po vrstama osiguranja. Član 15. (Izvještaj o ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvještaja koji se dostavljaju Agenciji za nadzor) Izvještaj o ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvještaja koje društvo dostavlja Agenciji za nadzor uključuje mišljenje revizora o ispravnosti i potpunosti dodatnih izvještaja i obavijesti. Kriterij ispravnosti i potpunosti je između ostalog i usaglašenost s revidiranim finansijskim izvještajima. Član 16. (Izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenih politika) Izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenim politikama, uključuje opis metoda upotrebljenih pri vrednovanju pojedinih bilansnih i vanbilansnih stavki kao i navođenje upotrebljenih računovodstvenih politika. Član 17. (Izvještaj o transakcijama sa povezanim licima) (1) Analiza finansijskih transakcija sa povezanim licima sadrži nazive, odnosno ime i prezime, povezanih lica sa kojima je društvo obavljalo finansijske transakcije, vrstu povezanosti, pravni ili drugi osnov transakcije, vrstu i vrijednost izvršenih transakcija, te mišljenje vanjskog revizora o uticaju izvršenih transakcija na finansijski rezultat i položaj društva. (2) Pod povezanim licima u smislu ovog Pravilnika se smatraju lica definisana Zakonom o osiguranju i utvrđena u podzakonskim aktima. Član 18. (Izvještaj o posrednicima u osiguranju) (1) Izvještaj o posrednicima u osiguranju s kojima je društvo zaključilo ugovor o posredovanju, uključuje podatke o obračunatoj i isplaćenoj proviziji posredniku, kao i ostvarenoj premiji putem posrednika po vrstama osiguranja. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana se sačinjava posebno za posrednike - fizička lica, posrednike - pravna lica i javna preduzeća - poštanske operatere i banke. Član 19. (Izvještaj o postupanjima društva po nalozima Agencije za nadzor) Izvještaj o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor sadržava ocjenu vanjskog revizora o postupanju po svakom nalogu. U slučaju nepostupanja društva po nalogu Agencije za nadzor, izvještaj mora sadržavati mišljenje vanjskog revizora o uticaju neprovođenja istog na istinit i fer pregled finansijskih izvještaja društva i efekat istog na kontinuitet poslovanja društva. Član 20. (Izvještaj o poštivanju pravila o upravljanju rizicima) (1) Vanjski revizor dužan je provjeriti i ocijeniti pravila, politike i procedure društva za identificiranje, mjerenje, praćenje i ograničavanje rizika kojima je društvo izloženo u svom poslovanju, kao i primjenu navedenih akata o čemu mora izraditi izvještaj o upravljanju i ograničavanju rizika društva. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) kratak opis vrsta rizika kojima je društvo izloženo u svojem poslovanju, b) procjenu politika i procedura koje se odnose na upravljanje pojedinim rizikom, kao i provedbu istih, c) nedostatke u upravljanju pojedinim rizikom, d) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti identificiranja, mjerenja i upravljanja pojedinim rizikom, e) preporuke koje se odnose na eventualne korekcije pri izračunu kapitala i adekvatnosti kapitala, te na upravljanje rizikom likvidnosti i solventnosti, kao i na ostale rizike kojima je društvo izloženo, f) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti i djelotvornosti sistema internih kontrola, vezano uz upravljanje pojedinim rizikom, g) mišljenje o postupanju društva na osnovu preporuka interne revizije, h) mišljenje o postupanju društva s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina, i) preporuke vanjskog revizora za poboljšanje politika i procedura upravljanja rizicima. (3) Vanjski revizor je dužan ispuniti i potpisati Upitnik koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 1). Član 21. (Izvještaj o djelovanju interne revizije) (1) Vanjski revizor je dužan provjeriti i ocijeniti djelotvornost interne revizije te izraditi izvještaj o radu interne revizije. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) kratak opis rada interne revizije s podacima o stručnoj osposobljenosti zaposlenih u internoj reviziji (navesti ime i prezime lica koja posjeduju certifikat ovlaštenog internog revizora), b) mišljenje vanjskog revizora o radu interne revizije (revizor procjenjuje djeluje li interna revizija na način propisan zakonom i općim aktima, da li je interni revizor nezavisan, obavlja li poslove prema pravilima struke, procjenjuje li zakonitost poslovanja društva, te primjerenost i djelotvornost sistema internih kontrola na način da osigura sigurno i razumno upravljanje društvom), c) popis eventualnih nedostataka u radu interne revizije društva i rizika koji iz njih proizilaze, d) mišljenje o postupcima društva u vezi sa internom revizijom, s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina za unapređenje funkcije interne revizije, e) preporuke vanjskog revizora za poboljšanje djelotvornosti interne revizije. (3) Revizor je dužan ispuniti i potpisati Upitnik koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2). Broj 1 - Strana 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 22. (Izvještaj o kvaliteti informacionog sistema) (1) Vanjski revizor je dužan provjeriti i ocijeniti stanje i kvalitet informacionog sistema o čemu mora izraditi izvještaj o kvaliteti informacionog sistema. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana sadrži ocjenu koja se odnosi na stanje i adekvatnost upravljanja informacionim sistemom u skladu sa međunarodno priznatim standardima i okvirima za reviziju informacionog sistema, korištenjem metoda i postupaka za reviziju informacionog sistema zasnovanih na procjeni rizika. (3) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) usklađenost djelovanja informacionog sistema s poslovnim ciljem i propisanim internim procedurama poslovanja, b) učinkovitost djelovanja informacionog sistema, c) politike i organizaciju sigurnosti i zaštite informacionog sistema i podataka, d) sigurnost baze podataka (stroge evidencije o zaključenim policama i prijavljenim štetama itd.), e) primjerenost vanjskih, sistemskih i ostalih kontrola, f) tehnološka opremljenost, g) eventualno uočene slabosti i rizici sistema, h) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti upravljanja informacionim sistemom, i) preporuke koje se odnose na unapređenje sistema i otklanjanje uočenih slabosti, j) mišljenje o postupcima društva s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina. Član 23. (Mišljenje vanjskog revizora) (1) Mišljenje u izvještaju vanjskog revizora izražava se isključivo kao: a) pozitivno ili neuvjetno mišljenje, odnosno mišljenje da su finansijski izvještaji društva tačno i objektivno sačinjeni, da su potpuno u skladu sa propisima Agencije za nadzor, međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i da je revizija u potpunosti obavljena, b) mišljenje sa rezervom, odnosno mišljenje da postoje određeni problemi vezani za izvještaje društva kao što su nedostatak dokaznog materijala, odstupanje finansijskih izvještaja ili njihovih dijelova od međunarodnih računovodstvenih standarda, međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, propisa Agencije za nadzor i ograničenja u obimu postupka revizije, itd., c) negativno mišljenje, odnosno mišljenje da finansijski izvještaji društva nisu tačno i objektivno sačinjeni i da nisu u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i propisima Agencije za nadzor, d) suzdržano mišljenje, odnosno suzdržavanje od davanja mišljenja o finansijskim izvještajima društva kada vanjski revizor zaključi da postoji ozbiljna sumnja u sposobnost društva za daljnje uspješno poslovanje i sadrži napomenu da vanjski revizor ne preuzima nikakvu odgovornost za tačnost i objektivnost izvještaja koji su bili predmet postupka revizije. (2) Revizorski izvještaj, potpisuju i ovjeravaju ovlašteni revizor, u svoje ime, kao i odgovorna osoba revizorskog društva u ime revizorskog društva. Član 24. (Objavljivanje revizorskog izvještaja) (1) U roku od četiri mjeseca od okončanja finansijske godine društvo je u obavezi Agenciji za nadzor dostaviti izvještaj o obavljenoj vanjskoj reviziji zajedno sa revizorskim mišljenjem. (2) Revidirani finansijski izvještaj iz člana 124. Zakona o osiguranju se objavljuje u roku i na način definisan stavom (1) ovog člana, a sadržaj sažetka revidiranog izvještaja čine: skraćene šeme bilansa uspjeha i bilansa stanja, uključujući i vanbilansnu evidenciju, revizorsko mišljenje, mišljenje ovlaštenog aktuara te osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora, odbora za reviziju i ovlaštenog aktuara društva. Sažetak ne sadrži priloge i analize. Sažetak revidiranog finansijskog izvještaja mora biti dostupan najmanje pet godina na internet stranici društva za osiguranje (web stranici). IV. NEPRIHVATANJE REVIZORSKOG IZVJEŠTAJA Član 25. (Neprihvatanje revizorskog izvještaja) (1) Agencija za nadzor neće prihvatiti revizorski izvještaj o provedenoj reviziji izvještaja definisanih čl. 6. i 9. ovog Pravilnika, ako utvrdi da je isti sastavljen protivno odredbama Zakona o osiguranju, odredbama ovog Pravilnika i drugim podzakonskim aktima Agencije za nadzor, te zakona kojima se uređuje revizija i pravila revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom poslovanja društva ili na drugi način utvrdi da revizorsko mišljenje nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama. (2) Revizorski izvještaj je neprihvatljiv Agenciji za nadzor ako postoje odstupanja između revidiranih finansijskih izvještaja i stanja u društvu koje je Agencija za nadzor utvrdila neposrednim i/ili posrednim nadzorom. (3) Ako postoje razlozi za sumnju u istinitost, ispravnost i potpunost izvještaja o reviziji, Agencija za nadzor može u postupku nadzora da zahtijeva korekciju od strane istog vanjskog revizora i/ili zahtijeva provjeru izvještaja o reviziji od strane drugog vanjskog revizora. (4) O ustanovljenim propustima, nepravilnostima i/ili nezakonitostima u obavljenoj reviziji u radu vanjskog revizora Agencija za nadzor može obavijestiti organ nadležan za nadzor društava za reviziju. (5) U slučaju neprihvatanja revizorskog izvještaja, Agencija za nadzor sljedeće dvije kalendarske godine neće odobriti izbor navedenog vanjskog revizora za bilo koje društvo registrovano kod Agencije za nadzor. V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o vanjskoj reviziji ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/16). Član 27. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3284-2/17 05. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 73 PRILOG 1. UPITNIK O UPRAVLJANJU RIZICIMA I UTICAJ NA ADEKVATNOST KAPITALA 1) Da li je adekvatnost kapitala izračunata u skladu s propisima Agencije za nadzor? 2) Da li je društvo pravilno i redovno izvještavalo Agenciju za nadzor o kapitalu i adekvatnosti kapitala? 3) Raspolaže li društvo dovoljnim kapitalom s obzirom na obim i vrstu poslova u osiguranju te pripadajuće rizike? 4) Ima li društvo izrađen plan za formiranje potrebne visine kapitala kako bi udovoljilo propisanoj adekvatnosti, u slučaju ugrožene adekvatnosti kapitala? 5) Da li je garantni fond umanjen za odbitne stavke za obavljanje poslova životnog osiguranja izračunat u skladu s propisima Agencije za nadzor? 6) Da li je garantni fond umanjen za odbitne stavke za obavljanje poslova neživotnog osiguranja izračunat u skladu s propisima Agencije za nadzor? Upisuje se odgovor DA ili NE. Ukoliko je odgovor negativan, potrebno je navesti odstupanja. PRILOG 2. UPITNIK O RADU INTERNE REVIZIJE 1) Ima li društvo organiziranu internu reviziju kao samostalni organizacijski dio koji je funkcionalno i organizacijski odvojen od drugih organizacijskih dijelova? 2) Da li je interna revizija neposredno podređena upravi društva? 3) Da li su u društvu definisana pravila i strategije djelovanja interne revizije u saglasnosti s nadzornim odborom? 6) Ima li interna revizija stalan i cjelovit nadzor nad poslovanjem društva? 7) Djeluje li interna revizija u skladu sa načelima struke i standardima interne revizije, Etičkim kodeksom internih revizora te pravilima rada interne revizije? 8) Obavlja li internu reviziju društva barem jedno lice koje posjeduje certifikat ovlaštenog internog revizora u skladu sa zakonima koji regulišu ovu oblast? 9) Da li lica koja obavljaju posao interne revizije obavljaju i neke druge poslove u društvu? 10) Da li su lica koja obavljaju poslove interne revizije, članovi uprave društva? 11) Odobrava li odbor za reviziju društva godišnji plan i program interne revizije, kao i trogodišnji (strateški) plan interne revizije? 12) Da li odbor za reviziju društva obavještava/upoznaje nadzorni odbor društva o godišnjem planu i programu interne revizije, kao i trogodišnjem (strateškom) planu interne revizije? 13) Izdaje li interna revizija najmanje dva puta godišnje izvještaj o internoj reviziji u skladu sa Pravilnikom o internoj reviziji u društvu za osiguranje ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:13/09)? 14) Dostavlja li interna revizija upravi društva i nadzornom odboru polugodišnje i godišnje izvještaje u skladu sa Pravilnikom o internoj reviziji u društvu za osiguranje ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:13/09)? 15) Uvrštava li uprava društva na dnevni red skupštine godišnje izvještaje interne revizije? 16) Ako je pregledom poslovanja utvrđeno kršenje pravila upravljanja rizicima što bi za posljedicu moglo imati nelikvidnost ili nesolventnost, odnosno sigurnost poslovanja, obavještava li interna revizija upravu društva, odbor za reviziju i nadzorni odbor društva redovno o svojim nalazima? 17) Ako pregledom poslovanja interna revizija utvrdi da je uprava društva kršila pravila upravljanja rizicima, obavještava li odbor za reviziju i nadzorni odbor? 18) Da li je interna revizija utvrdila obzirom na veličinu društva i obim poslovanja, dovoljno učinkovit sistem interne revizije? 19) Da li je interna revizija u potpunosti upoznata s politikama društva? Upisuje se odgovor DA ili NE. Ukoliko je potrebno, navesti pojašnjenje. Na temelju članka 130. stavak (1) točka b), a u svezi sa člankom 123. stavak (2) i člankom 124. stavak (2) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", 23/17) i članka 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 9. sjednici održanoj 5.12.2017., donosi PRAVILNIK O VANJSKOJ REVIZIJI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom se propisuje način izbora vanjskog revizora, postupak vanjske revizije društava za osiguranje i reosiguranje, minimalni sadržaj revizije i revizorskog izvješća društava za osiguranje i reosiguranje (u daljnjem tekstu: društvo), razlozi i način neprihvaćanje revizije, odnosno revizorskog izvješća. II. IZBOR VANJSKOG REVIZORA I POSTUPAK VANJSKE REVIZIJE Članak 2. (Izbor vanjskog revizora) (1) Skupština društva imenuje vanjskog revizora, uz prethodno pribavljanje suglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor) na prijedlog za izbor vanjskog revizora. (2) Vanjski revizor pored ispunjavanja uvjeta utvrđenih propisima o računovodstvu i reviziji, koje dokazuje rješenjem o izdavanju dozvole za rad, mora ispunjavati i posebne uvjete: a) da u godini na koju se odnosi revizija, nije kod istog društva obavljao usluge u svezi s procjenom vrijednosti društava, aktuarske usluge, interne revizije, menadžerske usluge i usluge ljudskih resursa, pravne i stručne usluge koje se odnose na proces revizije, savjetodavne, brokerske, dilerske ili investicijske usluge, što se potvrđuje izjavom direktora društva i izjavom direktora revizorskog društva ovjerenom kod nadležnog organa, b) da u društvu u kojem obavlja reviziju u prethodnoj godini nije ostvario više od 50% ukupnog prihoda, što se dokazuje odgovarajućom knjigovodstvenom dokumentacijom - bilancom uspjeha i izjavom o naplaćenoj naknadi za obavljenu reviziju u tom društvu, c) da je u odnosu na društvo i dioničare društva neovisan, odnosno da nije u svezi odnos koji bi
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige Federacija BiH Službene novine FBiH 97/17 15.12.2017 SN FBiH 91/15 pravilnik ,trgovačka knjiga,izmjene i dopune Petak, 15. 12. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 97 - Stranica 53 Početak rada komisijâ za popis je 07.12.2017. godine, a rok završetka popisa i sačinjavanje Zapisnika o rezultatima obavljenog popisa je 22.01.2018. godine. Po završenom popisu komisije su obvezne izvršiti usklađivanje i sravnjavanje stanja utvrđenog popisom sa knjigovodstvenim stanjem, te sastaviti izvještaj o sačinjenom popisu - elaborat do 26.01.2018. godine. Sastavni dijelovi elaborata su: 1. Izvještaj Komisije za popis stalnih sredstava i sitnog inventara sa pratećom dokumentacijom (prijedlozi i odluke o rashodovanju stalnih sredstava; zapisnik o uništenju stalnih sredstava i sitnog inventara; zapisnik o eventualnim manjkovima) 2. Izvještaj Komisije za popis blagajne, potraživanja i obveza sa pratećom dokumentacijom (zapisnik o popisu blagajne, potraživanja i obveza) Elaborat sa svim prilozima o rezultatima izvršenog popisa potpisuju predsjednici obe Komisije i dostavljaju Ministru na suglasnost i verifikaciju uz donošenje Odluke o prihvaćanju elaborata. V. Komisije iz člana II. ovog rješenja su dužne u svome radu pridržavati se Naputka o provedbi redovitog popisa imovine, obveza, potraživanja i blagajne u 2017. godini u Federalnom ministarstvu trgovine i drugih pozitivnih propisa koji reguliraju ovu oblast. VI. Predsjednicima, članovima komisija za rad u komisijama pripada pravo na naknadu u skladu sa važećim propisima. VII. Ovo rješenje se dostavlja predsjedniku i članovima Komisija, Službi za financijske poslove, Službi za pravne i opće poslove i referentu za poslove pisarnice i arhive. VIII. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-34-1439/17 06. prosinca/decembra 2017. godine Mostar Ministar Zlatan Vujanović, v. r. 1740 Na temelju članka 25. stavak 10) Zakona o unutarnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 79/17), federalni ministar trgovine donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TRGOVAČKE KNJIGE Članak 1. U Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige ("Službene novine Federacije BiH", broj 91/15) u članku 2. stavak (1) iza točke c) dodaje se nova točka d) koja glasi: "d) Trgovačka knjiga prometa komisionom robom - obrazac TKK" Članak 2. Članak 5. mijenja se i glasi: "Članak 5. (1) Trgovačka knjiga vodi se u pisanom obliku, ručno ili elektronski, tako da omogućava uvid i kontrolu prometa. (2) Ako se trgovačka knjiga vodi ručno svaka strana mora biti numerirana rednim brojem, uvezana jamstvenikom, prošivena i zapečaćena pečatnim voskom. Trgovačku knjigu potpisuje i ovjerava odgovorna osoba trgovca prije unosa podataka. (3) Ako se trgovačka knjiga vodi elektronski, radi dostupnosti evidencije prilikom inspekcijskog nadzora, na zahtjev inspektora vrši se tiskanje podataka. Članak 3. Članak 6. briše se. Članak 4. U članku 9. iza stavka (1) dodaju se novi st. (2) i (3) koji glase: "(2) Uz oznaku cijene robe izložene prodaji ili pripremljene za prodaju mora se označiti redni broj iz trgovačke knjige i godina zaduženja, odnosno zapisnika o promjeni cijena u trgovačkoj knjizi, ili druga oznaka na temelju koje se može istaknuta cijena povezati sa prijemnim listom, odnosno zapisnikom o promjeni cijena. (3) Ako se na proizvodu nalazi bar code ili druga oznaka na temelju koje se može istaknuta cijena povezati sa prijemnim listom ili rednim brojem zaduženja u trgovačkoj knjizi, trgovac nije dužan postupiti po odredbi stavka (2) ovog članka". Članak 5. U članku 11. stavak (2) riječ "kolone 5" zamjenjuje se riječima: "zbira kolona 5 i 6". Članak 6. (1) U članku 15. stavak (1) riječ "tekuću" zamjenjuje se riječju "poslovnu". (2) Iza stavka (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3) Ako se trgovačka knjiga za trgovinu na veliko vodi elektronski zaključivanje se vrši tiskanjem početne strane i krajnjeg salda, koji se ovjerava potpisom odgovorne osobe i pečatom. (4) Trgovačka knjiga za trgovinu na veliko koja se vodi elektronski na kraju poslovne godine mora se osigurati na način da nije moguća izmjena strana ili dijelova evidencije i da se može u svakom trenutku tiskati." Članak 7. U članku 18. stavak (1) točka d), iza podtočke 3) dodaje se nova podtočka 4) koja glasi: "4) Evidentiranje kala, rastura, kvara i loma sukladno sa propisanim Normativima i aktima trgovca, otpisa zaliha zbog isteka roka uporabe i neškodljivog uništenja pod nadzorom inspekcijskih organa, manjka utvrđenog na zalihama na teret trgovca, manjka utvrđenog na zalihama nastalog zbog krađe, evidentiranje popusta u maloprodaji i korištenje vlastite robe iz prodajnog objekta za vanposlovne svrhe trgovca (reprezentacija, donacija i dr), vrši se storno knjiženjem u koloni 4." U točki e). podtočka 1) mijenja se i glasi: "1) U kolonu 5 upisuje se i maloprodajna vrijednost manjka utvrđenog na zalihama na teret odgovorne osobe trgovca, a na temelju odgovarajuće isprave." Članak 8. (1) U članku 22. stavak (1) riječ "tekuću" zamjenjuje se riječju "poslovnu". (2) Iza stavka (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3) Ako se trgovačka knjiga za trgovinu na malo vodi elektronski zaključivanje se vrši tiskanjem početne strane i krajnjeg salda, koji se ovjerava potpisom odgovorne osobe i pečatom. (4) Trgovačka knjiga za trgovinu na malo koja se vodi elektronski na kraju poslovne godine mora se osigurati na Broj 97 - Stranica 54 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 15. 12. 2017. način da nije moguća izmjena strana ili dijelova evidencije i da se može u svakom trenutku tiskati." Članak 9. U članku 24. stavak (3) mijenja se i glasi: "(3) Trgovac koji pruža usluge tržnice na malo (pijaca) dužan je voditi posebnu evidenciju o zaključenim ugovorima o zakupu iz članka 39a. točka e) Zakona o unutarnjoj trgovini." Članak 10. (1) U članku 26. stavak (1) riječ "tekuću" zamjenjuje se riječju "poslovnu". (2) Iza stavka (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3) Ako se trgovačka knjiga za trgovačke usluge vodi elektronski zaključivanje se vrši tiskanjem početne strane i krajnjeg salda, koji se ovjerava potpisom odgovorne osobe i pečatom. (4) Trgovačka knjiga za trgovačke usluge koja se vodi elektronski na kraju poslovne godine mora se osigurati na način da nije moguća izmjena strana ili dijelova evidencije i da se može u svakom trenutku tiskati." Članak 11. Članak 27. mijenja se i glasi: "Članak 27. Davatelj trgovinskih usluga berze, franšizinga, uskladištenja, otpremanja i dopremanja robe (špedicije), vašara, sajma (usluge priređivanja sajmova i gospodarskih izložbi) koji u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane za izvršenu trgovinsku uslugu propisane člankom 24. ovog pravilnika, nije obvezan voditi trgovačku knjigu za trgovinske usluge ali je dužan u momentu inspekcijskog nadzora inspektoru predočiti dokumente iz članka 24. stavak (1) toč. c) i d) ovog pravilnika. Članak 12. (1) U članku 34. stavak (1) riječ "tekuću" zamjenjuje se riječju "poslovnu". (2) Iza stavka (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3) Ako se trgovačka knjiga prometa komisionom robom vodi elektronski zaključivanje se vrši tiskanjem početne strane i krajnjeg salda, koji se ovjerava potpisom odgovorne osobe i pečatom. (4) Trgovačka knjiga prometa komisionom robom koja se vodi elektronski na kraju poslovne godine mora se osigurati na način da nije moguća izmjena strana ili dijelova evidencije i da se može u svakom trenutku tiskati." Članak 13. U članku 36. riječi: " najmanje pet godina po isteku poslovne godine na koju se ta dokumentacija odnosi" zamjenjuju se riječima: "čuva se sukladno propisima o računovodstvu i drugim propisima koji reguliraju rok i način čuvanja ovakve vrste dokumenata." Članak 14. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati od 01.01.2018. godine. Broj 01-02-1373/17 Prosinca 2017. godine Mostar Ministar Zlatan Vujanović, v. r. На основу члана 25. став 10) Закона о унутрашњој трговини ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 40/10 и 79/17), федерални министар трговине доноси ПРАВИЛНИК О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ПРАВИЛНИКА О ОБЛИКУ, САДРЖАЈУ И НАЧИНУ ВОЂЕЊА ТРГОВАЧКЕ КЊИГЕ Члан 1. У Правилнику о облику, садржају и начину вођења трговачке књиге ("Службене новине Федерације БиХ", број 91/15) у члану 2. став (1) иза тачке ц) додаје се нова тачка д) која гласи: "д) Трговачка књига промета комисионом робом - образац ТКК" Члан 2. Члан 5. мијења се и гласи: "Члан 5. (1) Трговачка књига води се у писаном облику, ручно или електронски, тако да омогућава увид и контролу промета. (2) Ако се трговачка књига води ручно свака страна мора бити нумерисана редним бројем, увезана јемствеником, прошивена и запечаћена печатним воском. Трговачку књигу потписује и овјерава одговорно лице трговца прије уноса података. (3) Ако се трговачка књига води електронски, ради доступности евиденције приликом инспекцијске контроле, на захтјев инспектора врши се штампање података. Члан 3. Члан 6. брише се. Члан 4. У члану 9. иза става (1) додају се нови ст. (2) и (3) који гласе: "(2) Уз ознаку цијене робе изложене продаји или припремљене за продају мора се означити редни број из трговачке књиге и година задужења, односно записника о промјени цијена у трговачкој књизи, или друга ознака на основу које се може истакнута цијена повезати са пријемним листом, односно записником о промјени цијена. (3) Ако се на производу налази бар цоде или друга ознака на основу које се може истакнута цијена повезати са пријемним листом или редним бројем задужења у трговачкој књизи, трговац није дужан поступити по одредби става (2) овог члана". Члан 5. У члану 11. став (2) ријеч "колоне 5" замјењује се ријечима: "збира колона 5 и 6". Члан 6. (1) У члану 15. став (1) ријеч "текућу" замјењује се ријечју "пословну". (2) Иза става (2) додају се нови ст. (3) и (4) који гласе: "(3) Ако се трговачка књига за трговину на велико води електронски закључивање се врши штампањем почетне стране и крајњег салда, који се овјерава потписом одговорног лица и печатом. (4) Трговачка књига за трговину на велико која се води електронски на крају пословне године мора се осигурати на начин да није могућа измјена страна или дијелова евиденције и да се може у сваком тренутку штампати."
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH Službene novine FBiH 96/17 13.12.2017 SN FBiH 84/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 33/22, SN FBiH 87/20, SN FBiH 94/19, SN FBiH 11/17, SN FBiH SN FBiH 88/16 pravilnik,dobit,zakon Srijeda, 13. 12. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 96 - Strana 227 III. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o prihvatanju Prijedloga protokola o suradnji između Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i Federalnog ministarstva zdravstva, Bosna i Hercegovina, u području transplantacijske medicine ("Službene novine Federacije BiH", broj 86/16). IV. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1605/2017 07. prosinca 2017. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r. На основу члана 19. став (2) Закона о Влади Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 и 8/06), а у вези са чланом 52. алинеја 8. Закона о трансплантацији органа и ткива у сврху лијечења ("Службене новине Федерације БиХ", број 75/09), на приједлог федералног министра здравства, Влада Федерације Босне и Херцеговине, на 131. сједници, одржаној 07.12.2017. године, доноси ОДЛУКУ О ПРИХВАТАЊУ ПРИЈЕДЛОГА ПРОТОКОЛА О САРАДЊИ У ОБЛАСТИ ТРАНСПЛАНТАЦИЈСКЕ МЕДИЦИНЕ ИЗМЕЂУ МИНИСТАРСТВА ЗДРАВСТВА РЕПУБЛИКЕ ХРВАТСКЕ И ФЕДЕРАЛНОГ МИНИСТАРСТВА ЗДРАВСТВА, БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА I Влада Федерације Босне и Херцеговине прихвата Приједлог протокола о сарадњи у области трансплантацијске медицине између Министарства здравства Републике Хрватске и Федералног министарства здравства, Босна и Херцеговина. II Даје се овлаштење федералном министру здравства, доц. др Вјекославу Мандићу, за потписивање Протокола из тачке I ове одлуке. III Даном ступања на снагу ове одлуке престаје да важи Одлука о прихватању Приједлога протокола о сарадњи између Министарства здравља Републике Хрватске и Федералног министарства здравства, Босна и Херцеговина, у области трансплантацијске медицине ("Службене новине Федерације БиХ", број 86/16). IV Ова одлука ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". В. број 1605/2017 07. децембра 2017. године Сарајево Премијер Фадил Новалић, с. р. FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA/FINANCIJA 1682 Na osnovu člana 60. stav (1) Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/16), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT Član 1. U Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/16 i 11/17) član 121. stav (2) se briše. Član 2. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-6359/16-4 Decembra 2017. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r. Na osnovu članka 60. stavak (1) Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/16), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT Članak 1. U Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/16 i 11/17) članak 121. stavak (2) se briše. Članak 2. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-6359/16-4 Prosinca 2017. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, v. r. На основу члана 60. став (1) Закона о порезу на добит ("Службене новине Федерације БиХ", број 15/16), федерални министар финансија - федерални министар финанција доноси ПРАВИЛНИК О ИЗМЈЕНИ ПРАВИЛНИКА О ПРИМЈЕНИ ЗАКОНА О ПОРЕЗУ НА ДОБИТ Члан 1. У Правилнику о примјени Закона о порезу на добит ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 88/16 и 11/17) члан 121. став (2) се брише. Члан 2. (Ступање на снагу) Овај Правилник ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 05-02-6359/16-4 Децембра 2017. године Сарајево Министрица Јелка Милићевић, с. р. FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA 1683 Na osnovu člana 150. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), federalni ministar zdravstva donosi
Pravilnik o nadzoru FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/17 29.11.2017 SN FBiH 106/18 nadzor Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 79 Члан 19. (Поступање субјекта надзора по мјерама) (1) Субјект надзора дужан је да, у року утврђеном у Акту Агенције за надзор, отклони утврђене незаконитости и/или неправилности и Агенцији за надзор достави извјештај о извршењу наложених мјера. (2) Уз извјештај из става (1) овог члана прилажу се исправе и докази. (3) Агенција за надзор може, на основу извјештаја из става (1) овог члана, извршити надзор (контролу) извршења мјера, у обиму који је неопходан, у циљу утврђивања да ли су незаконитости и/или неправилности отклоњене. (4) Уколико је извјештај из става (1) овог члана непотпун Агенција за надзор може наложити допуну извјештаја са роком за достављање. (5) У случају да се на основу извјештаја утврди да незаконитости и/или неправилности нису отклоњене Агенција за надзор подузима друге мјере у складу са Законом. (6) У случају да се на основу извјештаја и контроле извршења мјера, утврди да су незаконитости и/или неправилности отклоњене или дјелимично отклоњене, Агенција за надзор доноси рјешење. III. СЛУЖБЕНА ЛЕГИТИМАЦИЈА Члан 20. (Овлаштена лица Агенције за надзор) (1) Овлаштена лица Агенције за надзор које проводи надзор има службену легитимацију. (2) Службена легитимација из става (1) овог члана је јавна исправа којом се доказује овлаштење за провођење надзора у смислу овог Правилника и идентитет лица које је овлаштено да проводи надзор. (3) Овлаштено лице Агенције за надзор је дужно да приликом надзора покаже службену легитимацију субјекту надзора. Члан 21. (Службена легитимација) (1) Директор Агенције за надзор ће посебном одлуком прописати изглед, садржај, увјете, замјену те престанак важења службене легитимације. (2) Изданим службеним легитимацијама надлежни одјел Агенције за надзор води посебну евиденцију. IV. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 22. (Праћење извршење мјера) Овлаштена лица Агенције за надзор која су обавиле посредни и непосредни надзор, на основу којих је издато рјешење са мјерама према субјекту надзора, прате и воде евиденцију о извршењу наложених мјера и роковима. Члан 23. (Примјена других закона) На поступак провођења надзора примјењују се одговарајуће одредбе Закона о управном поступку, ако Законом о осигурању, Законом о посредовању у приватном осигурању, Законом о осигурању од одговорности за моторна возила и остале одредбе о обавезном осигурању од одговорности и овим Правилником није другачије уређено. Члан 24. (Поступци) Поступци надзора који нису завршени у вријеме ступања на снагу овог Правилника окончат ће се према одредбама Правилника о надзору ("Службене новине Федерације БиХ", број 99/15), ако нису у супротности са Законом о осигурању, Законом о посредовању у приватном осигурању и Законом о осигурању од одговорности за моторна возила и остале одредбе о обавезном осигурању од одговорности. Члан 25. (Престанак важења) Ступањем на снагу овог Правилника престаје да важи Правилник о надзору ("Службене новине Федерације БиХ", број 99/15). Члан 26. (Ступање на снагу) Овај Правилник ступа на снагу осам дана од дана објаве у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 021-2951-1/17 27. октобра 2017. године Сарајево Предсједник Стручног савјета Мр sci. Едита Калајџић, с. р. Na osnovu člana 128. stav (2) tačka g), čl. 130. i čl. 140. stav (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), člana 12. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), člana 15. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 7. sjednici održanoj 27. 10. 2017. godine, donosi PRAVILNIK O NADZORU I. OPŠTE ODREDBE Član 1. (Uvodne odredbe) Ovim Pravilnikom se bliže propisuju vrste, način i postupak provođenja nadzora nad učesnicima na tržištu osiguranja (u daljem tekstu: subjekt nadzora), postupak izdavanja naloga za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu, poduzimanje nadzornih i drugih mjera, rokovi za izvršenje naloga i trajanje mjera u skladu sa odredbama zakona kojima se uređuje tržište osiguranja, a koje provodi i izriče Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor). Član 2. (Subjekti nadzora) Subjekti nadzora su: - Društva za osiguranje, - Društva za reosiguranje, - Podružnica društva za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine, - Podružnice društava za osiguranje iz Republike Srpske koje su registrovane u Federaciji Bosne i Hercegovine, - Društvo za osiguranje u Brčko Distriktu koje izabere nadležnost Agencije za nadzor, - Posrednici u osiguranju, - Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine, - Ovlašteni aktuari i - Povezana lica definisana zakonima iz oblasti osiguranja. Član 3. (Predmet nadzora) (1) Pod nadzorom u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se uvid u zakonitost rada i postupanja subjekta nadzora, te nalaganje i provođenje upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i Број 92 - Страна 80 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i akata subjekta nadzora. (2) Pored odredbi iz stava (1) ovog člana, pod nadzorom se podrazumijeva i uvid u postojanje i primjenu akata i procedura u subjektu nadzora i postupanje po naloženim mjerama za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju subjekata nadzora. (3) U okviru nadzora Agencija za nadzor prati i zahtijeva trajnu ispunjivost obaveza iz osiguranja, a u okviru toga posebno na stvaranje dostatnih osigurateljno tehničkih rezervi i ulaganje u odgovarajuću imovinu. Član 4. (Ovlasti Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor provodi nadzor nad subjektom nadzora po službenoj dužnosti. (2) Radi obavljanja poslova pregleda poslovanja, Agencija za nadzor može ovlastiti i ovlaštenog revizora i/ili ovlaštenog aktuara ili drugo stručno osposobljeno lice. Član 5. (1) Nadzor nad subjektom nadzora provode ovlaštena lica Agencije za nadzor. (2) Ovlaštena lica Agencije za nadzor su dužna da povjerena ovlaštenja izvršavaju savjesno, nepristrasno i profesionalno, pridržavajući se svih važećih propisa, pravila struke i Etičkog kodeksa Agencije za nadzor. Član 6. (Obaveza davanja informacija subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora je dužan da Agenciji za nadzor u propisanim rokovima dostavlja propisane izvještaje i podatke, te da ovlaštenim licima Agencije za nadzor omogući pristup u poslovne prostorije, osigura odgovarajuće prostorije i zaposlene, daje na uvid i odmah dostavi traženu dokumentaciju i isprave, omogući pristup i uvid u elektronska i druga sredstva komunikacije instalirana kod subjekta nadzora, baze podataka, spise, poslovne knjige i drugu dokumentaciju, da daje izjave u usmenoj ili pisanoj formi o okolnostima ili činjenicama bitnim za obavljanje nadzora te izjašnjenja na zapisnik i da osigura sve ostale uvjete za nesmetano provođenje nadzora. (2) Za provođenje nesmetanog nadzora iz stava (1) ovog člana odgovoran je direktor subjekta nadzora, a prilikom provođenja nadzora nad povezanim licima na tržištu osiguranja nadležan je direktor ili lice određeno statutom. (3) Dokumentacija, podaci, informacije i saznanja do kojih se dođe u postupku nadzora predstavljaju službenu tajnu. II. VRSTE, NAČIN I POSTUPAK PROVOĐENJA NADZORA A. Vrste i način provođenja nadzora Član 7. (Vrste i način provođenja nadzora) (1) Vrste nadzora koje provodi Agencija za nadzor su: neposredni nadzor, posredni nadzor i posebne istrage. (2) Posredan nadzor se provodi u sjedištu Agencije za nadzor prikupljanjem, pregledom, analizom i provjerom dostavljenih izvještaja, obavijesti, dokumentacije i podataka, koja podrazumijeva analizu statističkih i finansijskih izvještaja, ili po potrebi dodatnih izvještaja i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja i uočavanjem promjena u poslovanju subjekta nadzora. (3) Neposredan nadzor se provodi u prostorijama subjekta nadzora, pregledom akata, poslovnih knjiga, dokumentacije i drugih evidencija subjekata nadzora i povezanih lica. (4) Posebne istrage se provode na osnovu saznanja da postoji osnovana sumnja o nezakonitom i nepravilnom poslovanju ili postupanju subjekata nadzora i kada se osnovano vjeruje da se dokumenti skrivaju u cilju prikrivanja nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju ili da postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo, odnosno da bi dokumenti mogli biti uništeni ili izmijenjeni kako bi se prikrile nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju ili počinjenje krivičnog djela, kojom prilikom Agencija za nadzor oduzima ili kopira dokumente. (5) Posebna istraga iz stava (4) ovog člana može se provoditi i na osnovu prijave treće osobe koja mora biti obrazložena i potkrijepljena činjenicama iz kojih proizilazi osnovana sumnja za radnje iz stava (4) ovog člana. (6) Agencija za nadzor prilikom obavljanja neposrednog nadzora i posebnih istraga, ima pravo da ulazi u poslovne prostorije subjekta nadzora. B. Dinamika provođenja nadzora Član 8. (Dinamika nadzora) (1) Prema dinamici i učestalosti obavljanja neposrednog nadzora i posrednog nadzora, Agencija za nadzor provodi: kontinuirani nadzor, redovni nadzor i vanredni nadzor. (2) Kontinuirani nadzor se vrši stalnim praćenjem poslovanja i aktivnosti subjekata nadzora na tržištu osiguranja, proučavanjem stanja i kretanja na tržištu osiguranja i stalnom analizom izvještaja i druge dokumentacije koju su subjekti nadzora dužni dostavljati Agenciji za nadzor u skladu sa odredbama zakona, podzakonskih akata i drugih propisa. (3) Redovan nadzor se provodi u skladu sa operativnim planom rada Agencije za nadzor na osnovu godišnjeg plana rada Agencije za nadzor, a koji može biti posredan i neposredan. Podaci o redovnom nadzoru iz operativnog plana rada Agencije za nadzor nisu dostupni javnosti. (4) Vanredan nadzor se provodi u slučajevima kada Agencija za nadzor utvrđuje da li je subjekt nadzora postupio po rješenju Agencije za nadzor o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti u poslovanju, na osnovu prijave o nepravilnom i nezakonitom poslovanju ili postupanju subjekata nadzora, prije ili nakon obavljenog prijenosa portfelja, prije otvaranja redovne ili prinudne likvidacije društva za osiguranje ili reosiguranje. Podaci o vanrednom nadzoru nisu dostupni javnosti. (5) Vanredni nadzor se provodi kao neposredni nadzor i posebna istraga. C. Postupak provođenja posrednog i neposrednog nadzora Član 9. (Postupak nadzora) (1) Postupak nadzora obuhvata sve radnje poduzete u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica i okolnosti u predmetnom nadzoru. (2) Ovlaštena lica Agencije za nadzor imaju pravo da od subjekta nadzora, bez ograničenja, zahtijevaju stavljanje na uvid i dostavljanje akata u skladu sa članom 6. stav (1) ovog Pravilnika. Član 10. (Posredni nadzor) (1) Posredni nadzor se provodi kontinuiranim pregledom i analizom statističkih, finansijskih i dodatnih izvještaja, te druge dokumentacije koju subjekti nadzora u skladu sa podzakonskim aktima i dodatnim zahtjevima dostavljaju Agenciji za nadzor. (2) Posredni nadzor provodi najmanje jedna ovlaštena osoba Agencije za nadzor. Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 81 (3) U slučaju uočenih nezakonitosti i/ili nepravilnosti u poslovanju sačinjava se zapisnik o nadzoru koji sadrži nalaz. (4) Nalaz sadrži podatke sa detaljnim opisom činjenica u pregledu predmeta nalaza, izvore na osnovu kojih su činjenice utvrđene i druge relevantne podatke, kao i pravnu kvalifikaciju uočenih nezakonitosti i/ili nepravilnosti u odnosu na propis, a u zavisnosti od predmeta nadzora i subjekta nadzora. Član 11. (Neposredni nadzor) (1) Redovni neposredni nadzor ili vanredni nadzor pokreće se zaključkom koji donosi direktor Agencije za nadzor. (2) Posebna istraga pokreće se zaključkom koji donosi direktor Agencije za nadzor, uz konsultaciju sa stručnim kolegijem Agencije za nadzor o čemu se sačinjava poseban zapisnik. (3) Zaključak iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži: a) naziv subjekta nadzora, b) mjesto provođenja nadzora, c) predmet nadzora, koji mora biti konkretno određen, d) podatke o ovlaštenim licima koja će obaviti nadzor, s određivanjem koordinatora nadzora, e) vrijeme trajanja nadzora i rok za izradu zapisnika o nadzoru. (4) Redovni neposredni nadzor i vanredni nadzor provode najmanje dvije ovlaštene osobe Agencije za nadzor. Član 12. (Obavještenje o nadzoru) (1) Na osnovu zaključka iz člana 11. stav (1) ovog Pravilnika sačinjava se obavijest o redovnom nadzoru ili vanrednom nadzoru. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana, osim u slučaju vanrednog nadzora, dostavlja se subjektu nadzora najkasnije 10 dana prije datuma određenog za početak nadzora, sa pozivom članova uprave subjekta nadzora na usmeni razgovor u Agenciju za nadzor, kojem prisustvuje i direktor Agencije za nadzor, a u vezi sa planiranim nadzorom. (3) Za posebnu istragu ne dostavlja se obavijest u roku predviđenom u stavu (2) ovog člana. (4) U slučaju vanrednog nadzora, koordinator nadzora uručuje subjektu nadzora obavještenje o nadzoru neposredno prije početka nadzora. Član 13. (Sačinjavanje zapisnika o nadzoru) (1) Po provedenom nadzoru (posrednom i neposrednom) ovlaštena lica sastavljaju zapisnik o nadzoru. (2) Zapisnik o nadzoru iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži: a) podatke o subjektu nadzora; b) predmet nadzora; c) osnov za pokretanje postupka nadzora; d) vrijeme i mjesto nadzora; e) podatke o licima koja su prisustvovala neposrednom nadzoru i njihovoj funkciji kod subjekta nadzora; f) podatke o ovlaštenim licima Agencije za nadzor koja su provela postupak nadzora; g) popis zakonske regulative na temelju koje se obavljao nadzor, h) podatke o odgovornoj osobi, i) nalaz, koji sadrži podatke iz člana 10. stav (4) ovog Pravilnika; j) pouku o pravu na prigovor iz člana 15. ovog Pravilnika; k) broj protokola i datum; l) potpisi ovlaštenih lica Agencije za nadzor. Član 14. (Rokovi za sačinjavanje zapisnika) (1) Ovlaštena lica koja su izvršila nadzor, dužna su da sačine i potpišu zapisnik o nadzoru u tri primjerka. (2) Zapisnik o izvršenom neposrednom nadzoru sačinjava se u roku od 20 dana od dana poduzimanja zadnje radnje na utvrđivanju činjeničnog stanja. (3) U opravdanom slučaju u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja pri razmatranju dokumentacije i izradi zapisnika, najmanje dvoje ovlaštenih lica Agencije za nadzor (od toga jedan član je koordinator nadzora) u cilju pribavljanja dodatne dokumentacije odnosno neposrednog uvida u akte, mogu otići u nadzor u prostorije subjekta nadzora uz usmenu obavijest upućenu subjektu nadzora. (4) Izuzetno, rok iz stava (2) ovog člana može se produžiti odlukom direktora Agencije za nadzor na prijedlog koordinatora nadzora koje je predmetni nadzor izvršilo i uz saglasnost pomoćnika direktora, a najduže do 15 dana. (5) Zapisnik se dostavlja direktoru i predsjedniku nadzornog odbora subjekta nadzora pravnog lica, direktoru i predsjedniku upravnog odbora Zaštitnog fonda Federacije BiH, odnosno direktoru društva za posredovanje u osiguranju, fizičkom licu - posredniku u osiguranju, fizičkom licu - ovlaštenom aktuaru, u roku od tri dana od dana sačinjavanja istog. Član 15. (Rokovi za prigovor subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora ima pravo prigovora na zapisnik o nadzoru. (2) Prigovor iz stava (1) ovog člana se dostavlja Agenciji za nadzor osiguranja u roku od 10 dana od dana prijema zapisnika o nadzoru. (3) Ukoliko subjekt nadzora ne podnese prigovor u propisanom roku, smatra se da je saglasan sa nalazom konstatovanim u dostavljenom zapisniku o nadzoru. Član 16. (Odlučivanje o prigovoru subjekta nadzora) (1) O prigovoru na zapisnik o nadzoru Agencija za nadzor odlučuje u roku od 10 dana od dana prijema istog i ukoliko je potrebno sačinjava dodatak zapisniku o nadzoru. (2) Na dodatak zapisnika o nadzoru subjekt nadzora nema pravo prigovora. Član 17. (Posebne odredbe) (1) U slučaju saznanja da postoje lica koja obavljaju djelatnost osiguranja bez potrebnih odobrenja, Agencija za nadzor će provesti nadzor radi utvrđivanja takvih činjenica. (2) Ukoliko se nadzorom utvrdi tačnost saznanja navedenih u stavu (1) ovog člana, Agencija za nadzor će poduzeti sve potrebne aktivnosti u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima kako bi ta lica prestala sa radom i bila sankcionisana zbog takvog postupanja. Član 18. (Mjere nadzora) (1) Agencija za nadzor nakon provedenog nadzora i utvrđivanja činjeničnog stanja, nalaže mjere nadzora (u daljem tekstu: Akti). (2) Akti iz stava (1) ovog člana sadrže operativna ograničenja obuhvaćena nadzorom, pojedinačne naloge, rokove trajanja ograničenja, rok izvršenja naloga, naredbi, zahtjeva i drugih akata koji predstavljaju službenu tajnu. (3) Akte iz stavka (1) ovog člana Agencija za nadzor izdaje u formi rješenja, koje je konačno i protiv koga se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. Број 92 - Страна 82 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. Član 19. (Postupanje subjekta nadzora po mjerama) (1) Subjekt nadzora dužan je da, u roku utvrđenom u Aktu Agencije za nadzor, otkloni utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti i Agenciji za nadzor dostavi izvještaj o izvršenju naloženih mjera. (2) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana prilažu se isprave i dokazi. (3) Agencija za nadzor može, na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana, izvršiti nadzor (kontrolu) izvršenja mjera, u obimu koji je neophodan, u cilju utvrđivanja da li su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene. (4) Ukoliko je izvještaj iz stava (1) ovog člana nepotpun Agencija za nadzor može naložiti dopunu izvještaja sa rokom za dostavljanje. (5) U slučaju da se na osnovu izvještaja utvrdi da nezakonitosti i/ili nepravilnosti nisu otklonjene Agencija za nadzor poduzima druge mjere u skladu sa Zakonom. (6) U slučaju da se na osnovu izvještaja i kontrole izvršenja mjera, utvrdi da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene ili djelimično otklonjene, Agencija za nadzor donosi rješenje. III. SLUŽBENA LEGITIMACIJA Član 20. (Ovlaštena lica Agencije za nadzor) (1) Ovlaštena lica Agencije za nadzor koje provodi nadzor ima službenu legitimaciju. (2) Službena legitimacija iz stava (1) ovog člana je javna isprava kojom se dokazuje ovlaštenje za provođenje nadzora u smislu ovog Pravilnika i identitet lica koje je ovlašteno da provodi nadzor. (3) Ovlašteno lice Agencije za nadzor je dužno da prilikom nadzora pokaže službenu legitimaciju subjektu nadzora. Član 21. (Službena legitimacija) (1) Direktor Agencije za nadzor će posebnom odlukom propisati izgled, sadržaj, uvjete, zamjenu te prestanak važenja službene legitimacije. (2) Izdanim službenim legitimacijama nadležni odjel Agencije za nadzor vodi posebnu evidenciju. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 22. (Praćenje izvršenje mjera) Ovlaštena lica Agencije za nadzor koja su obavile posredni i neposredni nadzor, na osnovu kojih je izdato rješenje sa mjerama prema subjektu nadzora, prate i vode evidenciju o izvršenju naloženih mjera i rokovima. Član 23. (Primjena drugih zakona) Na postupak provođenja nadzora primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku, ako Zakonom o osiguranju, Zakonom o posredovanju u privatnom osiguranju, Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti i ovim Pravilnikom nije drugačije uređeno. Član 24. (Postupci) Postupci nadzora koji nisu završeni u vrijeme stupanja na snagu ovog Pravilnika okončat će se prema odredbama Pravilnika o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 99/15), ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o osiguranju, Zakonom o posredovanju u privatnom osiguranju i Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti. Član 25 (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 99/15). Član 26. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2951-1/17 27. oktobra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 128. stavak (2) točka g), članka 130. i članka 140. stavak (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), članka 12. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), članka 15. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 7. sjednici, održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O NADZORU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Uvodne odredbe) Ovim Pravilnikom se bliže propisuju vrste, način i postupak provođenja nadzora nad učesnicima na tržištu osiguranja (u daljnjem tekstu: subjekt nadzora), postupak izdavanja naloga za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu, poduzimanje nadzornih i drugih mjera, rokovi za izvršenje naloga i trajanje mjera sukladno odredbama zakona kojima se uređuje tržište osiguranja, a koje provodi i izriče Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor). Članak 2. (Subjekti nadzora) Subjekti nadzora su: - Društva za osiguranje, - Društva za reosiguranje, - Podružnica društva za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine, - Podružnice društava za osiguranje iz Republike Srpske koje su registrirane u Federaciji Bosne i Hercegovine, - Društvo za osiguranje u Brčko Distriktu koje izabere nadležnost Agencije za nadzor, - Posrednici u osiguranju, - Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine, - Ovlašteni aktuari i - Povezane osobe definirane zakonima iz oblasti osiguranja. Članak 3. (Predmet nadzora) (1) Pod nadzorom u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se uvid u zakonitost rada i postupanja subjekta nadzora, te nalaganje i provođenje upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i akata subjekta nadzora.
Pravilnik o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 SN FBiH 27/18 osiguranja,reosiguranje Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 95 прихватања, смањења, избјегавања или пријеноса ризика. (3) Информације и документација морају бити разумљиве и транспарентне. V. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 15. (Доношење аката) (1) Друштво је дужно ускладити своје пословање с одредбама овог Правилника најкасније у року од 90 дана од дана ступања на снагу овог Правилника. (2) Друштво може да успостави више стандарде у односу на стандарде прописане овим Правилником. (3) Друштво је до успостављања система управљања ризицима у складу с одредбама овог Правилника дужно управљати ризицима у складу са одредбама Закона, подзаконским актима донесеним на основу истог и интерним актима друштва. Члан 16. (Ступање на снагу) Овај Правилник ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 021-2951-3/17 27. октобра 2017. године Сарајево Предсједник Стручног савјета Мр sci. Едита Калајџић, с. р. Na osnovu člana 60. stav (3), člana 61. stav (8), čl. 128. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor, na 7. sjednici održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VRSTAMA I SISTEMU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) (1) Ovim Pravilnikom se detaljnije uređuje sistem upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje u skladu sa Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon), a naročito pitanja: vrste rizika u obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja, bliži uvjeti i način identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravljanja tim rizicima, kao i način uređivanja sistema upravljanja rizicima u društvu za osiguranje, odnosno u društvu za reosiguranje (u daljem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), u svrhu osiguranja pravilnog i efikasnog poslovanja društva te smanjenja rizika koji proizlaze iz redovnog poslovanja. (2) Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na grupaciju. Član 2. (Definicije) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja: 1. Funkcija, unutar sistema upravljanja, predstavlja internu sposobnost društva da obavlja konkretne zadatke. 2. Kontrolne funkcije su: funkcija praćenja usklađenosti, funkcija interne revizije i funkcija upravljanja rizicima. 3. Rizik u smislu ovog Pravilnika, predstavlja opasnost da budući neizvjesni događaji, postupci, neiskorišteni resursi i potencijali, uzrokuju nemogućnost ostvarenja poslovnih ciljeva društva. 4. Tehnike smanjenja rizika u smislu ovog Pravilnika su sve tehnike koje omogućuju društvu da prenese dio svojih rizika ili sve svoje rizike na drugu pravnu osobu. 5. Proces upravljanja rizicima uključuje definisanje i dokumentovanje profila rizičnosti društva, te usklađivanje profila rizičnosti sa sklonošću za preuzimanje rizika. 6. Rizični profil društva u smislu ovog Pravilnika, obuhvata procjenu svih rizika kojima je ili kojima bi moglo biti izloženo društvo u svom poslovanju. II. SISTEM UPRAVLJANJA RIZICIMA Član 3. (Obaveza uspostave) (1) Društvo je dužno uspostaviti djelotvoran sistem upravljanja koji osigurava stabilno i razumno upravljanje poslovima, a što između ostalog, obuhvata i djelotvoran sistem upravljanja rizicima. (2) Sistem iz stava (1) ovog člana treba najmanje uključivati odgovarajuću preglednu organizacijsku strukturu s jasnom dodjelom i odgovarajućom podjelom odgovornosti te djelotvoran sistem izvještavanja. (3) Sistem upravljanja rizicima zasniva se i usklađuje sa veličinom i organizacionom strukturom društva, obimom poslovnih aktivnosti i vrstama osiguranja koje društvo obavlja. (4) Sistem upravljanja rizicima treba biti djelotvoran i dobro integrisan u organizacijsku strukturu i postupke odlučivanja društva, te na primjeren način uzimati u obzir osobe koje upravljaju društvom ili nositelje drugih ključnih funkcija. Član 4. (Područja obuhvata) (1) Sistem upravljanja rizicima obuhvaća strategije, procese i postupke izvještavanja nužne za identificiranje, mjerenje, praćenje i upravljanje rizicima te kontinuirano izvještavanje na pojedinačnoj i grupnoj osnovi, o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju te o međuzavisnosti tih rizika, a podliježe redovnom internom pregledu u cilju njegovog unapređenja. (2) Sistem upravljanja rizicima pokriva najmanje sljedeća područja: a) preuzimanje rizika i oblikovanje rezervi; b) upravljanje imovinom i obavezama; c) ulaganja, posebno izvedenice i slične obaveze, d) upravljanje rizikom (ne)likvidnosti i rizikom koncentracije, e) upravljanje operativnim rizikom, f) reosiguranje i druge tehnike smanjenja rizika. (3) Društvo je dužno uspostaviti, dokumentovati i primjenjivati pisana pravila koja se odnose na sistem upravljanja rizicima te osigurati da se ista pravila provode na najmanje područja iz stava (2) ovog člana. (4) U okviru sistema upravljanja rizicima društvo obavlja vlastitu procjenu rizika i solventnosti, koja je sastavni dio poslovne strategije i uzima se u obzir pri donošenju strateških odluka društva. (5) Pisana pravila iz stava (3) ovog člana donosi Uprava uz odobrenje Nadzornog odbora društva i ista se prilagođavaju u slučaju bilo koje značajne promjene u sistemu upravljanja ili području poslovanja. (6) Pisana pravila iz stava (3) ovog člana podliježu internom pregledu najmanje jednom godišnje, te ih je potrebno redovno ažurirati. Број 92 - Страна 96 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. (7) Društvo je dužno osigurati jasnu podjelu poslovnih funkcija i spriječiti sukob interesa. (8) Ovlasti i odgovornosti potrebno je definisati na način da zaposlenicima odgovornima za preuzimanje ili upravljanje rizicima na operativnom nivou ne mogu istovremeno biti povjereni nadzor i kontrola istih. (9) Ako potpuno razdvajanje poslovnih funkcija nije primjereno zbog veličine društva, tada je društvo dužno osigurati izbjegavanje i upravljanje sukobom interesa na drugi način. (10) Uprava društva ima krajnju odgovornost za efikasnost cjelokupnog sistema upravljanja rizicima. (11) U djelovanju sistema upravljanja rizicima moraju sudjelovati svi zaposlenici društva. (12) Uprava društva mora biti informisana o rizicima kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo, na način da ih može identificirati, pratiti i procijeniti njihove uticaje na poslovanje društva, te mora donijeti odgovarajuće mjere upravljanja istima. (13) Cjelokupan sistem upravljanja rizicima potrebno je dokumentovati na način da je Upravi društva, kao i trećim osobama, u svakome trenutku moguće razumijevanje djelovanja pojedinog procesa unutar sistema upravljanja rizicima. Član 5. (Funkcija upravljanja rizicima) (1) Društvo je dužno u okviru sistema upravljanja rizicima ustrojiti neovisnu funkciju upravljanja rizicima na način da takva funkcija olakšava provedbu sistema upravljanja rizicima. (2) Društvo je dužno u sklopu funkcije upravljanja rizicima osigurati obavljanje najmanje sljedećih poslova: - identificiranje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - analiza i procjena odnosno mjerenje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - praćenje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - upravljanje rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - nadziranje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - definisanje rizičnog profila društva, odnosno, tolerancije rizika i sposobnosti prihvatanja rizika, u skladu sa strategijama, - stalno praćenje profila rizičnosti društva, uz uspostavljanje sistema ranog upozorenja i prevencije rizika, u vezi sa ispunjenjem zakonom definisanih uslova stalnog održavanja likvidnosti i solventnosti; - provjeru primjene i djelotvornosti postupaka i mjera za upravljanje rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - izvještavanje Uprave društva o upravljanju rizicima; - sudjelovanje u izradi, provođenju i preispitivanju Strategije upravljanja rizicima, kao i drugih internih akata te postupaka i mjera iz domene upravljanja rizicima društva; - savjetovanje Uprave društva vezano za utvrđivanje profila rizičnosti društva, te praćenje utvrđenog profila rizičnosti; - doprinositi uspostavi djelotvornog sistema internih kontrola; - davanje prijedloga i preporuka za primjereno i učinkovito upravljanje rizicima; - provođenje testiranja otpornosti na stres; - provođenje ostalih provjera koje su potrebne za djelotvoran sistem kontrole rizika. (3) Društvo je dužno nositelju funkcije upravljanja rizicima osigurati potrebne ovlasti i pristup svim podacima bitnim za ispunjavanje gore navedenih poslova. (4) Društvo mora osigurati da nositelj funkcije upravljanja rizicima bude kvalificiran za poslove koje obavlja te da raspolaže odgovarajućim znanjima u području djelatnosti osiguranja ili drugih srodnih finansijskih usluga, vještinama i iskustvom kako bi mogao obavljati te obrazložiti metode i načine obavljanja gore navedenih poslova. (5) Poslovi za koje je zadužen nositelj funkcije upravljanja rizicima moraju biti dokumentirani i transparentni. (6) Nositelj funkcije upravljanja rizicima dužan je svoje poslove obavljati s pažnjom dobrog stručnjaka. (7) Uprava društva mora osigurati odgovarajuću interakciju s nositeljem funkcije upravljanja rizicima. Član 6. (Strategija upravljanja rizicima) (1) Uprava društva dužna je usvojiti Strategiju upravljanja rizicima kojom će jasno definisati, opisati i dokumentovati sistem upravljanja rizicima, sklonost preuzimanja rizika društva, kao i politiku upravljanja rizicima društva. (2) Strategija treba sadržavati najmanje: - opis rizika kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo, a koji proizlaze iz glavnih karakteristika poslovanja društva; - limite navedenih rizika društva; - sposobnost nosivosti rizika društva; - ciljeve i opća načela politika upravljanja rizicima; - opis sistema izvještavanja o rizicima na nivou društva; - organizaciju rada sistema upravljanja rizicima, zajedno s opisom ovlasti i odgovornosti; - povezanost procjene ukupnih potreba u vezi sa solventnošću s anticipativnom procjenom vlastitih rizika društva, regulatornim kapitalnim zahtjevima i limitima rizika. (3) Uprava društva najmanje jednom godišnje dužna je preispitati Strategiju upravljanja rizicima, njenu usklađenost s rizičnim profilom društva, poslovnom strategijom i drugim relevantnim parametrima. (4) Strategiju upravljanja rizicima potrebno je ažurirati u slučaju značajnijih promjena rizičnog profila društva, te u slučaju drugih promjena bitnih za poslovanje društva, a naročito u slučaju značajnijih izmjena poslovne politike i strategije društva, odnosno promjena u makroekonomskom okruženju. (5) Usvojenu Strategiju upravljanja rizicima društvo je dužno dostaviti bez odgode na saglasnost Agenciji za nadzor. Član 7. (Interni akti o upravljanju rizicima) (1) Uprava društva dužna je usvojiti, dokumentirati i primjenjivati politike i ostale interne akte o upravljanju pojedinim rizicima ili grupom srodnih rizika kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo. (2) Interni akti iz stava (1) ovog člana najmanje trebaju sadržavati: - opis svakog poslovnog procesa društva, - opis procesa upravljanja pojedinim rizikom, - metode identificiranja, procjene odnosno mjerenja rizika, - konkretne mjere praćenja i nadzora rizika, kao i sistem ranog otkrivanja rizika, - mjere za ublažavanje pojedinačnih rizika i pravila za primjenu tih mjera, Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 97 - način i učestalost dodatnih provjera kao i postupanje u slučaju nepovoljnih rezultata dodatnih provjera, - testiranje otpornosti na stres, - izvještavanje o rizicima, - kao i uticaj rizika na poslovanje, likvidnost i kapitalnu adekvatnost društva. (3) Politike i ostali interni akti o upravljanju rizicima moraju obuhvaćati najmanje područja navedena u članu 4. stav 2. ovog Pravilnika, a u skladu sa specifičnim rizičnim profilom društva mogu sadržavati i ostala područja. (4) Uprava društva dužna je u okviru politika i ostalih internih akata definisati i opisati pojedine procesne korake, organe društva i odgovorne nosioce izvršenja zadataka, ovlasti i odgovornosti učesnika procesa, odnosno odgovarajuću organizacijsku strukturu upravljanja pojedinim rizikom, potrebne resurse i zahtjeve, rizike i kritične tačke procesa, te način kontrole procesa unutar društva. III. RIZIK Član 8. (Identifikacija rizika) (1) U svrhu identifikacije rizika društvo je obavezno da precizno definiše, klasifikuje i kontinuirano prati rizike kroz sve poslovne procese, na svim funkcionalnim i organizaciono hijerarhijskim nivoima poslovne strukture društva, imajući u vidu: a) usklađenost poslovanja, b) utvrđene ciljeve društva (strateški, godišnji i operativni), c) ekonomičnost, efektivnost i efikasnost, d) pouzdano i blagovremeno izvještavanje, e) zaštitu resursa u slučaju zloupotrebe, f) nastanak rizika i njihov uticaj i g) unutrašnje i vanjske informacije koje ukazuju na rizik u okviru sistema ranog upozorenja. (2) Društvo je obavezno da identifikaciju rizika provodi kroz dvije faze: a) početna identifikacija rizika, u procesu strateškog planiranja i b) kontinuirana identifikacija rizika, što podrazumijeva stalnu provjeru identifikovanih odnosno identifikaciju novih rizika. Član 9. (Procjena) (1) Radi mjerenja rizika društvo je obavezno da vrši kvantitativnu i kvalitativnu procjenu potencijalnih i/ili stvarnih odstupanja od poslovnih ciljeva pod dejstvom pojedinačnog, odnosno sveukupnog rizika. (2) Kvantitativno mjerenje/procjena rizika, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva procjenu rizika na osnovu mjerenja vjerovatnoće pojavljivanja i veličine potencijalnog gubitka i njihovog uticaja na likvidnost i solventnost društva. (3) Kvalitativno mjerenje/procjena rizika, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva određivanje značajnosti rizika, određujući im određeni rang, odnosno prioritet. Član 10. (Vrste rizika) Internim aktom društva propisani sistem upravljanja rizicima obuhvata ocjenu i prevencije i svih drugih rizika, pojedinačno i ukupno, kojima je izloženo ili može biti izloženo društvo u svom poslovanju u skladu sa zakonom, a naročito sljedeće rizike: a) Rizik osiguranja u pravilu predstavlja rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obaveza iz ugovorenog osiguranja zbog nemogućnosti društva da apsorbuje preuzete rizike svojstvene djelatnosti osiguranja koju obavlja, a uključuje rizike: 1) neadekvatno određene premije i neadekvatne tarifne politike, 2) neadekvatno formiranje tehničkih rezervi, 3) neadekvatne procjene rizika koji se preuzima u osiguranje, 4) neadekvatno određivanje nivoa samopridržaja društva ili preuzimanje rizika većih od iznosa samopridržaja društva, odnosno neprenošenje viška rizika iznad samopridržaja društva u suosiguranje i reosiguranje, 5) katastrofalnih šteta usljed prirodnih katastrofa i sličnih nepredvidivih događaja, 6) posebne rizike životnog i neživotnog osiguranja koji proizilaze iz promjene visine, trenda i volatilnosti (odstupanja od očekivanih): stopa smrtnosti (rizik smrtnosti i rizik dugovječnosti), stopa isteka, raskida, obnove i otkupa ugovora o osiguranju (rizik isteka osiguranja), stopa invalidnosti i bolesti (rizik oboljevanja), te promjene momenta nastanka i učestalosti osiguranih slučajeva, kao i visine isplate pri nastanku tih slučajeva, 7) ostale rizike (profesionalne i tehničke) koji zavise od prirode, obima i uvjeta poslovanja društva. b) Tržišni rizik je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju društva koji direktno ili indirektno proističe iz kretanja i volatilnosti tržišnih cijena sredstava, obaveza i finansijskih instrumenata, a uključuje naročito sljedeće rizike: 1) promjene kamatnih stopa, 2) promjene valutnih kurseva, 3) promjene cijena vrijednosnih papira, 4) promjene cijena nepokretnosti, 5) rizik prinosa, 6) rizik konkurencije, 7) neadekvatno prilagođavanje zahtjevima korisnika usluga osiguranja, 8) ostale tržišne rizike koji zavise od prirode, vrste, obima i uslova poslovanja društva kao i tržišta na kojem posluje. c) Rizik deponovanja i ulaganja sredstava društva (investicijski rizici) je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju koji proističe iz ulaganja sredstava društva i volatilnosti prinosa od investicija, a uključuje naročito sljedeće rizike: 1) rizik mogućeg smanjenja vrijednosti investicije (usljed promjene deviznih kurseva, kreditnog i tržišnog rizika, promjena na finansijskom tržištu), 2) rizik otežane utrživosti i posljedične nelikvidnosti zbog nemogućnosti blagovremenog unovčavanja investicije, 3) rizik loše procjene investicije, 4) rizik neusklađenosti i volatilnosti dinamike priliva prinosa od investicija u odnosu na dinamiku dospijeća obaveza, 5) rizik koncentracije u određeni oblik imovine, 6) nemogućnost naplate: investiranih i deponovanih sredstava, prinosa od investiranih i deponovanih sredstava, zakupa, 7) ostale rizike deponovanja i investiranja sredstava društva. d) Operativni rizik je rizik gubitka ili mogućeg nastanka negativnih efekata na poslovanje i finansijske rezultate društva usljed neadekvatnih unutrašnjih poslovnih Број 92 - Страна 98 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. procesa, zaposlenika, sistema ili spoljnih događaja, a naročito obuhvata sljedeće rizike: 1) rizik pogrešnog i neodgovarajućeg izbora direktora, članova uprave, nadzornog odbora i organa u društvu koji vrši nadzor, kao i lica kojima je povjereno rukovođenje pojedinim funkcijama, organizacionim dijelovima ili poslovima društva, 2) rizik pogrešnog i neadekvatnog izbora, rasporeda i zapošljavanja zaposlenika u društvu (neovisno o stručnim kvalifikacijama i potrebnogoptimalnog broja izvršilaca poslova, zapošljavanje prema rođačkim i sličnim vezama, itd.), 3) rizik neadekvatne organizacije rada i ukupnog poslovanja društva, 4) rizik pogrešnog i ekonomski štetnog ugovaranja poslova, 5) rizik prevara, korupcije, mita, zloupotreba i drugih nezakonitih aktivnosti kao i rasipništva zaposlenih lica i članova organa društva, 6) ugovaranja, organizovanja i obavljanja poslova osiguranja suprotno propisima, internim aktima i pravilima struke osiguranja, 7) odsustva odgovarajućeg sistema internih kontrola, procedura i radnih postupaka, 8) neadekvatnog upravljanja informacionim sistemima društva, 9) ostale operativne rizike koji zavise od prirode, obima, složenosti i uvjeta poslovanja društva. e) Kreditni rizik je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju društva zbog promjena u kreditnom položaju izdavaoca finansijskih instrumenata, zajmoprimaca, drugih ugovornih strana i bilo kojih dužnika kojima je izloženo društvo u obliku koncentracija rizika neispunjenja obaveza druge ugovorne strane, rizika prinosa ili tržišnog rizika. f) Rizik likvidnosti predstavlja rizik od nemogućnosti društva da unovči svoja ulaganja i drugu imovinu kako bi bilo likvidno i sposobno da izmiruje u ugovorenim rokovima i iznosima svoje dospjele obaveze, a naročito obuhvata sljedeće rizike: rizik neadekvatnog upravljanja imovinom i obavezama društva, rizik pogrešne procjene, evidentiranja, prezentacije i objavljivanja vrijednosti imovine i obaveza društva, njegovih prihoda, rashoda i rezultata poslovanja, rizik nemogućnosti prodaje imovine društva prema vrijednosti iskazanoj u poslovnim knjigama, kao i nemogućnosti naplate od izvršene prodaje te imovine, rizik ročne neusklađenosti imovine i obaveza i ostale rizike likvidnosti. Rizik neispunjenja obaveza druge ugovorne strane obuhvata rizike nemogućnosti naplate: investiranih i deponovanih sredstava, zajmova, zakupnina, potraživanja po osnovu osiguranja, saosiguranja, reosiguranja i retrocesije, te ostale rizike neispunjenja obaveza druge ugovorne strane. Rizik neispunjenja obaveza druge ugovorne strane proizilazi naročito iz koncentracije izloženosti društva drugoj ugovornoj strani, kada je potencijalni gubitak toliko veliki da ugrožava solventnost ili finansijski položaj društva. g) Koncentracijski rizik obuhvata sve izloženosti riziku kod kojih je potencijalni gubitak toliko veliki da ugrožava solventnost ili finansijski položaj društva. h) Ostali značajni rizici koji se procjenjuju i kojima je izloženo ili može biti izloženo poslovanje društva obuhvataju: 1) pravni rizik koji obuhvata rizik nastanka gubitka u poslovanju društva usljed propuštanja usklađivanja poslovanja i akata društva sa propisima, 2) rizik nalaganja nadzornih i drugih mjera od strane Agencije za nadzor ili drugog nadležnog organa, 3) rizik iz ugovora koji se ne mogu u cjelini ili djelimično izvršiti, 4) rizik iz mogućih gubitaka sporova, 5) rizik iz neadekvatnih - neefikasnih procedura vezanih za sprečavanje pranja novca, 6) ostale pravne rizike, 7) rizik poslovnog okruženja ili strateški rizik odnosno rizik neprilagođavanja promjenama u okruženju, 8) rizik pogoršanja ugleda društva na tržištu, 9) rizici po osnovu poslova koje je društvo povjerilo trećim licima, 10) rizici uvođenja novih usluga, poslovnih aktivnosti i procesa, 11) rizici po osnovu preuzetih garancija, jemstava i drugih oblika obezbjeđenja izmirenja obaveza društva ili trećih lica, 12) ostali rizici koji zavise od prirode, obima i složenosti poslovanja društva. Član 11. (Praćenje rizika) (1) U svrhu praćenja i blagovremene prevencije identifikovanih i eventualno novih rizika društvo je obavezno da obezbijediprimjeni: a) sistem ranog upozorenja rizika, b) praćenje promjena u rizičnom profilu, c) praćenja sposobnosti prihvatanja rizika, d) praćenja efektivnosti i efikasnosti upravljanja rizicima i e) predlaganje mjera u svrhu poboljšanja upravljanja rizicima u društvu. (2) Praćenje rizika provodi se u skladu sa ukupnim rizičnim profilom društva, kao i u skladu sa učestalošću i vrstom promjena u poslovnom okruženju. Član 12. (Sistem ranog otkrivanja rizika) (1) Sistem ranog otkrivanja rizika se zasniva na praćenju i identifikaciji upozoravajućih signala koji upozoravaju na mogućnost nastanka gubitaka, odnosno negativnih poremećaja (problema) u poslovanju društva koji mogu prouzročiti ugrožavanje ili neispunjavanje pojedinačnih ili svih kriterija – propisanim Zakonom o osiguranju i podzakonskim aktima donesenim na osnovu istog, kao i poduzimanje preventivnih i korektivnih aktivnosti. (2) Sistem ranog otkrivanja rizika minimalno obuhvata praćenje pokazatelja u okviru pet ključnih poslovnih aspekata i to: a) Finansijama društva - u knjigovodstvu, u periodičnim finansijskim izvještajima društva, pokazateljima na berzi, statističkim i aktuarskim izračunima; b) Tržište na kojem posluje društvo; c) Unutrašnjoj organizaciji, ključnim kadrovima i menadžmentu društva, d) Operativnom poslovanju društva, i e) Bankarskim podacima i aktivnostima, te promjenama na bankovnim računima društva. Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 99 (3) Sistem ranog otkrivanja rizika realizuju zaduženi nosioci u sistemu upravljanja rizicima društva, svaki u okviru njegovih propisanih nadležnosti i odgovornosti, te ovlašteni organi internog i eksternog nadzora i kontrole poslovanja, imovine i obaveza društva. (4) Za efikasnu organizaciju, uspostavu sistema ranog otkrivanja rizika i definisanje preventivnih i korektivnih aktivnosti odgovorna je uprava društva. Član 13. (Registar rizika i Izvještaj o upravljanju rizicima) (1) Društvo je obavezno da uspostavi i vodi registar rizika koji služi za dokumentovanje rezultata upravljanja rizicima i praćenje predloženih i preduzetih mjera, odnosno pruža ključne informacije o rizicima društva, koji sadrži najmanje sljedeće: a) opis/identifikacija rizika sistematizovani po vrstama i kategorijama rizika, b) naziv organizacione jedinice odnosno nosioca rizika odgovornog za preuzimanje rizika/upravljanje identifikovanim rizikom, c) pokretače, odnosno uzroke rizika, d) rezultate procjene odnosno mjerenja rizika, učestalost tj. vjerovatnoća nastanka, uticaj rizika, materijalni značaj, mogućnost otkrivanja i drugi kriteriji koji mogu da utiču na procjenu, e) kvantitativne i kvalitativne procjene identifikovanih rizika, f) limite procijenjenih rizika, g) referentne vrijednosti na koje rizici utiču, h) sposobnost prihvatanja rizika, i) međudjelovanje (međuzavisnost) sa drugim rizicima i j) mjere prevencije-kontrole i minimiziranja rizika. (2) Registar rizika revidira se u slučaju promjene rizičnog profila društva, a najmanje jednom godišnje. (3) Registar rizika je baza podataka za sve informacije o rizicima i mora da pruža jasnu sliku o aktuelnom rizičnom profilu društva, te o mogućim gubicima iz pojedinačnih rizika, kako bi uprava društva mogla pravovremeno da preduzme odgovarajuće mjere upravljanja rizicima. (4) Nositelj funkcije upravljanja rizicima dužan je najmanje jednom godišnje sastaviti Izvještaj o upravljanju rizicima. (5) Izvještaj o upravljanju rizicima mora biti sastavljen na način da uprava društva bude jasno obavještena najmanje o sljedećem: a) ukupnom rizičnom profilu društva; b) promjenama rizičnog profila društva; c) mjerama i aktivnostima koje se namjeravaju preduzeti ili su preduzete radi prevencije i ovladavanja rizikom; d) informacije o prekoračenju limita, e) podatke o pozitivnim i negativnim promjenama u pokazateljima poslovanja koje upućuju ili mogu upućivati na promjenu ukupne izloženosti društva riziku; f) rezultatima djelovanja sistema upravljanja rizicima prethodno definisanog Strategijom upravljanja rizicima; g) nadolazećim promjenama u sistemu upravljanja rizicima. (6) Izvještaj o upravljanju rizicima mora biti sastavljen na način da je i trećim osobama iz istog moguće jasno razumjeti ukupni rizični profil i djelovanje odnosno rezultate sistema upravljanja rizicima društva. (7) Društvo je obavezno dostaviti Agenciji za nadzor Izvještaj o upravljanju rizicima u zakonskim rokovima propisanim za dostavu finansijskih izvještaja. IV. ČUVANJE PODATAKA I DOKUMENTACIJE Član 14. (Dokumentovanje) (1) Sve informacije i dokumentacija nužne za djelovanje sistema upravljanja rizicima te korištene u pojedinim fazama procesa upravljanja rizicima moraju biti adekvatno pohranjene u društvu i dostupne upravi društva, kao i uposlenicima uključenima u pojedine procese upravljanja rizicima. (2) Društvo je obavezno da na odgovarajući način dokumentuje način upravljanja, prevencije i ovladavanja pojedinačnim rizicima, uključujući i razloge prihvatanja, smanjenja, izbjegavanja ili prijenosa rizika. (3) Informacije i dokumentacija moraju biti razumljive i transparentne. V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 15. (Donošenje akata) (1) Društvo je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. (2) Društvo može da uspostavi više standarde u odnosu na standarde propisane ovim Pravilnikom. (3) Društvo je do uspostavljanja sistema upravljanja rizicima u skladu s odredbama ovog Pravilnika dužno upravljati rizicima u skladu sa odredbama Zakona, podzakonskim aktima donesenim na osnovu istog i internim aktima društva. Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2951-3/17 27. oktobra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 60. stavak (3), članka 61. stavak (8), čl. 128. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor, na 7. sjednici održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VRSTAMA I SUSTAVU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) (1) Ovim Pravilnikom se detaljnije uređuje sustav upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje sukladno Zakonu o osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), a naročito pitanja: vrste rizika u obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja, bliži uvjeti i način identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravljanja tim rizicima, kao i način uređivanja sustava upravljanja rizicima u društvu za osiguranje odnosno u društvu za reosiguranje (u daljnjem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), u svrhu osiguranja pravilnog i efikasnog poslovanja društva te smanjenja rizika koji proizlaze iz redovitog poslovanja. (2) Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na grupaciju.
Pravilnik o postupku redovne likvidacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 likvidacija,osiguranje,reosiguranje PRAVILNIK O POSTUPKU REDOVNE LIKVIDACIJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se postupak redovne likvidacije društva za osiguranje i društva za reosiguranje (u daljem tekstu: društvo za osiguranje). II. REDOVNA LIKVIDACIJA Odjeljak A. Provođenje redovne likvidacije i likvidatori Član 2. (Redovna likvidacija) Redovna likvidacija provodi se u društvu za osiguranje nakon donošenja odluke Skupštine o prestanku društva za osiguranje i dobivanja saglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), na istu. Član 3. (Likvidatori) (1) Redovnu likvidaciju provode najmanje dva likvidatora. (2) Odluku o broju likvidatora donosi skupština društva za osiguranje, od kojih jednog ovlašćuje za zastupanje društva u pravnom prometu u postupku redovne likvidacije. (3) Likvidatori preuzimaju ovlaštenja organa društva za osiguranje, zastupaju društvo za osiguranje u redovnoj likvidaciji i odgovorni su za zakonitost poslovanja društva. Član 4. (Postavljanje likvidatora) (1) Za likvidatora se u pravilu postavljaju članovi uprave društva za osiguranje. (2) Izuzetno, za likvidatora se može postaviti i drugo lice koje mora ispunjavati uvjete iz člana 36. Zakona o osiguranju. (3) Odluku o imenovanju likvidatora društvo za osiguranje dostavit će bez odgađanja Agenciji za nadzor i nadležnom sudu radi upisa likvidatora društva za osiguranje u sudski registar. (4) U slučaju promjene likvidatora, društvo za osiguranje dužno je da o imenovanju novog likvidatora bez odlaganja obavijesti Agenciju za nadzor. Član 5. (Imenovanje likvidatora) (1) Narednog dana od dana dobivanja saglasnosti Agencije za nadzor na odluku o prestanku društva za osiguranje nadzorni odbor društva za osiguranje imenuje likvidatore. (2) Odobrenje za obavljanje poslova osiguranja prestaje da važi danom davanja saglasnosti Agencije za nadzor na Odluku o prestanku društva za osiguranje. Član 6. (Započinjanje redovne likvidacije) (1) Redovna likvidacija počinje narednog dana od dana donošenja odluke o imenovanju likvidatora. (2) Likvidator je dužan, narednog dana od dana donošenja Odluke o prestanku društva za osiguranje, Skupštine društva za osiguranje, istu dostaviti Agenciji za nadzor. (3) Odluku o pokretanju postupka redovne likvidacije likvidator će objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva lista koji izlaze u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, ukoliko je društvo za osiguranje poslovalo u Republici Srpskoj preko podružnice, u roku od pet dana od donošenja iste. (4) Narednog dana od dana prijema odluke iz stava (1) ovog člana likvidatori uzimaju u posjed imovinu društva za osiguranje. Član 7. (Dužnosti likvidatora) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su sačiniti likvidacioni bilans sa danom početka redovne likvidacije, okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu društva za osiguranje i podmiriti obaveze društva za osiguranje. (2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori ne mogu ulaziti u nove poslove osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase. Član 8. (Obavještavanje povjerilaca) (1) Likvidatori su dužni, pisanim putem, o odluci o pokretanju postupka redovne likvidacije obavijestiti svakog poznatog povjerioca društva za osiguranje, najkasnije u roku od 15 dana od dana početka redovne likvidacije. (2) Povjerioci čije je potraživanje utvrđeno izvršnom ispravom i povjerioci u vezi sa čijim potraživanjem počne da teče parnica do početka likvidacije nemaju obavezu prijavljivanja potraživanja, a njihova potraživanja se smatraju prijavljenim. Član 9. (Izvještavanje) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su Agenciji za nadzor dostavljati kvartalne izvještaje o toku postupka likvidacije, do 15-og u narednom mjesecu za prethodni kvartal i konačni izvještaj u roku od 15 dana, po okončanju postupka redovne likvidacije. (2) Izvještaje iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor objavljuje na svojoj internet stranici. Број 92 - Страна 88 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. (3) Likvidatori društva za osiguranje dužni su na primjeren način redovno obavještavati povjerioce o postupku likvidacije. (4) Likvidatori su dužni da, na zahtjev Agencije za nadzor, dostave i druge podatke od značaja za likvidaciju. Odjeljak B. Važenje ugovora o osiguranju i utvrđivanje potraživanja Član 10. (Prestanak važenja ugovora o osiguranju) (1) Ugovori o osiguranju prestaju da važe 30-og dana od objavljivanja oglasa o otvaranju postupka redovne likvidacije u "Službenim novinama Federacije BiH". (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ugovori o obaveznom osiguranju od odgovornosti za upotrebu motornih vozila prestaju da važe istekom 15-og dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju postupka redovne likvidacije. Član 11. (Lista prijavljenih potraživanja) Likvidatori su dužni da sačine listu prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja i sve pristigle prijave potraživanja evidentiratiraju u listi prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja. Član 12. (Osporavanje potraživanja) (1) Likvidatori mogu, u roku od 30 dana od prijema prijave potraživanja, osporiti potraživanje povjerilaca, u kom slučaju su obavezni da u tom istom roku obavijeste povjerioca uz obrazloženje osporavanja potraživanja. (2) Povjerilac čije je potraživanje osporeno može, u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti o osporavanju potraživanja, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom i u tom roku o tome obavijestiti društvo za osiguranje u redovnoj likvidaciji. (3) Ukoliko povjerilac iz stava (2) ovog Pravilnika ne postupi po stavu (2) ovog člana gubi pravo na naplatu potraživanja. Član 13. (Potraživanja nastala nakon otvaranja postupka redovne likvidacije) (1) Potraživanja nastala nakon sačinjavanja liste prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja, a koja su nastala nakon pokretanja postupka redovne likvidacije ne prijavljuju se i moraju se namiriti do okončanja postupka redovne likvidacije. (2) Likvidatori su dužni da sačine likvidacioni bilans u roku od 30. dana od dana sačinjavanja liste prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja. Odjeljak C. Okončanje redovne likvidacije Član 14. (Sastavljanje završnog likvidacionog bilansa) (1) Poslije isplate poverilaca, prodaje preostale imovine i isplate sredstava vlasnicima, ukoliko ih ostane na računu društva za osiguranje likvidatori sastavljaju završni likvidacioni bilans, izvještaj o sprovedenoj likvidaciji, pisanu izjavu da su uputili obaveštenje svim poznatim povjeriocima kao i da su sve obaveze društva za osiguranje po osnovu prijavljenih potraživanja izmirene u potpunosti. (2) Završni likvidacioni bilans se sastavlja i registruje u skladu sa propisima kojim se uređuje računovodstvo i revizija. Član 15. (Pravosnažno okončanje svih postupaka) Likvidatori ne mogu donijeti odluku o okončanju likvidacije prije pravosnažnog okončanja svih postupaka koji za pravnu posljedicu mogu imati bilo kakvu obavezu društva i izmirenje tih obaveza. Član 16. (Odluka o okončanju likvidacije) Likvidacija se okončava donošenjem odluke o okončanju likvidacije, a društvo se briše iz registra privrednih subjekata u skladu sa zakonom o registraciji poslovnih subjekata. Član 17. (Prijedlog za pokretanje stečaja) (1) Ako se iz početnog likvidacionog bilansa utvrdi da imovina društva za osiguranje nije dovoljna za namirenje svih potraživanja poverilaca, likvidatori su dužni da nadležnom sudu podnesu predlog za pokretanje stečaja u roku od 15 dana od dana sastavljanja početnog likvidacionog bilansa. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana likvidacioni upravnici mogu namirivati samo potraživanja nastala iz tekućeg poslovanja društva za osiguranje, do dana pokretanja stečajnog postupka.
Pravilnik o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/17 25.10.2017 SN FBiH 106/18, SN FBiH 27/18 likvidnost,osiguranje,reosiguranje Srijeda, 25. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 82 - Stranica 145 Na osnovu čl. 74. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 5. sjednici održanoj 22.09.2017. godine, donosi PRAVILNIK O LIKVIDNOSTI I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom uređuje se: način izračuna i praćenja likvidnosti društva za osiguranje i reosiguranje, (u daljem tekstu: društvo), sadržaj, način i rokovi izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), o likvidnosti društva, te plan mjera i postupanja u slučajevima nelikvidnosti društava. II - NAČIN UTVRĐIVANJA I PRAĆENJA LIKVIDNOSTI Član 2. (Upravljanje sredstvima) Društvo je dužno upravljati imovinom i izvorima sredstava na način da u svakom trenutku može izmiriti sve dospjele obaveze. Član 3. (Obaveze društva) Uprava Društva je obavezna donijeti interni akt za upravljanje likvidnošću društva, kojim se određuje najmanje sljedeće: a) strategija, politika i operativni postupak društva za upravljanje likvidnošću u redovnim i vanrednim okolnostima koje imaju uticaj na likvidnost Društva, b) organizacionu strukturu, sistem internih kontrola i sistem informisanja, koji se primjenjuju za računanje, praćenje, kontrolu i izvještavanje o likvidnosti, c) politika i postupci interne revizije, d) izgradnja i procedura operativnog sistema ranog otkrivanja nelikvidnosti, e) plan i mjere postupanja za sprečavanje, odnosno otklanjanje uzroka nelikvidnosti. Član 4. (Praćenje likvidnosti) Uprava društva je obavezna da redovno prati i analizira stanje likvidnosti i poduzima odgovarajuće mjere radi kontinuiranog održavanja likvidnosti u skladu sa odredbama ovog Pravilnika. Član 5. (Planiranje priliva i odliva novčanih sredstava) (1) Društvo je dužno sačinjavati sedmične planove prvog radnog dana u sedmici za moguće, poznate i očekivane prilive i odlive novčanih sredstava. (2) Društvo je dužno, radi praćenja likvidnosti, planirati moguće prilive i odlive novčanih sredstava na način da sastavi plan mogućih priliva i odliva novčanih sredstava svakog prvog radnog dana u mjesecu za taj mjesec. (3) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati planove iz stava (1) i (2) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. III - SADRŽAJ NAČIN I ROKOVI IZVJEŠTAVANJA AGENCIJE ZA NADZOR Član 6. (Pokazatelj likvidnosti) (1) Likvidnost u smislu ovog Pravilnika je omjer između likvidnih sredstava i obaveza koje su dospjele ili dospijevaju u roku od pet dana. (2) Likvidnost se mjeri i prati na osnovu novčanih tokova i pokazatelja likvidnosti, odvojeno za poslove životnog osiguranja i neživotnog osiguranja. Član 7. (Novčani tokovi i izvještaj o novčanim tokovima) (1) Novčani tokovi iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika su svi prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata koji se utvrđuju na osnovu evidencija o prilivima i odlivima gotovine i gotovinskih ekvivalenata putem blagajne i transakcijskih računa, te na osnovu podataka preuzetih sa odgovarajućih računa i grupe računa iz knjigovodstvene evidencije. (2) Novčani tokovi iz stava (1) ovog člana su svi prilivi i odlivi gotovine iz poslovnih, ulagačkih i finansijskih aktivnosti. (3) Izvještaj o novčanim tokovima društvo je dužno da sastavlja na mjesečnom nivou, za period od prvog do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, a dostavlja ga u pisanoj i elektronskoj formi Agenciji za nadzor do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec na obrascu propisanom ovim Pravilnikom. (4) Izvještaj o novčanim tokovima se iskazuje na obrascu NTM- F, koji je sastavni dio ovog pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xls i preuzima se sa web stranice Agencije za nadzor www.nados.ba. (5) U izvještaj iz stava (4) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama sa dva decimalna mjesta. (6) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o novčanim tokovima iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. Član 8. (Koeficijent likvidnosti) (1) Pokazatelj likvidnosti je koeficijent likvidnosti. (2) Koeficijent likvidnosti je odnos između vrijednosti likvidnih sredstava i dospjelih obaveza društva ili obaveza koje će dospjeti u roku od 5 dana (3) Vrijednost stavki likvidnih sredstava i dospjelih obaveza iskazuje se po knjigovodstvenoj vrijednosti. Član 9. (Likvidna sredstva) (1) Likvidna sredstva društva u smislu ovoga Pravilnika su: a) novčana sredstva na transakcijskim računima, b) novčana sredstva na deviznim računima po srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan obračuna, c) novčana sredstva u blagajni, d) depoziti po viđenju, e) oročeni depoziti koji dospijevaju u roku do 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti, oročeni depoziti koji se mogu bezuslovno razročiti, f) vrijednosni papiri koje je moguće trenutno unovčiti, odnosno koji dospijevaju na naplatu u roku do 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti i to: 1) vrijednosni papiri čiji je izdavač Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH, 2) vrijednosni papiri za koje garantuje neki od subjekata iz alineje 1) i 3) vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu u Bosni i Hercegovini, 4) vrijednosni papiri čiji je izdavač država članica Evropske unije ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosni papiri za koje garantuje neki od navedenih subjekata i Broj 82 - Stranica 146 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 25. 10. 2017. 5) vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u državi članici Evropske unije. (2) Likvidnim sredstvima u smislu ovog Pravilnika ne smatraju se: a) oročeni depoziti koji služe kao garancija za izmirenje drugih obaveza b) sredstva koja služe za pokriće 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju, c) deponovana sredstava društva kod Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini, d) vrijednosni papiri koji služe kao garancija za izmirenje drugih obaveza. Član 10. (Dospjele obaveze i one koje dospijevaju) (1) Dospjele obaveze društva i obaveze koje dospijevaju u roku od 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti su: a) dospjele obaveze po ugovorima o osiguranju, suosiguranju i reosiguranju, b) dospjele obaveze iz ulagačkih aktivnosti, c) dospjele obaveze iz finansijskih aktivnosti, d) ostale dospjele obaveze. (2) Obaveze iz stava (1) tačka d) ovog člana obuhvataju sve ostale obaveze iskazane u bilansnim i vanbilansnim pozicijama. Član 11. (Najmanja vrijednost pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo ispunjava uvjete likvidnosti ukoliko je koeficijent likvidnosti najmanje jedan. (2) U slučaju kada je koeficijent likvidnosti manji od jedan društvo je nelikvidno. Član 12. (Izračunavanje pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo je obavezno dnevno izračunavati: a) koeficijent likvidnosti iz člana 8. stav (2) ovog Pravilnika. b) iznos likvidnih sredstava iz člana 9. stav (1) ovog Pravilnika, c) visinu dospjelih obaveza iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika. (2) Obračun koeficijenta likvidnosti iz stava (1) ovog člana društvo u pisanoj i u elektronskoj formi dostavlja Agenciji za nadzor do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu "L-M-F". (3) Pisani obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xls i preuzima se sa web stranice Agencije za nadzor www.nados.ba. (4) U izvještaj iz stava (3) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama s dva decimalna mjesta. (5) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o obračunu koeficijenta likvidnosti iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. IV - PLAN MJERA I POSTUPANJA DRUŠTVA U SLUČAJU NELIKVIDNOSTI Član 13. (Obaveze društva u slučaju nelikvidnosti) (1) Uprava društva u slučaju nastupanja nelikvidnosti, obavezna je: a) narednog radnog dana od dana utvrđivanja nelikvidnosti u skladu sa članom 11. stav (2) izvijestiti Agenciju za nadzor, b) u roku tri dana od utvrđivanja ili nastanka pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana mora da sadrži sljedeće: a) obrazac "L-M-F" sa ukupnom vrijednošću likvidnih sredstava i dospjelih neizmirenih obaveza, b) detaljan opis uzroka koji su doveli do stanja nelikvidnosti, c) pregled svih preduzetih aktivnosti na prevazilaženju problema nelikvidnosti i ponovnog uspostavljanja likvidnosti, d) detaljne podatke o izvorima sredstava namijenjenih za ponovno uspostavljanje likvidnosti i plan priliva i odliva novčanih sredstava za naredni mjesec. (3) Dokaz o izvršenju radnji iz stava (2) ovog člana uprava društva je dužna dostaviti Agenciji za nadzor u roku od tri dana od izvršenja. V - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. (Rok za donošenja akata) Rok za donošenje akta iz člana 3. ovog pravilnika je 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 15. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/17). Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2589-5/17 22. septembra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Srijeda, 25. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 82 - Stranica 147 Broj 82 - Stranica 148 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 25. 10. 2017.
Uredba o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 74/17 29.09.2017 SN FBiH 48/19, SN FBiH 84/18 finsnsijska konsolidacija Број 74 - Страна 4 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 29. 9. 2017. Одлуку о отпису камата доноси надлежни орган привредног друштва којем се дугује. Финансијска консолидација дуговања друштва са учешћем државног капитала и друштва са 100% учешћем приватног капитала за дуговања на основу испоручене воде, струје, плина, гријања и осталих комуналних услуга може се извршити уколико друштво које се консолидује прибави претходну сагласност привредног друштва које је извршило пружање услуга за измирење дуговања на начин из ст. 1. и 2. овог члана. IV. ПРИЈЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 15. У привредним друштвима која након окончања пос- тупка финансијске консолидације нису стекла увјете за ре- довно пословање, одговорно лице дужно је хитно, а најдуже у року 60 дана покренути стечајни поступак у складу са одредбама Закона о стечајном поступку ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 29/03, 32/04 и 42/06). Члан 16. Уколико Влада Федерације Босне и Херцеговине доне- се одлуку о финансијској консолидацији федерално мини- старство које је предложило доношење те одлуке дужно је пратити реализацију поступка финансијске консолидације у конкретном случају и о томе редовно а најмање једном у шест мјесеци информирати Владу Федерације Босне и Херцеговине. Члан 17. Ступањем на снагу ове уредбе престаје да важи Уредба о поступку финансијске консолидације привредних друштава у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 70/14 и 13/15). Ова уредба ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ" и примјењивати ће се до ступања на снагу Закона о измјени Закона о финансијској консолидацији привредних друштава у Федерацији Босне и Херцеговине. В. број 1268/2017 28. септембра 2017. године Сарајево Премијер Фадил Новалић, с. р. Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 121. sjednici održanoj 28.09.2017. godine, donosi UREDBU O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI PRIVREDNIH DRUŠTAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovom uredbom uređuje se finansijska konsolidacija privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: privredna društva) i to: - privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen sa više od 50% i njihovih zavisnih društava (u daljnjem tekstu: društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala), - privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen do 50% (u daljnjem tekstu: društvo sa učešćem državnog kapitala) i - privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je privatni kapital zastupljen 100% (u daljnjem tekstu: društvo sa 100% učešćem privatnog kapitala). Zahtjev za pokretanje postupka finansijske konsolida-cije privrednih društava iz stava 1. ovog člana nakon što nadležni organ privrednog društva donese odluku o pokretanju postupka finansijskog konsolidiranja privrednog društva, dužno je podnijeti odgovorno lice u privrednom društvu koje: - prema godišnjim izvještajima o poslovanju u prethodne tri godine posluje sa gubitkom i - ne izmiruje redovno svoje tekuće finansijske obaveze. II. FINANSIJSKA KONSOLIDACIJA DRUŠTVA SA VEĆINSKIM UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPITALA Član 2. Finansijska konsolidacija društva sa većinskim učešćem državnog kapitala može obuhvatiti dugovanja nastala zaključno do 30.09.2013. godine na osnovu: - doprinosa za zdravstveno osiguranje, - doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, - poreza, isključujući porez na dodatu vrijednost, - isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga, - dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge, - dugovanja prema zaposlenicima. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje bit će predmet posebnog zakona. Član 3. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i poreza, isključujući porez na dodatu vrijednost, izvršit će se na način i prema prioritetima kako slijedi: - izmirenjem duga privrednog društva ranije izdatim obveznicama na osnovu ratnih potraživanja koje su izdate na ime privrednog društva koje se konsoliduje, a čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine pri čemu vrijednost obveznica podrazumijeva vrijednost utvrđenu rješenjem o verifikaciji ratnih potraživanja, - izmirenjem duga na teret kapitala privrednog društva koje se konsoliduje. Ukoliko se finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala iz stava 1. ovog člana vrši izmirenjem duga na teret Federacije Bosne i Hercegovine, obavezno se u strukturi kapitala društva vrši odgovarajuće povećanje učešća državnog kapitala, izuzev u slučaju kada se finansijska konsolidacija vrši uz proporcionalno učešće ostalih vlasnika kapitala društva. Član 4. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti reprogramiranjem dugovanja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanje dugovanja na rate. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanje iz stava 1. ovog člana obuhvata izmirenje glavnog duga, a kamate mogu biti otpisane. Odluku o otpisu kamata donosi nadležni organ privrednog društva kojem se duguje. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se Петак, 29. 9. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 74 - Страна 5 izvršiti ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu saglasnost privrednog društva koje je izvršilo pružanje usluga za izmirenje dugovanja na način iz st. 1. i 2. ovog člana. Član 5. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima može se izvršiti: - iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja nisu uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti u postupku male privatizacije, - iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja se koristila za osnovnu proizvodnu djelatnost društva, ali koja nije bila u funkciji najmanje 36 mjeseci ili je njeno korištenje, zbog tehničko-tehnološke zastarjelosti nerentabilno za proizvodnu djelatnost privrednog društva, - promjenom strukture osnovnog kapitala društva sa većinskim učešćem državnog kapitala u korist povjerilaca u iznosu jednakom iznosu dugovanja društva koje se konsoliduje, ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu saglasnost povjerilaca. Prodaja dijelova, odnosno sredstava društava sa većinskim učešćem državnog kapitala koji nisu uvjet za obavljanje njihove osnovne djelatnosti vrši se u postupku male privatizacije koji provodi nadležna agencija za privatizaciju u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09). Član 6. Postupak finansijske konsolidacije društva sa većinskim učešćem državnog kapitala pokreće se podnošenjem zahtjeva odgovornog lica u privrednom društvu sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje. Zahtjev iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u privrednom društvu sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje podnosi nadležnom organu vlasti koji u tom privrednom društvu vrši ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala, najkasnije pet mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe. Član 7. Zahtjev za finansijsku konsolidaciju odgovorno lice u privrednom društvu sa većinskim učešćem državnog kapitala podnosi u roku pet mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe. Zahtjev iz stava 1. ovog člana treba sadržavati: - elaborat opravdanosti finansijske konsolidacije i srednjoročni plan razvoja, - finansijsko stanje privrednog društva prema posljednjem usvojenom godišnjem izvještaju o poslovanju društva, - iznos i strukturu dugovanja društva na osnovu doprinosa, usaglašen sa podacima iz evidencije Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, - iznos i strukturu potraživanja društva, - revidirani godišnji izvještaj o poslovanju društva, - iznos i strukturu ukupnog duga društva, - iznos potraživanja društva na osnovu obveznica čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine, - popis i procjenu imovine koja se ne koristi za osnovnu proizvodnu djelatnost društva i imovine koja se koristila za osnovnu proizvodnu djelatnost društva, ali koja nije bila u funkciji najmanje 36 mjeseci ili je njeno korištenje, zbog tehničko-tehnološke zastarjelosti, nerentabilno za proizvodnu djelatnost privrednog društva i odluku nadležnog organa društva kojom su utvrđeni popis i procjena ove imovine, - prethodne saglasnosti iz člana 4. stav 3. i člana 5. stav 1. alineja 3. ovoe uredbe, - informaciju o svim postupcima konsolidacije dugovanja društva koji su u toku, a koji se provode u skladu sa drugim propisima, - ukoliko se traži finansijska konsolidacija dugovanja na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje iznos novčanih sredstava koja je privredno društvo platilo na ime izmirenja troškova liječenja svojih zaposlenika, u periodu za koji su nastala dugovanja na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, potvrđen od nadležne zdravstvene ustanove. Nadležni organ vlasti može pribavljati i sve ostale podatke neophodne za postupak finansijske konsolidacije najduže u roku 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva iz stava 2. ovog člana. Član 8. Odluku o finansijskoj konsolidaciji društva sa većinskim učešćem državnog kapitala (u daljnjem tekstu: odluka) donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, vlada kantona, gradsko ili općinsko vijeće u roku 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva iz člana 7. ove uredbe. Za donošenje odluke iz stava 1. ovog člana u svakom pojedinom slučaju nadležan je nivo vlasti koji u privrednom društvu koje se konsoliduje vrši ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala (u daljnjem tekstu: nadležni organ vlasti). Odlukom iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje postupak i vrijeme trajanja finansijske konsolidacije za svako pojedino društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala, s tim da postupak finansijske konsolidacije ne može trajati duže od 10.07.2019. godine. Odluka iz stava 1. ovog člana dostavlja se Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, nadležnom sudu i drugim nadležnim organima. Ukoliko društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje ne započne izmirivati sve svoje tekuće finansijske obaveze u roku 60 dana od dana donošenja odluke iz stava 1. ovog člana, nadležni organ vlasti donijet će odluku kojom stavlja van snage svoju odluku o finansijskoj konsolidaciji tog društva sa većinskim učešćem državnog kapitala. Ukoliko na osnovu podnesenog zahtjeva iz člana 7. ove uredbe utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za provođenje postupka finansijske konsolidacije, nadležni organ vlasti donosi odluku o odbijanju zahtjeva za pokretanje postupka finansijske konsolidacije. Član 9. U toku postupka finansijske konsolidacije ne mogu se pokrenuti postupci prinudne naplate potraživanja nad imovinom društva sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje. Ako je nad imovinom društva sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje u toku postupak prinudnog izvršenja kod poslovnih banaka nadležni organ vlasti može donijeti odluku o otvaranju novog računa kod poslovne banke za obavljanje platnih transakcija nad kojim se ne može provesti prinudno izvršenje dok traje postupak finansijske konsolidacije, uz saglasnost Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Račun iz stava 2. ovog člana zatvara se odlukom nadležnog organa vlasti koji je odgovoran za posljedice svih transakcija na novootvorenom računu. Od stupanja na snagu odluke iz člana 8. stav 1. ovoe uredbe do završetka postupka finansijske konsolidacije društva sa većinskim učešćem državnog kapitala u skladu sa članom 10. ove Број 74 - Страна 6 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 29. 9. 2017. uredbe, zastarjevanje ne teče za potraživanja prema društvu sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje. Ukoliko je zastarjevanje počelo teći prije stupanja na snagu odluke iz člana 8. stav 1. ove uredbe ono nastavlja teći nakon završetka postupka finansijske konsolidacije društva sa većinskim učešćem državnog kapitala u skladu sa članom 10. ove uredbe, a vrijeme koje je isteklo prije zaustavljanja računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost. Član 10. Nadležni organ vlasti donosi odluku o završetku postupka finansijske konsolidacije društva sa većinskim učešćem državnog kapitala najkasnije tri godine od dana stupanja na snagu ove uredbe. Ukoliko nadležni organ vlasti ne donese odluke o završetku postupaka finansijske konsolidacije prije isteka roka iz stava 1. ovog člana svi pokrenuti postupci finansijske konsolidacije društava sa većinskim učešćem državnog kapitala završavaju se i prestaju sva dejstva postupaka finansijske konsolidacije po isteku roka tri godine od dana stupanja na snagu ove uredbe. III. FINANSIJSKA KONSOLIDACIJA DRUŠTVA SA UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPITALA ILI DRUŠTVA SA 100% UČEŠĆEM PRIVATNOG KAPITALA Član 11. Finansijska konsolidacija društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala može obuhvatiti dugovanja nastala zaključno do 30.09.2013. godine na osnovu: - doprinosa za zdravstveno osiguranje, - doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, - poreza, isključujući poreze na dodatu vrijednost, - dugovanja prema zaposlenicima i - isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje bit će predmet posebnog zakona. Na postupak finansijske konsolidacije društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala shodno se primjenjuju čl. 6., 7., 8., 9. i 10. ove uredbe s tim da privredna društva sa 100% učešćem privatnog kapitala zahtjev za pokretanje postupka finansijske konsolidacije podnose federalnom ministarstvu nadležnom prema pretežnoj djelatnosti koju obavlja privredno društvo sa 100% učešćem privatnog kapitala koje se konsoliduje. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nadležna je za odlučivanje u postupku finansijske konsolidacije privrednog društva sa 100% učešćem privatnog kapitala. Član 12. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i poreza, isključujući poreze na dodatu vrijednost, u skladu sa ovom uredbom izvršit će se na način i prema prioritetima kako sljedi: - izmirenjem duga privrednog društva ranije izdatim obveznicama na osnovu ratnih potraživanja izdatih na ime privrednog društva koje se konsoliduje, a čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine pri čemu vrijednost obveznica podrazumijeva vrijednost utvrđenu rješenjem o verifikaciji ratnih potraživanja, - izmirenjem duga na teret kapitala privrednog društva koje se konsoliduje. Ukoliko se finansijska konsolidacija dugovanja za društva sa učešćem državnog kapitala na osnovu dugovanja iz stava 1. ovog člana vrši na teret Federacije Bosne i Hercegovine, obavezno je u strukturi kapitala društva izvršiti odgovarajuće povećanje učešća državnog kapitala. Ukoliko se finansijska konsolidacija dugovanja za društva sa 100% učešćem privatnog kapitala na osnovu dugovanja iz stava 1. ovog člana vrši na teret Federacije Bosne i Hercegovine kao naknadu za izmireni dug Federacija Bosne i Hercegovine stiče vlasništvo nad dionicama ili udjelom u osnovnom kapitalu tog društva u vrijednosti jednakoj vrijednosti otpisanog duga samo ako je vrijednost tog preduzeća veća od njegovog duga. Član 13. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala na osnovu dugovanja prema zaposlenicima može se izvršiti promjenom strukture osnovnog kapitala društva sa učešćem državnog kapitala ili društva sa 100% učešćem privatnog kapitala u korist zaposlenika u iznosu jednakom iznosu dugovanja društva koje se konsoliduje, ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu pisanu saglasnost zaposlenika. Član 14. Finansijska konsolidacija društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti reprogramiranjem dugovanja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanja dugovanja na rate. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala za dugovanja iz stava 1. ovog člana obuhvata izmirenje glavnog duga, a kamate se mogu otpisati. Odluku o otpisu kamata donosi nadležni organ privrednog društva kojem se duguje. Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa učešćem državnog kapitala i društva sa 100% učešćem privatnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu saglasnost privrednog društva koje je izvršilo pružanje usluga za izmirenje dugovanja na način iz st. 1. i 2. ovog člana. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 15. U privrednim društvima koja nakon okončanja postupka finansijske konsolidacije nisu stekla uvjete za redovno poslovanje, odgovorno lice dužno je hitno, a najduže u roku 60 dana pokrenuti stečajni postupak u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 32/04 i 42/06). Član 16. Ukoliko Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese odluku o finansijskoj konsolidaciji federalno ministarstvo koje je predložilo donošenje te odluke dužno je pratiti realizaciju postupka finansijske konsolidacije u konkretnom slučaju i o tome redovno a najmanje jednom u šest mjeseci informirati Vladu Federacije Bosne i Hercegovine. Član 17. Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi Uredba o postupku finansijske konsolidacije privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/14 i 13/15). Петак, 29. 9. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 74 - Страна 7 Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" i primjenjivati će se do stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine. V. broj 1268/2017 28. septembra 2017. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. Na temelju članka 19. stavak (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 121. sjednici održanoj 28.09.2017. godine, donosi UREDBU O FINANCIJSKOM KONSOLIDIRANJU GOSPODARSKIH DRUŠTAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovom uredbom uređuje se financijsko konsolidiranje gospodarskih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: gospodarska društva) i to: - gospodarskih društava u čijem temeljnom kapitalu je državni kapital zastupljen sa više od 50% i njihovih ovisnih društava (u daljnjem tekstu: društvo sa većinskim sudjelovanjem državnog kapitala), - gospodarskih društava u čijem temeljnom kapitalu je državni kapital zastupljen do 50% (u daljnjem tekstu: društvo sa sudjelovanjem državnog kapitala) i - gospodarskih društava u čijem temeljnom kapitalu je privatni kapital zastupljen 100% (u daljnjem tekstu: društvo sa 100% sudjelovanjem privatnog kapitala). Zahtjev za pokretanje postupka financijskog konsolidiranja gospodarskih društava iz stavka 1. ovog članka nakon što mjerodavno tijelo gospodarskog društva donese odluku o pokretanju postupka financijskog konsolidiranja gospodarskog društva, dužna je podnijeti odgovorna osoba u gospodarskom društvu koje: - prema godišnjim izvješćima o poslovanju u prethodne tri godine posluje s gubitkom i - ne izmiruje redovito svoje tekuće financijske obveze. II. FINANCIJSKO KONSOLIDIRANJE DRUŠTVA S VEĆINSKIM SUDJELOVANJEM DRŽAVNOG KAPITALA Članak 2. Financijsko konsolidiranje društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala može obuhvatiti dugovanja nastala zaključno do 30.09.2013. godine na temelju: - doprinosa za zdravstveno osiguranje, - doprinosa za osiguranje od neuposlenosti, - poreza, isključujući porez na dodanu vrijednost, - isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga, - dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge, - dugovanja prema uposlenicima. Financijsko konsolidiranje dugovanja društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala za doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje bit će predmet posebnog zakona. Članak 3. Financijsko konsolidiranje dugovanja društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala na temelju doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od neuposlenosti i poreza, isključujući porez na dodanu vrijednost, izvršit će se na način i prema prioritetima kako slijedi: - izmirenjem duga gospodarskog društva ranije izdatim obveznicama temeljem ratnih potraživanja koje su izdate na ime gospodarskog društva koje se konsolidira, a čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine pri čemu vrijednost obveznica podrazumijeva vrijednost utvrđenu rješenjem o verifikaciji ratnih potraživanja, - izmirenjem duga na teret kapitala gospodarskog društva koje se konsolidira. Ukoliko se financijsko konsolidiranje dugovanja društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala iz stavka 1. ovog članka vrši izmirenjem duga na teret Federacije Bosne i Hercegovine, obvezatno se u strukturi kapitala društva vrši odgovarajuće povećanje sudjelovanja državnog kapitala, izuzev u slučaju kada se financijsko konsolidiranje vrši uz proporcionalno sudjelovanje ostalih vlasnika kapitala društva. Članak 4. Financijsko konsolidiranje dugovanja društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala za dugovanja temeljem isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti reprogramom dugovanja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanje dugovanja u obrocima. Financijsko konsolidiranje dugovanja društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala za dugovanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvata izmirenje glavnog duga, a kamate se mogu otpisati. Odluku o otpisu kamata donosi mjerodavno tijelo gospodarskog društva kojem se duguje. Financijsko konsolidiranje dugovanja društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala za dugovanja temeljem isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti ukoliko društvo koje se konsolidira pribavi prethodnu suglasnost gospodarskog društva koje je izvršilo pružanje usluga za izmirenje dugovanja na način iz st. 1. i 2. ovoga članka. Članak 5. Financijsko konsolidiranje dugovanja društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema uposlenicima može se izvršiti: - iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja nisu uvjet obavljanja njihove temeljne djelatnosti u postupku male privatizacije, - iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja se koristila za temeljnu proizvodnu djelatnost društva, ali koja nije bila u funkciji najmanje 36 mjeseci ili je njezino korištenje, zbog tehničko-tehnološke zastarjelosti nerentabilno za proizvodnu djelatnost gospodarskog društva, - promjenom strukture temeljnog kapitala društva s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala u korist povjeritelja u iznosu jednakom iznosu dugovanja društva koje se konsolidira, ukoliko društvo koje se konsolidira pribavi prethodnu suglasnost povjeritelja. Prodaja dijelova, odnosno sredstava društava s većinskim sudjelovanjem državnog kapitala koji nisu uvjet za obavljanje njihove temeljne djelatnosti vrši se u postupku male privatizacije koji provodi mjerodavna agencija za privatizaciju sukladno odredbama Zakona o privatizaciji poduzeća ("Službene novine
Pravilnik o dodjeljivanju identifikacionih brojeva, registraciji i identifikaciji i evidencijama poreznih obaveznika na teritoritoriji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 69/17 13.09.2017 SN FBiH 17/18 pravilnik,identifikacijski broj Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 69/17 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 69/17 Na osnovu člana 95. stav (1) Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O DODJELJIVANJU IDENTIFIKACIONIH BROJEVA, REGISTRACIJI I IDENTIFIKACIJI I EVIDENCIJAMA POREZNIH OBVEZNIKA NA TERITORIJI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet pravilnika) (1) Ovim pravilnikom se propisuje postupak dodjele i struktura identifikacionog broja poreznog obveznika, registracija i identifikacija poreznih obveznika, odjava i oduzimanja identifikacionog broja poreznog obveznika, te vođenje registara i evidencija o poreznim obveznicima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). (2) Sastavni dio ovog pravilnika su obrasci: Prijava za registraciju pravnih lica (Obrazac POR - 500), Dodatni obrazac za prijavu osnivača (Dodatak A), Dodatni obrazac za prijavu odgovornog/ovlaštenog lica (Dodatak B), Dodatni obrazac za prijavu zakupodavca (Dodatak C), Dodatni obrazac za prijavu statusne promjene (Dodatak D), Prijava za registraciju dijela pravnog lica (Obrazac POR - 501), Prijava za registraciju stranog diplomatskog i konzularnog predstavništva, misije i međunarodne organizacije (Obrazac POR-502), Prijava za registraciju samostalnog poduzetnika i njegovih izdvojenih dijelova (Obrazac POR - 503), Dodatni obrazac za prijavu vlasnika (Dodatak E), Prijava za registraciju nerezidentnog fizičkog lica (Obrazac POR-504), Prijava za dodjeljivanje identifikacionog broja poslovnim jedinicama (Obrazac PI - 505), Zahtjev za dodjeljivanje evidencionog broja nerezidentnog fizičkog lica (Obrazac EB -506) i Zahtjev za dodjeljivanje evidencionog broja nerezidentnom pravnom licu (Obrazac EB -507). Član 2. (Definicije) U smislu ovog pravilnika sljedeći pojmovi znače: a) pojam "porezni obveznik" znači pravno ili fizičko lice koje je obveznik obračuna ili prijave ili uplate javnih prihoda u skladu sa posebnim propisima na teritoriji Federacije. b) pojam "lice" znači pravno ili fizičko lice ili samostalni poduzetnik. c) pojam "pravno lice" uključuje bilo koji oblik organizovanja cjeline koji ima zakonska prava i obaveze, te se osniva da bi se ostvario određeni cilj i djeluje u skladu sa zakonskim propisima. d) pojam "poslovne jedinice" uključuje sve organizacione dijelove pravnog lica. e) pojam "organizacija" smatra se pravnim licem koje uključuje diplomatska i konzularna predstavništava, misije i međunarodne organizacije, ustanove, zavode, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate, komore, udruženja, turističke zajednice, sportska društva i saveze, fondacije, zaklade, humanitarne organizacije, pravna lica kojima je posebnim propisima povjereno vršenje upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave i druga pravna lica koja su registrirana za obavljanje neprofitne djelatnosti u Federaciji. f) pojam "fizičko lice" znači građanin ili samostalni poduzetnik. g) pojam "samostalni poduzetnik" znači fizičko lice koje obavlja djelatnost samostalno prema odredbama posebnih propisa. h) pojam "nerezident" uključuje pravno ili fizičko lice čije se sjedište odnosno prebivalište ili boravište ne nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. i) pojam "rezident" uključuje pravno ili fizičko lice čije se sjedište odnosno prebivalište ili boravište nalazi na teritoriji Federacije. j) pojam "javni prihodi" uključuje direktne poreze po federalnim i kantonalnim propisima, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za osiguranje od nezaposlenosti, naknade, doprinose i takse po federalnim i kantonalnim propisima, te naknade i takse na nivou jedinica lokalne samouprave. k) pojam "registracijski organ" uključuje svaki organ u čijoj nadležnosti je upis osnivanja i upis promjena kod pravnih i fizičkih lica, što uključuje sudove, ministarstva, općinske/gradske organe, notarske i advokatske komore. Član 3. (Poslovna jedinica) (1) Poslovna jedinica pravnog lica je dio pravnog lica koji obavlja poslovanje u cijelosti i djelimično putem stalnog mjesta poslovanja, neovisno da li je mjesto poslovanja u vlasništvu pravnog lica ili se unajmljuje ili je na raspolaganju tom pravnom licu. (2) Svojstvo poslovne jedinice pravnog lica dodjeljuje se i dijelu pravnog lica koje je uspostavljeno na različitoj geografskoj lokaciji od sjedišta pravnog lica ili čije je poslovanje uzajamno i komercijalno povezano (kohezivno) i služi u svrhu poslovanja tog pravnog lica. (3) Sjedište uprave smatra se stalno mjesto poslovanja iz kojeg se upravlja bilo kojim poslovnom aktivnosti pravnog lica, uključujući, a ne ograničavajući se na upravu pravnog lica ili njen drugi organ sličnih funkcija. (4) Podružnica pravnog lica smatra se stalno mjesto poslovanja pravnog lica putem kojeg se obavlja glavna djelatnost pravnog lica i/ili za čije je postojanje potrebno odrediti odgovorno lice za zastupanje u pravnom prometu. Podružnica se upisuje u registar nadležnog registracijskog organa. (5) Kancelarija pravnog lica smatra se stalno ili povremeno mjesto poslovanja putem kojeg pravno lice pruža ili prikuplja informacije. (6) Uplatnim mjestom pravnog lica smatra se stalno mjesto poslovanja pravnog lica putem kojeg se obavlja poslovna aktivnost zaprimanja novca ili novčanih ekvivalenata, a usluga se realizira u sjedištu pravnog lica (npr. uplata mjesta kladionica, pružaoca telekomunikacijskih usluga i sl.). (7) Tvornica ili radionica pravnog lica smatra se stalno mjesto poslovanja pravnog lica putem kojeg se obavlja isključivo proizvodna ili prerađivačka aktivnost pravnog lica, putem opreme ili postrojenja koja su smještena na tom mjestu. (8) Instalacije, platforme, bušne platforme ili brodovi koji se koriste za eksploataciju prirodnih resursa, čine također stalno mjesto poslovanja. (9) Gradilište ili građevinski ili instalaterski projekt smatra se stalno mjesto poslovanja pravnog lica putem kojeg pravno lice obavlja svoje aktivnosti. Period se obračunava za svaki projekt posebno, od početka aktivnosti, uključujući aktivnosti pripreme, i privremeni prekidi. Činjenica da su radovi vršeni od različitih lica i podizvođača nisu značajni. (10) Skladište pravnog lica smatra se stalno ili povremeno mjesto poslovanja koje pravno lice koristi isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili isporuke proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu, a pod uslovom da je cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja pripremnog ili pomoćnog karaktera. Član 4. (Lica koja posjeduju identifikacioni broj poreznog obveznika) Obavezu posjedovanja identifikacionog broja poreznog obveznika imaju sljedeća lica: a) pravna lica sa sjedištem u Federaciji uključujući, a ne limitirajući se na privredno društvo i njegove dijelove, ustanove, fondacije, udruženja, prestavništva, domaće i međunarodne organizacije, organe uprave, upravne organizacije i ostale organizacije i sva druga lica koja se upisuju kod nadležnog registracionog organa. b) poslovne jedinice pravnih lica sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt), c) poslovne jedinice nerezidentnog pravnog lica, d) nerezidentno pravno lice, e) samostalni poduzetnik sa sjedištem u Federaciji, f) nerezidentno fizičko lice koje ostvaruje prihode u Federaciji, g) rezidentno fizičko lice koje ostvaruje prihode u Federaciji, h) fizičko lice koje ima prebivalište odnosno boravište na teritoriji Republike Srpske ili Brčko Distrikta, a ostvaruje prihode na teritoriji Federacije. II. IDENTIFIKACIONI BROJ POREZNOG OBVEZNIKA Član 5. (Pojam identifikacionog broja poreznog obveznika) (1) Identifikacioni broj poreznom obvezniku predstavlja broj koji je jedinstven i jedini broj tog lica u svrhu prijave i uplate svih javnih prihoda u Federaciji ili podnošenja izjave ili drugog dokumenta Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava). (2) Lica iz člana 4. tač. a), b), c) i d) ovog pravilnika obavezna su da posjeduju identifikacioni broj poreznog obveznika - pravnog lica (u daljem tekstu: PJIB). (3) Lica iz člana 4. tačka e) ovog pravilnika obavezna su da posjeduju identifikacioni broj poreznog obveznika - samostalnog obveznika (u daljem tekstu: FJIB). (4) Lica iz člana 4. tačka f) ovog pravilnika obavezna su da posjeduju identifikacioni broj poreznog obveznika - nerezidenta fizičkog lica (u daljem tekstu: NJIB). (5) Za lica iz člana 4. tač. g) i h) ovog pravilnika Jedinstveni matični broj građana Bosne i Hercegovine, u porezne svrhu, predstavlja identifikacioni broj poreznog obveznika - građanina (u daljem tekstu: JIB). Član 6. (Vrste identifikacionog broja poreznog obveznika) (1) Identifikacioni broj poreznog obveznika dodjeljuje Porezna uprava u skladu sa odredbama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: zakona) i ovog pravilnika. (2) PJIB i i FJIB koji dodjeljuje Porezna uprava može biti glavni i izvedeni. (3) Glavni identifikacioni broj poreznog obveznika dodjeljuje se pravnom licu prema sjedištu odnosno, samostalnom poduzetniku prema sjedištu/mjestu gdje obavlja većinu poslovnih aktivnosti. (4) Izvedeni identifikacioni broj poreznog obveznika se dodjeljuje za poslovne jedinice pravnog lica koje se ne nalaze na istoj adresi na kojoj se nalazi sjedište tog pravnog lica čiji su dijelovi, odnosno samostalnom poduzetniku koji djelatnost obavlja i izvan sjedišta odnosno na izdvojenom prostoru. Član 7. (Struktura PJIB rezidenta) (1) PJIB rezidenta koji je upisan kod nadležnog registracijskog organa se sastoji od 13 cifara koji se formira na sljedeći način: a) prve dvije cifre predstavljaju tip pravnog lica, b) treća i četvrta cifra predstavljaju šifru kantona u kojem je PJIB dodijeljen pri nastanku, c) peta, šesta, sedma i osma cifra predstavljaju broj koji se određuje prema internom algoritmu Porezne uprave, d) deveta cifra predstavlja kontrolni broj, e) deseta, jedanaesta i dvanaesta cifra predstavljaju dodatne kodove za dijelove pravnog lica (za glavni PJIB kod je 000, za izvedeni PJIB kod može biti od 001 do 999), f) trinaesta cifra je kontrolni broj. (2) Oznake tipa pravnog lica prema stavu (1) tačka a) ovog člana su: a) 42 oznaka da je riječ o pravnom licu ili njegovoj poslovnoj jedinici, b) 48 oznaka da je riječ o poslovnoj jedinici - podružnici nerezidentnog pravnog lica, c) 44 oznaka da je riječ o poslovnoj jedinici - podružnici pravnih lica sa sjedištem u Republici Srpskoj, d) 46 oznaka da je riječ o poslovnoj jedinici - podružnici pravnih lica sa sjedištem u Brčko Distriktu. (3) PJIB koji su dodijeljeni pravnim licima - poreznim obveznicima iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta prilikom doseljenja pravnog lica na područje Federacije, ostaju nepromijenjeni. (4) Početne cifre PJIB lica iz stava (3) ovog člana koji su doseljeni iz Republike Srpske u Federaciju su: a) 44 - pravna lica, organi uprave, upravne organizacije, poslovne jedinice ili druge organizacije, b) 494 - poslovna predstavništva, c) 498 - povezana društva. (5) Početna cifra PJIB lica iz stava (3) ovog člana koje je doseljeno iz Brčko Distrikta u Federaciju je 46 - pravna lica, organi uprave, upravne organizacije ili druge organizacije. Član 8. (Struktura PJIB za predstavništava, misije i međunarodne organizacije) PJIB za diplomatska i konzularna predstavništava, misije i međunarodne organizacije, sastoji se od 13 cifara koji se formira na sljedeći način: a) prva cifra je uvijek 6, b) druga cifra predstavlja poseban oblik organizacije (1 oznaka za ambasade, 2 oznaka za generalni konzulat i 3 oznaka za misije ili međunarodne organizacije), c) treća, četvrta i peta cifra predstavljaju broj koji se određuje prema internom algoritmu Porezne uprave, d) šesta, sedma i osma cifra predstavljaju trocifrenu šifru države, e) deveta, deseta, jedanaesta i dvanaesta cifra jesu 0000, f) trinaesta cifra je kontrolni broj. Član 9. (Struktura PJIB nerezidenta) (1) PJIB nerezidenta sastoji se od 13 cifara koji se formira na sljedeći način: a) prva, druga i treća cifra predstavlja tip pravnog lica, b) četvrta, peta i šesta cifra predstavljaju trocifrenu šifru države. c) sedma, osma i deveta cifra predstavljaju broj koji se određuje prema internom algoritmu Porezne uprave. d) deseta, jedanaesta i dvanaesta cifra jesu 000. e) trinaesta cifra je kontrolni broj. (2) Oznake tipa pravnog lica prema stavu (1) tačka a) ovog člana su: a) 500 oznaka da je riječ o nerezidentnom pravnom licu obvezniku poreza po odbitku prema propisima koji uređuju porez na dobit, b) 501 oznaka da je riječ o poreznom obvezniku poslovnoj jedinici nerezidentnog pravnog lica prema propisima koji uređuju porez na dobit, c) 502 oznaka da je riječ o osnivačima pravnih lica sa sjedištem u Federaciji, d) 503 oznaka da je riječ o licima koja imaju otvorene nerezidentne račune u bankama u skladu sa propisima o deviznom poslovanju. Član 10. (Struktura FJIB) FJIB sastoji se od 13 cifara koji se formira na sljedeći način: a) prve dvije cifre su 43, b) treća i četvrta cifra predstavljaju šifru kantona u kojem je FJIB dodijeljen pri nastanku, c) peta, šesta, sedma i osma cifra predstavljaju broj koji se određuje prema internom algoritmu Porezne uprave, d) deveta cifra predstavlja kontrolni broj, e) deseta, jedanaesta i dvanaesta cifra predstavljaju dodatne kodove za dijelove pravnog lica (za glavni FJIB kod je 000, za izvedeni FJIB kod može biti od 001 do 999), f) trinaesta cifra je kontrolni broj. Član 11. (Struktura NJIB) NJIB sastoji se od 13 cifara koji se formira na sljedeći način: a) prvih sedam cifara predstavlja datum rođenja u formatu ddmmyyyy. b) osma cifra je 0. c) deveta, deseta i jedanaesta cifra predstavlja trocifrenu šifru države. d) dvanaesta i trinaesta cifra predstavlja redni broj od 01 do 99 III. REGISTRACIJA POREZNIH OBVEZNIKA Član 12. (Registracija poreznih obveznika) (1) Registracija poreznih obveznika predstavlja postupak kojim se poreznim obveznicima dodjeljuje identifikacioni broj poreznog obveznika od strane Porezne uprave nakon registracije lica kod nadležnog registracijskog organa. (2) Postupak registracije iz stava (1) ovog člana pokreće se podnošenjem odgovarajućih prijava za registraciju i dokumentacije propisane ovim pravilnikom. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, fizička lica - građani Bosne i Hercegovine, registriraju se automatski po osnovu podnesene porezne prijave odnosno izvršene uplate na račune javnih prihoda u Federaciji. (4) Poreznim obveznicima koji izvrše registraciju Porezna uprava izdaje Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika, osim fizičkim licima - građanima Bosne i Hercegovine. (5) Postupak registracije pravnih lica može biti pokrenut od strane poreznog obveznika ili osnivača ili vlasnika ili zastupnika (lice ovlašteno za zastupanje upisano u odgovarajući registar) ili punomoćnika (lice ovlašteno po punomoći), te od strane zaposlenika Porezne uprave po službenoj dužnosti. (6) Postupak registracije fizičkih lica može biti pokrenut od strane poreznog obveznika ili isplatioca ili punomoćnika - lice ovlašteno po punomoći, zaposlenika Porezne uprave po službenoj dužnosti. (7) Podnosilac prijave za registraciju dužan je podatke na kojima zasniva svoj zahtjev iznijeti tačno i istinito. (8) U postupku registracije, Porezna uprava može ispitati dokaze i činjenice, te provjeravati tačnost i istinitost podataka navedenih u prijavi i dokumentaciji. Provjera se može vršiti i neposrednim uvidom na terenu. (9) Nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave ne može odbiti uredno podnesenu prijavu za registraciju. Ukoliko se po prijemu prijave za registraciju utvrdi da postoje nedostaci zbog kojih ne može biti izvršena registracija u skladu sa odredbama zakona, Porezna uprava će obavijestiti podnosioca prijave da u roku od 3 radna dana otkloni nedostatke ili će se smatrati da prijava nije ni podnesena. (10) U slučaju iz stava (9) ovog člana, ukoliko se ne otklone nedostaci, Porezna uprava će obavijestiti nadležni registracijski organ, Federalni zavod za statistiku i Upravu za indirektno oporezivanje BiH i podnosioca prijave za registraciju da postupak dodjeljivanja identifikacionog broja poreznog obveznika nije završen. (11) Ukoliko porezni obveznik ne podnese odgovarajuću prijavu, Porezna uprava će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak, ako dođe do saznanja o postojanju obaveze registracije poreznih obveznika. A. Registracija pravnih lica Član 13. (Privredna društva) (1) Privredna društva i poslovne jedinice za čiju registraciju je nadležan sud, dužna su pokrenuti postupak registracije iz člana 12. stav (1) ovog pravilnika u roku od 5 radnih dana od dana registracije (upisa u sudski registar) kod nadležnog suda podnošenjem odgovarajuće prijave - Obrazac POR-500 ili Obrazac POR-501 i dokumentacije propisane ovim pravilnikom. (2) Obrazac POR-500 ili Obrazac POR-501 se dostavlja nadležnoj jedinici Porezne uprave prema mjestu sjedišta rezidentnog privrednog društva odnosno adresi poslovne jedinice privrednog društva iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta ili adresi nerezidentne poslovne jedinice. (3) Novoosnovano privredno društvo Obrazac POR-500 dostavlja zajedno sa sljedećom dokumentacijom: a) rješenje nadležnog suda (ovjerena kopija) ili kopiju pripadajućeg djela teksta iz službenih novina, b) ugovor o vođenju računovodstvenih poslova samo u slučaju kada poslovne knjige vodi drugo pravno lili fizičko lice (ovjerena kopija ili original), c) dokaz o pravnom osnovu korištenja poslovnog prostora (ovjerena kopija ili original), d) identifikacioni dokument podnosioca zahtjeva (na uvid) ili punomoć za podnošenje obrasca za punomoćnika (original ili ovjerena kopija). (4) Privredno društvo za svaku novoosnovanu poslovnu jedinicu Obrazac POR-501 dostavlja zajedno sa dokumentacijom iz stava (3) tač. a), c) i d) ovog člana. (5) Podružnice nerezidentnih pravnih lica, pored dokumenata iz stava (3) tač. a), c) i d) ovog člana dostavljaju i: a) pisanu izjavu o načinu obavljanja djelatnosti koja sadrži opis aktivnosti koji se obavlja u Federaciji od osnivača koja mora biti na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine (ovjerena od strane sudskog tumača). Izjava mora da sadrži i slijedeće podatke: broj i naziv registra u kojem je upisan osnivač, datum upisa u registar, naziv države, oblik organizovanja osnivača, dodjeljena strana šifra djelatnosti i osnovni kapital osnivača sa valutom. b) listu zaposlenih lica, c) ugovor o vođenju računovodstvenih poslova samo u slučaju kada poslovne knjige vodi drugo pravno ili fizičko lice (ovjerena kopija ili original). (6) Privredna društva koja vrše statusne promjene (podjelu, spajanje ili pripajanje) u skladu sa propisima kojim se uređuju privredna društva, dužna su u roku od 5 radnih dana od dana upisa statusne promjene kod nadležnog suda dostaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave Obrazac POR - 500 i sljedeću dokumentaciju: a) za novoosnovana privredna društva nastala spajanjem ili podjelom, dokumentaciju iz stava (3) ovog člana, b) za privredno društvo - pravni slijednik pripojenog društva, dokumentaciju iz stava (3) tač. a) i d) ovog člana, c) za privredna društva koja se brišu dokumentaciju iz stava (3) tač. a) i d) ovog člana, d) u prilogu dokumentacije iz tač. b) i c) ovog stava, porezni obveznici dostavljaju i osnivački akt koji sadrži iznos poreznih obaveza koje preuzimaju novoosnovana privredna društva i privredna društva pravne slijednike. (7) Ukoliko se na osnovu uredno podnesenih Obrazaca POR-500 ili Obrazac POR-501 i dokumentacije utvrdi da privredno društvo ili poslovna jedinica ispunjava uslove za dodjeljivanje PJIB-a, nadležna jedinica Porezne uprave će dodijeliti PJIB u skladu sa odredbama člana 7. ovog pravilnika, te izdati Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika u roku od 5 radnih dana. (8) Izuzetno od stava (7) ovog člana, uslijed preseljenja sjedišta privrednog društva sa teritorije Republike Srpske ili Brčko Distrikta u Federaciju, dodijeljeni identifikacioni broj od strane poreznih administracija iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta se zadržava. Struktura PJIB za podružnicu pravnog lica koje je svoje sjedište preselilo iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta u Federaciju, se određuje prema članu 7. st.(1) i (2) ovog pravilnika. Član 14. (Organizacija) (1) Organizacija je dužna pokrenuti postupak registracije iz člana 12. stav (1) ovog pravilnika u roku od 5 radnih dana od dana registracije (upisa u registar) kod nadležnog registracijskog organa podnošenjem Obrasca POR-500, Obrasca POR-501 ili Obrasca POR-502 i dokumentacije propisane ovim pravilnikom. (2) Obrasci iz stava (1) ovog člana dostavljaju se nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave prema mjestu sjedišta rezidentne organizacije odnosno adresi poslovne jedinice organizacije iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta ili adresi nerezidentne poslovne jedinice. (3) Organizacije iz stava (1) ovog člana uz Obrazac POR-500, Obrazac POR-501 ili Obrazac POR-502 dostavljaju sljedeću dokumentaciju: a) rješenje nadležnog suda (ovjerena kopija) ili kopija pripadajućeg dijela teksta iz službenih novina ili dokument izdat od nadležnog organa iz Bosne i Hercegovine, kojim se potvrđuje osnivanje (ovjerena kopija), b) lista zaposlenih lica za diplomatska i konzularna predstavništva, misije i međunarodne organizacije, c) ugovor o vođenju računovodstvenih poslova samo u slučaju kada poslovne knjige vodi drugo pravno ili fizičko lice (ovjerena kopija ili original), d) dokaz o pravnom osnovu korištenja poslovnog prostora (ovjerena kopija ili original), e) identifikacioni dokument podnosioca zahtjeva (na uvid) ili punomoć za podnošenje obrasca za punomoćnika (original ili ovjerena kopija), (4) Ukoliko se na osnovu uredno podnesenih obrazaca i dokumentacije utvrdi da organizacija ispunjava uslove za dodjeljivanje PJIB-a, nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave će dodijeliti PJIB u skladu sa odredbama čl. 7. i 8. ovog pravilnika, te izdati Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika u roku od 5 radnih dana. (5) Izuzetno od stava (4) ovog člana, uslijed preseljenja sjedišta organizacije sa teritorije Republike Srpske ili Brčko Distrikta u Federaciju, dodijeljeni identifikacioni broj od strane poreznih administracija iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta se zadržava. Član 15. (Organi uprave i upravne organizacije) (1) Dodjeljivanje identifikacionog broja poreznim obveznicima organima uprave i upravnih organizacija vrši se podnošenjem Obrasca POR - 500 u skladu sa zakonom kojim je uređena organizacija organa uprave. (2) Prijava za registraciju iz stava (1) ovog člana podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave gdje se nalazi sjedište organa uprave ili upravne organizacije. (3) Ukoliko se na osnovu uredno podnesene prijave za registraciju i dokumentacije utvrdi da su ispunjeni uslovi za dodjeljivanje PJIB-a, nadležna jedinica Porezne uprave će dodijeliti PJIB u skladu sa odredbama člana 7. ovog pravilnika, te izdati Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika u roku od 5 radnih dana. B. Registracija fizičkih lica Član 16. (Nerezidentna fizička lica) (1) Nerezidentna fizička lica koja ostvaruju oporezive prihode prema odredbama propisa koji uređuju porez na dohodak, porez na imovinu, naslijeđe i poklon, i porez na promet nepokretnosti na teritoriji Federacije, dužna su pokrenuti postupak registracije podnošenjem odgovarajuće prijave za registraciju kod nadležne jedinice Porezne uprave gdje se nalazi boravište tog nerezidentnog fizičkog lica. (2) Ukoliko nerezidentno fizičko lice nema boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine, postupak registracije pokreće isplatilac oporezivih prihoda podnošenjem prijave za registraciju kod nadležne jedinice Porezne uprave gdje se nalazi sjedište isplatioca. (3) Uz prijavu - Obrazac POR - 504 za prvu registraciju iz st. (1) i (2) ovog člana, nerezidentno fizičko lice dostavlja i sljedeću dokumentaciju: a) relevantni dokument nadležne službe za strana lica i putnu ispravu (ovjerena kopija) u slučaju iz stava (1) ovog člana, b) dokument (npr. ugovor) na osnovu kojeg se vrši isplata oporezivog prihoda u slučaju iz stava (2) ovog člana, c) identifikacioni dokument podnosioca zahtjeva (na uvid) ili punomoć za podnošenje obrasca za punomoćnika (original ili ovjerena kopija). (4) Ukoliko se na osnovu uredno podnesene prijave za registraciju i dokumentacije utvrdi da lice iz stava (1) ovog člana ispunjava uslove za dodjeljivanje NJIB-a, nadležna jedinica Porezne uprave će dodijeliti NJIB u skladu sa odredbama člana 11. ovog pravilnika, te izdati uvjerenje o registraciji poreznih obveznika, u roku od 5 radnih dana. (5) Ukoliko se fizičko lice ne nalazi u registrima Porezne uprave, a fizičko lice se nije registriralo prema odredbama ovog člana, Porezna uprava će pokrenuti postupak registracije po službenoj dužnosti na osnovu raspoloživih dokumenata i informacija. (6) Nerezidentno fizičko lice koje se jednom registriralo i ima Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika nema obavezu ponovne registracije u porezne svrhe, osim u slučaju izmjene podataka. Član 17. (Fizička lica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta) Fizička lica iz Republike Srpske i Brčko Distrikta koja vrše uplate na račune javnih prihoda Federacije, registruju se po službenoj dužnosti na osnovu pomenute uplate ili na osnovu podnesene porezne prijave. Član 18. (Samostalni poduzetnik) (1) Fizičko lice - samostalni poduzetnik dužan je pokrenuti postupak registracije iz člana 12. stav (1) ovog pravilnika u roku od 5 radnih dana od dana registracije kod nadležnog registracijskog organa podnošenjem prijave - Obrasca POR-503. (2) Obrazac POR-503 podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave gdje se nalazi sjedište tog fizičkog lica. U slučaju da ne postoji sjedište, registracija će se vršiti kod nadležne organizacione jedinice Porezne uprave u čiju nadležnost spada poslovni ili stambeni prostor iz kojeg se upravlja poslovnim aktivnostima. (3) Fizičko lice - samostalni poduzetnik uz Obrazac POR-503 dostavlja sljedeću dokumentaciju: a) dokument izdat od nadležnog registracijskog organa kojim se potvrđuje osnivanje (ovjerena kopija), b) ugovor o vođenju računovodstvenih poslova samo u slučaju kada poslovne knjige vodi drugo pravno lili fizičko lice i kad postoji obaveza vođenja poslovnih knjiga (ovjerena kopija ili original), c) dokaz o pravnom osnovu korištenja poslovnog prostora (ovjerena kopija ili original), d) identifikacioni dokument podnosioca zahtjeva (na uvid) ili punomoć za podnošenje obrasca za punomoćnika (original ili ovjerena kopija). (4) Ukoliko se na osnovu uredno podnesenog Obrasca POR-503 i dokumentacije utvrdi da lice iz stava (1) ovog člana ispunjava uslove za dodjeljivanje FJIB-a, nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave će dodijeliti FJIB u skladu sa odredbama člana 10. ovog pravilnika, te izdati Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika u roku od 5 radnih dana. C. Postupak registracije Član 19. (Predregistracija) (1) Na zahtjev nadležnog suda Porezna uprava će dodijeliti pripadajući identifikacioni broj poreznog obveznika (PJIB) nakon što utvrdi da njegov osnivač ili vlasnik nema neizmirenih poreznih obaveza iz njene nadležnosti. (2) Ukoliko Porezna uprava utvrdi da osnivač ili vlasnik ima neizmirenih poreznih obaveza, Porezna uprava će obustaviti proces dodjeljivanja identifikacionog broja poreznog obveznika dok se ne izvrši izmirivanje poreznih obaveza. (3) Porezna uprava je dužna odgovoriti u roku od 24 sata od sata prijema zahtjeva nadležnom sudu. Komunikacija između suda i Porezne uprave odvija se elektronskim putem. (4) Postupak obustave dodjeljivanja identifikacionog broja može trajati najduže 12 mjeseci od dana zahtjeva suda. Nakon isteka perioda, Porezna uprava je dužna obavijestiti nadležni sud o ishodu zahtjeva za dodjeljivanje identifikacionog broja. Član 20. (Dodjeljivanje PJIB i FJIB) (1) Nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave je dužna zaprimiti jedan primjerak popunjenog obrasca prijave za registraciju (Obrazac POR-500 ili Obrazac POR-501) i propisanu dokumentaciju nakon što je dodijelila identifikacioni broj prema članu 19. ovog pravilnika. (2) Ukoliko se pravno lice registruje kod drugog nadležnog registracijskog organa koji nije sud, nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave dužna je zaprimiti jedan primjerak popunjenog obrasca prijave za registraciju (Obrazac POR-500 ili Obrazac POR-503) i dokumentaciju propisanu ovim pravilnikom. (3) Ovlašteno lice Porezne uprave izvršit će provjeru tačnosti i istinitosti dostavljene prijave za registraciju i urednosti dokumentacije prema internim procedurama rada Porezne uprave. (4) Ukoliko se utvrdi da lice ispunjava sve uslove za registraciju, ovlašteno lice Porezne uprave će izvršiti upis podataka u Registar i izdati Uvjerenje o registraciju poreznog obveznika. (5) Izdavanje Uvjerenja o registraciji poreznog obveznika prethodi izdavanju Obavještenja o razvrstavanju koji izdaje Federalni zavod za statistiku koji razvrsta lice prema propisima koji uređuju klasifikaciju djelatnosti. Član 21. (Registracija po službenoj dužnosti) (1) Postupak registracije iz člana 12. stav (1) ovog pravilnika može se pokrenuti po službenoj dužnosti od strane Porezne uprave u skladu sa odredbama upravnog postupka, ukoliko postupak ne pokrene lice koje je imalo obavezu prema odredbama ovog pravilnika. (2) Registracija po službenoj dužnosti ne oslobađa porezne obveznike od obaveze podnošenja dokumentacije propisane ovim pravilnikom. (3) Ukoliko lice ne dostavi potrebnu dokumentaciju, Porezna uprava će službeno pribaviti potrebnu dokumentaciju o registraciji od nadležnih organa, i drugu potrebnu dokumentaciju prema odredbama zakona. (4) Ukoliko lice iz stava (1) ovog člana, a koje je registrirano po službenoj dužnosti zbog nepodnošenja prijave za registraciju, naknadno podnese prijavu za registraciju i pripadajuću dokumentaciju, nadležna jedinica Porezne uprave će izdati Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika sa dodjeljenim identifikacionim brojem poreznog obveznika po službenoj dužnosti, ali sa datumom upisa po službenoj dužnosti. D. Promjena podataka o registraciji Član 22. (Promjena podataka) (1) Lice kojem je dodijeljen PJIB i FJIB u skladu sa odredbama ovog pravilnika dužno je prijaviti svaku promjenu podataka koja je u vezi s dokumentima koji se zahtijevaju prilikom dodjele identifikacionog broja, a posebno podataka koji se upisuju u registar drugog nadležnog registracijskog organa, izmjene podataka o licu koje vodi poslovne knjige i izmjene podataka o poslovnom prostoru. (2) Ukoliko lice ne prijavi promjenu podataka iz stava (1) ovog člana, nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave po službenoj dužnosti vrši prijavu kad utvrdi da je do takve promjene došlo. (3) Prijava o promjeni sjedišta ili adrese poslovanja podnosi se mjesno nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave novog sjedišta ili adrese poslovanja na obrascima iz člana 1. stav (2) ovog pravilnika. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana Porezna uprava će svojim internim procedurama rada urediti tok dokumentacije u vezi s registracijom tog lica. (5) Uslijed promjene podataka kojima se mijenja izgled i podaci iz Uvjerenja o registraciji poreznih obveznika, mjesno nadležna jedinica Porezne uprave izdaje novo Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika sa promijenjenim podacima u roku od 2 dana od dana prijema dokumentacije. Lice uz propisani obrazac dostavlja i dokument koji je mijenjan. (6) Uslijed promjene sjedišta ili adrese poslovanja lica kojima je dodijeljen PJIB i FJIB sa teritorije Federacije na teritoriju Republike Srpske ili Brčko Distrikta, ta lica dužna su izmiriti sve porezne obaveze. Porezna uprava u tom slučaju ne može brisati dodijeljeni PJIB i FJIB. Član 23. (Promjena podataka nerezidentnog fizičkog lica) (1) Nerezidentno fizičko lice koje ima NJIB dužno je prijaviti svaku promjenu podataka koja je u vezi s dokumentima koji se zahtijevaju prilikom dodjele NJIB, a posebno podataka o boravku na teritoriji Federacije. Prijava podataka vrši se putem Obrasca POR-504. (2) Ukoliko nerezidentno fizičko lice ne prijavi promjenu podataka iz stava (1) ovog člana, nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave po službenoj dužnosti vrši prijavu promjene podataka kad utvrdi da je do takve promjene došlo. (3) U slučaju promjene boravišta Porezna uprava će urediti tok dokumentacije u vezi s registracijom tog lica. (4) U slučaju preseljenja boravišta koje se nalazilo na teritoriji Republike Srpske ili Brčko Distrikta na teritoriji Federacije, Porezna uprava će po službenoj dužnosti izdati Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika, kad utvrdi da je do takve promjene došlo. (5) Uslijed promjene podataka kojima se mijenja izgled i podaci iz Uvjerenja o registraciji poreznih obveznika, mjesno nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave izdaje novo Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika sa promijenjenim podacima u roku od 2 dana od dana prijema dokumentacije. Lice uz propisani obrazac dostavlja i dokument koji je mijenjan. IV. POREZNA IDENTIFIKACIJA Član 24. (Porezna identifikacija) (1) Porezna identifikacija predstavlja postupak kojim se poreznim obveznicima dodjeljuje identifikacioni broj poreznog obveznika od strane Porezne uprave samo u svrhu prijave i uplate javnih prihoda. (2) Postupak porezne identifikacije provodi se samo u slučaju kad ne postoji obaveza registracije lica kod nadležnih registracijskih organa, a postoji obaveza obračuna prijave i uplate javnih prihoda po posebnim propisima. (3) Postupak porezne identifikacije iz stava (1) ovog člana može biti pokrenut od strane poreznog obveznika podnošenjem prijave za dodjeljivanje identifikacionog broja (Obrazac PI-505) i dokumentacije propisane ovim pravilnikom. (4) Porezna uprava nakon izvršene porezne identifikacije izdaje Potvrdu o dodijeljenom identifikacionim broju poreznom obvezniku. (5) Podnosilac prijave za dodjeljivanje identifikacionog broja dužan je podatke na kojima zasniva svoj zahtjev iznijeti tačno i istinito. (6) Nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave ne može odbiti uredno podnesenu prijavu za dodjeljivanje identifikacionog broja. Ukoliko se po prijemu prijave utvrdi da postoje nedostaci zbog kojih ne može biti izvršena dodjela identifikacionog broja u skladu sa odredbama zakona, Porezna uprava će obavijestiti podnosioca prijave da u roku od 3 radna dana otkloni nedostatke ili će se smatrati da prijava nije ni podnesena. (7) Ukoliko porezni obveznik ne podnese odgovarajuću prijavu, Porezna uprava će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak, ako dođe do saznanja o obavezi dodjeljivanja identifikacionog broja. Član 25. (Porezna identifikacija poslovnih jedinica) (1) Privredno društvo i organizacija će za poslovne jedinice iz člana 3. st. (3), (5), (6), (7), (8), (9) i (10) ovog pravilnika za čiju registraciju nije nadležan registracijski organ, pokrenuti postupak dodjeljivanja identifikacionog broja prije početka obavljanja poslova, podnošenjem Obrasca PI-505 u jednom primjerku i sljedeće dokumentacije: a) odluka rezidentnog privrednog društva/organizacije za osnivanje dijela pravnog lica (ovjerena od strane notara), b) javna isprava o osnivanju pravnog lica nerezidenta prema propisima države porijekla pravnog lica - osnivača (ovjerena od strane notara), c) rješenje nadležnog organa uprave ukoliko je djelatnost pravnog lica uređena posebnim propisima (ovjerena kopija), d) dokaz o pravnom osnovu korištenja poslovnog prostora (ovjerena kopija ili original), e) identifikacioni dokument podnosioca zahtjeva (na uvid) ili punomoć za podnošenje obrasca za punomoćnika (original ili ovjerena kopija) f) dozvola za rad i prijava boravišta, izdata od nadležnih organa za odgovorno lice - stranog državljanina ukoliko je ima, g) lista zaposlenih nerezidentnih lica koja su zaposlena u poslovnoj jedinici nerezidenta. h) potvrda banke o otvorenom transakcionom računu za poslovne jedinice nerezidenta (ne starija od mjesec dana). (2) Odluka iz stava (1) tačka a) ovog člana treba da sadrži minimalno sljedeće podatke: naziv i adresu poslovne jedinice, podatke o obavljanju djelatnosti poslovne jedinice i odgovorno lice. (3) Prijava za dodjeljivanje identifikacionog broja se dostavlja nadležnoj jedinici Porezne uprave prema adresi nerezidentne poslovne jedinice odnosno sjedištu rezidentnog pravnog lica. (4) Ukoliko se na osnovu uredno podnesene prijave i dokumentacije utvrdi da poslovna jedinica ispunjava uslove za dodjeljivanje identifikacionog broja, nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave će dodijeliti identifikacioni broj poreznom obvezniku u skladu sa odredbama čl. 7. i 9. ovog pravilnika, te izdati Potvrdu o dodijeljenom identifikacionim broju poreznom obvezniku u roku od 5 radnih dana. U suprotnom, Porezna uprava će upoznati poreznog obveznika o njegovim pravima i obavezama. (5) Ukoliko se na osnovu podnesene prijave i dokumentacije utvrdi nedostatak, Porezna uprava će obavijestiti podnosioca prijave i pozvati na otklanjanje nedostatka. Podnosilac prijave će otkloniti nedostatak u roku od 3 dana, u suprotnom će se smatrati da prijava nije ni podnesena. Član 26. (Dodjeljivanje identifikacionog broja) (1) Nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave je dužna zaprimiti jedan primjerak popunjenog obrasca prijave za dodjeljivanje identifikacionog broja i dokumentaciju propisanu ovim pravilnikom. (2) Ovlašteno lice Porezne uprave izvršit će provjeru tačnosti i istinitosti dostavljene prijave i urednosti dokumentacije prema internim procedurama rada Porezne uprave. (3) Ukoliko se utvrdi da lice ispunjava sve uslove za dodjeljivanje identifikacionog broja, ovlašteno lice Porezne uprave će izvršiti upis podataka u Registar i izdati Potvrdu o dodijeljenom identifikacionom broju poreznom obvezniku. V. ODJAVA I ODUZIMANJE IDENTIFIKACIONOG BROJA Član 27. (Odjava identifikacionog broja) (1) Lice kojem je izdato Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika, a koje prestaje sa obavljanjem djelatnosti odnosno aktivnosti dužno je pokrenuti postupak odjave identifikacionog broja u roku od 5 radnih dana od dana brisanja kod nadležnog registracijskog organa podnošenjem odgovarajućeg obrasca. (2) Poslovna jedinica kojoj je izdata Potvrda o dodijeljenom identifikacionom broj putem postupka porezne identifikacije, a koja prestaje sa obavljanjem djelatnosti odnosno aktivnosti dužna je pokrenuti postupak odjave identifikacionog broja u roku od 5 radnih dana od dana prestanka aktivnosti. (3) Lice iz st. (1) i (2) ovog člana uz odgovarajući obrazac dostavlja i sljedeću dokumentaciju: a) rješenje nadležnog registracijskog organa (ovjerena kopija) ili kopija pripadajućeg dijela teksta iz službenih novina ili dokument izdat od nadležnog organa Bosne i Hercegovine, kojim se potvrđuje brisanje (ovjerena kopija) za lica iz stava (1) ovog člana, b) odluka pravnog lica za brisanje dijela pravnog lica (ovjerena kod notara) za poslovne jedinice iz člana 3. st. (3), (5), (6), (7), (8), (9) i (10) ovog pravilnika, za lica iz stava (2) ovog člana, c) rješenje nadležnog organa uprave ukoliko je djelatnost pravnog lica uređena posebnim propisima za lica iz stava (1) ovog člana, d) identifikacioni dokument podnosioca zahtjeva (na uvid) ili punomoć za podnošenje obrasca za punomoćnika (original ili ovjerena kopija). (4) Pravno lice koje prestaje sa obavljanjem djelatnosti, ali je preselilo sjedište iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta u Federaciju, uz dokumentaciju iz stava (3) ovog člana, dostavlja i zadnji izvod o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu. (5) Postupak odjave identifikacionog broja može biti pokrenut od strane poreznog obveznika ili osnivača ili vlasnika ili zastupnika (lice ovlašteno za zastupanje upisano u odgovarajući registar) ili punomoćnika (lice ovlašteno po punomoći), te od zaposlenika Porezne uprave po službenoj dužnosti. Član 28. (Provjera poreznih obaveza) (1) U postupku odjave poreznog obveznika, Porezna uprava je dužna da provjeri stanje obaveza iskazano u njenom poreznom knjigovodstvu, te izvrši po potrebi kontrolu zakonitosti obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreznih obaveza za tog poreznog obveznika. (2) Ukoliko se vrši kontrola od strane Porezne uprave za potrebe iz stava (1) ovog člana, ista se mora poduzeti po hitnom postupku odnosno u roku od deset dana od dana podnošenja odjave. (3) Porezna uprava je dužna nakon utvrđivanja da porezni obveznik nema neizmirenih poreznih obaveza izdati potvrdu o odjavi poreznog obveznika. (4) Nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave odbija podnesenu odjavu identifikacionog broja ukoliko utvrdi da lice ima neizmirenih poreznih obaveza. Postupak odjave se obustavlja dok lice ne izmiri porezne obaveze. (5) Porezna uprava će obavijestiti podnosioca odjave o razlozima obustave postupka. Član 29. (Likvidacija i stečaj) (1) Pravna lica kod kojih je po posebnim propisima pokrenut likvidacioni ili stečajni postupak, dužna su Poreznoj upravi dostaviti rješenje o otvaranju likvidacionog ili stečajnog postupka. (2) Pravna lica koja prestaju da postoje sa sudskim rješenjem o zaključenom stečajnom ili likvidacionom postupku, dužna su Poreznoj upravi dostaviti rješenje o zaključenju likvidacionog ili stečajnog postupka. Član 30. (Odjava identifikacionog broja po službenoj dužnosti) (1) Porezna uprava po službenoj dužnosti pokreće postupak odjave PJIB i FJIB za: a) lica koja u propisanom roku ne podnesu obrazac za odjavu identifikacionog broja, a kojima je nadležni registracijski organ rješenjem ili drugim aktom odredio brisanje iz registra nadležnog organa upisa, b) lica koja duže od dvije godine nemaju promjena na transakcijskim računima, c) pravna lica koja su ex lege prestala sa postojanjem, d) pogrešno registrirana pravna lica, pri čemu se u slučaju eventualno postojećih poreznih obaveza i uplata knjiženih na to lice, te obaveze i uplate prethodno preknjiže na jedno ili više registriranih lica kojima pripadaju, (2) Porezna uprava po službenoj dužnosti pokreće postupak odjave identifikacionog broja i za: a) preminula fizička lica na osnovu podatka od nadležnog organa koji vodi evidencije o fizičkim licima, ako preminuli nije imao neizmirenih poreznih obaveza, odnosno nakon okončanja ostavinskog postupka, ako je preminuli imao neizmirenih poreznih obaveza, b) nerezidentna fizička lica koja borave na teritoriji Federacije po prestanku boravka, c) nerezidentna pravna lica koja su prestala sa obavljanjem djelatnosti ili aktivnosti. Član 31. (Oduzimanje identifikacionog broja po službenoj dužnosti) (1) Porezna uprava će po službenoj dužnosti oduzeti dodijeljeni identifikacioni broj za lica: a) koja su dostavila netačne i neistinite podatke ili informacije, b) koja su dostavila lažnu dokumentaciju; c) za koja nadležni sud utvrdi da je upis u sudski registar bio nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv, d) za koja se utvrdi da je dodjeljivanje identifikacionog broja bilo nedopustivo ili je naknadno postalo nedopustivo, e) koja su nerezidentne račune otvorili u poslovnim bankama i koristili u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza. (2) Porezna uprava će po službenoj dužnosti privremeno oduzeti dodjeljeni identifikacioni broj za pravna lica koja prestaju sa radom prema odredbi člana 73. tačka e) Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BIH" broj 81/15). (3) Odsjek za edukaciju i registraciju nadležnog Kantonalnog ureda Porezne uprave pokreće postupak oduzimanja identifikacionog broja, obavještava poreznog obveznika o pokrenutom postupku i poziva istog da se u određenom roku izjasni i otkloni eventualne nedostatke. (4) Rukovodilac kantonalnog ureda Porezne uprave donosi rješenje o oduzimanju identifikacionog broja prema odredbama upravnog postupka, nakon poduzimanja svih radnji neophodnih za naplatu poreznih obaveza tog lica. Rješenje o oduzimanju identifikacionog broja dostavlja se poreznom obvezniku. (5) U slučaju oduzimanja glavnog identifikacionog broja istovremeno se oduzimaju i izvedeni identifikacioni brojevi. (6) Po konačnosti rješenja iz stava (2) ovog člana, Porezna uprava će bez odgađanja obavijestiti registracijski organ koji je poreznom obvezniku izdao odobrenje ili rješenje za obavljanje djelatnosti, banke, Upravu za indirektno oporezivanje BiH i Federalni zavod za statistiku. Član 32. (Oduzeti i odjavljeni PJIB i FJIB) (1) Oduzeti i odjavljeni PJIB i FJIB ostaje upisan u Registru i ponovo se može dodijeliti istom poreznom obvezniku po podnošenju odgovarajuće prijave i dokumentacije pri čemu Porezna uprava izdaje novo Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika sa istim identifikacionim brojem, novim rednim brojem i datumom izdavanja uvjerenja. (2) Iznimno od stava (1) ovog člana, jednom odjavljeni ili oduzeti identifikacioni broj se ne dodjeljuje u slučaju kada lice podnese prijavu za registraciju za djelatnosti koja nije ista u odnosu na prethodno odjavljenu djelatnost. Član 33. (Objavljivanje oduzetih i odjavljenih PJIB i FJIB) Porezna uprava će putem svoje internet stranice objavljivati odjavljene i oduzete PJIB i FJIB, kao i nevažeća Uvjerenja o registraciji poreznih obveznika. VI. REGISTRI I EVIDENCIJE A. Registri Porezne uprave Član 34. (Nadležnost za formiranje i vođenje registra) (1) Registraciju i poreznu identifikaciju poreznih obveznika vrši Porezna uprava. (2) Prijavu i odjavu za registraciju i poreznu identifikaciju porezni obveznik podnosi Odsjeku za edukaciju i registraciju nadležnog kantonalnog ureda prema sjedištu odnosno prebivalištu, gdje se vrši kontrola njegove usaglašenosti sa priloženom dokumentacijom i unosi u informacioni sistem Porezne uprave. (3) Uvjerenje o registraciji poreznih obveznika i Potvrdu o dodijeljenom identifikacionom broju izdaje nadležni kantonalni ured. (4) Registar se formira i vodi u elektronskom obliku, a određeni podaci iz istog mogu se dokumentovati i u štampanom obliku. (5) Podaci iz Registra dostupni su svim organizacionim jedinicama Porezne uprave, u skladu sa ovlaštenjima pristupa. Član 35. (Sadržaj registra) (1) Registar sadrži minimalne obavezne podatke: a) opći podaci: naziv lica, identifikacioni broj poreznog obveznika, adresa, sjedište ili mjesto obveznika, telefon, fax i e-mail (ukoliko postoji); b) podaci o odgovornim licima i drugim licima ovlaštenim za zastupanje; c) podaci o osnivačima ili vlasnicima; d) podaci o povezanim licima (vlasništvo u drugim pravnim licima); e) podaci o računovođi; f) oblik organiziranja; g) klasifikacija djelatnosti; h) brojevi transakcijskih računa otvorenih kod poslovnih banaka; i) drugi podaci za potrebe Porezne uprave (2) Porezna uprava će u skladu sa svojim nadležnostima i potrebama proširiti sadržaj Registra. Član 36. (Izdavanje uvjerenja) (1) Nakon izvršene registracije i upisa u Registar, nadležni kantonalni ured izdaje Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika. (2) Uvjerenje se izdaje na jeziku i pismu navedenom u prijavi za registraciju. (3) Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika se postavlja na vidno mjesto u poslovnim prostorijama poreznog obveznika. Član 37. (Izgled i sadržaj uvjerenja) (1) Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika se izdaje na memorandumu nadležnog kantonalnog ureda Porezne uprave. (2) Obavezni dijelovi uvjerenja su: a) broj i datum izdavanja uvjerenja; b) pravni osnov izdavanja uvjerenja; c) naziv uvjerenja; d) naziv, adresa (ulica, broj, mjesto ili sjedište) poreznog obveznika; e) identifikacioni broj(evi) poreznog obveznika; f) potpis i pečat izdavaoca uvjerenja. (3) Nadležni kantonalni ured Porezne uprave će izdati Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika sa naznakom glavnog identifikacionog broja prema odredbi člana 6. stav (3) ovog pravilnika. (4) Za poslovne jedinice pravnog lica nadležni kantonalni ured Porezne uprave će izdati Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika sa naznakom izvedenog identifikacionog broja prema odredbi člana 6. stav (4) ovog pravilnika, s tim da isto sadrži obavezno i glavni identifikacioni broj poreznog obveznika. Član 38. (Izdavanje potvrde) (1) Nakon izvršene porezne identifikacije i upisa u Registar, nadležni kantonalni ured izdaje Potvrdu o dodijeljenom identifikacionom broju poreznog obveznika. (2) Potvrda se izdaje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i po potrebi na engleskom jeziku. Član 39. (Izgled i sadržaj potvrde) (1) Potvrda o dodijeljenom identifikacionom broju poreznog obveznika se izdaje na memorandumu nadležnog kantonalnog ureda Porezne uprave. (2) Obavezni dijelovi Potvrde su: a) broj i datum izdavanja potvrde; b) pravni osnov izdavanja potvrde; c) naziv potvrde; d) naziv, adresa (ulica, broj, mjesto ili sjedište) poreznog obveznika; e) identifikacioni broj poreznog obveznika; f) potpis i pečat izdavaoca potvrde. B. Evidencije Porezne uprave Član 40. (Evidencije nerezidentnih pravnih lica) (1) Porezna uprava će formirati evidencije nerezidentnih pravnih lica, i to: a) osnivača pravnih lica sa sjedištem u Federaciji, b) lica koja otvaraju nerezidentne račune u bankama u skladu sa propisima o deviznom poslovanju. (2) Evidencioni broj za lica iz stava (1) ovog člana sastoji se od 13 cifara koji se formira na način iz člana 9. ovog pravilnika. (3) Nerezidento pravno lice iz stava (1) tačka b) ovog člana dostavlja nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave Obrazac EB-507. Član 41. (Evidencije nerezidentnih fizičkih lica) (1) Porezna uprava će formirati evidencije nerezidentnih fizičkih lica i to: a) koji otvara račun kod banke i b) koji su vlasnici rezidentnih pravnih lica. (2) Evidencioni broj za lica iz stava (1) tačka a) ovog člana sastoji se od 13 cifara koji se formira na sljedeći način: a) prvih sedam cifara predstavlja datum rođenja u formatu ddmmyyyy. b) osma cifra je 0. c) deveta, deseta i jedanaesta cifra predstavlja trocifrenu šifru države. d) dvanaesta i trinaesta cifra predstavlja redni broj od 01 do 99 (3) Nerezidento fizičko lice iz stava (1) tačka a) ovog člana dostavlja nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave Obrazac EB - 506. Član 42. Banka je dužna obavještavati Poreznu upravu o otvaranju odnosno brisanju nerezidentnih računa, te o ažuriranim podacima o imaocima računa i dostaviti iste na zahtjev Porezne uprave. Član 43. (Privremena knjiženja) (1) Za potrebe privremenog knjiženja poreznih obaveza i uplata u trenutku prijavljivanja u registre Porezne uprave, kada nije moguće upariti ni sa jednim postojećim identifikacionim brojem u registrima, propisuje se identifikacioni broj "1111111111111" koji ima naziv: "Nepoznato, greška ili neupareno" (2) Sve obaveze i uplate privremenog knjiženja iz stava (1) ovog člana, nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave dužna je da bez odgađanja preknjiži na porezne obveznike za koje se u postupku po službenoj dužnosti utvrdi da im uplate pripadaju. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 44. (Prijelazne odredbe) (1) Svi postupci po zahtjevima za dodjeljivanje identifikacionog broja koji su započeti prije dana početka primjene ovog pravilnika, dovršit će se u skladu sa odredbama ovog pravilnika. (2) Porezni obveznici kod kojih je u skladu sa posebnim propisima otvoren stečajni ili likvidacioni postupak, a koji su se registrirali prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dužni su u roku od 30 dana od dana primjene ovog pravilnika postupiti u skladu sa članom 29. ovog pravilnika. (3) Banke će do 31.12.2017.godine dostaviti Poreznoj upravi aktivne račune lica koja imaju otvorene nerezidentne račune, po specifikaciji i na način koji Porezna uprava obavjesti banke. Član 45. (Prestanak važenja) Danom početka primjene ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/02, 1/03, 11/04, 2/10, 83/10, 66/11 i 104/14). Član 46. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 01.10.2017. godine.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/17 24.05.2017 SN FBiH 19/23, SN FBiH 06/22, SN FBiH 12/21, SN FBiH 39/18, SN FBiH 6/17, SN FBiH 98/15, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08 pravilnik,doprinosi,uplata doprinosa Број 38 - Страна 24 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 24. 5. 2017. Na osnovu člana 20. stav 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O NAČINU OBRAČUNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08, 81/08, 98/15 i 6/17), obrasci: 2001 "Specifikacija uz isplatu plaća zaposlenika u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih lica" i 2001-A "Specifikacija uz isplatu plaća zaposlenika sa prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih lica", koji čine sastavni dio Pravilnika, zamjenjuju se novim obrascima, koji se nalaze u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-1-3415/17 09. maja 2017. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r. Сриједа, 24. 5. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 38 - Страна 25
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o iznošenju strane gotovine i čekova FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/17 24.05.2017 SN FBiH 58/10 gotovina,ček ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNI ODLUKE O IZNOŠENJU STRANE GOTOVINE I ČEKOVA I. U Odluci o iznošenju strane gotovine i čekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/10) u tački II. dodaju se novi st. (2) do (5) koji glase: "(2) Prilikom podnošenja prijave iz stava (1) ove tačke, fizičko lice dužno je, pored strane gotovine, konvertibilnih maraka i čekova, prijaviti vrijednosne papire i sve druge fizički prenosive instrumente plaćanja u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (u daljnjem tekstu: gotovina). (3) Prijava iz stava (1) ove tačke obavezno sadrži podatke o: 1. podnositelju (ime i prezime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo), 2. vlasniku gotovine, 3. predviđenom primatelju gotovine, 4. iznosu i vrsti gotovine, 5. porijeklu i namjeni gotovine, 6. smjeru putovanja, 7. prijevoznom sredstvu. (4) Prijava iz stava (1) ove tačke podnosi se na Obrascu za prijavu gotovine, koji se nalazi u Prilogu ove odluke i s Uputstvom za popunjavanje čini njen sastavni dio. (5) Obrazac iz stava (4) ove tačke, s Uputstvom za popunjavanje, dostupan je na portalu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (www.fbihvlada.gov.ba), odnosno internetskoj stranici Ministarstva (www.fmf.gov.ba)". II. U tački III. stav (1) broj "2.500" zamjenjuje se brojem "10.000". Stav (2) briše se. III. U tački VI. broj "2.500" zamjenjuje se brojem "10.000".
Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/17 04.05.2017 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 naplata,doprinosi PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O PODNOŠENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SUSTAV REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Članak 1. U Pravilniku o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sustav registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/09, 38/10, 77/10, 9/11, 1/13, 83/14, 1/15 i 48/16), u članku 9., stavak 3. mijenja se i glasi: "Obveznici uplate doprinosa sa sjedištem na teritoriji Republike Srpske, Brčko Distrikta i obveznici uplate doprinosa čije sjedište je izvan teritorije Bosne i Hercegovine, a poslovnice imaju na teritoriji Federacije, za zaposlenike sa prebivalištem u Federaciji kao i za zaposlenike koji imaju prebivalište izvan teritorije Federacije podnose prijavu prema sjedištu te poslovne jedinice u Federaciji." Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "Obveznici uplate doprinosa sa sjedištem na teritoriji Republike Srpske i Brčko Distrikta za zaposlenike koji imaju prebivalište u Federaciji podnose prijavu prema prebivalištu zaposlenika." Dosadašnji st. 4., 5. i 6. postaju st. 5., 6. i 7.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 11/17 15.02.2017 SN FBiH 84/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 33/22, SN FBiH 87/20, SN FBiH 94/19, SN FBiH SN FBiH 96/17, SN FBiH SN FBiH 88/16 pravilnik,zakon,dobit Број 11 - Страна 70 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 2. 2017. Na osnovu člana 60. stav (1) Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/16), federalni ministar finansija-federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT Član 1. U Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BIH", broj 88/16) član 1. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Sastavni dio ovog Pravilnika su obrasci: Porezni bilans (Obrazac PB 800-A), Porezni bilans (Obrazac PB 800-B), Prijava poreza na dobit za privredna društva (Obrazac PP 801), Prijava poreza na dobit za podružnicu RS ili BD (Obrazac PP-802), Prijava poreza na dobit za poslovnu jedinicu nerezidenta (Obrazac PP-803), Prijava poreza na dobit za djelimično izuzeta lica (Obrazac PP-804), Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit (Obrazac PP-805), Prijava dobiti podružnice u RS ili BD (Obrazac PE-806), Prijava dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine (Obrazac PE-807), Plan investiranja (Obrazac PI-808), Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac PG-809), Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810), Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP-811), Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP-812), Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac ID-813), Prijava poreznog kredita van Bosne i Hercegovine po osnovu prihoda (Obrazac PK-814), Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende (Obrazac POD-815), Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate (Obrazac POD-816), Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade (Obrazac POD-817), Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalih prihoda (Obrazac POD- 818), Prijava poreza po odbitku po osnovu imovine i prava (Obrazac POD-819) i Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po odbitku na izvoru (Obrazac OP-820)." Član 2. Član 38. mijenja se i glasi: "Član 38. (Otpis i/ili ispravka vrijednosti potraživanja) (1) Porezno priznatim rashodom smatraju se rashodi nastali na ime ispravke vrijednosti i/ili otpisa potraživanja, za koje porezni obveznik posjeduje, u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji Federacije, usaglašeno stanje dugovanja i potraživanja (Izvod otvorenih stavki: IOS), sa dužnikom, i ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 17. stav (1) tačka a) Zakona. (2) Porezno priznatim rashodom smatraju se i rashodi nastali na ime ispravke vrijednosti i/ili otpisa potraživanja, za koje je porezni obveznik poduzeo mjere iz člana 17. stav (1) tačka b) Zakona. (3) Ukoliko porezni obveznik ima istovremeno dugovanje prema dužniku, koji je ujedno i potražilac poreznog obveznika, rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja ili otpisa potraživanja od lica (potražioca) kome se istovremeno duguje (dužnika), do iznosa obaveze prema tom licu (dužniku), smatraju se porezno nepriznatim rashodom u skladu sa članom 9. stav (1) tačka k) Zakona. (4) Kao dokaz da su potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su potraživanja prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom, koristi se odgovarajući akt nadležnog organa, koji nedvosmisleno ukazuje da je postupak u toku. (5) Rashodi na ime ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja poreznog obveznika, za potraživanja koja se ne iskazuju kao prihod, smatraju se porezno priznat rashod: a) ukoliko porezni obveznik posjeduje usaglašeno stanje dugovanja i potraživanja (IOS) sa dužnikom, b) ukoliko su ispunjeni uslovi iz st. (1) ili (2) ovog člana, i c) ukoliko ne postoji dugovanje prema potražiocu, u smislu stava (3) ovog člana. (6) U slučaju nastanka razlike na potraživanju za avansnu isplatu dobiti, ista se za porezne svrhe ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja i smatrati porezno priznatim rashodom u slučaju otpisa. (7) Odredbe ovog člana, u skladu sa članom 17. stav (3) Zakona, ne odnose se na finansijske institucije kod formiranja ispravke vrijednosti i rezervisanja koje propisuju nadzorni organi." Član 3. U članu 89. stav (2) tačka a) mijenja se i glasi: "a) podatke iz bilansa stanja - iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja" Član 4. U članu 92. stav (2) tačka a) mijenja se i glasi: "a) podatke iz bilansa stanja - iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja." Član 5. U članu 107. stav (3) tačka 9) mijenja se i glasi: "9) Pod rednim brojem I. FINANSIJSKI REZULTAT – u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 1. Dobit poslovne godine – u zavisnosti od poreznog obveznika unosi se iznos iz tačke C1., a na poziciji rednog broja 2. Gubitak poslovne godine – u zavisnosti od poreznog obveznika unosi se iznos iz tačke C2." Tačka 12) mijenja se i glasi: "12) Pod rednim brojem IV. OPOREZIVA DOBIT ILI POREZNI GUBITAK PRIJE TRANSFERNIH CIJENA - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 55. Oporeziva dobit prije transfernih cijena - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 1 ili 2+3-4+5 do 15-16+17 do 25-26+27 do 34- 35+36+37+/-38-/+39+40-41-42+43+44-45+46+47+ 48-49+50-51+52-53+54) bude veći od 0, a na poziciji rednog broja 56. Porezni gubitak prije transfernih cijena - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicije rbr. 1 ili 2+3-4+5 do 15-16+17 do 25-26+27 do 34-35+36+37+/-38- /+39+40-41-42+43+44-45+46+47+ 48-49+50-51+52- 53+54) bude manji od 0." Član 6. Član 110. mijenja se i glasi: "Član 110. (Oslobađanje od plaćanja poreza po odbitku) (1) Ukoliko je prihod nerezidenta oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda prema Ugovoru o Сриједа, 15. 2. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 11 - Страна 71 izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države primaoca prihoda, obveznik je dužan do 20.-tog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec dostaviti Poreznoj upravi Izjavu pravnog lica u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru – Obrazac OP-820. (2) Obrazac OP- 820 treba biti ovjeren i od primaoca prihoda i krajnjeg korisnika i od nadležnog organa države ugovornice kojoj pripada pravo oporezivanja prihoda. (3) Ukoliko nadležni organ države primaoca prihoda ne može ovjeriti Obrazac OP 820, porezni obveznik je dužan pribaviti potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana. (4) Potvrda o rezidentnosti iz stava (3) ovog člana dostavlja se uz Obrazac OP 820 Poreznoj upravi. (5) Obrazac OP -820 sačinjava se u četiri primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, drugi poreznom obvezniku, a dva primjerka se dostavljaju primaocu prihoda". Član 7. U članu 111. dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Obrazac POD 815 sačinjava se u četiri primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, drugi ostaje poreznom obvezniku, a dva primjerka se dostavljaju primaocu prihoda." Član 8. U članu 112. dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Obrazac POD 816 sačinjava se u četiri primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, drugi ostaje poreznom obvezniku, a dva primjerka se dostavljaju primaocu prihoda." Član 9. U članu 113. dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Obrazac POD 817 sačinjava se u četiri primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, drugi ostaje poreznom obvezniku, a dva primjerka se dostavljaju primaocu prihoda." Član 10. U članu 114. dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Obrazac POD 818 sačinjava se u četiri primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, drugi ostaje poreznom obvezniku, a dva primjerka se dostavljaju primaocu prihoda." Član 11. U članu 115. dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Obrazac POD 819 sačinjava se u četiri primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, drugi ostaje poreznom obvezniku, a dva primjerka se dostavljaju primaocu prihoda." Član 12. U članu 116. dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Obrazac PE 806 sačinjava se u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, a drugi ostaje poreznom obvezniku". Član 13. U članu 117. dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Obrazac PE 807 sačinjava se u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, a drugi ostaje poreznom obvezniku". Član 14. U članu 118. dodaje se novi st. (4) i (5) koji glase: "(4) Porezni obveznik dužan je pribaviti u svojoj evidenciji dokaz o plaćenom porezu po odbitku van države Bosne i Hercegovine, odnosno ovjerenu prijavu poreza po odbitku nadležnog organa države ugovornice. (5) Obrazac PK 814 sačinjava se u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, a drugi ostaje poreznom obvezniku". Član 15. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-6359/16-3 Februara 2017. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r. Број 11 - Страна 72 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 2. 2017. Сриједа, 15. 2. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 11 - Страна 73 Број 11 - Страна 74 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 2. 2017. Сриједа, 15. 2. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 11 - Страна 75 Број 11 - Страна 76 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 2. 2017. Сриједа, 15. 2. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 11 - Страна 77 Број 11 - Страна 78 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 2. 2017. Сриједа, 15. 2. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 11 - Страна 79 Број 11 - Страна 80 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 2. 2017. Сриједа, 15. 2. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 11 - Страна 81 Број 11 - Страна 82 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 2. 2017. Сриједа, 15. 2. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 11 - Страна 83 Број 11 - Страна 84 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 2. 2017. Сриједа, 15. 2. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 11 - Страна 85
Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 6/17 27.01.2017 SN FBiH 19/23, SN FBiH 06/22, SN FBiH 12/21, SN FBiH 39/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 98/15, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08 pravilnik,uplate doprinosa,doprinosi Broj 6 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 27. 1. 2017. s člankom 332. stavak 1. KZ F BiH, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci. Da se djelomično oslobodi od izdržavanja kazne zatvora za razdoblje od 3 (tri) mjeseca. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja odnosno danom potpisivanja, a ista će biti objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-05-552-01/16 29. prosinca 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. На основу члана IV.В.3.7.а)(7) Устава Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 1/94 и 13/97) и чланова 4. и 17. у свези члана 2. Закона о помиловању ("Службене новине Федерације БиХ", број 22/09), доносим ОДЛУКУ О ПОМИЛОВАЊУ ПРАВОМОЋНО ОСУЂЕНИХ ЛИЦА ОДБИЈАЈУ СЕ ЗАМОЛБЕ ЗА ПОМИЛОВАЊЕ ОСУЂЕНИМ ЛИЦИМА: 1. Халилагић (Ариф) Ибрахим 2. Хаџић (Авдо) Адил 3. Малић (Реџо) Хасе 4. Сарајлија (Мустафа) Рашид 5. Сикирић (Асим) Нермин 6. Халиловић (Есад) Алдин 7. Муфтић (Едиб) Дино 8. Хазић (Дервиш) Џевад КАЗНЕНО-ПОПРАВНИ ЗАВОД ПТ Бусовача Да се дјелимично ослободи од издржавања казне затвора за период од 3 (три) мјесеца. 1. Хрњичић Адмир, син Рифата и мајке Аземине рођене Девеџић, рођен 05.08.1991. године у Добоју, настањен у Маглају у насељу Доњи Улишњак бб, држављанин БиХ. Пресудом Кантоналног суда Зеница број 04 0 К 006277 14 К од 18.06.2014. године, за кривично дјело "Тешко кривично дјело против сигурности јавног саобраћаја" из члана 336. став 2. у вези са чланом 332. став 1. КЗ Ф БиХ, осуђен је на казну затвора у трајању од 2 (двије) године и 6 (шест) мјесеци. Да се дјелимично ослободи од издржавања казне затвора за период од 3 (три) мјесеца. Ова Одлука ступа на снагу даном доношења односно даном потписивања, а иста ће бити објављена у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 01-05-552-01/16 29. децембра 2016. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA/FINANCIJA 91 Na osnovu člana 20. stav 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O NAČINU OBRAČUNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08, 81/08 i 98/15), u članu 40a., na kraju teksta briše se tačka i dodaju se riječi: "i od 31.12.2016. godine do 27.11.2017. godine." Član 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-1-194/17 23. januara 2017. godine Sarajevo Ministrica Jelka Miličević, s. r. Na temelju članka 20. stavak 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O NAČINU OBRAČUNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA Članak 1. U Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08, 81/08 i 98/15), u članku 40a., na kraju teksta briše se točka i dodaju se riječi: "i od 31.12.2016. godine do 27.11.2017. godine." Članak 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-1-194/17 23. siječnja 2017. godine Sarajevo Ministrica Jelka Miličević, v. r. На основу члана 20. став 1. Закона о доприносима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 и 104/16), федерални министар финансија - федерални министар финанција доноси ПРАВИЛНИК О ДОПУНИ ПРАВИЛНИКА О НАЧИНУ ОБРАЧУНАВАЊА И УПЛАТЕ ДОПРИНОСА Члан 1. У Правилнику о начину обрачунавања и уплате доприноса ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 64/08, 81/08 и 98/15), у члану 40а., на крају текста брише се тачка и додају се ријечи: "и од 31.12.2016. године до 27.11.2017. године." Члан 2. Овај Правилник ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 04-02-1-194/17 23. јануара 2017. године Сарајево Министрица Јелка Миличевић, c. p.
Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 03/17 18.01.2017 boolovanje,spriječenost na rad Srijeda, 18. 1. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 3 - Strana 31 III Ово рјешење ступа на снагу даном доношења и објавиће се у "Службеним новинама Федерације БиХ". В. број 34/2017 13. јануара 2017. године Сарајево Премијер Фадил Новалић, с. р. 41 Na osnovu člana 55. stav (7) Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 86. sjednici, održanoj 13.01.2017. godine, donosi PRAVILNIK O POSTUPKU I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD OSIGURANIKA I - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom uređuje se način, postupak i medicinski kriteriji za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, dužina trajanja privremene spriječenosti za rad, drugostepeni postupak, vršenje nadzora u vezi privremene spriječenosti za rad, kao i druga pitanja u vezi sa privremenom spriječenošću za rad. Član 2. (Definicije izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje: a) privremena spriječenost za rad, podrazumijeva odsustvovanje sa posla radnika - osiguranika, zbog određenih pojava vezanih za zdravstveno stanje radnika - bolesti, povrede, nesreće na poslu, njege oboljelog člana porodice ili pratnje oboljelog; b) osiguranik je svako uposleno lice koje je saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) (u daljnjem tekstu: Zakon) ostvarilo pravo na obavezno zdravstveno osiguranje; c) izabrani doktor medicine je doktor medicine u ugovornom domu zdravlja ili u privatnoj praksi sa kojom zavod ima zaključen ugovor i kod koga osiguranik ima svoj zdravstveni karton, d) ljekarska komisija podrazumijeva stručno tijelo, koje cijeni zdravstveno stanje radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad preko 42 dana. Član 3. (Pravo na privremenu spriječenost za rad) (1) Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju zaposleni osiguranici. (2) Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju i zaposleni osiguranici koji rade u inostranstvu, kada za vrijeme boravka u Federaciji Bosne i Hercegovine, imaju potrebu za utvrđivanjem privremene spriječenosti za rad. Član 4. (Utvrđivanje privremene spriječenosti za rad) (1) Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine kao i Prvostepena ljekarska komisija. (2) Privremena spriječenost za rad evidentira se u kartonu osiguranika. (3) Izabrani doktor medicine je obavezan popuniti obrazac - Izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad (u daljem tekstu: Izvještaj/doznaka), koji se nalazi u Prilogu broj 2. ovog pravilnika, i taj izvještaj/doznaku dostaviti osiguraniku, pravnom odnosno fizičkom licu kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležnom kantonalnom zavodu osiguranja najkasnije u roku od tri dana od dana utvrđivanja privremene spriječenosti za rad. Član 5. (Medicinski kriteriji za ocjenu privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad po osnovu bolesti, povrede, nesreće na poslu, njege oboljelog člana porodice ili pratnje oboljelog člana porodice utvrđuje se prema medicinskim, dijagnostičkim kriterijima za ocjenu privremene spriječenosti za rad, kao i dužini trajanja privremene spriječenosti za rad koji se nalaze u Prilogu broj 1. ovog pravilnika. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, za bolesti i povrede koje nisu navedene u Prilogu broj 1. a nalaze se u Međunarodnoj klasfikaciji bolesti - MKB 10 (u daljem tekstu: MKB 10) primjenit će se medicinski kriteriji koji su ovim pravilnikom utvrđeni za bolest ili povredu iz iste grupe bolesti ili povreda po MKB 10. II - NAČIN I POSTUPAK UTVRĐIVANJA PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD Član 6. (Način utvrđivanja privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad utvrđuje se danom javljanja osiguranika izabranom doktoru medicine. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani doktor medicine. (2) Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija (u daljem tekstu: Ljekarska komisija), imenovana od strane direktora zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana dvije ili više zdravstvenih ustanova, čiji direktori nisu u mogućnosti imenovati Ljekarsku komisiju iz stava (2) ovog člana (nedostatak kadra, finansijskih sredstava, teritorijalni razlozi i dr.) formirat će zajedničku Ljekarsku komisiju. (4) Ljekarsku komisiju iz stava (3) ovog člana će imenovati kantonalni zavod za zdravstveno osiguranje, a uz prethodno pribavljenu saglasnost direktora zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite. (5) Ljekarska komisija, ima tri člana od kojih, po mogućnosti, najmanje jedan član treba biti ljekar specijalista medicine rada. (6) Članovi Ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Član 7. (Način utvrđivanja privremene spriječenosti za rad) Privremena spriječenost za rad utvrđuje se: anamnezom i pregledom osiguranika, uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju osiguranika ili člana porodice kojemu je potrebna njega i davanjem nalaza, ocjene i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno opravdanosti njege člana porodice. Član 8. (Utvrđivanje privremene spriječenosti za rad od strane neovlaštenog doktora) (1) Ako početak privremene spriječenosti za rad predloži doktor koji nije ovlašten u smislu člana 6. ovog pravilnika, osiguranik ili druga osoba, ukoliko zdravstveno stanje osiguranika zahtijeva, je dužan sa izvještajem, nalazom, Broj 3 - Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 1. 2017. mišljenjem i potrebnom medicinskom dokumentacijom doktora koji je predložio privremenu spriječenost za rad, da se javi u roku od tri dana, svom izabranom doktoru medicine. (2) Izabrani doktor medicine, nakon pregleda osiguranika i uvida u medicinsku dokumentaciju, cijeni osnovanost potrebe osiguranika za daljom privremenom spriječenošću za rad, te određuje dužinu trajanja dalje privremene spriječenosti za rad. (3) Ukoliko je osiguranik kao hitan slučaj primljen i liječen u ustanovi koja nema zaključen ugovor sa kantonalnim zavodom zdravstvenog osiguranja, obaveza je ovlaštenog doktora odnosno izabranog doktora medicine kod koga osiguranik ima karton da izvrši ponovni pregled osiguranika i utvrditi postojanje privremene spriječenosti za rad. Član 9. (Uputa za Ljekarsku komisiju) (1) Ako izabrani doktor medicine ocijeni da postoji potreba za privremenom spriječenošću za rad dužom od 42 dana, osiguraniku izdaje Uputu za Ljekarsku komisiju, na propisanom obrascu, a koji se nalazi u Prilogu broj 3. ovog pravilnika. (2) Uz Uputu iz stava (1) ovog člana, izabrani doktor medicine osiguraniku daje izvještaj sa nalazom i mišljenjem o potrebi za daljom privremenom spriječenošću za rad, kao i medicinsku dokumentaciju o dotadašnjem toku liječenja. (3) Uputu i izvještaj izabranog doktora medicine iz stava (2) ovog člana, sa potrebnom medicinskom dokumentacijom, osiguranik dostavlja Ljekarskoj komisiji, prije isteka posljednjeg dana privremene spriječenosti za rad koju je odobrio izabrani doktor medicine, a izuzetno zbog opravdanih okolnosti, najkasnije u roku od dva dana, nakon isteka odobrene privremene spriječenosti za rad. Član 10. (Upućivanje radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti) (1) U slučaju kada privremena spriječenost za rad, traje neprekidno ili sa prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine je obavezan osiguranika uputiti radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti nadležnom organu za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. (2) Izabrani doktor medicine na prijedlog specijaliste medicine rada ili Ljekarske komisije, može uputiti osiguranika na ocjenu radne sposobnosti i prije isteka roka iz stava (1) ovog člana. Član 11. (Ponovno upućivanje Ljekarskoj komisiji radi ocjene potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad) Ako potreba za privremenom spriječenošću za rad nastupi narednog dana od dana zaključivanja privremene spriječenosti za rad od strane Ljekarske komisije, izabrani doktor medicine dužan je da osiguranika ponovo uputi Ljekarskoj komisiji radi ocjene potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad. Član 12. (Podaci za obrazac nalaza i mišljenja) (1) Ljekarska komisija u obrazac nalaza i mišljenja unosi: a) prvi dan privremene spriječenosti za rad koji je utvrdio izabrani doktor medicine; b) dan kada je osiguranik dužan da se ponovo javi Ljekarskoj komisiji radi ocjene potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad; c) posljednji dan privremene spriječenosti za rad. (2) U slučaju da privremena spriječenost za rad traje duže od 60 dana, računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, Ljekarska komisija može zahtijevati od osiguranika pribavljanje nalaza i mišljenja konzilijuma doktora odgovarajuće specijalnosti ugovorne zdravstvene ustanove o njegovom zdravstvenom stanju. Član 13. (Odobravanje privremene spriječenosti za rad bez prisustva osiguranika) Izuzetno od odredbe člana 7. ovog pravilnika, a u slučaju kada je osiguranik teško obolio, kada je nepokretan ili teško pokretan, a nije na bolničkom liječenju, izabrani doktor medicine, odnosno Ljekarska komisija, može na osnovu podnesene medicinske i druge dokumentacije, odobriti privremenu spriječenost za rad bez prisustva osiguranika. Član 14. (Osiguranik na bolničkom liječenju) (1) Osiguraniku koji se nalazi na bolničkom liječenju privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine za prvih 42 dana, a nakon toga Ljekarska komisija, na osnovu potvrde bolničke zdravstvene ustanove, kao dokaza o bolničkom liječenju. (2) Osiguranik iz stava (1) ovog člana dužan je da se javi izabranom doktoru medicine, u roku od tri dana poslije završenog bolničkog liječenja. Član 15. (Retroaktivno utvrđivanje privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad se ne može utvrditi retroaktivno. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, privremena spriječenost za rad se može utvrditi retroaktivno u slučaju bolničkog liječenja, ukoliko se osiguranik javi u roku od tri dana nakon završenog bolničkog liječenja, a na osnovu otpusne liste i/ili izvještaja zdravstvene ustanove da se osiguranik nalazio na bolničkom liječenju od strane izabranog doktora medicine. Član 16. (Privremena spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice) (1) Osiguranik ostvaruje privremenu spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice, na prijedlog konzilija doktora odgovarajućih specijalnosti: a) do šest mjeseci – u jednoj kalendarskoj godini, računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi djeteta oboljelog od cerebralne paralize ili druge teške urođene degenerativne bolesti starosne dobi do sedam godina života, b) do četiri mjeseca – u jednoj kalendarskoj godini računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi djeteta do15 godina života, c) do dva mjeseca – u jednoj kalendarskoj godini računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi člana porodice starijeg od 15 godina života. (2) Ukoliko osiguranik ostvaruje pravo na privremenu spriječenost za rad po osnovu njege pojedinog člana porodice iz stava (1) ovog člana, a u toku trajanja privremene spriječenosti za rad se pojavi potreba za korištenjem privremene spriječenosti za rad po osnovu njege drugog člana porodice, privremenu spriječenost za rad utvrđuje Ljekarska komisija. (3) Članom porodice u smislu stava (1) tačka c) ovog člana podrazumijevaju se članovi porodice utvrđeni članom 20. Zakona. Srijeda, 18. 1. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 3 - Strana 33 Član 17. (Pratilac oboljelog) Pratilac oboljelog je osoba određena za pratioca oboljelog koji je upućen na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto. Član 18. (Pravo na privremenu spriječenost za rad u trajanju dužem od propisanog) U izuzetnim slučajevima, Ljekarska komisija može na prijedlog konzilijuma doktora odgovarajućih specijalnosti ugovornih zdravstvenih ustanova da utvrdi pravo na privremenu spriječenost za rad u trajanju dužem od propisanog u smislu člana 16. stav (1) ovog pravilnika, a saglasno Kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice. III - DRUGOSTEPENI POSTUPAK Član 19. (Prigovor o pravu na privremenu spriječenost za rad) (1) Na nalaz i ocjenu izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, kojim je odlučeno o pravu na privremenu spriječenost za rad, prigovor mogu uložiti osiguranik, pravno odnosno fizičko lice kod koga je osiguranik zaposlen i kontrolor nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. (2) Prigovor iz stava (1) ovog člana se ulaže Drugostepenoj ljekarskoj komisiji u roku od 48 sati od dostave ili saopštenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno 48 sati od dostave ili saznanja odnosno saopćenja ocjene u Zavodu za zdravstveno osiguranje ili kod poslodavca. (3) Prigovor iz stava (1) ovog člana podnosi se preko izabranog doktora medicine i ne odlaže izvršenje. (4) O prigovoru iz stava (2) ovog člana rješava Drugostepena ljekarska komisija koju na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. (5) Članovi Drugostepene ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Član 20. (Drugostepena ljekarska komisija) Privremenu spriječenost za rad Drugostepena ljekarska komisija utvrđuje na osnovu nalaza izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i medicinske dokumentacije (nalaza doktora specijaliste,otpusne liste, liste o povredi na radu, nalaza i mišljenja o profesionalnom oboljenju, nalaza i mišljenja nadležnog organa o kategorijama invalidnosti) kao i neposrednog pregleda osiguranika. Član 21. (Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije) Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije su konačni i protiv istih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u slučaju da istim nisu zadovoljni osiguranik, pravno ili fizičko lice kod kojih je osiguranik zaposlen. IV - NADZOR NAD RADOM IZABRANOG DOKTORA, ODNOSNO LJEKARSKE KOMISIJE I NADZOR NAD OSIGURANIKOM ZA VRIJEME PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD I NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD Član 22. (Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije) Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad vrši direktor ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ovlašteno lice privatne prakse sa kojom zavod ima zaključen ugovor, kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove. Član 23. (Nadzor nad osiguranikom) Nadzor nad osiguranikom za vrijeme privremene spriječenosti za rad odnosno za vrijeme korišćenja prava na naknadu plaće vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana privremene spriječenosti za rad i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava. Član 24. (Izvještaj o radu izabranih doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije) (1) Ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa sa kojom zavod ima zaključen ugovor dužni su najmanje jednom godišnje dostaviti izvještaj o radu izabranih doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja sa kojim imaju zaključen ugovor o obezbjeđenju zdravstvene zaštite i obaveznog zdravstvenog osiguranja. (2) U izvještaju iz stava (1) ovog člana dostavljaju se podaci u vezi utvrđenog broja privremene spriječenosti za rad do 42 dana i preko 42 dana i razloga (najčešće dijagnoze) zbog kojih je utvrđena privremena spriječenost za rad, kao i druge informacije od značaja za ovo pitanje. Član 25. (Izvještaj o pojedinačnim slučajevima) (1) Nadležni zavod zdravstvenog osiguranja, pravna ili fizička lica mogu zahtijevati od izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, podnošenje izvještaja i o pojedinačnim slučajevima utvrđivanja privremene spriječenosti za rad ukoliko postoji osnovana sumnja da je privremena spriječenost za rad utvrđena suprotno odrebama ovog pravilnika, odnosno zakona. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa sa kojom zavod ima zaključen ugovor, u kojoj je zaposlen izabrani doktor medicine, odnosno doktori koji čine Ljekarsku komisiju, je dužna u roku od pet dana od dana prijema zahtjeva, izvijestiti podnositelja zahtjeva o svim činjenicama i okolnostima ocjene privremene spriječenosti za rad. Član 26. (Izvještavanje drugostepene ljekarske komisije) (1) Drugostepena ljekarska komisija je dužna najmanje jednom godišnje dostaviti izvještaj o svom radu upravnom odboru kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. (2) U izvještaju iz stava (1) ovog člana, dužni su dostaviti podatke u vezi razloga podnošenja prigovora, kao i ukupnog broja podnesenih prigovora, o ishodima po istim, kao i druge informacije od značaja za ovo pitanje, odnosno od značaja za rad ove komisije. Član 27. (Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad) Za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranik ostvaruje kod poslodavca pravo na naknadu plaće na osnovu propisanog obrasca Izvještaj/doznaka (Prilog broj 2). V - PRELAZNE I ZAVRŠNEODREDBE Član 28. (Ovlašteni doktor pojedinac u domu zdravlja) U mjestima gdje se primarna zdravstvena zaštita ne ostvaruje preko izabranog doktora medicine, privremenu Broj 3 - Strana 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 1. 2017. spriječenost za rad do 42 dana utvrđuje doktor pojedinac u domu zdravlja, kojeg ovlasti direktor doma zdravlja. Član 29. (Prilozi) Prilozi br. 1, 2, 3, 4. i 5. nalaze se u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 30. (Primjena propisa na podnesene zahtjeve) Zahtjevi za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad podneseni prije stupanja na snagu ovog pravilnika riješit će se u skladu sa odredbama propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 31. (Rok za imenovanje Ljekarske komisije i Drugostepene ljekarske komisije) Ljekarske komisije i Drugostepene ljekarske komisije definirane ovim pravilnikom imenovat će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 32. (Prestanak važenja ranijeg propisa) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/12). Član 33. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 30/2017 13. januara 2017. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. Na temelju članka 55. stavak (7) Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 86. sjednici, održanoj 13.01.2017. godine, donosi PRAVILNIK O POSTUPKU I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD OSIGURANIKA I - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim pravilnikom uređuje se način, postupak i medicinski kriteriji za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, dužina trajanja privremene spriječenosti za rad, drugostupanjski postupak, obavljanje nadzora u svezi privremene spriječenosti za rad, kao i druga pitanja u svezi sa privremenom spriječenošću za rad. Članak 2. (Definicije izraza) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje: a) privremena spriječenost za rad, podrazumijeva izbivanje sa posla radnika - osiguranika, zbog određenih pojava vezanih za zdravstveno stanje radnika - bolesti, ozljede, nesreće na poslu, njege oboljelog člana obitelji ili pratnje oboljelog; b) osiguranik je svaka zaposlena osoba koje je suglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) (u daljnjem tekstu: Zakon) ostvarila pravo na obvezno zdravstveno osiguranje; c) izabrani doktor medicine je doktor medicine u ugovornom domu zdravlja ili u privatnoj praksi sa kojom zavod ima zaključen ugovor i kod koga osiguranik ima svoj zdravstveni karton, d) liječničko povjerenstvo podrazumijeva stručno tijelo, koje cijeni zdravstveno stanje radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad preko 42 dana. Članak 3. (Pravo na privremenu spriječenost za rad) (1) Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju zaposleni osiguranici. (2) Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju i zaposleni osiguranici koji rade u inozemstvu, kada za vrijeme boravka u Federaciji Bosne i Hercegovine, imaju potrebu za utvrđivanjem privremene spriječenosti za rad. Članak 4. (Utvrđivanje privremene spriječenosti za rad) (1) Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine kao i Prvostupanjsko liječničko povjerenstvo. (2) Privremena spriječenost za rad evidentira se u kartonu osiguranika. (3) Izabrani doktor medicine je obvezan popuniti obrazac - Izvješće o privremenoj spriječenosti za rad (u daljnjem tekstu: Izvješće/doznaka), koji se nalazi u Privitku broj 2. ovog pravilnika, i to izvješće/doznaku dostaviti osiguraniku, pravnoj odnosno fizičkoj osobi kod koje je osiguranik zaposlen i nadležnom kantonalnom zavodu osiguranja najkasnije u roku od tri dana od dana utvrđivanja privremene spriječenosti za rad. Članak 5. (Medicinski kriteriji za ocjenu privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad po osnovu bolesti, ozljede, nesreće na poslu, njege oboljelog člana obitelji ili pratnje oboljelog člana obitelji utvrđuje se prema medicinskim, dijagnostičkim kriterijima za ocjenu privremene spriječenosti za rad, kao i dužini trajanja privremene spriječenosti za rad koji se nalaze u Privitku broj 1. ovog pravilnika. (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, za bolesti i ozljede koje nisu navedene u Privitku broj 1. a nalaze se u Međunarodnoj klasfikaciji bolesti - MKB 10 (u daljnjem tekstu: MKB 10) primjenit će se medicinski kriteriji koji su ovim pravilnikom utvrđeni za bolest ili ozljedu iz iste grupe bolesti ili ozljeda po MKB 10. II - NAČIN I POSTUPAK UTVRĐIVANJA PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD Članak 6. (Način utvrđivanja privremene spriječenosti za rad) (1) Privremena spriječenost za rad utvrđuje se danom javljanja osiguranika izabranom doktoru medicine. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani doktor medicine. (2) Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostupanjsko liječničko povjerenstvo (u daljnjem tekstu: Liječničko povjerenstvo), imenovano od strane ravnatelja zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. (3) Iznimno od stavka (2) ovog članka dvije ili više zdravstvenih ustanova, čiji ravnatelji nisu u mogućnosti
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH Službene novine FBiH 88/16 09.11.2016 SN FBiH 84/24, SN FBiH 36/24, SN FBiH 33/22, SN FBiH 87/20, SN FBiH 94/19, SN FBiH SN FBiH 96/17, SN FBiH 11/17 pravilnik,dobit,zakon Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 71 Na osnovu člana 60. stav (1) Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/16), federalni ministar finansija-federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) (1) Ovim Pravilnikom se uređuje utvrđivanje porezne osnovice, procedure utvrđivanja i naplate poreza, procedure za ostvarivanje prava na porezne poticaje, oblik, sadržaj, načine i rokove dostavljanja obrazaca poreznih prijava i druga pitanja od značaja za primjenu Zakona o porezu na dobit (u daljem tekstu: Zakon). (2) Sastavni dio ovog Pravilnika su obrasci: Porezni bilans (Obrazac PB 800-A), Porezni bilans (Obrazac PB 800-B), Prijava poreza na dobit za privredna društva (Obrazac PP 801), Prijava poreza na dobit za podružnicu RS ili BD za kanton (Obrazac PP- 802), Prijava poreza na dobit za poslovnu jedinicu nerezidenta (Obrazac PP-803), Prijava poreza na dobit za djelimično izuzeta lica (Obrazac PP- 804), Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit (Obrazac PP-805), Prijava dobiti podružnice u RS ili BD (Obrazac PE-806), Prijava dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine (Obrazac PE-807), Plan investiranja (Obrazac PI-808), Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac PG-809), Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810), Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP-811), Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP-812), Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac ID-813), Prijava poreznog kredita van Bosne i Hercegovine po osnovu prihoda (Obrazac PK-814), Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende (Obrazac POD-815), Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate (Obrazac POD-816), Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade (Obrazac POD-817), Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalih prihoda (Obrazac POD-818), Prijava poreza po odbitku po osnovu imovine i prava (Obrazac POD-819) i Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po odbitku na izvoru (Obrazac OP-820). Član 2. (Priroda poreza) Porez na dobit predstavlja direktni porez koji se prikuplja od pravnih lica odnosno dijelova pravnih lica u skladu sa odredbama Zakona u svim slučajevima iz kojih je proizišla oporeziva dobit odnosno prihod. Član 3. (Rodno značenje) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako i za muški i za ženski rod. Član 4. (Definicije) U smislu ovog Pravilnika primjenjuju se pojmovi definirani članom 2. Zakona kao i sljedeći pojmovi: a) pojam "lice" znači svako fizičko ili pravno lice; b) pojam "pravni subjektivitet" obuhvaća prava i obaveze lica koja se stiču upisom u odgovarajući registar kod nadležnih organa; c) pojam "princip izvora" znači da država izvora ima prioritetno pravo da oporezuje imovinu koja se nalazi na njenoj teritoriji odnosno dohodak ili prihod koji je na njenoj teritoriji ostvaren. d) pojam "nepokretna imovina" uključuje imovinu koja ne može da promijeni svoj položaj u prostoru, kao što su zgrade, zemljište, i sl. e) pojam "neograničena porezna obaveza" uključuje pravo države rezidentnosti da oporezuje prihod odnosno dobiti nezavisno od teritorije na kojoj je taj prihod odnosno dobit ostvarena. f) pojam "ograničena porezna obaveza" uključuje pravo države na čijoj teritoriji je ostvaren prihod odnosno dobit da oporezuje taj prihod odnosno dobit. g) pojam "tie-breaker" uključuje set pravila kod određivanja rezidentnosti. II. UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE A. Porezni obveznik Član 5. (Neograničeni porezni obveznik) (1) Privredno društvo i sva druga pravna lica koja su osnovana u skladu sa odredbama propisa koja uređuju privredna društva, koja imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), predstavljaju poreznog obveznika iz člana 3. stav (1) Zakona. Dobit koju je ovo lice ostvarilo, nezavisno od tržišta na kojem je ostvarilo prihode, podliježe neograničenoj poreznoj obavezi. (2) Lice bez pravnog subjektiviteta, koje ima sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na teritoriji Federacije, a čija dobit odnosno dohodak nije oporeziva prema odredbama propisa koji uređuju porez na dohodak, uključujući udruživanje lica, smatraju se poreznim obveznikom iz člana 3. stav (1) Zakona. (3) Poreznim obveznikom smatra se i matično privredno društvo i njegova zavisna društva koja su međusobno povezana putem ugovora u skladu sa odredbama propisa koji uređuje privredna društva odnosno putem kapitala u skladu sa članom 41. Zakona, a čije se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi na teritoriji Federacije. (4) Porezni obveznik je i drugo pravno lice koje nije obuhvaćeno članom 4. Zakona, a obavlja tržišnu djelatnost na teritoriji Federacije s ciljem sticanja dobiti, bez obzira na djelatnost ili njezin pravni subjektivitet. Član 6. (Ograničeni porezni obveznik) (1) Podružnica pravnog lica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt), a koja posluje na teritoriji Federacije putem stalnog mjesta poslovanja, porezni obveznik je poreza na dobit, za dobit koju je ona ostvarila poslovanjem na teritoriji Federacije. (2) Poslovna jedinica nerezidenta prema članu 6. Zakona je porezni obveznik, ukoliko se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi na teritoriji Federacije, samo za dobit koju je ona ostvarila poslovanjem na teritoriji Federacije. (3) Nerezident koji obavlja povremenu djelatnost na teritoriji Federacije je porezni obveznik za ostvareni prihod od rezidenta Federacije. (4) Porezni obveznik je i pravno lice iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona koje je osnovano u skladu sa propisima iz člana 7. stav (2) tačka a) i stav (3) ovog Pravilnika, a koje obavlja Број 88 - Страна 72 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. tržišnu djelatnost radi sticanja dobiti, na način uređen ovim Pravilnikom. Član 7. (Lica koja ne podliježu porezu na dobit) (1) Organi uprave na državnom, federalnom i kantonalnom nivou odnosno na nivou lokalne jedinice samouprave uređeni u skladu sa propisima koji uređuju organizaciju organa uprave, nisu porezni obveznici prema članu 4. stav (1) tačka b) Zakona. (2) Pravna lica koja ne podliježu porezu na dobit iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona su ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruženja, fondacije, zaklade, turističke zajednice, sportska društva i savezi, ukoliko ispunjavaju, kumulativno, sljedeće uslove: a) da su osnovani prema propisima koji uređuju: - udruženja i fondacije u Bosni i Hercegovini i u Federaciji; - slobodu vjere i pravni položaj crkvi i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini; - političke organizacije u Bosni i Hercegovini; - turističke zajednice u Federaciji i Bosni i Hercegovini; - ustanove u Bosni i Hercegovini i - sport u Bosni i Hercegovini. b) da su registrovani za obavljanje isključivo neprofitne djelatnosti u Federaciji i c) da ostvaruju samo prihode iz člana 8. ovog Pravilnika. (3) Pod pravnim licima kojima je posebnim propisima povjereno vršenje upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave smatraju se pravna lica kojima je povjereno javno ovlaštenje federalnim ili kantonalnim zakonom za poslove iz nadležnosti federalnog ili kantonalnog organa uprave odnosno odlukom gradskog ili općinskog vijeća za upravne poslove iz nadležnosti lokalne samouprave grada odnosno općine. (4) Pravna lica iz stava (3) ovog člana ne podliježu obračunu i plaćanju poreza na dobit, na dobit koja je ostvarena po osnovu prihoda iz člana 8. ovog Pravilnika. Član 8. (Prihodi koji ne ulaze u poreznu osnovicu) (1) Prihodi koji ne ulaze u oporezivu osnovicu pravnih lica iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona su: a) prihodi iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave; b) prihodi po osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi; c) naknade; d) članarine; e) prihodi od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje tržišne djelatnosti. (2) Pod naknadama iz stava (1) tačka c) ovog člana, smatraju se novčani primici koji predstavljaju izvore finansiranja pravnih lica iz člana 7. stav (3) ovog Pravilnika, a koje su propisane posebnim zakonima. (3) Pod članarinama iz stava (1) tačka d) ovog člana smatraju se novčani primici koji se plaćaju na ime prijema odnosno ostanka u tom pravnom licu iz člana 7. stava (2) ovog Pravilnika. (4) Pod prihodima po osnovu sponzorstva iz stava (1) tačka b) ovog člana smatraju se svi novčani primici koje pravno lice stekne kroz potpore za organizovanje i održavanje manifestacija i drugih sličnih događaja ili projekata, sa ili bez protuusluge u vidu reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora. (5) Pod dobrima u smislu stava (1) tačka e) ovog člana smatraju se pokretna i nepokretna imovina, prava, vrijednosni papiri, udjeli, zalihe, sitan inventar i sl. Član 9. (Određivanje poreznog obveznika) (1) Kod određivanje da li je pravno lice iz člana 6. stav (4) ovog Pravilnika porezni obveznik u skladu sa članom 4. stav (2) Zakona, cijeni se da li je cilj obavljanja djelatnosti sticanje prihoda, dohotka, dobiti ili drugih ekonomsko procjenjivih koristi, bez obzira na djelatnost i/ili njezin pravni subjektivitet. (2) Obavljanje djelatnost radi sticanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih ekonomsko procjenjivih koristi se određuje na osnovu djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultata poslovanja i postupanja s ostvarenim rezultatom, nezavisno od akata o osnivanju i poslovanju, kao i od registrovane djelatnosti. (3) Nezavisno o tome ima li određeno lice u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti ili ostvarivanje prihoda radi finansiranja svoje djelatnosti, a prihode stiče razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da ono obavlja djelatnost na način i uz uslove pod kojima tu djelatnost obavljaju i privredna društva koja su osnovana radi sticanja dobiti. (4) Ukoliko pravno lice iz člana 6. stav (4) ovog Pravilnika, obavlja isključivo tržišnu djelatnost i ne ostvaruje prihode iz člana 8. ovog Pravilnika, smatra se poreznim obveznikom iz člana 5. stav (1) ovog Pravilnika. Član 10. (Tržišna djelatnost) (1) Tržišnom djelatnosti, u smislu ovog Pravilnika, smatra se svako udruživanje lica ili imovine, sa ili bez pravnog subjektiviteta, koji tržišnu aktivnost obavljaju samostalno i trajno, prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u Bosni i Hercegovini ili na inostranom tržištu. (2) Tržišnom aktivnosti u smislu stava (1) ovoga člana smatra se razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih ekonomskih procjenjivih koristi. (3) Tržišnom djelatnošću smatra se i aktivnost upravljanja imovinom odnosno aktivnost kod koje se koristi imovina, kao što je ulaganje kapitala u svrhe ostvarivanja kamate ili iznajmljivanje ili zakup imovine i sl. Član 11. (Stalno mjesto poslovanja) (1) Stalno mjesto poslovanja smatra se bilo koje fiksno mjesto poslovanja preko kojeg se obavlja tržišna djelatnost u cijelosti ili djelimično. (2) Stalno mjesto poslovanja iz stava (1) ovog člana uključuje: a) sjedište uprave, podružnicu, kancelariju, fabriku, radionicu, rudnik, izvor nafte ili plina, kamenolom ili drugo mjesto iskorištavanja prirodnih resursa koje se nalazi na teritoriji Federacije; b) gradilište, instalaterski ili montažni projekti, ukoliko traju, ili njihov rad ili aktivnost, duže od šest mjeseci; c) pružanje usluga, uključujući i savjetodavne usluge, od strane pravnog lica preko zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko se djelatnost odnosi na isti ili povezani projekt u Federaciji u periodu ili periodima koji ukupno traju duže od tri mjeseca u bilo kojem dvanaestomjesečnom periodu. (3) Ako ista pravna lica ili više lica ispuni uslov iz člana 6. stav (3) Zakona na jednom i s njim povezanim projektom ili poslom, te stekne status stalnog mjesta poslovanja, a Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 73 uporedo radi i na drugim nepovezanim projektima, ali kraći period od propisanog u članu 6. stav (3) Zakona, poslovna jedinica nerezidenta je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte. (4) U slučajevima podizvođača, smatra se da podizvođač ima stalno mjesto poslovanja ako obavlja aktivnost u istom vremenskom periodu kao što je navedeno u stavu (2) tačka b) ovog člana. (5) Aktivnosti koordinacije i nadzora povezane sa stalnim mjestom poslovanja iz stava (2) tačka b) i stava (4) ovog člana, kao i instalacije, platforme, bušne platforme ili brodovi koji se koriste za eksploataciju prirodnih resursa, čine također stalno mjesto poslovanja. (6) U svrhu izračuna perioda iz stava (2) tačka b) i stava (4) ovog člana, kod građevinskih, instalaterskih ili montažnih projekata, period se obračunava za svaki projekt posebno, od početka aktivnosti, uključujući aktivnosti pripreme, i privremeni prekidi. Činjenica da su radovi vršeni od različitih lica i podizvođača nisu značajni. (7) Period od tri mjeseca iz stava (2) tačka c) ovog člana smatra se kontinuirani period u kojem jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu se prekidi do sedam dana ne smatraju prekidom kontinuiteta. Vremenski kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog projekta ili posla, nezavisno od broja učesnika u projektu. (8) Stalno mjesto poslovanja također se smatra da postoji kada lice, koje nije nezavisni agent u smislu stava (9) ovog člana, i djeluje na teritoriji Federacije u ime pravnog lica, posjeduje i koristi ovlaštenja tog pravnog lica i potpisuje ugovore koji obavezuju to pravno lice, u okviru poslovanja tog pravnog lica. (9) Ne smatra se da pravno lice ima stalno mjesto poslovanja na teritoriji Federacije samo na osnovu činjenice da svoje poslovanje obavlja preko brokera-posrednika ili drugog nezavisnog agenta, sve dok takav posrednik djeluje u okviru svog redovnog poslovanja i snosi rizik poslovanja. (10) Ne smatra se poslovnom jedinicom nerezidenta iz člana 6. stav (4) Zakona obavljanje poslova lica upućenih iz inostranstva, koji su obveznici poreza na dohodak prema propisima koji uređuju oporezivanje fizičkih lica. Član 12. (Prijava stalnog mjesta poslovanja) (1) Poslovna jedinica nerezidenta iz člana 6. Zakona, dužna je u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti prijaviti se nadležnoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava). (2) Nerezidentna pravna lica, koja prema članu 6. Zakona nemaju stalno mjesto poslovanja, dužni su, ukoliko dođe do promjene, radi utvrđivanja poreznih obveza postupiti prema stavu (1) ovoga člana. (3) Poslovna jedinica iz člana 6. Zakona, čiju djelatnost na osnovu člana 35. Zakona, Federacija nema pravo oporezivati, dužna je postupiti prema st. (1) i (2) ovoga člana. (4) Nerezidentna pravna lica iz st. (1) i (2) ovoga člana dostavljaju Poreznoj upravi, nakon isteka kalendarske godine, a najkasnije u roku propisanom za predaju prijave poreza na dobit, pisanu izjavu o načinu obavljanja djelatnosti koja sadrži opis aktivnosti i djelatnosti koje se obavljaju u Federaciji. (5) Rezidenta pravna lica dužna su pismeno obavijestiti Poreznu upravu o uspostavljanju poslovne saradnje sa nerezidentim pravnim licima, samo u slučaju da nerezidentno pravno lice ima poslovnu jedinicu u skladu sa članom 6. Zakona. Član 13. (Rezident) Za potrebe Zakona, privredna društva i druga lica čije sjedište ili mjesto stvarne uprave jeste na teritoriji Federacije, smatraju se rezidentima Federacije. Član 14. (Mjesto stvarne uprave) (1) Mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja znači svako mjesto gdje se donose strateške i ključne odluke u upravljanju odnosno mjesto odakle se stvarno upravlja i kontroliše poslovanje pravnog lica, kao i mjesto gdje se donose poslovne odluke, a koje su neophodne za upravljanje poslovanjem pravnog lica u cijelini. (2) Prilikom određivanja mjesta stvarne uprave i nadzora poslovanja koristi se "tie-breaker" pravilo odnosno smjernice u skladu sa članom 35. Zakona. (3) Ukoliko se mjesto stvarne uprave ne može odrediti prema stavu (1) ovog člana, mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja pravnog lica u Federaciji, smatra se: a) sjedište pravnog lica koje poslovnim aktivnostima ostvaruje prihod izvan Federacije manji od 50% od ukupnog prihoda i 1) više od 50% ukupne imovine se nalazi u Federaciji, ili 2) više od 50% od ukupnog broja zaposlenih smješteni su u Federaciji ili imaju prebivalište u Federaciji; b) sjedište gdje se nalazi viša uprava i njeni zaposleni koji pružaju podršku ili, ako se oni nalaze na više od jednog mjesta, mjesto gdje se primarno ili pretežno nalaze. Ukoliko sjedište pravnog lica nije isto kao i mjesto gdje se nalazi većina njegovih zaposlenika, onda je mjesto gdje se njegov odbor obično sastaje. (4) Pod pojmom "viša uprava" iz stava (3) tačka b) ovog člana smatra se lice koje generalno odgovara za razvoj i formulisanje ključnih strategija i politika pravnog lica, i koje osigurava odnosno nadgleda implementaciju tih strategija na redovnoj i kontinuiranoj osnovi. Član 15. (Nerezident) (1) Nerezidentom se smatra pravno lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine i/ili čije se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi van granica Bosne i Hercegovine. (2) U slučaju da nerezident iz stava (1) ovog člana postane rezident iz člana 13. ovog Pravilnika, i obrnuto, primjenjuje se član 35. Zakona. B. Porezna osnovica Član 16. (Porezna osnovica) (1) Porezna osnovica poreznih obveznika formira se usklađivanjem poslovnog rezultata koji se iskazuje u finansijskom izvještaju na način uređen računovodstvenim propisima, za porezno nepriznate rashode te prihode koji se izuzimaju od oporezivanja, i za kapitalne dobitke/gubitke iskazane u skladu sa članom 24. Zakona, u okviru jednog poreznog perioda. (2) Poslovni rezultat koji je predmet usklađivanja iz stava (1) ovog člana, formira se u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: MRS/MSFI), ukoliko ovim Pravilnikom nije drugačije propisano. (3) Porezno priznati rashodi i prihodi se iskazuju u skladu sa MRS/MSFI, ukoliko ovim Pravilnikom nije drugačije Број 88 - Страна 74 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. propisano. Osim prihoda i rashoda kod poslovne jedinice nerezidenta, ukoliko se prihodi ili rashodi iskazuju suprotno MRS/MSFI predstavljaju porezno nepriznate stavke u poreznom bilansu. (4) Porezno priznati rashodi smatraju se rashodi u kojima nije sadržan porez na dodanu vrijednost, nezavisno od računovodstvene politike koja se primjenjuje, a koji se može odbiti prema propisima o porezu na dodanu vrijednost. (5) Prihodi i rashodi za koje se vrši usklađivanje poslovnog rezultata, moraju biti iskazani u tom poslovnom rezultatu, u iznosima koji su iskazani u poslovnim knjigama na osnovu kojih se formira rezultat, osim u slučaju da je drugačije propisano Zakonom i ovim Pravilnikom. (6) Porezna osnovica usklađuje se i za porezne gubitke iskazane u skladu sa članom 25. Zakona i za porezne poticaje iskazane u skladu sa čl. 36. i 37. Zakona. (7) Na usklađenu poreznu osnovicu vrši se obračun poreza na dobit na način iz člana 7. stav (4) Zakona. Član 17. (Dokumentovanost rashoda) (1) Dokumentovanost rashoda, u smislu člana 7. stav (5) Zakona, cijeni se na način da transakcije odnosno poslovni događaji trebaju biti iskazani u knjigovodstvenoj ispravi iz koje se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i materijalni sadržaj, što ukazuje da potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj odnosno transakciju. (2) Knjigovodstvene isprave, u porezne svrhe, trebaju biti relevantne za potrebe donošenja ekonomskih odluka korisnika, kao i pouzdane, u smislu da vjerno prikazuju novčane tokove, odražavaju ekonomsku suštinu transakcija, drugih događaja i okolnosti, a ne samo propisanu formu. (3) Kod dokumentovanosti rashoda bitno je sagledati dostupne knjigovodstvene isprave i evidencije posebno, i sve zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupne transakcije. Član 18. (Konzistentnost porezne osnovice) (1) Porezna osnovica se formira primjenjujući principe: zakonitosti, materijalne značajnosti i opreznosti, s ciljem odražavanja konzistentnog načina iz člana 7. stav (7) Zakona. (2) Princip zakonitosti u formiranju porezne osnovice odražava se kroz dosljednu primjenu odredbi Zakona i ovog Pravilnika. (3) Informacija ili podatak smatra se materijalno značajnom, ukoliko bi njen izostanak ili pogrešno iskazivanje pojedinačno ili zajedno, utjecali na visinu porezne osnovice, uslijed izmjena računovodstvenih politika i ispravki nastalih greški u skladu sa MRS/MSFI, uzimajući u obzir veličinu i vrste onoga što je izmjenjeno, izostavljeno ili pogrešno prikazano, a što se prosuđuje u postojećim okolnostima. Odlučujući faktor može biti veličina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija. (4) Princip opreznosti zahtijeva dosljednu primjenu MRS/MSFI u formiranju porezne osnovice sa aspekta uporedivosti, a posebno namjernog precjenjivanja ili potcjenjivanja stavki koje utječu na visinu porezne osnovice. (5) Porezni obveznik treba biti dosljedan u izboru i primjeni računovodstvenih politika na slične transakcije, događaje i okolnosti, osim ako neki MRS/MSFI ili odredba propisa posebno zahtijeva ili dopušta kategorizaciju stavki za koje mogu biti prikladne različite politike. Član 19. (Svrha ostvarivanja dobiti i načelo pažnje dobrog privrednika) (1) Svi rashodi koji su nastali na teret poreznog obveznika, a a) koji se ne mogu povezati sa prihodima (sadašnjim ili budućim) kroz sučeljavanje, direktno ili indirektno, izuzev rashoda iz člana 12. Zakona; ili b) koji služe za privatne svrhe vlasnika ili zaposlenika, a nisu obuhvaćeni članom 11. stav (1) Zakona; ili c) koji predstavljaju rashode koji se plaćaju za drugo pravno lice su porezno nepriznati rashodi, u skladu sa članom 7. stav (9) Zakona. (2) Načelna pažnja dobrog privrednika, u smislu Zakona, podrazumijeva stvaranje rashoda u svrhu sticanja budućih prihoda, bez obzira da li će se oni realizirati ili ne, uslijed utjecaja privrednih kretanja. Rashodi koji su nastali na ovakav način, kao što su troškovi sajma, troškovi marketinga, oglašavanja, reklame, istraživanja i slični troškovi, predstavljaju porezno priznate rashode. (3) Ugovaranje poslova koji djeluju suprotno svrsi ostvarivanja dobiti poreznog obveznika, a koji za posljedicu imaju rashode koji su veći od prihoda, porezno priznati rashodi smatraju se samo rashodi u visini realiziranog prihoda. U smislu ovog stava poslovi suprotni svrsi ostvarivanja dobiti jesu slučajevi ugovaranja damping cijena. (4) Svjesno ugovaranje štetnih poslova, a koji su suprotni svrsi ostvarivanja dobiti poreznog obveznika, smatraju se poslovi kod kojih porezni obveznik ima veće rashode nego što bi imao da je poslovao u skladu sa stavom (2) ovog člana, takvi rashodi smatraju se porezno nepriznatim rashodima u visini koja se odredi prema odredbama čl. 44., 45. i 46. Zakona. (5) Damping cijena u smislu stava (3) ovog člana smatra se cijena koja je manja od cijene koštanja. (6) Odredbe stava (3) ovog člana ne odnose se na prodaju stalnih sredstava koja su korištena u poslovne svrhe od strane poreznog obveznika. Član 20. (Porezna osnovica podružnice ili poslovne jedinice) (1) Kod utvrđivanja dobiti podružnice pravnog lica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta i poslovne jedinice nerezidenta, dobit podružnice odnosno poslovne jedinice mora odgovarati onoj dobiti koju bi ostvarila podružnica odnosno poslovna jedinica kada bi bila samostalno i nezavisno pravno lice koje obavlja istu ili sličnu djelatnost pod istim ili sličnim uslovima, te kada bi obavljala djelatnost potpuno samostalno sa pravnim licem čija je poslovna jedinica. (2) Kod utvrđivanja prihoda podružnice odnosno poslovne jedinice u smislu stava (1) ovog člana, uzimaju se u obzir funkcije koje izvršava, sredstva koja upotrebljava i rizike koje preuzima pravno lice kroz podružnicu odnosno poslovnu jedinicu i druge dijelove pravnog lica. (3) Kod utvđivanja rashoda podružnice odnosno poslovne jedinice u smislu stava (1) ovog člana, uzimaju su u obzir rashodi koji se direktno mogu pripisati podružnici odnosno poslovnoj jedinici i troškovi iz člana 22. ovog Pravilnika. Član 21. (Porezna osnovica uslovno izuzetih pravnih lica) (1) Kod utvrđivanja dobiti pravnih lica iz člana 4. stav (2) Zakona, uzimaju se svi prihodi, osim prihoda iz člana 8. ovog Pravilnika, i svi rashodi koji se direktno mogu povezati s ciljem sticanja tih prihoda. Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 75 (2) Kod utvrđivanja dobiti iz stava (1) ovog člana, ne uzimaju se rashodi koji bi nastali, bez obzira na realiziranje oporezivog prihoda. Za ostale rashode primjenjuje se član 20. stav (3) ovog Pravilnika. Član 22. (Opći i administrativni troškovi) (1) Opći i administrativni troškovi koji se direktno mogu pripisati poslovanju pravnih lica iz člana 3. st. (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona, jesu ukupni iznosi direktnih troškova, i iznosi indirektnih troškova raspoređeni korištenjem alokacijskih ključeva. (2) Direktni troškovi, u smislu stava (1) ovog člana, uključuju troškove kod kojih se nesporno može alocirati mjesto nastanka, uključujući, a ne limitirajući se na obaveze prema fizičkim licima po osnovu prihoda od nesamostalne i samostalne djelatnost, zakup i/ili amortizacija pokretne i nepokretne imovine, režije i sl. (3) Indirektni troškovi, u smislu stava (1) ovog člana, uključuju troškove koji su nužni za odvijanje osnovnih radnih procesa, a koji se direktno ne mogu pripisati dijelovima pravnog lica, uključujući, a ne limitirajući se: na troškove usluga računovodstva i revizije, pravne usluge, usluge istraživanja i razvoja, marketinga, oglašavanja i sl. (4) Indirektnim troškovima ne smatraju se, u smislu stavka (3) ovoga člana, troškovi upravljanja, nadziranja i funkcija povezanih s generalnim nadziranjem tih aktivnosti. (5) Troškovima marketinga i oglašavanja smatraju se troškovi nastali vezano za javno saopćavanje, kataloge, sajmove, troškove nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te ostali troškovi koji nastaju u vezi s promocijom imena, proizvoda ili usluga poreznog obveznika. Član 23. (Alokacijski ključevi) Porezni obveznik, u zavisnosti od činjenica i okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, određuje alokacijske ključeve koji mogu biti: a) zasnovani na upotrijebljenoj/korištenoj imovini, a posebno u slučajevima kada se iskazuje snažna korelacija između imovine i stvaranja vrijednosti, b) zasnovani na troškovima, a posebno u slučajevima kada je jasna korelacija između troška i stvaranja vrijednosti, c) vremenski period, npr. vrijeme provedeno od strane zaposlenih u izvršavanju zadatka, d) količina ili obim odnosno jedinice koje se proizvode ili se prodaju, e) broj zaposlenih, f) količina prostora koji se koristi i sl. Član 24. (Raspored prihoda poslovne jedinice nerezidenta) (1) Prihodi poslovne jedinice iz člana 6. Zakona smatraju se da su ostvareni u sljedećim slučajevima: a) prihod od usluga se smatra da je realiziran kada nastanu pripadajući troškovi koji se vežu za izvršenje te usluge ili kada je usluga izvršena, osim u slučaju kada je izvršenje usluge sukcesivno i u toku, u tom slučaju će se prihod prikazati proporcionalno realizaciji, zavisno šta je ranije; b) prihod iz višegodišnjih aktivnosti dijeli se prema periodu kojem pripada uzimajući u obzir proizvodni ciklus ili kod građevine vrijeme izgradnje; c) prihod od prodaje proizvoda i roba smatra se da je realiziran kada je prodaja izvršena, na dan fakturisanja ili na datum prijenosa vlasništva, zavisno šta je ranije. (2) Prihodi povezani sa aktivnostima koji se vežu za proizvodni ciklus ili period izgradnje, a ukoliko te aktivnosti prelaze iz jednog u drugi porezni period, određuje se primjenom: a) kriterija procent završenosti posla ili b) kriterija stepen završenosti posla. (3) Upotreba kriterija iz stava (2) tačka a) ovog člana obavezna je: a) kada je djelimično fakturisana cijena za izvršene aktivnosti na građevini, i ako takve aktivnosti nisu dostigle određeni stepen završenosti koji odgovara fakturisanom iznosu; i b) kada se aktivnosti izvršavaju za svoj račun i prodaju u dijelovima, završavaju i dostavljaju ponuđaču, iako cjelokupni iznos troškova nije poznat. (4) U smislu stepena završenosti posla iz stava (2) tačka b) ovog člana, posao se smatra završenim ako je stepen do kojeg je posao završenosti jednak ili veći od 95% i ako je cijena određena ugovorom ili prodajom i unaprijed je poznata. (5) Stupanj završenosti posla se određuje na osnovu određivanja veze između ukupnih troškova koji su već nastali i inkorporirani u poslu i ukupnih procijenjenih troškova tog posla. (6) Dio prihoda koji korespondira sa pripadajućim troškovima iz ovog člana se uključuje u oporezivu dobit. (7) Porezni obveznik koji je uključen u višegodišnje poslove će usvojiti kriterije određivanja prihoda po osnovu rada na jedinstven način i održavat će prihvaćenu metodu obračuna prihoda i rashoda, dok se posao ne završi. Član 25. (Porez na dobit) Porez na dobit se obračunava na: a) poreznu osnovicu poreznog obveznika iz člana 5. i člana 6. st. (1), (2) i (4) ovog Pravilnika; b) bruto prihod poreznog obveznika iz člana 6. stav (3) ovog Pravilnika; C. Usklađivanje poreznih stavki Član 26. (Porezno nepriznati rashodi) (1) Zatezna kamata i troškovi postupka prinudne naplate, u smislu člana 9. stav (1) tačka a) Zakona, smatraju se svi troškovi po osnovu porezne obaveze koji su nastali uslijed kašnjenja plaćanja duga javnih prihoda prema državnim, entitetskim i kantonalnim propisima. Troškovi postupka prinudne naplate uključuju i troškove nastale u vezi s prinudnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, naknada, taksi i sl. (2) Porezno nepriznatim rashodima u smislu člana 9. stav (1) tačka b) Zakona smatraju se naknade i nagrade advokata, stručnjaka, savjetnika, konsultanata, vještaka i drugih stručnih lica, koji su angažovani u sudskim sporovima oko javnih prihoda, ukoliko su takvi rashodi suprotni rashodima iz člana 11. Zakona. (3) Naknade i takse koji su javni prihodi, a koje je obveznik dužan plaćati vezano za sudske sporove oko javnih prihoda, predstavljaju porezno priznat rashod u skladu sa članom 7. stav (6) Zakona. (4) Novčane kazne na ime prekršaja koje izriče bilo koji organ vlasti u Bosni i Hercegovini, bilo da su izrečene pravnom ili fizičkom licu, predstavljaju porezno nepriznat rashod, ukoliko su takvi rashodi suprotni rashodima iz člana 11. Zakona. (5) Pod izdacima političkim strankama, u smislu člana 9. stav (1) tačka f) Zakona, smatraju se svi izdaci prema političkim strankama, njenim organima ili članovima u vidu Број 88 - Страна 76 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. sponzorstva u smislu člana 8. stav (4) ovog Pravilnika, donacija ili drugih vrsti izdataka. (6) Zatezne kamate, penali i ugovorne kazne u smislu člana 9. stav (1) tačka l) Zakona, smatraju se svi troškovi koje snosi porezni obveznik, a koji su nastali kao posljedica neispunjenja obveza prema dužnicima (povjeriocima) - povezanim licima, nezavisno da li je kamatu zaračunao rezident ili nerezident. (7) Rashodi koji se ne mogu povezati s ostvarivanjem dobiti ili se ne mogu povezati sa principom poslovanja pažnje dobrog privrednika u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona predstavljaju porezno nepriznate rashode u smislu člana 19. ovog Pravilnika. (8) Raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala u smislu člana 9. stav (1) tačka g) Zakona kojoj je osnova ostvareni poslovni rezultat, a koja predstavlja stavku rashoda koji su iskazani u skladu sa članom 8. Zakona, predstavlja porezno nepriznat rashod. Isplata dobiti vlasnicima (dividenda) nije rashod u smislu ovog stava. (9) Izuzetno od stava (8) ovog člana, ukoliko raspodjela dobiti kojoj je osnova ostvareni poslovni rezultat ima tretman troškova plaće u smislu člana 11. Zakona i člana 29. ovog Pravilnika, tako nastali rashodi smatraju se porezno priznatim rashodima. Član 27. (Porezi kao porezno nepriznati rashodi) (1) Porez na dobit kojeg je porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona obračunao i platio po propisima u Bosni i Hercegovini, ili koji je obustavljen od realiziranog prihoda ili dobiti iz inostranstva u skladu sa članom 35. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode. (2) Porez na dobit koji je raspodijeljen od strane pravnog lica na podružnice odnosno poslovne jedinice predstavlja porezno nepriznat rashod. (3) Porez po odbitku kojeg prema čl. 38. i 39. Zakona, porezni obveznik - isplatilac nije obustavio od prihoda nerezidenta, a imao je pravo u skladu sa odredbama člana 35. Zakona, te ga je izmirio na svoj teret, predstavlja porezno nepriznat rashod u cjelokupnom iznosu. (4) Porez po odbitku koji je porezni obveznik obračunao i platio na svoj teret, a sa državom primoaca prihoda ne postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tako obračunat i plaćen porez po odbitku predstavlja porezno priznat rashod. (5) Poreze, u bilo kojem obliku, koje je porezni obveznik platio u inostranstvu, a koje nije bio u obavezi da plati u skladu sa članom 35. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode. (6) Porez na dodanu vrijednost koji nije odbitni u skladu sa propisima poreza na dodanu vrijednost, predstavlja porezno priznat rashod u skladu sa članom 7. stav (6) Zakona. Član 28. (Manjak zaliha) (1) Manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile (poplave, požara, zemljotres, krađa), ne smatraju se rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona. (2) Visina porezno priznatog rashoda iz stava (1) ovog člana jednaka je visini rashoda koji se utvrđuje na način propisan odredbama propisa koji uređuju porez na dodanu vrijednost. (3) Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba teretiti lice, predstavljaju porezno nepriznat rashod. (4) Rashodi zaliha koji se smatraju vlastitom potrošnjom u vanposlovne svrhe poreznog obveznika predstavljaju porezno nepriznat rashod. (5) Odredbe ovog člana koje se odnose na zalihe primjenjuju se i na imovinu poreznog obveznika. (6) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog člana, smatraju se porezno nepriznatim rashodima u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona. Član 29. (Plaće i naknade) (1) Troškovi na ime plaća koji uključuju neto isplate, porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti, te pripadajuće obavezne doprinose (doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos na osiguranje od nezaposlenosti) koje poslodavac obračunava u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini, predstavljaju porezno priznate rashode. (2) Porezno priznati rashodi uključuju i isplate trećim licima koja nisu u radnom odnosu, po osnovu ugovornog obavljanja privremenog i povremenog rada bez zasnivanja radnog odnosa, ukoliko je na iste izvršen obračun poreza na dohodak i pripadajućih obaveznih doprinosa u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini. (3) Naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenicima koji su u radnom odnosu, a koje su oslobođene plaćanja poreza na dohodak, predstavljaju porezno priznat rashod. (4) Naknade koje porezni obveznik isplaćuje licima koja nisu u radnom odnosu, a na koje nisu obračunati porezi i pripadajući doprinosi, predstavljaju porezno nepriznat rashod, osim rashoda iz člana 11. stav (4) Zakona i člana 31. stav (3) ovog Pravilnika. (5) Troškovi plaća koji uključuju neto isplate i poreze koje porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona plaća u skladu sa propisima države u kojoj ima poslovnu jedinicu, predstavljaju porezno priznate rashode ukoliko su uključeni u poslovni rezultat poreznog obveznika. Ostali troškovi plaća smatraju se porezno nepriznatim rashodima. (6) Troškovi poreza i pripadajućih obaveznih doprinosa koje porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona plaća u skladu sa propisima države iz koje je, za svoje zaposlenike, smatraju se porezno nepriznatim rashodima. Troškovi neto plaća, poreza i pripadajućih doprinosa koje porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona plaća u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini smatraju se porezno priznatim rashodom. (7) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog člana, smatraju se porezno nepriznatim rashodima. Član 30. (Troškovi stipendije) (1) Troškovi stipendije predstavljaju porezno priznate rashode ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: a) stipendije se daju učenicima i studentima koji su na redovnom školovanju u Bosni i Hercegovini, b) stipendije se daju učenicima i studentima koja nisu povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona, c) pojedinačni iznos stipendije ne prelazi iznos koji ne podliježe oporezivanju prema propisima o porezu na dohodak. Ukoliko iznos stipendije prelazi neoporezivi iznos, samo se razlika smatra porezno nepriznatim rashodom. (2) Troškovi stipendije uključuju plaćanje školarine. Član 31. (Reprezentacija i sponzorstvo) (1) Rashodi na ime ugošćavanja poslovnih partnera koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanjem Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 77 poslovne saradnje predstavljaju porezno priznate rashode u skladu sa članom 12. stav (1) Zakona, uključujući, a ne limitirajući se na troškove smještaja, hrane i pića, sporta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, i sl., koji nastaju isključivo kod ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su iskazani u skladu sa članom 19. ovog Pravilnika. (2) Pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM ne smatraju se reprezentacijom, te se ne uključuju u ukupan rashod reprezentacije prilikom obračuna porezno priznatog rashoda reprezentacije. (3) Isplate fizičkim licima koji su umjetnici, zabavljači ili profesionalni sportisti predstavljaju porezno priznate rashode na ime sponzorstva ukoliko se isplate vrše sa protuuslugom reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora. (4) Rashodi na ime reprezentacije i sponzorstva smatraju se porezno nepriznatim rashodom ukoliko su nastali u odnosima sa pravnim licima koja su povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona. (5) U određivanju pojma zabavljači iz stava (3) ovog člana koriste se odredbe člana 35. Zakona. Član 32. (Donacija) (1) Donacije date za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe koje porezni obveznik isplaćuje iz svojih sredstava, pravnim licima iz člana 4. Zakona odnosno fizičkim licima koja nemaju drugih primanja, predstavljaju porezno priznat rashod do visine od 3% ukupnog prihoda u poreznom periodu. (2) Humanitarna, kulturna, obrazovna, naučna i sportska svrha određuje se u skladu sa odredbama posebnog propisa. (3) Donacija učinjena prema državnim, entitetskim i kantonalnim organima uprave, uključujući i jedinice lokalne samouprave, smatra se donacijom u humanitarne svrhe u skladu sa članom 12. stav (3) Zakona. (4) Rashodi na ime donacije smatraju se porezno nepriznatim rashodom ukoliko su nastali u odnosima sa pravnim licima koja su povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona. Član 33. (Porezno priznata rezervisanja) (1) Poreznom obvezniku koji ima obavezu, po osnovu zakona i podzakonskih propisa, da osigura zaštitu životne sredine, a uzimajući u obzir djelatnost koju obavlja, priznaju se nastali rashodi na ime rezervisanja na način propisan članom 13. stav (2) Zakona. (2) Poreznom obvezniku iz stava (1) ovog člana, koji vrši rezervisanja u skladu sa MRS/MSFI za zaštitu životne sredine na teret rashoda, uključujući, a ne limitirajući se na: a) rashode na ime sanacija, remedijacija zemljišta i podzemnih voda; b) rashoda na ime očuvanja i unapređivanje prirodnih i stvorenih vrijednosti; c) rashoda na ime obnavljanja prirodnih resursa i dobara i d) slični rashodi, koji se direktno ili indirektno mogu koristiti ili upotrijebiti, te imaju realnu ili potencijalnu ekonomsku vrijednost, tako iskazani rashodi se smatraju porezno priznatim rashodima. (3) Rashodi iz stava (2) ovog člana koji prelaze iznos od 30% oporezive dobiti prije izdvajanja u rezervu ili čija formirana rezerva (obaveza) prelazi iznos upisanog kapitala, smatraju se porezno nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka (h) Zakona. (4) Iznosom oporezive dobiti u smislu stava (3) ovog člana, smatra se iznos porezne osnovice prije usklađivanja za porezne gubitke i porezne poticaje. (5) Rashodi na ime rezervisanja za buduće troškove po osnovu popravke i/ili zamjene proizvoda u garantnim rokovima, utvrđene na osnovu ugovora i prijašnjih iskustava i spoznaja iz svoje djelatnosti, ukoliko ne postoji pravni osnov da se takvi izdaci naplate od trećih lica, smatraju se porezno priznatim rashodom do visine 4% godišnjeg prometa tih proizvoda (proizvoda za koje se daje garancija) bez poreza na dodanu vrijednost. Ukoliko rashodi iz ovog stava prelaze propisanu visinu, smatraju se porezno nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka (h) Zakona. (6) Pod prijašnjim iskustvima i spoznajama iz stava (5) ovog člana podrazumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika, i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi utvrđuju na osnovu pretpostavljenih budućih troškova, zavisno od vrijednosti i rokova datih garancija. (7) U slučaju da se rezervisanja iz stava (5) ovog člana ne iskoriste u garantnom roku, rezervisanja treba oprihodovati. (8) Rezervisanja iz člana 13. Zakona se mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i izvršena, u suprotnom rezervisanja treba oprihodovati. (9) Rezervisanja na ime penala, rabata i popusta, a koja porezni obveznik izvrši u sklopu garantnih poslova, smatraju se porezno nepriznatim rashodima. Član 34. (Porezno nepriznata rezervisanja) (1) Rezervisanja koja su izvršena u skladu sa MRS/MSFI, a koja nisu navedena u članu 13. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode. (2) Rezervisanja koja predstavlaju porezno nepriznate rashode iz stava (1) ovog člana, mogu, u skladu sa članom 14. Zakona, umanjiti poreznu osnovicu poreznog perioda u kojem je stvarno nastao događaj za koji je rezervisanje izvršeno. Član 35. (Troškovi istraživanja i razvoja) (1) Troškovi istraživanja i razvoja koji se iskazuju kao rashod u smislu MRS/MSFI predstavljaju porezno priznat rashod u momentu nastanka. (2) Troškovi iz stava (1) ovog člana priznaju se kao direktni troškovi koji se mogu pripisati osnovnom i/ili primijenjenom istraživanju i/ili razvoju, uzimajući u obzir način pripisivanja direktnih i indirektnih troškova iz člana 22. ovog Pravilnika. Član 36. (Rashodi finansijskih institucija) (1) Finansijskim institucijama, nezavisno od pravnog statusa, za čiji rad je potrebno odobrenje nadzornih organa (Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Republike Srpske) priznaju se kao porezno priznati rashodi: a) ispravke vrijednosti potraživanja bilansne aktive i b) rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama, koji su izvršeni u skladu sa propisima nadzornih organa, u neto iznosu. (2) Porezno nepriznatim rashodima smatraju se rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja bilansne aktive (latentni gubici - IBNR) koji se procjenjuju: a) na grupnoj osnovi i Број 88 - Страна 78 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. b) na bazi iskustva historijskog troška, gdje nema objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti, koji su izvršeni u skladu sa propisima gore navedenih nadzornih organa, u neto iznosu. (3) Neto iznos iz st. (1) i (2) ovog člana predstavlja razliku između ukupno iskazanih rashoda umanjenih za prihode po istom osnovu. (4) Rashodi na ime formiranja matematičke rezerve, koji se iskazuju u skladu sa propisima nadzornih organa (Agencije za nadzor osiguravajućih društava Federacije Bosne i Hercegovine i Agencije za osiguranje Republike Srpske), predstavljaju porezno priznat rashod. (5) Rashodi na ime formiranja tehničke rezerve, izuzev rashoda iz stava (4) ovog člana, koji se iskazuju u skladu sa propisima nadzornih organa, priznaju se u visini do 20% povećanja rezervi u bilansu stanja tekućeg u odnosu na prethodni period. (6) Kod poreznog obveznika iz člana 3. stav (2) Zakona, rashodi finansijskih institucija se priznaju u visini koja se direktno može pripisati toj podružnici, na način uređen članom 20. ovog Pravilnika. (7) Rashodi iskazani suprotno odredbama ovog člana predstavljaju porezno nepriznat rashod. Član 37. (1) Ukoliko finansijske institucije naplate potraživanje bilansne aktive čije ispravke vrijednosti su bile u prethodnim periodima porezno priznat rashod, tako iskazan prihod uvećava poreznu osnovicu prema članu 22. stav (1) Zakona. (2) Ukoliko finansijske institucije povuku tužbu ili prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili likvidacionu masu, a ispravke vrijednosti ili rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama su smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom periodu, porezni obveznik neće uvećati poreznu osnovicu za te rashode ukoliko ti rashodi ispunjavaju uslove iz člana 16. Zakona. U suprotnom, ukoliko ti rashodi ne ispunjavaju uslove iz člana 16. Zakona uvećat će poreznu osnovicu. (3) Ukoliko finansijske institucije naplate potraživanja koja su u prethodnim poreznim periodima imala tretman porezno nepriznatih rashoda, tako iskazan prihod ne ulazi u poreznu osnovicu prema članu 22. stav (2) Zakona. (4) Ukoliko finansijske institucije prodaju potraživanja, a ispravke vrijednosti ili rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama su smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom periodu prije prodaje potraživanja, razlika između prodajne cijene i neto vrijednosti potraživanja prije prodaje će uvećati poreznu osnovicu. Član 38. (Otpis potraživanja) (1) Porezno priznatim rashodom smatraju se rashodi nastali na ime ispravke vrijednosti i/ili otpisa potraživanja, za koje porezni obveznik posjeduje, u skladu sa MRS/MSFI, usaglašavanje dugovanja i potraživanja (Izvod otvorenih stavki: IOS), sa dužnikom, i ukoliko su: a) ispunjeni uslovi iz člana 17. stav (1) tačka a) Zakona ili b) poduzete mjere iz člana 17. stav (1) tačka b) Zakona. (2) Ukoliko porezni obveznik ima istovremeno dugovanje prema dužniku, koji je ujedno i potražilac poreznog obveznika, rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja ili otpisa potraživanja od lica (potražioca) kome se istovremeno duguje (dužnika), do iznosa obaveze prema tom licu (dužniku), smatraju se porezno nepriznatim rashodom u skladu sa članom 9. stav (1) tačka k) Zakona. (3) Kao dokaz da su potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su potraživanja prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom, koristi se odgovarajući akt nadležnog organa, koji nedvosmisleno ukazuje da je postupak u toku. (4) Rashodi na ime ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja poreznog obveznika, za potraživanja koja se ne iskazuju kao prihod, smatraju se porezno priznat rashod: a) ukoliko porezni obveznik posjeduje usaglašavanje dugovanja i potraživanja (IOS) sa dužnikom, ne starije od šest mjeseci, b) ukoliko su ispunjeni uslovi iz stava (1) tač a) i b) ovog člana, i c) ukoliko ne postoji dugovanje prema potražiocu, u smislu stava (2) ovog člana. (5) U slučaju nastanka razlike na potraživanju za avansnu isplatu dobiti, ista se za porezne svrhe ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja i smatrati porezno priznatim rashodom u slučaju otpisa. (6) Odredbe ovog člana, u skladu sa članom 17. stav (3) Zakona, ne odnose se na finansijske institucije kod formiranja ispravki vrijednosti i rezervisanja koje propisuju nadzorni organi. Član 39. (1) Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su bila porezno priznat rashod u prethodnom periodu, tako iskazan prihod uvećava poreznu osnovicu prema članu 22. stav (1) Zakona. (2) Ukoliko porezni obveznik povuče tužbu ili prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili likvidacionu masu, a rashodi na ime ispravke potraživanja ili otpisa potraživanja su smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom periodu, porezni obveznik će uvećati poreznu osnovicu za te rashode, osim u slučaju da ti rashodi ispunjavaju uslove iz člana 17. Zakona. (3) Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su u prethodnim poreznim periodima imala tretman porezno nepriznatih rashoda, tako iskazan prihod ne ulazi u poreznu osnovicu prema članu 22. stav (2) Zakona. Član 40. (Istanjena kapitalizacija) (1) Porezno nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka j) Zakona, smatra se rashod na ime kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po finansijskim ugovorima i instrumentima uzetim od povezanih lica, a koji se može proporcionalno pripisati iznosu obaveze po osnovu ugovora i instrumenta koji prelazi četverostruki iznos upisanog kapitala poreznog obveznika. (2) Pod upisanim kapitalom poreznog obveznika smatra se upisani i uplaćeni kapital poreznog obveznika evidentiran u sudski registar ili drugi registracioni organ. U slučajevima kada se radi o poreznom obvezniku koji po svojoj prirodi nema kapital, smatra se da je kapital jednak nuli. (3) Ekvivalentom kamate smatra se bilo koji prihod od potraživanja svih vrsta, bilo da su osigurana hipotekom ili ne, i bilo da nose pravo na udio u dobiti dužnika ili ne, uključujući premije i nagrade na vrijednosne papire, obveznice ili pozajmice. (4) Finansijski ugovori predstavljaju bilo koji oblik ugovornog odnosa kojim nastaje ili finansijsko sredstvo ili potraživanje ili pravo jednog lica, a finansijska obaveza ili vlasnički instrument drugog. (5) Finansijski instrumenti u smislu stava (1) ovog člana uključuju derivate ili hibridne tvorevine finansijskih ugovora. Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 79 (6) Za izračun stanja obaveza i učešća u kapitalu uzima se 31. decembar odnosno stanje na prvi dan u mjesecu u kojem su se sredstva iz ugovora ili instrumenata koristila. Ukoliko je tokom poreznog perioda bilo promjena u stanju obaveza ili kapitala, utvrđuje se prosječno stanje obaveza ili kapitala. (7) Porezno nepriznati rashodi koji nastaju na način propisan ovim članom ne mogu se prenositi iz jednog poreznog perioda u drugi. (8) Porezni obveznik iz člana 3. st. (2) i (3) Zakona, ne primjenjuje odredbe ovog člana prilikom obračuna porezne osnovice već odredbe čl. 22. i 23. ovog Pravilnika. Član 41. (Način obračuna amortizacije) (1) Obračunu amortizacije podliježe dugotrajna imovina koja ima ograničen vijek trajanja. Dugotrajnom imovinom smatraju se materijalna (nekretnine, postrojenja, oprema i biološka sredstva) i nematerijalna sredstva, osim goodwilla, čiji je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci. (2) Amortizaciji ne podliježe dugotrajna imovina koja ima neograničen vijek upotrebe, kao što je zemljište, šuma, obnovljivi prirodni resursi i sl. (3) Amortizacija se obračunava na svaku pojedinačnu dugotrajnu imovinu koju porezni obveznik ima u svom vlasništvu i upotrebljava u svom poslovanju. (4) Jednom amortizirana dugotrajna imovina ne može se ponovo uključivati u obračun amortizacije, ni kada je ista i dalje u upotrebi, osim u slučaju naknadnih ulaganja u takvu imovinu. (5) Ukoliko porezni obveznik izvrši poboljšanje unajmljene imovine (građevinski radovi, rekonstrukcija opreme i sl.) u svrhu obavljanja svoje djelatnost na vlastiti teret, tako nastala ulaganja mogu se amortizirati u skladu sa očekivanim vijekom korištenja te imovine. Ukoliko porezni obveznik raskine ugovorni odnos prije ugovorenog vijeka korištenja, tako nastali rashodi smatraju se porezno priznatim rashodima. Član 42. (Porezno priznata amortizacija) (1) Amortizacija dugotrajne imovine iz člana 41. stav (1) ovog Pravilnika smatra se porezno priznatim rashodom, ukoliko se obračunava na nabavnu vrijednost proporcionalnom metodom primjenom maksimalnih godišnjih stopa amortizacije iz člana 19. stav (2) Zakona. Obračun rashoda na ime amortizacije počinje u mjesecu u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, vrijednost dugotrajne imovine čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM može u cijelosti umanjiti poreznu osnovicu u godini kada je izvršena nabavka te imovine i kada je ista stavljena u upotrebu. (3) Rashodi od otuđenja odnosno neotpisana vrijednost imovine kod prodaje, uništenja ili rashodovanja smatraju se porezno priznatim rashodom ukoliko su isti iskazani u skladu sa članom 7. stav (5) Zakona. (4) Ukoliko porezni obveznik koristi niže stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav (2) Zakona, ima pravo da smanji poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Prijenos privremenih razlika nije dozvoljen. (5) Ukoliko porezni obveznik koristi više stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav (2) Zakona, ima obavezu da poveća poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (više) amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Prijenos privremenih razlika je dozvoljen. (6) Amortizacija goodwill-a nastalog pri statusnim promjenama iz člana 26. Zakona smatra se porezno nepriznatim rashodom. (7) Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu priznaje se zavisno od toga da li se takva imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS 17 - Liznig. Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizirala i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se priznaje samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17. (8) Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine iz člana 19. stav (6) Zakona, priznaju se porezno priznatim rashodom u onom poreznom periodu u kome je ta imovina prodata ili uništena uslijed više sile. (9) Rashodi s osnova dugotrajne imovine koji nisu navedeni ovim članom smatraju se porezno nepriznatim rashodom. Član 43. (Ubrzana amortizacija) Izuzetno od člana 42. ovog Pravilnika, porezni obveznik ima pravo na korištenje metode ubrzane amortizacije za imovinu iz člana 20. Zakona, pri čemu se stopa porezno priznate amortizacije uvećava do 50% u odnosu na stope amortizacije dopuštene prema članu 19. stav (2) Zakona. Član 44. (Prihodi od ulaganja) (1) Prihodi rezidenta Federacije, koji su ostvareni po osnovu učešća u kapitalu - dividenda ili drugi način raspodjele dobiti, isključuju se iz porezne osnovice poreznog obveznika ukoliko su isplaćeni iz dobiti na koju je obračunat i plaćen porez na dobit prema Zakonu. (2) Porezni obveznik kao dokaz iz stava (1) ovog člana dostavlja Izjavu iz člana 108. ovog Pravilnika koja je ovjerena i potpisana od poreznog obveznika koji je isplatilac dividende. Član 45. (Oporezivi prihodi nerezidenta) (1) Svi prihodi nerezidentnih pravnih lica koja imaju poslovnu jedinicu na teritoriji Federacije su predmet oporezivanja, uključujući i prihode te poslovne jedinice ostvarene van teritorije Federacije. (2) Kod nerezidentnih pravnih lica koja nemaju poslovnu jedinicu na teritoriji Federacije, predmet oporezivanja su samo prihodi ostvareni na teritoriji Federacije. (3) U svrhu stava (1) ovog člana prihodi ostvareni na teritoriji Federacije uključuju prihode koji se mogu pripisati stalnom mjestu poslovanja koje ih je tu i ostvarilo, uključujući i sljedeće: a) prihode od imovine koja se nalazi na teritoriji Federacije, uključujući prihode ili/i dobit od njihovog prijenosa; b) dobici od prijenosa prava učešća u pravnim licima (dionice ili udjeli ili slični ekvivalenti) čije je sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na teritoriji Federacije; ili druge transakcije vrijednosnim papirima čiji izdavalac ima sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na teritoriji Federacije; ili udjela ili drugih vrijednosnih papira kada takvi uslovi nisu prisutni, tako ostvareni prihodi će se pripisati stalnom mjestu poslovanja na teritoriji Federacije; c) prihode iz ove tačke, kada je rezidentnost lica koje plaća na teritoriji Federacije, prema sjedištu ili mjestu Број 88 - Страна 80 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. stvarne uprave i nadzora poslovanja, ili se isplate mogu pripisati stalnom mjestu poslovanja koje se nalazi na teritoriji Federacije: 1) prihodi od autorskog prava i drugih prava intelektualnog vlasništva; 2) prihodi od upotrebe ili ustupanja na korištenje pokretne i nepokretne imovine; 3) prihodi od ulaganja; 4) naknade dobivene od lica u njihovom svojstvu kao članova organa uprave i nadzora pravnog lica ili drugog lica; 5) provizija lica realizirana na osnovu pristupanja u ugovorne odnose; 6) prihodi od ostalih učinjenih usluga ili korištenih na teritoriji Federacije. d) prihodi od aktivnosti zabave ili profesionalnog sporta na teritoriji Federacije, osim gdje je dokazano da se takva zabava ili profesionalni sport ne kontroliše, direktno ili indirektno, od strane lica koje plaća taj prihod. (4) Prihodi navedeni u stavu (3) tačka c) ovog člana se ne smatraju prihodom realiziranim na teritoriji Federacije kada je plaćen u stalnom mjestu poslovanja koje se nalazi van te teritorije, u odnosu na aktivnosti izvršene preko tog stalnog mjesta poslovanja. D. Kapitalni dobici i gubici Član 46. (Nerealizirane stavke) (1) Kapitalnim dobicima iz člana 24. stav (1) Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji direktno uvećavaju stavke akumulirane dobiti u izvještajima o finansijskom stanju na kraju poreznog perioda, bez da su iskazani kroz poslovni rezultat. (2) Kapitalnim gubicima iz člana 24. stav (5) Zakona smatraju se nerealizirani gubici koji direktno umanjuju stavke akumulirane dobiti u izvještajima o finansijskom stanju na kraju poreznog perioda, bez da su iskazani kroz poslovni rezultat. (3) Bilo koji iznos kapitalnog dobitka po osnovu kojeg je već iskazan porezno nepriznati rashod koji je uvećao poreznu osnovicu u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom, neće ponovo biti predmet uvećanja porezne osnovice. (4) Ukoliko su stavke kapitalnog gubitka iz stava (2) ovog člana iskazane kao porezno priznati rashodi u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika, smatraju se porezno priznatim umanjenjem porezne osnovice. Član 47. (Kapitalni dobici i gubici) (1) Kapitalnim dobicima ili gubicima iz člana 24. st. (2) i (3) Zakona smatraju dobici ili gubici nastali u odnosima sa stalnim sredstvima (imovinom) koja je prenesena sa ili bez naknade, u bilo kojem obliku, kao i one izvedene iz gubitaka ili oštećenja ili prisvajanja navedene imovine, ukoliko isti nisu iskazani kroz izvještaj o poslovnom rezultatu. (2) Kod statusnih promjena kapitalni dobici ili gubici sastoje se od razlike između vrijednosti neto realizacije troškova svojstvenih njoj i vrijednosti akvizicije. (3) Realizovana vrijednost transakcije, u smislu člana 24. stav (3) Zakona, kod kapitalne dobiti smatra se, kod: a) razmjene, primljene tržišne vrijednosti imovine ili prava, uz uvećanje ili umanjenje, u zavisnosti od slučaja primljene odnosno date vrijednosti; b) eksproprijacije ili oštećenja imovine, u vrijednostima koji odgovaraju obeštećenjima; c) izdvojene imovine čija svrha nije poslovna, tržišna vrijednost; d) spajanja ili podjele, vrijednost pod kojom su stavke evidentirane na računima lica sa kojih su prenesene kao rezultat spajanja ili podjele; e) prodaje dužničkih instrumenata, vrijednost transakcije je neto iznos kamate koja dospijeva od zadnjeg datuma dospijeća ili dana kada je instrument izdat, prvo izdat ili odobren, ako datum dospijeća nije još dospio, do datuma prijenosa; f) razmjene budućih dobara, njihova tržišna vrijednost će biti vrijednost na datum te razmjene i g) drugih slučajeva, vrijednost koja je odgovarajuće data odnosno primljena. (4) Ne smatra se kapitalnim dobitkom ili gubitkom razlika dobivena posljedično nakon isporuke od strane primaoca lizinga prema davaocu lizinga za dobra koja su predmet finansijskog lizinga. E. Porezni gubitak Član 48. (Porezni gubitak) (1) Porezni obveznik ima pravo da porezni gubitak tekućeg perioda koristi za umanjenje porezne osnovice budućeg perioda, a najdalje pet godina od godine u kojoj je prvi put iskazan. (2) Rok od pet godina teče posebno za svaki preneseni porezni gubitak, nakon čega prestaje pravo na odbitak neiskorištenog iznosa poreznog gubitka za tu godinu. (3) Pravo korištenja poreznog gubitka ima porezni obveznik iz člana 3. st.(1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona. (4) Porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona nema pravo da umanjuje svoju poreznu osnovicu s osnove poreznog gubitka koji je nastao van teritorije Federacije, obračunat po propisima iz drugih poreznih jurisdikcija. (5) Pravno lice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta može konsolidovati porezni gubitak i poreznu obavezu više obveznika iz člana 3. stav (2) Zakona koji imaju sjedište u jednom kantonu. Član 49. (Gubitak prava korištenja poreznih gubitaka) (1) Porezni obveznik koji je do prije dvije godine koristio porezni poticaj iz člana 36. Zakona, a ostvario porezni gubitak u prethodnoj ili godini koja prethodi, ne može koristi taj porezni gubitak za prijenos u budući period. (2) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni gubitak iz stava (1) ovog člana, primjenjuje se odredba člana 97. stav (2) ovog Pravilnika. (3) Zavisno društvo iz člana 41. stav (1) Zakona koje učestvuje u poreznoj konsolidaciji ne može koristiti porezni gubitak kao umanjenje buduće porezne osnovice, ukoliko je taj porezni gubitak korišten u konsolidovanom poreznom bilansu. Čitav iznos poreznog gubitka se isključuje, nezavisno od iskorištenog iznosa. Član 50. (Porezni gubitak kod statusne promjene) (1) Porezni obveznik - pravni sljednik spojenih poreznih obveznika ne može koristiti porezni gubitak poreznog obveznika koji je spojen kao umanjenje svoje buduće porezne osnovice. (2) Porezni obveznik kojem se pripaja drugi porezni obveznik, ne može koristiti porezni gubitak pripojenog kao umanjenje svoje buduće porezne osnovice. Porezni gubitak obveznika kojem se pripaja drugi porezni obveznik može se koristiti kao umanjenje buduće porezne obaveze. Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 81 (3) Porezni obveznici koji su nastali podjelom, ne mogu koristiti porezni gubitak podijeljenog poreznog obveznika kao umanjenje buduće porezne osnovice. (4) Porezni obveznik koji je promijenio organizacioni oblik, može koristiti porezni gubitak kao umanjenje buduće porezne osnovice, ukoliko pravni sljednik nastavlja voditi istu knjigovodstvenu vrijednost preuzete imovine i obaveze. F. Porezni kredit Član 51. (Porezni kredit) Porez na dobit koji je plaćen van teritorije Federacije, kao i porez po odbitku koji je odbijen i plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj je plaćen, priznaje se obvezniku u Federaciji kao umanjenje obaveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan priznavanja tog poreznog kredita, prema uslovima propisanim Zakonom i ovim Pravilnikom. Član 52. (Porezni kredit za plaćeni porez u RS ili BD) (1) Porez na dobit koji je porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona platio ili treba da plati u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu prema odredbama propisa tih poreznih jurisdikcija, za dobit ostvarenu poslovanjem podružnica na teritoriji Republike Srpske ili Brčko Distrikta, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 ili Prijavi poreza na dobit za djelimično izuzeta lica - Obrazac PP- 804. (2) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana utvrđuje se u visini poreza koji bi se obračunao na takvu dobit prema propisima Zakona i ovog Pravilnika. (3) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu dobiti podružnice iz RS ili BD - Obrazac PE-806 uz prijavu poreza na dobit. (4) Uz Obrazac PE-806 porezni obveznik dostavlja i obrazac prijave poreza na dobit u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu ovjerene od strane poreznih administracija u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu. Član 53. (Porezni kredit za plaćeni porez na dobit van BiH) (1) Porez na dobit koji je porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona platio u inostranstvu prema odredbama inostranih propisa, za dobit ostvarenu poslovanjem poslovne jedinice van teritorije Bosne i Hercegovine, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 ili Prijavi poreza na dobit za djelimično izuzeta lica - Obrazac PP-804 pod uslovima da je dobit poslovne jedinice uključena u dobit tog poreznog obveznika. (2) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana priznaje se u visini poreza koji bi se obračunao na takvu dobit prema propisima Zakona i ovog Pravilnika. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države u kojoj se nalazi poslovna jedinica, uređen drugačiji način obračuna dobiti, primjenjuju se odredbe Ugovora u skladu sa članom 35. Zakona (4) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine - Obrazac PE-807 uz prijavu poreza na dobit. (5) Uz Obrazac PE-807 porezni obveznik dostavlja i slijedeće dokaze: a) prijava poreza na dobit ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne administracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi poslovna jedinica i b) potvrda o rezidentnosti poslovne jedinice koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi ta poslovna jedinica. Član 54. (Porezni kredit za plaćeni porez po odbitku van BiH) (1) Porez po odbitku koji je porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona platio u inostranstvu prema odredbama inostranih propisa, za prihod ostvaren povremenim obavljanjem djelatnosti van teritorije Bosne i Hercegovine, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804). (2) Porezni kredit iz stava (1) ovog člana se priznaje ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi: a) primljeni prihod po osnovu kojeg se traži umanjenje poreza je uključen u poreznu osnovicu koja je predmet oporezivanja i b) porez je plaćen u drugoj državi u skladu sa odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i te države. (3) Izuzetno od stava (2) tačka a) ovog člana, plaćeni porez se može priznati i narednoj prvoj godini, iako prihod po osnovu kojeg je plaćen nije uključen u osnovicu, ukoliko porezni obveznik koji koristi porezni kredit dostavi Izjavu da nije koristio taj porezni kredit u prethodnom periodu i da je prihod uključen u poreznu osnovicu prethodnog perioda. (4) Ukoliko je plaćen porez u državi sa kojom Bosna i Hercegovina nema potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezni kredit priznaje se u visini poreza po odbitku od 5% za dividendu odnosno 10% za sve ostale prihode. (5) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana priznaje se u visini poreza koji je plaćen ili treba da bude plaćen prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države u kojoj je porez obustavljen. Plaćeni porez suprotan Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja se ne priznaje. (6) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu poreznog kredita po osnovu prihoda plaćenog van države BiH - Obrazac PK-814 uz prijavu poreza na dobit. (7) Uz Obrazac PK-814 porezni obveznik dostavlja i sljedeće dokaze: a) prijava poreza po odbitku ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne administracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj je plaćen i b) potvrda o rezidentnosti isplatioca prihoda koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi taj isplatilac prihoda. G. Porez po odbitku Član 55. (Predmet oporezivanja) (1) Predmet oporezivanja porezom po odbitku je prihod koji je nerezident iz člana 5. stav (2) Zakona ostvario na teritoriji Federacije, te postao obveznik poreza na dobit prema članu 3. stav (4) Zakona. (2) Prihod u smislu stava (1) ovog člana uključuje isplatu ili na drugi način prijenosa (poklon, nasljeđe, kompenzacija i sl.) prihoda od strane rezidenta Federacije prema nerezidentu sa osnova obavljene povremene djelatnosti na teritoriji Federacije, isključujući prihode koji se mogu pripisati poslovnoj jedinici nerezidenta iz člana 6. Zakona. Број 88 - Страна 82 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. (3) Obavljanje povremene djelatnosti na teritoriji Federacije smatra se vršenje aktivnosti u pretežnom obimu za koju se realizuje prihod. Aktivnost se vrši od strane nerezidenta, u korist rezidenta. (4) Prihod nerezidenta koji podliježe oporezivanju porezom po odbitku, uključuje i: a) prihod po osnovu poslovanja gradilišta ili građevinskog ili instalaterskog projekta ukoliko nema status poreznog obveznika iz člana 3. stav (3) Zakona. b) prihod po osnovu pružanja usluga, uključujući i savjetodavne usluge od strane pravnog lica putem zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko nema status poreznog obveznika iz člana 3. stav (3) Zakona. Član 56. (Valuta plaćanja) Kada da se isplata nerezidentu vrši u stranoj valuti, obračun i uplata poreza po odbitku se vrši po srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan isplate. Član 57. (Autorske naknade) (1) Autorske naknade predstavljaju naknade koje se plaćaju ili na drugi način izmiruju na ime prava ili prava korištenja. (2) Pod pravima u smislu stava (1) ovog člana smatraju se: a) pravo na književno, umjetničko ili naučno djelo uključujući kinematografske filmove, zapise radio ili televizijskih programa ili kompjuterskih programa; ili b) pravo na korištenje patenta, licence, zaštitnog znaka, dizajna, modela, plana, tajne formule ili postupka; c) pravo na prijenos informacija o industrijskom, komercijalnom ili naučnom iskustvu i druga slična prava koja se plaćaju nerezidentima. (3) Najam kinematografske građe i filmova također se smatra autorskom naknadom, bez obzira da li se radi o njihovom korištenju u kino dvoranama ili na televiziji ili internetu. (4) Pod industrijskim, komercijalnim ili naučnim iskustvom smatraju se svi autorski nezaštićeni podaci, bili oni podobni za patentiranje ili ne, a kojima jedna strana predaje drugoj svoja poslovna znanja i iskustva s ciljem njihove primjene u vlastito ime i za vlastiti račun. (5) Kod naknade za autorska prava s osnova programa (eng. software) samo naknada na ime prava nad tim programom ili prava nad korištenjem tog programa ima karakter oporezive autorske naknade u odnosu na naknadu za program koji sadrži primjerak programa zaštićenog autorskim pravom koji nema karakter ovog oporezivog prihoda. (6) Pod autorskim naknadama smatraju se i plaćanja za tehničku pomoć koja se izvršava u državi ugovornici, od strane rezidenta druge države ugovornice ako je takva pomoć povezana sa upotrebom bilo kojih prava ili imovine iz stava (2) ovog člana. Član 58. (Neoporezive kamate) (1) Prihod po osnovu kamata koje se plaćaju prema nerezidentu, a koje su nastale s osnove odgođenog plaćanja ili plaćanja na rate prilikom nabavke proizvodne opreme, prema nerezidentom dobavljaču, koji nije finansijska institucija, ne smatraju se oporezivim prihodom iz člana 38. stav (1) tačka b) Zakona. (2) Pod proizvodnom opremom iz stava (1) ovog člana smatraju se sredstva koja se koriste, direktno ili indirektno, u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili usluge), s izuzetkom stambenih jedinica i putničkih automobila. (3) Prihodi po osnovu kamata koje se plaćaju prema nerezidentu, a koje su nastale na ime posjeda ili čuvanja obveznica koje je izdao državni, entitetski ili kantonalni nivo vlasti ili jedinice lokalne samouprave, ne smatraju se oporezivim prihodom iz člana 38. stav (1) tačka b) Zakona. Član 59. (Naknada za zabavne i sportske događaje) (1) Naknada za zabavne i sportske događaje predstavlja prihod koji se isplaćuje ili na drugi način izmiruje nerezidentu s osnove nastupa ili organizacije umjetničkog, zabavnog ili sportskog događaja na teritoriji Federacije. (2) Naknada iz stava (1) ovog člana uključuje i prihod od sponzorstva ili naknade za reklamiranje (promociju) koja je direktno ili indirektno vezana za umjetnički, zabavni ili sportski događaj. (3) Ukoliko se naknada iz stava (1) ovog člana, isplaćuje na račun pravnog lica, a u korist umjetnika, zabavljača ili sportaša, tako isplaćena naknada se oporezuje porezom po odbitku, ukoliko nije oporeziva prema propisima koji uređuju porez na dohodak. (4) Prihodi od aktivnosti političke, društvene, vjerske ili dobrotvorne prirode ukoliko je prisutan element zabave, imaju karakter naknade za zabavne događaje. Član 60. (Naknada za telekomunikacijske usluge) (1) Telekomunikacijska usluga smatra se uslugom koja se sastoji, u cjelini ili djelimično, u prenošenju signala na telekomunikacijskim mrežama, uključujući, ali ne ograničavajući se na emitiranje kao i mrežu za prijenos podataka. (2) Emitiranje iz stava (1) ovog člana označava svako odašiljanje znakova, signala, teksta, slike, zvuka ili podataka od jedne do više tačaka putem žice, optičkih kablova, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetnim putem, namijenjenih za opći prijem od strane javnosti putem prijemnika koji su podešeni za tu svrhu, isključujući fiksnu i mobilnu telefoniju. (3) Naknada koja se plaća na ime usluga iz stava (1) ovog člana ima karakter naknade iz člana 38. stav (1) tačka h) Zakona. Član 61. (Naknada za zakup) (1) Izmirenja učinjenja za upotrebu pokretne imovine kao što su prijevozna sredstva, ili bilo koja druga oprema za rad, nezavisno gdje se oprema koristi, predstavljaju oporezivu naknadu iz člana 38. stav (1) tačka e) Zakona. (2) Izmirenja učinjena za upotrebu nepokretne imovine, nezavisno na kojoj teritoriji se nalazi ta imovina, predstavlja oporezivu naknadu iz člana 38. stav (1) tačka e) Zakona. (3) Ukoliko se izmirenja naknade iz st. (1) i (2) ovog člana vrše na ime najma imovine za potrebe poslovne jedinice koja se nalazi van teritorije Bosne i Hercegovine, isplatilac nije u obavezi obračunati i obustaviti porez po odbitku. (4) Ukoliko se izmirenje naknade iz st. (1) i (2) ovog člana vrši za svrhu organizovanog sajma, izložbe ili sličnog događaja, isplatilac nije u obavezi obračunati i obustaviti porez po odbitku. Član 62. (Naknada upravljačke, tehničke i obrazovne usluge) (1) Upravljačke usluge smatraju se uslugama upravljanja ili pomoći u upravljanju kod tržišnih aktivnosti, a koje se smatraju usluge podrške iz člana 55. Pravilnika o transfernim cijenama ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/16). (2) Kada se plaćanje vrši prema nerezidentu za usluge instalacije ili postavke opreme, usluge tehničke podrške, Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 83 obuke, savjetovanja ili druge slične usluge, porez po odbitku će se obračunati i obustaviti ukoliko je usluga izvršena na teritoriji Bosne i Hercegovine. (3) Ukoliko se usluga pruža elektronskim putem, a izvan teritorije Bosne i Hercegovine (internet, e-mail, telefon i sl.) bez fizičkog prisustva lica u Bosni i Hercegovini, smatra se da je usluga izvršena izvan teritorije Bosne i Hercegovine i porez po odbitku se ne obračunava. Član 63. (Prihod nerezidenta od prodaje imovine) (1) Naknada ili prihod koji nerezident ostvari prodajom ili prijenosom nepokretne imovine, dionica ili udjela u kapitalu i prava industrijske svojine predstavlja osnovicu poreza po odbitku. (2) Visina oporezive naknade iz stava (1) ovog člana osim za dionice ili udjele u kapitalu smatra se prodajna naknada koja je ugovornim odnosom uređena između kupca i prodavca, osim u slučajevima: a) kada je ugovorna naknada manja od tržišne vrijednosti iste kod prodaje izvršene između povezanih lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona; b) kada je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države ugovornice primaoca prihoda propisana druga oporeziva osnovica. (3) Visina oporezive naknade iz stava (1) ovog člana za dionice ili udjele u kapitalu smatra se prodajna naknada (prodajna cijena) umanjena za nabavnu vrijednost, osim u slučajevima: a) kada je prodajna naknada manja od tržišne vrijednosti iste kod prodaje izvršene između povezanih lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona, uzima se tržišna vrijednost umanjena za nabavnu vrijednost. Visina nabavne vrijednosti iz ove tačke jednaka je ponderiranoj aritmetičkoj sredini svih nabavki tih dionica ili udjela. b) kada je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države ugovornice primaoca prihoda propisana druga oporeziva osnovica. (4) Realizirani prihod iz stava (1) ovog člana je rezultat prijenosa: a) nepokretne imovine na teritoriji Federacije, osim u slučaju prijenosa imovine na ili sa poslovne jedinice nerezidenta iz člana 6. Zakona; b) dionica ili udjela u kapitalu pravnog lica koji je rezident Federacije; c) prava industrijske svojine koji uključuju i intelektualno vlasništvo koje je registrovano u Bosni i Hercegovini. Član 64. (Primjena Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) (1) Oporezivanje prihoda iz čl. 38. i 39. Zakona vrši se primjenom principa izvora u skladu sa potpisanim Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je ratificirala ili na bazi notifikacije prihvatila Bosna i Hercegovina. (2) Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prepušteno pravo oporezivanja Bosni i Hercegovini, isplatilac prihoda će obustaviti porez po odbitku po stopi iz člana 38. stav (7) Zakona od prihoda. (3) Ukoliko je stopa iz člana 38. stav (7) Zakona niža od stope na prihode iz potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a postoji princip izvora kod oporezivanja tog prihoda, primjenjuje se stopa iz člana 38. stav (7) Zakona. (4) Ukoliko je stopa iz člana 38. stav (7) Zakona viša od stope na prihode iz potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a postoji princip izvora kod oporezivanja tog prihoda, primjenjuje se stopa iz Ugovora. Član 65. (Bruto iznos) (1) Odredbom člana 38. stav (6) Zakona propisano je da prihod na koji se obračunava porez po odbitku, predstavlja bruto prihod koji bi nerezidentno pravno lice ostvarilo odnosno naplatilo da porez nije odbijen od ostvarenog odnosno isplaćenog prihoda. (2) Formula koja se primjenjuje kod obračuna prihoda umanjenog za porez po odbitku je: (3) Formula koja se primjenjuje prilikom preračuna stope poreza po odbitku je: gdje je Član 66. (Neposredna obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku) (1) Nezavisno od posrednika koji nije krajnji korisnik prihoda, a koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, ukoliko porezni obveznik iz člana 3. Zakona plaća ili na drugi način prenosi oporezivi prihod nerezidentu koji je krajnji korisnik tog prihoda, on je dužan obračunati, prijaviti i obustaviti porez po odbitku. (2) Obveznik koji je izvršio obračun, prijavu i obustavu poreza po odbitku iz stava (1) ovog člana, dužan je jedan primjerak prijave iz čl. 111., 112., 113., 114. i 115. ovog Pravilnika u skladu sa pripadajućim oblikom isplaćenog odnosno izmirenog prihoda, dostaviti i posredniku. (3) Obveznik iz stava (2) ovog člana dužan je uz prijavu poreza iz čl. 111., 112., 113., 114. i 115. ovog Pravilnika dostaviti Poreznoj upravi i Izjavu posrednika da nije on krajnji korisnik prihoda. (4) Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države primaoca prihoda, prihod oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda, posrednik iz ovog člana je obavezan postupiti u skladu sa članom 110. st. (2) i (3) ovog Pravilnika. Član 67. (Obaveza dostavljanja obavijesti) (1) Porezni obveznik čije se dionice ili udjeli u kapitalu prodaju između nerezidenata, kod realizacije oporezivog prihoda iz člana 39. Zakona dužan je dostaviti Poreznoj upravi obavijest i dokaze o izvršenoj prodaji u kojoj navodi njemu poznate činjenice. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana se dostavlja odmah kada su poznate činjenice o prodaji, a najkasnije u roku od tri dana od dana predaje izmjene za upis u sudski registar ili drugi registracioni organ. (3) Ukoliko porezni obveznik iz stava (1) ovog člana u roku ne dostavi obavijest, postupit će u skladu sa članom 40. stav (2) Zakona. (4) Porezna uprava će po dostavljenoj obavijesti iz stava (2) ovog člana postupiti po službenoj dužnosti u naplati dužne obaveze. Број 88 - Страна 84 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. H. Porezno konsolidovanje Član 68. (Zahtjev za poreznom konsolidacijom) (1) Matično privredno društvo iz člana 41. stav (1) Zakona može podnijeti Zahtjev za odobrenje za porezno konsolidovanje, istekom poreznog perioda za koji su ispunjeni uslovi i to: a) sva privredna društva koja učestvuju u poreznoj konsolidaciji su rezidenti Federacije; b) sva privredna društva imaju jednake porezne periode; c) odlukom o poreznoj konsolidaciji nadležni organi privrednih društava (nadzorni odbor ili upravni odbor ili skupština) su saglasni sa konsolidacijom. (2) Krajnji datum za dostavljanje Zahtjeva za konsolidacijom je 31. januar tekuće godine za prethodnu godinu, koja se u Zahtjevu navodi kao prva od pet godina poreznog konsolidovanja. Uz Zahtjev se dostavljaju dokazi iz stava (1) ovog člana. (3) Porezno konsolidovanje može se koristiti ukoliko je Porezna uprava odobrila poreznu konsolidaciju Rješenjem. Član 69. (Porezno konsolidovanje) (1) Jednom odobreno porezno konsolidovanje se primjenjuje pet godina ukoliko ne postoji izmjena u uslovima pod kojim je dato, a posebno se odnosi na broj učesnika u konsolidaciji i njihovoj saglasnosti. (2) Ukoliko su promijenjeni uslovi iz ovog člana, ili se jedno od društava opredijeli za pojedinačno oporezivanje prije isteka roka od pet godina, svi učesnici porezne konsolidacije dužni su platiti porez na način i pod uslovima kao da nije bilo konsolidacije. Član 70. (Porezni gubitak kod poreznog konsolidovanja) Shodno članu 42. stav (3) Zakona kod porezne konsolidacije se ne može koristiti porezni gubitak kao umanjenje buduće porezne osnovice grupe. Član 71. (Prijava poreznog konsolidovanja) (1) Prijavu poreza na dobit u slučaju poreznog konsolidovanja vrši matično privredno društvo podnošenjem Konsolidovanog poreznog bilansa i prijave poreza na dobit - Obrazac PP-805, a zavisna društva podnose Porezne bilanse - Obrazac PB-800-A. (2) Uz prijave iz stava (1) ovog člana matično privredno društvo dostavlja i konsolidovani bilans uspjeha za grupu, sačinjen u skladu sa MRS/MSFI, te druga potrebna obrazloženja. I. Statusne promjene Član 72. (Statusne promjene) (1) Porezni obveznik koji je subjekt statusne promjene spajanja ili podjele, dužan je utvrditi poreznu osnovicu u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika, za period od početka kalendarske godine ili drugog odobrenog perioda do dana upisa rješenja u sudski registar. Porezni obveznik koji je nastao spajanjem ili podjelom, svoju poreznu osnovicu utvrđuje od dana upisa rješenja u sudski registar do kraja kalendarske godine. (2) Porezni obveznik koji se pripaja dužan je utvrditi poreznu osnovicu na način iz stava (1) ovog člana. Član 73. (Kontinuitet u oporezivanju) (1) Ukoliko se imovina i obaveze poreznog obveznika koji se spaja ili pripaja ili dijeli procjenjuje po novim vrijednostima, nezavisno od njene knjigovodstvene vrijednosti iskazane kod poreznog obveznika koji je subjekt statusne promjene, porezni obveznik koji učestvuje u statusnoj promjeni spajanja ili pripajanja ili podjele utvrđuje dobit odnosno gubitak određen prije i poslije statusne promjene odvojeno. (2) Razlika vrijednosti imovine i obaveza između procijene iz stava (1) ovog člana i knjigovodstvene vrijednosti te imovine i obaveza uključuje se u poreznu osnovicu, i smatra se kapitalnim dobitkom odnosno gubitkom iz statusne promjene. (3) Porezni obveznik ne utvrđuje dobit odnosno gubitak prije i poslije statusne promjene, ukoliko prenosi imovinu i obaveze po istoj vrijednosti na svog pravnog sljednika, ne utičući na knjigovodstvenu vrijednost te imovine i obaveza, i na konzistentnost utvrđivanja porezne osnovice prema članu 7. stav (7) Zakona. Član 74. (Porezni obveznik u likvidaciji) (1) Kod poreznog obveznika u likvidaciji, oporeziva osnovica se utvrđuje odvojeno za period prije i poslije rješenja o otvaranju likvidacionog postupka. (2) Porezni obveznik koji je u likvidacionom postupku će do dana rješenja o otvaranju likvidacionog postupka zatvoriti svoje računovodstvene evidencije u svrhu utvrđivanja porezne osnovice. Porezna osnovica se utvrđuje za period od početka kalendarske godine odnosno izmijenjenog perioda do dana rješenja o otvaranja likvidacionog postupka. (3) U periodu trajanja likvidacije do kraja kalendarske godine ili do dana rješenja o okončanju likvidacionog postupka, zavisno šta je prije, utvrđuje se porezna osnovica. Ukoliko je likvidacioni postupak prešao u novu kalendarsku godinu, porezna osnovice se utvrđuje, godišnje, sve do dana rješenja o okončanju likvidacionog postupka. (4) Porezne osnovice iz st. (2) i (3) ovog člana se utvrđuju posebno. (5) Porezni obveznik u likvidaciji može koristiti pravo umanjenje porezne osnovice za porezni gubitak prethodnog perioda u skladu sa članom 25. Zakona, do konačno utvrđenog likvidacionog viška. Član 75. (Likvidacioni višak) (1) Ukoliko je nakon umanjenja za porez, dobit iz člana 74. stav (3) ovog Pravilnika veća od iznosa upisanog kapitala u sudski registar ili drugi registracioni organ, tako ostvareni višak ima status dividende. (2) Porezni obveznik koji je primalac dividende iz stava (1) ovog člana primjenjuje odredbe člana 21. Zakona i člana 44. ovog Pravilnika. (3) Ukoliko je nakon umanjenja za porez, dobit iz člana 74. stav (3) ovog Pravilnika, manja od iznosa upisanog kapitala u sudski registar ili drugi registracioni organ, tako nastali gubitak se smatra porezno nepriznatim rashodom. (4) Porezni obveznik, koji je vlasnik kapitala lica iz stava (3) ovog člana, nema pravo na umanjenje porezne osnovice po osnovu nastalog gubitka. (5) Gubitak iz stava (4) ovog člana predstavlja razliku između vlasnikovog udjela u kapitalu likvidiranog subjekta i niže vrijednosti likvidacionog viška koji nakon provedenog postupka likvidacije pripada vlasniku. Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 85 III. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA A. Porezni period Član 76. (Porezni period) (1) Porezni period je jednak kalendarskoj godini. (2) Porezni period može biti i kraći od kalendarske godine, ukoliko porezni obveznik počinje poslovanje u toku godine, te njegov porezni period traje od početka poslovanja do kraja kalendarske godine. (3) Ukoliko porezni obveznik završava poslovanje u toku godine, njegov porezni period traje od završetka poslovanja do kraja kalendarske godine. (4) Porezni obveznik koji je tokom kalendarske godine imao statusne promjene iz člana 26. stav (1) Zakona može imati porezni period od početka kalendarske godine do statusne promjene i od statusne promjene od kraja kalendarske godine. (5) Porezni obveznik uz odobrenje federalnog ministra finansija (u daljem tekstu: Ministar) može imati i drugačiji period od kalendarske godine. Jednom odobrena izmjena poreznog perioda primjenjuje se najmanje tri godine uzastopno. (6) U prvoj godini izmjene poreznog perioda prema članu 47. stav (2) tačka d) Zakona, porezni obveznik ima dva porezna perioda. Prvi period počinje od početka kalendarske godine do novog početka drugačijeg perioda. Drugi period je porezni period koji je drugačiji od kalendarske godine. Isti je slučaj kada je završen ciklus od najmanje tri godine i nema produžavanja. Član 77. (Odobravanje drugog poreznog perioda) (1) Porezni obveznik može podnijeti Zahtjev za izmjenom poreznog perioda prema Federalnom ministarstvu finansija, ukoliko ima saglasnost nadležnog organa u Bosni i Hercegovini o izmjeni perioda za sačinjavanje finansijskih izvještaja koji je drugačiji od kalendarske godine. (2) Ministar odobrava korištenje drugačijeg poreznog perioda izdavanjem Rješenja, na način da jednom odobreno Rješenje traje tri uzastopna perioda. Izmijenjeni porezni period mora odgovarati izmijenjenom periodu za sačinjavanje finansijskih izvještaja koji se koristi kod razreza poreza. (3) Jedan primjerak Rješenja iz stava (2) ovog člana porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave kojoj pripada. B. Naplata poreza Član 78. (Akontacija poreza) (1) Tokom poreznog perioda porezni obveznik je dužan plaćati mjesečni iznos akontacije poreza, na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. (2) Visina akontacije poreza iz stava (1) ovog člana se utvrđuje u iznosu 1/12 obračunatog poreza, poslije umanjenja porezne osnovice i poreznog kredita, iz porezne prijave prethodnog poreznog perioda. (3) Iznimno od stava (2) ovog člana, na zahtjev poreznog obveznika koji obavlja djelatnost sa sezonskim obilježjima, Porezna uprava može rješenjem utvrditi različitu visinu akontacije za pojedine mjesece poreznog perioda, s tim da ukupan iznos akontacija mora odgovarati iznosu koji bi se naplatio ravnomjernim iznosom akontacija poreza. (4) Utvrđena visina akontacije poreza se plaća sve do podnošenja nove porezne prijave. (5) Obveznikom plaćanja akontacije poreza na dobit iz stava (1) ovog člana smatra se: a) porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i član 4. stav (2) Zakona, b) pravno lice iz člana 28. stav (1) i člana 29. stav (1) Zakona, i c) matično privredno društvo iz člana 42. stav (4) Zakona. (6) Akontacije poreza na dobit smatraju se i preplate poreza na dobit iz prethodnog perioda uz saglasnost poreznog obveznika. Član 79. (Utvrđivanje akontacije poreza) (1) Akontacija poreza na dobit se utvrđuje u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP- 803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805) i tako utvrđena visina akontacije poreza važi sve do podnošenja nove Prijave poreza na dobit. (2) Porezni obveznik koji je započeo svoje poslovanje, te nema porezne prijave prethodnog perioda, nije u obavezi plaćati akontaciju poreza na dobit za taj porezni period. (3) Pod obveznikom u smislu stava (2) ovog člana ne smatra se obveznik nastao statusnom promjenom iz člana 26. stav (1) Zakona. (4) Obveznik koji je u Prijavi poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 iskazao porezni gubitak koji može koristiti za buduće umanjenje cjelokupne porezne osnovice, nije u obavezi plaćati akontaciju poreza na dobit za taj porezni period. Član 80. (Izmjena akontacije poreza) (1) Porezni obveznik može tražiti izmjenu iznosa akontacije utvrđenu prema članu 79. ovog Pravilnika, u slučajevima iz člana 52. stav (4) Zakona. (2) Zahtjev za izmjenu akontacije poreza, porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi koja će Rješenjem utvrditi novi mjesečni iznos akontacije poreza, ukoliko je porezni obveznik suočen sa situacijama kod kojih je: a) uslijed statusne promjene smanjena mogućnost poslovanja sa dobiti prema preliminarnim finansijskim izvještajima; b) uslijed poslovne promjene, koja direktno ili indirektno utiče na visinu porezne osnovice, i prema polugodišnjim finansijskim izvještajima povećana mogućnost poslovanja sa gubitkom; c) plaćeni porezni kredit iz čl. 52., 53. i 54. ovog Pravilnika od strane poreznog obveznika, a koji se može dokazati vjerodostojnim ispravama. d) uslijed prirodnih ili drugih nesreća smanjena mogućnost poslovanja sa dobiti. (3) Izmjenu iznosa akontacije poreza može izvršiti i Porezna uprava po službenoj dužnosti, kao posljedica nadzora ili na osnovu drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika kojima raspolaže. Novi iznos akontacije poreza utvrđuje se Rješenjem, a izmjena iznosa akontacije poreza primjenjuje se za naredni mjesec u odnosu na mjesec u kojem je doneseno Rješenje. Član 81. (Zahtjev za izmjenu akontacije poreza) (1) U zahtjevu za izmjenu akontacije poreza na dobit porezni obveznik mora navesti i obrazložiti razloge za izmjenu visine akontacije poreza. (2) Porezni obveznik uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, dostavlja vjerodostojne dokaze obrazloženih razloga, koje Porezna uprava treba da cijeni prilikom prihvaćanja ili odbacivanja zahtjeva. Број 88 - Страна 86 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. Član 82. (Plaćanje akontacije poreza) (1) Mjesečni iznos akontacije poreza na dobit se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (2) Ukoliko porezni obveznik ne plati akontaciju poreza na dobit u skladu sa stavom (1) ovog člana, obračunat će se zatezna kamata na javne prihode. Član 83. (Konačna porezna obaveza) (1) Konačna porezna obaveza se utvrđuje u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP- 803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805). (2) Ukoliko je konačna porezna obaveza veća od uplaćenih iznosa akontacija poreza, porezni obveznik je dužan u roku od 20 radnih dana od dana podnošenja porezne prijave uplatiti razliku poreza na dobit. (3) Ukoliko je konačna porezna obaveza manja od uplaćenih iznosa akontacija, prema zahtjevu poreznog obveznika, razlika poreza se može: a) uračunati u buduće akontacije poreza na dobit; b) preknjižiti na dužnu poreznu obavezu ukoliko javni prihodi pripadaju istom budžetu; c) vratiti poreznom obvezniku. (4) Ukoliko porezni obveznik ne dostavi Zahtjev za povrat, Porezna uprava će po službenoj dužnosti primijeniti odredbu stava (3) tač. a) i/ili b) ovog člana. (5) Porezna uprava je dužna obavijestiti poreznog obveznika o postupanju iz stava (4) ovog člana u roku od 30 radnih dana od dana podnošenja Prijave poreza na dobit. Član 84. (Zahtjev za povrat poreza) (1) Zahtjev za povrat poreza se dostavlja Poreznoj upravi uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP- 802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP- 805) u kojoj je utvrđena preplata poreza na dobit. (2) Povrat poreza se ne može odobriti za porezni kredit iz čl. 52., 53. i 54. ovog Pravilnika. (3) Porezna uprava donosi Rješenje o povratu poreza koje dostavlja poreznom obvezniku i nadležnom organu za povrat poreza u roku do 20 radnih dana od dana dostavljanja Zahtjeva. (4) Porezni obveznik može podnijeti Zahtjev za povrat poreza i ukoliko je pogrešno ili više uplatio poreza na dobit. C. Isplate iz dobiti Član 85. (Isplate iz dobiti) (1) Isplate iz dobiti u smislu člana 55. Zakona uključuju raspodjelu po osnovu prava vlasništva na ime dobiti tog poreznog obveznika, nezavisno u kojem obliku se ta raspodjela izvršila, novčanom ili nenovčanom, prema vlasnicima kapitala. (2) Akontativna raspodjela dobiti smatra se isplatom dobiti iz stava (1) ovog člana. (3) Direktnim porezima, koje porezni obveznik ne može dugovati prema članu 55. stav (1) Zakona na dan isplate iz dobiti, smatraju se javni prihodi koji se plaćaju po entitetskim ili kantonalnim propisima, u budžete, bez činjenja protuusluge, a nameću se svim licima prema karakteristikama poreznih zakona. (4) Doprinosima koje porezni obveznik ne može dugovati prema članu 55. stav (1) Zakona na dan isplate iz dobiti smatraju se javni prihodi koji se plaćaju po entitetskim propisima, u svrhu ostvarivanja određenih prava. (5) Obaveze prema zaposlenicima koje porezni obveznik ne može dugovati smatraju se svi prihodi od nesamostalne djelatnosti uređeni prema propisu koji uređuje porez na dohodak, za koje porezni obveznik ima pravnu obavezu isplate prema zaposlenom. (6) Pravna obaveza iz stava (5) ovog člana može biti ili propisana pravna norma ili ugovorna obaveza između poreznog obveznika i njegovog zaposlenika. (7) Porezni obveznik ne može izvršiti isplatu iz dobiti, ukoliko na datum raspodjele ima dospjele obaveze iz st. (3), (4) i (5) ovog člana. Član 86. (Davanje pozajmica i prijenos imovine) (1) Porezni obveznik ne može davati pozajmice u bilo kojem obliku, novčanom ili ne, drugim licima, ukoliko na datum sačinjavanja ugovora ili isplate, zavisno šta je ranije, ima dospjele, a neplaćene obaveze po osnovu javnih prihoda. (2) Javnim prihodima iz člana 55. stav (2) Zakona smatraju se svi javni prihodi, čije je plaćanje uređeno državnim, entitetskim ili kantonalnim propisima odnosno propisima jedinica lokalne samouprave. (3) Prijenosom imovine na druga pravna lica predviđeno članom 55. stav (2) Zakona smatra se: a) dati poklon u stvarima, pravima ili bilo koji oblik imovine obveznika koja mu služi za obavljanje djelatnosti ili s kojom stiče direktno ili indirektno prihode; b) naslijeđa u stvarima, pravima ili imovini; c) prodaja nematerijalne imovine, te nekretnina, postrojenja i opreme bez naknade ili uz naknadu koja je ispod tržišne cijene. (4) Prijenosom imovine na druga pravna lica predviđena članom 55. (2) Zakona ne smatraju se prodaje roba ili usluga kao dio djelatnosti koju obavlja obveznik, kao ni prodaja imovine po tržišnoj cijeni. Član 87. (Dokazi vezani za isplatu) (1) Ukoliko porezni obveznik vrši isplatu iz dobiti na dan isplate, u svojoj evidenciji treba da posjeduje sljedeće dokaze: a) potvrda ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obaveza po osnovu poreza ili doprinosa; i b) izjava poreznog obveznika pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da su dospjele obaveze prema zaposlenim uredno izmirene. (2) Ukoliko porezni obveznik daje pozajmice ili vrši prijenos imovine u svojoj evidenciji treba da posjeduje sljedeće dokaze: a) dokaze iz stava (1) ovog člana b) potvrda ili uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o stanju neizmirenih obaveza s osnova javnih prihoda. (3) Dokazi iz st. (1) i (2) ovog člana ne smiju biti stariji od 15 dana od dana isplate dobiti odnosno davanja pozajmice ili prijenosa imovine. IV. POREZNI POTICAJI A. Investiranje u proizvodnu opremu Član 88. (Porezna olakšica po osnovu investiranja u proizvodnu opremu) (1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna obaveza za 30% ukoliko porezni obveznik izvrši kupovinu proizvodne opreme u godini za koju se utvrđuje dobit, prema sljedećim kumulativno ispunjenim uslovima: a) vrijednost proizvodne opreme iznosi više od 50% ostvarene dobiti prije oporezivanja iz poreznog perioda za koji se umanjuje porezna obaveza, b) kupovina opreme se vrši iz vlastitih sredstava i Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 87 c) proizvodna oprema je kupljena i stavljena u upotrebu u godini za koju se traži umanjenje porezne obaveze. (2) Kupovina iz vlastitih sredstava iz stava (1) tačka b) ovog člana utvrđuje se na osnovu Izvještaja o novčanim tokovima sačinjenog u skladu sa direktnom ili indirektnom metodom prema računovodstvenim propisima na način da je: NPA NIA+ NFA gdje je: NPA - Novčani tok iz poslovnih aktivnosti NIA - Novčani tok iz investicionih aktivnosti NFA - Novčani tok iz finansijskih aktivnosti. (3) Proizvodnom opremom iz člana 36. stav (2) Zakona smatraju se postrojenje ili oprema koju porezni obveznik direktno koristi u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili usluge) kao sredstvo rada, s izuzetkom putničkih automobila. Član 89. (Prijava porezne olakšice) (1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona uz Poreznu prijavu poreza na dobit dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu - Obrazac PP-810. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz tri dijela i sadrži: a) podatke iz bilansa stanja - iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja stavki označenih kao: 1) pozicija naziva Postrojenje i oprema, oznake AOP 011 2) pozicija naziva Ukupna aktiva oznake AOP 067 b) podatke o novčanim tokovima - iznose neto povećanja ili smanjenja novčanih tokova iz poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti iz godine za koju se utvrđuje porez. c) podatke o kupljenoj proizvodnoj opremi - naziv proizvodne opreme, nabavna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost, naziv dobavljača, broj fakture ili ugovora i datum plaćanja. B. Investiranje u stalna sredstva Član 90. (Porezna olakšica po osnovu investiranja u stalna sredstva) (1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna obaveza za 50% ukoliko porezni obveznik izvrši ulaganje u stalna sredstva, za svaku godinu za koju se utvrđuje dobit, prema sljedećim kumulativno ispunjenim uslovima: a) vrijednost ulaganja iznosi ukupno 20 mil. KM u pet uzastopnih godina, b) prve godine ulaganje iznosi 4 mil. KM i c) ulaganje se vrši iz vlastitih sredstava, što isključuje zaduživanje u svrhu ulaganja bilo kojeg oblika. (2) Ukoliko porezni obveznik investira iznos od 20 mil. KM i u kraćem periodu od pet (5) godina, ima pravo na umanjenje porezne obaveze za 50% u svakoj godini kao da je investirao svih pet (5) godina. (3) Ulaganje iz vlastitih sredstava iz stava (1) tačka c) ovog člana utvrđuje se na isti način kako je propisano u članu 88. stav (2) ovog Pravilnika. (4) Ulaganjem u stalna sredstva iz člana 36. stav (5) Zakona smatraju se ulaganja u nekretnine, postrojenje ili opremu koju porezni obveznik direktno ili indirektno koristi u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili usluge), s izuzetkom stambenih jedinica i putničkih automobila. (5) Pod ulaganjem iz stava (4) ovog člana smatra se kupovina, izgradnja, dogradnja, investiciono održavanje koje se kapitalizira u skladu sa računovodstvenim propisima kao i drugi slični načini povećanja vrijednosti stalnog sredstva. (6) Pod početkom ulaganja smatra se kod kupovine prijenos u vlasništvo nekretnine, opreme ili postrojenja, a kod izgradnje ili dogradnje početak izvršenja radova. Član 91. (Plan investiranja) (1) Porezni obveznik koji je odlučio da primijeni poreznu olakšicu iz člana 36. stav (5) Zakona obavezan je da dostavi Plan investiranja - Obrazac PI-808 do 30. juna godine za koju će tražiti porezni poticaj, nadležnoj jedinici Porezne uprave. (2) Porezni obveznik uz Obrazac PI-808 dostavlja i Odluku o investiranju koja je uredno potpisana i ovjerena od odgovornog lica ili tijela. (3) Plan investiranja se sastoji iz tri dijela i sadrži: a) podatke o investicijama koji bi trebali da sadrže opis investicije, njen cilj i svrhu; b) podatke o izvorima investiranja koji bi trebali da sadrže načine i izvore finansijskih sredstava iz kojih će se finansirati investicija; c) podatke o planu investiranja koji bi trebali da sadrže tok investiranja s posebnim osvrtom na planirane iznose ulaganja za period trajanja porezne olakšice. (4) Kod upisa perioda Plana investiranja upisuje se petogodišnji period trajanja investiranja. Član 92. (Prijava porezne olakšice) (1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona uz Poreznu prijavu porezna na dobit dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva - Obrazac PP-811 za svaku godinu u kojoj se umanjuje porezna obaveza. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži: a) podatke o investiciji koji sadrže: 1) početnu godinu korištenja poticaja koja predstavlja prvu godinu ulaganja; 2) godinu investiranja u odnosu na period investiranja i označava se zaokruživanjem; 3) planirani iznos investicije u KM u tekućem poreznom periodu za godinu investiranja iz Obrasca PI-808; 4) iznos investicije u KM u tekućem poreznom periodu se utvrđuje zbirom nabavne vrijednosti utvrđenim u dijelu četiri ovog Obrasca; 5) ukupno investirani iznos u KM koji se utvrđuje kao zbir svih investiranja koja su izvršena u prethodnom periodu uključujući tekuću godinu; b) podatke iz bilansa stanja - iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja stavki označenih kao: 1) pozicija naziva Nekretnine, postrojenje i oprema, oznake AOP 008 2) pozicija naziva Ukupna aktiva oznake AOP 067 c) podatke o novčanim tokovima - iznose neto povećanja ili smanjenja novčanih tokova iz poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti iz godine za koju se utvrđuje porez. d) podatke o ulaganju - naziv ulaganja, nabavna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost, naziv dobavljača, broj fakture ili ugovora i datum plaćanja. Број 88 - Страна 88 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. C. Zapošljavanje Član 93. (Porezna olakšica po osnovu upošljavanja) (1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna obaveza za iznos bruto plaće novoprimljenih zaposlenika u iznosima koji se utvrde kroz Prijavu porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja - Obrazac PP-812 na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom i ovim Pravilnikom. (2) Novoprimljenim zaposlenim iz stava (1) ovog člana smatra se lice koje je zasnovalo radni odnos sa poreznim obveznikom minimalno u kontinuitetu na 12 mjeseci sa punim radnim vremenom. Ukoliko je period radnog odnosa i duži od 12 mjeseci, priznat će se umanjenje porezne obaveze za ukupan period trajanja radnog odnosa u poreznom periodu u kojem nastanu troškovi bruto plaće tog zaposlenog. (3) Ukoliko je novozaposleni prestao sa radom prije isteka roka od 12 mjeseci ili ima zasnovan radni odnos sa nepunim radnim vremenom, porezni obveznik gubi pravo na dvostruko umanjenje porezne obaveze, te je u obavezi obračunati i uplatiti razliku poreza na dobit zajedno sa zateznim kamatama na javne prihode, na način kao da nije koristio ovu poreznu olakšicu. (4) Ukoliko trajanje ugovora u periodu od 12 mjeseci ili duže, prelazi iz jednog u drugi porezni period, iznos umanjenja porezne osnovice u svakom periodu je srazmjeran učešću troškova bruto plaće u periodu u kojem su nastali. (5) Svaki raskid ugovora o radu smatra se gubitak kontinuiteta od 12 mjeseci, ukoliko se gubi pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje ili zdravstveno osiguranje. (6) Zaposlenik koji je bio u radnom odnosu kod poreznog obveznika ili kod povezanih lica sa poreznim obveznikom u prethodnom periodu od pet godina, ne može se smatrati novoprimljenim zaposlenim. (7) Pod povezanim licem iz stava (6) ovog člana smatra se lice povezano sa poreznim obveznikom na način iz člana 44. stav (3) Zakona. (8) Porezni poticaj iz člana 37. Zakona se ne primjenjuje na novozaposlene radnike za koje porezni obveznik koristi povlastice ili subvencije po osnovu drugih propisa. Član 94. (Prijava porezne olakšice) (1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 37. Zakona uz prijavu poreza na dobit dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja - Obrazac PP-812 za godinu u kojoj se umanjuje porezna obaveza. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz dva dijela i sadrži: a) podatke o novim zaposlenicima uključuju podatke o licima koja su u godini za koju se traži umanjenje porezne osnovice zasnovala radni odnos, te sadrže sljedeće podatke: 1) ime i prezime, 2) jedinstveni matični broj, 3) datum početka rada - datum kada je upisan u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, 4) broj ugovora zaključen sa poreznim obveznikom, 5) iznos neto plaće koja uključuje plaću uvećanu za porez na dohodak isključujući sve naknade u ukupnom iznosu za porezni period, 6) iznos obračunatih doprinosa iz plaće u ukupnom iznosu za porezni period, 7) iznos bruto plaće koja uključuje zbir neto plaće i doprinosa iz plaće; b) podatke o novim zaposlenicima - iz prethodnog poreznog perioda uključuju podatke o licima koja su u prethodnim poreznim periodima započeli radni odnos u trajanju od minimalno 12 mjeseci u kontinuitetu, i koji je nastavio da traje u tekućem poreznom periodu, te sadrži sljedeće podatke: 1) ime i prezime, 2) jedinstveni matični broj, 3) datum početka rada - datum kada je upisan u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, 4) broj ugovora zaključen sa poreznim obveznikom, 5) iznos neto plaće koja uključuje plaću uvećanu za porez na dohodak isključujući sve naknade u ukupnom iznosu za porezni period za koji se traži umanjenje porezne osnovice, 6) iznos obračunatih doprinosa iz plaće u ukupnom iznosu za porezni period za koji se traži umanjenje porezne osnovice, 7) iznos bruto plaće koja uključuje zbir neto plaće i doprinosa iz plaće. D. Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze Član 95. (Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze uslijed isplata dividende) Ukoliko porezni obveznik izvrši isplatu dividende u bilo kojem obliku, novčanom ili ne, u godini u kojoj koristi porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona, ili izvrši isplatu dividende nezavisno od oblika isplate, a do prije dvije (2) prethodne godine je koristio porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona, gubi pravo na porezni poticaj, te je dužan obračunati i uplatiti porez na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio porezni poticaj. Ukoliko porezni obveznik koristi poticaj za porezni period u 2016. godini, ne može isplaćivati dividendu do 31.12.2018. godine ili gubi pravo na porezni poticaj. Član 96. (Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze uslijed nedostignutog cenzusa) Ukoliko porezni obveznik ne postigne propisani cenzus od 20 mil. KM iz člana 36. stav (4) Zakona u periodu od pet godina, gubi pravo na porezni poticaj, te je dužan obračunati i uplatiti porez na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio porezni poticaj. Član 97. (Gubitak prava na umanjenje porezne osnovice uslijed prijenosa poreznog gubitka) (1) Porezni obveznik koji ostvari porezni gubitak koji u skladu sa članom 25. Zakona koristi za umanjenje porezne osnovice budućeg poreznog perioda, a istovremeno je koristio porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona u prethodne dvije godine, treba da odluči koju poreznu olakšicu će koristiti, jer prva isključuje drugu. (2) Ukoliko porezni obveznik pod uslovima iz stava (1) ovog člana koristi olakšicu poreznog gubitka, gubi pravo na porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona, te je dužan obračunati i uplatiti porez na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio porezni poticaj. Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 89 Član 98. (Isključivost poreznih poticaja) (1) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona ne može koristiti porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona. (2) Porezni obveznik može koristi jedan od poreznih poticaja iz člana 36. Zakona i istovremeno sa poreznim poticajem iz člana 37. Zakona. E. Dokazivanje umanjenja porezne osnovice Član 99. (Dokazi vezani za umanjenje porezne osnovice) (1) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona, u svojoj evidenciji treba da posjeduje fakture ili ugovor o nabavci proizvodne opreme, te zaključene poslovne knjige na dan prijave poreza na dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP-810 nadležnoj jedinici Porezne uprave. (2) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona, u svojoj evidenciji treba da posjeduje fakture ili ugovor o nabavci ili ulaganju, odluku o investiranju uredno ovjerenu i potpisanu od odgovornih lica ili tijela, te zaključene poslovne knjige na dan prijave poreza na dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP- 811 nadležnoj jedinici Porezne uprave. (3) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 37. Zakona, u svojoj evidenciji treba da posjeduje ugovor(e) o radnom odnosu, te zaključene poslovne knjige na dan prijave poreza na dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP-812 nadležnoj jedinici Porezne uprave. Član 100. (Zahtjev Porezne uprave) (1) Porezni obveznik koji koristi porezne poticaje iz čl. 36. i 37. Zakona dužan je u trenutku podnošenja svoje Prijave poreza na dobit da posjeduje dokaze iz člana 97. ovog Pravilnika. (2) Po prijemu zahtjeva Porezne uprave porezni obveznik je dužan tražene dokaze iz člana 99. ovog Pravilnika dostaviti u roku od tri dana. V. POREZNE PRIJAVE A. Prijava poreza na dobit Član 101. (Prijava poreza na dobit) (1) Porezni obveznik čiji je porezni period kalendarska godina, prijavu poreza na dobit iz čl. 102., 103., 104., 105. i 106. ovog Pravilnika podnosi Poreznoj upravi do 31. marta odnosno do zadnjeg radnog dana u martu tekuće za prethodnu godinu. (2) Porezni obveznik sa izmijenjenim poreznim periodom prema članu 47. stav (2) Zakona, prijavu poreza na dobit iz čl. 102., 103., 104., 105. i 106. ovog Pravilnika podnosi Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana upisa odnosno prestanka poslovanja ili statusne promjene prema rješenju o upisu u sudski registar, ili prema rješenju Ministra od dana završetka novog poreznog perioda. (3) Izmijenjenu prijavu poreza na dobit porezni obveznik dostavlja u bilo kojem periodu do 30. septembra odnosno 180 dana od dana upisa odnosno prestanka poslovanja ili statusne promjene prema rješenju o upisu u sudski registar, ili prema rješenju Ministra od dana završetka novog poreznog perioda, na način propisan članom 50. Zakona. Član 102. (Porezna prijava privrednih društava) (1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Prijavu poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu privrednog društva. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o poreznom obvezniku na osnovu kojih se vrši razrez poreza na dobit te stvara obaveza obračuna i uplate akontacije poreza na dobit za naredni porezni period. (3) Prijava poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP- 801 se sastoji iz tri dijela i sadrži: a) podatke o poreznom obvezniku - naziv, identifikacioni broj, adresa, broj zaposlenih, broj poslovnih jedinica odnosno podružnica, šifra djelatnosti, imovina u vlasništvu poreznog obveznika, odluke o raspodjeli dobiti, promjene o upisanom kapitalu. b) podatke za obračun akontacije poreza na dobit - dobit poslovne godine, porezna osnovica, porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit. c) podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu. Član 103. (Porezna prijava podružnice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta) (1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (2) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Prijavu poreza na dobit za podružnicu iz RS ili BD za kanton - Obrazac PP-802. Prijava se dostavlja prema nadležnoj jedinici za koju Porezna uprava odredi da je glavna. (2) Ukoliko privredno društvo iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta ima više podružnica sa sjedištem u jednom kantonu, sačinjava jednu prijavu poreza na dobit iz stava (1) ovog člana. Ukoliko ima podružnice sa sjedištem u više kantona, sačinjava se za svaki kanton po jedna prijava, ukoliko se uplata vrši prema budžetu kantona odnosno za Federaciju ukoliko se uplata poreza vrši prema budžetu Federacije. (3) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži: a) podatke o privrednom društvu - naziv, identifikacioni broj, adresa privrednog društva čija je podružnica, zatim se navode šifra djelatnosti i prosječan broj zaposlenih. b) podatke o podružnicama - naziv, identifikacioni broj, adresa i kanton. Ukoliko pravno lice ima više podružnica od predviđenih pet, dodaje se novi red u Obrascu PP-802 za svaku novu podružnicu. c) podatke za obračun akontacije poreza na dobit - dobit poslovne godine, porezna osnovica, porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit. d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu. Član 104. (Porezna prijava poslovnih jedinica nerezidenta) (1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu odnosno danom Број 88 - Страна 90 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. prestanka poslovanja zavisno šta je prije, Prijavu poreza na dobit za poslovne jedinice nerezidenta - Obrazac PP-803. Prijava se dostavlja prema nadležnoj jedinici za koju Porezna uprava odredi da je glavna. (2) Na nerezidentno pravno lice koje je porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona primjenjuje se član 103. stav (2) ovog Pravilnika. (3) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži: a) podatke o privrednom društvu - naziv, identifikacioni broj, adresa privrednog društva čija je poslovna jedinica, zatim se navode valuta, kurs valute i porezni period tog privrednog društva. b) podatke o obračunu oporezive dobiti poslovne jedinice - opis poslovnih aktivnosti, metode obračuna poslovnog rezultata, obračun prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u Federacije, primjena Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine, te obračun poreza na dobit. c) podatke za izračun akontacije poreza na dobit - dobit poslovne godine, porezna osnovica, porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit. d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu. Član 105. (Porezna prijava za djelimično izuzeta lica) (1) Porezni obveznik iz člana 4. stav (2) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Prijavu poreza na dobit za djelimično izuzeta lica - Obrazac PP-804 nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu pravnog lica. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži: a) podatke o poreznom obvezniku - organizacioni oblik, naziv, identifikacioni broj, adresa, broj zaposlenih, šifra djelatnosti, imovina u vlasništvu poreznog obveznika. b) podatke o oporezivoj dobiti - opis poslovnih aktivnosti, obračun prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji te obračun poreza na dobit. c) podatke za obračun akontacije poreza na dobit - dobit poslovne godine, porezna osnovica, porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit. d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu. Član 106. (Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit) (1) Matično privredno društvo koje ima odobreno porezno konsolidovanje u skladu sa rješenjem iz člana 41. stav (4) Zakona dužno je u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Konsolidovani porezni bilans i prijavu poreza na dobit - Obrazac PP-805 nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu pravnog lica. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži: a) podatke o matičnom privrednom društvu - organizacioni oblik, naziv, identifikacioni broj, adresa. b) podatke o zavisnim društvima - naziv, identifikacioni broj, kanton. c) podatke o oporezivoj dobiti - identifikacioni broj zavisnog društva, oporeziva dobit ili porezni gubitak iz poreznih bilansa, neto porezna osnovica, obračun dobiti, porezni gubitak, porezni kredit (plaćeni porez u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu ili van Bosne i Hercegovine ili plaćeni porez po odbitku) ranije korištena porezna oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa Zakonom i Pravilnikom, ostatak poreza na dobit za porezni period; zatim ostatak poreza na dobit, uplaćene akontacije i razlika za uplatu prema identifikacionom broju zavisnih društava, kao i ukupan mjesečni iznos akontacije poreza na dobit. d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu. B. Porezni bilans Član 107. (Porezni bilans) (1) Osnovica poreznog obveznika se utvrđuje prema članu 7. stav (1) Zakona u Poreznom bilansu (Obrazac PB-800-A ili Obrazac PB-800-B) za porezni period za koji se utvrđuje porezna obaveza poreza na dobit, prema odredbama Zakona i ovog Pravilnika. (2) Obrazac PB-800-A popunjava porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i član 4. stav (2) Zakona. U slučaju da privredno društvo iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta ili nerezidentno pravno lice ima više podružnica odnosno poslovnih jedinica na teritoriji Federacije popunjava se Obrazac PB-800-B. Obrazac PB-800-B sačinjava se za više podružnica odnosno poslovnih jedinica na nivou jednog kantona ukoliko je budžet kantona korisnik javnog prihoda, odnosno na nivou Federacije ukoliko je budžet Federacije korisnik javnog prihoda. (3) U Obrascu PB-800-A ili Obrascu PB-800-B se unose podaci na sljedeće pozicije na odgovarajući način i to: 1) Pod rednim brojem A1. Prihodi privrednih društava - ukupni prihodi iz Bilansa uspjeha koje iskazuje porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona. 2) Pod rednim brojem A2. Prihod izuzetih lica ili podružnice odnosno poslovnih jedinica, podijeljene na tačke a) do g) i to: a) prihod od prodaje roba ili proizvoda, b) prihodi do prodaje učinaka, c) ostali poslovni prihodi, d) finansijski prihodi, e) dobici od prodaje imovine, f) ostali prihodi od imovine, g) ostali prihodi raspoređeni od strane poreznog obveznika iz člana 3. st. (2) i (3) i član 4. stav (2) Zakona. 3) Pod rednim brojem A3. Prihodi konsolidovanog društva - ukupni prihodi svih zavisnih društava ukoliko se vrši porezna konsolidacija iz člana 41. Zakona, a Obrazac PP-805 popunjava matično privredno društvo. Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 91 4) Pod rednim brojem B1. Rashodi privrednih društava - ukupni rashodi iz Bilansa uspjeha koje iskazuje porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona. 5) Pod rednim brojem B2. Rashodi izuzetih lica ili podružnica odnosno poslovnih jedinica, podijeljeni na podtačke: a) direktni troškovi vezani za tačku A2. ovog Obrasca - porezno priznati rashodi prema Zakonu i Pravilniku, a koji se sučeljavaju sa prihodom označenim kao A2. ovog Obrasca. b) opći i administrativni troškovi - ostali porezno priznati rashodi prema Zakonu i ovom Pravilniku. 6) Pod rednim brojem B3. Rashodi konsolidovanog društva - ukupni rashodi svih zavisnih društava ukoliko se vrši porezna konsolidacija iz člana 41. Zakona, a Obrazac PP-805 popunjava matično privredno društvo. 7) Pod rednim brojem C1. Dobit tekućeg perioda - razlika između rednih brojeva ovog Obrasca A i B odnosno (A1. ili A2. ili A3. - B1. ili B2. ili B3.) ako je veće od 0 KM 8) Pod rednim brojem C2. Gubitak tekućeg perioda - razlika između rednih brojeva ovog Obrasca A i B. odnosno (A1. ili A2. ili A3. - B1. ili B2. ili B3.) ako je manje od 0 KM 9) Pod rednim brojem I. FINANSIJSKI REZULTAT - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 1. Dobit poslovne godine - u zavisnosti od poreznog obveznika unosi se iznos iz tačke C1. ili iz Bilansa uspjeha pod oznakom AOP 297 - Dobit neprekinutog poslovanja prije poreza, a na poziciji rednog broja 2. Gubitak poslovne godine - u zavisnosti od poreznog obveznika unosi se iznos iz tačke C2. ili iz Bilansa uspjeha pod oznakom AOP 298 - Gubitak neprekinutog poslovanja prije poreza. 10) Pod rednim brojem II. KAPITALNI DOBICI I GUBICI - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 3. Kapitalni dobici iz bilansa stanja - iznosi utvrđeni u skladu sa članom 24. stav (1) Zakona i čl. 44. i 45. Pravilnika, a na poziciji rednog broja 4. Kapitalni gubici iz bilansa stanja - iznosi utvrđeni u skladu sa članom 24. st. (5) i (6) Zakona i čl. 44. i 45. Pravilnika. 11) Pod rednim brojem III. USKLAĐIVANJE POREZNIH STAVKI - u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona i ovog Pravilnika, te Obrasca PB- 800-A ili Obrasca PB-800-B, na pozicijama rednih brojeva od 5. do 54. upisuju se iznosi porezno nepriznatih rashoda koji uvećavaju poreznu osnovicu, osim na pozicijama rednih brojeva: 16., 26., 35., 39., 41., 42., 45, 49., 51. i 53. koje umanjuju poreznu osnovicu. Redni broj pozicije 39. ima neutralan efekt. 12) Pod rednim brojem IV. OPOREZIVA DOBIT ILI POREZNI GUBITAK PRIJE TRANSFERNIH CIJENA - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 55. Oporeziva dobit prije transfernih cijena - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 1 ili 2+3-4+5 do 15-16+17 do 25-26+27 do 34- 35+36+37-39+40-41-42+43+44-45+46+47+48- 49+50-51+52-53+54) bude veći od 0, a na poziciji rednog broja 56. Porezni gubitak prije transfernih cijena - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicije rbr. 1 ili 2+3-4+5 do 15-16+17 do 25-26+27 do 34-35+36+37-39+40- 41-42+43+44-45+46+47+48-49+50-51+52-53+54) bude manji od 0. 13) Pod rednim brojem V. TRANSFERNE CIJENE - u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona i Pravilnika iz člana 46. stav (3) Zakona, te Obrasca PB-800-A ili Obrasca PB-800-B, na pozicijama rednih brojeva 57. i 58. upisuju se iznosi porezno nepriznatih rashoda odnosno neiskazan prihod koji uvećavaju poreznu osnovicu. Na poziciji rednog broja 59. Uklanjanje dvostrukog oporezivanja ukoliko je iskazana u tačkama 57. Razlika između tržišnih (viših) i vrijednost stvarnih transakcija sa povezanim licima, za prihode ili 58. Razlika između tržišnih (nižih) i vrijednost stvarnih transakcija sa povezanim licima, za rashode - upisuje se iznos korekcije sa Obrasca TP - 900, za koji se uklanja dvostruko oporezivanje. 14) Pod rednim brojem VI. OPOREZIVA DOBIT ILI POREZNI GUBITAK POSLIJE TRANSFERNIH CIJENA - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 60. Oporeziva dobit poslije transfernih cijena upisuje se iznos utvrđen na način da je rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 55+57+58-59) veći od 0, a na poziciji rednog broja 61. Porezni gubitak poslije transfernih cijena - iznos utvrđen na način da je rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicije rbr. 56+57+58- 59) manji od 0. 15) Pod rednim brojem VII. UMANJENJE POREZNE OSNOVICE - upisuju se iznosi: a) preneseni porezni gubitak iz prethodnih pet godina koji se može koristiti za umanjenje porezne osnovice u skladu sa članom 25. Zakona koji se iskazuje na Obrascu PG-809. b) porezni poticaji koje porezni obveznik koristi u skladu sa čl. 36. i 37. Zakona, i to: 1) Iznos umanjenje porezne osnovice za 30% iskazan na Obrascu PP-810; 2) Iznos umanjenja porezne osnovice za 50% iskazan na Obrascu PP-811; 3) Iznos umanjenja porezne osnovice za rashode na ime troškova bruto plaća novih zaposlenika iskazan na Obrascu PP-812; 4) Iznos umanjenja porezne osnovice prema članu 61. Zakona. 16) Pod rednim brojem VIII. POREZNA OSNOVICA - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 64. Oporeziva dobit - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 60-62-63) bude veći od 0, a na poziciji rednog broja 65. Porezni gubitak - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicije rbr.61-62-63) bude manji od 0. 17) Pod rednim brojem IX. POREZ NA DOBIT - upisuju se iznosi: a) na poziciji rednog broja 66. Neto porezna osnovica upisuje se iznos sa pozicije rednog broja 64. Oporeziva dobit. b) na poziciji rednog broja 67. Obračunati porez upisuje se iznos poreza na dobit koji se dobiva množenjem iznosa sa pozicije rednog broja 66. i stope poreza na dobit 10% c) na poziciji rednog broja 68. Porezni kredit upisuju se iznosi poreznog kredita koji umanjuju uplatu poreza na dobit, i to: Број 88 - Страна 92 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. 1) Iznos poreza plaćen u RS koji je plaćen u skladu sa članom 32. stav (1) Zakona, iskazan na Obrascu PE-806; 2) Iznos poreza plaćen u BD koji je plaćen u skladu sa članom 32. stav (1) Zakona, iskazan na Obrascu PE-806; 3) Iznos poreza plaćen izvan Bosne i Hercegovine koji je plaćen u skladu sa članom 32. st. (3) Zakona, iskazan na Obrascu PE-807; 4) Iznos poreza po odbitku plaćen izvan Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 32. st. (4) Zakona, iskazan na Obrascu PK -814. d) iznos poreza s osnova ranije korištenih poreznih oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa čl. 36. stav (6) i 61. Zakona. 18) Pod rednim brojem X. STANJE POREZA NA DOBIT - upisuju se: a) na poziciji rednog broja 70. Ostatak poreza na dobit za porezni period, iznosi konačne porezne obaveze koja je utvrđena za porezni period, kao iznos utvrđen obračunom pozicije rednih brojeva i to 67.-68.+69., b) na poziciji rednog broja 71. Ostatak poreznih gubitaka za prijenos, iznos poreznog gubitka za prijenosu u naredni period iz Obrasca PG-809, c) na poziciji rednog broja 72. Uplata akontacija i pretplate iz prethodnog perioda, iznose uplaćenih akontacija i pretplata na ime poreza na dobit, d) na poziciji rednog broja 73. Obračun zatezne kamate, iznos obračunate zatezne kamate koju porezni obveznik treba da plati uslijed kašnjenja uplate javnih prihoda, e) na poziciji rednog broja 74. Iznos poreza za uplatu, iznos poreza za uplatu kao pozitivna razlika između pozicije rednih brojeva 70. i 72, f) na poziciji rednog broja 75. Iznos poreza za povrat, iznos poreza za povrat kao negativna razlika između pozicija rednih brojeva 70. i 72. C. Izjave o isplati dividende Član 108. (Izjava o isplati dividende ili dobiti) (1) Porezni obveznik koji je isplatio dividendu odnosno dobit dužan je uredno popunjenu i ovjerenu Izjavu o obračunatom porezu na isplaćene dividende ili dobit - Obrazac ID-813 dostaviti uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805) nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave. (2) Jedan primjerak Obrasca ID-813 porezni obveznik dužan je dostaviti poreznom obvezniku iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona, koji je primalac dividende odnosno dobiti. (3) Izjava iz stava (1) ovog člana sastoji se iz dva dijela i sadrži: a) podatke o isplatiocu dividende/dobiti - naziv, identifikacioni broj i adresa (ulica broj i općina/grad) b) podatke o primaocima dividende/dobiti - naziv primaoca, identifikacioni broj, datum plaćanja, učešće u kapitalu - broj dionica (procent učešća u kapitalu), bruto iznos dividende (iznos isplaćene dividende uvećana za porez ako je plaćen), iznos poreza, razlika dividende (bruto iznos dividende umanjen za porez), naziv banke primaoca, broj računa primaoca. D. Prijava poreza po odbitku Član 109. (Prijava poreza po odbitku) Obveznik je dužan u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je izvršena uplata poreza po odbitku za i u ime nerezidenta, podnijeti porezne prijave iz čl. 111., 112., 113., 114. i 115. ovog Pravilnika u skladu sa pripadajućim oblikom isplaćenog odnosno izmirenog prihoda, nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave. Član 110. (Oslobađanje od plaćanja poreza po odbitku) (1) Ukoliko je prihod nerezidenta oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države primaoca prihoda, obveznik je dužan do 10.-tog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec dostaviti Poreznoj upravi Izjavu pravnog lica u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru - Obrazac OP-820. (2) Porezni obveznik koji dostavlja Obrazac OP-820, dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i: a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana. (3) Obrazac OP-820 može biti potpisan i ovjeren od strane nadležnog organa države ugovornice kojoj pripada pravo oporezivanja prihoda. Član 111. (Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende) (1) Porezni obveznik koji vrši isplatu dividende nerezidentu dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu dividende - Obrazac POD 815 na način iz člana 109. ovog Pravilnika. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od četiri dijela i sadrži: a) podatke o isplatiocu dividende - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail. b) podatke o dividendi - način kako je dividenda realizirana da li kroz direktno učešće u kapitalu, fond, holding/koncern i ostalo, računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku. c) podatke o primaocu dividende - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa. d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza. (3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i: a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana. Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 93 Član 112. (Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate) (1) Porezni obveznik koji vrši isplatu kamate dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu kamate - Obrazac POD 816 na način iz člana 109. ovog Pravilnika. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži: a) podatke o isplatiocu kamate - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail. b) podatke o potraživanju - način realizacije kamate (npr.: ugovor), računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku. c) podatke o primaocu kamate - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa. d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu. e) podatke o priloženim dokumentima. f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje u skladu sa okolnostima svakog pojedinog slučaja se iskažu kao takve. (3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i: a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana. Član 113. (Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade) (1) Porezni obveznik koji vrši isplatu autorske naknade dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu autorske naknade - Obrazac POD 817 na način iz člana 109. ovog Pravilnika. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži: a) podatke o isplatiocu autorske naknade - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail. b) podatke o imovini - način kako je naknada ostvarena (npr.: ugovor), vrsta autorske naknade (književno, umjetničko ili naučno djelo, patent, zaštitni znak, dizajn ili model, plan, tajna formula ili postupak, kinematografski filmovi, licenca, know-how, ostalo, računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku. c) podatke o primaocu autorske naknade - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa. d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu. e) podatke o priloženim dokumentima. f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve. (3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i: a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana. Član 114. (Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalog prihoda) (1) Porezni obveznik koji vrši isplatu ostalog prihoda dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu ostalog prihoda - Obrazac POD 818 na način iz člana 109. ovog Pravilnika. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži: a) podatke o isplatiocu ostalog prihoda - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail. b) podatke o prihodu - podaci o osnovi realizacije prihoda, vrsta prihoda: upravljačke, tehničke i obrazovne usluge, zakup imovine, premije osiguranja, telekomunikacijske usluge, zabavni i sportski događaji, ostali prihod iz čl.38. stav (2) Zakona i usluge iz čl.38. stav (1) tačka i) Zakona, računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku. c) podatke o primaocu prihoda - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa. d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu. e) podatke o priloženim dokumentima. f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve. (3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i: a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana. Број 88 - Страна 94 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. Član 115. (Prijava poreza po odbitku po osnovu imovine i prava) (1) Porezni obveznik koji vrši isplatu prihoda po osnovu imovine i prava dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu imovine i prava - Obrazac POD 819 na način iz člana 109. ovog Pravilnika. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži: a) podatke o isplatiocu prihoda po osnovu imovine i prava - naziv, identifikacioni broj (ako je rezident Federacije ili BD ili RS), adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail. b) podatke o prihodu 1) nepokretna imovina - naziv, općina i kanton u kojoj se imovina nalazi, adresa (ulica i broj), prodajna ili tržišna vrijednost imovine i dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko ima više dokumenata, onda se navodi inicijalni. 2) udjeli u kapitalu ili dionice - naziv pravnog lica čije su dionice ili udjeli (pravno lice koje je emitent tih dionica odnosno čiji je kapital), broj dionica koje su predmet prodaje, vrijednost dionica ili udjela prema knjigovodstvenoj vrijednosti, prodajna ili tržišna vrijednost imovine i dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko ima više dokumenata, onda se navodi inicijalni. 3) prava industrijske svojine - naziv prava (njegov opći naziv i stručni naziv ukoliko postoji, registraciona oznaka ukoliko je registrovan kod nekog organa, navesti i naziv tog organa, prodajna ili tržišna vrijednost imovine i dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko ima više dokumenata, onda se navodi inicijalni. Zatim računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku. c) podatke o primaocu prihoda - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa. d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza. e) podatke o priloženim dokumentima. f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve. (3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i: a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana. E. Prijava poreznog kredita Član 116. (Prijava poreza za podružnicu u Republike Srpske ili Brčko Distrikta) (1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 52. ovog Pravilnika dužan je dostaviti Prijavu dobiti podružnice iz RS ili BD - Obrazac PE-806. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od dva dijela i sadrži: a) podatke o podružnicama - naziv podružnice, identifikacioni broj, oznaka da li je iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta te adresa koja uključuje ulicu, broj i općinu. b) podatke o poreznoj osnovici - iznosi ukupnih prihoda podružnice, iznosi ukupnih rashoda podružnice, iznos dobit ili gubitka podružnice kao razlika između prihoda i rashoda, iznos obračunatog poreza na dobit prema propisima u Federaciji obračunat na Obrascu PB-800-A ili Obrazac PB-800-B za tu podružnicu, iznos poreznog kredita za umanjenje poreza na dobit u Federaciji za koji će se umanjiti na Obrascu PB-800- A ili Obrazac PB-800-B kojim se utvrđuje konačna porezna obveza. (3) Porezni obveznik nije dužan dostavljati Obrazac PB-800-A ili Obrazac PB-800-B sačinjen za podružnicu Poreznoj upravi, ali je dužan iste imati u svojoj evidenciji. (4) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PE-806 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP- 802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP- 805), ukoliko koristi umanjenje poreza po osnovu poreznog kredita. Član 117. (Prijava poreza za poslovnu jedinicu van teritorije BiH) (1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 51. ovog Pravilnika dužan je dostaviti Prijavu dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine - Obrazac PE-807. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od dva dijela i sadrži: a) podatke o poslovnoj jedinici - država u kojoj se nalazi, porezni period za koji je obračunata dobit, naziv valute u kojoj je iskazana dobit, kurs valute na dan obračuna poreza. b) obračun oporezive dobiti poslovne jedinice: 1) opis poslovnih aktivnosti te poslovne jedinice, oznaka metoda koje su korištene kod obračuna poslovnog rezultata poslovne jedinice. Direktna metoda: Dobit koju poslovna jedinica može očekivati da ostvari, ako je nezavisno i samostalno pravno lice, uključeno u iste ili slične aktivnosti pod istim ili sličnim uslovima, i posluje potpuno nezavisno sa privrednim društvom čiji je dio. Indirektna metoda: Dobit poslovne jedinice se određuje na osnovu alokacijskih ključeva (učešće u ukupnoj dobiti) kroz raspodjelu dobiti pravnog lica čiji je dio. 2) podaci o obračunu prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji, iznosi ukupnih prihoda poslovnih jedinica, iznosi ukupnih rashoda poslovnih jedinica, iznos dobit ili gubitka poslovnih jedinica kao razlika između prihoda i rashoda, 3) podaci o primjeni Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države, Сриједа, 9. 11. 2016. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 88 - Страна 95 4) iznos obračunatog poreza na dobit prema propisima u Federaciji obračunat na Obrascu PB-800-A ili Obrazac PB-800-B za te poslovne jedinice, 5) iznos poreznog kredita za umanjenje poreza na dobit u Federaciji za koji će se umanjiti u Obrascu PB-800-A ili Obrazac PB-800-B kojim se utvrđuje konačna porezna obveza. (3) Porezni obveznik nije dužan dostavljati Obrazac PB-800-A ili Obrazac PB-800-B sačinjen za poslovne jedinice Poreznoj upravi, ali je dužan iste imati u svojoj evidenciji. (4) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PE-807 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP- 802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP- 805), ukoliko koristi umanjenje poreza po osnovu poreznog kredita. Član 118. (Prijava poreza po odbitku za porezni kredit) (1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 54. ovog Pravilnika dužan je dostaviti Prijavu poreznog kredita s osnove prihoda plaćenog van države Bosne i Hercegovine - Obrazac PK-814. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od sedam dijelova i sadrži: a) podatke o krajnjem korisniku - naziv krajnjeg korisnika prihoda, računovodstveni period za koji je prihod primljen odnosno računovodstveni period u koji je uključen, poštanska adresa, kod i ured, broj telefona, e-mail država rezidentnosti, organizacioni oblik krajnjeg korisnika (privredno društvo; država, općina ili drugi organ; penzijski fond ili institucija; udruženje ili fondacija; neprofitna organizacija; zadruga; ostalo (obrazloženje organizacionog oblika ostalo); osnov sticanja prava na odbitak poreza po dobitku uz oznaku Ugovora ili ostalog (obrazloženje ostalog); b) podatke o licu/agentu koji potpisuje ovaj obrazac - naziv, poštanska adresa, e-mail, telefon, država; c) podatke o prihodu - oznake vrste prihoda na koji se odnosi ova prijava (dividende, kamate, autorske naknade, dobit poslovne jedinice, kapitalna dobit, ostalo (obrazloženje)). U skladu sa oznakom ispunjava se naredni dijelovi prijave. d) dividendu - oznaka realizacije dividende (direktno učešće u kapitalu, fond, ortakluk, ostalo (obrazloženje); naziv fonda ili ortakluk ili ostalo; država rezidentnosti, naziv primaoca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, učešće u kapitalu ili broj dionica, bruto iznos dividende, iznos poreza, razlika dividende, naziv banke primaoca, broj računa primaoca. e) kamate - naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, iznos finansijske obaveze na osnovu koje se plaća kamata; bruto iznos kamate, iznos poreza, razlika kamate, naziv banke primaoca, broj računa primaoca. f) autorske naknade - vrsta autorskog djela i naknade, naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, iznos obaveze na osnovu koje se plaća naknada ako je ima; bruto iznos naknade, iznos poreza, razlika naknade, naziv banke primaoca, broj računa primaoca. g) ostale prihode - vrsta prihoda, naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, iznos obaveze na osnovu koje se plaća naknada ako je ima; bruto iznos naknade, iznos poreza, razlika naknade, naziv banke primaoca, broj računa primaoca. h) podatke o licu koje potpisuje obrazac. (3) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PK-814 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP- 802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP- 805), ukoliko koristi umanjenje poreza s osnove poreznog kredita. F. Prijava poreznih gubitaka Član 119. (Pregled poreznih gubitaka) (1) Akumulirani porezni gubitak koji se koristi za umanjenje porezne osnovice se utvrđuje u Pregledu nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka - Obrazac PG-809, a na osnovu Poreznih bilansa - Obrazac PB-800-A ili Obrazac PB-800-B iz godina u kojima je iskazan porezni gubitak. (2) Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o poreznom gubitku iz prethodnih pet godina u odnosu na godinu za koju se traži umanjenje porezne osnovice, na način da se za svaku godinu iskazuje koliko je iskorišteno ili neiskorišteno poreznog gubitka, a koji će se koristiti za tekuću godinu. (3) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PG-809 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP- 802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP- 805), ukoliko koristi umanjenje porezne osnovice s osnove poreznog gubitka. G. Poslovna evidencija Član 120. (Poslovna dokumentacija) Poslovna dokumentacija pravnih lica koju su prema računovodstvenim propisima u Federaciji obavezni sačinjavati, kao i poslovna dokumentacija poslovnih jedinica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta koju su prema propisima o računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu obavezni sačinjavati, koristi se kod utvrđivanja porezne osnovice poreznih obveznika iz člana 3. stav (1) i (2) i člana 4. stav (2) Zakona. Član 121. (Poslovne knjige i finansijski izvještaji) (1) Za utvrđivanje porezne osnovice poreznog obveznika iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona mjerodavne su poslovne knjige i finansijski izvještaji koji su sačinjeni u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji, te ovjereni pečatom i potpisom odgovornih lica. (2) Za utvrđivanje porezne osnovice poreznog obveznika iz člana 3. stav (2) Zakona mjerodavne su poslovne knjige i finansijski izvještaji koji su sačinjeni u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, te ovjereni pečatom i potpisom odgovornih lica. Član 122. (Dokumentacija poslovne jedinice nerezidenta) (1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona može svoju računovodstvenu evidenciju voditi u skladu sa članom 121. ovog Pravilnika, a ako to ne čini mora posjedovati sljedeće evidencije o: a) imovini - (naziv, količina, nabavna vrijednosti, amortizacija i ostali potrebni podaci); b) kupoprodaji robe, zaliha ili usluga - (naziv robe, količina, cijene, marže, naziv kupca/dobavljača, oznake dokumenta i ostali potrebni podaci); Број 88 - Страна 96 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 11. 2016. c) prodaji robe ili evidenciji o proizvedenim proizvodima - (naziv, količina, cijene, marže, stanja i ostali potrebni podaci); d) izvršenim i primljenim uslugama - (vrste usluge, količine, dokumenti, vrijednosti i ostali potrebni podaci); e) potrošnji i transakcijama povezanim sa kapitalnom imovinom - (naziv imovine, količina, cijene, marže, naziv kupca/dobavljača, oznake dokumenta i ostali potrebni podaci); f) plaćama, naknadama i ostalim isplatama prema zaposlenim ili trećim licima - podaci prema propisima o porezu na dohodak. (2) Porezni obveznik evidenciju iz stava (1) ovog člana vodi na način da je svaka poslovna promjena evidentirana na osnovu vjerodostojnog dokumenta, te da su transakcije iskazane hronološki, prema datumu nastanka. (3) Na osnovu evidencija iz ovog člana, porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona je dužan utvrditi dobit primjenom obračunske osnove, prema računovodstvenim propisima dvojnog knjigovodstva. (4) Evidencije iz stava (1) ovog člana se moraju voditi uredno, tačno i ažurno, za svaki porezni period odvojeno. Istekom poreznog perioda porezni obveznik je dužan zaključiti i potpisati evidencije. (5) Poslovne knjige i evidencije, uključujući i prateće kompjuterske evidencije i dokumentaciju na osnovu koje se vrši knjiženje, moraju se čuvati pet godina od dana predaje porezne prijave sačinjene na osnovu tih poslovnih knjiga. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 123. (Plan investiranja) (1) Porezni obveznik koji je u 2016. godini donio Odluku o investiranju koja će mu u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom omogućiti sticanje porezne olakšice iz člana 36. stav (4) Zakona, dužan je Obrazac PI-808 predati nadležnoj jedinici Porezne uprave do 30.11.2016. godine. (2) Porezni obveznik će uz Obrazac PI-808 dostaviti i Odluku o investiranju koja je uredno potpisana i ovjerena od odgovornih lica. Član 124. (Porezni poticaj zapošljavanja) Korištenje poreznog poticaja iz člana 37. Zakona mogu tražiti porezni obveznici koji su zasnovali radni odnos sa licima - zaposlenicima najranijeg datuma 01.01.2016. godine. Član 125. (Akontacija poreza na dobit) Porezni obveznici iz člana 32. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/07, 14/08 i 39/09) koji koriste porezno oslobađanje u skladu sa članom 61. stav (1) Zakona, nisu dužni plaćati akontaciju poreza na dobit za period za koji su oslobođeni plaćanja poreza. U godini u kojoj je isteklo oslobađanje od plaćanja poreza, obveznici su plaćanja akontacije poreza. Član 126. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-6359/16 Oktobra, 2016. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/16 08.11.2016 rad,evidencija
Pravilnik o tranfernim cijenama Federacija BiH Službene novine FBiH 67/16 26.08.2016 pravilnik o trasfernim cijenama,transferne cijene,pravilnik Петак, 26. 8. 2016. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 67 - Страна 51 F. Ugovori o sudjelovanju u troškovimaČlan 57. (Ugovor o sudjelovanju u troškovima) (1) Ugovori o sudjelovanju u troškovima je okvirni sporazum između pravnih lica o podjeli troškova i rizika razvoja, proizvodnje ili sticanja imovine, usluga ili prava, te o određivanju vrste i obima udjela svakog učesnika u toj imovini, uslugama ili pravima. (2) Postoje dva glavna tipa ugovornih odnosa i to: a) aranžman za zajednički razvoj nematerijalne imovine u kojem svaki učesnik doprinosi različitim sredstvima, resursima i stručnosti i dobija udio prava u razvijenoj imovinu na osnovu svog doprinosa. b) uslužni aranžman kojim se ugovara ili zajedničko finansiranje, ili dijeljenje troškova i rizika za razvoj, ili sticanje imovine, ili za dobijanje usluge, kroz udruživanje sredstava za razvoj, za reklamne kampanje, zajedničko učešće na tržištu i sl. (3) Ukoliko uslužni aranžman iz stava (2) tačka b) ovog člana ne rezultira imovinom koja je proizvedena, razvijena ili stečena, primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na usluge unutar grupe MPL-a, neovisno da li je aranžman opisan kao takav ili ne. Član 58. (Ugovorni odnosi) (1) Provjera, da li se ugovor o sudjelovanju u troškovima izvršava u skladu sa principom van dohvata ruke, vrši se na sljedeći način: a) da li se pristupilo ugovoru s oprezom i poslovnom predrasudom sticanja koristi, jer nezavisno lice neće ući u ugovor u koji vrijednost doprinosa premašuje očekivanu korist. Procjena očekivanih koristi izračunava se na dva načina: 1) kroz očekivani dodatni prihod koji će biti gene-riran ili očekivane uštede po tom osnovu, ili 2) korištenjem odgovarajućih alokacijskih ključe-va, npr. na osnovu prodaje, jedinica koje se ko-riste, proizvoda ili prodaje, bruto ili operativna dobit, broj zaposlenih, uloženom kapitalu i sl. b) da li su uslovi ugovora u skladu sa ekonomskom suštinom, sudeći prema okolnostima koje su poznate ili razumno predvidive u trenutku ulaska u ugovorni odnos. (2) Razmatranje za pristupanje, povlačenje ili prestanak ugovora, po principu van dohvata ruke, treba rješavati na sljedeći način: a) ukoliko doprinos učesnika nije u skladu sa očeki-vanom koristi od ugovora, bit će potrebno izjedna-čavanje plaćanja između učesnika u svrhu prilagodbe doprinosa; ili b) ukoliko učesnik prije izlaska iz ugovora, vrši prijenos svojih prava na drugog učesnika u ugovoru, učesniku koji izlazi mora biti nadoknađena vrijednost prenesenog prava (buy in plaćanje). Iznos buy in plaćanja se utvrđuje na osnovu cijene nezavisne strane koju bi platila za pravo koje se prenosi, uzimajući u obzir proporcionalni udio u ukupnoj očekivanoj koristi koja će biti primljena od ugovora. c) ukoliko učesnik odlaže dio ili sva svoja prava, treba mu biti nadoknađena plaćanjem po principu van dohvata ruke (buy out plaćanje). G. Nematerijalna imovinaČlan 59. (Pojam) (1) Nematerijalna imovina su jedinstvene vrijednosti intele-ktualnog ili nematerijalnog sadržaja koji se mogu, pravno ili ne, zakonski zaštititi. (2) Nematerijalna imovina može se svrstati u dvije grupe: a) trgovačka nematerijalna imovina, kao što su patenti, istraživanje i razvoj, know-how, dizajn i modeli koji se koriste u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga; i b) marketing nematerijalna imovina, kao što je robna marka i trgovački naziv koji se koriste u eksploataciji proizvoda, liste kupaca, kanali distribucije i sl. Član 60. (Aspekti nematerijalne imovine) (1) Kod nematerijalne imovine neophodno je prvo utvrditi postojanje takve imovine te koristi od te imovine. Ukoliko pravno lice iskazuje veće od prosječne stope povrata na imovinu ili veće od prosjeka dobiti za dati nivo fizičke imovine iznad određenog vremenskog perioda, to ukazuje na vjerovatno prisustvo nematerijalne imovine, (2) Nematerijalna imovina koja se uzima za potrebe transfernih cijena nije uvijek prepoznata kao nematerijalna imovina za računovodstvene svrhe. Na primjer, troškovi vezani za razvoj nematerijalne imovine se kroz troškove kao što su istraživanje i razvoj iskazuju kao rashod, a ne kapitaliziraju se. Član 61. (Vrsta nematerijalne imovine) (1) Kod lica koja imaju pravo na naknadu s osnova nematerijalne imovine mora biti utvrđeno postojanje nematerijalne imovine. (2) Pravno vlasništvo nad nematerijalnom imovinom ili ugovor predstavljaju polazišnu osnovu za određivanje koji članovi MPL-a imaju pravo na naknadu. (3) Ukoliko ne postoji ni ugovor, ugovorni odnosi stranaka se određuju na osnovu njihovog ponašanja i ekonomskih principa koji općenito uređuju odnose između nezavisnih lica, odnosno ukoliko ne postoji pravno vlasništvo određuje se ekonomsko vlasništvo nad tom imovinom. (4) Ukoliko je pravni vlasnik odvojen od lica koje je razvilo tu imovinu, tj. ekonomskog vlasnika lice koje je razvilo tu imovinu ima pravo na naknadu po principu van dohvata ruke za razvojnu uslugu. Naknada može biti: a) naknada troškova (s odgovarajućim elementom dobiti), ukoliko je u pitanju ugovorni pružalac razvoja (efektivni pružalac usluga), ili b) naknada paušalno (s povratkom povezane nema-terijalne imovine), ako investitor snosi sve troškove i rizike razvoja. (5) Plaćanje za prijenos nematerijalne imovine između povezanih lica može biti putem: a) direktne prodaje (paušalno plaćanje); ili b) ugovor o licenci za autorska prava. Član 62. (Marketing nematerijalna imovina) (1) Vrijednost marketing nematerijalne imovine zavisi od mnogo faktora, uključujući i: a) ugled i kredibilitet trgovačkog imena ili zaštitnog znaka, b) kvalitete robe ili usluge koje se pružaju pod trgovačkim imenom ili zaštitnim znakom u prošlosti, c) distribuciju i dostupnost roba ili usluga koje su na tržištu; Број 67 - Страна 52 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 26. 8. 2016. d) obim troškova i uspjeh promocije kako bi se potencijalni kupci upoznali sa robom ili uslugama. (2) Kod nematerijalne imovine bitno je da kad distributer zapravo snosi troškove svoje marketinške aktivnosti, a gdje su ti troškovi i rizici koji su nastali kao i funkcije koje obavlja premašili one koji kod nezavisnog distributera pod sličnim okolnostima mogu nastati ili ih obavlja u korist svojih aktivnosti distribucije, očekuje se da će distributer dobiti udio iz dobiti od nematerijalne imovine povezanih lica od vlasnika zaštitnog znaka ili u vezi sa nematerijalnom imovinom. Član 63. (Metodologija kod nematerijalne imovine) (1) Metoda kontrolisane uporedive cijene se koristi kod vred-novanja transakcija koje uključuju nematerijalnu imovinu. Ukoliko postoje problemi u identifikovanju uporedive, primjenjuje se metoda podjele dobiti – rezidualni pristup ili bilo koja druga metoda koja može pružiti najviši stepen uporedivosti u kojoj obje strane u transakciji doprinose vrijednosti nematerijalne imovine. (2) Kod određivanja vrijednosti po principu van dohvata ruke kod prijenosa nematerijalne imovine, lice koje je davalac licence ili kupac nematerijalne imovine uzima u obzir sljedeće: a) funkcionalnom analizom izdvaja vrstu, vrijednost i očekivani vijek trajanja nematerijalne imovine, kao i mišljenje stručnjaka o vrijednosti te imovine, ako je potrebno; b) određivanje stope povrata koja bi trebala biti srazmjerna iznosu plaćene naknade; c) osigurati da plaćeni iznos naknade ima ekonomskog smisla, te da će je lice koje će koristiti tu imovinu iskoristiti. (3) Pri određivanju relativne vrijednosti doprinosa svaka strana, kod uporedivosti transakcije, ispituje količinu, prirodu i troškove nastale u razvoju, ili održavanje nematerijalne imovine. Ostali faktori koje se trebaju razmotriti uključuju: a) očekivane koristi i/ili korisnost nematerijalne imo-vine; b) uslove ugovora, uključujući geografska ograničenja, trajanje licence, pregovaračka prava i ekskluzivnost prava; c) prednosti davaoca licence, koje proizlaze iz razmjene informacija o iskustvima licence te doprinosi daljem razvoju imovine; d) mogućnost pod-licenciranja; e) prava na ažuriranje, reviziju ili izmjene nematerijalne imovine; ili f) pružanje tehničke pomoći, robne marke i know-how uz pristup patenta. Član 64. (Cijena nematerijalne imovine) (1) Prilikom određivanja cijene van dohvata ruke nematerijalne imovine uzima se u obzir korisnost i davaoca licence i sticaoca licence. (2) Davalac licence treba da nadoknadi troškove u vezi sa razvojem nematerijalne imovine i ostvari razuman povrat. (3) Vrijednost nematerijalne imovine kod primaoca treba biti očekivana korist (dodatni profit) koji će nematerijalna imovina stvoriti, što je obično ključni faktor u određivanju cijena nematerijalne imovine za obje strane. (4) U primjeni principa van dohvata ruke kod određivanja cijena nematerijalne imovine potrebno je razumijevanje vrste i karakteristike nematerijalne imovine kao i identifikacija faktora koji doprinose vrijednosti nematerijalne imovine. H. Finansiranje unutar grupe MPLČlan 65. (Pojam) (1) Finansiranje unutar grupe MPL-a predstavlja oblik finansijske usluge između povezanih lica odnosno finansijsku pomoć, koja uključuje kredite, kamate na kredite, avanse i/ili dugovanja, kao i pružanje bilo kakve sigurnosti ili garancije s osnova finansijske pomoći. (2) Aranžmani unutar grupe MPL-a iz stava (1) ovog člana između povezanih lica mogu nastati kad obveznik, direktno ili indirektno, uzima ili daje povezanom licu finansijsku pomoć. (3) U obje situacije, obveznik treba naplatiti ili platiti kamate povezanom licu po stopi koja je u skladu sa stopom koja bi bila naplaćena u sličnoj transakciji između nezavisnih lica po principu van dohvata ruke. Član 66. (Metoda) (1) Kamatna stopa po principu van dohvata ruke je kamatna stopa obračunata u trenutku kada je finansijska pomoćodobrena u nekontrolisanim transakcijama sa ili između nezavisnih lica. (2) Pri određivanju kamatne stope po principu van dohvata ruke za finansijsku pomoć, metoda uporedive nekontro-lisane transakcije smatra se najpouzdanijom metodom. (3) Metodom uporedive nekontrolisane cijene određuje se kamatna stopa kao referentna kamatna stopa između nezavisnih lica za kredit sa vrlo sličnim uslovima. Član 67. (Uporedivi faktori) (1) Uporedni faktori u analizi finansijskih transakcija i određivanje cijene van dohvata ruke – kamatne stope uključuju: a) prirodu i svrhu finansijske pomoći; b) iznos, trajanje i uslove finansijske pomoći; c) vrstu kamatne stope (npr. fiksna ili promjenjiva kamatna stopa); d) ugrađene mogućnosti; e) garancije uključene u finansijsku pomoć; f) kolateral za finansijsku pomoć; g) kreditna sposobnost dužnika; h) lokacija povjerioca i dužnika. (2) Porezni obveznici su dužni da osiguravaju dokumentaciju kojom dokazuju da su uslovi za finansijsku pomoć unutar grupe MPL-a, posebno kamatne stope, po principu van dohvata ruke. To uključuje izradu analize uporedivosti na način da vrše usklađivanja realnog nivoa iznosa kamata i dokumentacije s drugim faktorima. IV. POSTUPAK DOKAZIVANJAA. DokumentacijaČlan 68. (TP dokumentacija) (1) Porezni obveznici koji učestvuju u transakcijama sa povezanim licima, i ako primjenjuju princip van dohvata ruke, treba da posjeduju evidencije, dokumente i izvještaje (u daljem tekstu: TP dokumentacija) kao dokaze da je cijena u tim transakcijama utvrđena po principu van dohvata ruke. (2) TP dokumentacijom porezni obveznik dokazuje da je izvršio temeljnu procjenu svojih transakcija sa povezanim licem po pravilima transfernih cijena, prije ili u vrijeme podnošenja porezne prijave. Петак, 26. 8. 2016. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 67 - Страна 53 (3) Prilikom sačinjavanja TP dokumentacije, obveznik treba koristiti najnovije dostupne informacije i podatke. Član 69. (Obim i nastanak TP dokumentacija) (1) Porezni obveznik treba da izvrši procjenu adekvatnosti i obima svoje TP dokumentacije kroz procjenu utjecaja sljedećih faktora na osnovu činjenica i okolnosti: a) da li je rizik transfernih cijena u njegovim transakcijama ili dogovorima visok; i b) da li je u mogućnosti da dokaže poštovanje principa van dohvata ruke. (2) TP dokumentacija treba da odražava napore poreznog obveznika u svrhu osiguranja adekvatnosti i pouzdanosti prilikom: a) utvrđivanja činjenica i okolnosti transakcije; b) vršenja analize uporedivosti i primjeni adekvatnih metoda transfernih cijena; i c) dokumentovanja i čuvanja relevantne dokumentacije. (3) TP dokumentacija treba odražavati okolnosti kontrolisane transakcije, a porezni obveznik treba pružiti i dodatne podatke ili informacije koje nisu precizno navedene ovim Pravilnikom, a koje su relevantne za utvrđivanje cijene van dohvata ruke. (4) S obzirom da vrsta i obim TP dokumentacije zavisi od pojedinačnih činjenica i okolnosti određene transakcije, svaki obveznik treba cijeniti značaj svojih transakcija u odnosu na svoje poslovanje te utjecaj dodatnih troškova pripreme TP dokumentacije. (5) TP dokumentacija se smatra da je nastala ako je: a) nastala u trenutku kad je porezni obveznik pristupao transakciji ili u provedbi dogovora, shodno politici transferne cijene i b) nastala usljed materijalne promjene koja prilikom razmatranja transakcija pojedinačno ili zajedno, utječe na utvrđenu visinu prihoda ili rashoda. B. Sadržaj TP dokumentacijeČlan 70. (Vrste TP dokumentacije) (1) TP dokumentacija treba da bude organizovana na nivou grupe MPL (master file) i na nivou poreznog obveznika (local file). (2) TP dokumentaciju na nivou grupe MPL-a obavezni su dostaviti porezni obveznici koji imaju konsolidovani bruto prihode iznad 1,5 milijardi KM. Član 71. (TP dokumentacija na nivou grupe MPL-a) (1) Na nivou grupe MPL-a, TP dokumentacija treba da osigura informacije i podatke koji omogućavaju dovoljan pregled poslovanja grupe MPL-a, a koje su relevantne za poslovne aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Relevantne informacije uključuju pregled poslovanja grupacije, organizacionu strukturu, prirodu poslovanja i politiku transfernih cijena. (2) TP dokumentacija treba sadržavati relevantne informacije i podatke i to: a) opće informacije o grupi MPL-a na kraju poslovne godine, koje uključuju detalje cjelokupne (globalne) organizacione strukture, prikaz geografskih odredišta, vlasništvo i povezanost između lica unutar grupe MPL-a, transakcije sa poreznim obveznikom. b) opis poslovanja grupe MPL-a koje su značajne za poslovanje poreznog obveznika u datoj poslovnoj godini, a što između ostalog uključuje: 1) djelatnosti grupe MPL-a, proizvode, usluge, geografska tržišta, ključni konkurenti; 2) dinamika industrije, tržište, regulativa i ekonom-ski uslovi u kojima grupa MPL-a posluje; 3) strategije, uključujući bilo koje značajne promjene u prethodnim godinama kao što je restrukturiranje, akvizicija ili podjela. 4) značajni pokretači poslovanja, uključujući pregled nematerijalne imovine i povezanih lica koji su pravni vlasnici iste; 5) osnovne poslovne aktivnosti i funkcije svake strane u grupi MPL-a, uključujući prikaz lanca vrijednosti proizvoda i usluga; 6) poslovna povezanost (nabavka, prodaja, razvoj, vlasništvo ili korištenje nematerijalne imovine, finansijski aranžmani...) između povezanih lica; c) finansijsko stanje grupe MPL-a za poslovnu godinu što uključuje finansijske izvještaje članica grupe MPL-a koji su poslovno povezani sa poreznim obveznikom. Član 72. (Nematerijalna imovina grupe MPL-a) TP dokumentacija o nematerijalnoj imovini grupe MPL-a treba sadržavati podatke i informacije: a) opis strategije MPL-a za razvoj, vlasništvo i eksploataciju nematerijalne imovine, uključujući lokaciju objekata za istraživanje i razvoj i mjesto upravljanja istraživanjem i razvojem; b) popis nematerijalne imovine MPL-a koja je značajna za transferne cijene i nad kojim članica MPL-a ima pravno vlasništvo; c) lista važnih ugovora između povezanih lica koje se odnose na nematerijalnu imovinu, uključujući ugovore o sudjelovanju u troškovima, ugovor za naučne usluge, ugovori o licenciranju i sl. d) opis politike transfernih cijena grupe MPL-a koje se odnose na istraživanje i razvoj nematerijalne imovine. e) opšti opis svih važnih prijenosa nematerijalne imovine među povezanim licima u toku poreznog perioda, uključujući lica, države i naknade. Član 73. (Finansijske aktivnosti grupe MPL-a) TP dokumentacija o finansijskoj aktivnosti MPL-a treba sadržavati: a) opšti opis kako se grupa MPL-a finansira, uključujući važne finansijske ugovore sa nezavisnim licima; b) identifikacija članice MPL-a koja pružaju uslugu finansiranja grupe MPL-a, uključujući i državu i mjesto stvarne uprave tog lica. c) opšti opis politike transfernih cijena koje se odnose na finansijske aranžmane između povezanih lica. Član 74. (Ostale aktivnosti grupe MPL-a) (1) TP dokumentacija o finansijskoj poziciji i poreznoj politici MPL-a treba sadržavati godišnje konsolidovane finansijske izvještaje za fiskalnu godinu, kao i politike finansijskog izvještavanja. (2) TP dokumentacija treba sadržavati i politike koje se odnose na raspodjelu prihoda među zemalja i alokacijske ključeve. Član 75. (TP dokumentacija poreznog obveznika) (1) Na nivou poreznog obveznika, TP dokumentacija treba da osigura dovoljno informacija i podataka o poreznom obvezniku, njegovom poslovanju i transakcijama sa povezanim stranama. Detaljne informacije uključuju poslovne operacije i posebne transakcije sa povezanim licima. Број 67 - Страна 54 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 26. 8. 2016. (2) TP dokumentacija treba sadržavati relevantne informacije i podatke i to: a) opće informacije o poreznom obvezniku na kraju poslovne godine, što uključuje: 1) opis upravljačke strukture poreznog obveznika, uključujući opis pojedinaca i/ili pravnih lica kojima porezni obveznik izvještava i/ili odgovara, i država u kojima se oni nalaze odnosno gdje je glavni ured. 2) organizaciona struktura poreznog obveznika, sa brojem uposlenih u svakom djelu pravnog lica. b) opis poslovanja poreznog obveznika za poslovnu godinu, što uključuje ili opšti opis ili detaljne informa-cije o: 1) djelatnosti poreznog obveznika, proizvodima i uslugama, tržištu, i ključnim konkurentima; 2) dinamika industrije/djelatnosti, tržište, regulativa i ekonomski uslovi u kojima posluje porezni obveznik; 3) strategija poreznog obveznika, uključujući bilo koje značajne promjene u prethodnim godinama kao što je restrukturiranje, akvizicija ili podjela, a koje utječu na poreznog obveznika. c) opis transakcija između poreznog obveznika i povezanih lica koji su predmet TP dokumentacije za poslovnu godinu, što uključuje: 1) detalji transakcija između poreznog obveznika i povezanog lica, uključujući identitet povezanog lica, vezu, iznose i uključene države; 2) ugovore ili sporazume koji iskazuju uslove transakcija, uključujući i metodologiju formiranja cijena; 3) detaljna funkcionalna analiza (izvršene funkcije, korištena imovina i rizik) poreznog obveznika i relevantnog povezanog lica, uključujući izmjene u odnosu na prethodnu godinu. d) analiza transferne cijene uključuje: 1) izbor metode transferne cijene i razloge zašto se ta metoda smatra najprikladnijom; 2) izbor testirane strane i razloge koji podržavaju izbor; 3) detalji o uporedivoj i pregled kriterija koji su utjecali na izbor; 4) analiza uporedivosti transakcije povezanih lica/testirane strane i uporedive; 5) detaljni pregledi bilo kojih prilagođavanja koje se vrše u svrhu uporedivosti; 6) cijena/marža van dohvata ruke, način obračuna i obrazloženje bilo koje pretpostavke, 7) razlozi koji obrazlažu upotrebu raspona van dohvata ruke, 8) segmentirani finansijski računi koji su povezani sa transakcijom prikazujući rezultate testirane strane, uključujući obrazloženje na korištene pretpostavke. Član 76. (1) Podaci i informacije iz člana 75. ovog Pravilnika nisu konačni. Porezni obveznik može uključiti bilo koje druge informacije i podatke koji mogu biti potrebni u njegovim okolnostima. (2) Ukoliko je član grupe MPL-a pripremio sličnu TP dokumentaciju za svrhu poštivanja propisa druge porezne jurisdikcije, takva TP dokumentacija, ukoliko je značajna za poslovanje poreznog obveznika, može biti dio TP dokumentacije poreznog obveznika. (3) Ukoliko se TP dokumentacija naslanja na prethodne godine, odgovarajuće ažuriranje je potrebno da bi odražavale materijalne promjene koje su relevantne u odnosu na činjenice i okolnosti. Član 77. (TP dokumentacija funkcionalne analize) TP dokumentacija uporedivosti, funkcionalne analize i analize rizika uključuje: a) opis karakteristika imovine ili usluga, funkcije koje obavljaju, zaposleni, preuzeti rizici, rokovi i uslovi ugovora, poslovne strategije, ekonomske okolnosti i bilo koje druge posebne okolnosti. b) informacije o funkcijama koje obavljaju povezana lica koja su uključena u kontrolisanoj transakciji, kao i opis rizika i imovine koja se koristi u mjeri u kojoj oni utječu ili na njih utječe kontrolisana transakcija koju sprovodi obveznik. c) detalji uporedivih transakcija, za materijalnu imovinu: njegove fizičke karakteristike, kvalitet i dostupnost; za usluge: priroda i obim usluga; i za nematerijalnu imovinu: oblik transakcije, vrsta nematerijalne imovine, prava na korištenje nematerijalne imovine koje su dodijeljene i očekivane koristi od njegove upotrebe. d) podaci prikupljeni i analiza izvršena na procjeni uporedivosti nekontrolisane transakcije sa relevantnim kontrolisanim transakcijama. e) kriteriji koji se koriste u odabiru uporedivih transak-cija/uslova uključujući baze podataka i ekonomske razloge. f) identifikacija svih internih uporedivih transak-cija/uslova. g) korekcije koje uključuju detalje i razloge za korekcije uporedivih transakcija/uslova. Član 78. (Ostala TP dokumentacija) (1) Porezni obveznici trebaju imati na raspolaganju dokumente i informacije koje su korištene u pripremi, te TP dokumentacija može uključivati: a) službene publikacije, izvještaje, studije i baze podataka; b) izvještaji istraživanja tržišta, studije koje objavljuju priznate institucije; c) tehničke publikacije priznatih institucija; d) pisma i druge korespondencije koje mogu dokume-ntovati dogovor između povezanih lica; e) prateća dokumentacija za ekonomski značajne aktivnosti i funkcije poduzete od strane obveznika. Na primjer, ukoliko stručnost i iskustvo zaposlenih čine sredstvo-ljudski resursi za obveznika, dokumentacija koja se odnosi na ovo osoblje može biti relevantna. Ovdje se uključuju: detalji iskustva; obrazovne kvalifikacije; područja od posebne stručnosti; opis i dužnosti posla; naknada; pismene izjave koje ključno osoblje i koriste obveznik u određivanju funkcija, rizici i imovine društva; f) druge relevantne dokumentacije. C. Posebna TP dokumentacijeČlan 79. (TP dokumentacija za usluge unutar grupe MPL-a) (1) Dokumentacija TP koja se odnosi na usluge unutar grupe MPL-a, treba sadržavati detaljan opis relevantnih transakcija usluga, gdje se svi aspekti transakcija moraju analizirati i dokumentirati, uključujući odgovore na pitanja: Петак, 26. 8. 2016. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 67 - Страна 55 ko šta radi i za koga, gdje, zašto i kako se to radi, šta se koristi od imovine i sl. (2) Obavezujući ugovor za usluge unutar grupe MPL-a, između obveznika i poveznih lica, između ostalih elemenata, trebao bi sadržavati i: a) detalje grupe lica MPL-a koje će pružati i primati usluge po ugovoru; b) detalji o vrsti i prirodi usluge koje se pruža; c) osnove za određivanje naknade koja se treba platiti; d) osnove za periodično povećavanje stopa (ako se primjenjuje); e) vrijeme i način izdavanja računa i plaćanja, i f) penali za kašnjenje u plaćanju računa. (3) Porezni obveznik mora posjedovati dokaze o pružanju usluga unutar grupe MPL-a kako bi dokazao da je primalac usluge imao koristi od toga. Sveobuhvatan i kompletan opis tih pogodnosti može se sastojati od detaljnog opisa prednosti koji ima svako lice, kao i troškovi koji se izdvajaju. Član 80. (TP dokumentacija za nematerijalnu imovinu) (1) TP dokumentacija koja se odnosi na nematerijalnu imovinu, između ostalog, treba sadržavati i: a) opis nematerijalne imovine, potencijal primjene na tržištu; b) prevladavajuće stope naknada na tržištu; c) uslovi korištenja, uključujući geografska i vremenska ograničenja i ekskluzivnost prava, d) singularnost pronalaska i period za koji je vjerojatno da ostane jedinstvena. e) pružanje tehničke pomoći, robne marke i know-how koji se pruža uz patent. f) očekivana dobit od licence, i koristi za licence koje proizlaze iz razmjene informacija o iskustvu licence. (2) U pogledu marketing nematerijalne imovine, ugovor koji ukazuje na ugovor između povezanih lica treba sadržavati podatke i informacije o tome ko snosi rizik, troškove za marketing aktivnosti koje se trebaju poduzeti, kao i prirodu marketing troškova. Član 81. (TP dokumentacija za finansijske usluge) Dokumentacija TP koja se odnosi na pružanje finansijskih usluga unutar grupe MPL-a treba sadržavati i ugovore o kreditu i sve njegove anekse, kao i ostalu dokumentaciju koja doprinosi vrednovanju kontrolisane transakcije po principu van dohvata ruke. Član 82. (TP dokumentacija za ugovore o sudjelovanju u troškovima) TP dokumentaciju koja se odnosi na ugovor o sudjelovanju u troškovima, između ostalog, treba sadržavati: a) ugovore o sudjelovanju u troškovima i sve ostale ugovore koji se odnose na primjenu tog ugovora između potpisnika; b) identitet učesnika u ugovoru i bilo koja druga povezana lica koje će imati koristi od ugovora; c) obim aktivnosti koje su obuhvaćene ugovorom, uključujući bilo koju nematerijalnu imovinu u postojanju ili razvoju; d) trajanje ugovora; e) ukupan iznos doprinosa koji su nastali u skladu sa ugovorom; f) raspodjelu zadataka i odgovornosti; g) oblik i vrijednost početnih doprinosa svakog učesnika (uključujući i istraživanje) sa opisom kako se određuje vrijednost doprinosa i kako se primjenjuju računo-vodstvena načela; h) opis metoda koje se koriste za određivanje doprinosa svakog učesnika, uključujući projekcije koristi, obrazloženje i pretpostavke za projekcije i objašnjenje zašto je izabrana ta metoda; i) prirodu i obim efektivnog vlasničkog interesa svakog učesnika u rezultatima aktivnosti; j) način ili osnova na kojoj se trebaju mjeriti očekivane koristi; k) postupci za ulazak ili povlačenje iz aranžmana i njihove posljedice; l) politike i procedure plaćanja; m) materijalne razlike nastale između procijenjenih koristi i stvarne koristi koje ostvaruju, pretpostavke za projekciju budućih koristi; n) obim korištenja imovine od strane povezanih lica koje nisu učesnici, uključujući iznose naknade. D. Izvještaji o transfernim cijenamaČlan 83. (Izvještavanje) (1) Porezni obveznik u momentu dostavljanja prijave poreza na dobit prema članu 49. Zakona u svojoj dokumentaciji treba da posjeduje Izvještaj o transfernim cjenama, koji minimalno, treba sadržavati sljedeće podatke o: a) organizacionoj strukturi i pregled poslovanja grupe povezanih lica kojoj pripada obveznik; b) analizi djelatnosti poreznog obveznika c) funkcionalnoj analizi; d) izboru metoda transferne cijene; e) zaključak. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, porezni obveznik koji obavlja transakcije sa povezanim licem u formi pozajmljivanja novca (pozajmice i krediti) može sačiniti Skraćeni Izvještaj o transfernim cjenama koji sadrži elemente iz stava (1) tačke a), d) i e) ovog člana. (3) Skraćeni izvještaj o transfernim cjenama sačinjava i porezni obveznik u sljedećim situacijama: a) kada obveznik obavlja transakcije s povezanim licem u Federaciji i primjenjuje član 95. Pravilnika; b) kada se obavlja transakcija između povezanih lica – pozajmica koja se daje/prima između poreznog obveznika i povezanih lica u Bosni i Hercegovini; c) kada obveznik primjenjuje odredbu člana 54. stav (2) ovog Pravilnika; d) kada obveznik ima samo jednu jednostavnu (jedno-kratnu) transakciju sa povezanim licem, kao što je slučaj kupovine ili prodaje imovine (ne uključuje robu). Član 84. (Organizacija grupe) Organizaciona struktura i pregled poslovanja grupe povezanih lica kojoj pripada obveznik naročito uključuje: a) opis privredne aktivnosti u kojoj grupa povezanih lica posluje; b) organizaciona i pravna struktura grupe, uključujući, a ne ograničavajući se na, vlasnike, djelatnost i opće finansijske podatke; c) opće informacije o poreznom obvezniku, uključujući, a ne ograničavajući se na, historijat, vlasničku i orga-nizacionu strukturu, pregled finansijskog poslovanja, poslovnu politika, ključne poslovne faktore; d) osnovni podaci o povezanim licima - članovima grupe, sa kojima obveznik ima transakcije. Број 67 - Страна 56 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 26. 8. 2016. Član 85. (Analiza djelatnosti) (1) U analizi djelatnosti navodi se opis svih djelatnosti u kojima posluje porezni obveznik, bez obzira na to koju je djelatnost definirao kao glavnu, što naročito uključuje: a) definiranje i klasifikaciju dijelatnosti prema domaćim i internacionalnim propisima grupe MPL-a; b) informacije o tržišnim uslovima u toj djelatnosti: opći pregled tržišnih uslova, pregled posebnih zakonskih propisa ukoliko postoje, pregled tržišnog učešća, pregled glavnih konkurenata, dobavljača i kupaca; c) identificiranje faktora koji imaju utjecaj na određivanje cijena u okviru pojedine djelatnosti, kao i na profitabilnost privrednih društava koja se bave odgovarajućom djelatnošću; d) identificiranje rizika koji se javljaju u vezi sa poslovanjem u konkretnoj djelatnosti. (2) Izuzetno, obveznik nije dužan da priprema analizu djelat-nosti iz stava (1) ovog člana, ukoliko po osnovu obavljanja te djelatnosti ostvaruje manje od 10% svojih ukupnih prihoda. Član 86. (Opis transakcija) (1) Porezni obveznik je dužan da detaljno opiše i definira transakcije sa povezanim licima, uključujući funkcije koje obavlja, sredstva koja koristi i rizike koje preuzima. (2) Podaci i informacije iz stava (1) ovog člana naročito uključuju: a) podatke o vrstama transakcija sa pojedinačnim povezanim licima (definiranje vrsta transakcija, njihov opis, da li su zaključeni ugovori u pisanoj formi, najvažniji elementi zaključenih ugovora, postoji li mogućnost da se svaka transakcija posmatra pojedinačno); b) opis preuzetih funkcija i rizika, kao i angažovanih sredstava u transakcijama iz tačke a) ovog stava; c) opis odlučujućih faktora koji su utjecali ili utječu na određivanje cijena u transakcijama sa povezanim licima; utvrđivanje suštinskog ekonomskog položaja poreznog obveznika u transakcijama iz tačke a) ovog stava. Član 87. (Izbor metode) (1) Obveznik je dužan da izabere odgovarajuću metodu utvrđivanja cijene transakcija po principu van dohvata ruke za analizu transfernih cijena, odnosno metodu koja najbolje odgovara okolnostima svakog konkretnog slučaja. (2) U ovom dijelu Izvještaja obveznik je dužan opisati odlučujuće razloge za izbor metode za provjeru iskazivanja transakcija po principu van dohvata ruke. (3) Obveznik definira uporedive transakcije, uporediva nepove-zana lica na osnovu kojih je utvrdio cijenu ili raspon cijena u skladu sa principom van dohvata ruke, ukoliko ne može da koristi interne podatke o uporedivim transakcijama. (4) Prilikom odabira uporedivih nepovezanih privrednih društava i uporedivih transakcija, obveznik prvenstveno koristi podatke koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, a ukoliko isti ne posjeduje podatke analiza se može proširiti i na druge države, s tim da se ima u vidu uporedivost uslova poslovanja na tržištima tih država i tržišta Bosne i Hercegovine. Član 88. (Zaključak) (1) Zaključak treba sadržavati podatak o tome da li su cijene u transakcijama sa pojedinačnim povezanim licima u skladu sa cijenama utvrđene po principu van dohvata ruke ili je neophodno vršiti njihove korekcije u skladu sa izabranom metodom za provjeru usklađenosti transfernih cijena sa cijenama utvrđenim po principu van dohvata ruke. (2) Uz zaključak obveznik daje pregled podataka koje je koristio za utvrđivanje cijene po principu van dohvata ruke ili raspona cijena utvrđenih po principu van dohvata ruke u skladu sa izabranom metodom za provjeru usklađenosti transfernih cijena sa cijenama utvrđenim po principu van dohvata ruke, a posebno informacije o uporedivim domaćim ili inostranim transakcijama, odnosno društvima, kao i izvore podataka. (3) Ukoliko je potrebno vršiti usklađivanje poreznog bilansa, porezni obveznik je dužan u zaključku navesti način obračuna i iznos predložene korekcije ukupne vrijednosti. E. Ostale odredbe o TP dokumentacijiČlan 89. (Čuvanje TP dokumentacije) (1) Porezni obveznici trebaju čuvati TP dokumentaciju kao dio porezne prijave i pri tome poštovati rokove čuvanja, a koji se odnose na poreznu prijavu. (2) Porezni obveznici mogu pohraniti TP dokumentaciju na bilo kojem mediju, odnosno na papiru ili elektronskoj formi. Međutim, oni moraju biti u stanju da u najkraćem roku pruže relevantne informacije Poreznoj upravi na njen zahtjev. Član 90. (Jezik TP dokumentacije) (1) TP dokumentacije treba biti na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, s tim da izvještaj na nivou grupe MPL-a može biti na engleskom jeziku. (2) Porezna uprava zadržava pravo da zatraži prevođenje TP dokumentacije. F. Prijave i izvještavanjeČlan 91. (Godišnji izvještaj Country by country) (1) Matično pravno lice iz stava (2) ovog člana dužan je dostaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave na Obrascu CBC-901 Godišnji izvještaj o kontrolisanim transakcijama multinacionalnog pravnog lica. (2) Matično pravno lice, za potrebe ovog člana, znači pravno lice iz grupe MPL-a koje ispunjava jedan od sljedećih kriterija: a) u direktnom ili indirektnom je vlasništvu pravnog lica koje je odgovorno za sačinjavanje konsolidiranih fi-nansijskih izvještaja prema računovodstvenim stan-dardima koji su u primjeni, ili se konsolidacija zahtije-va uslijed propisa berze i trgovanja dionica na tržištu. b) ne postoji drugo pravno lice unutar grupe MPL-a koje je u direktnom ili indirektnom vlasništvu, a koje ima odgovornost iz tačke a) ovog stava. (3) Matično pravno lice iz stava (2) ovog člana, obavezno je uz prijavu poreza na dobit iz člana 49. Zakona dostaviti i Obrazac CBC-901, ukoliko je isto rezident Federacije i ostvaruje bruto konsolidovani prihod od minimalno 1,5 milijardi KM. (4) Godišnji izvještaj iz stava (1) ovog člana porezni obveznik je dužan dostaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. (5) Uputstvo za sačinjavanje i podnošenje godišnjeg izvještaja iz stava (1) ovog člana nalazi se kao prilog (Anex I) ovog Pravilnika. Петак, 26. 8. 2016. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 67 - Страна 57 Član 92. (Godišnji izvještaj o kontrolisanim transakcijama) (1) U skladu sa članom 49. stav (4) Zakona porezni obveznik odnosno lice čiji iznos kontrolisanih transakcija prelazi iznos od 500.000,00 KM u poreznom periodu, dužan je dostavljati nadležnoj jedinici Porezne uprave na Obrascu TP-902 Godišnji izvještaj o kontrolisanim transakcijama između povezanih lica. (2) Godišnji izvještaj iz stava (1) Pravilnika porezni obveznik je dužan dostaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Podatke o kontrolisanim transakcijama porezni obveznik osigurava iz svojih evidencija, na način da porezni obveznik dosljedno koristi iste izvore informacija i podataka iz godine u godinu za sačinjavanje izvještaja. (4) Obrazac TP-902 sadrži podatke o sljedećim informacijama: a) djelatnosti poreznog obveznika, b) informacije o profitabilnosti i c) kontrolisanim transakcijama G. Nadzor nad transfernim cijenamaČlan 93. (Nadzor od strane Porezne uprave) (1) Porezna uprava vrši provjeru usklađenosti cijena poreznog obveznika u transakcijama sa povezanim licima sa cijenama utvrđenim po principu van dohvata ruke. (2) Porezna uprava može zahtijevati TP dokumentaciju od obveznika u slučaju da utvrdi da dostavljeni Izvještaj nije dovoljan za provjeru usklađenosti transfernih cijena sa cijenama utvrđenim po principu van dohvata ruke u transakcijama obveznika sa pojedinačnim povezanim licem. (3) Ukoliko postoje transferne cijene Porezna uprava će izvršiti prilagođavanja u skladu sa članom 44. stav (4) Zakona. Član 94. (Dostavljanje TP dokumentacije Poreznoj upravi) TP dokumentaciju porezni obveznik je dužan dostaviti Poreznoj upravi na njen zahtjev u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva. H. Uklanjanje dvostrukog oporezivanjaČlan 95. (Uklanjanje dvostrukog oporezivanja na teritoriji Federacije) (1) Ukoliko je grupa MPL-a suočena sa dvostrukim oporezivanjem jedne ili više transakcija koje su izvršene između povezanih lica, porezni obveznik kojem je transferna cijena uvećala poreznu osnovicu, dostavlja uz svoju poreznu prijavu iz člana 49. Zakona i Godišnju prijavu za uklanjanje dvostrukog oporezivanja kod transfernih cijena Obrazac TP-900 u svrhu uklanjanja dvostrukog oporezivanja. (2) Odredba stava (1) ovog člana se primjenjuje u slučaju kada porezni obveznici koji su učesnici kontrolisane transakcije, ispunjavaju kumulativno sljedeće uslove i to: a) oba porezna obveznika su rezidenti Federacije i u svojoj poreznoj osnovici su iskazali transferne cijene po istoj transakciji, b) ni jedan ne koristi poticaje iz člana 36. i 37. Zakona ili primjenjuje član 61. Zakona c) ni jedan ne iskazuje porezni gubitak u skladu sa članom 25. Zakona. (3) Godišnji izvještaj iz stava (1) Pravilnika porezni obveznik je dužan dostaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Ukoliko porezni obveznik ne dostavi Obrazac TP-900 u roku, smatrat će se da nije ni dostavljen. (4) Obrazac TP-900 sadrži podatke o sljedećim informacijama: a) podaci o poreznim obveznicima – povezanim licima kod kojih se uklanja dvostruko oporezivanje b) podaci o kontrolisanim transakcijama (vrsta transak-cije, iznos transakcije i izvršeni iznos korekcije u poreznim bilansima) c) podatak o iznosu korekcije koji se vrši kroz porezni bilans poreznih obveznika. Član 96. (Uklanjanje dvostrukog oporezivanja van teritorije Bosne i Hercegovine) (1) Ukoliko je rezidentni porezni obveznik suočen sa dvostru-kim međunarodnim oporezivanjem, on može pokrenuti procedure po posebnim propisima, u skladu sa ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s ciljem uklanjanja dvostrukog oporezivanja. (2) Procedura uklanjanja dvostrukog oporezivanja se pokreće nakon što porezna obveza s osnova transfernih cijena postane konačna i izvršna. V. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBEČlan 97. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredbe čl. 71., 72., 73., 74. i 91. počeće se primjenivati od 01.01 2018. godine. Broj 05-02-5188/16 Augusta, 2016. godine SarajevoMinistrica Jelka Milićević, s. r.ANEX I. Uputstvo za sačinjavanje i podnošenje godišnjeg izvještaja Ovo Uputstvo sadrži smjernice za sačinjavanje i podnošenje Godišnjeg izvještaja o kontrolisanim transakcijama multinacionalnog pravnog lica (Obrazac CBC-901), kojim se izvještava o prihodima, profitima, porezima i poslovnim aktivnostima multinacionalnih pravnih lica (MPL-a) iz poreznih jurisdikcija. I. POJMOVIMatično pravno lice koje izvještavaPravno lice koje je obavezno izvještavati o kontrolisanim transakcijama MPL je matično pravno lice, rezident Federacije, koji je definiran članom 91. stav (2) Pravilnika o transfernim cijenama. Zavisna lica U svrhu izrade ovog izvještaja, zavisna lica grupe MPL-a su: (i) bilo koja odvojena poslovna jedinica grupe MPL-a koja je uključena u Konsolidirani finansijski izvještaj grupe MPL-a za svrhu finansijskog izvještavanja, ili treba biti uključena ukoliko postoji interes u kapitalu u takvoj poslovnu jedinicu grupe MPL-a, a kojom se trguje na javnoj berzi; (ii) bilo koja poslovna jedinica koja je isključena iz Konsolidiranih finansijskih izvještaja grupe MPL-a samo na osnovu veličine ili materijalne osnove; i (iii) bilo koje stalno mjesto poslovanja ili izdvojena poslovna jedinica grupe MPL-a uključena u gore navedene tačke (i) ili (ii) koja priprema posebne finansijske izvještaje za takvo stalno mjesto poslovanja u svrhu finansijskog izvještavanja, propisa, poreznog izvještavanja ili interne svrhe. Postupanje sa stalnim mjestom poslovanjaPodaci o stalnom mjestu poslovanja trebaju da se izvještavaju prema poreznoj jurisdikciji (državi) u kojoj se isto Број 67 - Страна 58 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 26. 8. 2016. nalazi, a ne prema rezidentnoj poreznoj jurisdikciji pravnog lica čije je stalno mjesto poslovanja dio. Rezidentna porezna jurisdikcija koja izvještava za pravno lice čije je stalno mjesto poslovanja dio, treba da isključi finansijske podatke koji se odnose na stalno mjesto poslovanja. Konsolidirani finansijski izvještajiKonsolidirani finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe MPL-a u kojem su imovina, obaveze, prihodi, rashodi i novčani tok matičnog pravnog lica i zavisnih lica predstavljeni kao da su jedan ekonomski entitet. Periodi koji su obuhvaćeni godišnjim obrascemPorezni period u izvještaju treba da bude porezni period matičnog pravnog lica koje izvještava. Za zavisna lica, na osnovu odluke matičnog pravnog lica koje izvještava, izvještaj treba da odražava dosljednost kroz ili (i) informacije o poreznom periodu odgovarajućeg zavisnog lica koje završava na isti datum kao i porezni period matičnog pravnog lica koje izvještava, ili završava u roku od 12 mjeseci od datuma koji je prethodio tom datumu, ili (ii) informacije za sva odgovarajuća zavisna lica iskazane za porezni period matičnog pravnog lica koje izvještava. Izvori podatakaMatično pravno lice koje izvještava treba dosljedno koristiti iste izvore informacija i podataka iz godine u godinu za sačinjavanje izvještaja. Matično pravno lice koje izvještava može izabrati izvore podataka iz svojih konsolidiranih finansijskih izvještaja, iz odvojenih/pojedinačnih izvještaja zavisnih lica, propisanih finansijskih izvještaja, ili izvještaja za potrebe uprave. Ukoliko se koriste pojedinačni finansijski izvještaji za izvještavanje, svi iznosi trebaju biti iskazani u valuti matičnog pravnog lica koje izvještava po prosječnom valutnom kursu na dan izvještaja. Prilagođavanja nisu potrebna uslijed izmjene računovodstvenih principa između poreznih jurisdikcija. Matično pravno lice koje izvještava treba da osigura kratak opis izvora podataka koji se koriste za pripremu Izvještaja, u Tabeli 3 Dodatne informacije. Ukoliko su izmijenjeni izvori podataka iz godine u godinu, potrebno je da matično pravno lice koje izvještava obrazloži razloge izmjene i njegove posljedice u Tabeli 3 Dodatne informacije.II. TABELA 1. PREGLED PRIHODA, POREZA I POSLOVNIH AKTIVNOSTI KROZ POREZNE JURISDIKCIJEPorezna jurisdikcija (država)U prvoj koloni, pravno lice koje izvještava treba upisati pregled svih poreznih jurisdikcija (država) u kojima su zavisna lica MPL-a rezidenti za porezne svrhe. Porezna jurisdikcija se smatra državom kao i djelom (entitet) države koji ima fiskalnu autonomiju. U posebnoj liniji treba se izdvojiti zavisno lice i entitet u okviru grupe MPL-a koje podliježe izvještavanju, a koji nije rezident ni u jednoj poreznoj jurisdikciji za porezne svrhe. Kada je zavisno lice rezident u više poreznih jurisdikcija, primjenjuje se pravilo "tie breaker" iz međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine da se odredi porezna jurisdikcija i rezidentnost. Kada ne postoji potpisan međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine, zavisno lice treba da izvještava u poreznoj jurisdikciji u kojoj je sjedište uprave i mjesto nadzora poslovanja. Sjedište uprave i mjesto nadzora treba biti određeno u skladu sa članom 4. Modela OECD međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine, i njegovim pripadajućim Komentarima. PrihodiU tri kolone izvještaja pod nazivom Prihodi, matično pravno lice koje izvještava treba da navede sljedeće informacije: (i) zbir prihoda svih zavisnih lica grupe MPL-a u odgovarajućim poreznim jurisdikcijama realizirane u transakcijama sa povezanim licima; (ii) zbir prihoda svih zavisnih lica grupe MPL-a u odgovarajućim poreznim jurisdikcijama realizirane u transakcijama sa nezavisnim licima; i (iii) predstavlja zbir tački (i) i (ii). Prihodi trebaju da uključuju prihode od prodaje zaliha i imovine, prihod od usluga, autorskih naknada, kamate, premije i druge iznose. Prihodi treba da isključe plaćanja primljena od drugih zavisnih lica koja su smatrana kao dividende u poreznoj jurisdikciji isplatioca. Dobit (gubitak) prije porezaU petoj koloni, matično pravno lice koje izvještava treba da upiše zbir dobiti (gubitka) prije poreza za sva zavisna lica koji su rezidenti za porezne svrhe u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji. Dobit (gubitak) prije poreza treba da uključuje sve vanredne stavke prihoda i rashoda. Plaćeni porez na dobitU šestoj koloni, matično pravno lice koje izvještava treba da upiše ukupan iznos poreza na dobit koji je plaćen tokom relevantnog poreznog perioda od strane svih zavisnih lica koji su smatrani rezidentima za porezne svrhe u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji. Plaćeni porez treba uključiti i plaćanje poreza od strane zavisnog lica rezidentnoj poreznoj jurisdikciji i svih drugim poreznim jurisdikcijama. Plaćeni porez treba uključiti i porez po odbitku koji je plaćen od strane lica (povezana i nezavisna lica) a vezano za plaćanje prema zavisnom licu. Npr. Ako je lice A rezident u poreznoj jurisdikciji A, zaradi kamatu u poreznoj jurisdikciji B, obustavljeni porez u jurisdikciji B treba se izvijestiti u licu A. Obračunati porez na dobitU sedmoj koloni, matično pravno lice koje izvještava treba da upiše ukupan iznos obračunatog tekućeg poreza na dobit koji je obračunat na poreznu osnovicu u poreznom periodu koji je isti kao period izvještavanja od strane svih zavisnih lica koji su smatrani rezidentima za porezne svrhe u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji. Obračunati tekući porez treba da odrazi samo poslovanje u tekućoj godini i ne uključuje odgođene ili potencijalne porezne obaveze. Upisani kapitalU osmoj koloni, matično pravno lice koje izvještava treba da upiše ukupan iznos upisanog kapitala svih zavisnih lica koji su smatrani rezidentima za porezne svrhe u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji. Vezano za stalno mjesto poslovanja (poslovna jedinica nerezidenta) upisani kapital izvještava zavisno lice čije je to stalno mjesto poslovanja osim u slučajevima gdje je kapital određen za stalno mjesto poslovanja prema propisima te porezne jurisdikcije. Akumulirana dobitU devetoj koloni, matično pravno lice koje izvještava treba da upiše ukupan iznos akumulirane dobiti (zarade) svih zavisnih lica koji su smatrani rezidentima za porezne svrhe u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji na kraju godine. Vezano za stalno mjesto poslovanja, akumuliranu dobit izvještava zavisno lice čije je to stalno mjesto poslovanja. Петак, 26. 8. 2016. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 67 - Страна 59 Broj uposlenihU desetoj koloni, matično pravno lice koje izvještava treba da upiše ukupan broj uposlenih sa punim radnim vremenom za sva zavisna lica koja su smatrana rezidentima za porezne svrhe u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji. Broj uposlenih se određuje na kraju godine, na bazi prosječnog broja uposlenih tokom godine, ili na bilo kojoj drugoj osnovi dosljedno primijenjeno na sve porezne jurisdikcije iz godine u godinu. Za ove svrhe, samostalni poduzetnik koji učestvuje u uobičajenim poslovnim aktivnostima zavisnog lica može se uključiti kao uposlenik. Razumna zaokruživanja ili prosjek brojeva je dozvoljen, pod uslovom da takva zaokruživanja i prosjek materijalno ne narušava relativnu distribuciju zaposlenih kroz sve porezne jurisdikcije. Dosljedan pristup treba se primjenjivati iz godine u godinu i za sva lica/entitete. Materijalna imovina osim novcaU jedanaestoj koloni, matično pravno lice koje izvještava treba da upiše zbir neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine za sva zavisna lica koja su smatrana rezidentima u porezne svrhe u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji. Vezano za stalno mjesto poslovanja o materijalnoj imovini izvještava zavisno lice čije je to stalno mjesto poslovanja. Materijalna imovina za ove svrhe ne uključuje novac i novčane ekvivalente, nematerijalnu ili finansijsku imovinu. III. TABELA 2. PREGLED SVIH PRAVNIH LICA IZ GRUPE MPL-A PO POREZNOJ JURISDIKCIJIZavisna lica u poreznoj jurisdikcijiMatična pravno lice koje izvještava treba dati pregled, na osnovu porezne jurisdikcije i prema imenu pravnog lica, svih zavisnih lica iz grupe MPL-a koji su rezidenti u porezne svrhe u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji. Kao što je navedeno gore, stalno mjesto poslovanja, treba biti uključeno u poreznoj jurisdikciji u kojoj se nalazi. Pravno lice čije je stalno mjesto poslovanje treba biti označeno (npr. X d.o.o. - Porezna jurisdikcija A stalno mjesto poslovanja (ili skraćeno: SMP)) Porezna jurisdikcija koja je drugačija od porezne jurisdikcije rezidentaMatično pravno lice koje izvještava treba da upiše ime porezne jurisdikcije po čijim propisima je organizovano zavisno lice grupe MPL-a ako je drugačije od porezne jurisdikcije za rezidenta. Glavne poslovne aktivnostiMatično pravno lice koje izvještava treba odrediti prirodu glavnih poslovnih aktivnosti koje vrši zavisno lice u odgovarajućoj poreznoj jurisdikciji, označavajući (X) jednu ili više predloženih kućica (boxes) Poslovne aktivnostiIstraživanje i razvoj; Čuvanje i upravljanje nematerijalnom imovinom; Nabavka; Proizvodnja; Prodaja, marketing i distribucija; Administrativne i upravljačke usluge ili usluge podrške; Pružanje usluga nezavisnim licima; Finansiranje unutar grupe; Ugovaranje finansijskih usluga; Osiguranje; Posjedovanje dionica ili drugih finansijskih instrumenata; Neaktivno; Ostale. Број 67 - Страна 60 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 26. 8. 2016.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/16 22.06.2016 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 doprinosi,pravilnik,naplata,registar Srijeda, 22. 6. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 77 Na osnovu člana 16. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09, 109/12, 86/15 i 30/16), federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PODNOŠENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/09, 38/10, 77/10, 9/11, 1/13, 83/14 i 1/15), u članu 2. stav 1. u zagradi iza broja "83/10" slovo "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "66/11" dodaju se riječi: "i 104/14". Član 2. U članu 6. stav 1. mijenja se i glasi: "Obveznik uplate doprinosa, iz člana 9. st. 1., 2., 3. i 4. ovog Pravilnika, podnosi potpisanu prijavu za upis u Jedinstveni sistem u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, za svakog novog zaposlenika najkasnije dan prije otpočinjanja rada osiguranika kod istog. Obveznik uplate doprinosa iz čl. 10., 11., 12., 13. i 14. ovog Pravilnika, podnosi prijavu za upis u Jedinstveni sistem u nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od sedam dana od dana koji je određen rješenjem o utvrđivanju prava na osiguranje." Član 3. U članu 9. stav 1. na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: "Pod poslovnom jedinicom podrazumijeva se svaka podružnica i jedinica u sastavu pravnog lica ili organizacije kojoj se dodjeljuje identifikacioni broj u skladu sa Pravilnikom o poreznoj registraciji." U stavu 6. riječi: "u roku od sedam dana od dana" zamjenjuju se riječima: "najkasnije dan prije". Član 4. U članu 17. stav 2. riječi: "u roku od sedam dana od dana" zamjenjuju se riječima: "sa danom". Član 5. U članu 19. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase: "Obveznik uplate doprinosa, iz člana 9. st. 1., 2., 3. i 4. ovog Pravilnika, dužan je da popunjeni obrazac za odjavu osiguranja dostavi najkasnije sa danom prestanka osnova za osiguranje osiguranika, a obveznik uplate doprinosa iz čl. 10., 11., 12., 13. i 14. ovog Pravilnika, dužan je da popunjeni obrazac za odjavu osiguranja dostavi u roku od sedam dana od dana prestanka osnova za osiguranje osiguranika. Ako obveznik uplate doprinosa ne podnese obrazac odjave u roku iz stava 1. ovog člana, osiguranik može u slučajevima iz člana 22. Zakona podnijeti zahtjev za odjavu osiguranja (JS3510)." Član 6. U članu 20. u st. 1. i 3. riječi: "u roku od sedam dana od dana" zamjenjuju se riječima: "sa danom". Član 7. U članu 26. stav 1. u zagradi iza riječi: "PMIP-1024" slovo "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "2002" dodaju se riječi: "i 2002-A". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Mjesečnu prijavu uplate doprinosa za dobrovoljno penzijsko i zdravstveno osiguranje ličnim sredstvima dobrovoljni osiguranik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem obrasca JS3310 istog, a najkasnije narednog dana od dana uplate doprinosa." Član 8. U članu 32. stav 1. mijenja se i glasi: "Porezna uprava je dužna, na osnovu zahtjeva osiguranika iz osnova radnog odnosa, izdati uvjerenje o uplaćenim doprinosima iz Jedinstvenog sistema (JS3650)." Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Porezna uprava će svakom osiguraniku iz stava 1. ovog člana, putem interneta, omogućiti pristup podacima o iznosu uplaćenih doprinosa (JS3650E)." Član 9. Obrazac JS3310 Prijava uplate doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje i zdravstveno osiguranje ličnim sredstvima i JS3650E Informacija o uplaćenim doprinosima sa uvjerenja JS3650, nalaze se u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 10. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-1-3810/16 27. maja 2016. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r. Broj 48 - Stranica 78 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. Srijeda, 22. 6. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 79 Broj 48 - Stranica 80 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. 1248 Na osnovu člana 56. Zakona o organizaciji organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), a u vezi sa članom 13., 17. i 19. Zakona o fiskalnim sistemima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) i člana 169. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) rješavajući po zahtjevu registrovanog proizvođača/zastupnika, ministrica Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija, izdaje UVJERENJE O ISPUNJENOSTI TEHNIČKIH I FUNKCIONALNIH KARAKTERISTIKA DIJELOVA FISKALNOG SISTEMA Uvidom u Registar registrovanih proizvođača/zastupnika, utvrđeno je da "Kimtec d.o.o." ima Rješenje broj 05-02-5524- 9/10 od 14.07.2010. godine, kojim je registrovan kao ovlašteni proizvođač fiskalnih sistema. Shodno članu 19. Zakona o fiskalnim sisitemima, Komisija je nakon provedenog postupka ispitivanja ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika uzorka dijela fiskalnog sistema - fiskalna kasa BEST BA PLUS i terminal UN-MC55i, utvrdila da isti ispunjava tražene uvjete, propisane članom 17. naprijed navedenog Zakona. Uvjerenje se izdaje u svrhu ispunjenja uvjeta za zaključenje ugovora ovlaštenog proizvođača/zastupnika sa Federalnim ministarstvom financija/finansija o stavljanju u promet navedenog fiskalnog sistema i u druge svrhe se ne može koristiti. Broj 05-02-5524-9-12/10 10. juna/lipnja 2016. godine Sarajevo Ministrica Jelka Milićević, s. r.
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o poticanju zapošljavanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/16 27.04.2016 SN FBiH 95/15 poticaj,zapošljavanje UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA Član 1. U Uredbi o poticanju zapošljavanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 95/15) u članu 4. tačka c), riječi: "potpisivanja ugovora" zamjenjuju se riječima: "objave javnog poziva". Član 2. U članu 6. stav (1) riječi: "31.03.2015. godine", zamjenjuju se riječima: "objave javnog poziva". U stavu (2) iza riječi "subvenciju" dodaju se riječi: "i još najmanje isti period nakon isteka tog roka,". Član 3. U članu 7. stav (2) riječi: "nakon isteka dvostrukog perioda od dana dobijanja subvencije" zamjenjuju se riječima: "još najmanje isti period nakon isteka tog roka". Član 4. U članu 13. stav (2), iza riječi "subvencije" dodaju se riječi: "i još najmanje isto razdoblje nakon isteka tog roka," a riječi: "članom 4. stav 1. tačka c) uvećan za broj novozaposlenih lica", zamjenjuju se riječima: "članom 6. stav (1)". U stavu (3) riječi: "iz stava 2" zamjenjuju se riječima: "iz stava 1". Član 5. U članu 15. dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje mogu potpisati ugovor sa poslodavcem - korisnikom subvencija za više lica, ako poslodavac dostavi onoliki broj mjenica, sa mjeničnom izjavom i bjanko potpisanim i ovjerenim nalozima za plaćanje, kao sredstvom osiguranja povrata sredstava na ime subvencije, za koliko lica traži subvenciju."
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 98/15 23.12.2015 SN FBiH 19/23, SN FBiH 06/22, SN FBiH 12/21, SN FBiH 39/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08 pravilnik,doprinosi,uplate doprinosa Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 47 III. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1752/2015 16. prosinca 2015. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r. На основу члана 19. став (3) Закона о Влади Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 и 8/06), а у вези са чланом 9. став (2) Закона о министарским, владиним и другим именовањима Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 12/03, 34/03 и 65/13) и чланом 15. Закона о Агенцији за приватизацију у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 18/96, 2/02 и 110/12), Влада Федерације Босне и Херцеговине на 34. сједници, одржаној 16.12.2015. године, доноси РЈЕШЕЊЕ О ДОПУНАМА РЈЕШЕЊА О ИМЕНОВАЊУ КОМИСИЈЕ ЗА СПРОВОЂЕЊЕ ПОСТУПКА ИЗБОРА КАНДИДАТА ЗА ИЗБОР И ИМЕНОВАЊЕ ЗА ДИРЕКТОРА АГЕНЦИЈЕ ЗА ПРИВАТИЗАЦИЈУ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ I У Рјешењу о именовању Комисије за спровођење поступка избора кандидата за избор и именовање за директора Агенције за приватизацију у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 90/15), у тачки I иза става (1) додаје се нови став (2) који гласи: "За секретара Комисије именује се Алма Девић, стручни сарадник за регулаторну реформу и процјену утицаја прописа у Генералном секретаријату Владе Федерације Босне и Херцеговине". II (1) Иза тачке II, додаје се нова тачка II.а) која гласи: "Чланови и секретар Комисије имају право на накнаду за рад у складу са Уредбом о начину оснивања и утврђивању висине накнаде за рад радних тијела основаних од стране Владе Федерације Босне и Херцеговине и руководилаца федералних органа државне службе ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 48/14, 77/14, 97/14 и 58/15)". (2) Накнаде за рад из става (1) овог члана, исплатиће се из средстава органа државне службе на чији приједлог је лице именовано за члана Комисије. III Ово рјешење ступа на снагу даном доношења и објавиће се у "Службеним новинама Федерације БиХ". В. број 1752/2015 16. децембра 2015. године Сарајево Премијер Фадил Новалић, с. р. FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA/FINANCIJA 1974 Na osnovu člana 20. stav 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINU OBRAČUNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08 i 81/08, u daljem tekstu: Pravilnik), u članu 1., stav 1., u zagradi, veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "14/08" dodaje se veznik "i" i broj "91/15". Član 2. U članu 2. stav 2. u zagradi iza broja "10/08" dodaje se zarez i brojevi: "9/10, 44/11, 7/13 i 65/13". Član 3. U članu 9. u tački c), broj "0,35" zamjenjuje se brojem "0,29", a iza riječi "šumarstvu" dodaje se tekst: "kao i za poduzetnika koji obavlja djelatnost trgovca pojedinca koji je upisan u odgovarajući registar. Pod djelatnošću trgovca pojedinca koji je upisan u odgovarajući registar podrazumijevaju se samostalni trgovci koji promet nisu obavezni evidentirati preko fiskalnih uređaja i koji trgovinu na malo obavljaju izvan trgovačkih radnji koje su rješenjem nadležnog organa registrovane za djelatnost trgovine na tržnicama na malo (pijacama) na jednom prodajnom mjestu: štandu, stolu, boksu, montažno-demontažnom ili zidanom objektu tipa kiosk kao i na štandu i stolu izvan tržnica na malo, za koje je nadležni organ izdao odobrenje.". Član 4. U članu 12., iza riječi "zanata", dodaju se riječi: "kao i taksi djelatnost". Član 5. U članu 30. riječ "januara" zamjenjuje se riječju "februara". Član 6. U članu 31. u stavu 3. iza riječi: "Obrazac 2002" dodaju se zarez i riječi: "Obrazac 2002-A". Član 7. U članu 32., u stavu 3., brojevi u zagradi: "29/06, 46/06, 8/07, 30/07, 51/07, 82/07, 97/07, 9/08, 28/08, 46/08 i 48/08" zamjenjuju se brojevima: "35/13, 53/13, 63/13, 93/13, 103/13, 11/14, 19/14, 46/14, 60/14, 65/14, 105/14, 20/15, 44/15, 53/15 i 73/15". Član 8. U članu 37., brojevi u zagradi: "48/01, 52/01 i 42/06" zamjenjuju se brojevima: "48/01, 52/01, 42/06, 28/13, 66/14 i 86/15". Član 9. Član 38. se briše. Član 10. Iza člana 40. dodaje se novi član 40a., koji glasi: "Član 40a. Izuzetno, od odredbe člana 3. ovog Pravilnika, osnovicu doprinosa, za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto plaće u skladu sa članom 6a. stav 2. Zakona, čini umnožak prosječne plaće iz člana 6a. stav 2. Zakona i koeficijenta 0,29, u periodu od 28.11.2015. godine do 27.11.2016. godine." Član 11. Obrasci: 2002 "Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika" i 2001-A "Specifikacija uz isplatu plaća zaposlenika sa prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH u Broj 98 - Strana 48 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. radnom odnosu kod pravnih i fizičkih lica", koji čine sastavni dio Pravilnika, zamjenjuju se novim obrascima, koji se nalaze u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 12. Obrazac 2002-A "Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika sa prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, koji samostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Federacije BiH", nalazi se u prilogu ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 13. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-1-7696/15 11. decembra 2015. godine Sarajevo Ministrica Jelka Miličević, s. r. Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 49 Broj 98 - Strana 50 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 51 Na temelju članka 20. stavak 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15), federalni ministar financija – federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINU OBRAČUNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA Članak 1. U Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08 i 81/08, u daljnjem tekstu: Pravilnik), u članku 1., stavak 1., u zagradi, veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "14/08" dodaje se veznik "i" i broj "91/15". Članak 2. U članku 2. stavak 2. u zagradi iza broja "10/08" dodaje se zarez i brojevi: "9/10, 44/11, 7/13 i 65/13". Članak 3. U članku 9. u točki c), broj "0,35" zamjenjuje se brojem "0,29", a iza riječi "šumarstvu" dodaje se tekst: "kao i za poduzetnika koji obavlja djelatnost trgovca pojedinca koji je upisan u odgovarajući registar. Pod djelatnošću trgovca pojedinca koji je upisan u odgovarajući registar podrazumijevaju se samostalni trgovci koji promet nisu obvezni evidentirati preko fiskalnih uređaja i koji trgovinu na malo obavljaju izvan trgovačkih radnji koje su rješenjem nadležnog organa registrirane za djelatnost trgovine na tržnicama na malo (pijacama) na jednom prodajnom mjestu: štandu, stolu, boksu, montažno-demontažnom ili zidanom objektu tipa kiosk kao i na štandu i stolu izvan tržnica na malo, za koje je nadležni organ izdao odobrenje.". Članak 4. U članku 12., iza riječi "zanata", dodaju se riječi: "kao i taksi djelatnost". Članak 5. U članku 30. riječ "siječnja" zamjenjuje se riječju "veljače". Članak 6. U članku 31. u stavku 3. iza riječi: "Obrazac 2002" dodaju se zarez i riječi: "Obrazac 2002-A". Članak 7. U članku 32., u stavku 3., brojevi u zagradi: "29/06, 46/06, 8/07, 30/07, 51/07, 82/07, 97/07, 9/08, 28/08, 46/08 i 48/08" zamjenjuju se brojevima: "35/13, 53/13, 63/13, 93/13, 103/13, 11/14, 19/14, 46/14, 60/14, 65/14, 105/14, 20/15, 44/15, 53/15 i 73/15". Članak 8. U članku 37., brojevi u zagradi: "48/01, 52/01 i 42/06" zamjenjuju se brojevima: "48/01, 52/01, 42/06, 28/13, 66/14 i 86/15". Članak 9. Članak 38. se briše. Članak 10. Iza članka 40. dodaje se novi članak 40a., koji glasi: "Članak 40a. Iznimno, od odredbe članka 3. ovoga Pravilnika, osnovicu doprinosa, za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto plaće sukladno članku 6a. stavak 2. Zakona, čini umnožak prosječne plaće iz članka 6a. stavak 2. Zakona i koeficijenta 0,29, u razdoblju od 28.11.2015. do 27.11.2016." Članak 11. Obrasci: 2002 "Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika" i 2001-A "Specifikacija uz isplatu plaća zaposlenika s prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih osoba", koji čine sastavni dio Pravilnika, zamjenjuju se novim obrascima, koji se nalaze u prilogu ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Članak 12. Obrazac 2002-A "Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika s prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, koji samostalnu djelatnost obavljaju na teritoriju Federacije BiH", nalazi se u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 13. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-1-7696/15 11. prosinca 2015. godine Sarajevo Ministrica Jelka Miličević, v. r.
Uredba o poticanju zapošljavanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 95/15 11.12.2015 zapošljavanje,poticaj Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 95/15 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 95/15 Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 32. sjednici, održanoj 03.12.2015. godine, donosi UREDBU O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA Član 1. (Predmet) Ovom uredbom se u cilju poticanja zapošljavanja uređuju uslovi za korištenje i postupak za ostvarivanje prava na subvencioniranje poslodavaca za slučaj zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva, odnosno radnog staža u zvanju za koje su se obrazovale ili u nivou stručne spreme, i osoba koje se same zapošljavaju, izvori sredstava, kriteriji za raspored sredstava, nadzor nad korištenjem sredstava, kao i druga pitanja od značaja za osiguravanje efektivnog i odgovornog raspolaganja sredstvima koja se za ove namjene izdvajaju iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije). Član 2. (Definicije) (1) Nezaposlena osoba u smislu ove uredbe je osoba u životnoj dobi od 15 do 30 godina, bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala ili u nivou stručne spreme; koja se u evidenciji nadležne službe za zapošIjavanje vodi kao nezaposlena osoba duže od trideset dana i koja, bez obzira na period, nema ukupno evidentiranog staža osiguranja više od jedne godine u zvanju za koje se obrazovala, odnosno evidentiranog radnog staža ostvarenog po toj osnovi kod domaćeg ili inostranog nosioca obaveznog penzionog osiguranja. (2) Osoba koja se sama zapošljava je osoba u životnoj dobi od 18 ili više godina, koja se vodi u evidenciji nadležnog organa za zapošljavanje kao nezaposlena osoba neprekidno duže od 30 dana i koja pod uslovima iz ove uredbe koristi subvenciju kako bi radila sama za sebe. (3) Poslodavac je fizička ili pravna osoba iz privatnog sektora koja može koristiti sufinansiranje pri zapošljavanju u smislu ove uredbe, a koji zapošljava nezaposlenu osobu. (4) Samozapošljavanje u smislu ove uredbe odnosi se na zapošljavanje nezaposlene osobe iz člana 2. stav 2. ove uredbe koja obavlja registriranu djelatnost u svoje ime i za svoj račun. (5) Subvencija je oblik finansijske pomoći iz Budžeta Federacije koja se daje poslodavcu u privatnom sektoru na ime refundiranja obaveza po osnovu doprinosa, plaće i porez na dohodak novozaposlenih osoba ili osobi koja se sama zapošljava na ime refundiranja obaveza po osnovu doprinosa, plaće i poreza na dohodak. (6) Doprinosi u smislu ove uredbe su: doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. (7) Najniža plaća u smislu ove uredbe je iznos utvrđen u skladu sa članom 78. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/15), iznos utvrđen u skladu sa odredbama Općeg kolektivnog ugovora za područje Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/05 i 62/08) i Odlukom o utvrđivanju najniže satnice u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/08). Član 3. (Osiguranje rodne ravnopravnosti) Riječi koje imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u ovoj uredbi korištene u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način i na muški i na ženski rod. Član 4. (Uslovi za ostvarivanje prava na subvenciju za zapošljavanje) Pravo na subvenciju za zapošljavanje u skladu sa ovom uredbom može ostvariti poslodavac koji ispunjava sljedeće uslove: a) obavlja djelatnost koja nije iz oblasti trgovine, ugostiteljstva ili priređivanja igara na sreću; b) u skladu sa Zakonom o radu zaključi ugovor o radu sa osobom iz člana 2. stav (1) ove uredbe; c) u posljednjih osam mjeseci do dana potpisivanja ugovora o poticanju zapošljavanja u smislu ove uredbe nije smanjio broj zaposlenih osoba sa liste osiguranih osoba poslodavca, osim u slučajevima opravdano upražnjenih radnih mjesta (otkaz na vlastiti zahtjev radnika, penzionisanje, nesposobnost za rad); d) isplaćuje radnicima dospjele plaće u skladu sa odredbama važećih propisa; e) uplaćuje dospjele poreze i doprinose za obavezna osiguranja istovremeno sa isplatom plaće; f) nije evidentiran u Registru novčanih kazni zbog duga neplaćenih novčanih kazni i troškova postupka izrečenih radi učinjenog prekršaja jer sa zaposlenikom nije zaključio ugovor o radu - rad na crno. Član 5. (Uslovi za ostvarivanje prava na subvenciju za samozapošljavanje) Pravo na subvenciju za samozapošljavanje u skladu sa ovom uredbom može ostvariti osoba koja ispunjava sljedeće uslove: a) dostavi dokaz o registraciji društva sa ograničenom odgovornosti u kojem je jedini osnivač ili obrta na vlastito ime koji su registrirani nakon stupanja na snagu ove uredbe i koji nisu u oblasti trgovine, ugostiteljstva ili priređivanja igara na sreću i b) nema neizmirenih dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa. Član 6. (Obaveze poslodavca koji koristi subvenciju) (1) Poslodavac koji koristi subvenciju u skladu sa ovom uredbom, ne može tokom perioda korištenja subvencije i nakon isteka dvostrukog perioda od dana novog zapošljavanja za koje je koristio subvenciju, smanjiti broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih koji je imao na dan 31.03.2015. godine, uvećan za broj novozaposlenih lica. (2) Za vrijeme trajanja perioda za koji prima subvenciju, poslodavac ne može smanjiti broj zaposlenih osoba, osim iz razloga više sile (elementarne nepogode, požar, donošenje i izmjena propisa koji direktno utiču na poslovanje poslodavca), penzionisanja ili nesposobnosti za rad. (3) Poslodavac koji novom zaposleniku isplaćuje plaću u iznosu većem od najniže neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), dužan je obračunavati i uplaćivati razliku iznosa doprinosa u odnosu na iznos koji se subvencionira u skladu sa članom 8. ove uredbe. (4) U slučaju raskida ugovora o radu sa sufinansiranom osobom, tokom perioda za koji se osigurava subvencija, poslodavac je dužan u roku od tri dana o tome obavijestiti Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu: Zavod za zapošljavanje) ili kantonalnu službu za zapošljavanje (u daljem tekstu: kantonalna služba), te može u roku od 15 dana od dana nastanka te okolnosti zaključiti ugovor o radu sa drugom (zamjenskom) nezaposlenom osobom koja ispunjava uslove navedene u člana 2. stav (1) ove uredbe, na preostali period ugovorne obaveze. (5) U slučaju zaključivanja ugovora o radu, odnosno ugovora o obavljanju pripravničkog staža, sa drugom (zamjenskom) nezaposlenom osobom poslodavac je dužan odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaključenja ugovora dostaviti kopiju ugovora o radu i kopiju prijave na obavezna osiguranja (Obrazac JS 3100) kantonalnoj službi. Član 7. (Obaveze osobe koja se sama zapošljava) (1) Osoba koja se sama zapošljava dužna je vršiti redovan obračun i uplatu poreza i doprinosa u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima, a refundacija će se vršiti u iznosima iz člana 8, stav 2. (2) U slučaju prestanka rada registrirane djelatnosti po osnovu koje je ostvarila pravo na subvenciju tokom perioda korištenja subvencije i nakon isteka dvostrukog perioda od dana dobijanja subvencije, osoba koja se sama zapošljava dužna je u roku od tri dana od dana prestanka rada, o tome obavijestiti kantonalnu službu. Član 8. (Visina subvencije) (1) Poslodavac iz člana 2. stav 3. ove uredbe koji zaposli nezaposlenu osobu iz člana 2. stav (1) nezavisno o stepenu stručne spreme na period od 12 mjeseci, ima pravo na refundiranje troškova u iznosu koji odgovara ukupnom iznosu obaveznih doprinosa na najnižu plaću u Federaciji i iznosu za sufinansiranje plaće u visini od 100% najniže plaće u Federaciji, uključujući i porez na dohodak. (2) Osoba koja se sama zapošljava nezavisno o stepenu stručne spreme na period od 12 mjeseci, ima pravo na refundiranje troškova u iznosu koji odgovara ukupnom iznosu obaveznih doprinosa na najnižu plaću u Federaciji i iznosu za sufinansiranje plaće u visini od 100% najniže plaće u Federaciji, uključujući i porez na dohodak. (3) Za zaposlenike kojima se isplaćuje najniža plaća u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kao i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih zanata, iznos za sufinansiranje obaveznih doprinosa refundira se u zakonom propisanom iznosu, koji ne može biti veći od iznosa iz st. 1. i 2. ovog člana. Član 9. (Ograničenje u pogledu korištenja prava) (1) Poslodavac koji koristi sredstva poticaja u smislu ove uredbe, ne može za istu osobu koristiti mjere aktivne politike u zapošljavanju koje se provode prema posebnom propisu, niti po toj osnovi ostvariti druga prava. (2) Poslodavac ne može koristiti subvencije u smislu ove uredbe za drugu novozaposlenu osobu u periodu od godinu dana od dana prestanka radnog odnosa za zaposlenika za kojeg je subvenciju koristio, osim ako je do prekida radnog odnosa došlo iz razloga navedenih u članu 6. stav 2. (3) Osoba koja se sama zapošljava ne može koristiti mjere aktivne politike u zapošljavanju koje se provode prema posebnom propisu, niti po toj osnovi ostvarivati druga prava. Član 10. (Trajanje radnog odnosa sufinansirane osobe) Radni odnos zaposlenika koji se zapošljavaju i osoba koje se same zapošljavaju uz subvencioniranje u smislu ove uredbe traje koliko i period za koji se osigurava subvencija u skladu sa članom 8. ove uredbe i još najmanje isti period nakon isteka tog roka. Član 11. (Postupak za dodjelu subvencije) (1) Postupak za dodjelu subvencije pokreće se na osnovu javnog poziva koji objavljuje Zavod za zapošljavanje i koji ostaje otvoren do utroška raspoloživih sredstava. (2) Javni poziv se objavljuje na internetskoj stranici Zavoda za zapošljavanje, i u najmanje dva dnevna lista dostupna na cijelom području Federacije. (3) Javni poziv sadrži uslove za prijavu (uključujući i uslove za predaju dokumentacije elektronskim putem), dokumentaciju koju je potrebno priložiti uz prijavu, rokove za podnošenje prijave i naznaku da se dokumentacija podnosi Zavodu za zapošljavanje. (4) Obrazac zahtjeva za subvenciju će propisati Zavod za zapošljavanje i isti će biti dostupan na internetskoj stranici Zavoda za zapošljavanje, te u prostorijama kantonalnih službi. (5) Zavod za zapošljavanje provjerava kvalificiranost poslodavaca i osoba koje se same zapošljavaju za učešće na javnom pozivu na osnovu podataka iz prijave kao i podataka koje pribavlja po službenoj dužnosti. Zavod za zapošljavanje dostavlja kantonalnoj službi spisak prijavljenih poslodavaca sa provjerenim podacima. (6) Na zahtjev Zavoda za zapošljavanje, Porezna uprava je dužna dati podatke o poslodavcu od značaja za verifikaciju kvalificiranosti poslodavca. (7) Nakon utvrđivanja potpunosti i validnosti dokumentacije, kantonalna služba potpisuje i ovjerava sve primjerke ugovora o sufinansiranju i dostavlja ih Zavodu za zapošljavanje, koji također potpisuje i ovjerava sve primjerke ugovora o sufinansiranju, te zadržava jedan primjerak, a ostale vraća kantonalnoj službi. Kantonalna služba zadržava jedan primjerak ugovora o sufinansiranju, a jedan prosljeđuje poslodavcu, odnosno osobi koja se sama zapošljava. Član 12. (Nadzor nad ispunjavanjem uslova za subvencije) (1) Nadzor nad ispunjavanjem uslova iz člana 4., 5., 6. i 7. ove uredbe za vrijeme korištenja subvencije, vršit će Zavod za zapošljavanje u saradnji s Poreznom upravom, na mjesečnoj osnovi i o tome informirati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. (2) Zavod za zapošljavanje će putem Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, dostavljati Vladi Federacije Bosne i Hercegovine kvartalni izvještaj o napretku u implementaciji, korištenju subvencija i dostignutim ciljevima. (3) Radi praćenja uslova za korištenje subvencija u smislu ove uredbe Porezna uprava osigurava da se prilikom prijave za upis osiguranja u Jedinstveni sistem označi poslodavac koji koristi subvenciju u smislu ove uredbe, kao i da je osoba zaposlena putem subvencije u radnom odnosu. (4) Ako poslodavac i osoba koja se sama zapošljava ne postupaju na način utvrđen članovima 4., 5., 6. i 7. ove uredbe, Porezna uprava će obavijestiti Zavod za zapošljavanje koji će pokrenuti proceduru povrata iskorištenog iznosa subvencije. Član 13. (Obaveze poslodavca u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza) (1) Ako tokom trajanja radnog odnosa iz člana 10. ove uredbe nastupe okolnosti uslijed kojih poslodavac ne ispunjava neki od uslova iz člana 4. ove uredbe, poslodavac gubi pravo na subvenciju danom prestanka ispunjavanja uslova, te je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ispunjavanja uslova obračunati i uplatiti Zavodu za zapošljavanje iznos u visini ukupno iskorištenih sredstava subvencije. (2) Ako u toku korištenja subvencije poslodavac smanji broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih u skladu sa članom 4. stav 1. tačka c) uvećan za broj novozaposlenih lica za koja ostvaruje subvenciju, poslodavac gubi pravo na subvenciju pri čemu u slučaju kada je subvencija korištena za više novozaposlenih lica prvo gubi subvenciju za onog novozaposlenog sa kojim je ranije zasnovao radni odnos. (3) Ako Zavod za zapošljavanje, Federalna uprava za inspekcijske poslove ili Porezna uprava utvrde da je došlo do smanjenja broja zaposlenih i da poslodavac nije postupio u skladu sa članom 6. ove uredbe, poslodavac je dužan da uplati, pored novčanog iznosa iz stava 2. ovog člana i pripadajuću zakonsku kamatu u skladu sa važećim propisima, počev od dana isteka roka definiranog stavom 1.ovog člana. Član 14. (Obaveze osobe koja se sama zapošljava u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza) Ako tokom trajanja radnog odnosa iz člana 10. ove uredbe, nastupe okolnosti uslijed kojih dođe do prestanka registrirane djelatnosti iz člana 5. stav a) uredbe, osoba koja se sama zapošljava je dužna u roku od 30 dana od dana prestanka rada registrirane djelatnosti iz člana 5. stav a) ove uredbe, obračunati i uplatiti Zavodu za zapošljavanje iznos u visini ukupno iskorištenih sredstava subvencije sa pripadajućom zakonskom kamatom. Član 15. (Osiguranje povrata sredstava u slučaju neispunjenja uslova za korištenje subvencije) Povrat isplaćenih sredstava na ime subvencije zbog neispunjavanja uslova od strane poslodavca i osobe koja se sama zapošljava, garantira se bjanko potpisanom i ovjerenom mjenicom, sa naznakom "bez protesta", koju su poslodavac, odnosno osoba koja se sama zapošljava, dužni dostaviti, zajedno sa mjeničnom izjavom – ovlaštenjem za popunjavanje mjenice i bjanko potpisanim i ovjerenim nalogom za plaćanje, prilikom zaključivanja ugovora o sufinansiranju sa Zavodom za zapošljavanje odnosno kantonalnim službama. Član 16. (Izvori sredstava za subvencije) (1) Sredstva za subvencije u smislu ove uredbe osigurana su u Budžetu Federacije, na poziciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, a realizirat će se putem Zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi. (2) Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će dostaviti na usvajanje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Plan raspodjele sredstava po kantonima u zavisnosti od broja nezaposlenih osoba iz člana 2. stav (1) ove uredbe. O svim budućim preraspodjelama unutar kantona, odlučuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, prema ukazanim potrebama. Član 17. (Obračun subvencija i način podnošenja zahtjeva) (1) Zavod za zapošljavanje će izvršiti refundaciju sredstava za svakog poslodavca pojedinačno, kao i za osobu koja se sama zapošljava, na način da refundira ugovoreni iznos za protekli mjesec. (2) Nakon potpisivanja ugovora o sufinansiranju, poslodavac, odnosno osoba koja se sama zapošljava, je u obavezi da, najdalje do kraja mjeseca za protekli mjesec, kantonalnoj službi dostavlja specifikacije plaće ovjerene u Poreznoj upravi, ovjerene i potpisane platne liste osobe za koju se osigurava subvencija, uplatnice za pojedinačne isplate plaća, a u slučaju zbirne uplate plaća, kopije izvoda banke iz kojih je vidljiva isplata pojedinačne plaće za sufinansiranu osobu. (3) Kantonalna služba priprema izvještaj o ispunjavanju uslova za isplatu poslodavcu u pisanoj formi i dostavlja ga Zavodu za zapošljavanje, te o tome vodi evidenciju u odgovarajućoj bazi. (4) Zavod za zapošljavanje, na osnovu dostavljenog izvještaja kantonalne službe o ispunjavanju uslova za isplatu, podnosi zahtjev za refundaciju Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta. Nakon odobrenja zahtjeva, Zavod za zapošljavanje će korisniku sredstava mjesečno refundirati ugovoreni iznos za protekli mjesec, do isteka ugovorene obaveze sufinansiranja. Član 18. (Nadzor nad primjenom Uredbe) (1) Upravni nadzor nad primjenom ove uredbe vrši Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ove uredbe vrše Porezna uprava i Federalna uprava za inspekcijske poslove, svako u skladu sa svojim propisanim nadležnostima. Član 19. (Kaznene odredbe) (1) Novčanom kaznom u visini trostrukog iznosa obaveze po sufinansiranoj osobi koja proizilazi na osnovu subvencije iz člana 8. ove uredbe, kaznit će se za prekršaj poslodavac i osoba koja se sama zapošljava ukoliko manje obračuna ili ne uplati doprinose, porez i neto plaću na način i u rokovim propisanim ovom uredbom, odnosno ukoliko ne osigura trajanje radnog odnosa u smislu člana 10. ove uredbe. (2) Visina novčane kazne u trostrukom iznosu iz stava 1. ovog člana ne može preći 10.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom od 3.000 KM za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi. (4) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM za prekršaj u smislu čl. 10. i 14. ove uredbe, kaznit će se osoba koja se sama zapošljava.
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 91/15 27.11.2015 trgovačka knjiga,pravilnik Број 91 - Страна 42 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 11. 2015. Na osnovu člana 25. stav 10). Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), federalni ministar trgovine donosi PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TRGOVAČKE KNJIGE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja trgovačke knjige za trgovinu na veliko, trgovačke knjige za trgovinu na malo i trgovačke knjige za trgovačke usluge. Član 2. (1) Trgovačka knjiga je knjiga u kojoj se vodi evidencija nabavke i prodaje robe i proizvoda (u dalјnjem tekstu: roba) i evidencija izvršenih trgovačkih usluga, a čine je: a) Trgovačka knjiga za trgovinu na veliko - obrazac TKV; b) Trgovačka knjiga za trgovinu na malo - obrazac TKM; c) Trgovačka knjiga za trgovačke usluge-obrazac TKU. (2) Trgovačka knjiga vodi se odvojeno za trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Pravna i fizička lica registrovana za obavlјanje trgovačke djelatnosti i druga pravna i fizička lica registrovana za obavlјanje djelatnosti proizvodnje (u dalјnjem tekstu: trgovac) kada obavlјaju promet robe ili proizvoda dužna su da vode trgovačku knjigu za trgovinu na veliko i trgovinu na malo u zavisnosti od oblika trgovine, odnosno prometa koji obavlјaju (u dalјnjem tekstu: trgovačka knjiga). Ove evidencije sadrže podatke o nabavci i prodaji robe, odnosno podatke o zaduženju za vlastite proizvode i njihovoj prodaji. Član 3. (1) Trgovačka knjiga iz člana 2. stav (1) vodi se elektronskim putem ili na propisanom Obrascu trgovačke knjige. (2) Ako se trgovačka knjiga vodi elektronski, trgovac je dužan unositi podatke prema propisanom Obrascu trgovačke knjige zavisno od oblika trgovine koju obavlјa. (3) Obrasci trgovačke knjige iz stava (1) ovog člana su sastavni dio ovog pravilnika. Član 4. (1) Trgovačku knjigu trgovci vode posebno za svaki prodajni objekat, poslovnu jedinicu i drugo prodajno mjesto. (2) Trgovac koji u okviru prodajnog objekta ili drugog prodajnog mjesta ima više odjelјenja ili prodajnih mjesta trgovačku knjigu vodi posebno za svako odjelјenje ili prodajno mjesto. (3) Za prodaju robe izvan prodavaonice kao što su: prodaja na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnici na malo, na štandovima i stolovima izvan tržnice na malo, prodaja na dalјinu (putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona), direktna prodaja putem posrednika, prodaja putem automata, trgovac vodi trgovačku knjigu u sjedištu trgovca. (4) Za povremenu prodaju robe s kojom je zadužena prodavaonica, izvan njenih prostorija (prigodna prodaja na sajmovima, izložbama i sličnim priredbama), na tom izdvojenom prodajnom mjestu trgovac mora osigurati ispravu o zaduženju tog prodajnog mjesta. (5) Zaduženje mjesta gdje se vrši povremena prodaja evidentira se na osnovu predispozicije, interne otpremnice ili drugog odgovarajućeg dokumenta, dok se razduženje vrši na osnovu dnevnog prometa odnosno računa o prodaji. Po zatvaranju prodajnog mjesta sačinjava se dokument o povratu kojim se vrši ponovno zaduženje prodajnog objekta. Član 5. (1) Trgovačka knjiga ima karakter javne isprave. (2) Trgovačka knjiga je uvezana jamstvenikom, prošivena i zapečaćena pečatnim voskom. (3) Svaka strana mora biti numerisana rednim brojem. (4) Trgovačku knjigu ovjerava ovlašćeno lice-trgovac i organ općine, grada ili kantona nadležan za poslove privrede, a prije unosa podataka. Član 6. (1) Ako se trgovačka knjiga vodi elektronski putem računara, svaka strana nakon štampanja mora biti numerisana, povezana i ovjerena od strane odgovornog lica trgovca. (2) Odštampane strane iz evidencije moraju u cijelosti odgovarati podacima (sadržaju) iz obrasca trgovačke knjige prema hronologiji evidencije u elektronskoj formi. (3) Radi dostupnosti evidencije iz stava 1. ovog člana nadležnim inspekcijskim organima, prilikom inspekcijskog nadzora, vrši se dodatno odštampavanje podataka iz računara. Član 7. (1) Trgovačka knjiga vodi se ažurno po načelima urednosti i tačnosti, na način da programsko rješenje elektronskog načina vođenja TK ne dozvolјava brisanje, izmjenu ili dopunu unijetih podataka. (2) Trgovačka knjiga vodi se tako da omogućava uvid i kontrolu izvršene nabavke i prodaje robe, po hronološkom redoslјedu. Član 8. (1) U trgovačku knjigu unose se podaci o nabavci i prodaji kao i podaci o drugim promjenama (povrat, otpis, rashod, manjak, višak, promjene cijena i sl.) najkasnije narednog dana za prethodni dan. (2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na nabavku odnosno proizvodnju proizvoda koji se dnevno dostavlјaju, odnosno prodaju i to hlјeba, peciva, kratkotrajnog mlijeka i dnevne štampe čije se zaduženje u trgovačkoj knjizi vrši dekadno tj. do 10, 20. i zadnjeg dana u mjesecu za proteklu dekadu. (3) Roba se ne može staviti u prodaju prije evidentiranja u trgovačkoj knjizi, osim proizvoda iz stava (2) ovog člana. Član 9. Knjiženje u trgovačkoj knjizi vrši se na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava (fakture-računa, otpremnice, dostavnice, prijemnice, izdatnice, međuskladišnice, dnevnog izvještaja prometa na benzinskoj pumpnoj stanici, zapisnika, popisne liste, dokumenta o predispoziciji, povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijena, i dr.). II. VOĐENJE TRGOVAČKE KNJIGE ZA TRGOVINU NA VELIKO - OBRAZAC TKV Član 10. Trgovačke knjige za trgovinu na veliko - Obrazac TKV sadrži najmanje slјedeće kolone: a) redni broj, b) datum, c) opis promjene, d) zaduženje bez PDV-a, e) razduženje bez PDV-a, f) odobreni rabat. Član 11. (1) U trgovačkoj knjizi za trgovinu na veliko knjiženje nabavke i prodaje robe vrši se na slјedeći način: Петак, 27. 11. 2015. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 91 - Страна 43 a) u kolonu 1 upisuje se redni broj svakog pojedinačnog knjiženja; b) u kolonu 2 se upisuje datum knjiženja poslovne promjene; c) u kolonu 3 upisuje se naziv,broj i datum dokumenta o zaduženju i razduženju robe; 1) Pri knjiženju nabavke, odnosno zaduženja, pored podataka iz tačke c), upisuju se naziv i sjedište dobavlјača, broj kalkulacije, odnosno naziv, broj i datum internog dokumenta o zaduženju. 2) Pri knjiženju prodaje robe upisuje se naziv, broj i datum dokumenta o prodaji, te naziv i sjedište kupca. 3) Pri knjiženju drugih promjena (promjena cijene, otpis i sl.) upisuje se naziv, broj i datum dokumenta; d) u kolonu 4 upisuje se prodajna vrijednost robe iz veleprodajne kalkulacije (prodajna vrijednost bez PDV-a), odnosno vrijednost robe po prodajnoj cijeni; 1) U kolonu 4 upisuju se i podaci o promjeni cijena, povratu robe, predispozicije, i drugim poslovnim događajima koji utiču na zaduženje prodajnog mjesta. 2) U ovu kolonu upisuje se i otprema robe vlastitim prodajnim objektima storno knjiženjem vrijednosti otpremlјene robe na osnovu odgovarajućeg internog dokumenta; 3) Knjiženje u slučaju promjene cijena vrši se na osnovu zapisnika o izmjeni cijena. 4) Na osnovu zapisnika o izmjeni cijena, odnosno odgovarajuće knjigovodstvene isprave, iznos kojim se uvećava vrijednost robe knjiži se kao nabavka, a u slučaju smanjenja vrijednosti robe vrši se storniranje iznosa u koloni zaduženja. e) u kolonu 5 upisuje se vrijednost robe isporučene kupcima na osnovu računa, odnosno otpremnice. Razduženje se evidentira po prodajnoj vrijednosti iz računa ili drugog dokumenta o razduženju (bez PDVa). Rabat odobren na računu ne ulazi u vrijednost razduženja. 1) U kolonu 5 upisuje se i vrijednost otpisa robe (kalo, rastur, kvar i lom) kao i manjka utvrđenog na zalihama, a na osnovu odgovarajuće knjigovodstvene isprave. f) u kolonu 6 upisuje se iznos odobrenog rabata na računu kupca; 1) Naknadni rabati koji se ne odobravaju na računu ne evidentiraju se u TKV. (2) Razlika zbira kolone 4 i kolone 5 je vrijednost zaliha u prodajnom objektu ili drugom prodajnom mjestu. Član 12. (1) Za nabavlјenu robu sastavlјa se kalkulacija cijena za trgovinu na veliko - Obrazac KCV, koja sadrži najmanje slijedeće podatke: a) naziv i sjedište trgovca, b) naziv i sjedište prodajnog objekta ili drugog prodajnog mjesta, c) broj kalkulacije, d) datum sačinjavanja kalkulacije, e) naziv i sjedište dobavlјača, f) naziv, broj i datum dokumenta po kome je nabavka izvršena, g) redni broj, h) trgovački naziv robe, i) jedinicu mjere, j) količinu, k) fakturnu cijenu po jedinici mjere bez PDV-a, l) fakturnu vrijednost bez PDV-a, m) zavisne troškove bez PDV-a, n) nabavnu cijenu po jedinici mjere bez PDV-a, o) nabavnu vrijednost bez PDV-a, p) stopu razlike u cijeni, q) iznos razlike u cijeni, r) prodajnu vrijednost proizvoda ili robe bez PDV-a, s) prodajnu cijenu bez PDV-a. (2) Trgovac (odgovorno lice) je obavezan tačnost izrađene kalkulacije cijene ovjeriti svojim potpisom i pečatom. (3) Kalkulacija cijena sačinjava se prije stavlјanja robe u promet. (4) Trgovac koji stavlјa u promet vlastite proizvode prodajno mjesto zadužuje internim dokumentom koji sadrži najmanje naziv robe, jedinicu mjere, količinu, prodajnu cijenu po jedinici mjere bez PDV-a i prodajnu vrijednost bez PDV-a. (5) Podaci navedeni u internom dokumentu o zaduženju moraju biti identični sa podacima iz isprave, odnosno potvrde o kvalitetu i usaglašenosti sa standardima, koja je izdata od strane nadležnog organa. Član 13. U trgovačkoj knjizi za trgovinu na veliko vrši se sabiranje iznosa na svakoj strani knjige i tako dobijeni iznos prenosi na slјedeću stranu kao donos prethodne strane. Član 14. (1) Trgovac na veliko vrši popis robe saglasno propisima o računovodstvu i poreskim propisima. (2) Stanje utvrđeno popisom upoređuje se sa stanjem u trgovačkoj knjizi. Nastale razlike utvrđene popisom evidentiraju se u trgovačkoj knjizi. Vrijednost utvrđenog viška unosi se u kolonu zaduženja bez PDV-a, a vrijednost utvrđenog manjka u kolonu razduženja bez PDV-a. Član 15. (1) Poslije izvršenih svih knjiženja za tekuću godinu zaklјučuje se trgovačka knjiga za trgovinu na veliko, a saldo se prenosi u narednu godinu kao početno stanje. (2) Zaklјučivanje trgovačke knjige za trgovinu na veliko ovjerava se potpisom odgovornog lica i pečatom. Član 16. Trgovac na veliko koji u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane za nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijena propisane članom 12. ovog pravilnika, nije obavezan voditi trgovačku knjigu na veliko ali je dužan u momentu inspekcijske kontrole za nabavlјenu robu predočiti propisane obavezne elemente kalkulacije cijene. III - VOĐENJE TRGOVAČKE KNJIGE ZA TRGOVINU NA MALO - OBRAZAC TKM Član 17. (1) Trgovačke knjige za trgovinu na malo – Obrazac TKM sadrži najmanje slјedeće kolone: a) redni broj, b) datum, c) opis promjene, d) zaduženje, e) razduženje. Član 18. (1) U trgovačkoj knjizi za trgovinu na malo knjiženje nabavke i prodaje robe vrši se na slјedeći način: a) u kolonu 1 upisuje se redni broj svakog pojedinačnog knjiženja, Број 91 - Страна 44 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 11. 2015. b) u kolonu 2 upisuje se datum knjiženja poslovne promjene, c) u kolonu 3 upisuje se naziv broj i datum dokumenta o zaduženju, odnosno razduženju robe. Pri knjiženju nabavke robe pored ovih podataka upisuju se naziv i sjedište dobavlјača i broj kalkulacije cijena, d) u kolonu 4 upisuje se ukupna vrijednost zaduženja robe po maloprodajnim cijenama sa ukalkulisanim PDV-om. 1) U kolonu 4 upisuju se i podaci o internom prenosu (predispoziciji) robe i jednog u drugi prodajni objekat, promjeni cijena, vraćanja robe i slično, a na osnovu odgovarajuće knjigovodstvene isprave. 2) Evidentiranje prenosa robe iz jednog u drugi prodajni objekat vrši se storno knjiženjem u koloni 4 za prodajni objekat iz kojeg se roba predisponira a za isti iznos se u koloni 4 vrši zaduženje prodajnog objekta u koji se roba predisponira. 3) Na osnovu sačinjenog zapisnika o izmjeni cijena za iznos kojim se uvećava vrijednost robe, vrši se knjiženje kao i pri nabavci robe, a u slučaju smanjenja vrijednosti robe, vrši se storniranje crvenim stornom. e) u kolonu 5 upisuje se ukupan iznos dnevnog prometa na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava (iznos evidentiran na kontrolnoj traci, paragon - bloku ili drugom dokumentu o izvršenom prometu, odnosno razduženju). 1) U kolonu 5 upisuje se i maloprodajna vrijednost otpisa robe (kalo, rastur, kvar i lom), kao i manjka utvrđenog na zalihama, a na osnovu odgovarajuće knjigovodstvene isprave. 2) Razlika zbira kolone 4 i kolone 5 je vrijednost zaliha u maloprodajnom objektu ili drugom maloprodajnom mjestu. Član 19. (1) Za nabavlјenu robu sačinjava se kalkulacija cijena za trgovinu na malo-Obrazac KCM, koja sadrži najmanje slijedeće podatke: a) naziv i sjedište trgovca, b) naziv i sjedište prodajnog objekta ili drugog prodajnog mjesta (odjela, odjelјenja, etaže i dr.), c) broj kalkulacije, d) datum sačinjavanja kalkulacije, e) naziv i sjedište dobavlјača, odnosno podatak da je roba isporučena iz sopstvenog skladišta, f) naziv, broj i datum dokumenta po kome je nabavka izvršena, odnosno naziv, broj i datum internog dokumenta, g) redni broj, h) trgovački naziv robe, i) jedinicu mjere, j) količinu, k) fakturnu cijenu po jedinici mjere bez PDV-a, l) fakturnu vrijednost bez PDV-a, m) zavisne troškove bez PDV-a, n) nabavnu cijenu po jedinici mjere bez PDV-a, o) nabavnu, odnosno sopstvenu veleprodajnu vrijednost bez PDV-a, p) stopu razlike u cijeni, q) iznos razlike u cijeni, r) prodajnu vrijednost proizvoda ili robe bez PDV-a, s) stopu PDV-a, t) iznos PDV-a, u) maloprodajnu vrijednost sa PDV-om i v) maloprodajnu cijenu sa PDV-om. (2) Trgovac koji stavlјa u promet vlastite proizvode, maloprodajno mjesto zadužuje internim dokumentom koji sadrži najmanje trgovački naziv robe, jedinicu mjere, količinu, maloprodajnu cijenu po jedinici mjere i maloprodajnu vrijednost. (3) Podaci navedeni u internom dokumentu o zaduženju moraju biti identični sa podacima iz isprave, odnosno potvrde o kvalitetu i usaglašenosti sa standardima koja je izdata od strane nadležnog organa. (4) Trgovac koji nije PDV obveznik ne umanjuje nabavnu vrijednosti, kao i zavisne troškove za PDV (podaci pod k), l), m) i n). Ovi trgovci ne iskazuju podatke u alinejama s) i t), tako da su podaci u alinejama r) i u) identični (bez PDVa). Takođe i maloprodajna cijena (pod v) ne sadržava PDV tog trgovca. (5) Trgovac koji nije PDV obveznik ne iskazuje niti vrši ukalkulisavanje PDV-a. (6) Odgovorno lice tačnost izrade kalkulacije cijena ovjerava potpisom i pečatom. (7) Kalkulacija cijena sačinjava se prije stavlјanja robe u promet. Član 20. U trgovačkoj knjizi vrši se sabiranje iznosa na svakoj strani knjige i tako dobiveni iznos prenosi na slјedeću stranu kao donos prethodne strane. Član 21. (1) Trgovac na malo popisuje robu saglasno propisima o računovodstvu i poreskim propisima. (2) Stanje utvrđeno popisom upoređuje se sa stanjem u trgovačkoj knjizi. Nastale razlike utvrđene popisom lice evidentira u trgovačkoj knjizi. Vrijednost utvrđenog viška unosi se u kolonu zaduženja, a vrijednost utvrđenog manjka u kolonu razduženja. Član 22. (1) Poslije izvršenih svih knjiženja za tekuću godinu zaklјučuje se trgovačka knjiga za trgovinu na malo, a saldo se prenosi u narednu godinu, kao početno stanje. (2) Zaklјučivanje trgovačke knjige za trgovinu na malo ovjerava se potpisom odgovornog lica i pečatom. IV - VOĐENJE TRGOVAČKE KNJIGE ZA TRGOVAČKE USLUGE-OBRAZAC TKU Član 23. (1) Trgovačka knjiga za trgovačke usluge - Obrazac TKU sadrži najmanje slјedeće kolone: a) redni broj, b) datum knjiženja, c) opis, d) iznos naknade. Član 24. (1) U trgovačkoj knjizi za trgovačke usluge knjiženje se vrši na slјedeći način: a) u kolonu 1 upisuje se redni broj svakog pojedinačnog knjiženja, b) u kolonu 2 upisuje se datum knjiženja poslovne promjene, c) u kolonu 3 upisuje se naziv, broj i datum dokumenta o izvršenoj trgovačkoj usluzi, te naziv i sjedište korisnika usluge, d) u kolonu 4 upisuje se iznos ukupne vrednosti naknade izvršenih trgovačkih usluga sa obračunatim PDV-om za obveznike PDV-a, dok lica koja nisu PDV obveznici ne obračunavaju i ne iskazuju PDV. Петак, 27. 11. 2015. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 91 - Страна 45 (2) Davaoci trgovačkih usluga čiji je predmet usluge skladištenje robe, dužni su da obezbijede evidenciju najmanje po vrsti - trgovačkom nazivu robe, jedinici mjere, količini i korisniku usluge, a koja se sačinjava na osnovu vjerodostojnih isprava o prijemu i kretanju robe. (3) Davaoci usluge iznajmlјivanja nosača zvuka i slike, dužni su voditi posebnu evidenciju o robi koja služi pružanju usluga i to po vrsti (trgovačkom nazivu) i količni, kao i evidenciju o korisnicima usluga. (4) Evidencija iz st. 2. i 3. ovog člana ne vodi se na Obrascu TKU. Član 25. U trgovačkoj knjizi za trgovačke usluge vrši se sabiranje iznosa na svakoj strani knjige i tako dobijeni iznos prenosi na slјedeću stranu kao donos prethodne strane. Član 26. (1) Poslije izvršenih svih knjiženja za tekuću godinu zaklјučuje se trgovačka knjiga za trgovačke usluge. (2) Zaklјučena trgovačka knjiga za trgovačke usluge ovjerava se potpisom odgovornog lica i pečatom. Član 27. (1) Odnos između davaoca franšizinga i primaoca franšizinga uređuje se ugovorom o franšizi. (2) Ukoliko primalac franšizinga (trgovac) posluje u svoje ime i za svoj račun, dužan je da vodi trgovačku knjigu. (3) Ako primalac franšizinga posluje u više poslovnih jedinica, trgovačka knjiga se vodi u sjedištu svake poslovne jedinice. Član 28. (1) Komisionim uslugama u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se prodaja novih i upotreblјavanih pokretnih stvari (robe) u svoje ime, a za račun drugog lica (u dalјem tekstu: komitenta), uz obračun naknade za izvršenu trgovačku uslugu. (2) Trgovac koji obavlјa komisionu prodaju (u dalјem tekstu: komisionar) evidentira izvršene trgovinske - komisione usluge u Obrascu TKU na način propisan čl. 24, 25 i 26. ovog pravilnika. (3) Komisionar - trgovac vodi i trgovačku knjigu prometa komisionom robom na Obrascu TKK. (4) Trgovačka knjiga prometa komisionom robom - Obrazac TKK sadrži najmanje slijedeće kolone: a) redni broj, b) datum knjiženja, c) opis, d) zaduženje, e) razduženje. Član 29. (1) Komisionar je dužan da prije stavlјanja robe u promet, preuzete od komitenta, izvrši evidentiranje na način propisan ovim pravilnikom. (2) Prijem robe u komisionu prodaju evidentira se u prijemnom - evidencionom listu komisione robe (Obrazac KP), na osnovu vjerodostojne dokumentacije o porijeklu robe, u dva primjerka, od kojih jedan zadržava komisionar, a drugi se uručuje komitentu. (3) Pravna lica i preduzetnici u svojstvu komitenta, porijeklo robe komisionaru dokazuju otpremnicom ili drugim knjigovodstvenim dokumentom od kojih jedan primjerak zadržava komisionar, a fizičko lice u svojstvu komitenta prilaže kao dokaz o porijeklu robe pismenu izjavu ovjerenu kod nadležnog organa koja sadrži podatke: ime i prezime fizičkog lica, jedinstven matični broj i adresu, a za robu koju daje u komision - naziv robe i količinu, a za tehničku robu - podatke o modelu, proizvođaču i serijskom broju. (4) Zaduženje robe primlјene u komisionu prodaju u Obrascu TKK vrši se na osnovu podataka iz Obrazaca KP, a razduženje robe evidentira se na osnovu dokumenata o prodaji robe. (5) Povrat neprodate robe vraća se komitentu na osnovu dokumenta o povratu, a evidentira se u koloni 4 Obrasca TKK storno zaduženjem. (6) Komisionar koji nije registrovani PDV obveznik ne popunjava kolonu 9 Obrasca K. (7) Popunjeni Obrazac KP potpisuje komisionar i komitent. Član 30. Od fizičkog lica u komisionu prodaju ne mogu se uzeti prehrambeni artikli, farmaceutski i kozmetički proizvodi, cigarete i alkoholna pića i predmeti od dragocijenih metala. Član 31. (1) Izmjene cijena robe mogu se vršiti na zahtjev komitenta ili po odluci komisionara. (2) Izmjena cijena po zahtjevu komitenta vrši se na osnovu zapisnika o izmjeni cijena u koji se pored podataka o komitentu unosi: naziv robe, jedinica mjere, količina robe koja se nalazi u komisionu u trenutku sačinjavanja zapisnika, cijena po kojoj je prethodno za tu robu izvršeno zaduženje komisiona, novoutvrđena cijena i vrijednost robe po novoutvrđenoj cijeni i iznos razlike, koja je rezultat promjene cijene. (3) Zapisnik o promjeni cijena iz stava (3) ovog člana potpisuju komitent i komisionar. (4) Ako su ukupni efekti promjene cijena negativni tada se vrši storno zaduženje komisionara u Obrascu TKK, a kada su efekti pozitivni iznos povećanja prodajne vrijednosti robe primlјene u komision, evidentira se kao zaduženje u Obrascu TKK. (5) Izmjena cijena po odluci komisionara vrši se povećanjem ili smanjenjem komisione provizije, iznosa PDV-a i prodajne cijene robe sa PDV i provizijom, uz odgovarajuća knjiženja u TKK, a na osnovu zapisnika o promjeni cijena. Član 32. U prodajnom objektu komisiona roba mora biti na posebnim policama, posebnom dijelu poslovnog prostora ili na drugi način odvojena ako se u istoj prostoriji prodaje i vlastita trgovačka roba komisionara. Član 33. (1) Komisionar vrši popis robe saglasno računovodstvenim i poreskim propisima. (2) Stanje utvrđeno popisom na kraju obračunskog perioda upoređuje se sa stanjem u Obrascu TKK, a utvrđeni višak unosi u kolonu zaduženja, a vrijednost utvrđenog manjka u kolonu razduženja. Član 34. (1) Poslije izvršenih svih knjiženja za tekuću godinu vrši se zaklјučivanje TKK, a saldo se prenosi u narednu godinu, kao početno stanje. (2) Zaklјučena trgovačka knjiga prometa komisionom robom - Obrazac TKK ovjerava se potpisom odgovornog lica i pečatom. V - PRINCIP IDENTIČNOSTI TRGOVAČKIH I KNJIGOVODSTVENIH EVIDENCIJA Član 35. Ako trgovac svoje poslovne evidencije vodi sistemom dvojnog knjigovodstva, obavezan je periodično, a najmanje jedanput godišnje uskladiti trgovačku knjigu sa odgovarajućim kontima glavne knjige u knjigovodstvenoj evidenciji trgovca. Број 91 - Страна 46 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 11. 2015. VI - ČUVANJE TRGOVAČKE KNJIGE I DOKUMENTACIJE Član 36. Trgovačka knjiga čuva se najmanje deset godina po isteku poslovne godine, a dokumentacija na osnovu koje su vršena knjiženja u trgovačkoj knjizi najmanje pet godina po isteku poslovne godine na koju se ta dokumentacija odnosi. VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 37. (1) Danom početka primjene ovog pravilnika trgovci su dužni da zaklјuče postojeće trgovačke evidencije i saldo zaduženja prenesu kao početno stanje. (2) Trgovci koji nemaju obezbijeđene podatke propisane ovim pravilnikom (trgovački naziv robe, jedinica mjere, količina i cijena po jedinici mjere i dr.) dužni su da na dan početka primjene ovog pravilnika, popišu robu tako da se ti podaci obezbijede. Član 38. Danom početka primjene ovog pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige ("Službene novine Federacije BiH", broj. 28/06). Član 39. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati od 1. 1. 2016. godine. Broj 01-02-1278/15 Novembra 2015. godine Mostar Ministar Zlatan Vujanović, s. r. Петак, 27. 11. 2015. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 91 - Страна 47 Број 91 - Страна 48 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 11. 2015. Петак, 27. 11. 2015. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 91 - Страна 49 Број 91 - Страна 50 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 11. 2015.
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/15 23.10.2015 SN FBiH 72/15 uredba,plaćanje,fbih UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O USLOVIMA I NAČINU PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM Član 1. U Uredbi o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/15) u članu 3. stav (1) tačka c) riječi: "propisima koji regulišu porez na dohodak" zamjenjuju se riječima: "članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14)". U tački g) zarez i riječi: "izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko," brišu se. Na kraju tačke j) tačka se zamjenjuje zarezom i dodaje se nova tačka k) koja glasi: "k) povrat poreza na dodatu vrijednost u gotovini u skladu sa propisima o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima." Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Zabranjeno je plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu. Član 2. U članu 8. iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2) Izuzetno, poslovni subjekti čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200,00 KM ili su udaljeni od ovlaštene Број 82 - Страна 8 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2015. organizacije 15 i više kilometara, dužni su uplatu gotovog novca izvršiti najkasnije u roku od pet radnih dana, a priređivači igara na sreću, u skladu sa propisom kojim se propisuje priređivanje igara na sreću, dužni su uplatu gotovog novca za proteklih sedam dana, zaključno sa nedjeljom, izvršiti najkasnije u sljedeći utorak. (3) Ukoliko je dnevni priliv gotovog novca ostvaren u petak, naredni radni dan smatra se sljedeći ponedjeljak, u smislu stava (1) ovog člana. (4) Uplata gotovog novca na račun kod ovlaštenih organizacija i vođenje blagajne ne odnosi se na poduzetnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu.". Član 3. U članu 10. stav (1) iza tačke c) dodaje se nova tačka d) koja glasi: "d) vrši plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu suprotno odredbama člana 3. stav (4) ove uredbe,". Dosadašnje tač. d), e) i f) postaju e), f) i g). Član 4. Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1429/2015 22. oktobra 2015. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. Na temelju članka 15. stavak (2) Zakona o unutarnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/15), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 28. sjednici, održanoj 22.10.2015. godine, donosi UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O UVJETIMA I NAČINU PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM Članak 1. U Uredbi o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/15) u članku 3. stavak (1) točka c) riječi: "propisima koji reguliraju porez na dohodak" zamjenjuju se riječima: "člankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14)". U točki g) zarez i riječi: "izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko," brišu se. Na kraju točke j) točka se zamjenjuje zarezom i dodaje se nova točka k) koja glasi: "k) povrat poreza na dodanu vrijednost u gotovini sukladno propisima o uvjetima i načinu povrata poreza na dodanu vrijednost stranim državljanima." Iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4) koji glasi: "(4) Zabranjeno je plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu.". Članak 2. U članku 8. iza stavka (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2) Iznimno, poslovni subjekti čiji dnevni priljev gotovog novca ne prelazi 200,00 KM ili su udaljeni od ovlaštene organizacije 15 i više kilometara, dužni su uplatu gotovog novca izvršiti najkasnije u roku od pet radnih dana, a priređivači igara na sreću, sukladno propisu kojim se propisuje priređivanje igara na sreću, dužni su uplatu gotovog novca za proteklih sedam dana, zaključno sa nedjeljom, izvršiti najkasnije u sljedeći utorak. (3) Ukoliko je dnevni priljev gotovog novca ostvaren u petak, naredni radni dan smatra se sljedeći ponedjeljak, u smislu stavka (1) ovoga članka. (4) Uplata gotovog novca na račun kod ovlaštenih organizacija i vođenje blagajne ne odnosi se na poduzetnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu.". Članak 3. U članku 10. stavak (1) iza točke c) dodaje se nova točka d) koja glasi: "d) vrši plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu suprotno odredbama članka 3. stavak (4) ove Uredbe,". Dosadašnje toč. d), e) i f) postaju e), f) i g). Članak 4. Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1429/2015 22. listopada 2015. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r.
Uredba o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/15 18.09.2015 SN FBiH 82/15 uredba,plaćanje Broj 72 - Stranica 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 18. 9. 2015. obavljanje poslova tehničke zaštite dužni su da poslove tehničke zaštite usklade s odredbama ove uredbe u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe. (2) Zahtjevi za ugradnju tehničkih sredstava, uređaja i opreme koji nisu ugrađeni do dana stupanja na snagu ove uredbe, ugrađuju se prema odredbama ove uredbe. Član 54. (Stupanje na snagu Uredbe) Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1173/2015 10. septembra 2015. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. 1295 Temeljem članka 15. stavak (2) Zakona o unutarnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/15), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 21. sjednici, održanoj 10.09.2015. godine, donosi UREDBU O UVJETIMA I NAČINU PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM Članak 1. (Predmet Uredbe) (1) Ovom uredbom određuju se uvjeti i način plaćanja između sudionika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, a obuhvata plaćanja u gotovom novcu, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa sudionika kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa (u daljnjem tekstu: ovlaštene organizacije), kao i uvjete držanja gotovog novca u blagajni, te uvjete i način uplate dnevnog pazara na račun kod ovlaštene organizacije. (2) Sudionici u platnom prometu su poslovni subjekti i fizičke osobe koji su definirani Zakonom o unutarnjem platnom prometu (u daljem tekstu: Zakon). (3) Odredbe ove uredbe koje se odnose na poslovne subjekte primjenjuju se i na poslovne jedinice strane pravne osobe koje su registrirane i obavljaju poslovnu djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine. (4) Gotov novac, u smislu ove uredbe, čine novčanice konvertibilnih maraka i kovanice konvertibilnih maraka i feninga. Članak 2. (Obveza otvaranja računa) Poslovni subjekti za potrebe plaćanja dužni su otvoriti račune u ovlaštenim organizacijama i sva sredstva voditi na tim računima, kao i vršiti novčana plaćanja preko računa sukladno Zakonu i zakonu koji uređuje platne transakcije, osim plaćanja za namjene navedene u članku 3. ove uredbe. Članak 3. (Namjene gotovinskih plaćanja) (1) U obavljanju djelatnosti poslovni subjekti mogu plaćati gotovim novcem, odnosno vršiti isplate sa svog računa za slijedeće namjene: a) isplate mirovina, primanja iz oblasti braniteljskoinvalidske zaštite i civilnih žrtava rata i druga davanja fizičkim osobama iz oblasti socijalne i dječije zaštite, b) isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, c) isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju sukladno propisima koji reguliraju porez na dohodak, d) otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičke osobe, e) isplatu štete fizičkoj osobi po osnovu osiguranja imovine i osoba, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM, f) plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima, g) plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM, h) otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova, i) isplatu sredstava fizičkim osobama po odobrenim mikrokreditima i j) isplatu dobitaka fizičkim osobama, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju sukladno propisima koji reguliraju igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija - financija. (2) Poslovni subjekti su dužni sve uplate i isplate u gotovom novcu dokumentirati vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama koje se evidentiraju i čuvaju u rokovima utvrđenim zakonskim propisima i staviti na uvid nadležnim kontrolnim organima. (3) Prigodom plaćanja u gotovom novcu poslovni subjekti su dužni primjeniti odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Članak 4. (Podizanje gotovog novca) Poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija radi plaćanja namjena iz članka 3. ove uredbe i održavanja blagajničkog maksimuma utvrđenog odlukom organa poslovnog subjekta. Članak 5. (Nalog za plaćanje) (1) Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca sa računa realizira se nalogom za plaćanje. (2) Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama, bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se vrši uplata. (3) Nalog za isplatu gotovog novca sa računa podnosi se ovlaštenoj organizaciji koja vodi račun sudionika. Članak 6. (Zabrana) Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune sukladno Zakonu. Članak 7. (Blagajnički maksimum) (1) Poslovni subjekti mogu u blagajni držati gotov novac do iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom i isti koristiti za gotovinska plaćanja shodno namjenama propisanim člankom 3. ove uredbe. (2) Visinu blagajničkog maksimuma poslovni subjekti utvrđuju odlukom organa, u skladu sa općim aktom na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uvjeta koji su od utjecaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni. (3) U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod ovlaštene organizacije za namjene iz članka 3. ove uredbe, pod uvjetom da poslovni subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja. Petak, 18. 9. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 27 Članak 8. (Evidentiranje gotovog novca) Poslovni subjekti dužni su gotov novac, ostvaren obavljanjem registrirane djelatnosti, evidentirati sukladno propisima o računovodstvu i uplatiti istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana. Članak 9. (Nadzor) (1) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno svojim zakonskim nadležnostima i ovlaštenjima, vrši kontrolu primjene ove uredbe kod ovlaštenih organizacija, kao i poduzima potrebne mjere predviđene Zakonom i drugim propisima. (2) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine i drugi kontrolni organi, vrše kontrolu primjene ove uredbe kod poslovnih subjekata, sukladno odredbama Zakona i posebnih propisa kojima se uređuje nadležnost i ovlaštenja ovih kontrolnih organa. (3) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i kontrolni organi, u okviru svoje nadležnosti, surađuju u vršenju nadzora nad primjenom odredaba Zakona, ove uredbe i drugih propisa. Članak 10. (Kaznene odredbe) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekšaj poslovni subjekt ako: a) vrši plaćanja gotovim novcem suprotno namjenama utvrđenim odredbom članka 3. stavak (1) ove uredbe, b) sve uplate i isplate u gotovom novcu ne dokumentira vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima sukladno odredbi članka 3. stavak (2) ove uredbe, c) prilikom plaćanja u gotovom novcu ne primjenjuje odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, shodno odredbi članka 3. stavak (3) ove uredbe, d) uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa ne realizira nalogom za plaćanje, shodno odredbama članka 5. ove uredbe, e) u blagajni drži gotov novac iznad iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom sukladno članku 4. ove uredbe, te ukoliko visinu blagajničkog maksimuma ne utvrđuje na način propisan odredbama članka 7. ove uredbe, f) gotov novac ostvaren obavljanjem registrirane djelatnosti ne evidentira i ne uplati sukladno odredbi članka 8. ove uredbe. (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. Članak 11. (Stupanje na snagu) Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1184/2015 10. rujna 2015. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/15 01.09.2015 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 doprinosi,registar,naplata PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PODNOŠENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/09, 38/10, 77/10, 9/11, 1/13 i 83/14), obrasci JS3100 i JS3100E Prijava/Promjena/ Odjava osiguranja, JS3110 Prijava/Promjena/Odjava za dobrovoljno penzijsko osiguranje zdravstveno osiguranje ličnim sredstvima, JS3120 Prijava/Odjava lica osiguranih u određenim okolnostima i JS3300 elektronski obrazac za doprinose koje vanbudžetski fondovi plaćaju u ime svojih osiguranika, koji čine sastavni dio Pravilnika, zamjenjuju se novim obrascima sa istim oznakama koji se nalaze u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 2. Obrazac JS3300E Elektronski obrazac za doprinose koje vanbudžetski fondovi plaćaju u ime prijavljenih osiguranih lica, nalazi se u prilogu ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Uredba o naplati naknade za korištenje autoceste A1 FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/15 15.07.2015 SN FBiH 81/22, SN FBiH 86/20 autoceste
Pravilnik o sistemu naplate cestarina na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/15 10.07.2015 cestarina PRAVILNIK O SISTEMU NAPLATE CESTARINE NA AUTOCESTAMA, BRZIM CESTAMA I OBJEKTIMA S NAPLATOM U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBEČlan 1. (Sadržaj i primjena pravilnika) (1) Ovim Pravilnikom utvrđuje se postupak obavljanja poslova naplate posebne naknade koja se može uvesti: a) za upotrebu autoceste, brze ceste ili pojedinih objekata na javnoj cesti, ako na istom pravcu postoji alternativna javna cesta sa savremenim kolnikom; b) za upotrebu mosta, vijadukta ili tunela sagrađenog radi skraćivanja trase postojeće javne ceste ako je omogućen javni saobraćaj na postojećoj dužoj trasi te javne ceste; c) za upotrebu mosta sagrađenog radi povezivanja dviju javnih cesta preko rijeke ili kanjona. (2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na ceste i cestovne objekte za koje je izdana dozvola za korištenje (koncesija) i koji su izgrađeni sredstvima domaćih i stranih ulagača. (3) Pravilnikom se definiše sistem naplate cestarine, klasifikacija vozila i oslobađanje od plaćanja cestarine, finansijsko poslovanje, kao i druga pitanja koja se odnose na obavljanje poslova naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom. Član 2. (Cestarina) (1) Za upotrebu autoceste, i brze ceste plaća se cestarina u skladu sa članom 89. stav 1. i članom 93. stav 3. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/10, 16/10-isp i 66/13) (u daljnjem tekstu: Zakon), te u skladu sa Uredbom o naplati naknade za korištenje autoceste A1 član 3. ("Službene novine Federacije BiH", br. 50/12, 45/13, 59/14, 77/14 i 99/14). (2) Sredstva ostvarena naplatom cestarine pripadaju upravitelju autoceste, brze ceste ili objekata sa naplatom, a u skladu sa članom 95. Zakona uplaćuju se u potpunosti na račun upravitelja. Član 3. (Naplata cestarine) (1) Poslove naplate cestarine obavljaju zaposlenici upravitelja autoceste, brze ceste ili cestovnih objekata. (2) Naplata cestarine obavlja se svakodnevno, neprekidno od 0 do 24 sata. Broj 53 - Strana 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 10. 7. 2015. DIO DRUGI - SISTEM NAPLATE CESTARINEČlan 4. (Sistemi naplate) (1) Sistem naplate cestarine može biti organiziran kao zatvoreni ili otvoreni sistem naplate. (2) Korisnik autoceste, brze ceste ili cestovnih objekata (u daljnjem tekstu: korisnik) u zatvorenom sistemu naplate cestarine, funkcijski gledano, razlikuje ulaznu i izlaznu naplatnu stanicu. (3) U otvorenom sistemu naplate naknade, naplatna stanica je istovremeno i ulazna i izlazna. Član 5. (Obavijesti o naplati) (1) Na svim naplatnim stanicama u vidnom polju vozača mora biti istaknut cjenovnik s propisanim iznosima cestarine za sve klase vozila, u skladu sa članom 2. ovog Pravilnika, obavijesti o obavezi izdavanja i uzimanja računa, te prikaz klase vozila. (2) Ukoliko je vozilo oslobođeno plaćanja naknade treba biti naznačeno na vjetrobranskom staklu. DIO TREĆI - KLASIFIKACIJA VOZILAČlan 6. (Klasifikacija vozila) (1) Klasifikacija vozila po klasama za koje će biti jedinstvena cijena plaćanja cestarine je izvršena u četiri klase i to: a) Klasa 1: Dvoosovinska vozila s visinom mjerenom na prvoj osovini manjom od 1,3 m (motocikli, osobna vozila registrirana do 7 sjedišta, i laka dostavna vozila čija je dozvoljena nosivost do 850 kg). b) Klasa 2: Vozila s dvije ili više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini 1,3 m ili više (visina vozila iznad prve osovine je udaljenost od tla i najviše tačke vozila u ravnini koja je pravokutna u odnosu na tlo i prolazi kroz osovinu prednjih točkova), a spadaju laka dostavna vozila čija je dozvoljena nosivost preko 850 kg, kombi vozila-višenamjenska vozila, osobna vozila sa prikolicom, karavani s visinom 1,3 m ili više na prvoj osovini i laka dostavna vozila čija je dozvoljena nosivost do 850 kg sa prikolicom karavanom, dvoosovinska vozila kao što su kombi vozila bez prikolice, vozila najveće dozvoljene mase do 3.500 kg i vozila registrirana preko 7 sjedišta. c) Klasa 3: Vozila s dvije ili tri osovine i visinom mjerenom na prvoj osovini većom od 1,3 m (laka dostavna vozila čija je dozvoljena nosivost preko 850 kg sa prikolicom karavanom, kamioni sa ili bez prikolice, sa ukupno dvije ili tri osovine, karavani s visinom većom od 1,3 m na prvoj osovini, kombi vozila sa prikolicom ili karavanom sa ukupno tri osovine, autobusi bez prikolice sa dvije ili tri osovine, vozila najveće dozvoljene mase preko 3.500 kg, vozila registrovana preko 9 sjedišta). Klasa 4: Vozila sa četiri ili više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini većom od 1,3 m (kamioni sa ili bez prikolice sa četiri ili više osovina, tegljači sa poluprikolicom, autobusi sa ili bez prikolice sa četiri ili više osovina, kombi vozila sa prikolicom ili karavanom sa ukupno četiri ili više osovina, vozila najveće dozvoljene mase preko 3.500 kg, vozila registrirana preko 9 sjedišta). (2) Odnos cijene cestarine za navedene klase vozila se utvrđuje kao K1:K2:K3:K4=1:2:3:4. (3) Svi eventualni naknadni opisi klasifikacije vozila definisat će se internim aktima preduzeća. DIO ČETVRTI - OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA CESTARINEČlan 7. (Oslobađanje od naplate cestarine) (1) U grupu vozila oslobođenih od plaćanja cestarine uključeni su: a) vozila crvenog krsta, na osnovu člana 19. stav 1. tačka 4. Zakona o crvenom krstu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/06) -samo za vozila sa obilježjem crvenog krsta, b) vozila oslobođena na osnovu ugovora koje je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zaključila sa međunarodnim institucijama - samo za EUFOR i NATO, c) vozila pomoći na cesti uz predočenje identifikacijske legitimacije, samo za slučaj intervencije na autocesti i brzoj cesti-samo uz prethodnu najavu COKP, d) vozila oružanih snaga Bosne i Hercegovine-samo za vozila sa registarskim oznakama oružanih snaga, e) vozila invalidnih lica sa 80% ili više procenata tjelesnog oštećenja, odnosno lica kod kojih postoji tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu invalidnost donjih ekstremiteta od 60% ili više - samo za fizička lica za jedno vozilo u vlasništvu istog i to samo za vozila I kategorije, f) vozila civilne zaštite - samo za vozila sa obilježjem, g) ambulantna- sanitetska vozila - sva vozila sa oznakom M1 i SC, h) vozila Ministarstva unutarnjih poslova - samo za vozila sa oznakom "policija", dok su sve ostale agencije i institucije MUP-a dužne obezbijediti TAG uređaje, kako bi obezbijedili slobodne prolaze, i) vatrogasna vozila - samo specijalna vozila sa obilježjem, (2) Vozila upravitelja ne plaćaju cestarinu, ali se na ostvareni promet prolaza vozila obračunava i plaća PDV u skladu sa propisima o PDV-u. (3) Iznos PDV-obaveze, upravitelj je obavezan obračunati i platiti za sva vozila koja su oslobođena plaćanja cestarine članom 98. Zakona. Član 8. (Postupak oslobađanja od plaćanja cestarine) (1) Pravna i fizička lica za ostvarenje prava na oslobađanje od plaćanja cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji Bosne i Hercegovine, upravitelju podnose zahtjev koji treba da sadrži: a) za vozila invalida: 1) zahtjev za oslobađanje od plaćanja cestarine, 2) ovjerenu kopiju Rješenja nadležnog organa o procentu tjelesnog oštećenja, s revizionom klauzulom pravosnažnosti, 3) ovjerenu kopiju vozačke dozvole, 4) ovjerenu kopiju prometne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili potvrde o vlasništvu vozila, b) vozila udruženja osoba sa invaliditetom: 1) ovjerene kopije Rješenja resornog ministarstva ili Rješenja o upisu u sudski registar, 2) obavještenje o razvrstavanju poslovnog i drugog subjekta prema djelatnosti, 3) ovjerenu kopiju prometne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili potvrde o vlasništvu vozila. Petak, 10. 7. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 77 c) Ostala vozila: 1) sva druga vozila uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja cestarine dostavljaju ovjerenu kopiju prometne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili potvrde o vlasništvu vozila. (2) Oslobađanje od plaćanja cestarine za invalidne osobe može se ostvariti samo za jedno vozilo u vlasništvu invalidne osobe. Član 9. (Rješenje o oslobađanju od plaćanja cestarine) (1) Na osnovu dostavljene dokumentacije iz člana 8. ovog Pravilnika, upravitelj izdaje Rješenje o oslobađanju od plaćanja cestarine, na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji Bosne i Hercegovine i to u trajanju od 1. godine dana od dana donošenja Rješenja. (2) Načini i vrste elektronskih medija koji će pratiti Rješenja o oslobađanju od plaćanja cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji Bosne i Hercegovine, definisat će se internim aktima preduzeća. DIO PETI - NAPLATA CESTARINEČlan 10. (Zatvoreni sistem naplate) Postupak obavljanja poslova naplate cestarine u zatvorenom sistemu naplate obavlja se na sljedeći način: a) na ulaznoj naplatnoj stanici korisnik ulazi u ulazni trak, uzima magnetnu karticu iz uređaja za magnetne kartice, rampa se nakon uzimanja kartice automatski podiže i omogućava korisniku ulaz na autocestu ili brzu cestu, b) na izlaznoj naplatnoj stanici blagajnik će upisati u PC blagajnu pripadajuću klasu vozila, od korisnika će uzeti magnetnu karticu te istu ubaciti u čitačmagnetnih kartica, PC blagajna na osnovu klase vozila i magnetne kartice određuje cijenu koju korisnik treba platiti, blagajnik će u PC blagajnu upisati vrstu i iznos primljenih sredstava plaćanja ili besplatan prolaz, a korisniku će izdati račun iz PC blagajne ili potvrdu. Član 11. (Otvoreni sistem naplate) Postupak obavljanja poslova naplate cestarine u otvorenom sistemu naplate obavlja se na sljedeći način: a) po dolasku vozila na naplatno mjesto, blagajnik će u PC blagajnu upisati pripadajuću klasu vozila, vrstu i iznos primljenih sredstava plaćanja ili besplatan prolaz, korisniku izdati račun iz blagajne ili potvrdu o besplatnom prolazu, a rampa se automatski podiže po obavljenoj naplati, b) za vozila oslobođena od plaćanja cestarine blagajnik će kontrolisati registracijsku oznaku vozila i osnovu oslobađanja, te u istu PC blagajnu upisati osnovu oslobađanja i registarsku oznaku vozila. Član 12. (Sredstva plaćanja) Sredstva plaćanja cestarine su: konvertibilna marka (KM) gotovina, efektivni strani novac, sredstva pretplate i bankovne kartice. Član 13. (Kontrola naplate) (1) Upravitelj autoceste, brze ceste i objekta sa naplatom je dužan organizovati kontrolu rada sistema naplate u cijelosti. (2) Upravitelj autoceste, brze ceste i objekta sa naplatom će donijeti Uputstvo o kontroli naplate cestarine, kojim će biti uređena ta oblast. DIO ŠESTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlan 14. (Preispitivanje izdatih Rješenja) Upravitelj je dužan, u skladu sa ovim Pravilnikom u roku od tri mjeseca preispitati sva izdata Rješenja o oslobađanju od plaćanja cestarine i ona koja nisu u skladu sa Pravilnikom staviti van snage. Član 15. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o sistemu naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/10, 29/11, 76/13 i 52/14
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 100/14 10.12.2014 SN FBiH 21/23, SN FBiH 82/21, SN FBiH 50/14 cijana ,električna energija
Pravilnik o načinu praćenja potrošnje lijekova FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 98/14 03.12.2014 lijekovi,potrošnja PRAVILNIK O NAČINU PRAĆENJA POTROŠNJE LIJEKOVA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuje se način praćenja potrošnje lijekova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH). Članak 2. (1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost prometa gotovim lijekovima na malo i koje posjeduju važeće rješenje mjerodavnog kantonalnog ministarstva zdravstva za obavljanje navedene djelatnosti suglasno Zakonu o ljekarničkoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10) i propisima donesenim temeljem tog zakona, dužne su voditi evidencije o nabavama i potrošnji lijekova. (2) Evidencije iz stavka (1) ovog članka vode se i sukladno članku 26. Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/12), kao i propisima donesenim temeljem tog zakona. (3) Odredbe ovog pravilnika shodno se primjenjuju i na promet medicinskim sredstvima koje obavljaju ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne, ljekarne u privatnoj praksi i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. II. SADRŽAJ EVIDENCIJA Članak 3. Evidencija o nabavama i potrošnji lijekova na esencijalnoj listi, koje djelom ili u punom iznosu financira zavod zdravstvenog osiguranja obvezno sadržava sljedeće podatke: Broj 98 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 3. 12. 2014. a) ID kod lijeka b) redni broj na federalnoj esencijalnoj listi c) šifra ATC d) internacionalni nezaštićeni naziv lijeka e) naziv gotovog lijeka (zaštićeni naziv lijeka) f) oblik, jačina i pakiranje lijeka g) proizvođač lijeka h) režim izdavanja lijeka (na recept ili bez recepta) i) financiranje lijeka (% sudjelovanja zavoda zdravstvenog osiguranja) j) ukupna nabavljena količina gotovog lijeka izražena brojem kutija k) ukupna izdana količina gotovog lijeka izražena brojem kutija l) ukupna nabava gotovog lijeka izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) m) ukupna prodaja gotovog lijeka izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) n) naziv zdravstvene ustanove o) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) p) početni datum q) završni datum r) ID broj ustanove Članak 4. Evidencija o nabavama i potrošnji lijekova koji nisu na esencijalnoj listi, koje dijelom ili u punom iznosu ne financira zavod zdravstvenog osiguranja obvezno sadržava sljedeće podatke: a) ID kod lijeka b) šifra ATC c) internacionalni nezaštićeni naziv lijeka d) naziv gotovog lijeka (zaštićeni naziv lijeka) e) oblik, jačina i pakiranje lijeka f) proizvođač lijeka g) režim izdavanja lijeka (uz recept ili bez recepta) h) ukupna nabavljena količina gotovog lijeka izražena brojem kutija i) ukupna izdana količina gotovog lijeka izražena brojem kutija j) ukupna nabava gotovog lijeka izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) k) ukupna prodaja gotovog lijeka izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) l) naziv zdravstvene ustanove m) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) n) početni datum o) završni datum p) ID broj ustanove Članak 5. Evidencije iz čl. 3. i 4. dužne su voditi ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne i ljekarne u privatnoj praksi. Članak 6. (1) Evidencija o nabavama i potrošnji medicinskih sredstava obvezno sadrži sljedeće podatke: a) ID kod medicinskog sredstva b) naziv medicinskog sredstva c) deklarirana namjena medicinskog sredstva d) pakiranje (veličina, dimenzije sa svim varijacijama) e) klasa medicinskog sredstva (klasa I, IIa, IIb, III) f) kategorija medicinskog sredstva g) priroda proizvoda (neinvanzivna, invanzivna, aktivna) h) kataloški broj i) proizvođač medicinskog sredstva j) režim izdavanja (uz recept ili bez recepta) k) financiranje medicinskog sredstva (% sudjelovanja zavoda zdravstvenog osiguranja) l) ukupna nabavljena količina medicinskog sredstva izražena brojem kutija m) ukupna izdana količina medicinskog sredstva izražena brojem kutija n) ukupna nabava medicinskog sredstva izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) o) ukupna prodaja medicinskog sredstva izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) p) naziv zdravstvene ustanove q) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) r) početni datum s) završni datum t) ID broj ustanove (2) Evidencije iz stavka (1) ovog članka dužne su voditi ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne, ljekarne u privatnoj praksi i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Članak 7. Obveza je pravnih i fizičkih osoba iz članka 1. ovog pravilnika da evidencije utvrđene ovim pravilnikom vode točno, uredno i pravovremeno. III. NAČIN I ROKOVI DOSTAVLJANJA IZVJEŠĆA O PODATCIMA IZ EVIDENCIJA Članak 8. Podatci sadržani u evidencijama iz čl. 3., 4. i 6. ovog pravilnika vode se na izvještajnim obrascima koji su sastavni dio ovog pravilnika (Prilozi: 1., 2. i 3.). Članak 9. (1) Pravne i fizičke osobe iz članka 1. ovog pravilnika uredno popunjene izvještajne obrasce dostavljaju nadležnom kantonalnom ministarstvu zdravstva do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu u pisanom i elektroničkom obliku. (2) Kantonalna ministarstva zdravstva dostavljaju završno izvješće za područje kantona Federalnom ministarstvu zdravstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu u pisanom i elektroničkom obliku sukladno izvještajnim obrascima iz članka 8. ovog pravilnika. (3) Završno izvješće iz stavka (2) ovog članka sadrži sljedeće podatke: a) prikaz potrošnje svih gotovih lijekova s načinom izdavanja na recept u ljekarni, b) prikaz potrošnje svih gotovih lijekova s načinom izdavanja bez recepta u ljekarni, c) prikaz udjela bolničke potrošnje, d) prikaz potrošnje medicinskih sredstava prema klasi i kategoriji medicinskih sredstava, nazivu medicinskih sredstava, s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju izdanih medicinskih sredstava za svako medicinsko sredstvo posebno. (4) Uz zbirno izvješće nadležnog kantonalnog ministarstva zdravstva, Ministarstvu se dostavljaju i pojedinačna izvješća sačinjena od pravnih i fizičkih osoba iz članka 1. Srijeda, 3. 12. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Stranica 73 ovog pravilnika sa područja kantona, i to u pisanom i elektroničkom obliku. Članak 10. (1) Izvješće Ministarstva sastoji se od prikaza koji uključuje sljedeće podatke: a) prikaz ukupne potrošnje za svaku glavnu anatomsku grupu s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju kutija za svaki gotov lijek u Federaciji BiH, b) prikaz udjela bolničke potrošnje u Federaciji BiH, c) prikaz potrošnje gotovih lijekova po kantonima, d) prikaz potrošnje medicinskih sredstava prema klasi i kategoriji medicinskih sredstava, nazivu medicinskih sredstava, s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju izdanih medicinskih sredstava za svako medicinsko sredstvo posebno u Federaciji BiH. (2) Pored podataka iz stavka (1) ovoga članka Ministarstvo sačinjava i pisano izvješće s kratkim osvrtom na izračunate podatke i komentar na promjene u odnosu na prethodni izvještajni period. (3) Osim prikaza potrošnje iz stavka (1) ovoga članka, federalni ministar zdravstva (u daljem tekstu: ministar) može tražiti i dodatne podatke vezane uz potrošnju gotovih lijekova, kao i potrošnju medicinskih sredstava. Članak 11. Ministarstvo temeljem zaprimljenih završnih izvješća kantonalnih ministarstava zdravstva iz članka 9. ovog pravilnika izrađuje izvješće o potrošnji gotovih lijekova i medicinskih sredstava za teritoriju Federacije BiH najkasnije do 30. rujna za prethodnu kalendarsku godinu. Članak 12. (1) Ministar može povjeriti obavljanje pojedinih poslova određenih ovim pravilnikom drugoj stručnoj ustanovi, odnosno fizičkoj osobi suglasno Pravilniku o kriterijima za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/13). (2) Ustanova, odnosno fizička osoba iz stavka (1) ovoga članka obvezna je čuvati tajnost svih podataka o korisniku gotovoga lijeka i medicinskog sredstva za koje je saznala u obavljanju povjerenih poslova, a sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 49/06, 76/11 i 89/11). Članak 13. Izvješće o potrošnji gotovih lijekova i medicinskih sredstava za teritoriju Federacije BiH iz članka 11. ovog pravilnika, inkorporira se u izvješća iz članka 56. stavak 4. Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva i dostavlja na razmatranje Vladi Federacije BiH. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. Podatci u evidencijama o ID kodu lijeka iz članka 3. točka a), članka 4. točka a) i ID kodu medicinskog sredstva iz članka 6. stavak 1. točka a) vodit će se nakon uspostave jedinstvenog informacijskog sustava zdravstvene zaštite na području kantona. Članak 15. Pravne i fizičke osobe iz članka 1. ovog pravilnika dužne su uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 16. Kantonalna ministarstva zdravstva dužna su usuglasiti izvješćivanje o prometu gotovih lijekova i medicinskih sredstava u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 17. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 89/14 31.10.2014 SN FBiH 21/23, SN FBiH 84/19 električna energija,kupac
Pravilnik o izmjenama pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 83/14 10.10.2014 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 naplata,doprinosi,kontrola,registracija PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O PODNOŠENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/09, 38/10, 77/10, 9/11 i 1/13), obrasci JS3100 i JS3100E Prijava/Promjena/Odjava osiguranja, koji čine sastavni dio Pravilnika, zamjenjuju se novim obrascima sa istim oznakama koji se nalaze u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 58/14 18.07.2014 SN FBiH 42/21, SN FBiH 44/20, SN FBiH 08/18 pravilnik,građevina Na temelju člana 76. stava 2. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) - u daljem tekstu: Zakon, federalni ministar prostornog uređenja donosi PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja tehničkog pregleda građevine u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, sadržaj završnog izvještaja nadzornog organa o izvedenim radovima i sadržaj završnog izvještaja Komisije za tehnički pregled (u daljem tekstu: komisija) građevine o izvršenom pregledu. II. NAČIN IMENOVANJA ČLANOVA KOMISIJE ZA TEHNIČKI PREGLED Član 2. U svrhu obavljanja tehničkog pregleda građevine Federalno ministarstvo prostornog uređenja (u daljem tekstu: Ministarstvo) na prijedlog voditelja postupka rješenjem imenuje komisiju za obavljanje tehničkog pregleda prema odredbama člana 68. stava 3. Zakona, sa liste stručnih lica, koji ispunjavaju uvjete iz člana 68. st. 5., 6., 7. i 8. Zakona. Rješenje iz stavka 1. ovoga člana dostavlja se i investitoru koji je o mjestu, danu i satu početka tehničkog pregleda dužan obavijestiti ostale sudionike u gradnji te osigurati njihovu prisutnost na tehničkom pregledu. Član 3. Ministarstvo će svake četvrte godine, objaviti javni poziv u sredstvima javnog informiranja za dostavu prijava sa referencama diplomiranih inženjera, koji ispunjavaju uvjete za učešće u radu komisije. U radu komisije ne mogu učestvovati zaposlenici Ministarstva. Član 4. Ministarstvo neće donositi rješenje o imenovanju komisije, te će o zahtjevu za izdavanje odobrenja za upotrebu odlučiti bez obavljanja tehničkog pregleda (odbiti zahtjev), ako je: - zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu nerazumljiv ili sadrži druge formalne nedostatke zbog kojih se po njemu ne može postupati, odnosno ako zahtjev nije potpun, a podnositelj zahtjeva u određenom roku te nedostatke ne otkloni, odnosno zahtjev ne upotpuni, - nije uređen odnos sudionika u građenju, odnosno nije dostavljen pisani dokaz o izmirenim međusobnim obavezama, - donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje, - u toku postupak za ukidanje ili poništenje odobrenja za građenje po pravu nadzora. III. POSTUPAK VRŠENJA TEHNIČKOG PREGLEDA Član 5. Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi članovi komisije i predsjednik komisije bez čijeg se prisustva tehnički pregled ne može obaviti. Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u građenju, te komisiji dati sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda i izdavanje odobrenja za upotrebu. Projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela, s glavnim projektom koji je sastavni dio odobrenja za građenje. Ako je revident u izvještaju o obavljenoj kontroli glavnog projekta zahtijevao kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova u određenoj fazi građenja, dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o ispunjavanju tih zahtjeva. Ako koji od sudionika u gradnji ne pristupi tehničkom pregledu, predsjednik komisije može odgoditi obavljanje tehničkog pregleda ili odrediti provođenje onih radnji koje se po prirodi stvari mogu provoditi bez prisutnosti tog sudionika. U slučaju iz stava 5. ovoga člana, ako to priroda stvari dopušta, predsjednik komisije može odlučiti da je za provedbu tehničkog pregleda, umjesto sudjelovanja sudionika u gradnji, dovoljno njegovo mišljenje ili drugo izjašnjenje u pisanom obliku. Godina XXI - Broj 58 Petak S A R A J E V , 18. 7. 2014. godine O ISSSN 1512-7079 Petak, 18. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 - Strana 29 Ako u slučaju iz st. 3. i 4. ovoga člana projektant odnosno revident ne daju mišljenje na tehničkom pregledu ili u ostavljenom roku, smatra se da je pozitivno mišljenje dato. Član 6. U svrhu provođenja tehničkog pregleda i utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s odobrenjem za građenje, komisija obavlja uviđaj na građevini za koju je zatraženo odobrenje za upotrebu, te uvid u dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, kao i dokumentaciju koju je prema odobrenju za građenje odnosno propisima u skladu s kojima je građevina izgrađena, investitor dužan komisiji dati na uvid. Tehnički pregled vodi i radom komisije upravlja predsjednik komisije. Član 7. Ako se na tehničkom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg građevina ne ispunjava neki od bitnih zahtjeva za građevinu, uvjete nesmetanog pristupa i kretanja u građevini ili da nije izgrađena u skladu sa urbanim uslovima, odnosno ako nije priključena na javno-prometnu površinu i druge objekte i uređaje komunalne infrastrukture određene urbanim uslovima, a taj se nedostatak može otkloniti bez izmjene ili dopune odobrenja za građenje, Ministarstvo će odredit rok za otklanjanje takvog nedostatka, te članove komisije koji su dužni provesti kontrolni pregled nakon što taj nedostatak bude otklonjen. Članovi komisije iz stava 1. ovog člana dužni su zapisnik s kontrolnog pregleda dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti investitora da je utvrđeni nedostatak otklonjen. Član 8. U postupku izdavanja odobrenja za upotrebu za složenu građevinu za koju je izdato načelno odobrenje za građenje kojim je određena mogućnost izdavanja posebnih odobrenja za uporabu za njene pojedine dijelove, provodi se više tehničkih pregleda. IV. PISANA IZJAVA IZVOĐAČA O IZVEDENIM RADOVIMA I USLOVIMA ODRŽAVANJA GRAĐEVINE Član 9. Pisana izjava izvođača, o izvedenim radovima i uslovima održavanja građevine, sadrži: - naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, datum izdavanja odobrenja za građenje po kojoj je građevina izgrađena, - podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta, - izjavu o udovoljavanju uslovima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uslova za građevinu, te lokacijskih uslova, - izvještaj o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke upute za njihovu ugradnju i upotrebu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uslove, - izvještaj o izmjenama tokom građenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama ili dopunama odobrenja za građenje, - izjašnjenje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tokom gradnje, te o njihovom utjecaju na upotrebljivost građevine, - druge podatke značajne za održavanje zavisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.). Prilog pismenoj izjavi izvođača je popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, te popis isprava kojima se dokazuje upotrebljivost ugrađenih građevnih proizvoda, dokaza o usklađenosti ugrađene opreme, isprava o usklađenosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama i kontrole kvalitete i sl.) i drugi dokazi upotrebljivosti u skladu sa Zakonom, odnosno druga odgovarajuća dokumentacija prema odobrenju za građenje odnosno propisu u skladu s kojima je građevina izgrađena. Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini. Izjave izvođača do podnošenja zahtjeva za odobrenje za upotrebu čuva odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno glavni inženjer gradilišta kada je imenovan. U slučaju kada je određen izvođač koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova (u daljnjem tekstu: glavni izvođač) izjava glavnog izvođača sadrži podatke o građevini i odobrenju za građenje, izjavu o jedinstvenosti i međusobno usklađenih radova, te popis izjava svih izvođača koji su sudjelovali u građenju građevine. Istinitost i tečnost izjava, podataka, izvještaja i izjašnjenja iz stava 1., 2., 3. i 4. ovoga člana potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom izjave izvođača odnosno glavnog izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Članak 10. Završni izvještaj nadzornog organa o izgradnji građevine sadrži: - naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, datumom izdavanja odobrenja za građenje po kojoj je građevina izgrađena, - podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim radovima i odgovarajućem glavnom projektu ili njegovom dijelu, - izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, Zakonom i posebnim propisima, te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom iskolčenja i glavnim projektom, - izvještaj o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja usklađenosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, - izjašnjenje o manjkavostima odnosno nepravilnostima uočenim tokom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom otklanjanju te o njihovom utjecaju na upotrebljivost građevine, - podatke o vođenju, objedinjavanju i čuvanju građevinskog dnevnika, - izvještaj o izmjenama tokom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama odobrenja za građenje, - izvještaj o provedenom probnom radu ako je proveden, - izvještaj o probnom opterećenju ako je proveden, - izjašnjenje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a koji nemaju utjecaja na upotrebljivost građevine, - druge podatke u svezi s nadzorom zavisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, primopredaja radova i dokumentacije i sl.). Broj 58 - Strana 30 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 18. 7. 2014. Završni izvještaj izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na osnovi zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inženjera. Završni izvještaj glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i odobrenju za građenje, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izgradnje građevine s odobrenjem za građenje, kao i podatke o izvještajima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tokom građenja. Završni izvještaj nadzornog inženjera za jednostavnu građevinu sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost. Istinitost i tečnosti izjava, podataka, izvještaja i izjašnjenja iz stava 1., 4., i 5. ovoga člana potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer potpisom završnog izvješća i pečatom ovlaštenog pravnog lica. V. IZVJEŠTAJ KOMISIJE O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE Član 11. O tehničkom pregledu i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik. Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži: - naziv ministarstva i klasifikacijsku oznaku zahtjeva za odobrenje za upotrebu, - vrijeme, mjesto, redoslijed i način rada komisije, - imena prisutnih članova komisije i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji, - podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvođaču i nadzornom organu) prema poslovima koje su obavljali tokom gradnje građevine, - podatke o odobrenju za građenje i glavnom projektu koji je njegov sastavni dio i njihovim izmjenama ili dopunama, odnosno podatke o glavnom projektu, - popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno glavnog projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom, - podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine, - podatak o prijavi početka građenja, - popis građevnih dnevnika, - podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru, - podatak o prijavi probnog rada, - podatke o završnom izvještaju nadzornog inženjera i izjavi izvođača i - druge podatke zavisno o vrsti i okolnostima gradnje građevine. U Zapisnik o tehničkom pregledu unose se svi podaci i činjenice značajne za izdavanje odobrenja za upotrebu, a naročito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, uvjeta nesmetanog pristupa i kretanja u građevini, te urbanih uslova, kao što su: - je li građevina izgrađena prema odobrenju za građenje i sa kojim izmjenama i dopunama, ako ih je bilo, - ima li neizvedenih radova prema glavnom projektu i može li se građevina i bez tih ne izvedenih radova koristiti odnosno staviti u pogon, - ima li na izgrađenoj građevini nedostataka koji se mogu otkloniti i u kojem se roku moraju otkloniti, - ima li izgrađena građevina nedostataka koji se ne mogu otkloniti bez izmjene ili dopune odobrenja za građenje, - mišljenje projektanta o usklađenosti izvedenih radova s glavnim projektom koji je sastavni dio odobrenja za građenje, - mišljenje revidenta o ispunjavanju zahtjeva za kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregleda radova u određenoj fazi građenja i - završno mišljenje komisije o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci to jest može li se izdati odobrenje za uporabu ili ne. Član 12. Sastavni dio izvještaja o tehničkom pregledu čine pojedinačni izvještaji svakog člana komisije sumarni u jedan izvještaj (proizilaze iz zapisnika iz člana 11. ovog Pravilnika), koji pored predsjednika potpisuju i svi članovi komisije. VI. NAČIN PLAĆANJA KOMISIJE Član 13. Troškove tehničkog pregleda građevine snosi investitor. Troškovi tehničkog pregleda građevine utvrđuju se zaključkom, koji donosi federalni ministar prostornog uređenja (u daljem tekstu: ministar). Član 14. Predsjedniku i članovima komisije pripada naknada za rad. Ministarstvo utvrđuje troškove tehničkog pregleda. Visina naknade po jednom danu utvrđuje se u zavisnosti od složenosti građevine odnosno složenosti samog tehničkog pregleda (složenost građevine za pregleda određuje voditelj postupka) i to: - manje složen objekat 70,00 KM - srednje složen objekat 100,00 KM - najsloženiji objekat 150,00 KM Dužina trajanja tehničkog pregleda obračunava se na temelju iskazanog broja (pregled tehničke i druge dokumentacije, vršenju tehničkog pregleda na licu mjesta, izradi zapisnika) dana potrebnih za obavljanje radnji u postupku tehničkog pregleda. (PRILOG TABELA 1.) Visinu naknade za rad članova komisije potvrđuje ministar uzimajući u obzir složenost, dužinu trajanja tehničkog pregleda i prijedloga predsjednika komisije. (PRILOG TABELA 2.) Član 15. Ministar po okončanju tehničkog pregleda građevine, a prije izdavanja odobrenja za upotrebu po zahtjevu investitora, donosi zaključak po kojem je investitor dužan uplatiti iznos troškova naknade za izvršeni tehnički pregled. VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. Dok se formiraju liste stručnih lica za vršenje tehničkih pregleda, u skladu sa članom 3. ovog Pravilnika, Ministarstvo će imenovati komisiju sa ranije formiranih lista. Član 17. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o tehničkom pregledu građevine ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/06 i 23/08). Član 18. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-23-2-839/14 3. jula 2014. godine Sarajevo Ministar Mr. sci. Desnica Radivojević, s. r. Petak, 18. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 - Strana 31 Broj 58 - Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 18. 7. 2014.
Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/14 25.06.2014 SN FBiH 21/23, SN FBiH 82/21, SN FBiH 100/14 električna energija,cijana
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu umjesto plaće ženi - majci, odnosno drugom licu u radnom odnosu za vrijeme odsustvovanja sa posla radi trudnoće, porođaja, odnosno njege djeteta TK Federacija BiH Službene novine TK 08/14 16.06.2014 SN TK 19/23, SN TK 01/16, SN TK 14/12, SN TK 13/11 žena,majka,naknada,djete
Pravilnik o dopunama Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/14 09.04.2014 SN FBiH 36/19, SN FBiH 23/13, SN FBiH 44/12 apotekana djelatnosti AVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/12 i 23/13) (u daljem tekstu: Pravilnik), iza Poglavlja "VII - VOĐENJE DOKUMENTACIJE", dodaje se novo Poglavlje "VIII - INTERNACIONALNA APOTEKA" i novi čl. 39a. i 39b, koji glase: "VIII - INTERNACIONALNA APOTEKA Član 39a. Apoteka zdravstvena ustanova, koja obavlja apotekarsku djelatnost može steći status internacionalne apoteke. Status internacionalne apoteke iz stava 1. ovog člana može se dodijeliti za najviše jednu apoteku zdravstvenu ustanovu u kantonu. Internacionalna apoteka iz stava 1. ovog člana, u okviru apotekarske djelatnosti, obavlja nabavku lijekova iz inostranstva za potrebe određenog pacijenta, a koji je trenutno nedostupan na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine/Bosne i Hercegovine, i to uz predočenje recepta doktora medicine ili doktora stomatologije, kao i medicinske dokumentacije, a u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Na internacionalnu apoteku ne primjenjuju se kriteriji iz čl. 3. i 4. Pravilnika. Član 39b. Status internacionalne apoteke se stiče ukoliko se osigura ispunjenost slijedećih uvjeta, i to: - jedinstven funkcionalan prostor apoteke zdravstvene ustanove, u površini od najmanje 150 m2, - oprema koja je iznad standarda predviđenih za apoteku zdravstvenu ustanovu iz člana 28. Pravilnika, - stručna literatura iz člana 35. Pravilnika, - farmaceutski kadar u stalnom radnom odnosu, i to: najmanje tri magistra farmacije sa položenim stručnim ispitom i licencom za rad izdatom od nadležne komore, sa minimalno pet godina radnog iskustva u struci i aktivnim znanjem minimalno jednog stranog jezika i tri farmaceutska tehničara sa položenim stručnim ispitom i licencom za rad izdatom od nadležne komore sa minimalno pet godina radnog iskustva u struci, - rad internacionalne apoteke u dvije smjene, - lokacijska pristupačnost - u blizini glavnih puteva i saobraćajnica, - informatičku podršku saglasno savremenim zahtjevima apotekarske struke kojom se omogućava pristup odgovarajućoj domaćoj i stranoj stručnoj literaturi.". Dosadašnja poglavlja "VIII - NAČIN I POSTUPAK VERIFIKACIJE" i "IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE", postaju poglavlja IX i X. Član 2. Iza člana 41. Pravilnika, dodaje se novi član 41a, koji glasi: "Član 41a. Zahtjev za sticanje statusa internacionalne apoteke podnosi osnivač apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove, nadležnom kantonalnom ministarstvu. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - rješenje nadležnog kantonalnog ministra o verifikaciji rada apoteke zdravstvene ustanove izdato u smislu člana 46. Pravilnika, kao i rješenje o upisu u sudski registar kod nadležnog općinskog suda, - ukoliko je apoteka zdravstvena ustanova u procesu osnivanja, prilaže se odluka odnosno ugovor o osnivanju zdravstvene ustanove, - dokaz o ispunjavanju pojedinačnih uvjeta za sticanje statusa internacionalne apoteke iz člana 39b. ovog pravilnika, i to: a) dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, b) atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, c) spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što Број 27 - Страна 116 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 4. 2014. uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), d) u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, e) dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. Pravilnika, f) spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama ovog pravilnika, g) dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, h) dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, i) dokaz o ispunjenosti lokacijske pristupačnosti, j) dokaz o posjedovanju informatičkog sistema koji omogućava pristup odgovarajućoj domaćoj i stranoj stručnoj literaturi, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, samo ukoliko je javna zdravstvena ustanova, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 3, tačka h) ovog člana tražit će se u postupku sticanja statusa internacionalne apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 3. Odredbe čl. 38, 45, 46, 47. i 48. Pravilnika shodno se primjenjuju na rad i verifikaciju internacionalne apoteke. Član 4. Iza člana 42. Pravilnika, dodaju se novi čl. 42a. i 42b, koji glase: "Član 42a. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad ogranka apoteke kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju ogranka apoteke izdate u smislu člana 6. Pravilnika, - rješenje o ispunjavanju uvjeta za apoteku zdravstvenu ustanovu izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva u smislu člana 46. Pravilnika, a koja je osnivač ogranka apoteke, - rješenje o upisu apoteke zdravstvene ustanove u sudski registar nadležnog općinskog suda u Federaciji, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora iz člana 17. Pravilnika, - dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme iz člana 29. Pravilnika, sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama člana 36. Pravilnika, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. stav 1. Pravilnika, - dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti samo u slučaju javne zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 12. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada ogranka apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Izuzetno od st. 1, 2, i 3. ovog člana u slučaju promjene osnivačko-vlasničke strukture apoteke zdravstvene ustanove odnosno ogranka apoteke zdravstvene ustanove koja već ima važeće rješenje o odobrenju za rad izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva, verifikacija rada ogranka apoteka obavlja se na način utvrđen u članku 47a. Pravilnika. Član 42b. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad depoa apoteke kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - rješenje o ispunjavanju uvjeta za apoteku zdravstvenu ustanovu izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva u smislu člana 46. Pravilnika, a koja je osnivač depoa apoteke, - rješenje o upisu apoteke zdravstvene ustanove u sudski registar nadležnog općinskog suda u Federaciji, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora iz člana 19. Pravilnika, - dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, Сриједа, 9. 4. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 27 - Страна 117 - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme iz člana 32. Pravilnika, sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama iz člana 36. Pravilnika, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. stav 1. Pravilnika, - dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti samo u slučaju javne zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 10. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada depoa apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti.". Član 5. Odredbe čl. 45, 46, 47. i 48. Pravilnika shodno se primjenjuju i na verifikaciju rada ogranka apoteke i depoa apoteke.
Uredba o naknadama za plastične kese tregerice FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/14 05.02.2014 kese,plastične kese UREDBU O NAKNADAMA ZA PLASTIČNE KESE TREGERICE Predmet uređivanjaČlan 1. Predmet Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice (u daljem tekstu: Uredbe) je uvođenje naknade za plastične kese tregerice, čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona, koja odbačena onečišćuje okoliš. Tanke plastične kese sa ručkama (kese u tuljcima ili pojedinačne kese) u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi su definisane propisom o ambalaži i nisu predmet ove uredbe, osim ako se besplatno distribuiraju kupcima na kasi kao kese za kupljenu robu. Ovom uredbom propisuju se obveznici obračunavanja i plaćanja naknade, visina i način obračuna i plaćanja naknade za plastične kese tregerice stavljene u promet, te aktivnosti evidentiranja i izvještavanja. Značenje izrazaČlan 2. Plastična kesa tregerica (u daljem tekstu: plastična kesa) je vrsta polietilenske kese, sa ili bez aditiva za razgradnju, čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koja nema posebno izrađene ručke, nego su one sastavni dio plastične kese. Trgovac je pravno ili fizičko lice koje se bavi trgovinom na osnovu registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovačkih usluga na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 2. Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10). Obveznici plaćanja naknadeČlan 3. Obaveznici plaćanja naknade (u daljem tekstu: obveznici plaćanja) su trgovci registrovani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice. Visina i način obračuna i plaćanja naknadeČlan 4. Visina naknade za stavljanje u promet plastične kese iznosi 0,05 KM po komadu, odnosno 50,00 KM po jednom pakovanju od 1000 komada plastičnih kesa. Naknadu iz stava 1. ovog člana obveznik plaćanja obračunava na osnovu podataka o količini plastičnih kesa stavljenih u promet prema Izvještaju iz člana 5. stav 2. Uredbe. Naknada za stavljanje u promet plastičnih kesa, koje nisu obuhvaćene Izvještajem iz člana 6. stav 3. Uredbe, iznosi 0,08 KM po komadu, odnosno 80,00 KM po jednom pakovanju od 1000 komada plastičnih kesa. Obaveza plaćanja naknade iz stava 3. ovog člana utvrđuje se rješenjem nadležnog inspekcijskog organa, obračunata na osnovu razlike stvarnih u etnosu na zalihe iskazane u izvještajima obveznika. Član 5. Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Fond) radi stavljanja u promet plastičnih kesa i to 2 puta godišnje na Сриједа, 5. 2. 2014. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 9 - Страна 3 osnovu Izvještaja iz stava 2. ovog člana, a za obračunske periode i u rokovima iz člana 6. st. 3. i 4. uredbe. Obveznici plaćanja dostavljaju Fondu Izvještaj na Obrascu iz člana 6. stav 3. o količini plastičnih kesa stavljenih u promet u obračunskim periodima i rokovima i na način iz st. 3. i 4. člana 6. Uredbe. Obveznici plaćanja su dužni uz Izvještaj dostaviti Fondu dokaze o uplati naknade na- račun Fonda. Obaveza plaćanja naknade iz člana 4., stav 3. ove uredbe utvrđuje se rješenjem inspekcijskog organa iz člana 7., na osnovu razlike količine prikazane u Izvještaju u odnosu na zalihe plastičnih kesa, koje nisu prikazane u Izvještaju, i obvezniku plaćanja nalaže se da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja inspekcijskog organa izvrši uplatu naknade na račun Fonda. Obveznik plaćanja je dužan dostaviti Fondu dokaz o uplati naknade po rješenju nadležne inspekcije. Ukoliko obveznik plaćanja dostavi Fondu Izvještaj bez dokaza o uplati naknade Fond će u roku od 15 dana od dana isteka roka za uplatu dostaviti obvezniku plaćanja Opomenu za dostavu dokaza o uplati, a ukoliko se uplata ne izvrši u Opomeni ostavljenom roku, Fond će o tome izvijestiti nadležnu inspekciju, radi provođenja inspekcijskog nadzora i pokretanja postupka izricanja propisanih prekršajnih sankcija. Evidencija i izvještavanjeČlan 6. Trgovci će voditi evidenciju o količini nabavljenih plastičnih kesa, podatke o potrošnji kesa i stanju zaliha te o dostavljenim izvještajima i dokazima o uplati naknade. Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine će uspostaviti i voditi Evidenciju dostavljenih izvještaja i dokaza o uplati naknade za plastične kese. Izvještaj o količini plastičnih kesa stavljenih u promet i dokaze o uplati naknade iz stava 2. člana 5. Uredbe obveznik plaćanja dostavlja Fondu dva puta godišnje, na obrascu čiju formu i sadržaj propisuje Fond. Rok za dostavu polugodišnjeg Izvještaja je kraj sedmog mjeseca tekuće godine, a godišnjeg Izvještaja kraj trećeg mjeseca naredne godine. Inspekcijski nadzorČlan 7. Nadzor nad provođenjem Uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove: - inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općine. Kaznene odredbeČlan 8. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obveznik plaćanja koji ne uplati naknadu shodno odredbama ove uredbe, ne dostavi Izvještaj o količini plastičnih kesa stavljenih u promet, odnosno ne dostavi dokaz o uplati propisane naknade u skladu sa stanjem iz Izvještaja, a sve za periode i u rokovima iz člana 6. stav 3. i 4. uredbe, ili iskaže u izvještaju netačne podatke. Za prekršaj iz stava l. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM.
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/13 01.04.2013 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 registar,naplata,doprinosi Petak, 4. 1. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Stranica 19 Na osnovu člana 16. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/09 i 109/12), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PODNOŠENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Pravilniku o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/09, 38/10, 77/10 i 9/11), u članu 2. stav 1. u zagradi, iza broja "1/03" slovo "i" zamjenjuje se zarezom a iza broja "11/04" dodaju se riječi "2/10, 83/10 i 66/11,". Član 2. U članu 6. u stavu 1., iza broja "2." slovo "i" zamjenjuje se zarezom a iza broja "3." dodaju se riječi: "i 4.". Član 3. U članu 9. iza stava 3. dodaje se novi stav 4., koji glasi: "Obveznik uplate doprinosa sa sjedištem na teritoriji Brčko Distrikta za zaposlenike koji su se opredjelili za uplatu doprinosa i korištenje prava kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, prijavu iz stava 1. ovog člana, podnosi Poreznoj ispostavi Orašje." Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 5. i 6. U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 5., iza broja "2.", slovo "i" zamjenjuje se zarezom a iza broja "3." dodaju se riječi: "i 4.". Član 4. U članu 20. u stavu 1. tačka "2)" se briše. U stavu 3. riječ "Obrasce" zamjenjuje se riječju "Obrazac". Član 5. U članu 22. u stavu 2., iza riječi: "elektronskim" dodaje se riječ: "putem". Član 6. Član 26. mijenja se i glasi: "Mjesečnu prijavu podataka o doprinosima iz člana 3. tačka 15. Zakona (obrasci: MIP-1023, PMIP-1024 i 2002) obveznik uplate doprinosa podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku i na način utvrđen propisima o porezu na dohodak i doprinosima. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i Federalni zavod za zapošljavanje dostavljaju elektronskim putem obrazac JS3300 u Jedinstveni sistem istog, a najkasnije narednog dana od dana uplate doprinosa." Član 7. Čl. 27., 28. i 29. se brišu. Član 8. U članu 32. u stavu 1., iza riječi: "osiguraniku", dodaju se riječi: "iz osnova radnog odnosa", a na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: "Izuzetno u 2012. godini, ovo uvjerenje za 2011. godinu Porezna uprava izdaje na osnovu zahtjeva osiguranika." Član 9. Obrasci: "JS3400: Godišnja prijava podataka o doprinosima", "JS3400-DL: Godišnja prijava podataka o doprinosima za dodatne osiguranike", "JS3400-B: Godišnja prijava podataka o doprinosima za vrijeme privremene spriječenosti za rad", "JS3400-T: Godišnja prijava podataka o doprinosima za staž osiguranja koji se računa s uvećanim trajanjem" i "JS3450 Prijava promjene podataka o doprinosima", koji čine sastavni dio Pravilnika, brišu se. Član 10. Obrasci: "JS3600 POTVRDA O STATUSU" i "JS3650 UVJERENJE O UPLAĆENIM DOPRINOSIMA", koji čine sastavni dio Pravilnika, zamjenjuju se novim obrascima koji se nalaze u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 11. Obrazac Izjave o korištenju usluga internet pristupa sistemu Porezne uprave Federacije BiH i JS3300 elektronski obrazac za doprinose koje vanbudžetski fondovi plaćaju u ime svojih osiguranika, nalaze se u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Pravilnik o dopunama Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/13 22.03.2013 SN FBiH 36/19, SN FBiH 27/14, SN FBiH 44/12 apotekarna djelatnost PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/12) (u daljem tekstu: Pravilnik), iza člana 47. dodaju se novi čl. 47a. i 47b. koji glase: "Član 47a. U slučaju promjene osnivačko-vlasničke strukture apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke zdravstvene ustanove koji već imaju važeće rješenje o odobrenju za rad izdato od strane nadležnog kantonalnog ministarstva, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak u smislu ponovne provjere ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, već navedenu statusnu promjenu osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, samo konstatira kroz izdavanje novog rješenja o odobrenju za rad apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke u kojem navode statusnevlasničke promjene. Zahtjev za izdavanje novog rješenja o odobrenju za rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke, a u smislu stava 1. ovog člana, podnosi novi osnivač-vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke i uz isti prilaže: - važeće rješenje kantonalnog ministarstva izdato za apoteku zdravstvenu ustanovu, odnosno ogranak apoteke ranijem osnivaču-vlasniku apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke, - ugovor zaključen između ranijeg osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke i novog osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke kojim se između ugovornih strana ustupaju, odnosno prihvataju prava osnivača-vlasnika nad apotekom zdravstvenom ustanovom, odnosno ogrankom apoteke, što uključuje i preuzimanje zatečenog prostora, opreme i kadra apoteke zdravstvene ustanove i ogranka apoteke. Ugovor podliježe obavezi notarske obrade isprava u skladu sa odredbama Zakona o notarima ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02). Po prijemu dokumentiranog zahtjeva iz stava 2. ovog člana, kantonalno ministarstvo donosi rješenje iz stava 1. ovog člana, u roku 7 (sedam) dana od dana podnošenja dokumentiranog zahtjeva. Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku. Član 47b. Apoteka zdravstvena ustanova može promijeniti sjedište u okviru svojih postojećih organaka apoteke zdravstvene ustanove, ako jedan od ogranaka zadovoljava uvjete prostora, opreme i kadra za apoteku zdravstvenu ustanovu utvrđenih Pravilnikom. Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se konstatira promjena sjedišta, na način predviđen u stavu 1. ovog člana, podnosi osnivač-vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove i uz isti prilaže dokaze o ispunjavaju uvjeta prostora, opreme i kadra iz člana 41. Pravilnika, izuzev saglasnosti kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke u smislu člana 6. istog Pravilnika. Rokovi utvrđeni za izdavanje rješenja o odobrenju rada apoteke zdravstvene ustanove, kao i rokovi za žalbu, te organ kojem se podnosi žalba utvrđeni članom 46. Pravilnika, shodno se primjenjuju i na rješavanje upravne stvari iz stava 1. ovog člana.". Član 2. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka Петак, 22. 3. 2013. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 13 apoteke ili apoteke u privatnoj praksi, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva.
Pravilnik o dopunama Pravilnika o izgledu i sadržaju, zahtjeva, obrazaca i obavještenja ostalih pratećih dokumenata uz fiskalne sisteme FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 59/12 07.11.2012 SN FBiH 51/19, SN FBiH 30/10 pravilnik,dopuna PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZGLEDU I SADRŽAJU ZAHTJEVA, OBRAZACA I OBAVJEŠTENJA OSTALIH PRATEĆIH DOKUMENATA UZ FISKALNE SISTEME Član 1. U Pravilniku o izgledu i sadržaju, zahtjeva, obrazaca i obavještenja ostalih pratećih dokumenata uz fiskalne sisteme ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/10) u članu 24. iza riječi: "adrese" dodaje se zarez i riječ: "naziva". Član 2. U nazivu obrasca ZPANPM sadržaj zahtjeva za promjenu adrese i/ili namjene prodajnog mjesta iza riječi: "adrese" dodaje se zarez i riječ: "naziva".
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o postupcima i redosljedu radnji u procesu fiskalizacije Federacija BiH Službene novine FBiH 59/12 07.11.2012 SN FBiH 51/19, SN FBiH 86/10, SN FBiH 31/10 pravilnik,fiskalizacija Srijeda, 11. 7. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 59 - Stranica 3 PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA I REDOSLIJEDU RADNJI U PROCESU FISKALIZACIJE Članak 1. U Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/10 i 86/10) u članku 4., stavak (15) iza riječi: "traka" dodaju se riječi: "za uređaje s dvije trake". Članak 2. U članku 6. stavak (15), mijenja se i glasi: "Obveznik je dužan, radi kontrole, čuvati kontrolne trake za uređaje s dvije trake minimalno dva mjeseca po isteku tekućeg mjeseca u kojim su iste kreirane." Članak 3. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3353-2/10 Srpanj 2012. godine Sarajevo Ministar Ante Krajina, v. r. Нa oснoву члaнa 29. стaв (2) и члaнa 51. стaв (3) тaчкa п) Зaкoнa o фискaлним систeмимa ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", брoj 81/09), фeдeрaлни министaр финaнциja – фeдeрaлни министaр финaнсиja дoнoси ПРAВИЛНИК O ИЗМJEНAМA ПРAВИЛНИКA O ПOСТУПЦИМA И РEДOСЛИJEДУ РAДЊИ У ПРOЦEСУ ФИСКAЛИЗAЦИJE Члaн 1. У Прaвилнику o пoступцимa и рeдoслиjeду рaдњи у прoцeсу фискaлизaциje ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", бр. 31/10 и 86/10) у члaну 4., стaв (15) изa риjeчи: "трaкa" дoдajу сe риjeчи: "зa урeђaje сa двиje трaкe". Члaн 2. У члaн 6. стaв (15), миjeњa сe и глaси: "Oбвeзник je дужaн, рaди кoнтрoлe, чувaти кoнтрoлнe трaкe зa урeђaje сa двиje трaкe минимaлнo двa мjeсeцa пo истeку тeкућeг мjeсeцa у кojим су истe крeирaнe." Члaн 3. Oвaj Прaвилник ступa нa снaгу нaрeднoг дaнa oд дaнa oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". Брoj 05-02-3353-2/10 Јули 2012. гoдинe Сарајево Министар Aнтe Крajинa, с. р. Na osnovu člana 29. stav (2) i člana 51. stav (3) tačka p) Zakona o fiskalnim sistemima ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalni ministar financija – federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA I REDOSLIJEDU RADNJI U PROCESU FISKALIZACIJE Član 1. U Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/10 i 86/10) u članu 4., stav (15) iza riječi: "traka" dodaju se riječi: "za uređaje sa dvije trake". Član 2. U član 6. stav (15), mijenja se i glasi: "Obveznik je dužan, radi kontrole, čuvati kontrolne trake za uređaje sa dvije trake minimalno dva mjeseca po isteku tekućeg mjeseca u kojim su iste kreirane." Član 3. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3353-2/10 Juli 2012. godine Sarajevo Ministar Ante Krajina, s. r. 1267 Na temelju članka 51. stavak (3) toč. od c) do p) Zakona o fiskalnim sustavima ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZGLEDU I SADRŽAJU ZAHTJEVA, OBRAZACA I OBAVIJESTI OSTALIH PRATEĆIH DOKUMENATA UZ FISKALNE SUSTAVE Članak 1. U Pravilniku o izgledu i sadržaju zahtjeva, obrazaca i obavijesti ostalih pratećih dokumenata uz fiskalne sustave ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/10) u članku 24. iza riječi: "adrese" dodaje se zarez i riječ: "naziva". Članak 2. U nazivu obrasca ZPANPM sadržaj zahtjeva za promjenu adrese i/ili namjene prodajnog mjesta iza riječi: "adrese" dodaje se zarez i riječ: "naziva". Članak 3. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3354-1/10 Srpanj 2012. godine Sarajevo Ministar Ante Krajina, v. r. Нa oснoву члaнa 51. стaв (3) тaч. oд ц) дo п) Зaкoнa o фискaлним систeмимa ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", брoj 81/09), фeдeрaлни министaр финaнсиja - фeдeрaлни министaр финaнциja дoнoси ПРAВИЛНИК O ДOПУНAМA ПРAВИЛНИКA O ИЗГЛEДУ И СAДРЖAJУ ЗAХТJEВA, OБРAЗAЦA И OБAВJEШЋEЊA OСТAЛИХ ПРAТEЋИХ ДOКУМEНAТA УЗ ФИСКAЛНE СИСТEМE Члaн 1. У Прaвилнику o изглeду и сaдржajу, зaхтjeвa, oбрaзaцa и oбaвjeшћeњa oстaлих прaтeћих дoкумeнaтa уз фискaлнe систeмe ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", брoj 30/10) у члaну 24. изa риjeчи: "aдрeсe" дoдaje сe зaрeз и риjeч: "нaзивa". Члaн 2. У нaзиву oбрaсцa ЗПAНПM сaдржaj зaхтjeвa зa прoмjeну aдрeсe и/или нaмjeнe прoдajнoг мjeстa изa риjeчи: "aдрeсe" дoдaje сe зaрeз и риjeч: "нaзивa".
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o postupku podnošenja poreznih prijava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/12 20.06.2012 SN FBiH 87/20, SN FBiH 07/11, SN FBiH 38/10, SN FBiH 74/04, SN FBiH 54/03, SN FBiH 66/02 pravilnik,porezna prijava PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POSTUPKU PODNOŠENJA POREZNIH PRIJAVA Članak 1. U Pravilniku o postupku podnošenja poreznih prijava (''Službene novine Federacije BiH'', br. 66/02, 54/03, 74/04, 38/09 i 7/11), obrasci prijava iz članka 8. st. 3. i 4., zamjenjuju se novim obrascima koji se nalaze u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio". Članak 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ''Službenim novinama Federacije BiH''.
Pravilnik o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i tgovinskih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 49/12 06.06.2012 SN FBiH 100/23, SN FBiH 68/19, SN FBiH 35/18 trgovina,uslovi,tehnička opremljenost
Pravilnik o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/12 23.05.2012 SN FBiH 36/19, SN FBiH 27/14, SN FBiH 23/13 apotekarna djelatnost Broj 44 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. Изузетно од става 1. овог члана, апотеке здравствене установе, огранци апотеке и апотеке у приватној пракси које су одобрење за рад стекли на основу ранијих прописа из ове области, нису се дужне ускладити са чл. 3. и 4. овог правилника, као и условима који се односе на етажност простора апотеке, а у смислу члана 8. овог правилника. Члан 52. Захтјеви покренути код кантоналног министарства, а ради утврђивања испуњености услова простора, опреме и кадра за оснивање и рад апотеке здравствене установе односно апотеке у приватној пракси, а прије ступања на снагу овог правилника, наставит ће се према ранијим прописима који су важили у вријеме подношења захтјева. Члан 53. Ступањем на снагу овог правилника, престају важити одредбе: - Правилника о номенклатури, стандардима и нормативима у здравственој заштити ("Службени лист СР БиХ", број 10/83), - Правилника о условима у погледу простора, опреме и медицинско-техничке опреме за обављање приватне праксе у здравственој дјелатности ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 30/00 и 36/01) у дијелу који се односи на апотеке у приватној пракси, - Правилника о условима простора, опреме и кадра за организовање депоа лијекова ("Службене новине Федерације БиХ", број 22/02). Члан 54. Овај правилник ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 01-37- 3135/12 17. маја 2012. године Сарајево Министар Проф. др Русмир Месиховић, с. р. Na osnovu člana 12. stav 4., člana 16. stav 7, člana 17. stav 6, a u vezi sa članom 70. stav 1. alineje 3, 4. i 5. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bliži uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra, kriteriji za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije. Član 2. Apotekarska djelatnost iz člana 1. ovog pravilnika obavlja se, u sljedećim organizacionim oblicima, u skladu sa Zakonom o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), i to: - apotekama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima svojine i njihovim ograncima i depoima, - apotekama u privatnoj praksi, i - bolničkim apotekama. Izraz apoteka u smislu ovog pravilnika se upotrebljava za sve vrste organizacionih oblika iz stava 1. ovog člana, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije određeno. Djelatnost galenskog laboratorija obavlja se u posebnim organizacionim jedinicama apoteke, a u skladu sa članom 16. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, kao i ovom pravilniku. II - KRITERIJI ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI Član 3. Apoteka se osniva u skladu sa geografskim i demografskim kriterijima. Dozvoljeno je osnivanje jedne apoteke za snabdijevanje lijekovima, i to na 3.000 stanovnika. U općinama, gradovima, odnosno gradskim i ruralnim oblastima sa više od 3.000 stanovnika za snabdijevanje lijekovima dozvoljeno je osnivanje dvije apoteke za najmanje 8.000 stanovnika, odnosno svaka sljedeća apoteka može se osnovati na svakih daljih 5.000 stanovnika, polazeći od 8.000 stanovnika. Član 4. Međusobna udaljenost između dvije apoteke iz člana 3. ovog Pravilnika ne može biti manja od 400 metara najbliže cestovne povezanosti. Međusobna udaljenost apoteka iz stava 1. ovog člana utvrđuje se geodetskim izmjerom ovlaštenog lica za obavljanje geodetskih poslova u skladu sa važećim propisima iz ove oblasti. Geodetski izmjer iz stava 2. ovog člana potrebno je pribaviti samo u slučaju kad već postoji osnovana apoteka na istoj općini, odnosno gradskoj i ruralnoj oblasti. Član 5. Izuzima se primjena demografskih i geografskih kriterija iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika u slučaju otvaranja depoa apoteke u demografski ugroženom području u smislu člana 15. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 6. Kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) svake kalendarske godine, i to do 1.02. tekuće godine, određuje slobodne lokacije na području kantona na kojima će se osnivati apoteke u skladu sa demografskim i geografskim kriterijima iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika, kao i potrebama kantona, odnosno lokalne zajednice za apotekarskom službom. Nakon određivanja lokacija iz stava 1. ovog člana, na podnijeti prethodni zahtjev osnivača buduće apoteke odnosno budućeg nositelja odobrenja za privatnu praksu, kantonalno ministarstvo izdaje saglasnost da se na toj lokaciji može osnovati apoteka. Saglasnost iz stava 2. ovog člana je preduvjet za pokretanje postupka odobravanja rada apoteke. Nije dozvoljeno osnivanje apoteka na lokacijama koje nisu dobile prethodnu saglasnost kantonalnog ministarstva, na način i po postupku utvrđenom u st. 1. i 2. ovog člana, bez obzira da li će apoteka imati status ugovorne apoteke, a saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), kao i propisa donijetih na osnovu tog zakona. III - SANITARNO TEHNIČKI I HIGIJENSKI UVJETI PROSTORA, KAO I TEHNIČKI UVJETI OPREME Član 7. Građevina u kojoj se nalaze prostorije apoteke moraju udovoljavati slijedećim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima: Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 63 - da su podovi i zidovi izgrađeni od čvrstog materijala, koji se lako čiste i održavaju - da je smještena na pristupačnom terenu, - da su prostorije građene od materijala koji osigurava zvučnu i termoizolaciju, - da se prostor može efikasno i brzo provjetriti, a da prostorije sa nedovoljnim prozračivanjem imaju osiguranu umjetnu ventilaciju, - da prostorije imaju trajno rješenje pitanja izvora zagrijavanja na način da budu zadovoljeni tehnički i ekološki standardi, - da je visina prostorija u skladu sa važećim građevinskim propisima, - da je, u pravilu, osiguran pristup licima sa invaliditetom u kolicima. Procjenu ispunjenosti sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta građevine u kojoj se nalazi apoteka obavlja nadležna sanitarna inspekcija, saglasno članu 247. stav 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10). Član 8. Apoteka može imati najviše dvije etaže, od kojih jedna etaža mora biti u prizemlju, a na drugoj etaži se ne može nalaziti prostor za izdavanje lijekova (oficina) i laboratorija. Član 9. Prostorije apoteke moraju udovoljavati svim propisanim komunalnim i sanitarnim uvjetima vodosnabdijevanja i odvođenja sanitarnih i drugih otpadnih voda, električnog dovoda, priključaka i plinovodnih, te drugih instalacija, kao i protivpožarne zaštite. Apoteka mora imati osigurano odvajanje čistog od nečistog dijela (pribora, potrošnoga medicinskog materijala i odjeće). U apoteci se osigurava odlaganje i zbrinjavanje farmaceutskog i drugog otpada, te uspostavlja sistem upravljanja farmaceutskim otpadom saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada ("Službeni glasnik BiH", broj 23/11). Član 10. Prostorije apoteke moraju biti osvijetljene prirodnim izvorom svjetlosti, a noću umjetnim izvorom svjetlosti. Ako nije moguće osigurati prirodni izvor svjetlosti u ukupnoj površini prostorija, prostorije se osvjetljavaju umjetnom rasvjetom određene jačine izražene u luksima i to: na radnim mjestima od 250 – 500, a u sanitarnom čvoru i garderobi rasvjetom od 70 – 100. Član 11. Vrata, zidovi i stropovi laboratorije i sanitarnog čvora moraju biti izvedeni u ravnim i glatkim površinama otpornim na učestalo i temeljito čišćenje u skladu sa važećim propisima. Prozori su izvedeni na način da se osigura mogućnost zračenja prostorija i čišćenja prozora. Podovi prostorija moraju biti izvedeni na način da se mogu brzo i lako čistiti, održavati i dezinficirati. Član 12. Prostorije apoteke moraju činiti funkcionalnu cjelinu. Ulaz za klijente je odvojen od ulaza za prijem robe. Ukoliko je apoteka osnovana na osnovu pretvaranja dijela stambenog prostora u poslovni prostor, a na osnovu rješenja nadležnog općinskog organa, ulaz apoteke mora biti zaseban i ne smije imati vezu sa stambenim dijelom. Prostorije apoteke se ne mogu koristiti za stambene potrebe ili za druge namjene. Član 13. Lako zapaljive tvari i hemikalije čuvaju se u originalnoj ambalaži u zatvorenom prostoru ili u posebnom ormaru u skladu sa odgovarajućim propisima. Lijekovi koji sadrže opojne droge moraju se čuvati u metalnoj kasi pod ključem uz vođenje evidencije. Prilikom čuvanja, vođenja evidencija, kao i izdavanja lijekova koji sadrže opojne droge i psihotropne tvari, apoteke su dužne pridržavati se odredaba Zakona o apotekarskoj djelatnosti, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08), Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06), kao i Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/11, 64/11 i 82/11). Član 14. Medicinsko tehnička oprema apoteke i galenskog laboratorija mora imati atest proizvođača, kao i potvrdu o osiguranom redovnom servisiranju. Medicinska sredstva koja su dio opreme apoteke i galenskog laboratorija iz stava 1. ovog člana, u pravilu, trebaju imati dokaz da su upisana u Registar medicinskih sredstava Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija), a saglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i Pravilnikom o medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 4/10). Član 15. Na građevini u kojoj se obavlja apotekarska djelatnost potrebno je u roku osam dana od dana izdavanja rješenja o ispunjenosti uvjeta za rad apoteke, istaknuti ploču koja sadrži naziv djelatnosti u skladu sa rješenjem kantonalnog ministarstva, odnosno rješenjem kantonalnog ministra zdravstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar), kao i naznačenje radnog vremena apoteke. IV - UVJETI PROSTORA Apoteka zdravstvena ustanova Član 16. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 25 m², - laboratorij, veličine 15 m2, - prostor za aseptični rad ukoliko se u apoteci vrši izrada sterilnih lijekova, - prostor za pranje posuđa, veličine 4 m², - prostor za prijem robe, sa posebnim ulazom, veličine 6 m², - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, prema deklarisanim uvjetima čuvanja, veličine 15 m², - prostor za rukovodioca apoteke i obavljanje službe pripravnosti, - prostor za smještaj i čuvanje opojnih droga, odnosno metalni ormar sa ključem, - prostor za smještaj i čuvanje otrova odnosno odgovarajuće metalni ormar sa ključem, - prostor za čuvanje lako zapaljivih materija odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - u pravilu, prostor predviđen za povjerljive razgovore i savjetovanja sa pacijentom, u okviru oficine, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderoba za zaposlene. Broj 44 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. Ogranak apoteke Član 17. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u ogranku apoteke moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 20 m², - laboratorij, veličine 6 m2, - prostor za aseptični rad ukoliko se u apoteci vrši izrada sterilnih lijekova, - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, prema deklarisanim uvjetima čuvanja, veličine 10 m², - prostor za rukovodioca apoteke i obavljanje službe pripravnosti, - prostor za čuvanje lako zapaljivih materija i otrova, odnosno odgovarajući metalni ormari sa ključem, - u pravilu, prostor predviđen za povjerljive razgovore i savjetovanja sa pacijentom, u okviru oficine, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. Ogranak apoteke iz stava 1. ovog člana je pod stručnim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja je njegov osnivač. Izuzetno, ogranak apoteke ne mora imati laboratorij u navedenoj veličini iz stava 1. alineja dva ovog člana, pod uvjetom da laboratorij za izradu galenskih lijekova ima apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač i koja ima sjedište u istom kantonu, kao i ogranak apoteke. Apoteka u privatnoj praksi Član 18. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci privatnoj praksi moraju se osigurati odgovarajući prostori po namjenama i veličinama utvrđenim u članu 17. stav 1. ovog pravilnika. Depo apoteke Član 19. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u depou, kao organizacionom obliku koji se isključivo osniva na demografski ugroženim područjima, odnosno u mjestima u kojim postoji potreba za izdavanjem osnovnih lijekova, a ne postoje prostorne i kadrovske mogućnosti za osnivanje apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 16 m², - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, veličine 12 m² u kojem su osigurani uvjeti saglasno deklariranim uvjetima proizvođača, - sanitarni čvor za zaposlene. Depo iz stava 1. ovog člana je pod stručnim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja je njegov osnivač. U pravilu, depo iz stava 1. ovog člana, locira se uz ambulante porodične medicine koje su osnovane na demografski ugroženim područjima. Galenski laboratorij Član 20. Apoteka zdravstvena ustanova može osnovati galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu u kojoj izrađuje galenske lijekove prema važećoj farmakopeji i drugim propisima o izradi lijekova, na principima dobre proizvođačke prakse, dobre kontrolne laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje kvaliteta, a koji su namijenjeni za izdavanje isključivo u apoteci i njenim organizacionim jedinicama. Član 21. Ukoliko galenski laboratorij proizvodi galenske lijekove koji se stavljaju u promet izvan apoteke zdravstvene ustanove i njenih organizacionih jedinica mora ispunjavati uvjete prostora, opreme i kadra za proizvodnju lijekova, saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, uključujući u ovo i obavezu da se za svaki galenski lijek proizveden na ovaj način mora pribaviti dozvola za stavljanje lijeka u promet izdata od Agencije. Član 22. Galenski laboratorij sastoji se od minimalno sljedećih prostorija: - prostorija za prijem sirovina, veličine 6 m², - prostorija za skladištenje razdijeljena na prostor za farmaceutske sirovine, ambalažu, zapaljive sirovine, gotove proizvode, veličine 20 m², - prostorija/prostorije za proizvodnju po farmaceutskim oblicima sa odvojenim prostorom za pripremu prečišćene vode i odvojenim prostorom za aseptički rad, veličine 30 m², - prostoriju ili ormar za povrat robe, - prostor za rukovodioca, veličine 6 m², - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. U sastavu galenskog laboratorija iz stava 1. ovog člana formira se i laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova. Član 23. Laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova mora udovoljavati uvjetima dobre laboratorijske prakse, te imati najmanje sljedeće prostorije: - prostoriju za hemijsko ispitivanje, veličine 6 m², - prostoriju za fizikalno ispitivanje, veličine 6 m², - prostoriju za čuvanje hemikalija i uzoraka sa osiguranim prostorom ili ormarom za lako zapaljive supstance, veličine 15 m², - prostor za rukovodioca, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. Član 24. Galenski laboratorij obavezan je obavljati ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka, prije puštanja u promet. Postupak analitičkog ispitivanja galenskog lijeka mora odgovarati savremenim naučno-tehničkim dostignućima i principima dobre kontrolne laboratorijske prakse. Dokumentacija za izvođenje analitičkog ispitivanja galenskog lijeka mora sadržavati referencu na evropsku farmakopeju i/ili farmakopeju koja je važeća u nekoj od članica EU. Galenski laboratorij mora uspostaviti i održavati sistem kontrole kvaliteta, a pod rukovođenjem stručne osobe koja ima potrebne kvalifikacije i neovisna je od proizvodnje galenskog lijeka. Osoba iz stava 4. ovog člana mora raspolagati laboratorijem kontrole kvaliteta s odgovarajućim osobljem i opremom za provođenje potrebnih ispitivanja (polaznih sirovina, pakovnih materijala i gotovih proizvoda). Član 25. Izuzetno od člana 24. ovog pravilnika, galenski laboratorij ne mora imati laboratorij za provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka, već može ugovoriti provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka kod Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 65 osposobljene laboratorije odnosno laboratorije proizvođača lijekova koja/i za obavljanje djelatnosti ima važeću dozvolu Agencije izdatu saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona i sa kojom je apoteka, u čijem sastavu je galenski laboratorij, zaključila pisani ugovor o provjeri kvaliteta. Bolnička apoteka Član 26. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u bolničkoj apoteci osiguravaju se odgovarajuće prostorije, i to najmanje: - prostorija za izdavanje lijekova i medicinskih sredstava, - laboratorij za izradu lijekova, aseptični rad (samo za lijekove kod kojih se zahtijevaju aseptični uvjete), proizvodnju prečišćene vode, kao i ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova, - praonica posuđa, - prostorije za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u skladu sa deklarisanim uvjetima proizvođača, te s posebnim prilazom za prijem robe, - poseban prostor za čuvanje lako zapaljivih materija i otrova odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - poseban prostor za čuvanje lijekova koji sadrže opojne droge, odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - prostorija za rukovodica apoteke, - sanitarni čvor, - garderobu za zaposlene. Veličina prostora i pojedinih prostorija bolničke apoteke utvrđuje se u skladu sa obimom rada i brojem kreveta u bolnici. Član 27. Bolnička apoteka koja se bavi pripremanjem parenteralnih otopina mora imati posebne prostorije za tu djelatnost i to za: čuvanje nečiste ambalaže; organoleptički pregled i označavanje proizvoda; čuvanje gotovih proizvoda; kontrolno-analitički rad; administraciju i voditelja bolničke apoteke; pripremanja paranteralnih otopina, te odvojene aseptičke prostorije za pripremu osoblja, za pripremanje vode za izradu otopina i sterilizaciju gotovih proizvoda. Bolničke apotekе ne mogu сe baviti izdavanjem lijekova pacijentima. Obaveza bolničke apoteke je praćenje sistema raspodjele jedinične terapije u bolnicama, kao i sistema izdavanja lijekova koji se bazira na snabdijevanju lijekova pojedinačno za određenog hospitaliziranog pacijenta. Bolnička apotekа osigurava nadzor nad propisivanjem, pripremanjem i primjenom lijekova u bolnici. V - UVJETI OPREME I STRUČNE LITERATURE Apoteka zdravstvena ustanova i bolnička apoteka Član 28. Apoteka zdravstvena ustanova i bolnička apoteka moraju osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava prema deklarisanim uvjetima (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - laboratorijski pribor i suđe: laboratorijske čaše, menzure, pistili patene, tarionici, špatule, kašike, kartice za dijeljenje prašaka u količini koja odgovara obimu posla apoteke. Ukoliko se apoteka zdravstvena ustanova bavi izradom lijekova za koje je potrebno osigurati aseptične uvjete, obavezna je aseptična komora. Ukoliko se bolnička apoteka bavi pripremom citostatika, mora imati komoru za hazardne materijale, - dvije precizne vage: jedna sa tačnošću od 0,1 g do 10 kg, druga sa tačnošću 0,01 g do 1000 g, - pribor za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta gotovih galenskih lijekova: reagensi po važećoj farmakopeji, epruvete, stalak, lijevci, Erlenmayer tikvice, grijač, plamenik i ostalo u skladu sa obimom posla apoteke, - stojnice za čuvanje ljekovitih supstanci označene i čuvane prema zahtjevima farmakopeje, - aparat za destilaciju vode, - sterilizator, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4-8 °C, - čelična kasa za opojne droge, - digestor, - garderobni ormar, - jednodijelni i dvodijelni lavabo, - termometar, - ako se radi ispitivanje određenih parametara u krvi i/ili urinu, potrebno je za to osigurati adekvatnu opremu i pribor. Ogranak apoteke Član 29. Ogranak apoteke mora osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u za to određenim prostorijama (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol, i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - laboratorijski pribor i suđe: laboratorijske čaše, menzure, pistili patene, tarionici, špatule, kašike, kartice za dijeljenje prašaka; u količini koja odgovara obimu posla apoteke. Ukoliko se apoteka bavi izradom lijekova za koje je potrebno osigurati aseptične uvjete, obavezna je osigurati aseptičnu komoru, - dvije precizne vage: jedna sa tačnošću 0,1g do 10 kg, druga sa tačnošću 0,01 g do 1000 g. Izuzetno, za ogranak apoteke preciznu vagu sa tačnošću 0,01 g do 1000 g), - pribor za ispitivanje identiteta ljekovitih supstanci i kontrolu kvaliteta galenskih lijekova: reagensi po važećoj farmakopeji, epruvete, stalak, lijevci, Erlenmayer tikvice, grijač, plamenik i ostalo u skladu sa obimom posla apoteke, - stojnice za čuvanje ljekovitih supstanci označene i čuvane prema zahtjevima farmakopeje, - aparat za destilaciju vode, osim u slučaju kada za ogranak destilovanu vodu obezbjeđuje apoteka osnivač, - sterilizator, i to u slučaju ukoliko se apoteka zdravstvena ustanova koja je osnivač ogranka apoteke nalazi u drugom kantonu, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4- 8 °C, - čelična kasa za opojne droge, - digestor, - garderobni ormar - lavabo, Broj 44 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. - termometar, - ako se radi ispitivanje određenih parametara u krvi i/ili urinu, potrebno je za to osigurati adekvatnu opremu i pribor Izuzetno, ogranak apoteke ne mora imati laboratorijsku opremu iz stava 1. alineja pet ovog člana, pod uvjetom da je navedena oprema osigurana u apoteci zdravstvenoj ustanovi (galenskom laboratoriju) koja je njegov osnivač i koja ima sjedište u istom kantonu, kao i njegov ogranak. Apoteka u privatnoj praksi Član 30. Apoteka u privatnoj praksi mora osigurati odgovarajuću opremu iz člana 29. stav 1. ovog pravilnika. Član 31. Dozvoljeno je da apoteka zdravstvena ustanova, ogranak apoteke, apoteka u privatnoj praksi i bolnička apoteka ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci za galenske lijekove, kao i provjeru kvaliteta galenskih lijekova obavlja na načina da: - od veleprometnika redovno pribavlja certifikat o izvršenim ispitivanjima farmaceutskih supstanci, sa naznačenjem broja analize serije te supstance, - ima zaključen važeći ugovor o provjeri kvaliteta galenskih lijekova sa osposobljenom laboratorijom odnosno laboratorijom proizvođača lijekova koja/i za obavljanje djelatnosti ima važeću dozvolu Agencije, izdate saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Obavljanje ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci za galenske lijekove, kao i provjeru kvaliteta galenskih lijekova na način predviđen u stavu 1. ovog člana ne oslobađa apoteku obaveze posjedovanja laboratorije i opreme iz člana 16. stav 1. alineja dva, člana 17. stav 1. alineja dva, člana 18, člana 28. stav 1. alineja tri, čl. 26. i 27, člana 29. stav 1. alineja tri i člana 30. ovog pravilnika. Depo apoteke Član 32. Depo apoteke mora osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u za to određenim prostorijama (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol, i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4-8 °C, - termometar. Galenski laboratorij Član 33. Galenski laboratorij, kao posebna organizaciona jedinica, pored laboratorijske opreme propisane za apoteku, mora osigurati i odgovarajuću opremu, saglasno obimu i vrsti farmaceutskog oblika zahtjevane proizvodnje u galenskom laboratoriju. Član 34. Laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova, pored osnovnog laboratorijskog pribora koji je propisan za apoteku, mora imati i odgovarajuću opremu, saglasno obimu i vrsti farmaceutskog oblika zahtijevane proizvodnje u galenskom laboratoriju. Član 35. Apoteka i njene organizacione jedinice, saglasno članu 49. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, moraju imati sljedeću stručnu literaturu u pisanom ili elektronskom obliku, i to: - važeću farmakopeju, - formule magistrales, - važeći registar gotovih lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine izdat od nadležnog organa, - priručnik dobre apotekarske prakse, - farmakoterapijski priručnik, - synonima pharmaceutica. Osim stručne literature iz stava 1. ovog člana, preporučuju se i sljedeće stručne knjige, i to: - The Extra Pharmacopea, Martindale, - Practice of Pharmacy, Remington-s, i - Rote liste. VI - UVJETI KADRA Član 36. Stručni rad u apoteci obavljaju apotekarski radnici koji moraju ispunjavati uvjete utvrđene čl. 31, 32, 33, 34, 35. i 36. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Apotekom rukovodi magistar farmacije. Član 37. Galenski laboratorij, kao posebna organizaciona jedinica, mora imati uposlene specijaliste farmaceutske tehnologije i specijaliste kontrole kvaliteta, u punom radnom vremenu, a čiji broj zavisi od obima djelatnosti i vrste galenskih lijekova koji se proizvode. Rukovodilac galenskog laboratorija je magistar farmacije sa odgovarajućom specijalizacijom i odgovoran je za stručni rad galenskog laboratorija, odnosno za nadzor nad svim fazama pripreme, proizvodnje, skladištenja, kontrole kvaliteta i puštanja u promet galenskog lijeka. VII - VOĐENJE DOKUMENTACIJE Član 38. Apoteka je dužna voditi knjige evidencije: prometa opojnih droga, prometa otrova, laboratorijski dnevnik, knjige evidencije prometa, evidenciju izdavanih lijekova na ponovljiv recept i druge knjige u skladu sa posebnim propisima o apotekarskoj djelatnosti u skladu sa obimom svog rada. Apoteka uvodi informacioni sistem za praćenje prometa i potrošnje lijekova. Član 39. Galenski laboratorij i laboratorij za izradu parenteralnih otopina o svom radu vodi dokumentaciju u skladu sa važećom dobrom proizvodnom praksom, dobrom laboratorijskom praksom i dobrom skladišnom praksom. Dokumentacija iz stava 1. ovog člana čine specifikacije i test metode, proizvodne recepture, upute za proizvodnju i opremanje gotovog proizvoda, te radne procedure i zapisi koji pokrivaju različite proizvodne i kontrolne aktivnosti. Dokumentacija mora biti jasna, nedvosmislena i ažurirana. VIII - NAČIN I POSTUPAK VERIFIKACIJE A) Apoteka zdravstvena ustanova i apoteka privatna praksa Član 40. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi, kao i galenskog laboratorija, u smislu odredbi ovog pravilnika, obavlja kantonalno ministarstvo na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva. Izuzetno od stava 1. ovog člana, ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za bolničku apoteku utvrđuje nadležno Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 67 ministarstvo zdravstva, u okviru verifikacije rada zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, a saglasno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Član 41. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke zdravstvene ustanove, kantonalnom ministarstvu podnosi osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke izdatu u smislu člana 6. ovog pravilnika, - odluka odnosno ugovor o osnivanju apoteke zdravstvene ustanove, - odobrenje nadležnog općinskog organa o namjeni prostora u kojem se obavlja apotekarska djelatnost, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje apotekarske djelatnosti, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - rješenje o pretvaranju stambenog prostora u poslovni prostor izdato od nadležnog organa, ukoliko se apotekarska djelatnost obavlja u navedenom prostoru, - spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokazom o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinske sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. ovog pravilnika, kao i dokaz o posjedovanju knjiga evidencije iz člana 38. ovog pravilnika, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, - dokaz da direktor apoteke zdravstvene ustanove ispunjava uvjete utvrđene članom 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i odredbi Pravilnika o uvjetima u pogledu vrste završenog fakulteta zdravstvenog usmjerenja koje moraju ispuniti lica koja konkurišu za direktora zdravstvene ustanove ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/12), - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, samo u slučaju osnivanja apoteke kao javno-zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 13. ovog člana, a koji se odnosi na uvjete za direktora u smislu člana 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to uvjet o znanju o zdravstvenom menadžmentu, tražit će se tek nakon otpočinjanja edukacije odnosno specijalizacije o zdravstvenom menadžmentu na teritoriji Federacije u organizaciji Federalnog ministarstva zdravstva, a u smislu člana 66. stav 8. i člana 243. istog Zakona. Dokaz iz stava 1. alineja 15. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada apoteke zdravstvene ustanove tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 42. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke u privatnoj praksi, kantonalnom ministarstvu podnosi magistar farmacije, kao budući nositelj odobrenja za privatnu praksu. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke izdatu u smislu člana 6. ovog pravilnika, - diploma o završenom farmaceutskom fakultetu, položenom stručnom ispitu i licenca za rad izdata od nadležne farmaceutske komore, - dokaz da je državljanin BiH sa prebivalištem na teritoriji Federacije, - dokaz da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse, - dokaz da je poslovno sposoban, - dokaz da mu pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom nadležnog organa nije izrečena mjera bezbjednosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite odnosno zaštitna mjera udaljenja dok te mjere traju, - dokaz da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, odnosno dokaz o najavi prekida radnog odnosa, - odobrenje nadležnog općinskog organa o namjeni prostora u kojem se obavlja apotekarska djelatnost, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje apotekarske djelatnosti, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - rješenje o pretvaranju stambenog prostora u poslovni prostor izdato od nadležnog organa, ukoliko se apotekarska djelatnost obavlja u navedenom prostoru, - spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokazu o redovnom servisiranju opreme, što Broj 44 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. ovog pravilnika, kao i dokaz o posjedovanju knjiga evidencije iz člana 38. ovog pravilnika, - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 222. alineja tri Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 18. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada apoteke u privatnoj praksi tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 43. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad galenskog laboratorija, kao posebne organizacione jedinice, kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova u čijem sastavu se organizira galenski laboratorij. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - rješenje o registraciji apoteke zdravstvene ustanove, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje djelatnosti galenskog laboratorija iz čl. 21. i 22. ovog pravilnika, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme, sa urednim atestima proizvođača i dokazu o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu u galenskom laboratoriju i zaduženi za proizvodnju i kontrolu kvaliteta galenskog lijeka, kao i naznačenje rukovodioca galenskog laboratorija sa urednom ličnom dokumentacijom iz člana 37. ovog pravilnika, - dokaz o vođenju dokumentacije u galenskom laboratoriju u smislu člana 39. ovog pravilnika, - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 11. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada galenskog laboratorija tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 44. Nadležni zavod za javno zdravstvo odnosno nadležna farmaceutska komora koja izdaje mišljenje o opravdanosti osnivanja apoteke zdravstvene ustanove na osnovu stručnih principa o organizaciji i ekonomici zdravstva, odnosno sa aspekta zaštite i očuvanja profesije koju zastupa, saglasno članu 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dužna je svojim općim aktom urediti bliže kriterije na osnovu kojih izdaje predmetno mišljenje, kao i način i postupak izdavanja mišljenja. Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na nadležnu farmaceutsku komoru prilikom izdavanja mišljenja za osnivanje apoteke privatne prakse, a u smislu člana 222. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Član 45. Po prijemu uredno dokumentiranih zahtjeva iz čl. 41, 42. i 43. ovog pravilnika, kantonalni ministar imenuje stručnu komisiju od najmanje 3 (tri) člana sa zadatkom da kod podnosioca zahtjeva izvrše neposredan uvid, te ocijeni ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija. Članovi stručne komisije iz stava 1. ovog člana moraju biti magistri farmacije, u pravilu, specijalisti određenih oblasti farmacije, izuzev člana stručne komisije imenovanog ispred kantonalnog ministarstva. Stručna komisija iz stava 1. ovog člana sačinjava zapisnik, koji je sastavni dio dokumentacije na osnovu koje se izdaje rješenje o ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 69 obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija. Stručna komisija odgovara za istinitost podataka navedenih u zapisniku iz stava 3. ovog člana. Članovima stručne komisije pripada naknada čiju visinu rješenjem utvrđuje kantonalni ministar. Član 46. Na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva iz čl. 41, 42. i 43. ovog pravilnika, a po provedenom postupku utvrđenom članom 46. ovog pravilnika, kantonalno ministarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija ukoliko je isti neosnovan. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Član 47. Ako tokom obavljanja apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno galenskom laboratoriju nastanu promjene u vezi ispunjavanja uvjeta na osnovu kojih je izdato rješenje iz člana 46. ovog pravilnika, apoteka zdravstvena ustanova, odnosno nositelj odobrenja za privatnu praksu, obavezan je o navedenim promjenama obavijestiti kantonalno ministarstvo, i to u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene. U slučaju iz stava 1. ovog člana apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno galenskom laboratoriju koji više ne ispunjava uvjete utvrđene ovim pravilnikom, kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje prestanak rada apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi odnosno galenskog laboratorija, po sili zakona. U slučaju promjene magistra farmacije koji je nositelj odobrenja za privatnu praksu, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak, već promjenu kadra evidentira kroz izmjenu važećeg rješenja kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke u privatnoj praksi, a u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja iz st. 1. 2. ovog člana može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku. Član 48. Apoteke zdravstvene ustanove i apoteke u privatnoj praksi na području kantona upisuju se u Registar verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi čiji sadržaj i način se utvrđuje posebnim propisom kantonalnog ministra. Apoteke iz stava 1. ovog člana obavezno se upisuju i u Registar verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije, a saglasno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/12). IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 49. Kantonalna ministarstva su dužna u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, za tekuću 2012. godinu odrediti slobodne lokacije u kantonu na kojima se može osnovati apoteka u skladu sa članom 6. ovog pravilnika. Član 50. Nadležni zavod za javno zdravstvo odnosno nadležna farmaceutska komora dužni su donijeti opće akt kojim se uređuju bliži kriteriji na osnovu kojih izdaje mišljenje, kao i način i postupak izdavanja mišljenja iz člana 44. ovog pravilnika, i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 51. Apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi, bolničke apoteke, odnosno galenski laboratoriji, a koji su odobrenje za rad stekli na osnovu ranijih propisa iz ove oblasti, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dužni su usaglasiti svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Izuzetno od stava 1. ovog člana, apoteke zdravstvene ustanove, ogranci apoteke i apoteke u privatnoj praksi koje su odobrenje za rad stekli na osnovu ranijih propisa iz ove oblasti, nisu se dužne uskladiti sa čl. 3. i 4. ovog pravilnika, kao i uvjetima koji se odnose na etažnost prostora apoteke, a u smislu člana 8. ovog pravilnika. Član 52. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove odnosno apoteke u privatnoj praksi, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva. Član 53. Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaju važiti odredbe: - Pravilnika o nomenklaturi, standardima i normativima u zdravstvenoj zaštiti (Službeni list SR BiH", broj 10/83), - Pravilnika o uvjetima u pogledu prostora, opreme i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/00 i 36/01) u dijelu koji se odnosi na apoteke u privatnoj praksi, - Pravilnika o uvjetima prostora, opreme i kadra za organizovanje depoa lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/02). Član 54. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37- 3135/12 17. maja 2012. godine Sarajevo Ministar Prof. dr Rusmir Mesihović, s. r.
Pravilnik o bližim uvjetima prostora, opreme i kadra za specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 41/12 16.05.2012 medicinska sredstva,promet PRAVILNIK O BLIŽIM UVJETIMA PROSTORA, OPREME I KADRA ZA SPECIJALIZIRANE TRGOVINE ZA PROMET MEDICINSKIM SREDSTVIMA NA MALO I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bliži uvjeti prostora, opreme i kadra za specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Članak 2. Promet medicinskim sredstvima na malo mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje predmetne djelatnosti sukladno Zakonu o ljekarničkoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i ovom pravilniku. Na promet medicinskim sredstvima na malo primjenjuju se i odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08), kao i odredbe Pravilnika o medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 4/10). Članak 3. Stručna osoba koja ima pravo propisivanja medicinskih sredstava ne može biti vlasnik ili suvlasnik specijalizirane trgovine za promet na malo medicinskim sredstvima (u daljnjem tekstu: specijalizirana trgovina). Članak 4. U specijaliziranoj trgovini zabranjeno je obavljati promet medicinskih sredstava ako: - medicinska sredstava nemaju potvrdu o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), - su distribuirana od strane pravne osobe koja nije upisana kod Agencije u Registar veleprometnika medicinskih sredstava, - ako im je istekao rok uporabe označen na pakiranju ili je utvrđena neispravnost glede njihove propisane kvalitete. Iznimno od stavka 1. alineja 1. ovog članka, u specijaliziranoj trgovini može se vršiti i promet na malo medicinskih sredstava koja nemaju potvrdu o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija, a namijenjena su za liječenje određenog pacijenta ili skupine pacijenata i za koje je Agencija izdala suglasnost za uvoz medicinskih sredstava. Članak 5. Medicinska sredstva se ne mogu izdavati, odnosno prodavati protivno uvjetima utvrđenim u potvrdi o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija. Članak 6. Specijalizirana trgovina dužna je da istakne naziv, odnosno poslovno ime sa podatcima o djelatnosti, radnom vremenu, osnivaču i sjedištu. Naziv specijalizirane trgovine ne smije imati obilježje kojim se može pripisati karakter oglašavanja, odnosno promidžbe medicinskih sredstava. Broj 41 - Stranica 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16. 5. 2012. II - UVJETI PROSTORA, OPREME, KADRA I VOĐENJA EVIDENCIJA Članak 7. Specijalizirana trgovina mora imati prostorije, odnosno prostor prema vrsti i opsegu prometa medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača medicinskih sredstava, i to najmanje 20 m²: - za prodaju i izdavanje medicinskih sredstava prostor od najmanje 10 m², - za prijem, skladištenje i čuvanje medicinskih sredstava od najmanje 5 m², - ured 5 m², - garderoba i sanitarni čvor. Prostorije iz stavka 1. ovog članka moraju biti funkcionalno povezane kako bi se omogućio nesmetan proces rada, kao i siguran prijem, smještaj, čuvanje i prodaja, odnosno izdavanje medicinskih sredstava. Članak 8. Prostorije iz članka 7. ovog pravilnika moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: - da su smještene u objektu od čvrstog materijala koji je povezan na komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektro i telefonska mreža i sl.), - da su funkcionalno povezane u jedinstvenu cjelinu koja omogućuje nesmetano odvijanje procesa rada, - da su zidovi, podovi i stropovi izvedeni na način koji omogućuje efikasno čišćenje, - higijensko održavanje i dezinfekciju, odnosno da su zidovi i podovi prostorija glatki i napravljeni od čvrstog materijala pogodnog za održavanje, - da je u prostorijama osigurana odgovarajuća rasvjeta, ventilacija, klimatizacija, te trajno riješeno grijanje i tekuća topla voda. Članak 9. Specijalizirana trgovina mora osigurati neophodnu opremu za smještaj, čuvanje, prodaju i izdavanje medicinskih sredstava prema vrsti i opsegu prometa medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača, te prirodi i namjeni medicinskog sredstva. Specijalizirana trgovina treba da ima odgovarajuću stručnu literaturu i propise koji reguliraju oblast prometa medicinskim sredstvima, kao i spisak medicinskih sredstava koja su prijavljena u Registar medicinskih sredstava kod Agencije. Članak 10. Specijalizirana trgovina dužna je imati uposlenu osobu odgovornu za promet na malo medicinskim sredstvima u stalnom radnom odnosu. Osoba odgovorna za promet na malo medicinskim sredstvima iz stavka 1. ovog članka mora da ima: - za promet na malo medicinskim sredstvima klase I i IIa - najmanje srednju stručnu spremu odgovarajuće struke u ovisnosti od kategorije medicinskog sredstva i najmanje godinu dana radnog iskustva u stručnom zvanju, - za promet na malo medicinskim sredstvima klase IIb i III, kao i aktivnih implatabilnih "in vitro" dijagnostičkih medicinskih sredstava - višu stručnu spremu iz oblasti medicine, stomatologije, farmacije, biokemije, veterine, strojarstva, elektrotehnike, tehnologije ili druge odgovarajuće struke u ovisnosti od kategorije medicinskog sredstva, kao i najmanje godinu dana rada u stručnom zvanju. Osoba iz stavka 2. ovog članka koje ima višu odnosno srednju stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja dužna je imati i položen stručni ispit u svom stručnom zvanju sukladno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Članak 11. Osoba iz članka 10. ovog pravilnika odgovorna je za promet na malo medicinskim sredstvima, kao i za obavljanje sljedećih poslova: - nabavu, preuzimanje, skladištenje i čuvanje medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača medicinskih sredstava, - prodaju i izdavanje medicinskih sredstava, te upoznavanje kupca, odnosno osobe kome izdaju medicinsko sredstvo sa pravilnom uporabom medicinskog sredstva, - osigurati sigurnost i kvalitetu medicinskog sredstva u prostoru u kojem prometuju sukladno naputcima proizvođača, a s ciljem sprječavanja promjene kvalitete medicinskog sredstva, kao i njihove zlouporabe, - praćenje neželjenih reakcija medicinskih sredstava (materiovigilancia) sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i Pravilniku o načinu prikupljanja i praćenja neželjenih djelovanja lijekova i medicinskih sredstava ("Službeni glasnik BiH", broj 97/09); - vođenje dokumentacije o medicinskim sredstvima po klasi i kategoriji, količini i kvaliteti medicinskog sredstva, - ako je potrebno, poduzeti i aktivnosti u svezi hitnog povlačenja medicinskog sredstva iz prometa, - adekvatno zbrinjavanje medicinskog sredstva koji se smatra farmaceutskim otpadom i koji je zatečen u specijaliziranoj trgovini suglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada ("Službeni glasnik BiH", broj 23/11). Članak 12. Uposlene osobe u specijaliziranoj trgovini koja se bavi prometom medicinskih sredstava klase IIb i III (visoki i najviši stupanj rizika) dužne su provesti dodatnu obuku o primjeni navedenih medicinskih sredstva, kako bi kupcu ispravno prezentirali medicinsko sredstvo s aspekta sigurne primjene medicinskog sredstva. Obuku iz stavka 1. ovog članka organizira proizvođač medicinskih sredstava, odnosno nosilac upisa medicinskog sredstva u Registar medicinskih sredstava kod Agencije. Specijalizirana trgovina koja se bavi prometom medicinskih sredstva klase II b i III ne može početi sa radom dok ne prezentira dokaz o obavljenoj obuci uposlenih osoba iz st. 1. i 2. ovog članka. Članak 13. Specijalizirana trgovina dužna je voditi evidenciju o svakoj narudžbi i prodaji medicinskog sredstava na temelju odgovarajuće pismene dokumentacije. Evidencija iz stavka 1. ovog članka sadržava minimalno sljedeće podatke: - datum narudžbe, odnosno prodaje medicinskog sredstva, - naziv i klasu medicinskog sredstva, - broj serije medicinskog sredstva, - količina primljenog, prodanog ili izdanog medicinskog sredstva, - potvrda o izvršenoj kontroli kvalitete medicinskog sredstva od strane proizvođača medicinskog sredstva, odnosno ovlaštenog organa, kao i potvrdu o usklađenosti medicinskog sredstva, a koje osigurava veleprometnik medicinskih sredstava, Srijeda, 16. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 - Stranica 19 - naziv i adresu veleprometnika koji je nabavio odnosno izvršio uvoz medicinskog sredstva. III - POSTUPAK VERIFIKACIJE Članak 14. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine u smislu odredbi ovog pravilnika, obavlja kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo). Članak 15. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine, kantonalnom ministarstvu podnosi pravna odnosno fizička osoba koja namjerava obavljati djelatnost prometa medicinskih sredstava na malo. Uz zahtjev iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeća dokumentacija: - za pravnu osobu rješenje o registraciji pravne osobe izdanog od ovlaštenog suda, ukoliko je podnosilac zahtjeva pravna osoba, - za fizičku osobu - ovjerena fotokopija identifikacijskog dokumenta, ukoliko je podnosilac zahtjeva fizička osoba, - naznačenje opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - spisak opreme, što uključuje i dokaz o podrijetlu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - dokaz o upisu medicinskih sredstava u Registar medicinskih sredstava kod Agencije, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, - dokaz o posjedovanju stručne literature, propisa koji reguliraju promet medicinskim sredstvima na malo, kao i spisak medicinskih sredstava koja su prijavljena u Registar medicinskih sredstava kod Agencije, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini iz članka 9. ovog pravilnika, - dokaz o provedenoj obuci uposlenih osoba iz članka 12. ovog pravilnika, ukoliko se specijalizirana trgovina bavi prometom medicinskih sredstava klase II b i III (visoki i najviši stupanj rizika), - spisak stručnog kadra sa urednom osobnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručnog povjerenstva. Članak 16. Po prijemu uredno dokumentiranog zahtjeva iz članka 15. ovog pravilnika, kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar) imenuje stručno povjerenstvo od najmanje 3 (tri) člana sa zadatkom da kod podnosioca zahtjeva izvrši neposredan očevid, te ocijeni ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine. Članovi stručnog povjerenstva iz stavka 1. ovog članka moraju biti iz reda stručnjaka onih oblasti, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, izuzev člana stručnog povjerenstva imenovanog ispred kantonalnog ministarstva. Stručno povjerenstvo iz stavka1. ovog članka sačinjava zapisnik, koji je sastavni dio dokumentacije na temelju koje se izdaje rješenje o ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine. Stručno povjerenstvo odgovara za istinitost podataka navedenih u zapisniku iz stavka 3. ovog članka. Članovima stručnog povjerenstva pripada naknada čiju visinu rješenjem utvrđuje kantonalni ministar. Članak 17. Nakon provedenog postupka iz članka 16. ovog pravilnika kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija ukoliko je isti neutemeljen. Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja sukladno članku 224. stavak 4. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Članak 18. Ako tokom rada specijalizirane trgovine nastanu promjene u svezi ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je izdano rješenje iz članka 17. ovog pravilnika, osnivač odnosno vlasnik specijalizirane trgovine obvezan je o navedenim promjenama obavijestiti kantonalno ministarstvo, i to u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene. U slučaju iz stavka 1. ovog članka specijaliziranoj trgovini koja više ne ispunjava uvjete utvrđene ovim pravilnikom, kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje prestanak rada po sili zakona. U slučaju promjene osobe odgovorne za promet na malo medicinskim sredstvima u specijaliziranoj trgovini iz članka 10. ovog pravilnika, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak, već promjenu odgovorne osobe evidentira kroz izmjenu važećeg rješenja kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine, a u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja iz st. 2. i 3. ovog članka može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja sukladno članku 224. stavak 4. Zakona o upravnom postupku. IV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 19. Specijalizirane trgovine koje su odobrenje za rad stekle na temelju ranijih propisa iz ove oblasti, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dužne su usuglasiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 20. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijaliziranih trgovina, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva. Članak 21. Odredbe ovog pravilnika u dijelu općih odredbi, kao i odredbe koje uređuju uvjete prostora, opreme, kadra i vođenje evidencija shodno se primjenjuju i na ljekarne koje se bave prometom medicinskih sredstava na malo. Članak 22. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07) u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo.
Odluka o dopuni Odluke o određivanju drugih djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/12 21.03.2012 SN FBiH 41/11 fiskalni uređaji ODLUKU O DOPUNI ODLUKE O ODRE\IVANJU DRUGIH DJELATNOSTI KOJE NE PODLIJE@U OBAVEZI EVIDENTIRANJA PROMETA PUTEM FISKALNIH URE\AJA I U Odluci o odre|ivanju drugih djelatnosti koje ne podlije`u obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih ure|aja ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 41/11) u ta~ki II podta~ka i) na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom. Iza ta~ke i) dodaje se nova podta~ka j) koja glasi: "j) advokatska djelatnost."
Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 20/12 22.02.2012 uređaji,premazna sredstva ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 1 od 22 Na osnovu člana 161. stav 1. tačka 7. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA UREĐAJE U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva, lokacije i konstrukcione karakteristike prostora ili prostorije lakirnice, uređaji i oprema u kojima se nanose premazna sredstva, uređaji za sušenje i pečenje premaznih sredstava, ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva, preglede i održavanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva, mjere za zaštitu, kao i za građevinske objekte, odnosno prostorije u koje se postavljaju ti uređaji. Odredbe ovog pravilnika odnose se i na uređaje za pripremu premaznih sredstava. Član2. Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na: 1) nanošenje i sušenje premaznih sredstava na otvorenom prostoru; 2) nanošenje i sušenje premaznih sredstava u unutrašnjim prostorijama građevinskih objekata, brodova, rezervoara i dr.; 3) nanošenje boja štamparskim uređajima u grafičkoj industriji; 4) nanošenje i sušenje nezapaljivih premaznih sredstava; 5) nanošenje i pečenje praha. Član3. Navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju slijedeća značenja: 1) premazna sredstva su zapaljive tečne materije čije komponente u stanju pare mogu obrazovati eksplozivne smjese; 2) nitrocelulozna premazna sredstva su premazna sredstva koja sadrže više od 5% nitroceluloze u suhom ostatku; 3) uređaj u kome se nanose premazna sredstva je svaki prinudno ventilirani, zatvoren ili poluzatvoren prostor, opremljen odgovarajućom opremom; 4) uređaj za nanošenje premaznih sredstava je svaki uređaj ili alat kojim se nanose premazna sredstva na površinu radnih komada; 5) radni komadi su finalni proizvodi ili poluproizvodi na čiju se površinu nanose premazna sredstva; 6) šarža je količina radnih komada koja se odjednom ili u jedinici vremena unosi u radni prostor uređaja; 7) uređaj za predsušenje premaznih sredstava (predsuša-ra)je svaki prinudno ventiliran zatvoren ili poluzatvoren prostor u kome se radni komadi suše na temperaturi okoline, bez zagrijavanja; 8) uređaj za sušenje i pečenje (sušara) je svaki prinudno ventilirani zatvoreni ili poluzatvoreni prostor, opremljen odgovarajućom opremom za kontrolu ventilacije i temperature, u kome se suše i peku premazna sredstva; 9) radni prostor uređaja u kome se nanose ili suše premazna sredstva su unutrašnji prostor, zračni kanali i cjevovodi u kojima se nalaze pare rastvarača; 10) srednje vrijeme predsušenja jedne šarže je polovina vremena utrošenog za nanošenje premaznog sredstva na sve radne komade jedne šarže, sa dodatkom vremena čekanja do unošenja šarže u sušaru; 11) gubitak rastvarača za vrijeme predsušenja je količna rastvarača izražena u procentima, koja ispari sa površine šarže u toku srednjeg vremena predsušenja; 12) vrijeme isparavanja je vrijeme za koje cjelokupna količina rastvarača unesena u radni prostor sušare ispari, pod uvjetom da je početna brzina isparavanja nepromjenljiva za cjelokupno vrijeme sušenja i da se pri tom radni prostor sušare nalazi na temperaturi sušenja; 13) kabina je prostor u kome se premazna sredstva nanose na radne komade; 14) zatvorena (komorna) kabina je kabina kojajeod okolnog prostora odvojena tavanicom, podom, bočnim stranama i vratima; 15) poluzatvorena kabina je kabina koja je od okolnog prostora odvojena samo tavanicom i podom ili tavanicom, podom ijednom bočnom stranom, sa dvije bočne strane ili sa tri bočne strane; 16) pištolj je uređaj za nanošenje premaznih sredstava na radne komade, raspršivanjem; 17) postrojenja lakirnice su uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva, kao i uređaji za pripremu radnih komada zajedno sa pratećim transportnim uređajima i instalacijama; 18) prostorija je građevinski objekat ili dio građevinskog objekta; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 2 od 22 19) prostor lakirniceje dio prostorije u komeje smješteno postrojenje lakirnice; 20) prostorija lakirniceje cijela prostorija u kojoj su smješteni samo uređaji lakirnice; 21) nadgledana ventilacijaje prinudno provjetravanje radnog prostora u komeje strujanje zraka nadgledano radom elektromotora ventilatora i vremenskog davača, tako da se pri ispadanju iz rada bilo kojeg elektromotora ventilatora isključuju uređaji koji predstavljaju opasnost, a ponovo se mogu uključiti tek kada se pet puta izmijeni zrak u radnom prostoru; 22) kontrolisana ventilacija je prinudno provjetravanje radnog prostora u komeje strujanje zraka kontrolisa-no kontrolnim uređajem i vremenskim davačem tako da se pri smanjenju ili prestanku strujanja zraka isključuju uređaji koji predstavljaju opasnost, a ponovo se mogu uključiti tek kada se pet puta izmijeni zrak u radnom prostoru; 23) neugroženi prostorje svaki prostor u kome koncentracija pare rastvarača ne može dostići vrijednost od 10% donje granice eksplozivnosti. II. LOKACIJA I KONSTRUKCIONE KARAKTERISTIKE PROSTORA ILI PROSTORIJE LAKIRNICE 1. Lokacija prostora ili prostorije lakirnice Član4. Prostorija lakirnice, po pravilu, postavlja se u posebno izgrađene prizemne objekte, udaljene od drugih objekata najma-nje5 m i sa pristupnom saobraćajnicom koja se može koristiti kao požarni put. Ako objekat lakirnice ima prozore na zidu prema susjednom objektu, udaljenost od drugih objekata iznosi najmanje 7 m. Član5. Ako se prostorija lakirnice postavlja u građevinski objekt koji služi i za druge tehnološke procese, ona mora biti pristupačna spolja, a od ostalih prostorija mora biti odvojena zidovima otpornim prema požaru najmanje 3 h. Član6. Nivo poda prostora ili prostorije lakirnice ne smije biti ispod kote terena. U objektu sa više spratova, prostor ili prostorija lakirnice postavlja se na najviši sprat pod uvjetom: 1. daje ugrađen stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem; 2. daje stepenište odvojeno od prostora ili prostorije lakirnice zidom otpornim prema požaru 3 h, ventilirano sa četiri izmjene zraka na 1 h, ili da postoji spoljno pomoćno požarno stepenište; 3. da je pod prostorije nepropustljiv za vodu i povezan sa sistemom za odvođenje vode; 4. da rastojanje od najudaljenijeg radnog mjesta do izlaza nije veće od 25 m. Član7. Prostor ili prostorija lakirnice ne smije se postavljati ujav-ne objekte (stambene zgrade, škole, kina i sl.). Član8. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati najmanjej edan spoljni zid i slobodan prostor za nesmetan prilaz vatrogasnih vozila. Ispred vanjskog zida prostora ili prostorije lakirnice moraju se ugraditi hidranti do kojih je prilaz uvijek moguć. Član9. Prostor lakirnice može se postaviti u zajedničku prostoriju sa opremom za druge tehnološke procese ako je u pitanju nerazdvojna tehnološka cjelina, pod uvjetom da postoji dovoljan razmak u pogledu zona opasnosti, da oprema za druge tehnološke procese ne proizvodi varnice i da se ne radi otvorenim plamenom. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, prostor lakirnice može se postaviti u istu prostoriju i sa opremom za druge tehnološke procese koja proizvodi varnice, ili se radi otvorenim plamenom, a koji predstavljaju nerazdvojnu tehnološku cjelinu, pod uvjetom da postoji dovoljan razmak u pogledu zona opasnosti i da se izvori opasnosti iz drugih vrsta tehnološkog procesa učine bezopasnim za prostor lakirnice. 2. Konstrukcione karakteristike prostora ili prostorije lakirnice Član 10. Noseća konstrukcija posebno izgrađenog objekta lakirnice mora biti otporna prema požaru 2 h, a nenoseći pregradni i fa-sadni zidovi, kao i krov, moraju biti izrađeni od negorivog materijala i otporni prema požaru 1/2 h. Noseća konstrukcija prostora ili prostorije lakirnice koja je u sastavu prostorija za druge tehnološke procese mora biti otporna prema požaru 3 h, a nenoseći pregradni zidovi i krov moraju biti negorivi i otporni prema požaru 1 h. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 3 od 22 Nije dozvoljeno da se u zidove ugrađuju dimni kanali za opremu koja ne pripada postrojenju lakirnice. Član11. Pod prostora ili prostorije lakirnice mora biti gladak, izrađen od negorivog materijala i u zonama opasnosti mora provoditi statički elektricitet. Član 12. Unutrašnja vrata moraju biti izrađena od negorivog materijala i otporna prema požaru najmanje 1,5 h, a ako ta vrata vode neposredno napolje, moraju biti otporna prema požaru najmanje 1/2 h. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati najmanje dvoja vrata, koja se otvaraju spolja. Ako se vrata nalaze u zoni opasnosti, pri otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati varnice. Član 13. Prozori se ne smiju postavljati na unutrašnje zidove. Površina svih prozora ne smije biti manja od 0,025 rtf po 1 m3 zapremine prostora ili prostorije lakirnice. Prozori moraju biti izrađeni od negorivog materijala, a u zoni opasnosti pri otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati var-nice. Član 14. Sve saobraćajnice u prostoru ili prostoriji lakirnice moraju biti široke najmanje 1,5 m i moraju biti vidno obilježene. 3. Grijanje i ventilacija prostora ili prostorije lakirnice Član 15. Za zagrijavanje prostora ili prostorije lakirnice koriste se indirektni sistemi zagrijavanja, čiji se uređaji za proizvodnju toplote nalaze van zone opasnosti. Na površini grijaćih tijela ne smije se dostići temperatura kojaje 10°C niža od temperature samopaljenja para upotreblje-nih rastvarača. Član 16. Ako se prostor ili prostorija lakirnice zagrijava toplim zrakom iz centralnog izvora, kanali za razvođenje toplog zraka i ispušne rešetke moraju biti izrađeni od negorivog materijala. U glavni dovodni kanal toplog zraka mora se ugraditi protivpo-žarna klapna sa automatskim aktiviranjem u slučaju požara, koja spriječava dovod zraka u prostor ili prostoriju lakirnice. Član 17. Grijaće komore za centralno pripremanje toplog zraka ili kaloriferi instališu se po pravilu, van zone opasnosti. Ako se postavljaju u zonama opasnosti, grijaće komore moraju biti izvedene tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 18. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati sistem za prinudno odsisavanje zraka, izveden u kombinaciji lokalne i opće ventilacije. Lokalna ventilacija postavlja se na sva mjesta na kojima je moguće izdvajanje para rastvarača. Općom ventilacijom provjetrava se cijeli prostor ili prostorija lakirnice. 4. Električne instalacije u prostoru ili prostoriji lakirnice Član 19. Električne instalacije u prostoru ili prostoriji lakirnice, kao i na uređajima postrojenja lakirnice, ako se nalaze u zonama opasnosti, moraju biti izvedene tako da se osigura protivek-splozivna zaštita. Član 20. U prostoru ili prostorijama lakirnice mora biti izvedena instalacija za opće, parnično i orijentaciono osvjetljenje, a na pristupnim saobraćajnicama za stražarsko osvjetljenje. Ručne svjetiljke koje se upotrebljavaju za vrijeme čišćenja i održavanja uređaja moraju biti izvedene tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 4 od 22 III. UREĐAJI I OPREMA U KOJIMA SE NANOSE PREMAZNA SREDSTVA 1. Kabine Član21. Prema konstrukcionom rješenju, kabine mogu biti zatvorene ili poluzatvorene. Kao pod kabine može se koristiti i pod građevinskog objekta u koje je postavljena kabina. Član 22. U kabini je dozvoljeno istovremeno ručno i automatsko nanošenje premaznih sredstava. Član23. Radni prostor kabine mora biti prilagođen radnim komadima i načinu nanošenja premaznih sredstava. Kabina mora imati uređaje za prinudnu ventilaciju. Član 24. Svi konstrukcioni elementi kabine, uključujući i sistem za odsisavanje i filtriranje otpadnog zraka, moraju biti izrađeni od negorivog materijala, osim filtera za vodu i zrak. Član25. Unutrašnje površine kabine i ventilacionih cjevovoda moraju biti glatke. Unutrašnje površine kabine mogu se premazivati odgovarajućim sredstvima koja sprječavaju vezivanje i očvršćavanje premaznih sredstava. Kabina mora biti konstruisana tako da se pri čišćenju i održavanju omogući nesmetan pristup pojedinim njenim dijelovima. Član 26. Vrata zatvorenih kabina za ulaz i izlaz šarže ne smiju se otvarati prema radnom prostoru. Ulaz i izlaz poslužioce mora imati najmanjejedna vrata koja se otvaraju prema spolja. Ispred ulaza poslužioce u radni prostor kabine mora se osigurati slobodan prostor širine najmanje 1,5 m. Na tom prostoru nije dozvoljeno držati bilo kakve predmete, osim neophodne opreme. Član 27. Transportni uređaji u kabini moraju biti izgrađeni od negorivog materijala. Član 28. U kabini se moraju nalaziti uređaj i instalacija za formiranje mokrog filtera u odsisnom prostoru kabine. Iza mokrog filtera u kabini mora da se nalazi eliminator kapi. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, dozvoljena je upotreba suhog filtera u kabini pod uvjetom da se ugrade stabilni uređaji za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Član 29. Venitilacioni sistem mora da spriječava širenje čestica premaznih sredstava i para rastvarača u prostor oko kabine. Član 30. Za osvjetljavanje korisnog prostora kabine, u kabinu se mogu ugrađivati svjetiljke odgovarajuće izrade, prema ugroženosti prostora. Ako postoji mogućnost da se pri radu premazno sredstvo taloži na svjetiljke, one se moraju posebno zaštititi. Član31. Na vidno mjesto na svakoj kabini mora se postaviti tablica izrađena od negorivog materijala koja sadrži podatke o: 1) proizvođaču; 2) fabričkom broju; 3) godini proizvodnje; 4) oznaci kabine; 5) priključnoj električnoj snazi, u kW; 6) priključnom naponu i učestalosti u V, odnosno Hz; 7) zapremini radnog prostora, u m3; 8) maksimalnoj radnoj temperaturi, u°C; 9) količini svježeg zraka, u nvVh; 10) količiniodsisnogzraka,um3/h. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 5 od 22 2. Kada za uranjanje Član 32. Kada za uranjanje, uključujući i sistem ventilacije, osim unutrašnje zaštitne obloge, mora biti izrađena od negorivog materijala. Gornja ivica kade mora biti izdignuta najmanje 15 cm iznad nivoa poda prostorije. Nivo premaznog sredstva u kadi mora biti najmanje 20 cm ispod gornje ivice kade. Kada zapremine veće od 200 dnf, koja nije postavljena u nepropusnom bazenu, mora imati prihvatni rezervoar koji može da primi svu količinu premaznog sredstva. Član33. Miješanje premaznog sredstva direktnim uvođenjem va-zduha u kadu nije dozvoljeno. Član 34. Za zagrijavanje premaznog sredstva u kadi za uranjanje koristi se indirektni sistem grijanja ili električni grijači izvedeni tako da se osigura protiveksploziona zaštita. Uređaj za zagrijavanje premaznog sredstva mora omogućavati kontrolisanje, regulisanje i ograničavanje temperature. Član35. Kada za uranjanje koja nema zaštitni tunel ili komoru mora imati poklopac od jednog segmenta ili više segmenata od negorivog materijala kojim se kada pokriva kad se ne koristi ili u slučaju požara. Član 36. Pri mehanizovanom uranjanju radnih komada u kadu za uranjanje mogu se koristiti i zajednički transportni uređaji koji se koriste za transport radnih komada kroz cijelo postrojenje lakirnice. Član 37. Za otkapavanje viška premaznog sredstva sa radnih komada mora se postaviti uređaj za otkapavanje. Pod uređaja za otkapavanje mora biti izrađen sa nagibom prema kadi za uranjanje ili prema sabirniku otkapanog premaznog sredstva. Uređaj za otkapavanje mora biti izrađen od negorivog materijala i konstruisan tako da se pri njegovom čišćenju i održavanju omogućava nesmetan pristup slivnom sistemu. Član 38. Prostor iznad kade za uranjanje i uređaj za otkapavanje moraju imati prinudnu ventilaciju koja spriječava širenje para rastvarača u prostor ili prostoriju lakirnice. Član 39. Upotreba pomičnih kada za uranjanje, zapremine veće od 200 dm3, nije dopuštena. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, pri specifičnim zahtjevima tehnologije, dozvoljeno je pomicanje kada svih veličina na vodilicama zbog postizanja odgovarajućeg položaja za uranjanje. Kada za uranjanje otvara se samo na predviđenom provje-travanom mjestu. Član 40. Na kadu za uranjanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 3. Uređaj za oblivanje Član41. Svi elementi uređaja za oblivanje, uključujući i sistem ventilacije, moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Pod uređaja za oblivanje mora biti izrađen sa nagibom prema sabirniku u kome se nalazi premazno sredstvo. Uređaj za oblivanje mora biti konstruisan tako da se omogući nesmetan pristup pri njegovom čišćenju i održavanju. Član 42. Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva i obrazovanje la-minarnih mlazova za oblivanje radnih komada koristi pumpa sa elektromotornim pogonom, elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 6 od 22 Član43. Za transport radnih komada kroz uređaj za oblivanje može se koristiti i zajednički transportni uređaj kojim se radni komadi transportuju kroz cijelo postrojenje lakirnice, s tim da u uređaju za oblivanje transportni uređaj bude zaštićen tako da se na njega ne mogu nanositi premazna sredstva. Član 44. Ako tehnološki proces oblivanja zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva, primjenjuju se odredbe člana 34. ovog pravilnika. Član45. Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izrađena u sklopu uređaja za oblivanje, dio koji se nalazi van gabarita uređaja za oblivanje mora biti zatvoren poklopcem. Član 46. Za otkapavanje viška premaznog sredstva mora se postaviti uređaj za otkapavanje, u skladu sa članom 37. ovog pravilnika. Član 47. Ventilacija uređaja za oblivanje i uređaja za otkapavanje mora spriječavati širenje para rastvarača u prostoriju lakirnice. Član 48. Na svaki uređaj za oblivanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 4. Uređaji za valjanje ili nalivanje Član 49. Uređaj za valjanje ili nalivanje mora biti konstruisan tako da se omogući nesmetan pristup pri njegovom čišćenju i održavanju. Član 50. Prostor uređaja za valjanje ili nalivanje mora se provjetravati. Ako se u radnom prostoru uređaja za valjanje ili nalivanje nalazi i uređaj za brušenje, radni prostor uređaja mora biti pro-jektovan kao neugrožen prostor sa kontrolisanom ventilacijom. Član51. Ako tehnološki proces zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva, primjenjuju se odredbe člana 34. ovog pravilnika. Član 52. Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva koriste pumpe sa elektromotornim pogonom, pumpe i elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 53. Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izrađena u sklopu uređaja za valjanje ili nalivanje, dio koji se nalazi van gabarita tog uređaja mora biti zatvoren poklopcem. Član 54. Na uređaj za valjanje ili nalivanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 5. Ventilacijski elementi u kojima se nanose premazna sredstva Član 55. Ventilatori koji se ugrađuju u uređaje u kojima se nanose premazna sredstva moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ventilatori za ubacivanje svježeg zraka u radni prostor uređaja u kojima se nanose premazna sredstva mogu biti normalne izrade pod slijedećim uvjetima: 1) da nisu u zoni opasnosti; 2) da se mogu pustiti u rad poslije provjetravanja radnog prostora odsisnim ventilatorima, što se uslovljava odgovarajućom blokadom. Član 56. Ako uređaji u kojima se nanose premazna sredstva imaju više ventilatora, ventilacioni cjevovodi odsisnog zraka moraju biti posebno izvedeni. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, odsisni cjevovod može se spojiti sa zajedničkim cjevovodom pod uslovom da je postavljena kontrolisana ventilacija. Član 57. Ispušni otvori ventilacionih cjevovoda moraju imati zaštitne kape za spriječavanje prodiranja atmosferskih padavina u uređaje u kojima se nanose premazna sredstva. Ispušni otvori ventilacionih cjevovoda kabine sa mokrim filterom ne moraju imati zaštitne kape. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 7 od 22 Član 58. Usisni otvori za svjež zrak na cjevovodima svih ventilacionih sistema ne smiju se postavljati u zoni opasnosti ispušnih otvora uređaja u kojima se nanose premazna sredstva niti u blizini dimnjaka, odnosno prostora u kome se radi otvorenim plamenom ili se može javiti varničenje. Član 59. U usisne i ispušne cjevovode mogu se ugrađivati krilca za regulisanje protoka zraka, koji moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Krilca za regulisanje protoka zraka moraju biti konstruisa-na tako da se omogući njihovo sigurno fiksiranje u potrebnom položaju. Potreban položaj svih krilaca određuje se prije prvog puštanja uređaja u rad na osnovu mjerenja količine zraka. Na svim mehanizmima za pokretanje krilaca mora biti trajno i čitljivo označen položaj "otvoreno", odnosno "zatvoreno". Član 60. Svi ventilacioni cjevovodi koji rade sa natpritiskom u odnosu na okolni prostor moraju biti dobro zaptiveni. 6. Ručni i automatski uređaji za nanošenje premaznih sredstava Član 61. U kabinama se upotrebljavaju ručni i automatski uređaji za nanošenje premaznih sredstava. Za rasprašivanje premaznih sredstava mogu se koristiti slijedeći sistemi: 1) sistem pneumatskog raspršivanja; 2) sistem raspršivanja premaznih sredstava pod pritiskom; 3) sistem mehaničko-elektrostatičkog raspršivanja; 4) sistem pneumatsko-elektrostatičkog raspršivanja. Član 62. Prilikom upotrebe uređaja za elektrostatičko nanošenje premaznih sredstava, visokonaponski generatori moraju se postavljati van zone opasnosti. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, u radni prostor kabine čija je unutrašnja zapremina veća od 60 m3, visokonaponski generatori mogu se postavljati pod slijedećim uvjetima: 1) da kabina ima kontrolisanu ventilaciju sa neugrože-nim radnim prostorom; 2) da je rad uređaja za nanošenje premaznih sredstava uslovljen radom ventilacije; 3) da u kabini sa ručnim nanošenjem premaznih sredstava postoje najmanje tri ručna protivpožarna aparata, a pri automatskom nanošenju i stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Član63. Pri ugradnji automatskih elektrostatičkih uređaja kod poluzatvorenih kabina, prostor ispred kabine mora biti zaštićen ogradom visine najmanje 1 m, sa tablicom na kojoj je ispisano upozorenje: "Zabranjen pristup prije isključivanja napona na generatoru". Član 64. Ako se nitrocelulozna, poliesterska, nitroepoksidna i per-hlorvinilna premazna sredstva koriste u elektrostatičkim uređajima, ti uređaji moraju biti opremljeni uređajima za sprječavanje varnica i automatsku kontrolu otpora uzemljenja pištolja. Član65. Za raspršivanje premaznih sredstava ne smiju se upotrebljavati kisik i zapaljivi gasovi. 7. Premazna sredstva Član 66. Količina premaznih sredstava u neposrednoj blizini kabina ne smiju iznositi više od količine potrebne za rad u jednoj smjeni. U najveću dozvoljenu količinu potrebnu za rad u jednoj smjeni spada i količina premaznog sredstva koja se nalazi u posudi uređaja za nanošenje premaza. Posude u kojima se nalaze premazna sredstva moraju biti izrađene od negorivog i nesalomljivog materijala i moraju imati nepropustljiv poklopac. Član 67. Premazna sredstva mogu se dopremiti iz prostorije u kojoj se pripremaju do mjesta njihovog nanošenja samo u zatvorenim posudama ili instalacijama za transport premaznih sredstava. U prostoru ili prostoriji lakirnice nije dozvoljeno držanje praznih posuda. Član 68. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 8 od 22 Zabranjeno je pripremanje premaznih sredstava u prostoru lakirnice. Izuzetno, odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na kade za uranjanje, uređaje za oblikovanje i uređaje za valjanje ili nalivanje, ako se vrši korekcija premaznih sredstava. Član 69. Posude i instalacije uređaja za nanošenje premaznih sredstava moraju imati uređaje za kontrolu i regulaciju pritiska i ventile sigurnosti. Član 70. Premazna sredstva zagrijavaju se prema odredbama člana 34. ovog pravilnika. 8. Mjere za zaštitu uređaja u kojima se nanose premazna sredstva Član71. Ako sistem za odsisavanje i filtriranje zagađenog zraka prestane da radi, moraju se automatski isključiti uređaji u kojima se unose premazna sredstva. Član 72. U kabinama sa nadglednom ventilacijom smiju se koristiti samo ručni pištolji koji ne varniče ili ručni elektrostatički pištolji izvedeni tako da se osigura protiveksploziona zaštita. Član73. Komandni ormar uređaja u kojima se nanose premazna sredstva mora imati svjetlosnu signalizaciju za kontrolisanje ispravnosti rada tih uređaja. Član 74. Za nužno isključivanje transportnih uređaja moraju se na pogodnim mjestima ugraditi tipke "stop". Transportni uređaji koji opslužuju više uređaja lakirnice uključuju se tipkom koja se zaključava. Član75. U kabini se ne smije upotrebljavati veći broj pištolja od onoga za koji je kabina projektovana. Član 76. Prije puštanja u rad, na uređajima moraju biti navedeni podaci o: 1. uslovima za projektovanje; 2. opisutehnološkogprocesa; 3. tehničkim karakteristikama uređaja; 4. tehničkom opisu uređaja i instalacija; 5. specifikacijiugradneopreme; 6. proračunu ventilacije; 7. određenosti kapaciteta i broja pištolja; 8. predviđenim mjerama zaštite električnih instalacija; 9. određenosti lokacije ili uslova za lociranje zona opasnosti; 10. sigurnosnim mjerama; 11. mjernoj skici uređaja; 12. šemiinstalacija. IV. UREĐAJI ZA SUŠENJE I PEČENJE PREMAZNIH SREDSTAVA 1. Klasifikacija sušara Član 77. Prema konstrukcionom rješenju i načinu unošenja šarže u radni prostor sušare, mogu se koristiti sljedeći tipovi sušara: 1) komorne sušare; 2) tunelske sušare sa kontinuiranim ili taktnim protokom šarže; 3) kombinovani komorni uređaji koji se naizmjenično koriste za nanošenje i sušenje premaznih sredstava. Član 78. Za razmjenu toplote između grijaćih uređaja i šarže u radnom prostoru sušara, mogu se koristiti slijedeći sistemi: 1) konvenkcioni; 2) radijacioni; 3) kombinovani. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 9 od 22 2. Opći zahtjevi za izgradnju sušare Član 79. Konstrukcioni elementi sušare moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Kao pod sušare može se koristiti i pod građevinskog objekta na koji je sušara postavljena. Član 80. Ventilacioni sistem sušare mora spriječavati širenje para rastvarača u okolni prostor. Član81. Ventilatori sušare moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 82. Elementi ventilacionih cjevovoda sušare moraju odgovarati odredbama čl. 56, 57, 58. i 60. ovog pravilnika. Član83. Krilca za regulaciju količine zraka u sistemu ventilacije sušare moraju odgovarati odredbama člana 59. ovog pravilnika, uz slijedeće dopunske uvjete: 1) potreban položaj svih krilaca određuje se pri prvom puštanju sušare u rad, na osnovu mjerenja količine svježeg, odnosno odsisnog zraka pri radnim uvjetima, ali bez šarže; 2) krilca za regulaciju u položaju "zatvoreno" moraju osiguravati količinu svježeg, odnosno odsisnog zraka, tako da u radnom prostoru koncentracija para rastvarača pri radu ventilacionog sistema ne prelazi vrijednost od 80% od donje granice eksplozivnosti. Član 84. Vrata sušare ne smiju se otvarati prema radnom prostoru. Na vratima sušare nije dozvoljeno ugrađivanje termoregu-latora, pokazivača temperature i ostale mjerne i sigurnosne opreme. Član 85. Uređaji za transport šarže kroz sušaru moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Član 86. Konstrukcionim rješenjem mora biti omogućen pristup svim grijaćim tijelima prilikom povremenog pregleda i čišćenja. Grijaća tijela moraju biti zaštićena od neposrednog dodira sa šaržom, kao i od slivanja ili kapanja premaznih sredstava sa radnih komada. Posude za prihvatanje kapi premaznih sredstava ne smiju ometati pravilnu cirkulaciju zraka. Član 87. Sušara mora biti opremljena mjernim, regulacionim i sigurnosnim uređajima koji se nalaze na pristupačnom mjestu. Član 88. Zabranjeno je ugrađivanje gorionika ispod otvora za ulaz šarže. Član 89. Ako se sušara zagrijava uljem za loženje, rezervoar za gorivo ne smije se postaviti u istu prostoriju građevinskog objekta u kojoj se nalazi sušara. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako nije moguće drugačije tehničko rješenje, rezervoar za gorivo može se postaviti u istu prostoriju pod uslovom da količina goriva odgovara jednodnevnoj potrošnji i da nije veća od 1000 l po jednom rezervoaru. Član 90. Potrebna količina svježeg zraka za komornu sušaru izračunava se prema slijedećim formulama: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 10 od 22 gdje je: Vs - ukupna zapremina radnog prostora sušare u tim3; k -koeficijent sigurnosti čija se vrijednost bira između vrijednosti 1 i 2, zavisno od neravnomjernosti i brzine isparavanja rastvarača kao i nehomogenosti temperaturnog polja u radnom prostoru sušare; Tw - vrijeme potrebno za jednokratnu izmjenu zraka u radnom prostoru sušare u min; L - dotok svježeg zraka u radni prostor sušare u tim3/min; L – dotok svježeg zraka za sušenje u dm3/min ts – maksimalna temperatura zraka za sušenjeu C Vr - ukupna zapremina para rastvarača unesena u radni prostor sušare, u tim3; m - ukupna masa rastvarača unesena u radni prostor sušare, u g; M - srednja molarna masa rastvarača, u g/mol; Cr - koncentracija para rastvarača u radnom prostoru sušare poslije isparavanja ukupne količine rastvarača, unesenog u radni prostor bez obnavljanja zraka u tim3 para rastvarača po tim3 radnog prostora sušare; Cdop - maksimalno dozvoljena koncentracija para rastvarača u radnom prostoru sušare, u tim3 para rastvarača po tim3 zraka. T0 - vrijeme potrebno za isparavanje cjelokupne količine rastvarača unesene u radni prostor sušare, pri početnoj brzini isparavanja u min. odnos maksimalno dozvoljene koncentracije para rastvarača u radnom prostoru sušare, u tim3, para rastvarača po tim3 zraka i koncentracije para rastvarača u radnom prostoru sušare poslije isparavanja ukupne količine rastvarača, unesenog u radni prostor bez obnavljanja zraka u tim3 para rastvarača po tim3 radnog prostora sušare prikazan je na dijagramu. Član91. Ukupna masa rastvarača m, unesena u radni prostor sušare izračunava se na osnovu slijedećih tehnoloških parametara: 1) ukupna masa premaznog sredstva koja se na površini šarže unese u radni prostor sušare, uzimajući u obzir gubitak pri predsušenju; 2) procentualnog sadržaja rastvarača u premaznom sredstvu. Gubitak pri predsušenju na temperaturi okoline može se utvrditi laboratorijskim mjerenjem u funkciji srednjeg vremena predsušenja ili na osnovu slijedećih empirijskih podataka: 1) gubitak 25% - pri srednjem vremenu predsušenja od 10 min; 2) gubitak 45% - pri srednjem vremenu predsušenja od 20 min; 3) gubitak 50% - pri srednjem vremenu predsušenja od 30 min. Član 92. Potrebna količina sviježeg zraka za kovekcionu tunelsku sušaru sa kontinuiranim prolazom šarže kroz radni prostor određuje se prema slijedećim obrascima: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 11 od 22 gdje je: V - maksimalni zapreminski dotok para rastvarača u radni prostor sušare, u đm3/min; rrir - maksimalni dotok mase rastvarača u radni prostor sušare, u g/min; M - srednja molarna masa rastvarača, u g/mol; qm - specifična popunjenost konvejera - ukupna površina radnih komada, u m2, po dužnom metru kovejera; qr - masa otapala po jedinici lakirane površine, u g/m2; v - brzina transportnog uređaja, u m/min; L - dotok svježeg лака u radni prostor sušare, u dm3/min; ts - najviša temperatura zraka za sušenj e, u °C; Cioz - maksimalno dozvolj ena koncentracij a para rastvarača u radnom prostoru sušare, u dm2 para rastvarača po dm3 zraka; k - koeficijent sigurnosti čija se vrijednost bira između vrijednosti 1 i 2, zavisno od neravnomjernosti i brzine isparavanja rastvarača kao i nehomogenosti temperaturnog polja u radnom prostoru sušare. Član93. Projektovana koncentracija para rastvarača za normalar rad sušare smije da iznosi najviše 50% od donje granice ek splozivnosti. Član 94. Potrebna količina svježeg zraka za tunelsku sušaru sa radi-jacionim zagrijavanjem šarže određuje se na osnovu odredba člana 92. ovog pravilnika, s tim što se računa sa temperaturom odsisnog zraka mjerenom na izlazu iz radnog prostora, uvećanom za 50°C. Član95. Na vidljivo mjesto sušare mora se postaviti tablica izrađena od trajnog materijala, koja sadrži podatke o: 1. proizvodaču; 2. fabričkom broju; 3. godini proizvodnje; 4. oznaci sušare; 5. priključnoj električnoj snazi, u kW; 6. ukupnom radnom prostoru, u irf; 7. maksimalno dozvoljenoj radnoj temperaturi, u °C; 8. količini svježeg zraka, u m3 /h; 9. najvećoj dozvoljenoj količini rastvarača za jednu šar-žu (kod komornih sušara), u g; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 12 od 22 10. maksimalnom dotoku mase rastvarača (kod tunelskih sušara), u g/min; 11. klasi protiveksplozione zaštite. Pored podataka iz stava 1. ovog člana, na tablicu ili na posebnu tablicu, zavisno od vrste grijanja, moraju se unijeti sljedeći podaci: 1) pri grijanju električnom strujom - šema vezivanja grijača; 2) pri grijanju plinom: - priključna vrijednost plinskog gorionika, u irf /h; - pritisak plina, u Pa; - donja toplotna moć plina, u kJ/mrv1; 3) pri grijanju uljem za loženje: - prMjučna vrijednost gorionika,ukg/h; - donja toplotna moć ulja za loženje, u kJ/kg; 4) pri kaloriferskom grijanju preko grijačih fluida: - instalisana snaga grijača, u kW; - maksimalna temperatura grijačeg fluida, u °C. 3. Mjere za zaštitu sušare Član 96. Sušara mora biti opremljena najmanje jednim pokazivačem temperature. Ako uređaj za automatsku regulaciju temperature radnog prostora istovremeno pokazuje i temperaturu, nije obavezna ugradnja pokazivača temperature. Član 97. Za automatsku regulaciju temperature radnog prostora, sušara mora imati po jedan automatski termoregulacioni uređaj za svaku grijaču grupu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, dozvoljena je ugradnja jednog termoregulacionog uređaja za više grijaćih grupa samo ako se sušara zagrijava preko grijaćeg fluida, pod uvjetom da se sva grijača tijela napajaju istim grijaćim fluidom. Član 98. Sušara mora imati po jedan granični termoregulacioni uređaj za svaku grijaću grupu. Ako se sušara zagrijava grijačim fluidom, dozvoljena je ugradnja jednog graničnog termoregulacionog uređaja za više grijačih grupa, pod uvjetom da se sve grijače grupe zagrijavaju istim grijačim fluidom i da se temperatura reguliše preko istog regulacionog uređaja. Izuzetno od odredaba stavova 1. i 2. ovog člana, u sušaru zagrijavanu grijačim fluidom, čija je temperatura niža od temperature samopaljenja para rastvarača, nije obavezna ugradnja graničnog termoregulacionog uređaja, pod uvjetom da je termoregulacioni uređaj instalisan na uređaju za proizvodnju grijaćeg fluida. Član 99. Otpadni zrak iz sušare mora se odvoditi kontrolisanom ventilacijom. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, u tu-nelskoj sušari, koja se zagrijava grijaćim fluidom, dozvoljena je nadgledana ventilacija pod uslovom: 1) da je temperatura grijaćeg fluida niža od temperature samopaljenja para rastvarača; 2) da su ventilatorska kola neposredno spojena sa pogonskim elektromotorima; 3) da sušara ima više od jednog ventilatora. Član 100. Ako se ventilacija prekine ili smanji, uređajem za kontrolu sistema za odvođenje otpadnog zraka mora se: 1) isključiti dovođenje energije za grijanje sušare; 2) prekinuti rad uređaja za nanošenje premaznih sredstava na radne komade, samo pri ručnom ulaganju šarže; 3) prekinuti rad uređaja za transport radnih komada u sušaru; 4) uključitialarmniuređaj; 5) uključiti servo-uređaj mehanizma krilaca kod komornih sušara na zauzimanje položaja "otvoreno" (ako su servo-uređaji ugrađeni). Odredba tačke 1. stava 1. ovog člana ne odnosi se samo na sušare zagrijavane grijaćim fluidom čijaje temperatura niža od temperature samopaljenja para rastvarača. Član 101. Komandni ormar mora imati svjetlosnu signalizaciju za signaliziranje ispravnosti rada i otkrivanje nastalih kvarova na sušari. Član 102. Za vrjeme sušenja šarže u komornim sušarama proces sušenja može se odvojiti od procesa pečenja pomoću automatskog prebacivanja mehanizma krilca iz položaja "otvoreno" u položaj "zatvoreno", pod uvjetom: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 13 od 22 1) daje mehanizam za istovremeno pokretanje svih krilaca snabdjeven servo-uređajem koji ne može zauzimati međupoložaje, već samo krajnje položaje "otvoreno", odnosno "zatvoreno"; 2) da su vrata komorne sušare snabdjevena uređajem za kontrolu položaja "otvoreno", odnosno "zatvoreno"; 3) da je komandni uređaj sušare snabdjeven dodatnim vremenskim relejnim uređajem, sa podešenim vremenom od najmanje 10 min, koji u bilo kojem slučaju prekida procesa rada odbrojavanje započinje uvijek od nule; 4) da je sušara snabdjevena dodatnim automatskim ter-moregulacionim uređajem koji je podešen na vrijednost od najmanje 90% temperature pečenja. Pri temperaturi pečenja višoj od 140°C podešena vrijednost temperature iznosi najmanje 125°C; 5) daje komandni uređaj sušare izveden tako da: a) pri svakom otvaranju vrata servo-uređaja mehanizam krilca automatski mora zauzeti položaj "otvoreno" i vremenski relej vraća se na početni položaj; b) pri zatvaranju vrata servo-uređaja mehanizam krilca ostaje u otvorenom položaju i vremenski relej se aktivira; c) servo-uređaj mehanizma krilca zauzima automatski položaj "zatvoreno" tek po isteku vremena od najmanje 10 min, pod uvjetom da je postignuta temperatura koja je zadata na dodatnom termoregulacionom uređaju iz tačke 4) ovog člana. Član 103. U radnom prostoru sušare nije dozvoljeno nanošenje premaznih sredstava. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, radni prostor sušare može se koristiti i za nanošenje premaznih sredstava, pod uvjetom daje sušara projektovana i napravljena za dvonamjen-sku upotrebu, za naizmjenično nanošenje ili sušenje (kombino-vani komorni uređaj). Član 104. Na kombinovani komorni uređaj primjenjuju se slijedeće mjere zaštite: 1) maksimalna temperatura sušenja ne smije biti viša od 80°C; 2) premazna sredstva ne smiju se nanositi ako temperatura radnog prostora uređaja nije niža od 45°C; 3) uređaj mora imati kontrolisanu ventilaciju; 4) svaki režim rada mora imati svoj granični termoregulacioni uređaj i svoj uređaj za kontrolu ventilacije; 5) za vrijeme korištenja komore za nanošenje premaznih sredstava ventilacijom mora se osigurati dovod 100% svježeg zraka, a pištolj za raspršivanje može se pustiti u rad tek po ispunjavanju sljedećih uslova: a) akoje uključena kontrolisana ventilacija; b) ako su sva krilca za regulisanje ventilacije u položaju za rad kabine; v) ako su vrata uređaja zatvorena; g) ako je sistem za filtriranje otpadnog zraka uključen; d) ako granična vrijednost temperature od 45°C nije dostignuta; 6) prije prelaska na fazu sušenja iz uređaja se mora ukloniti kompletan uređaj za nanošenje premaznih sredstava; 7) za vrijeme korištenja uređaja za sušenje premaznih sredstava, ventilacija se može prebaciti na recirkulaci-ju, s tim da sva krilca u položaju "recirkulacija" sigurno obezbjeđuju dovod svježeg zraka u količini dovoljnoj da koncentracija para rastvarača ne pređe vrijednost od 50% donje granice eksplozivnosti. Uređaj za grijanje kombinovanog komornog uređaja mora biti izrađen tako da se može uključiti tek ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) akoje uključena kontrolisana ventilacija; 2) ako su vrata uređaja zatvorena. Član 105. Upotreba automatskih uređaja za nanošenje premaznih sredstava u kombinovanim komornim uređajima nije dozvoljena. Radijaciono zagrijavanje kombinovanih komornih uređaja nije dozvoljeno. Član 106. Korištenje sopstvenog motornog pogona vozila za ulaženje i izlaženje iz kombinovanog komornog uređaja, odnosno komornih kabina za špricanje, kao i komornih sušara, dozvoljeno je samo pod sljedećim uvjetima: 1) ako je ventilacija uključena najmanje pet minuta prije ulaska vozila; 2) ako su isključeni svi elektropotrošači na vozilu i motor za vrijeme nanošenja, odnosno sušenja premaznog sredstva; 3) ako je ventilacija uključena najmanje 10 minuta prije uključenja motora vozila za izlazak i ako su prostor za motor i kabina vozila propuhani komprimiranim zrakom. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 14 od 22 Član 107. Ako se upotrebljavaju premazna sredstva na bazi nitrocelu-loze, temperatura na površini radnih komada ne smije biti veća od 80° C. Član 108. Prije ulaganja šarže na početku smjene komorna sušara mora biti prethodno zagrijana do radne temperature. Član 109. Sušara se ne smije koristiti bez tehničkog uputstva, koje mora da sadrži podatke o: 1) premaznom sredstvu: a) radnoj temperaturi sušenja; b) vremenu sušenja; c) maksimalnoj količini premaznog sredstva koja se može nanijeti na površinu radnih komada u jednom sloju, u g/m2; d) maksimalnoj količini rastvarača u premaznom sredstvu pri nanošenju, u masenom postotku; e) srednjoj molekularnoj masi rastvarača; f) donjoj granici eksplozivnosti para rastvarača, u zapreminskim procentima; g) tački zapaljivosti rastvarača; h) temperaturi samopaljenjarastvarača; i) grupi eksplozivnosti; j) toploti isparavanja; 2) za komornu sušaru mora da sadrži podatke o: a) broju radnih komada svakog asortimana šarže koji smije da se unese u radni prostor; b) temperaturi sušenja; c) vremenu sušenja; 3) za tunelsku sušaru mora da sadrži podatke o: a) broju radnih komada svakog asortimana šarže koji smije da se šaržira na dužni metar transportnog uređaja; b) maksimalnoj projektovanoj brzini transportnog uređaja; c) temperaturi sušenja. Ni jednom asortimanu radnih komada ne smije se povećati maksimalno dozvoljena količina rastvarača koja se smije unijeti u radni prostor sušare, kao ni maksimalno dozvoljena temperatura sušenja. Član110. Prije puštanja sušare u rad moraju se obezbijediti podaci o: 1) uslovima za projektovanje; 2) opisu tehnološkog postupka; 3) tehničkim karakteristikama sušare; 4) tehničkom opisu sušare i pripadajuće instalacije; 5) specifikaciji ugrađene opreme; 6) proračunu za ventilaciju sušare; 7) određivanju lokacije ili uslova za lociranje i zona opasnosti; 8) mjerama za zaštitu električnih instalacija; 9) sigurnosnim mjerama; 10) mjernojskicisušare; 11) šemiinstalacija. V. ISPITIVANJE UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA Član 111. Ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva obuhvata: 1) pregled lokacije uređaja u odnosu prema drugim uređajima i instalacijama koji ne pripadaju ispitivanom uređaju; 2) pregled cjelokupnog uređaja i instalacije uređaja; 3) ispitivanje i podešavanje mjerno-regulacionih i sigurnosnih uređaja; 4) ispitivanje uređaja zagrijavanjem na najvišu radnu temperaturu, ali bez šarže; 5) podešavanje i utvrđivanje položaja svih krilaca za regulaciju količine zraka i mjerenja količine svježeg i otpadnog zraka pri maksimalnoj radnoj temperaturi; 6) ispitivanje i mjerenje električnih instalacija; 7) ispitivanje rada svih mjernih, signalnih, regulacionih i sigurnosnih kola, uključujući i blokadne sisteme opreme koja ne pripada ispitivanom uređaju, ali sa njim čini tehnološku cjelinu; 8) utvrđivanje ispravnosti podataka upisanih na tablici sa tehničkim karakteristikama ispitivanog uređaja; 9) ispitivanje rada uređaja sa probnom šaržom. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 15 od 22 Član 112. Izvještaj o ispitivanju uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva mora da sadrži potrebne podatke o izvršenim pregledima, metodama mjerenja, upotrebljenim instrumentima, rezultatima mjerenja i ispitivanja, podatke o proizvodaču, odnosno licima koja vrše ispitivanje ovih uređaja, kao i ocjenu podobnosti za upotrebu. Član 113. Ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva mora se obavljati u sljedećim slučajevima: 1) prije puštanja u rad novih uređaja; 2) poslije rekonstrukcije postojećih uređaja; 3) poslije promjene lokacije uređaja; 4) poslije zamjene ventilatora na uređajima; 5) poslije svih popravki na uređaju u cjevovodima pri kojima je pomjereno krilce za regulaciju protoka va-zduha. VI. ZONE OPASNOSTI KOD UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA 1. Zone opasnosti kod uređaja u kojima se nanose premazna sredstva Član 114. Kriteriji za određivanje zona opasnosti kod uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva su: 1) izvoriopasnostikodkabina: a) pištoljzaraspršivanje; b) radni komadi na čiju je površinu naneseno prema-zno sredstvo; 2) izvori opasnosti kod kada za uranjanje su: a) slobodna površina premaznog sredstva u kadi; b) radni komadi na čiju je površinu naneseno prema-zno sredstvo; 3) izvori opasnosti kod uređaja za oblivanje su: a) sve unutrašnje površine radnog dijela uređaja; b) radni komadi na čijuje površinu naneseno prema-zno sredstvo; 4) izvori opasnosti kod uređaja za otkapavanje su: a) ukupna površina poda uređaja; b) radni komadi na čiju površinu je naneseno prema-zno sredstvo; 5) izvori opasnosti kod uređaja za valjanje ili nalivanje su: a) sistem za cirkulaciju premaznog sredstva; b) radni komadi na čiju površinu je naneseno prema-zno sredstvo. Član115. Uređaji u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, sa kontrolisanom ventilacijom i količinom zraka koja osigurava koncentraciju para rastvarača ispod vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti, nemaju zone opasnosti pod uvjetom: 1) da se projektovana količina zraka potvrdi ispitivanjem; 2) da se računski dokaže da u slučajevima prestanka rada ventilacionog sistema koncentracija zaostalih para rastvarača ne prelazi vrijednost od 25% od donje granice eksplozivnosti. Ako se računski ne mogu dokazati uvjeti iz tačke 2. stava 1. ovog člana, smatra se daje radni prostor uređaja zona opasnosti 2, a prostor oko uređaja je neugrožen. Član116. Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva koji imaju nadgledanu ventilaciju koja osigurava koncentraciju para rastvarača ispod vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti se određuju na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C: a) zona opasnosti 1 obuhvata ukupan radni prostor uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja i obuhvaćena je sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja (slika 1 i slika 2) a) zona opasnosti 2 obuhvata radni prostor uređaja, a prostor oko uređaja nije ugrožen eksplozivnim smjesama. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 16 od 22 Član 117 Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, koji imaju kontrolisanu ventilaciju koja 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38°C i temperatura zraka u uređaju niža od 38°C osigurava koncentraciju para rastvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti se određuju na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C: a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja; 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38°C i temperatura zraka u uređaju niža od 38°C a) zona opasnosti 2 obuhvata radni prostor uređaja; b) prostor oko uređaja je neugrožen. Član 118. Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, koji imaju nadgledanu ventilaciju koja osigurava koncentraciju para rastvarača između 10% i 50% od donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C (slika 3 i slika 4): a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od ivica svih otvora uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja u nastavku zone 1 od sfernog radijusa od 10 m od ivica svih otvora uređaja; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 17 od 22 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u uređaju niža od 38 °C: a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja (slika 1 i slika 2); b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja. Član119. Za uređaje u kojima se premazna sredstva nanose na radne komade valjanjem ili nalijevanjem i ti uređaji nisu zatvoreni u radne komore, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) ako uređaj nema lokalnu ventilaciju, već se provjetravanje obavlja općom ventilacijom prostorije, zone opasnosti su: a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C ili jednaka toj temperaturi: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 10 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 1,5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita uređaja; 2) ako uređaj ima izvedenu lokalnu ventilaciju, koja osigurava koncentraciju para rastvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti su: a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C ili jednaka toj temperaturi: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 1,5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata uređaj i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; 3) ako uređaj ima izvedenu lokalnu kontrolisanu ventilaciju, koja osigurava koncentraciju para rasvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti su: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 18 od 22 a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i emperatura zraka u okolini uređaja niža ili jednaka 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata uređaj i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata cijeli uređaj. Član 120. Zone opasnosti oko otvora ventilacionih cjevovoda određuju se na sljedeći način: 1) Akoje u cjevovodu zona opasnosti 1 (slika 5) a) prostor oko otvora ventilacionog cjevovodaje zona opasnosti 1 koja obuhvaća sferni radijus od 1,5 m od ivica otvora; b) zona opasnosti 2je prostor oko otvora ventilacionog cjevovoda koja obuhvata prostor zone opasnosti 1 do granice sfernog radijusa od 1,5 m od ivica otvora. 2) ako je u ventilacionom cjevovodu zona opasnosti 2 (slika 6), ta zona se prostire oko otvora cjevovoda do granice sfernog radijusa od 1,5 m od ivica otvora. 2. Zone opasnosti kod sušara Član 121. Kriterij za određivanje zona opasnosti kod sušara su: 1) izvor opasnosti kod sušara, odnosno radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo; 2) neugrožen prostor sušare, odnosno radni prostor sušare, odnosno radni prostor sušare u kojem koncentracija para rastvarača pri maksimalnoj temperaturi sušenja ne može preći vrijednost od 10 % od donje granice eksplozivnosti; 3) prelazni prostor sušare, odnosno radni prostor sušare u kome se zapreminska koncentracija para rastvarača pri maksimalnoj temperaturi sušenja nalazi između vrijednosti 10% i 80% donje granice eksplozivnosti, zavisno od ukupnog trajanja svih kvarova u toku godine, koji bi mogli imati za posljedicu pojavu eksplozivne smjese. Dozvoljene granice prelaznog prostora sušara, u smislu stava 1. ove tačke, ne mogu biti veće od 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti; 4) sušare sa neugroženim radnim prostorom, odnosno sušare koje su projektovane sa dozvoljenom koncentracijom para rastvarača u vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti pod uvjetom; a) daje projektovana količina svježeg zraka potvrđena ispitivanjem; b) da imaju kontrolisanu ventilaciju; c) da se računski dokaže da u svim slučajevima prestanka rada ventilacionog sistema sušare koncentracija zaostalih para rastvarača neće prirodnom ventilacijom preći dozvoljenu granicu prelaznog prostora; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 19 od 22 5) sušare sa prelaznim prostorom koje su projektovane sa dozvoljenom koncentracijom para rastvarača u vrijednosti od 10% do 50% donje granice eksplozivnosti, pod uvjetom: a) daje projektovana količina svježeg zraka potvrđena ispitivanjem; b) da imaju kontrolisanu ventilaciju. Član 122. Ako se radni komadi između uređaja u kome se nanosi premazno sredstvo i sušare transportuju preko transportnog uređaja koji nije zaštićen uređajem za predsušenje, zone opasnosti određuju se na sljedeći način: 1) ako je tačka zapaljivosti rastvarača niža od 38°C i temperatura zraka u prostoriji niža ili jednaka 38°C (Slika 7); a) zona opasnosti 1 obuhvaćena je sfernim radiju-som od 5 m od gabarita radnih komada; b) zona opasnosti 2 prostire se između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 10 m od gabarita radnih komada; 2) ako je tačka zapaljivosti rastvarača viša od 38°C i temperatura u prostoriji niža od 38°C (Slika 8): a) zona opasnosti 1 obuhvaćena je sfernim radiju-som od 1,5 m od gabarita radnih komada; b) zona opasnosti 2 prostire se između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita radnih komada; Član 123. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 20 od 22 Transport radnih komada na koje je naneseno premazno sredstvo kroz prostor lakirnice bez uređaja za predsušenje, u smislu odredaba člana 122. ovog pravilnika, dozvoljeno je samo ako prostor lakirnice ima opću ventilaciju sa najmanje 10 izmjena zraka na sat. Ako se predsušenje šarže, do unošenja u komornu sušaru, obavija u prostoru lakirnice, važe u svemu odredbe člana 122. ovog pravilnika, s tim što se za granice gabarita uzima gabarit cijele šarže. Član 124. Kod sušara i predsušara koje su projektovane sa neugroženim prostorom, u smislu člana 121. tačka 4. ovog pravilnika, ne postoje zone opasnosti ni u radnom prostoru ni u prostoru oko sušare. Ako se računski ne može dokazati da koncentracija zaostalih para rastvarača prirodnom ventilacijom neće preći dozvoljenu granicu prelaznog prostora, radni prostor sušareje zona opasnosti 2, a oko sušare je neugrožen prostor (slika 9). Član 125. Za sušare i predsušare koje su projektovane sa prelaznim prostorom u smislu člana 121. tačka 5. ovog pravilnika, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) za komornu sušaru, predsušaru i tunelsku sušaru (slika 10 i slika 11); a) zona opasnosti 1je radni prostor sušare; b) zona opasnosti 2je prostor oko otvora sušare i obuhvaćen je sfernim radijusom od 5 m od ivica otvora sušare; 2) za tunelsku sušaru kod koje je radna temperatura viša ilijednaka temperaturi od 140°C (slika 12): a) zona opasnosti 1 je ulazni dio radnog prostora sušare i prostire se od ulaznog otvora do 3/4 dužine radnog prostora sušare; b) zona opasnosti 2 je izlazni dio radnog prostora sušare (1/4 dužine sušare), kao i prostor oko ulaznog otvora sušare obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica ulaznog otvora. Ako sušara ima i druge otvore koji su u zoni opasnosti 1, zona opasnosti 2 prostire se i oko tih otvora u sfernom radijusu od 5 m; 3) ako su otvori tunelskih sušara opremljeni zračnim zavjesama, zona opasnosti 2 smanjuje se na sferni radijus od 1,5 m. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 21 od 22 Član 126. Izuzetno od odredaba člana 125. ovog pravilnika, ako su u pitanju sušare koje su projektovane za rad u prelaznom prostoru, a koje imaju dva ventilaciona sistema ili više ventilacionih sistema opremljenih svojim uređajima za kontrolu ventilacije, stepen opasnosti umanjuje se tako da: 1) zona opasnosti 1 postaje zona opasnosti 2; 2) zona opasnosti 2 postaje neugroženi prostor. Član 127. Za tunelske sušare projektovane za rad u prelaznom prostoru koje imaju nadglednu ventilaciju u smislu odredaba člana 99. ovog pravilnika, za određivanje zona opasnosti prime-njuju se odredbe člana 125. ovog pravilnika. Član 128. Na određivanje zona opasnosti oko otvora ventilacionih cjevovoda sušare primjenjuju se odredbe člana 120. ovog pravilnika. Član 129. Sušare sa radijacionim zagrijavanjem i sušare kod kojih temperatura na površini grijaćeg tijela prelazi temperaturu samopaljenja para rastvarača moraju se projektovati i izvoditi za rad u neugroženom prostoru. Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na sušare projektovane sa temperaturom grijaćeg tijela nižom od temperature samopaljenja para rastvarača, kod kojih se ne može računski i ispitivanjem dokazati da temperatura površine grijaćeg tijela u svim tačkama nije viša od temperature samopaljenja para rastvarača. Član 130. Zone opasnosti cijelog postrojenja lakirnice ucrtavaju se u tehničku dokumentaciju postrojenja. VII. PREGLEDI I ODRŽAVANJE UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA Član 131. Redovni pregledi obavljaju se na početku, u toku i na kraju svake radne smjene. Pri redovnim pregledima, ako se uoči bilo kakva nepravilnost u radu uređaja i instalacije, mora se prekinuti nanošenje premaznih sredstava i šaržiranje uređaja. VIII. MJERE ZA ZAŠTITU Član 132. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati odgovarajuću spoljnu i unutrašnju protivpožarnu hidrantsku mrežu i prenosne protivpožarne aparate. Član 133. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati instalaciju za signalizaciju požara ručnim aktiviranjem. Član 134. U prostoru ili prostoriji lakirnice, kao i na svim prilazima lakirnici, moraju se na vidljivo mjesto postaviti table na kojima su ispisana slijedeća upozorenja i zabrane: 1) "Opasnost od požara i eksplozije"; 2) "Zabranjeno pušenje i pristup sa otvorenim plamenom"; 3) "Zabranjena upotreba alata koji varniči". ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 22 od 22 Član 135. Kabine za automatsko nanošenje premaznih sredstava, čija je zapremina radnog prostora veća od 60 rrv1, moraju biti opremljene stabilnim uređajem za gašenje požara sa automatskim aktiviranjem. Član 136. Kada za uranjanje u kojoj je slobodna površina premaznog sredstva veća od 1 m2 mora imati stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Mlaznice stabilnog uređaja za gašenje požara kod kade za uranjanje moraju biti izvedene tako da sredstvo za gašenje osigurava sigurno pokrivanje cjelokupne slobodne površine premaznog sredstva. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 137. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da se primjenjuje Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva ("Službeni list SFRJ", broj 57/85). Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 07-02-2459/11 Ministar Erdal Trhulj, s. r. 22. februara 2012. godine, Mostar
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 10/12 03.02.2012 apoteke,zdravstvo PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA REGISTRA VERIFICIRANIH APOTEKA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I APOTEKA U PRIVATNOJ PRAKSI ZA TERITORIJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I – OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom uređuje se sadržaj i način vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije Bosnе i Hercegovine (u daljem tekstu: Registar). II – SADRŽAJ REGISTRA Član 2. Registar sadrži sljedeće podatke: 1) naziv kantona, 2) naziv apoteke zdravstvene ustanove, odnosno apoteke u privatnoj praksi, 3) adresa, općina, telefon, faks, e-mail adresa, 4) podaci o odgovornoj osobi, i to: - ime, ime jednog roditelja, prezime - broj licence - rok važenja licence - radno vrijeme Obrazac za unošenje podataka iz stava 1. ovog člana u Registar sastavni je dio ovog pravilnika. (Prilog 1). Član 3. Kantonalna ministarstva zdravstva u skladu sa članom 23. stav 5. Zakona o apotekarskoj djelatnosti dostavljaju kopiju rješenja o ispunjavanju uvjeta za rad apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi Federalnom ministarstvu zdravstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), kao i sve izmjene i dopune važećih rješenja. Podaci sadržani u rješenju iz stava 1. ovog člana, upisuju se u Registar. III – NAČIN VOĐENJA REGISTRA Član 4. Registar vodi Ministarstvo u elektronskoj formi. Član 5. Upis podataka, izmjene, dopune i brisanje podataka u Registru obavlja ovlašteni službenik Ministarstva, imenovan posebnim rješenjem federalnog ministra zdravstva. Član 6. Registar se objavljuje na službenoj web stranici Ministarstva. Podaci u Registru ažuriraju se svaka tri mjeseca.
Pravilnik o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/11 11.11.2011 SN FBiH 11/17 rudarstvo,ispit,stručni ispit Broj 76 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 11. 11. 2011. Na osnovu ~lana 33. stav 2. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 26/10), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O POLAGANJU STRU^NOG ISPITA ZA ODRE\ENE POSLOVE U OBLASTI RUDARSTVA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet Pravilnika) (1) Ovim Pravilnikom se ure|uje program stru~nog ispita, uslovi, na~in i tro{kovi polaganja stru~nog ispita (u daljnjem tekstu: ispit). ^lan 2. (Pojmovi) (1) Pojmovi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljede}e zna~enje: – stru~ni ispit jest ispit kojega prema Zakonu o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine moraju polo`iti lica za obavljanje odre|enih poslova u oblasti rudarstva; – odre|eni poslovi su stru~ni poslovi: tehni~ko rukovo- |enje, projektovanje, revizija projekata, poslovi za{tite na radu, periodi~ni pregledi, samostalno obavljanje rudarskih mjerenja i nadzor nad rudarskim radovima; – komisija jest komisija koja provodi stru~ni ispit; – kandidat je obaveznik polaganja koji pristupa polaganju stru~nog ispita; – ministarstvo jest federalno ministarstvo; – ispitiva~ je ~lan Komisije koji vr{i provjeru znanja kandidata iz oblasti koja je utvr|ena rje{enjem o imenovanju; – podnosilac zahtjeva je fizi~ko ili pravno lice koje za kandidata podnosi zahtjev za polaganje ispita; – poslovnik je dokument kojim komisija bli`e ure|uje svoj rad. ^lan 3. (Vrste ispita) (1) Ispit se pola`e za: – tehni~ko rukovo|enje, – za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja, i – za nadzor nad rudarskim radovima. (2) Polo`enim stru~nim ispitom za tehni~ko rukovo|enje sti~e se pravo obavljanja poslova tehni~kog rukovo|enja, projektovanja, revizije projekata, poslova za{tite na radu i poslova periodi~nih pregleda. ^lan 4. (Svrha ispita) Na ispitu se provjerava sposobnost kandidata da samostalno obavlja poslove koje je Zakonom o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, kao jedan od uslova propisan polo`en stru~ni ispit. II. USLOVI POLAGANJA ISPITA ^lan 5. (Pravo polaganja) (1) Pravo polaganja stru~nog ispita u skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine i ovog Pravilnika imaju: a) za tehni~ko rukovo|enje - diplomirani in`enjeri, i to rudarstva, rudarstva za bu{otinsku eksploataciju, geologije, sigurnosti i pomo}i, elektrotehnike, ma{instva tehnologije, geodezije, gra|evine, koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva oblasti rudarstva nakon sticanja stru~ne spreme, b) za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja - diplomirani in`enjeri, i to rudarstva i geodezije, koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja visoke stru~ne spreme i rudarski i geodetski tehni~ari, koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja srednje stru~ne spreme, c) za nadzor nad rudarskim radovima - tehni~ari, i to rudarski, geolo{ki, geodetski, elektro,ma{inski, hemijski, gra|evinski, koji imaju najmanje tri godine radne iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja srednje stru~ne spreme. ^lan 6. (Uslovi za prijavu i odlaganje ispita) (1) Prijava za polaganje ispita za tehni~ko rukovo|enje i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja podnosi se Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na propisanom obrascu, najmanje 60 dana prije po~etka mjeseca redovnog ispitnog roka. (2) Prijavu za polaganje ispita iz stava 1. ovog ~lana mo`e podnijeti pravno lice u kojem je kandidat zaposlen ili/i kandidat, fizi~ko lice. (3) Prijava za polaganje ispita za obavljanje nadzora nad rudarskim radovima podnosi se pravnom licu kod kojeg je kandidat zaposlen. (4) Uz prijavu za polaganje ispita podnosilac zahtjeva prila`e: a) ovjerenu kopiju diplome o sticanju visoke stru~ne spreme, odnosno svjedod`be o polo`enom zavr{nom ispitu srednje {kole, b) potvrdu o radnom iskustvu sa podacima gdje i na kojim poslovima je radio, c) prijedlog tri teme za izradu pismenog rada po izboru kandidata, i d) dokaz o u plati tro{kova za polaganje ispita. (5) Ukoliko se utvrdi da je prijava nepotpuna, Ministarstvo }e pozvati podnosioca da prijavu u roku od osam dana dopuni. Ako podnosilac ne dopuni prijavu, smatrat }e se da uop}e nije ni podnesena o ~emu se donosi poseban zaklju~ak. ^lan 7. (Rje{enje o odobravanju ispita) (1) Na osnovu prijave za polaganje ispita i dostavljenih dokaza iz ~lana 6. stav 4. ovog Pravilnika, federalni ministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi rje{enje o odobravanju polaganja ispita. (2) Rje{enjem o odobravanju polaganja ispita odre|uje se tema za izradu pismenog rada, ispitiva~, mjesto i vrijeme polaganja ispita i tro{kovi polaganja ispita. ^lan 8. (Sadr`aj ispita) (1) Ispit se sastoji iz op}eg i posebnog dijela. (2) Op}i dio ispita kandidat pola`e usmeno, prema programu utvr|enom u ~lanu 29. ovog Pravilnika. (3) Posebni dio ispita obuhvata: izradu pismenog rada iz oblasti rudarstva, zavisno o vrsti i stepenu {kolske spreme, a prema programu utvr|enom u ~lanu 30. ovog Pravilnika i usmeni dio, odnosno odbranu pismenog rada. ^lan 9. (Ispitni rokovi) (1) Ispit se pola`e u redovnim rokovima, i to aprilu, junu, septembru i novembru. (2) Po potrebi se mo`e zakazati i vanredni ispitni rok. (3) Ispiti se odr`avaju izvan radnog vremena. (4) Ispit za nadzor nad rudarskim radovima odr`avaju se u sjedi{tu privrednog dru{tva prijavljenog kandidata. ^lan 10. (Obaveze pla}anja tro{kova) (1) Tro{kove polaganja ispita snosi pravno lice u kom je kandidat zaposlen odnosno kandidat. (2) Visinu tro{ka za ispit i popravni ispit posebnim rje{enjem odre|uje federalni ministar. III. KOMISIJA ZA POLAGANJE ISPITA ^lan 11. (Imenovanje ispitne komisije) (1) Ispit za tehni~ko rukovo|enje i za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja se pola`e pred komisijom za polaganje Petak, 11. 11. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 76 – Strana 15 ispita koju, u skladu sa ~lanom 33. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, imenuje federalni ministar. (2) Komisija se sastoji od predsjednika i ~etiri ~lana. Predsjednik i ~lanovi komisije mogu imati jednog ili vi{e zamjenika. (3) Komisija radi u punom sastavu. U radu komisije umjesto sprije~enog ~lana u~estvuje zamjenik. (4) Na po~etku rada komisija sa~injava i ve}inom glasova donosi Poslovnik o radu koji mora biti usagla{en sa ovim Pravilnikom. ^lan 12. (Imenovanje ispitne komisije za nadzor nad rudarskim radovima) (1) Stru~ni ispit za nadzor nad rudarskim radovima pola`e se pred komisijom za polaganje ispita koju rje{enjem imenuje federalni ministar. (2) Komisija se sastoji od predsjednika i tri ~lana. (3) ^lanovi komisije imenuju se iz reda stru~nih osoba Ministarstva, rudarske inspekcije i podnosioca zahtjeva, koji imaju polo`en stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje i imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita za tehni~ko rukovo|enje u oblasti rudarstva. Struktura komisije se odre|uje u zavisnosti od struke kandidata. ^lan 13. (Uslovi za ~lanove komisije) (1) Predsjednik i ~lanovi komisije imenuju se iz reda diplomiranih in`enjera rudarstva, elektrotehnike i ma{instva, koji imaju polo`en stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje i imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita za tehni~ko rukovo|enje u oblasti rudarstva i diplomiranih pravnika koji imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci. (2) Komisija se imenuje na period od dvije godine za ispite iz ~lana 3. ta~. 1. i 2., a za ispite iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika po potrebi. ^lan 14. (Sekretar komisije) Rje{enjem o imenovanju komisije, imenuje se i sekretar komisije. Sekretar komisije mora imati najmanje vi{u stru~nu spremu i polo`en stru~ni upravni ispit i pet godina iskustva u struci. ^lan 15. (Naknada za rad ~lanova komisije) (1) Lica koja su imenovana u ispitnu komisiju i lica koja su imenovana za zamjenike, kada u~estvuju u odr`avanju ispita, imaju pravo na naknadu. (2) Predsjedniku, ~lanovima komisije i sekretaru pripada pravo na naknadu za rad, ~iju visinu rje{enjem odre|uje federalni ministar. Visina naknade ~lanovima komisije se utvr|uje na osnovu tro{kovnika kojeg odobrava federalni ministar. (3) Rje{enjem, odnosno tro{kovnikom iz stava 2. ovog ~lana utvr|uju se putni tro{kovi ~lanova komisije koji u~estvuju u radu, a ~ije je mjesto prebivali{ta izvan sjedi{ta Ministarstva. ^lan 16. (Administrativni i finansijski poslovi) (1) Administrativne i finansijske poslove za komisiju iz ~lana 11. ovog Pravilnika obavlja Ministarstvo, a za komisiju iz ~lana 12. ovog Pravilnika obavlja privredno dru{tvo za svog kandidata. (2) Sekretar komisije obavlja administrativne poslove vezano uz spis za polaganje ispita pojedinog kandidata, te o upisu uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu u evidenciju - registar o polo`enim ispitima. (3) Administrativni poslovi iz stava 2. ovoga ~lana uklju~uju posebno provjeru: a) da li su uz zahtjev za polaganje ispita prilo`eni svi propisani dokumenti, b) da li su u zahtjevu za polaganje ispita navedeni svi podaci propisani obrascem zahtjeva, c) da li kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita, d) da li su pla}eni tro{kovi polaganja ispita. IV. TOK POLAGANJA ISPITA ^lan 17. (Pristupanje ispitu) (1) Kandidat pristupa ispitu preuzimanjem teme za pismeni rad koju je utvrdila komisija na prijedlog ispitiva~a. (2) Zadatak za pismeni rad treba da bude tako formulisan da omogu}i kandidatu da poka`e sposobnost samostalnog rada u kome treba da izrazi prakti~no iskustvo, teorijsko znanje, poznavanje zakona, tehni~kih propisa, normativa i standarda kao i savremena, nau~na i tehni~ka dostignu}a u rje{avanju dobijenog pismenog zadatka. (3) Kandidat je du`an rad uraditi samostalno. (4) Zapo~eti ispit se mo`e odlo`iti iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga na pisani zahtjev kandidata. (5) Zahtjev za odlaganje se podnosi komisiji, najkasnije osam dana prije utvr|enog roka polaganja ispita. O odlaganju ispita odlu~uje komisija. (6) Odlo`eni ispit kandidat nastavlja u sljede}em ispitnom roku. ^lan 18. (Vrijeme izrade pismenog rada) (1) Izrada pismenog rada mo`e trajati najdu`e 45 dana. (2) Pismeni rad se predaje tvrdo uvezan (tekstualni i grafi~ki dio) u dva primjerka u zadanom roku. (3) Jedan primjerak pismenog rada ostaje u spisu predmeta, a jedan se vra}a kandidatu. ^lan 19. (Dostava pismenog rada) (1) Kandidat za polaganje stru~nog ispita, najkasnije 15 dana prije polaganja ispita dostavlja komisiji svoj pismeni rad, radi pregleda i ocjenjivanja. (2) Ukoliko kandidat pismeni rad ne dostavi u roku odre|enom u stavu 1. ovog ~lana smatra se da je odustao od polaganja stru~nog ispita. Novi zahtjev kandidat mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci, u skladu sa ~lanom 6. ovog Pravilnika. (3) Pismeni rad kandidata pregleda i ocjenjuje ispitiva~ o ~emu izvje{tava ispitnu komisiju. (4) Ukoliko ispitiva~ utvrdi da pismeni rad ne zadovoljava, kandidat ne mo`e pristupiti usmenom dijelu ispita. O negativnoj ocjeni rada ispitna komisija obavje{tava kandidata neposredno ili preko podnosioca zahtjeva. (5) U slu~aju iz stava 4. ovog ~lana novi zahtjev mo`e se podnijeti nakon isteka {est mjeseci. ^lan 20. (Odbrana pismenog rada) (1) Usmeni dio ispita po~inje odbranom pismenog rada. U toku odbrane pismenog rada komisija kroz odgovore na postavljena pitanja provjerava da li kandidat posjeduje potrebno znanje u struci. (2) Kandidat koji ne odbrani pismeni rad ne pristupa polaganju op}eg dijela ispita i smatra se da nije polo`io stru~ni ispit. (3) Novi zahtjev mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci. ^lan 21. (Op}i dio ispita) (1) Op}i dio ispita kandidat pola`e usmeno, tako {to odgovara na pitanja iz svake oblasti iz programa op}eg dijela ispita utvr|enog ovim Pravilnikom. (2) Prije po~etka polaganja ispita sekretar komisije obavezno utvr|uje identitet svakog kandidata i upoznaje ga o njegovim pravima i obvezama kod polaganja ispita. (3) Kandidat koji ne polo`i op}i dio ispita, upu}uje se na popravni ispit iz tog dijela. (4) Ukoliko kandidat ne polo`i op}i dio na popravnom ispitu, smatra se da nije polo`io ispit. (5) Novi zahtjev za polaganje ispita mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci. Broj 76 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 11. 11. 2011. ^lan 22. (Uspjeh na ispitu) (1) Kona~an uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se prema pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu ispita. (2) Ocjenu uspjeha kandidata na ispitu utvr|uje komisija ve}inom glasova. (3) Uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se ocjenom "polo`io" i "nije polo`io" o ~emu se kandidat usmeno obavje{tava. (4) Na~in ocjenjivanja uspjeha kandidata do kona~ne ocjene "polo`io" ili "nije polo`io" komisija utvr|uje Poslovnikom o radu iz ~lana 11. stav 4. ovog Pravilnika. ^lan 23. (Zapisnik o toku ispita) (1) O polaganju ispita vodi se zapisnik na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. U zapisnik se unose svi va`niji podaci o toku ispita, kao {to su: – broj pod kojim je prijava zaprimljena, – naziv i sastav ispitne komisije, – datum i mjesto odr`avanja ispita, – ime i prezime kandidata, datum, mjesto ro|enja i mjesto prebivali{ta, – naziv teme za pismeni rad, pitanja postavljena kandidatu i uspjeh kandidata po ispitnim podru~jima i u cjelini, datum izdavanja uvjerenja, zaklju~ak o odlaganju ili upu}ivanju na popravni ispit. (2) Sastavni dio zapisnika ~ine svi dokumenti koji su prilo`eni uz zahtjev uklju~uju}i i jedan primjerak pismenog rada. (3) Zapisnik potpisuje predsjednik, ~lanovi i sekretar komisije. ^lan 24. (Izdavanje uvjerenja o polo`enom ispitu) (1) Kandidatu koji polo`i stru~ni ispit iz ~lana 3. ta~. 1. i 2. ovog Pravilnika, Ministarstvo izdaje uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu u roku od sedam dana od dana polaganja. (2) Kandidatu koji polo`i ispit iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu izdaje privredno dru{tvo, a potpisuju ga predsjednik komisije i direktor dru{tva. (3) Obrazac uvjerenja ~ini sastavni dio ovog Pravilnika. ^lan 25. (Evidencija o izdatim uvjerenjima) (1) O izdatim uvjerenjima o polo`enom ispitu Ministarstvo vodi evidenciju-registar. (2) Evidencija se vodi u obliku knjige koja mora biti uvezana i ovjerena, a stranice ozna~ene rednim brojevima. (3) Knjigu ovjerava federalni ministar. (4) U evidenciju se upisuju podaci o kandidatu: ime i prezime, ime roditelja, datum i mjesto ro|enja, stru~na sprema, datum polaganja stru~nog ispita, mjesto polaganja, broj i datum izdatog uvjerenja i naziv privrednog dru{tva kod kojeg je kandidat zasnovao radni odnos. (5) Evidencijska knjiga iz stava 2. ovog ~lana ~uva se kao dokument od trajne vrijednosti. (6) Evidenciju o polo`enim ispitima iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika vodi privredno dru{tvo u knjizi koja se ~uva kao dokument od trajne vrijednosti. V. PROGRAM ISPITA ^lan 26. (Dijelovi ispita) Kandidati pola`u ispit iz op}eg i posebnog dijela. ^lan 27. (Obaveznost op}eg dijela) Op}i dio ispita je jedinstven za sve kandidate koji pola`u ispit po ovom Pravilniku. ^lan 28. (Op}i dio) (1) Program op}eg dijela obuhvata: a) Poznavanje osnovnih propisa u oblasti rudarstva – Zakona o rudarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i provedbenih propisa, – Zakona o geolo{kim istra`ivanjima Federacije Bosne i Hercegovine i provedbenih propisa. b) Poznavanje osnova propisa koji su neposredno povezani sa rudarstvom i ure|uju sljede}e oblasti: – Ustav Bosne i Hercegovine; – Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sa amandmanima od I-CIX; – Zakon o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine; – Zakon o radu i – Propisi koji ure|uju oblasti za{tite na radu, za{tita `ivota i zdravlja zaposlenika na radu, organizacije organa uprave i lokalne samouprave, kancelarijsko poslovanje, ocjene uskla|enosti istra`nih prostora i eksploatacionih polja sa dokumentima ure|enja postora, osiguranja za{tite okoli{a, o~uvanja prirode, za{tite kulturnih dobara i za{tite voda, za{tita `ivota i zdravlja gra|ana kao i osiguranje imovine, stvarnopravnih odnosa, za{tite od po`ara, za{tite od prirodnih i drugih nesre}a u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lan 29. (Posebni dio ispita) (1) Posebni dio ispita obuhvata: a) pismeni dio ispita – izrada pismenog rada. b) usmeni dio ispita – odbrana pismenog rada. ^lan 30. (Sadr`aj pismenog rada) (1) Pismeni dio ispita pola`u svi kandidati, koji obuhvata izradu pismenog rada zavisno od stru~ne spreme i struke, odnosno vrste posla za koju kandidat ispit pola`e i to: a) sa visokom stru~nom spremom - izrada glavnog odnosno dopunskog ili slo`enijeg pojednostavljenog rudarskog projekta, odnosno izrada drugog tehni~kog projekta, b) sa srednjom stru~nom spremom - izrada manje slo`enog tehni~kog projekta ili pojednostavljenog rudarskog projekta, ili izrada drugog tehni~kog projekta, odnosno zadatka. (2) Zadatak za pismeni rad treba da bude tako formulisan da omogu}i kandidatu da poka`e sposobnost samostalnog rada u kome treba da izrazi prakti~no iskustvo, teorijsko znanje, poznavanje zakona, tehni~kih propisa, normativa i standarda kao i savremena, nau~na i tehni~ka dostignu}a u rje{avanju dobijenog pismenog zadatka. ^lan 31. (Odbrana pismenog rada) U odbrani pismenog rada kandidat treba da poka`e teoretsko znanje, prakti~no iskustvo, poznavanje tehni~kih propisa, normativa, standarda iz odgovaraju}e struke kao i onih propisa koji se primjenjuju pri obavljanju rudarskih poslova za koje kandidat pola`e ispit.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 64/11 03.10.2011 SN FBiH 42/11, SN FBiH 82/11 lijekovi Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 29 Na osnovu ~lana 45. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO ^lan 1. U Pravilniku o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 42/11), u ~lanu 5. u stavu 1. u ta~ki 1. rije~i: "korisniku lijeka" zamjenjuje se rije~ju "pacijentu". U stavu 1. u ta~ki 4. istog ~lana, iza alineje dva, dodaje se nova alineja tri koja glasi: "- pe~at apoteke, ogranka apoteke odnosno depoa apoteke". Dosada{nja alineja tri postaje alinejom ~etiri. U stavu 1. iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 5. koja glasi: "5. Podaci na ponovljivom receptu – ponovljivi recept za lijekove kojim se pacijenti trajno lije~e od hroni~nih bolesti, mora sadr`avati, pored podataka navedenih u ta~. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana i dio koji se vra}a pacijentu, kao i dio koji ostaje u apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke.". ^lan 2. ^lan 6. mijenja se i glasi: "^lan 6. Recepti kojim se propisuju lijekovi mogu biti: – recept za lijekove sa pozitivne liste lijekova kantona ~ije izdavanje tereti sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, – recept za lijekove iz komercijalnog asortimana koji se izdaju na teret pacijenta, i – ponovljivi recept kojim se izdaju lijekovi sa pozitivne liste lijekova kantona na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, kao i lijekovi iz komercijalnog asortimana koji se izdaju na teret pacijenta. Recept iz stava 1. alineja dva ovog ~lana, kojim se propisuju lijekovi iz komercijalnog asortimana, va`e}i je na cijeloj teritoriji Federacije. Recepti iz stava 1. ovog ~lana, pored podataka utvr|enih u ~lanu 5. ovog pravilnika, sadr`avaju i druge ugovorene podatke i oznake, uklju~uju}i i podatke za informati~ku obradu recepata. ^lan 3. Iza ~lana 6. dodaje se novi ~lan 6a., koji glasi: "^lan 6a. Obrazac recepta za lijek sa pozitivne liste lijekova kantona je bijele boje sa crnom {tampom, a za komercijalne lijekove bijele boje sa crvenom {tampom. Obrazac ponovljivog recepta sastavni je dio ovog pravilnika (Prilog 1.). Na obrascu recepta iz stava 3. ovog ~lana mora biti jasno od{tampano da li se radi o lijeku sa pozitivne liste lijekova kantona odnosno lijeku iz komercijalnog asortimana.". ^lan 4. U ~lanu 9, iza stava 6. dodaje se novi stav 7, koji glasi: "Rok va`enja recepata iz st. 4, 5. i 6. ovog ~lana po~inje te}i od dana propisivanja lijeka na recept.". ^lan 5. ^lan 10. mijenja se i glasi: " ^lan 10. Izuzetno od ~lana 9. stava 4. ovog pravilnika, ovla{teni doktor ima pravo pacijentu, na ponovljivi recept, propisati lijek za lije~enje hroni~nih bolesti za najvi{e 90 dana trajanja terapije. Lista hroni~nih bolesti za koje se mo`e propisati ponovljivi recept je sastavni dio ovog pravilnika. (Prilog 2.). Listu iz stava 2. ovog ~lana svake godine novelira Federalno ministarstvo zdravstva saglasno izvje{taju o zdravstvenom stanju stanovni{tva Federacije odnosno listi vode}ih hroni~nih nezaraznih bolesti, koje sa~injava Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine saglasno svojim nadle`nostima iz ~lana 116. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 46/10).". ^lan 6. Iza ~lana 10. dodaju se novi ~l. 10a., 10b. i 10c., koji glase: "^lan 10a. Propisivanje lijeka na na~in predvi|en u ~lanu 10. ovog pravilnika provodi se samo uz ispunjavanje slijede}ih uvjeta, i to ako: – se, prema se procjeni ovla{tenog doktora radi o stabilnom hroni~nom pacijentu, – je zdravstveno stanje pacijenta, najmanje u prethodna tri mjeseca prije propisivanja lijeka na ponovljivi recept, bilo stabilno sa istim lijekom i istom terapijskom dozom tog lijeka, – propisivanje lijeka u toj koli~ini i u tom vremenskom periodu ne}e dovesti do ugro`avanja pacijentovog zdravlja. Procjenu stabilnog hroni~nog pacijenta iz stava 1. alineja jedan ovog ~lana, obavlja ovla{teni doktor na osnovu prethodnog mi{ljenja patrona`ne slu`be, kao i vlastite procjene pacijenta, a procjenu ostalih uvjeta iz stava 1. alineja dva i tri ovog ~lana obavlja isklju~ivo ovla{teni doktor. U slu~aju propisivanja lijeka na ponovljivi recept, ovla{teni doktor je du`an evidentirati u zdravstveni karton pacijenta sve lijekove koje pacijent koristi u toku terapije lijekovima propisanim na ponovljivi recept, uklju~uju}i i dodatke prehrani i OTC preparate, a s ciljem izbjegavanja interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergije, kao i izbjegavanja ili smanjivanja nuspojave lijekova i medicinskih sredstava. ^lan 10b. U roku va`enja ponovljivog recepta iz ~lana 10. ovog pravilnika mora se osigurati aktivan nadzor nad zdravstvenim stanjem stabilnog hroni~nog pacijenta od strane patrona`ne slu`be. Propisivanje lijekova za stabilnog hroni~nog pacijenta, na na~in i pod uvjetima predvi|enim ~l. 10. i 10a. ovog pravilnika, ne odnosi se na propisivanje antibiotika, kao i opojnih droga. ^lan 10c. Lijek propisan na ponovljivi recept, na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, pacijentu se izdaje uvijek u istoj apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke, i to do uspostave elektronskog recepta (e-recepta) kada }e se lijek mo}i izdavati u bilo kojoj apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke.". ^lan 7. U ~lanu 11. stav 2. se bri{e. ^lan 8. U ~lanu 12. stav 2. mjijenja se i glasi: " Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, na ponovljivi recept mo`e se propisati i lijek u koli~ini koja odgovara zdravstvenom stanju i prirodi bolesti stabilnog hroni~nog pacijenta, ali najvi{e za 90 dana trajanja terapije, na na~in i pod uvjetima predvi|enim ~lanom 10. ovog pravilnika.". Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "U slu~ajevima ispravke na receptu, ista mora biti ovjerena faksimilom i potpisom ovla{tenog doktora.". Broj 64 – Strana 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 3. 10. 2011. ^lan 9. U ~lanu 13. bri{e se rije~ "ili" i stavlja zarez, a iza rije~i: "periculum in mora" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "repetatur" i "non repetatur". ^lan 10. U ~lanu 14. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Ako ovla{teni doktor koji propisuje lijek na ponovljivi recept, uz oznaku "repetatur" navede ve}i broj ponavljanja prema kojima bi se kod izdavanje lijeka izdala koli~ina lijeka koja je ve}a od dozvoljene, magistar farmacije je du`an umanjiti broj ponavljanja izdavanja lijeka do dozvoljene koli~ine i evidentirati na ponovljivom receptu umanjenje kod prvog izdavanja lijeka po ponovljivom receptu.". ^lan 11. Iza ~lana 18. dodaje se novi ~lan 18a. koji glasi: "^lan 18a. Lijekove koji u sebi sadr`e metadon, buprenorfin ili kombinaciju buprenorfina sa naloxonom propisuju samo doktori medicine- specijalisti psihijatri uposleni u zavodima za bolesti ovisnosti kantona ili domovima zdravlja pri centrima za mentalno zdravlje u zajednici, koji se bave bolestima ovisnosti i koji su uposlenici zdravstvenih ustanova sa liste zdravstvenih ustanova ~iji uposlenici mogu propisivati navedene lijekove. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, druge lijekove koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari mogu propisivati ovla{teni doktori odnosno ovla{teni specialisti zdravstvenih ustanova u primarnoj zdravstvenoj za{titi i koji su uposlenici zdravstvenih ustanova sa liste zdravstvenih ustanova ~iji uposlenici mogu propisivati navedene lijekove. Listu zdravstvenih ustanova na podru~ju kantona iz st. 1. i 2. ovog ~lana utvr|uje, svake godine, kantonalni ministar zdravstva na prijedlog zdravstvenih ustanova i uz mi{ljenje zavoda za bolesti ovisnosti kantona odnosno zavoda za javno zdravstvo kantona u onim kantonima u kojima zavod za bolesti ovisnosti kantona nije formiran. Lista iz stava 3. ovog ~lana objavljuje se u slu`benim novinama kantona.". ^lan 12. U ~lanu 21. stav 4. mijenja se i glasi: "Knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari ovjerava nadle`no kantonalno ministarstvo zdravstva.". ^lan 13. U ~lanu 22. stav 1. mijenja se i glasi: "Lijekovi se izdaju u apoteci, ogranku apoteke i depou apoteke u skladu sa re`imom izdavanja lijeka utvr|enim u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije, saglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona.". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Lijekovi se izdaju na recept, uz predo~enje zdravstvene legitimacije i identifikacionog dokumenta pacijenta, odnosno identifikacionog dokumenta lica koje podi`e propisani lijek za pacijenta.". Dosada{nji stav 3. postaje stav 4., koji se mijenja i glasi: "Izdavanje lijekova u apotekama, ograncima apoteka i depoima apoteka obavljaju samo magistri farmacije, a saglasno ~l. 37. i 38. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i odredbama ovog pravilnika, sa izuzetkom lijekova navedenim u st. 5., 6. i 7. ovoga ~lana, koje mogu izdavati i farmaceutski tehni~ari.". ^lan 14. U ~lanu 23, iza alineje pet, bri{e se ta~ka i stavlja zarez, te dodaje nova alineja {est, koja glasi: "- ako je recept fotokopiran.". ^lan 15. U ~lanu 24, iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana, magistar farmacije mora imati dokaz o odobrenju interventnog uvoza lijeka koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet, a koji mu dostavlja veledrogerija.". ^lan 16. Iza ~lana 25. dodaju se novi ~l. 25.a i 25b. koji glase: "^lan 25a. Pacijentu se izdaju lijekovi propisani na ponovljivom receptu, u pravilu, u razmacima od 30 dana, u roku va`enja ponovljivog recepta, saglasno propisanoj terapiji i pakovanju lijeka. Pacijent iz stava 1. ovog ~lana, ostavaruje pravo na ponovno izdavanje lijeka propisanog na ponovljivi recept, u pravilu, najranije 3 dana prije isteka roka predvi|enog za slijede}e podizanje lijeka. ^lan 25b. Ukoliko magistar farmacije tokom izdavanja lijeka utvrdi da je ovla{teni doktor na ponovljivi recept propisao lijek za lije~enje akutne bolesti, prvi put izdat }e propisanu koli~inu lijeka, te zaklju~iti ponovljeno izdavanje lijeka {to obavezno evidentira na ponovljivom receptu.". ^lan 17. U ~lanu 26. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Ako na receptu nije druga~ije propisano, na recept se mo`e izdati jedno, najmanje, originalno pakovanje lijeka, najslabije ja~ine.". ^lan 18. U ~lanu 27. iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Odredbe st. 3. i 4. ovog ~lana odnose se i na lijek koji se izdaje na ponovljivi recept.". ^lan 19. Iza ~lana 27. dodaju se novi ~l. 27a. i 27b. koji glase: "^lan 27a. U slu~aju iz ~lana 25. st. 3.i 4. ovog pravilnika kada pacijent ne pristane na izdavanje lijeka istog sastava, a koji se nalazi u prometu pod drugim imenom, magistar farmacije }e kod prvog izdavanja lijeka vratiti recept i uputiti pacijenta ovla{tenom doktoru koji je lijek propisao radi propisivanja drugog lijeka. Odredba ovog ~lana odnose se i na lijek koji se izdaje na ponovljivi recept. ^lan 27b. U slu~aju da, u roku va`enja ponovljivog recepta, ovla{teni doktor promijeni terapiju pacijentu, du`an je odmah o promjeni terapije i potrebi zaklju~enja izdavanja lijeka po ranijem izdatom ponovljivom receptu obavijestiti apoteku, ogranak apoteke odnosno depo apoteke u kojoj se izdaje lijek na ponovljivi recept.". ^lan 20. Iza ~lana 30. dodaje se novi ~lan 30a, koji glasi: "^lan 30a. Ponovljivi recepti, za lijekove koji se izdaju sa pozitivne liste lijekova kantona na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, fakturi{u se nadle`nom zavodu zdravstvenog osiguranja kantona, na isti na~in kao i ostali recepti koji terete sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona. Recept iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se nadle`nom zavodu zdravstvenog osiguranja kantona nakon svakog izdavanja lijeka, a zaklju~enje izdavanja lijeka na ponovljivi recept vr{i se nakon posljednjeg izdavanja lijeka. Zaklju~enje izdavanja lijeka na ponovljivi recept potvr|uje potpisom odgovorno lice apoteke, ogranka apoteke odnosno depoa apoteke. Potpis odgovornog lica iz stava 3. ovog ~lana potvr|uje evidentirane datume izdavanja lijeka, kao i paraf i faksimil Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 31 magistra farmacije koji je izvr{io pojedina~no izdavanje lijeka na ponovljivi recept. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne primjenjuju se na ponovljivi recept kojim se izdaju lijekovi iz komercijalnog asortimana. Apoteka, ogranak apoteke odnosno depo apoteke u kojem je izdat lijek iz komercijalnog asortimana na ponovljivi recept, du`na je voditi evidenciju o izdatim lijekovima i arhivirati ponovljivi recept kojim se izdaje lijek iz komercijalnog asortimana. Evidencija iz stava 6. ovog ~lana vodi se upisivanjem u knjigu recepata za lijekove iz komercijalnog asortimana.". ^lan 21. Pravna i fizi~ka lica koja u~estvuju u propisivanju i izdavanju lijekova, du`na su usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu istog. ^lan 22. Obrazac ponovljivog recepta utvr|en ~lanom 2. ovog pravilnika ima se primijeniti u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. ^lan 23. Do pu{tanja u opticaj obrasca ponovljivog recepta utvr|enog ~lanom 2. ovog pravilnika, funkcija ponovljivog recepta obavlja se primjenom obrasca recepata kojim se izdaju lijekovi sa pozitivne liste lijekova kantona ~ije izdavanje tereti sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, odnosno primjenom obrazaca recepata kojim se izdaju lijekovi iz komercijalnog asortimana. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, pacijentu se propisuju lijekovi na tri recepta za trajno lije~enje hroni~nih bolesti, i to najvi{e za 90 dana trajanja terapije, uz oznaku "repetatur" i navedeni broj ponavljanja izdavanja lijeka na recept. ^lan 24. Do pu{tanja u opticaj obrasca ponovljivog recepta ostaju u primjeni odredbe ~lana 14. st. 1. i 2. Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo. ^lan 25. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01-37- 4749-1 /11 Septembar 2011. godine Sarajevo Ministar Prof. dr. Rusmir Mesihovi}, s. r. Broj 64 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 3. 10. 2011. Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 33
Pravilnik o označavanju pakovanja duhanskih prerađevina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/11 07.09.2011 duhan,prerađevine PRAVILNIK O OZNA^AVANJU PAKOVANJA DUHANSKIH PRERA\EVINA ^lan 1. Ovim pravilnikom se utvr|uje na~in ozna~avanja podataka o koli~ini katrana, nikotina i ugljen-monoksida, kao i izgled tih podataka na svakom originalnom pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina koje je u prometu, te uslovi i na~in ozna~avanja duhanskih prera|evina, sadr`aj i izgled op{tih i posebnih upozorenja. ^lan 2. Upozorenje, u smislu ovog pravilnika, obuhvata upozorenje napisano na slu`benim jezicima Federacije Bosne i Hercegovine i kao takvo mora biti ozna~eno na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina, na na~in propisan ovim pravilnikom. ^lan 3. Cigarete moraju imati ozna~ene podatke o koli~ini katrana, nikotina i ugljen-monoksida po cigareti, na bo~noj strani originalnog pakovanja cigareta. Podaci iz stava 1. ovog ~lanamoraju pokrivati najmanje 15% povr{ine bo~ne strane originalnog pakovanja cigareta. ^lan 4. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina koje se nalazi u maloprodaji, osim duhana za oralnu upotrebu i ostalih duhanskih prera|evina koji ne slu`e pu{enju, mora imati ozna~eno jedno od upozorenja koja se nalaze u Prilogu 1. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na prednjoj strani pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina i mora prekriti najmanje 35% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. Upozorenja iz stava 1. ovog ~lana moraju se pravilno mijenjati tako da se svako od tih upozorenja nalazi ozna~eno na jednakim koli~inama duhanskih prera|evina u maloprodaji, u teku}oj godini. ^lan 5. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina koje se nalazi u maloprodaji, osim duhana za oralnu upotrebu i ostalih duhanskih prera|evina koji ne slu`e pu{enju, mora imati ozna~eno jedno od upozorenja koja se nalaze u Prilogu 2. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na zadnjoj strani pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina i mora prekriti najmanje 50% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. Upozorenja iz stava 1. ovog ~lana moraju se pravilno mijenjati tako da se svako od tih upozorenja nalazi ozna~eno na jednakim koli~inama duhanskih prera|evina u maloprodaji, u teku}oj godini. ^lan 6. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina za `vakanje i sisanje, koje se nalazi u maloprodaji, mora imati ozna~eno upozorenje koje se nalazi u Prilogu 3. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na najvidljivijoj povr{ini pojedina~nog pakovanja i mora prekriti najmanje 35% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. ^lan 7. Podaci iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika moraju na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina biti: a) {tampani masnim crnim slovima tipa Helvetica na bijeloj podlozi, s tim da veli~ina slova, podataka i upozorenja, zauzima najve}i mogu}i dio povr{ine odre|ene za te namjene, b) {tampani malim slovima, osim prvog slova i tamo gdje je to pravopisno druga~ije potrebno, c) {tampani u srednjem dijelu povr{ine odre|ene za podatke i upozorenja, te paralelne s gornjim rubom strane pakovanja, d) {tampani na na~in da se ne mogu ukloniti, izbrisati niti o{tetiti otvaranjem pakovanja, i e) {tampani na na~in da nisu skriveni, nejasni i da se nemogu prekriti drugim pisanim ili slikovnim materijalom. Srijeda, 7. 9. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 – Stranica 11 Podaci iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1. i ~lana 5. stav 1. ovog pravilnika, moraju na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina biti uokvirena crnim okvirom {irine najmanje 3 mm, a najvi{e 4 mm, koji ~ini sastavni dio povr{ine na kojoj se prikazuju podaci i upozorenja. Okvir iz stava 2. ovog ~lana ne smije da prekriva tekst podataka iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1. i ~lana 5. stav 1. ovog pravilnika. ^lan 8. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stava 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika ne smiju biti ozna~ena na dodatnom prozirnom celofanu pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina koji se koriste u maloprodaji. ^lan 9. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta, ~ija vidljiva povr{ina prelazi 75 cm², upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika, moraju prekriti povr{inu od najmanje 26,25 cm² na svakoj strani pojedina~nog pakovanja. ^lan 10. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika, mogu biti pri~vr{}eni kao naljepnice, pod uslovom da se te naljepnice ne mogu ukloniti. ^lan 11. Pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina mora biti ozna~eno serijskim brojem ili ekvivalentom koji sadr`i podatke o mjestu i datumu proizvodnje. ^lan 12. Na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina ne mogu se upotrebljavati izrazi kao {to su: 1. "sa malim koli~inama katrana", 2. "light", 3. "ultra-light", 4. "mild", 5. "extra". Na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina ne mogu se upotrebljavati li~na imena, slike, simboli ili drugi znakovi koji bi mogli kod potro{a~a stvoriti utisak da se radi o manje {tetnom proizvodu. ^lan 13. Proizvo|a~i i uvoznici duhanskih prera|evina du`ni su usaglasiti ozna~avanje originalnih, pojedina~nih pakovanja duhanskih prera|evina na na~in propisan odredbama ovog pravilnika u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. ^lan 14. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/11 13.07.2011 SN FBiH 64/11, SN FBiH 82/11 lijekovi PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim se pravilnikom utvr|uju uvjeti za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). ^lanak 2. Lijekovi se propisuju i izdaju na recept odnosno bez recepta, u zavisnosti od re`ima izdavanja lijeka utvr|enog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), a suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/08), kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona. ^lanak 3. Lijekove na recept propisuje ovla{teni doktor medicine, doktor stomatologije, odnosno obiteljski doktor u primarnoj zdravstvenoj za{titi (u daljnjem tekstu: ovla{teni doktor). Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga ~lanka, lijekove na recept mogu propisivati i doktori medicine i doktori stomatologije - specijalisti (u daljnjem tekstu: ovla{teni specijalisti u Srijeda, 13. 7. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 29 primarnoj zdravstvenoj za{titi), kao i ovla{teni doktori, specijalisti uposleni u hitnoj medicinskoj pomo}i. ^lanak 4. Lijekovi se izdaju u ljekarnama, ograncima ljekarne i depoima ljekarne. U depoima ljekarne mogu se izdavati samo gotovi lijekovi, osim gotovih lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne susptancije. II - RECEPT ^lanak 5. Recept obvezno mora sadr`avati sljede}e: 1. Podatke o korisniku lijeka: – prezime i ime i godina ro|enja (za osobu mla|u od jedne godine navesti mjesto, dan, mjesec i godinu ro|enja), – adresa, – mati~ni broj (JMBG), – {ifra bolesti (MKB). 2. Podatke o lijeku: – naziv, oblik, ja~ina, pakovanje i koli~ina lijeka – na~in uporabe lijeka. 3. Podatke o propisiva~u lijeka: – naziv, sjedi{te i pe~at zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse – faksimil i potpis ovla{tenog lije~nika odnosno ovla{tenog specijaliste – datum propisivanja recepta. 4. Podatke o izdava~u lijeka: – naziv, sjedi{te i {ifra ljekarne, ogranka ljekarne, odnosno depoa ljekarne – potpis magistra farmacije – datum izdavanja lijeka. ^lanak 6. Recepti kojim se propisuju lijekovi ~ije izdavanje tereti sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja, pored podataka utvr|enih u ~lanku 5. ovoga pravilnika, sadr`avaju i druge ugovorene podatke i oznake, uklju~uju}i i podatke za informati~ku obradu recepata. Obrazac recepta za lijek s pozitivne liste lijekova kantona je bijele boje s crnom {tampom, a za komercijalne lijekove bijele boje s crvenom {tampom. Na obrascu recepta iz stavka 2. ovoga ~lanka mora biti jasno otiskano da li se radi o lijeku s pozitivne liste lijekova kantona odnosno lijeku iz komercijalnog asortimana. ^lanak 7. Recept ima zna~aj javne isprave. Recept se ispunjava ~itko tintom ili kemijskom olovkom plave ili crne boje, odnosno kompjuterskim upisom. III - PROPISIVANJE LIJEKOVA ^lanak 8. Ovla{teni doktori mogu samostalno propisivati lijekove na recept ili po preporuci specijaliste odre|ene grane medicine odnosno stomatologije. U slu~aju propisivanja lijekova na recept, sukladno propisanom re`imu izdavanja lijeka utvr|enog od Agencije, po preporuci specijaliste odre|ene grane medicine odnosno stomatologije koji predla`u potrebnu terapiju - lijekove ovla{tenom doktoru, ovla{teni doktor, na pole|ini recepta upisuje ime i prezime specijaliste koji je predlo`io navedeni lijek, datum preporuke i broj nalaza specijaliste, te naziv zdravstvene ustanove odnosno ordinacije privatne prakse, kao i klauzulu "po preporuci specijaliste". Ovla{teni doktori propisuju lijekove s pozitivne liste lijekova kantona, ukoliko zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa u kojoj su uposleni ima zaklju~en ugovor s nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona. ^lanak 9. Na jedan recept se mo`e propisati samo jedan lijek, oblik i ja~ina, i to samo za pojedina~nog pacijenta. Nazivi lijekova mogu se skra}ivati na na~in koji je utvr|en va`e}om farmakopejom. Nazivi gotovih lijekova ispisuju se bez skra}ivanja. Recept iz stavka 1. ovoga ~lanka vrijedi 15 dana od dana propisivanja lijeka, ako ovim pravlnikom nije druga~ije propisano. Recepti kojima se propisuju antibiotici vrijede tri dana od dana propisivanja lijeka. Recepti kojima se propisuju opojne droge vrijede pet dana od dana propisivanja lijeka. ^lanak 10. Izuzetno od ~lanka 9. stavka 4. ovoga pravilnika, ovla{teni doktor mo`e propisati recept s rokom va`enja maksimalno do tri mjeseca od dana propisivanja lijeka, i to samo u slu~ajevima kada se od strane ovla{tenog doktora procijeni da se radi o stabilnom kroni~nom pacijentu. Procjenu stabilnog kroni~nog pacijenta iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja ovla{teni doktor na temelju prethodnog mi{ljenja patrona`e, kao i vlastite procjene pacijenta, a suglasno utvr|enoj listi kroni~nih bolesti. U roku va`enja recepta iz stavka 1. ovoga ~lanka mora se osigurati aktivan nadzor nad zdravstvenim stanjem stabilnog kroni~nog pacijenta od strane patrona`e. Propisivanje lijekova za stabilnog kroni~ara na na~in predvi|en u st. 1. i 2. ovoga ~lanka ne odnosi se na antibiotike, kao i opojne droge. ^lanak 11. Kada se propisuje gotov lijek koji se u prometu nalazi u raznim oblicima, veli~inama, pakiranjima i ja~inama, ovla{teni doktor koji propisuje lijek na recept, nazna~uje oblik, ja~inu, veli~inu pakiranja i dozu lijeka. Broj pakiranja ozna~ava se rimskim brojem i latinskim nazivom broja. ^lanak 12. Na jedan recept se mo`e propisati lijek u koli~ini koja odgovara objektivnom zdravstvenom stanju pacijenta i prirodi bolesti, ali najvi{e za 30 dana trajanja terapije. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, na jedan recept se mo`e propisati i lijek u koli~ini koja odgovara zdravstvenom stanju i prirodi bolesti stabilnog kroni~nog pacijenta iz ~lanka 10. ovoga pravilnika, ali najvi{e za tri mjeseca trajanja terapije. Broj pakiranja lijeka ozna~ava se rimskim brojevima i slovima na latinskom jeziku. Ako je broj pakiranja ve}i od jednog, obvezno je staviti oznaku "necesse est!". U slu~ajevima propisivanja lijeka na recept u hitnoj medicinskoj pomo}i mo`e se propisati lijek u koli~ini potrebnoj za tri dana lije~enja ili najmanje originalno pakiranje. ^lanak 13. Kada se usljed prirode bolesti lijek treba `urno izdati, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek ozna~ava recept s jednom od sljede}ih oznaka: "cito", "statim" ili "periculum in mora". ^lanak 14. Ako ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji propi{e lijek na recept smatra da ne treba ponoviti izdavanje lijeka po tom receptu, na recept vlastoru~no stavlja oznaku "non repetatur". Oznaka iz stavka 1. ovoga ~lanka ne smije biti otiskana na receptu. ^lanak 15. Naputak o na~inu uporabe lijeka mora biti na receptu potpun. Nije dozvoljeno staviti samo rije~i: "po naredbi", "po uputstvu" i sl. Broj 42 – Stranica 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 7. 2011. Naputak na receptu za lijekove za koje je odre|eno da ih primjenjuje zdravstveni djelatnik ima oznaku "na ruke doktora" (ad manum medici). ^lanak 16. Nazivi lijeka koji se izra|uju u ljekarnama i ograncima ljekarni (u daljnjem tekstu: magistralni lijekovi ili galenski pripravci) ispisuju se na receptu, po pravilu, na latinskom jeziku, i to prema nazivima iz va`e}e farmakopeje ili stru~no prihva}enim nazivima u metodologiji izrade lijekova. Pri propisivanju magistralnog lijeka ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek ispisuje njegove sastojke i koli~ine u gramima (g), i to arapskim brojkama, odnosno rimskim brojevima ako su u pitanju kapi. Kada ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista propi{e lijek na recept iznad maksimalne dopu{tene doze, ozna~ava ga uskli~nikom i potpisom. ^lanak 17. Lijekovima koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, smatraju se lijekovi koji sadr`e jednu ili vi{e opojnih droga i/ili psihotropnih supstancija, a za koje je zasebnim propisima odre|eno da se mogu stavljati u promet u medicinske svrhe. Na propisivanje i izdavanje lijekova iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenjuju se odredbe Zakona o spre~avanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06). Odredbe stavka 1. ovoga ~lanka ne odnose se na lijekove koji u svom sastavu sadr`e do: 1) 100 mg folkodina u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 2) 30 mg kodeina u kombinacijama sa drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 3) 50 mg amobarbitona u kombinacijama sa drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 4) 5mg fenobarbitona u kombinacijama s drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 5) 2,5 mg difenoksilata u obliku baze, u pojedina~noj dozi s odgovaraju}om dozom atropina. ^lanak 18. Za jednokratno izdavanje, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista mo`e propisati lijek koji sadr`i najvi{e: – fenobarbitona 2,0 g – kodein fosfata 0,3 g – meprobamata 8,0 g – metadona 0,2 g – metilfenobarbitona 10,0 g – morfin sulfata 6,0 g – pentazocina 5,0 g – triheksifenidila 0,5 g – fentanila 0,05 g – buprenoffina 0,32 g – hidromorfona 0,45 g – oksikodona 1,12 g. ^lanak 19. Ne smiju se propisivati niti izdavati lijekovi koji sadr`e kokain-hlorid. ^lanak 20. Kokain-hlorid mo`e se izdavati samo za potrebe zdravstvenih ustanova, i to samo u obliku rastvora koji sadr`i do 20% kokaina, odnosno u obliku masti za o~i koja sadr`i do 2% kokaina. Kokain-hlorid mo`e se izdavati samo na temelju pismenog trebovanja zdravstvene ustanove koju je potpisala ovla{tena osoba. ^lanak 21. Recept kojim se propisuje lijek koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari, izdaje se u dva primjerka, s oznakom "kopija" na drugom primjerku i s naznakom rednog broja knjige evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari. Recept iz stavka 1. ovoga ~lanka vrijedi pet dana od dana propisivanja. Ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari obvezan je voditi knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, a suglasno propisima o opojnim dogama, te takve podatke unijeti i u zdravstveni karton pacijenta. Knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari ovjerava Agencija, suglasno svojim nadle`nostima iz ~lanka 60. stavak 1. pod c) Zakona o spre~avanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga. IV - IZDAVANJE LIJEKOVA ^lanak 22. Lijekovi se, u pravilu, izdaju na recept, uz obvezno po{tivanje propisanog re`ima izdavanja lijeka utvr|enog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije, suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Lijekovi s pozitivne liste lijekova kantona mogu izdavati samo one zdravstvene ustanove odnosno privatni zdravstveni djelatnici koji imaju zaklju~en ugovor s nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona. Izdavanje lijekova u ljekarnama, ograncima ljekarni i depoima ljekarni obavljaju samo magistri farmacije, a suglasno ~l. 37. i 38. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i odredbama ovoga pravilnika. Bez recepta se mogu izdati samo gotovi lijekovi, u smislu ~lanka 2. ovoga pravilnika, a za koje je Agencija, prilikom izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet u Bosni i Hercegovini, odredila re`im izdavanja lijeka bez recepta. Bez recepta se mogu izdavati i lijekovi koji u va`e}oj farmakopeji nisu ozna~eni jednim kri`om (+) ("separanda") ili sa dva kri`a (++) ("claudenda"). Iznimno, bez recepta se, uz potreban naputak za primjenjivanje,mogu izdavati cresoli soluito saponata u koli~ini od 125 g. ^lanak 23. Magistar farmacije ne smije izdati lijek na recept u sljede}im slu~ajevima ako: – na receptu nedostaje potrebno obilje`avanje odnosno podaci iz ~lanka 5. ovoga pravilnika, – je od dana propisivanja lijeka proteklo vi{e od 15 dana odnosno vi{e od tri mjeseca u slu~ajevima iz ~lanka 10. ovoga pravilnika, – je od dana propisivanja antibiotika proteklo vi{e od tri dana, – je od dana propisivanja lijeka koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari proteklo vi{e od pet dana, – je na recept propisan lijek iznad dopu{tene maksimalne doze, a ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalist koji je propisao lijek nije stavio oznake propisane ~lankom 16. stavak 3. ovoga pravilnika. ^lanak 24. Magistar farmacije ne mo`e bez recepta izdati lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet, a kojom je propisan re`im izdavanja lijeka na recept sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima i propisima donijetim na temelju tog zakona. Magistar farmacije ne mo`e staviti u promet lijek koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet i koji nije ozna~en sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka magistar farmacije mo`e izdati lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet, ako se predmetni lijek nabavlja po proceduri i na~inu utvr|enom za Srijeda, 13. 7. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 31 interventni uvoz, suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Magistar farmacije ne mo`e staviti lijek u promet na malo putem interneta. ^lanak 25. Lijek propisan na recept sa oznakom `urnosti, magistar farmacije odmah izdaje. U vrijeme no}nog de`urstva, magistar farmacije izdaje lijek na temelju recepta koji nosi oznaku `urnosti iz ~lanka 13. ovoga pravilnika, kao i recepte propisane u vrijeme no}nog de`urstva u hitnoj medicinskoj pomo}i. ^lanak 26. Gotov lijek se izdaje u originalnom pakiranju. Iznimno, gotov lijek se mo`e izdati i iz ve}eg (bolni~kog pakiranja), prilikom ~ega je magistar farmacije du`an na vanjskom omotu ozna~iti naziv, koli~inu i broj serije, na~in uporabe i rok ~uvanja lijeka, kao i druge podatke va`ne za pravilnu uporabu lijeka. Ako na receptu nije duga~ije propisano, na recept se mo`e izdati najmanje jedno originalno pakiranje lijeka, najmanje ja~ine. ^lanak 27. Magistar farmacije izdaje na recept samo onaj lijek koji je propisan na receptu. Ako ljekarna nema propisanog lijeka, obvezna ga je nabaviti ili njegovo izdavanje pacijentu osigurati u drugoj ljekarni. Izuzetno od st. 1. i 2. ovoga ~lanka, ako ljekarna nema propisani lijek zbog njegove nesta{ice na tr`i{tu Federacije, magistar farmacije mo`e izdati lijek istog sastava koji se u prometu nalazi pod drugim imenom, pod uvjetom da se pacijent usuglasio s takvom zamjenom lijeka. Zamjenu lijeka iz stavka 3. ovoga ~lanka magistar farmacije nazna~ava na receptu. ^lanak 28. Ako zbog duljeg stajanja gotov lijek mo`e postati neispravan, magistar farmacije je du`an, prije izdavanja takvog lijeka otvoriti jedno pakiranje i provjeriti da li na lijeku ima vidljivih promjena na temelju kojih se mo`e opravdano posumnjati u njegovu ispravnost. Ako se posumnja u ispravnost ili organolepti~ki utvrdi neispravnost gotovoga lijeka, magistar farmacije je du`an obustaviti daljnje izdavanje lijeka i odmah izvijestiti nadle`nu farmaceutsku inspekciju. Ako je do{lo do zamjene lijeka u originalnom pakiranju ili nekog drugog propusta (zamjena naputka) ili nedostatka podataka iz deklaracije, magistar farmacije mora o tome odmah izvijestiti nadle`nu farmaceutsku inspekciju. Magistar farmacije tijekom pru`anja ljekarni~kih usluga pacijentu mo`e uskratiti izdavanje lijeka i u slu~ajevima predvi|enim ~lankom 39. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. ^lanak 29. Ako pri propisivanju gotovoga lijeka koji se u prometu nalazi u raznim oblicima, ja~inama odnosno veli~inama, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalist, ne nazna~i oblik, veli~inu odnosno ja~inu lijeka, magistar farmacije upozorava na to ovla{tenog doktora odnosno ovla{tenog specijalistu i poku{ava se s njim sporazumjeti, ako je to mogu}e, i to prije izdavanja lijeka. Ako magistar farmacije, u slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka nema mogu}nosti da se sporazumije s ovla{tenim doktorom odnosno ovla{tenim specijalistom, postupit }e na jedan od sljede}ih na~ina: 1) glede oblika - izdat }e najpogodniji oblik lijeka, s obzirom na naputak o njegovoj uporabi; 2) glede ja~ine - izdat }e lijek najmanje ja~ine; 3) glede veli~ine pakiranja izdat }e najmanje pakiranje lijeka. U svim slu~ajevima iz stavka 2. ovoga ~lanka magistar farmacije }e ozna~iti na receptu oblik, ja~inu i veli~inu pakiranja izdatog lijeka. ^lanak 30. Prilikom izdavanja lijeka, magistar farmacije na receptu stavlja {tambilj ljekarne, ogranka ljekarne odnosno depoa ljekarne, datum izdavanja lijeka, cijenu lijeka, svoj paraf i druge propisane podatke. Ako izra|eni lijek izdaje druga ovla{tena osoba na recept stavlja svoj paraf. ^lanak 31. Magistralni i galenski lijekovi koji se izra|uju u ljekarni, izdaju u ambala`i koja je u sukladna odredbama va`e}e farmakopeje koja osigurava kvalitetu lijeka do njegovoga utro{ka. Magistralni i galenski lijekovi namijenjeni za unutarnju (peroralnu, enteralnu) uporabu na otpremi imaju signaturu bijele boje, a lijekovi namijenjeni za vanjsku uporabu - signaturu crvene boje s naznakom "za vanjsku uporabu". Magistar farmacije na signaturi ~itko ispisuje naputak o uporabi lijeka, nazna~ava datum izrade lijeka, datum izdavanja lijeka i stavlja svoj paraf. Ako je pored kratkog naputka na signaturi potrebno dati opse`niji naputak o uporabi lijeka,magistar farmacije taj naputak pi{e na zasebnom papiru i ovjerava ga {tambiljem ljekarne i svojim potpisom. ^lanak 32. Prilikom izdavanja lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, ljekarna i ogranak ljekarne du`ni su se pridr`avati odredaba Zakona o apotekarskoj djelatnosti, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, ovoga pravilnika, kao i propisa o drogama. Ljekarna i ogranak ljekarne du`ni su o nabavci, izdavanju i kori{tenju lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari voditi evidenciju u posebnoj knjizi evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari. Knjigu iz stavka 2. ovoga ~lanka ovjerava Agencija suglasno svojim nadle`nostima iz ~lanka 60. stavak 1. pod c) Zakona o sprje~avanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga. Prilikom obavljanja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora od strane nadle`nog farmaceutskog inspektora, stanje lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne supstancije zate~enih u ljekarni odnosno ogranku ljekarne, na dan inspekcijskog pregleda, mora se u potpunosti slagati sa stanjem u knjizi evidencije prometa opojnih droga. Ljekarna i ogranak ljekarne su du`ni ~uvati dokumentaciju prema kojoj je obavljena nabavka, promet i izdavanje lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, i to najmanje pet godina, a nakon toga istu arhivirati suglasno propisima o arhivskoj gra|i u Federaciji Bosne i Hercegovine. V - PRIMJENJIVANJE ODREDABA OVOGA PRAVILNIKA NA ODRE\ENA TIJELA U FEDERACIJI I KANTONU ^lanak 33. Odredbe ovoga pravilnika shodno se primjenjuju i na op}e akte zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije i kantona, a kojim se ure|uje na~in propisivanja i izdavanja lijeka na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. VI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 34. Pravne i fizi~ke osobe koje sudjeluju u propisivanju i izdavanju lijekova, du`ne su usuglasiti svoje poslovanje s odredbama ovoga pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu istog. Broj 42 – Stranica 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 7. 2011. ^lanak 35. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje da va`i Pravilnik o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/08). ^lanak 36. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/11 12.07.2011 SN FBiH 64/11, SN FBiH 42/11 lijekovi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO ^lan 1. U Pravilniku o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 42/11 i 64/11), ~lan 10c., mijenja se i glasi: "^lan 10c. Lijekovi propisani na ponovljivi recept, na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, pacijentu se izdaju u svakoj apoteci, ogranku odnosno depou koji je u ugovornom odnosu sa nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona.". ^lan 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Odluka o određivanju drugih djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 41/11 07.06.2011 SN FBiH 25/12 fiskalni uređaj ODLUKU O ODRE\IVANJU DRUGIH DJELATNOSTI KOJE NE PODLIJE@U OBAVEZI EVIDENTIRANJA PROMETA PUTEM FISKALNIH URE\AJA I. Ovom odlukom odre|uju se druge djelatnosti kod ~ijeg obavljanja, polaze}i od tehni~kih i funkcionalnih karakteristika fiskalnog sistema i specifi~nosti obavljanja tih djelatnosti, ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih ure|aja propisana u ~lanu 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 81/09). II. U smislu ta~ke I. ove odluke, pod drugim djelatnostima kod ~ijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih ure|aja, propisuju se sljede}e djelatnosti: a) djelatnosti javnih zdravstvenih ustanova b) djelatnost organa uprave i upravnih organizacija c) djelatnosti pravnih lica koja vr{e profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom i registrovanu djelatnost obavljaju upo{ljavanjem preko 50% lica sa invaliditetom, ~iji stepen invalidnosti iznosi najmanje 50% d) djelatnosti Crvenog krsta/kri`a Federacije Bosne i Hercegovine propisane Zakonom o crvenom krstu/kri`u ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/06) i druge humanitarne djelatnosti humanitarnih organizacija, udru`enja i fondacija koja nisu registrovana za obavljanje privredne djelatnosti e) taksi djelatnost koju fizi~ka lica obavljaju sa samo jednim (vlastitim) vozilom f) djelatnosti obrtnika i srodnih djelatnosti koji pau{alno pla}aju porez na dohodak g) djelatnosti Komisije za vrijednosne papire, Registra vrijednosnih papira i dru{tava za upravljanje fondovima, prilikom obavljanja poslova finansijskog posredovanja h) prodaja na tr`nicama na malo (pijacama), koja se obavlja izvan trgova~kih radnji koje su rje{enjem nadle`nog organa registrovane za djelatnost trgovine i) prodaja na {tandovima i stolovima izvan tr`nica na malo, koja se obavlja na mjestima za koje je nadle`ni organ izdao odobrenje.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dinamici fiskalizacije u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/11 01.05.2011 SN FBiH 19/11, SN FBiH 71/10, SN FBiH 52/10, SN FBiH 47/10 pravilnik PRAVILNIKO IZMJENAMA PRAVILNIKA O DINAMICIFISKALIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE IHERCEGOVINE^lanak 1.U Pravilniku o dinamici fiskalizacije u Federaciji Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 47/10,52/10 i 71/10) u ~lanku 3. datum: "15.12.2010. godine"zamjenjuje se datumom: "31.01.2011. godine".^lanak 2.U ~lanku 4. datum: "15.03.2011. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.04.2011. godine".^lanak 3.U ~lanku 5. datum: "15.03.2011. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.04.2011. godine".^lanak 4.U ~lanku 6. datum: "15.03.2011. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.04.2011. godine".^lanak 5.Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u"Slu`benim novinama Federacije BiH"
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dinamici fiskalizacije u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/11 13.04.2011 SN FBiH 01/11, SN FBiH 71/10, SN FBiH 52/10, SN FBiH 47/10 pravilnik PRAVILNIKO IZMJENAMA PRAVILNIKA O DINAMICIFISKALIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE IHERCEGOVINE^lan 1.U Pravilniku o dinamici fiskalizacije u Federaciji Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 47/10,52/10, 71/10 i 1/11) u ~lanu 4. datum: "15.04.2011. godine"zamjenjuje se datumom: "15.07.2011. godine".^lan 2.U ~lanu 5. datum: "15.04.2011. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.07.2011. godine".^lan 3.U ~lanu 6. datum: "15.04.2011. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.07.2011. godine".
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku podnošenja poreznih prijava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 07/11 16.02.2011 SN FBiH 87/20, SN FBiH 53/12, SN FBiH 38/10, SN FBiH 74/04, SN FBiH 54/03, SN FBiH 66/02 pravilnik,porezna prijava RAVILNIKO IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA OPOSTUPKU PODNO[ENJA POREZNIH PRIJAVA^lan 1.U Pravilniku o postupku podno{enja poreznih prijava("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 66/02, 54/03, 74/04 i38/09), u ~lanu 1., rije~i: "broj 33/02" zamjenjuju se rije~ima: "br. 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10)."^lan 2.U ~lanu 5. iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi: "Prijave koje su podnesene elektronskim putem potpisuju seu skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu ("Slu`beni glasnikBiH", broj 91/06)."Dosada{nji stav 2. postaje stav 3.^lan 3.^lan 19b., bri{e se.^lan 4.U ~lanu 20. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "Prijavom poreza po odbitku u smislu stava 1. ovog ~lana,smatra se i "Mjese~ni izvje{taj o ispla}enim pla}ama, ostvarenimkoristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika,obra~unatim i pla}enim doprinosima i mjese~noj akontacijiporeza na dohodak po osnovu obavljanja nesamostalnedjelatnosti" koji su Poreznoj upravi du`ni dostavljati poslodavciodnosno lica koja imaju obaveze poslodavca, na na~in propisan~lanom 26a. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10 i 86/10).Prijava iz stava 2. ovog ~lana dostavlja se na obrascu MIP -1023 koji je sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezuna dohodak."^lan 5.U ~lanu 21., rije~i: "31. januara" zamjenjuju se rije~ima"kraja februara" a rije~i: "Poreznoj upravi prijavu poreza poodbitku" zamjenjuju se rije~ima: "svakom zaposleniku Godi{njiizvje{taj o ukupno ispla}enim pla}ama i drugim li~nimprimanjima".U stavu 2., rije~: "Prijava" zamjenjuje se rije~ima: "Godi{njiizvje{taj".^lan 6.U ~lanu 22. stav 2., u zagradi iza broja "67/08" stavlja sezarez i dodaju rije~i: "4/10 i 86/10".^lan 7.U ~lanu 30. stav 2. alineja 2, u prvoj zagradi iza broja:"10/08" dodaju se rije~i: "i 9/10", a u drugoj zagradi iza broja:"67/08" dodaju se rije~i "i 4/10".U alineji 3., u zagradi iza broja: "10/08" dodaju se rije~i: "i9/10" , a rije~i: "31. januara" zamjenjuju se rije~ima: "krajafebruara".^lan 8.U ~lanu 32. stav 1, iza broja: "10/08" u zagradi dodaju serije~i: " i 9/10", a iza broja: "67/08" dodaju se rije~i: " i 4/10 ".^lan 9.Ovaj pravilnik stu pa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/11 03.02.2011 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 doprinosi,kontrola,registracija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PODNO[ENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA ^lan 1. U Pravilniku o podno{enju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 73/09, 38/10 i 77/10), u ~lanu 9. stav 3. ta~ka se bri{e i dodaju se rije~i: "a prijavu za zaposlenike koji imaju prebivali{te izvan teritorije Federacije prema sjedi{tu te poslovne jedinice u Federaciji." ^lan 2. U ~lanu 11. iza stava 2., dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Zdravstveno osiguranje budu}ih korisnika prava na penziju, u periodu od podno{enja zahtjeva za penzionisanje do dostavljanja prijave elektronskim putem u bazu podataka Jedinstvenog sistema, za podnosioca zahtjeva koji ispunjava uslove za sticanje prava na penziju, osigurat }e se na na~in {to }e Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje popuniti obrazac JS3100 u pojedina~nim slu~ajevima, na osnovu kojeg }e nadle`na ispostava Porezne uprave unijeti i obraditi podatke iz prijave, a na osnovu ispisa iz Jedinstvenog sistema Zavod zdravstvenog osiguranja ovjerava zdravstvenu knji`icu." ^lan 3. U ~lanu 20. iza stava 2., dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Obrasce iz stava 1. ovog ~lana obveznik uplate doprinosa podnosi u roku od sedam dana od dana podno{enja zahtjeva za pokretanje postupka likvidacije kod nadle`nog suda." ^lan 4. U ~lanu 36. iza stava 2., dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Obveznici uplate doprinosa iz ~l. 11., 13., 22., i 24. ovog Pravilnika, najkasnije do 30. juna 2011. godine, prijave odnosno odjave mogu podnositi na odgovaraju}im obrascima u pisanoj formi. Izuzetno, ukoliko se prijave odnosno odjave u periodu iz stava 3. ovog ~lana podnose u pisanoj formi, iste }e podnositi prema sjedi{tu obveznika uplate doprinosa iz Federacije Bosne i Hercegovine."
Pravilnik o tehničkim odobrenjima za građevinske dozvole FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 02/11 12.01.2011 pravilnik,građevinske dozvole
Pravilnik o označavanju građevinskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/10 29.12.2010 građevinski proizvodi
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupcima i redosljedu radnji u procesu fiskalizacije Federacija BiH Službene novine FBiH 86/10 22.12.2010 SN FBiH 51/19, SN FBiH 59/12, SN FBiH 31/10 pravilnik,fiskalizacija Broj 86 – Strana 42 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22.12.2010. 1363 Na osnovu ~lana 29. stav (2) i ~lana 51. stav (3) ta~ka p) Zakona o fiskalnim sistemima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA I REDOSLIJEDU RADWI U PROCESU FISKALIZACIJE ^lan 1. U Pravilniku o postupcima i redoslijedu radwi u procesu fiskalizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 31/10) u ~lanu 4. stav (10) rije~i: "stavqa fiskalnu i programsku plombu na fiskalni ure|aj" zamjewuju se rije~ima: "vr{i provjeru da li su stavqene fiskalna i programska plomba na fiskalni ure|aj". ^lan 2. U ~lanu 6. stav (15) mijewa se i glasi: "(15) Obveznik je du`an, radi kontrole, ~uvati kontrolne trake minimalno dva mjeseca po isteku fiskalne godine u kojoj su iste kreirane." Iza stava (15) dodaje se novi stav (16) koji glasi: "(16) Obveznik je du`an, radi kontrole, ~uvati sve popuwene memorije sa elektroni~kim `urnalom, na na~in da se jednom upisani podaci ne mogu mijewati niti brisati u roku od 5 godina." Dosada{wi st. (16) do (29) postaju st. (17) do (30). ^lan 3. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3353-1/10 Decembra 2010. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. Na osnovu ~lana 29. stav (2) i ~lana 51. stav (3) ta~ka p) Zakona o fiskalnim sistemima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA I REDOSLIJEDU RADNJI U PROCESU FISKALIZACIJE ^lan 1. U Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 31/10) u ~lanu 4. stav (10) rije~i: "stavlja fiskalnu i programsku plombu na fiskalni ure|aj" zamjenjuju se rije~ima: "vr{i provjeru da li su stavljene fiskalna i programska plomba na fiskalni ure|aj". ^lan 2. U ~lanu 6. stav (15) mijenja se i glasi: "(15) Obveznik je du`an, radi kontrole, ~uvati kontrolne trake minimalno dva mjeseca po isteku fiskalne godine u kojoj su iste kreirane." Iza stava (15) dodaje se novi stav (16) koji glasi: "(16) Obveznik je du`an, radi kontrole, ~uvati sve popunjene memorije sa elektroni~kim `urnalom, na na~in da se jednom upisani podaci ne mogu mijenjati niti brisati u roku od 5 godina." Dosada{nji st. (16) do (29) postaju st. (17) do (30). ^lan 3. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3353-1/10 Decembra 2010. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. Na temelju ~lanka 29. stavak (2) i ~lanka 51. stavak (3) to~ka p) Zakona o fiskalnim sustavima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA I REDOSLIJEDU RADNJI U PROCESU FISKALIZACIJE ^lanak 1. U Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 31/10) u ~lanku 4. stavak (10) rije~i: "stavlja fiskalnu i programsku plombu na fiskalni ure|aj" zamjenjuju se rije~ima: "vr{i provjeru da li su stavljene fiskalna i programska plomba na fiskalni ure|aj". ^lanak 2. U ~lanku 6. stavak (15) mijenja se i glasi: "(15) Obveznik je du`an, radi kontrole, ~uvati kontrolne trake minimalno dva mjeseca po isteku fiskalne godine u kojoj su iste kreirane." Iza stavka (15) dodaje se novi stavak (16) koji glasi: "(16) Obveznik je du`an, radi kontrole, ~uvati sve popunjene memorije sa elektroni~kim `urnalom, na na~in da se jednom upisani podaci ne mogu mijenjati niti brisati u roku od 5 godina." Dosada{nji st. (16) do (29) postaju st. (17) do (30). ^lanak 3. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3353-1/10 Prosinca 2010. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, v. r. FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA 1364 Na osnovu ~l. 69. i 70. Pravilnika o knjigovodstvu bud`eta u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 15/07), Odluke o na~inu obrazovanja i utvr|ivanja visine naknade za rad radnih tijela imenovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodioca federalnih organa dr`avne slu`be ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09), kao i ~lana 5. Pravilnika o popisu imovine, potra`ivanja, obaveza i nov~anih sredstava Federalnog ministarstva zdravstva broj 01-34-138/10 od 8. januara 2010. godine, federalni ministar zdravstva donosi RJE[ENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA POPIS IMOVINE, POTRA@IVANJA, OBAVEZA I NOV^ANIH SREDSTAVA U 2010. GODINI I. Imenuje se Komisija za popis imovine, potra`ivanja, obaveza i nov~anih sredstava (u daljnjem tekstu: Komisija) u sastavu: - SVJETLANA STEFANOVI], predsjednik, - SUAD HEBIBOVI], ~lan,
Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvješataja društava za osiguranje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/10 09.12.2010 SN FBiH 03/21 finansije,finansijskih izvještaj,društva za osiguranje,osiguranje,forma Broj 82 – Stranica 68 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 9.12.2010. Na osnovu ~lana 21. stav 2. Zakona o ra~unovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 83/09), federalni ministar finansija- federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O SADR@AJU I FORMI FINANSIJSKIH IZVJE[TAJA DRU[TAVA ZA OSIGURANJE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Pravilnikom propisuju se sadr`aj i forma finansijskih izvje{taja za dru{tva za osiguranje (u daljem tekstu: dru{tvo) koji se koriste kod izvje{tavanja po periodi~nim i godi{njim obra~unima. ^lan 2. (1) Obrasci finansijskih izvje{taja dru{tva su: Bilans stanja - Izvje{taj o finansijskom polo`aju, Bilans uspjeha - Izvje{taj o sveobuhvatnoj dobiti, Izvje{taj o nov~anim (gotovinskim) tokovima i Izvje{taj o promjenama na kapitalu. Pored navedenih obrazaca dru{tvo je du`no sa~initi i Bilje{ke uz finansijske izvje{taje. (2) Obrasci finansijskih izvje{taja Bilans stanja - Izvje{taj o finan - sijskom polo`aju, Bilans uspjeha - Izvje{taj o sveobuhvatnoj dobiti i Izvje{taj o nov~anim (gotovinskim) tokovima nalaze se u prilogu ovog pravilnika i ~ine njegov sastavni dio. (3) Dru{tvo je du`no sa~injavati finansijske izvje{taje na propisanim obrascima iz priloga ovog pravilnika i to odvojeno za poslove `ivotnog i ne`ivotnog osiguranja. (4) Posebnim pravilnikom je propisan obrazac Izvje{taja o promjenama na kapitalu koji je obavezan za sva pravna lica sa sjedi{tem u Federaciji BiH registrovanim kao dru{tva kapitala, izuzev onih za koja je propisan poseban obrazac ovog izvje{taja i onih koja su razvrstana kao mala pravna lica. ^lan 3. (1) Finansijske izvje{taje iz ~lana 2. ovog pravilnika sa~injava i dru{tvo kod kojeg su nastupile statusne promjene ili je pokrenut postupak likvidacije ili ste~aja. (2) Finansijski izvje{taji dru{tva iz stava 1. ovog ~lana obavezno sadr`e oznaku da se radi o statusnim promjenama, odnosno dru{tvu kod kojeg je pokrenut postupak likvidacije ili ste~aja. II SADR@AJ OBRAZACA ^lan 4. (1) Podaci u obrasce iz ~lana 2. ovog pravilnika unose se na pozicije koje su navedene u koloni 2, odnosno oznake za AOP u koloni 3, sa ra~una navedenih u koloni 1 obrasca. (2) U obrasce se unose iznosi izra`eni u konvertibilnim markama, bez decimala. ^lan 5. Sadr`aj pojedinih ra~una iz kolone 1 obrazaca definisan je Kontnim okvirom i Pravilnikom o primjeni kontnog okvira za dru{tva za osiguranje. 1. Bilans stanja - Izvje{taj o finansijskom polo`aju ^lan 6. U obrazac Bilans stanja - Izvje{taj o finansijskom polo`aju, u kolonu 4 unose se podaci za prethodnu godinu (stanje na dan 31. 12.), a u kolonu 5 podaci za teku}u godinu odnosno za obra~unski pe riod za koji se sastavljaju finansijski izvje{taji, prema sadr`aju ra~una ozna~enih u kolonama 1 i 2. 2. Bilans uspjeha - Izvje{taj o sveobuhvatnoj dobiti ^lan 7. U obrazac Bilans uspjeha - Izvje{taj o sveobuhvatnoj dobiti, u kolonu 4 unose se podaci sa odgovaraju}ih grupa ra~una i ra~una navedenih u kolonama 1 i 2 za prethodnu godinu odnosno prethodni uporedni obra~unski pe riod, a u kolonu 5 podaci za teku}u godinu, odnosno za obra~unski pe riod za koji se sastavljaju finansijski izvje{taji. 3. Izvje{taj o nov~anim tokovima ^lan 8. (1) Izvje{taj o nov~anim (gotovinskim) tokovima dru{tvo prezentira koriste}i direktnu metodu (Obrazac D) ili indirektnu metodu (Obrazac I). (2) U obrazac se unose iznosi priliva i odliva gotovine i gotovinskih ekvivalenata koji se utvr|uju na osnovu evidencije o prilivima i odlivima gotovine i gotovinskih ekvivalenata putem blagajne i transakcijskih ra~una te na osnovu podataka preuzetih sa odgovaraju}ih ra~una i grupe ra~una iz knjigovodstvene evidencije. (3) U obrascu su prikazane informacije o nov~anim tokovima odvojeno za: poslovne aktivnosti, ulaga~ke aktivnosti i finansijske aktivnosti. (4) Prilikom sastavljanja izvje{taja o tokovima gotovine podaci se unose na odre|ene pozicije iz kolone 1, ozna~ene oznakom AOP-a u koloni 2. U kolonu 3 unose se podaci za teku}u godinu (teku}i izvje{tajni pe riod), a u kolonu 4 podaci za prethodnu godinu (prethodni izvje{tajni pe riod). Pozicije koje umanjuju gotovinski tok upisuju se sa negativnim predznakom. 4. Bilje{ke uz finansijske izvje{taje ^lan 9. Dru{tvo je du`no sastaviti i prezentirati bilje{ke uz finansijske izvje{taje, koje sadr`e najmanje: - izjavu o uskla|enosti finansijskih izvje{taja sa MRS/MSFI, - ra~unovodstvene politike koje su primjenjene, - informacije prema zahtjevima MRS/MSFI koje pobli`e poja{njavaju stavke prikazane u finansijskim izvje{tajima, - dodatne informacije koje nisu prezentirane u finansijskim izvje{tajima, - druga objavljivanja koja uklju~uju nepredvi|ene obaveze (MRS 37) i nepriznate ugovorno preuzete obaveze, - ciljeve i politike koje se odnose na upravljanje finansijskim rizikom.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/10 24.11.2010 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 38/10, SN FBiH 73/09 doprinosi,naplata,kontrola,registar PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O PODNO[ENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA ^lan 1. U Pravilniku o podno{enju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 73/09 i 38/10), u ~lanu 7. stav 3. u prvom redu, broj "2" zamjenjuje se brojem "1". ^lan 2. "Obrazac JS3110 Prijava/Promjena/Odjava za dobrovoljno penzijsko osiguranje zdravstveno osiguranje li~nim sredstvima", koji ~ini sastavni dio Pravilnika, zamjenjuje se novim obrascem koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dinamici fiskalizacije u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 71/10 03.11.2010 SN FBiH 01/11, SN FBiH 19/11, SN FBiH 52/10, SN FBiH 47/10 pravilnik Srijeda, 3.11.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 71 –Strana 5^lan 5.Ovaj Pravilnik stu pa na snagu danom objavqivawa u"Slu`benim novinama Federacije BiH".Broj 05-02-5862-2/10Oktobar 2010. godineSarajevoMinistarVjekoslav Bevanda, s. r.Na osnovu ~lana 62. Zakona o fiskalnim sistemima("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 81/09), federalniministar finansija-federalni ministar financija donosiPRAVILNIKO IZMJENAMA PRAVILNIKA O DINAMICIFISKALIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE IHERCEGOVINE^lan 1.U Pravilniku o dinamici fiskalizacije u Federaciji Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 47/10 i52/10) u ~lanu 3. da tum: "31.10.2010. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.12.2010. godine".^lan 2.U ~lanu 4. da tum: "31.01.2011. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.03.2011. godine".^lan 3.U ~lanu 5. da tum: "28.02.2011. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.03.2011. godine".^lan 4.U ~lanu 6. da tum: "28.02.2011. godine" zamjenjuje sedatumom: "15.03.2011. godine".^lan 5.Ovaj Pravilnik stu pa na snagu danom
Pravilnik o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga Federacija BiH Službene novine FBiH 11/10 03.10.2010 pravilnik,fiskalni dokument Broj 11–Strana 44SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 10.3.2010.b)mm oznaka za redni broj minuta u satu, u rasponu od 00 do 59. (2)Sati i minuti su me|usobno odvojeni dvota~kom. ^lan 10.For mat vremenske odredniceVremenska odrednica je el e ment sastavljen od datuma ivremena, razdvojenih znakom razmaka. ^lan 11.For mat broja servisiranja(1)Ukupan broj servisiranja je dvocifreni broj koji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja b)uve}ava za jedan prilikom svakog upisa vremenskeodrednice po~etka i kraja servisiranja i vrste servisiranja ufiskalnu memoriju, do dostizanja maksimalnog brojaservisiranja koji mogu da se upi{u u fiskalnu memoriju i c){tampa u formatu "#N". (2)Broj servisiranja u izvje{tajnom periodu je el e ment koji se{tampa u istom formatu kao i ukupan broj servisiranja. ^lan 12.For mat broja reseta(1)Ukupan broj reseta je dvocifreni broj koji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja, b)uve}ava za jedan prilikom svakog upisa vremenskeodrednice reseta i vrste reseta u fiskalnu memoriju, dodostizanja maksimalnog broja reseta koji mogu da seupi{u u fiskalnu memoriju i c){tampa u formatu "#N". (2)Broj reseta u izvje{tajnom periodu je el e ment koji se {tampau istom formatu kao i ukupan broj reseta. ^lan 13.For mat broja promjena poreznih stopa(1)Ukupan broj promjena poreznih stopa je dvocifreni broj kojise: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja, b)uve}ava za jedan prilikom svakog upisa vremenskeodrednice promjene poreznih stopa i specifikacijeporeznih stopa u fiskalnu memoriju, do dostizanjamaksimalnog broja promjena poreznih stopa koji mo`e da se upi{e u fiskalnu memoriju i c){tampa u formatu "#N". (2)Broj promjena poreznih stopa u izvje{tajnom periodu je el e -ment koji se {tampa u istom formatu kao i ukupan brojpromjena poreznih stopa. ^lan 14.For mat porezne stope(1)Porezna stopa je el e ment koji se {tampa u formatu"#N,NN%". (2)Ako je porezna stopa nedefinirana, umjesto broja se ispisujuzvjezdice "**,**%". (3)Za obveznike koji su registrirani za PDV, porezna stopa: a)"A" je nedefinirana, b)"E" odgovara op}oj stopi PDV propisanoj zakonomkojim se ure|uje PDV, c)"J" je nedefinirana i d)"K" odgovara stopi PDV propisanoj zakonom kojim seure|uje PDV za artikle koji su oslobo|eni poreza nadodatu vrijednost,e)"M" je nedefinirana.(4)Za obveznike koji nisu registrirani za PDV, porezna stopa: a)"A" je nula (0,00%), b)"E" je nedefinirana, c)"J" je nedefinirana,d)"K" je nedefinirana, e)"M" je nedefinirana.^lan 15.For mat jedinice mjereJedinica mjere je el e ment koji se {tampa kao najvi{e dvaalfanumeri~ka znaka koji jednozna~no odre|uju jedinicu mjere,kao {to su: "g" za gram, "kg" za ki lo gram, "t" za tonu, "l" za litar,"m" za metar, "m2" za kvadratni metar i "m3" za kubni metar. ^lan 16.For mat naziva artikla(1)Naziv artikla u bazi artikala fiskalnog ure|aja je ele ment koji se {tampa kao niz alfanumeri~kih znakova.(2)Naziv artikla mo`e sadr`ati i jedinicu mjere u svom sastavu. (3)Jedinica mjere se od naziva artikla odvaja znakom dijeljenja.(4)Jedinica mjere se ne iskazuje za pojedina~ne artikle(komadna dobra ili pojedina~ne usluge). ^lan 17.For mat koli~ineKoli~ina je el e ment koji se {tampa u formatu cijelog broja saminimalno pet brojeva, odnosno decimalnog broja sa minimalno~etiri broja i decimalnim zarezom. Minimalni formati koli~inesu: "##N,N", "#N,NN", "N,NNN" i "####N". ^lan 18.For mat cijene po jedinici mjereCijena po jedinici mjere je el e ment koji se {tampa u formatuminimalno "#####N,NN". ^lan 19.For mat broja storniranih artikala i for mat broja artikala(1)Broj storniranih evidentiranih artikala je {estocifreni brojkoji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja, b)uve}ava za jedan prilikom svakog storniranjapojedina~nog evidentiranog prometa do dostizanjamaksimalnog broja storniranih evidentiranih artikala(999999), c)postavlja na vrijednost nula (0) poslije {tampanjadnevnog izvje{taja i d){tampa u formatu "#####N". (2)Broj evidentiranih artikala je {estocifreni broj koji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja, b)uve}ava za jedan prilikom svakog evidentiranjapojedina~nog evidentiranog prometa do dostizanjamaksimalnog broja evidentiranih artikala (999999), c)postavlja na vrijednost nula (0) poslije {tampanjadnevnog izvje{taja i d){tampa u formatu "#####N". (3)Broj storniranih reklamiranih artikala je {estocifreni broj koji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja, b)uve}ava za jedan prilikom svakog storniranjapojedina~nog reklamiranog prometa do dostizanjamaksimalnog broja storniranih reklamiranih artikala(999999), c)postavlja na vrijednost nula (0) poslije {tampanjadnevnog izvje{taja i d){tampa u formatu "#####N". (4)Broj reklamiranih artikala je {estocifreni broj koji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja, Srijeda, 10.3.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 11 –Strana 45b)uve}ava za jedan prilikom svakog reklamiranjapojedina~nog reklamiranog prometa do dostizanjamaksimalnog broja artikala (999999), c)postavlja na vrijednost nula (0) poslije {tampanjadnevnog izvje{taja i d){tampa u formatu "#####N". (5)Broj storniranih evidentiranih artikala u periodi~nomizvje{taju je osmocifreni broj koji predstavlja zbroj brojastorniranih evidentiranih artikala u svim dnevnimizvje{tajima u izvje{tajnom periodu.(6)Broj evidentiranih artikala u periodi~nom izvje{taju jeosmocifreni broj koji predstavlja zbir broja evidentiranihartikala u svim dnevnim izvje{}ima u izvje{tajnom periodu.(7)Broj storniranih reklamiranih artikala u periodi~nomizvje{taju je osmocifreni broj koji predstavlja zbroj brojastorniranih reklamiranih artikala u svim dnevnimizvje{tajima u izvje{tajnom periodu.(8)Broj reklamiranih artikala u periodi~nom izvje{taju jeosmocifreni broj koji predstavlja zbroj broja reklamiranihartikala u svim dnevnim izvje{tajima uz izvje{tajnomperiodu. ^lan 20.For mat pojedina~nog evidentiranog prometa i pojedina~nog storniranog evidentiranog prometa u fiskalnom ra~unu(1)Vrijednost pojedina~nog evidentiranog prometa je el e mentkoji se {tampa u identi~nom formatu kao i cijena po jedinicimjere. (2)Vrijednost pojedina~nog storniranog evidentiranog prometaje el e ment koji se {tampa u identi~nom formatu kao ivrijednost pojedina~nog evidentiranog prometa. ^lan 21.For mat pojedina~nog reklamiranog prometa i pojedina~nog storniranog reklamiranog prometa u reklamiranomfiskalnom ra~unu(1)Vrijednost pojedina~nog reklamiranog prometa je el e mentkoji se {tampa u identi~nom formatu kao i cijena po jedinicimjere. (2)Vrijednost pojedina~nog storniranog reklamiranog prometaje el e ment koji se {tampa u identi~nom formatu kao ivrijednost pojedina~nog reklamiranog prometa. ^lan 22.For mat ostvarenog evidentiranog poreza i prometa ufiskalnom ra~unuIznos ostvarenog evidentiranog poreza po poreznoj stopi,ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, vrijednostostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi, ukupnavrijednost ostvarenog evidentiranog prometa, ukupan iznos zauplatu od strane klijenta, upla}en iznos od strane klijenta posvakom izabranom sredstvu pla}anja, ukupan upla}en iznos odstrane klijenta i iznos za povrat klijentu, kao elementi fiskalnogra~una se {tampaju u formatu minimalno "######N,NN". ^lan 23.For mat ostvarenog reklamiranog poreza i prometa ureklamiranom fiskalnom ra~unuIznos ostvarenog reklamiranog poreza po poreznoj stopi,ukupan iznos ostvarenog reklamiranog poreza, vrijednostostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi, ukupnavrijednost ostvarenog reklamiranog prometa, ukupan iznos zaisplatu klijentu od strane kasira, upla}en iznos od strane klijentapo svakom izabranom sredstvu pla}anja, ukupan upla}en iznosod strane klijenta i iznos za povrat klijentu, kao elementireklamiranog fiskalnog ra~una se {tampaju u formatu minimalno"######N,NN". ^lan 24.For mat ostvarenog evidentiranog i reklamiranog poreza iprometa u presjeku stanjaVrijednost storniranog prometa, iznos ostvarenogevidentiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, vrijednost ostvarenog evidentiranogprometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenogevidentiranog prometa, iznos ostvarenog reklamiranog porezapo poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog reklamiranogporeza, vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa,iznos gotovine u kasi, vrijednost ~ekova u kasi, vrijednostprometa karticama u kasi i vrijednost virmana u kasi, kaoelementi presjeka stanja se {tampaju u formatu minimalno"#######N,NN". ^lan 25.For mat ostvarenog evidentiranog i reklamiranog poreza iprometa u dnevnom izvje{tajuVrijednost storniranog prometa, iznos ostvarenogevidentiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, vrijednost ostvarenog evidentiranogprometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenogevidentiranog prometa, iznos ostvarenog reklamiranog porezapo poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog reklamiranogporeza, vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi i ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa, kaoelementi dnevnog izvje{taja se {tampaju u formatu minimalno"#######N,NN". ^lan 26.For mat ostvarenog evidentiranog i reklamiranog poreza iprometa u periodi~nom izvje{tajuVrijednost storniranog prometa, iznos ostvarenogevidentiranog poreza po poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, vrijednost ostvarenog evidentiranogprometa po poreznoj stopi, ukupna vrijednost ostvarenogevidentiranog prometa, iznos ostvarenog reklamiranog porezapo poreznoj stopi, ukupan iznos ostvarenog reklamiranogporeza, vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi i ukupna vrijednost ostvarenog reklamiranog prometa, kaoelementi periodi~nog izvje{taja se {tampaju u formatuminimalno "########N,NN". ^lan 27.For mat rednog broja fiskalnog ra~unaRedni broj maloprodajnog fiskalnog ra~una je {estocifrenibroj koji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja; b)uve}ava za jedan poslije formiranja maloprodajnogfiskalnog ra~una sa rednim brojem manjim odmaksimalne vrijednosti rednog broja maloprodajnogfiskalnog ra~una (999999);c)postavlja na vrijednost nula (0) poslije formiranjamaloprodajnog fiskalnog ra~una sa rednim brojem koji jejednak maksimalnoj vrijednosti rednog brojamaloprodajnog fiskalnog ra~una (999999) i d){tampa u formatu "#####N". ^lan 28.For mat rednog broja reklamiranog fiskalnog ra~unaRedni broj maloprodajnog reklamiranog fiskalnog ra~una je{estocifreni broj koji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja; b)uve}ava za jedan poslije formiranja maloprodajnogreklamiranog fiskalnog ra~una sa rednim brojem manjimod maksimalne vrijednosti rednog broja maloprodajnogreklamiranog fiskalnog ra~una (999999); c)postavlja na vrijednost nula (0) poslije formiranjamaloprodajnog reklamiranog fiskalnog ra~una sa rednim Broj 11–Strana 46SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 10.3.2010.brojem koji je jednak maksimalnoj vrijednosti rednogbroja maloprodajnog reklamiranog fiskalnog ra~una(999999); d){tampa u formatu "#####N". ^lan 29.For mat rednog broja dnevnog izvje{tajaRedni broj dnevnog izvje{taja je ~etverocifreni broj koji se: a)postavlja na vrijednost nula (0) prilikom fiskalizacijefiskalnog ure|aja; b)uve}ava za jedan poslije formiranja dnevnog izvje{taja,do dostizanja maksimalnog broja dnevnih izvje{taja kojimogu da se upi{u u fiskalnu memoriju; c){tampa u formatu "###N". ^lan 30.Vrste separatora(1)Fiskalni dokumenti se od fiskalnih i nefiskalnih dokumenataodvajaju serijom znakova jednakosti "============"odnosno "= = = = = = = = =" i prelaskom u novi red. (2)Blokovi fiskalnih dokumenata se me|usobno odvajaju: a)linijom kao separatorom bloka, koji se sastoji od serijeznakova oduzimanja {tampanim u jednom redu"-----------------" odnosno "- - - - - - - - -" i prelaskom u novired i b)praznim redom kao separatorom bloka, koji se sastoji odserije znakova razmaka {tampanim u jednom redu " " iprelaskom u novi red. ^lan 31.Zaglavlje(1)Prvi blok svakog fiskalnog dokumenta je zaglavlje, kojesadr`i: a)naziv obveznika, skra}en samo ako je to neophodno, b)naziv prodajnog mjesta, c)adresu prodajnog mjesta, d)prazan red, e)labelu identifikacijskog broja obveznika Zakona i JIB, f)labelu identifikaciskog broja obveznika neizravnih/indirektnih poreza i PDV broj, g)prazan red i h)labelu identifikacijskog broja fiskalnog modula i IBFM. (2)Adresa prodajnog mjesta obavezno sadr`i po{tanski broj inaziv mjesta, naziv ulice i broj, i mo`e se {tampati u vi{eredova. (3)Ako se promet obavlja na nekoj manifestaciji, kao {to jesajam, izlo`ba, va{ar i sli~no, naziv prodajnog mjesta sadr`i:naziv manifestacije, broj hale (ako postoji) i broj {tanda (ako postoji), a ako se fiskalni ure|aj nalazi u automobilu,registarski broj automobila. (4)Ako porezni obveznik nije registriran kao obveznikindirektnih poreza (tj. nije obveznik PDV-a), u polje salabelom PIB se upisuje dvanaestocifrena sekvenca"000000000000".IV. VRSTE BLOKOVA ^lan 32.Blok sa broja~ima servisiranja, vremenskim odrednicamaservisiranja i vrstama servisiranja u izvje{tajnom perioduBlok sa broja~ima servisiranja, vremenskim odrednicamaservisiranja i vrstama servisiranja u izvje{tajnom periodu formira se tako {to se {tampaju: a)labela broja servisiranja, i prelazi se u novi redb)broj servisiranja u izvje{tajnom periodu, znak razmaka,znak dijeljenja, znak razmaka, ukupan broj servisiranja iprelazi se u novi red, c)vremenska odrednica po~etka servisiranja, znak razmaka, oznaka vrste servisiranja i prelazi se u novi red, za svakoservisiranje u izvje{tajnom periodu i d)vremenska odrednica kraja servisiranja i prelazi se u novired, za svako servisiranje u izvje{tajnom periodu. ^lan 33.Blok sa broja~ima reseta, vremenskim odrednicama reseta ivrstama reseta u izvje{tajnom perioduBlok sa broja~ima reseta, vremenskim odrednicama reseta ivrstama reseta u izvje{tajnom periodu formira se tako {to se{tampaju: a)labela broja reseta, i prelazi se u novi redb)broj reseta u izvje{tajnom periodu, znak razmaka, znakdijeljenja, znak razmaka, ukupan broja reseta i prelazi se u novi red i c)vremenska odrednica reseta, znak razmaka, oznaka vrstereseta i prelazi se u novi red, za svaki reset u izvje{tajnomperiodu. ^lan 34.Blok sa broja~ima promjena poreznih stopa, vremenskomodrednicom promjene poreznih stopa i vrijednostimaporeznih stopa poslije promjene poreznih stopa uizvje{tajnom perioduBlok sa broja~ima promjena poreznih stopa, vremenskomodrednicom promjene poreznih stopa i vrijednostima poreznihstopa poslije promjene poreznih stopa u izvje{tajnom perioduformira se tako {to se {tampaju: a)labela broja promjena poreznih stopa, i prelazi se u noviredb)broj promjena poreznih stopa u izvje{tajnom periodu,znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, ukupan brojpromjena poreznih stopa i prelazi se u novi red, c)vremenska odrednica i prelazi se u novi red, za svakupromjenu poreznih stopa u izvje{tajnom periodu i d)labela vrijednosti porezne stope, razmak i vrijednostporezne stope i prelazi se u novi red, za svaku poreznustopu i za svaku promjenu poreznih stopa u izvje{tajnomperiodu. ^lan 35.Blok sa broja~em storniranih artikala i vrijednostistorniranog prometaBlok sa broja~em broja storniranih artikala i vrijednostistorniranog prometa u izvje{tajnom periodu formira se tako {to se {tampaju: a)labela broja storniranih evidentiranih artikala, brojstorniranih evidentiranih artikala u izvje{tajnom periodu,znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, brojevidentiranih artikala u izvje{tajnom periodu i prelazi se unovi red, b)labela broja storniranih reklamiranih artikala, brojstorniranih reklamiranih artikala u izvje{tajnom periodu,znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmaka, brojreklamiranih artikala u izvje{tajnom periodu i prelazi se unovi red, c)labela storniranog evidentiranog prometa i krajnje desnoporavnata vrijednost storniranog evidentiranog prometa u izvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red i d)labela storniranog reklamiranog prometa i krajnje desnoporavnata vrijednost storniranog reklamiranog prometa uizvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red. ^lan 36.Blok sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza poporeznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnimiznosom ostvarenog evidentiranog poreza u izvje{tajnomperiodu u presjeku stanja, dnevnom izvje{taju iperiodi~nom izvje{tajuBlok sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza poporeznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnim iznosomostvarenog evidentiranog poreza u izvje{tajnom periodu formirase tako {to se {tampaju: a)fiksni tekst "EVID. POREZ:" i prelazi se u novi red, Srijeda, 10.3.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 11 –Strana 47b)labela iznosa ostvarenog evidentiranog poreza poporeznoj stopi, krajnje desno poravnat iznos ostvarenogevidentiranog poreza po poreznoj stopi u izvje{tajnomperiodu i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu i c)labela ukupnog iznosa ostvarenog evidentiranog poreza,krajnje desno poravnat ukupan iznos ostvarenogevidentiranog poreza u izvje{tajnom periodu, koji seizra~unava kao zbir iznosa ostvarenog evidentiranogporeza po svim poreznim stopama u izvje{tajnom periodui prelazi se u novi red. ^lan 37.Blok sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometa po poreznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnomvrijedno{}u ostvarenog evidentiranog prometa uizvje{tajnom periodu u presjeku stanja, dnevnom izvje{tajui periodi~nom izvje{tajuBlok sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometa poporeznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnomvrijedno{}u ostvarenog evidentiranog prometa u izvje{tajnomperiodu formira se tako {to se {tampaju: a)fiksni tekst "EVID. PROMET" i prelazi se u novi redb)labela vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa poporeznoj stopi, krajnje desno poravnata vrijednostostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi uizvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red, za svakuporeznu stopu i c)labela ukupne vrijednosti ostvarenog evidentiranogprometa, krajnje desno poravnata ukupna vrijednostostvarenog evidentiranog prometa u izvje{tajnomperiodu, koja se izra~unava kao zbir vrijednostiostvarenog evidentiranog prometa po svim poreznimstopama u izvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red. ^lan 38.Blok sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza poporeznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnimiznosom ostvarenog reklamiranog poreza u izvje{tajnomperiodu u presjeku stanja, dnevnom izvje{taju iperiodi~nom izvje{tajuBlok sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza poporeznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnim iznosomostvarenog reklamiranog poreza u izvje{tajnom periodu formirase tako {to se {tampaju: a)fiksni tekst "REKL. POREZ" i prelazi se u novi redb)labela iznosa ostvarenog reklamiranog poreza poporeznoj stopi, krajnje desno poravnat iznos ostvarenogreklamiranog poreza po poreznoj stopi u izvje{tajnomperiodu i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopu; c)labela ukupnog iznosa ostvarenog reklamiranog poreza,krajnje desno poravnat ukupan iznos ostvarenogreklamiranog poreza u izvje{tajnom periodu, koji seizra~unava kao zbir iznosa ostvarenog reklamiranogporeza po svim poreznim stopama u izvje{tajnom periodui prelazi se u novi red. ^lan 39.Blok sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometa poporeznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnomvrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa uizvje{tajnom periodu u presjeku stanja, dnevnom izvje{tajui periodi~nom izvje{tajuBlok sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometa poporeznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnomvrijedno{}u ostvarenog reklamiranog prometa u izvje{tajnomperiodu formira se tako {to se {tampaju: a)fiksni tekst "REKLAM. PROMET" i prelazi se u novi redb)labela vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa poporeznoj stopi, krajnje desno poravnata vrijednostostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi uizvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red, za svakuporeznu stopu; c)labela ukupne vrijednosti ostvarenog reklamiranogprometa, krajnje desno poravnata ukupna vrijednostostvarenog reklamiranog prometa u izvje{tajnomperiodu, koja se izra~unava kao zbir vrijednostiostvarenog reklamiranog prometa po svim poreznimstopama u izvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red. ^lan 40.Blok sa iznosom gotovine u kasi, vrijedno{}u ~ekova u kasi,vrijednosti prometa karticama u kasi i vrijednosti virmanau kasi u izvje{tajnom periodu u presjeku stanjaBlok sa iznosom gotovine u kasi, vrijednosti ~ekova u kasi,vrijednosti prometa karticama u kasi i vrijedno{}u virmana u kasi u izvje{tajnom periodu formira se tako {to se {tampaju: a)fiksni tekst "STANJE U KASI:" b)labela oznake prometa gotovinom, krajnje desno poravnat iznos gotovine u kasi u izvje{tajnom periodu i prelazi se unovi red, c)labela oznake vrijednosti prometa ~ekovima, krajnjedesno poravnata vrijednost ~ekova u kasi u izvje{tajnomperiodu i prelazi se u novi red, d)labela oznake prometa karticama, krajnje desnoporavnata vrijednost prometa karticama u kasi uizvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red i e)labela oznake prometa virmanom, krajnje desnoporavnata vrijednost virmana u kasi u izvje{tajnomperiodu i prelazi se u novi red. ^lan 41.Klijentski blok(1)Klijentski blok u slu~aju prometa prema pravnim osobamasadr`i: a)fiksni tekst: "KUPAC:" i prelazak u novi redb)centrirano labelu identifikacionog broja klijenta i IBKklijenta, prelazak u novi redc)centriran tekst sa nazivom klijenta, skra}eno samo ako jeto neophodno i prelazak u novi redd)centriran tekst s nazivom sjedi{ta klijenta (ukoliko jerazli~it od naziva klijenta, ina~e prazan red), prelazak unovi rede)centrirano adresu sjedi{ta klijenta koja sadr`i naziv ulice ibroj, prelazak u novi redf)po{tanski broj i naziv mjesta sjedi{ta klijenta i prelazak unovi red.(2)U slu~aju prometa prema fizi~kim osobama, klijentski blokse sastoji od praznog reda. ^lan 42.Blok digitalnog potpisa i fiskalnog loga(1)Svi fiskalni dokumenti i duplikati fiskalnih dokumenatazavr{avaju blokom digitalnog potpisa i fiskalnog loga. Na~in formiranja ovog bloka opisan je pojedina~no za sve fiskalnedokumente.(2)Proceduru verifikacije digitalnog potpisa iz stava (1)proizvo|a~ dostavlja Ministarstvu uz pismenu izjavu opovjerljivosti podataka prema tre}im osobama.(3)Konture i bitmape fiskalnog loga nalaze se u Prilogu LOGOuz ovaj pravilnik i ~ine njegov sastavni dio. ^lan 43. Izgled fiskalnog ra~una i zna~enje podataka(1)Fiskalni ra~un se sastoji iz vi{e blokova, i to: a)zaglavlja, b)bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta, vremenskomodrednicom {tampanja fiskalnog ra~una i brojemfiskalnog ra~una,c)bloka sa listom pojedina~nih evidentiranih prometa,ukoliko je uop}e obavljeno evidentiranje prometa, kao ilistom pojedina~nih storniranih evidentiranih prometa,ukoliko je uop}e obavljeno evidentiranje prometa a zatimstorniranje bar jednog dijela evidentiranog prometa, Broj 11–Strana 48SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 10.3.2010.d)bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranogprometa bez PDV-a za porezne stope kori{tene u ta~ki c)ovog stava, specifikacijom poreznih stopa kori{tenih uta~ki c) ovog stava, iznosima ostvarenog evidentiranogporeza po poreznim stopama kori{tenim u ta~ki c) ovogstava, ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranogporeza,e)bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranogprometa sa PDV-om (ukupnim iznosom za uplatu odstrane klijenta), listom sredstava pla}anja izabranih odstrane klijenta, upla}enim iznosom od strane klijenta posvakom izabranom sredstvu pla}anja, ukupnimupla}enim iznosom od strane klijenta, iznosom za povratklijentu, f)klijentskog bloka,g)bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga. (2)Blok iz stava (1) ta~ka b) ovog ~lana formira se tako {to se{tampa:a)naziv fiskalnog dokumenta "FISKALNI RA^UN" iprelazi se u novi red;b)labela broja fiskalnog ra~una, broj fiskalnog ra~una,prelazak u novi red;c)vremenska odrednica {tampanja fiskalnog ra~una iprelazak u novi red.(3)Blok iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana formira se tako {to seza svaki pojedina~ni evidentirani promet {tampaju: a)naziv evidentiranog artikla iz baze artikala fiskalnogure|aja sa pripadaju}om jedinicom mjere i prelazi se unovi red, b)koli~ina, znak mno`enja, cijena po jedinici mjere i jedanili vi{e znakova razmaka ili se prelazi u novi red;c)vrijednost pojedina~nog evidentiranog prometa, krajnjedesno poravnata oznaka porezne stope i prelazi se u novired;d)znak oduzimanja "-", procentualna vrijednost umanjenjacijene, znak dvije ta~ke ":", jedan ili vi{e znakovarazmaka i iznos umanjenja cijene;e)znak sabiranja "+", procentualna vrijednost uve}anjacijene, znak dvije ta~ke ":", jedan ili vi{e znakovarazmaka i iznos uve}anja cijene. (4)[tampanje podataka iz stava (3) ta~ke b) ovog ~lana nijeobavezno kada je izvr{en promet artikla u koli~ini jedan(brojem 1). (5)[tampanje podataka iz stava (3) ta~ke d) i e) ovog ~lana sene {tampa kada ne postoji uve}anje ili umanjenje cijene.(6)Blok iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana formira se i tako {to seza svaki pojedina~ni stornirani evidentirani promet {tampaju:a)oznaka "STORNO" i prelazi se u novi red, b)naziv storniranog evidentiranog artikla iz baze artikalafiskalnog ure|aja sa pripadaju}om jedinicom mjere iprelazi se u novi red; c)koli~ina, znak mno`enja, jedan ili vi{e znakova razmaka,znak oduzimanja "-", cijena po jedinici mjere, jedan ilivi{e znakova razmaka ili se prelazi u novi red i d)znak oduzimanja "-", vrijednost pojedina~nogstorniranog evidentiranog prometa, krajnje desnoporavnata oznaka porezne stope i prelazi se u novi red,e)znak oduzimanja "-", procentualna vrijednost umanjenjacijene, znak dvije ta~ke ":", jedan ili vi{e znakovarazmaka i iznos umanjenja cijene,f)znak sabiranja "+", procentualna vrijednost uve}anjacijene, znak dvije ta~ke ":", jedan ili vi{e znakovarazmaka i iznos uve}anja cijene. (7)[tampanje podataka iz stava (6) ta~ka c) ovog ~lana nijeobavezno kada je izvr{eno storniranje artikla u koli~ini jedan (brojem 1). (8)Podaci iz stava (6) ta~ke e) i f) ovog ~lana se ne {tampajukada ne postoji uve}anje ili umanjenje cijene napojedina~nom storniranom artiklu.(9)Blok iz stava (1) ta~ka d) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju: a)labela vrijednosti porezne stope kori{tene u bloku iz stava(1) ta~ke c) ovog ~lana, vrijednost porezne stope i prelazise u novi red, za svaku poreznu stopu, b)labela vrijednosti evidentiranog prometa bez PDV-a poporeznoj stopi iz ta~ke a) ovog stava, krajnje desnoporavnat iznos ostvarenog prometa bez PDV-a, i prelazise u novi red, za svaku poreznu stopuc)labela iznosa ostvarenog evidentiranog poreza poporeznoj stopi iz ta~ke a) ovog stava, krajnje desnoporavnat iznos ostvarenog evidentiranog poreza po tojporeznoj stopi i prelazi se u novi red, za svaku poreznustopu, d)labela ukupnog iznosa ostvarenog evidentiranog poreza,krajnje desno poravnat ukupan iznos ostvarenogevidentiranog poreza i prelazi se u novi red,(10)Blok iz stava (1) ta~ka e) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju: a)labela ukupne vrijednosti ostvarenog evidentiranogprometa sa PDV-om, krajnje desno poravnata ukupnavrijednost ostvarenog evidentiranog prometa (iznosa zauplatu) i prelazi se u novi redb)fiksni tekst "UPLA]ENO:" i prelazak u novi red,c)fiksni tekst: "Gotovina", "^ek", "Kartica" ili "Virman", za uplatu odgovaraju}im sredstvom pla}anja, i jedan ili vi{eznakova razmaka ili se prelazi u novi red, d)krajnje desno poravnat upla}en iznos od strane klijenta posvakom izabranom sredstvu pla}anja i prelazi se u novired, e)fiksni tekst "Ukupno", i jedan ili vi{e znakova razmaka ilise prelazi u novi red, f)krajnje desno poravnat ukupno upla}en iznos izra~unatpreko zbira uplata svih sredstava pla}anja i prelazi se unovi red, g)fiksni tekst "POVRAT", i jedan ili vi{e znakova razmakaili se prelazi u novi red, h)krajnje desno poravnat iznos za povrat klijentu, izra~unatpreko razlike ukupnog upla}enog iznosa od strane klijenta i ukupnog iznosa za uplatu, i prelazi se u novi red,(11)Blok iz stava (1) ta~ka g) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju:a)digitalni potpis fiskalnog ra~una prema MD5 algoritmu{tampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novired,b)prazan red,c)fiskalni logo i prelazi se u novi red.^lan 44.Izgled duplikata fiskalnog ra~una i zna~enje podataka(1)Duplikat fiskalnog ra~una se sastoji iz vi{e blokova, i to: a)zaglavlja, b)bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta: "DUPLIKATFISKALNOG RA^UNA", brojem fiskalnog ra~una,vremenskom odrednicom {tampanja fiskalnog ra~una ivremenskom odrednicom {tampanja duplikata fiskalnogra~una,c)bloka sa listom pojedina~nih evidentiranih prometa,ukoliko je uop}e obavljeno evidentiranje prometa, kao ilistom pojedina~nih storniranih evidentiranih prometa,ukoliko je uop}e obavljeno evidentiranje prometa a zatimstorniranje bar jednog dijela evidentiranog prometa, d)bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranogprometa bez PDV-a za porezne stope kori{tene u ta~ki c)ovog stava, specifikacijom poreznih stopa kori{tenih uta~ki c) ovog stava, iznosima ostvarenog evidentiranog Srijeda, 10.3.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 11 –Strana 49poreza po poreznim stopama kori{}enim u ta~ki c) ovogstava, ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza e)bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranogprometa sa PDV (ukupnim iznosom za uplatu od straneklijenta), listom sredstava pla}anja izabranih od straneklijenta, upla}enim iznosom od strane klijenta po svakomizabranom sredstvu pla}anja, ukupnim upla}enimiznosom od strane klijenta, iznosom za povrat klijentu, f)klijentskog bloka,g)bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga. (2)Blok iz stava (1) ta~ka b) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju: a)naziv fiskalnog dokumenta "DUPLIKAT", znak razmakaili prelazak u novi red, "FISKALNOG RA^UNA" iprelazi se u novi red;b)labela broja fiskalnog ra~una, broj fiskalnog ra~una,prelazak u novi red;c)vremenska odrednica {tampanja fiskalnog ra~una iprelazak u novi red;d)vremenska odrednica {tampanja duplikata fiskalnogra~una i prelazak u novi red.(3)Blok iz stava (1) ta~ka g) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju:a)digitalni potpis (originalnog) fiskalnog ra~una premaMD5 algoritmu {tampan u dva reda ako je to neophodno iprelazak u novi red;b)digitalnog potpis duplikata fiskalnog ra~una prema MD5algoritmu {tampan u dva reda ako je to neophodno iprelaska u novi red;c)praznog reda;d)fiskalnog loga i prelaska u novi red.(4)Blokovi iz stava (1) ta~ke c), d), e) i f) ovog ~lana suidenti~ni odgovaraju}im blokovima opisanih u ~lanu 43.(izgled i zna~enje podataka na fiskalnom ra~unu).^lan 45.Izgled reklamiranog fiskalnog ra~una i zna~enje podataka(1)Reklamirani fiskalni ra~un se sastoji iz vi{e blokova, i to: a)zaglavlja,b)bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta: "REKLA-MIRANI FISKALNI RA^UN", labelom rednog brojafiskalnog ra~una koji se reklamira i rednim brojemfiskalnog ra~una koji se reklamira, labelom rednog brojareklamiranog fiskalnog ra~una i rednim brojemreklamiranog fiskalnog ra~una i vremenskomodrednicom {tampanja reklamiranog fiskalnog ra~una, c)bloka sa listom pojedina~nih reklamiranih prometa,ukoliko je uop}e obavljeno reklamiranje prometa, kao ilistom pojedina~nih storniranih reklamiranih prometa,ukoliko je uop}e obavljeno reklamiranje prometa a zatimstorniranje bar jednog dijela reklamiranog prometa, d)bloka sa ukupnom vrijedno{}u ostvarenog reklamiranogprometa bez PDV-a za porezne stope kori{tene u ta~ki c)ovog stava, specifikacijom poreznih stopa kori{}enih uta~ki c) ovog stava, iznosima ostvarenog reklamiranogporeza po poreznim stopama kori{tenim u ta~ki c) ovogstava, ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranogporeza, e)bloka sa ukupnom vrijedno{}u ostvarenog reklamiranogprometa sa PDV (iznosom za isplatu klijentu), listomsredstava pla}anja izabranih od strane klijenta, upla}enimiznosom od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu pla}anja, ukupnim upla}enim iznosom od strane klijenta,iznosom za povrat klijentu, f)klijentskog bloka,g)bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga. (2)Blok iz stava (1) ta~ka b) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju: a)naziv fiskalnog dokumenta "REKLAMIRANI", znakrazmaka ili prelazak u novi red, "FISKALNI RA^UN" iprelazi se u novi red;b)labela broja fiskalnog ra~una, broj fiskalnog ra~una kojise reklamira, prelazak u novi red;c)labela broja reklamiranog fiskalnog ra~una, brojreklamiranog fiskalnog ra~una i prelazak u novi red;d)vremenska odrednica {tampanja reklamiranog fiskalnogra~una i prelazak u novi red.(3)Blok iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana formira se tako {to seza svaki pojedina~ni reklamirani promet {tampaju: a)naziv reklamiranog artikla iz baze artikala fiskalnogure|aja sa pripadaju}om jedinicom mjere i prelazi se unovi red;b)koli~ina, znak mno`enja, cijena po jedinici mjere i jedanili vi{e znakova razmaka ili se prelazi u novi red;c)vrijednost pojedina~nog reklamiranog prometa, krajnjedesno poravnata oznaka porezne stope i prelazi se u novired;d)znak oduzimanja "-", postotona vrijednost umanjenjacijene, znak dvije ta~ke ":", jedan ili vi{e znakovarazmaka i iznos umanjenja cijene;e)znak sabiranja "+", postotna vrijednost uve}anja cijene,znak dvije ta~ke ":", jedan ili vi{e znakova razmaka i iznos uve}anja cijene. (4)[tampanje podataka iz stava (3) ta~ke b) ovog ~lana nijeobavezno kada je izvr{en promet artikla u koli~ini jedan(brojem 1). (5)Podaci iz stava (3) ta~ke d) i e) ovog ~lana se ne {tampajukada ne postoji uve}anje ili umanjenje cijene.(6)Blok iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana formira se i tako {to seza svaki pojedina~ni stornirani reklamirani promet {tampaju: a)oznaka "STORNO" i prelazi se u novi red, b)naziv storniranog reklamiranog artikla iz baze artikalafiskalnog ure|aja sa pripadaju}om jedinicom mjere iprelazi se u novi red; c)koli~ina, znak mno`enja, jedan ili vi{e znakova razmaka,znak oduzimanja "-", cijena po jedinici mjere, jedan ilivi{e znakova razmaka ili se prelazi u novi red i d)znak oduzimanja "-", vrijednost pojedina~nogstorniranog reklamiranog prometa, krajnje desnoporavnata oznaka porezne stope i prelazi se u novi red;e)znak oduzimanja "-", postotna vrijednost umanjenjacijene, znak dvije ta~ke ":", jedan ili vi{e znakovarazmaka i iznos umanjenja cijene ;f)znak sabiranja "+", postotna vrijednost uve}anja cijene,znak dvije ta~ke ":", jedan ili vi{e znakova razmaka i iznos uve}anja cijene. (7)[tampanje podataka iz stava (6) ta~ka c) ovog ~lana nijeobavezno kada je izvr{eno storniranje artikla u koli~ini jedan (brojem 1). (8)Podaci iz stava (6) ta~ke e) i f) ovog ~lana se ne {tampajukada ne postoji uve}anje ili umanjenje cijene na pojedina~no storniranom reklamiranom artiklu.(9)Blok iz stava (1) ta~ka d) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju: a)labela vrijednosti porezne stope kori{tene u bloku iz stava(1) ta~ke c) ovog ~lana, vrijednost porezne stope i prelazise u novi red, za svaku poreznu stopu, b)Labela vrijednosti ostvarnog reklamiranog prometa bezPDV-a po poreznoj stopi iz ta~ke a) ovog stava, krajnjedesno poravnat iznos ostvarenog reklamiranog prometabez PDV-a, i prelazi se u novi red, za svaku poreznu stopuc)labela iznosa ostvarenog reklamiranog poreza poporeznoj stopi iz ta~ke a) ovog stava, krajnje desnoporavnat iznos ostvarenog reklamiranog poreza po tojporeznoj stopi i prelazi se u novi red, za svaku poreznustopu, Broj 11–Strana 50SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 10.3.2010.d)labela ukupnog iznosa ostvarenog reklamiranog poreza,krajnje desno poravnat ukupan iznos ostvarenogreklamiranog poreza i prelazi se u novi red, (10)Blok iz stava (1) ta~ka e) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju: a)labela ukupne vrijednosti ostvarenog reklamiranogprometa sa PDV-om, krajnje desno poravnata ukupnavrijednost ostvarenog reklamiranog prometa (iznosa zaisplatu) i prelazi se u novi redb)fiksni tekst "UPLA]ENO" i prelazak u novi redc)fiksni tekst "Gotovina", "^ek", "Kartica" ili "Virman", zauplatu odgovaraju}im sredstvom pla}anja, i jedan ili vi{eznakova razmaka ili se prelazi u novi red, d)krajnje desno poravnat upla}en iznos od strane klijenta posvakom izabranom sredstvu pla}anja i prelazi se u novired, e)fiksni tekst "Ukupno", i jedan ili vi{e znakova razmaka ilise prelazi u novi red, f)krajnje desno poravnat ukupno upla}en iznos izra~unatpreko zbira uplata svih sredstava pla}anja i prelazi se unovi red, g)fiksni tekst "POVRAT", i jedan ili vi{e znakova razmakaili se prelazi u novi red, h)krajnje desno poravnat iznos za povrat klijentu, izra~unatpreko zbira ukupnog upla}enog iznosa od strane klijenta iukupnog iznosa za isplatu, i prelazi se u novi red, (11) Podaci iz stava (10) ta~ke b), c), d), e) i f) se ne {tampajuukoliko nije bilo uplate od strane klijenta.(12) Blok iz stava (1) ta~ka g) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju:a)digitalni potpis reklamiranog fiskalnog ra~una premaMD5 algoritmu {tampan u dva reda ako je to neophodno iprelazak u novi red,b)prazan red,c)fiskalni logo,d)i prelazi se u novi red.^lan 46.Izgled duplikata reklamiranog fiskalnog ra~una i zna~enjepodataka(1)Duplikat reklamiranog fiskalnog ra~una se sastoji iz vi{eblokova, i to: a)zaglavlja, b)bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta: "DUPLIKATREKLAMIRANOG FISKALNOG RA^UNA", brojemfiskalnog ra~una koji se reklamira, brojem reklamiranogfiskalnog ra~una, vremenskom odrednicom {tampanjareklamiranog fiskalnog ra~una i vremenskomodrednicom {tampanja duplikata reklamiranog fiskalnogra~una,c)bloka sa listom pojedina~nih reklamiranih prometa,ukoliko je uop}e obavljeno reklamiranje prometa, kao ilistom pojedina~nih storniranih reklamiranih prometa,ukoliko je uop}e obavljeno reklamiranje prometa a zatimstorniranje bar jednog dijela reklamiranog prometa, d)bloka sa ukupnom vrijednosti ostvarenog reklamiranogprometa bez PDV-a za porezne stope kori{tene u ta~ki c)ovog stava, specifikacijom poreznih stopa kori{tenih uta~ki c) ovog stava, iznosima ostvarenog reklamiranogporeza po poreznim stopama kori{tenim u ta~ki c) ovogstava, ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog porezai e)bloka sa ukupnom vrijedno{}u ostvarenog reklamiranogprometa sa PDV (iznosom za isplatu klijentu), listomsredstava pla}anja izabranih od strane klijenta, upla}enimiznosom od strane klijenta po svakom izabranom sredstvu pla}anja, ukupnim upla}enim iznosom od strane klijenta,iznosom za povrat klijentu, f)klijentskog blokag)bloka digitalnog potpisa i fiskalnog loga. (2)Blok iz stava (1) ta~ka b) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju: a)naziv fiskalnog dokumenta "DUPLIKAT", znak razmakaili prelazak u novi red, "REKLAMIRANOG", prelazak unovi red "FISKALNOG RA^UNA" i prelazi se u novired;b)labela broja fiskalnog ra~una koji se reklamira, brojfiskalnog ra~una koji se reklamira, prelazak u novi red;c)labela rednog broja reklamiranog fiskalnog ra~una, rednibroj reklamiranog fiskalnog ra~una;d)vremenska odrednica {tampanja reklamiranog fiskalnogra~una i prelazak u novi red;e)vremenska odrednica {tampanja duplikata reklamiranogfiskalnog ra~una i prelazak u novi red.(3)Blok iz stava (1) ta~ka g) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju:a)digitalni potpis (originalnog) reklamiranog fiskalnogra~una prema MD5 algoritmu {tampan u dva reda ako jeto neophodno i prelazak u novi red,b)digitalnog potpis duplikata reklamiranog fiskalnogra~una prema MD5 algoritmu {tampan u dva reda ako jeto neophodno i prelaska u novi red,c)praznog reda,d)fiskalnog loga i prelaska u novi red.(4)Blokovi iz stava (1) ta~ke c), d), e) i f) ovog ~lana suidenti~ni odgovaraju}im blokovima opisanih u ~lanu 45.(izgled i zna~enje podataka na reklamiranom fiskalnomra~unu).^lan 47.Izgled presjeka stanja i zna~enje podataka(1) Presjek stanja sastoji se iz vi{e blokova, i to: a)zaglavlja;b)bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta "PRESJEKSTANJA", rednim brojem prvog i posljednjeg fiskalnogra~una u izvje{tajnom periodu, rednim brojem prvog iposljednjeg reklamiranog fiskalnog ra~una uizvje{tajnom periodu, rednim brojem dnevnog izve{taja ivremenskom odrednicom {tampanja presjeka stanja;c)bloka sa broja~ima servisiranja, vremenskimodrednicama servisiranja i vrstama servisiranja uizvje{tajnom periodu, koji se ra~una od formiranjaposljednjeg dnevnog izvje{taja do formiranja presjekastanja;d)bloka sa broja~ima reseta, vremenskim odrednicamareseta i vrstama reseta u izvje{tajnom periodu;e)bloka sa broja~ima promjena poreznih stopa, vremenskim odrednicama promjena poreznih stopa i vrijednostimaporeznih stopa poslije svake promjene poreznih stopa uizvje{tajnom periodu;f)bloka sa broja~ima storniranih artikala i vrijednostimastorniranog prometa u izvje{tajnom periodu;g)bloka sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometapo svim poreznim stopama u izvje{tajnom periodu iukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa u izvje{tajnom periodu;h)bloka sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza posvim poreznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza u izvje{tajnomperiodu;i)bloka sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometapo svim poreznim stopama u izvje{tajnom periodu iukupnom vrijedno{}u ostvarenog reklamiranog prometau izvje{tajnom periodu;j)bloka sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza posvim poreznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza u izvje{tajnomperiodu; Srijeda, 10.3.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 11 –Strana 51k)bloka sa iznosom gotovine u kasi, vrijednosti ~ekova ukasi, vrijednosti prometa karticama u kasi i vrijednostivirmana u kasi u izvje{tajnom periodu; l)bloka sa digitalnim potpisom i fiskalnim logom. (2)Izvje{tajni pe riod prvog presjeka stanja poslije fiskalizacijefiskalnog ure|aja po~inje vremenskom odrednicomfiskalizacije fiskalnog ure|aja. (3)Blok iz stava (1) ta~ka b) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju:a)naziv fiskalnog dokumenta "PRESJEK STANJA" iprelazi se u novi red;b)vremenska odrednica formiranja presjeka stanja i prelazise u novi red;c)prazan red;d)labela broja izdatih fiskalnih ra~una, redni broj prvogfiskalnog ra~una izdatog u izvje{tajnom periodu, znakoduzimanja, redni broj posljednjeg fiskalnog ra~una uizvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red;e)labela broja izdatih reklamiranih fiskalnih ra~una, rednibroj prvog reklamiranog fiskalnog ra~una izdatog uizvje{tajnom periodu, znak oduzimanja, redni brojposljednjeg reklamiranog fiskalnog ra~una uizvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red;f)labela broja dnevnog izvje{taja, broj posljednjeg dnevnog izvje{taja, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmakaukupan broj dnevnih izvje{taja koji se mogu smjestiti ufiskalnu memoriju i prelazi se u novi red.(4)Blok iz stava (1) ta~ka l) ovog ~lana formira se tako {to se{tampa:a)digitalni potpis presjeka stanja prema MD5 algoritmu{tampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u novired,b)prazan red,c)fiskalni logo i prelazi se u novi red.^lan 48.Izgled duplikata presjeka stanja i zna~enje podataka(1)Duplikat presjeka stanja sastoji se iz vi{e blokova, i to: a)zaglavlja;b)bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta "DUPLIKATPRESJEKA STANJA";c)rednim brojem prvog i posljednjeg fiskalnog ra~una uizvje{tajnom periodu, rednim brojem prvog i posljednjegreklamiranog fiskalnog ra~una u izvje{tajnom periodu,rednim brojem dnevnog izve{taja, vremenskomodrednicom {tampanja presjeka stanja i vremenskomodrednicom {tampanja duplikata presjeka stanja;d)bloka sa broja~ima servisiranja, vremenskimodrednicama servisiranja i vrstama servisiranja uizvje{tajnom periodu, koji se ra~una od formiranjaposljednjeg dnevnog izvje{taja do formiranja presjekastanja;e)bloka sa broja~ima reseta, vremenskim odrednicamareseta i vrstama reseta u izvje{tajnom periodu;f)bloka sa broja~ima promjena poreznih stopa, vremenskim odrednicama promjena poreznih stopa i vrijednostimaporeznih stopa poslije svake promjene poreznih stopa uizvje{tajnom periodu;g)bloka sa broja~ima storniranih artikala i vrijednostimastorniranog prometa u izvje{tajnom periodu;h)bloka sa vrijednostima ostvarenog evidentiranog prometapo svim poreznim stopama u izvje{tajnom periodu iukupnom vrijednosti ostvarenog evidentiranog prometa u izvje{tajnom periodu;i)bloka sa iznosima ostvarenog evidentiranog poreza posvim poreznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog evidentiranog poreza u izvje{tajnomperiodu;j)bloka sa vrijednostima ostvarenog reklamiranog prometapo svim poreznim stopama u izvje{tajnom periodu iukupnom vrijednosti ostvarenog reklamiranog prometa uizvje{tajnom periodu;k)bloka sa iznosima ostvarenog reklamiranog poreza posvim poreznim stopama u izvje{tajnom periodu i ukupnim iznosom ostvarenog reklamiranog poreza u izvje{tajnomperiodu;l)bloka sa iznosom gotovine u kasi, vrijednosti ~ekova ukasi, vrijednosti prometa karticama u kasi i vrijednostivirmana u kasi u izvje{tajnom periodu;m)bloka sa digitalnim potpisom i fiskalnim logom. (2)Izvje{tajni pe riod prvog presjeka stanja poslije fiskalizacijefiskalnog ure|aja po~inje vremenskom odrednicomfiskalizacije fiskalnog ure|aja. (3)Blok iz stava (1) ta~ka b) ovog ~lana formira se tako {to se{tampaju:a)naziv fiskalnog dokumenta "DUPLIKAT", znak razmakaili prelazak u novi red, "PRESJEKA STANJA" i prelazi se u novi red;b)vremenska odrednica formiranja presjeka stanja i prelazise u novi red;c)vremenska odrednica {tampanja duplikata presjeka stanjai prelazi se u novi red;d)labela broja izdatih fiskalnih ra~una, redni broj prvogfiskalnog ra~una izdatog u izvje{tajnom periodu, znakoduzimanja, redni broj posljednjeg fiskalnog ra~una uizvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red;e)labela broja izdatih reklamiranih fiskalnih ra~una, rednibroj prvog reklamiranog fiskalnog ra~una izdatog uizvje{tajnom periodu, znak oduzimanja, redni brojposljednjeg reklamiranog fiskalnog ra~una uizvje{tajnom periodu i prelazi se u novi red;f)labela broja dnevnog izvje{}a, broj posljednjeg dnevnogizvje{taja, znak razmaka, znak dijeljenja, znak razmakaukupan broj dnevnih izvje{taja koji se mogu smjestiti ufiskalnu memoriju i prelazi se u novi red.(4)Blok iz stava (1) ta~ka l) ovog ~lana formira se tako {to se{tampa:a)digitalni potpis presjeka stanja prema MD5 algoritmu{tampan u dva reda ako je to neophodno i prelazak u noviredb)digitalni potpis duplikata presjeka stanja prema MDPalgoritmu {tampan u dva reda ako je to neophodno iprelazak u novi redc)prazan redd)fiskalni logo i prelazi se u novi red.(5)Sadr`aj podataka mora u potpunosti odgovarati presjekustanja na koji se duplikat odnosi.^lan 49.Izgled dnevnog izvje{taja i zna~enje podataka na dnevnomizvje{taju(1)Dnevno izvje{}e sastoji se iz vi{e blokova, i to: a)zaglavlja, b)bloka sa nazivom fiskalnog dokumenta "DNEVNIIZVJE[TAJ", rednim brojem prvog i posljednjegfiskalnog ra~una u izvje{tajnom periodu, rednim brojemprvog i posljednjeg reklamiranog fiskalnog ra~una uizvje{tajnom periodu, rednim brojem dnevnog izvje{}a ivremenskom odrednicom {tampanja dnevnog izvje{}a,c)bloka sa broja~ima servisiranja, vremenskimodrednicama servisiranja i vrstama servisiranja uizvje{tajnom periodu, koji se ra~una od formiranjaposljednjeg dnevnog izvje{}a do formiranja dnevnogizvje{}a, d)bloka sa broja~ima reseta, vremenskim odrednicamareseta i vrstama reseta u izvje{tajnom periodu,
Odluka o iznošenju strane gotovine i čekova FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 58/10 15.09.2010 SN FBiH 38/17 ček,gotivina Broj 58 – Stranica 222 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.9.2010. ODLUKU O DAVAWU SAGLASNOSTI NA ODLUKU UPRAVNOG ODBORA "AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE" SARAJEVO O PRODAJI DIONICA DRU[TVA "ZAVOD ZA VODOPRIVREDU" D.D. SARAJEVO, KOJE SU U VLASNI[TVU "AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE" SARAJEVO I Daje se saglasnost na Odluku Upravnog odbora "Agencije za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo, broj 50-517-3/10 od 03.06.2010. godine, o prodaji dionica dru{tva "Zavod za vodoprivredu" d.d. Sarajevo, koje su u vlasni{tvu "Agencije za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo. II Vlasni~ka struktura dru{tva "Zavod za vodoprivredu" d.d. Sarajevo je slijede}a: - "Agencija za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo 42,3458% (193531 dionice nominalne vrijednosti 10,00 KM) i - Privatni dioni~ki kapital 57,6542% (263494 dionice nominalne vrijednosti 10,00 KM). III Sredstva od prodaje dionica }e se usmjeriti na rje{avawe smje{tajnog prostora "Agencije za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo. IV Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". V broj 740/10 26. avgusta 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinovi}, s. r. Na osnovu ~lana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa Odlukom o davanju saglasnosti na Okvirni plan i finansijski plan "Agencije za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo za pe riod 2009-2011. godine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 19/09), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 155. sjednici odr`anoj 26. augusta 2010. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI NA ODLUKU UPRAVNOG ODBORA "AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE" SARAJEVO O PRODAJI DIONICA DRU[TVA "ZAVOD ZA VODOPRIVREDU" D.D. SARAJEVO, KOJE SU U VLASNI[TVU "AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE" SARAJEVO I. Daje se saglasnost na Odluku Upravnog odbora "Agencije za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo, broj 50-517-3/10 od 03.06.2010. godine, o prodaji dionica dru{tva "Zavod za vodoprivredu" d.d. Sarajevo, koje su u vlasni{tvu "Agencije za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo. II. Vlasni~ka struktura dru{tva "Zavod za vodoprivredu" d.d. Sarajevo je slijede}a: - " Agencija za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo 42,3458% (193531 dionice nominalne vrijednosti 10,00 KM) i - Privatni dioni~ki kapital 57,6542% (263494 dionice nominalne vrijednosti 10,00 KM). III. Sredstva od prodaje dionica }e se usmjeriti na rje{avanje smje{tajnog prostora "Agencije za vodno podru~je rijeke Save" Sarajevo. IV. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". V broj 740/10 26. augusta 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinovi}, s. r. 997 Na temelju ~lanka 44. Zakona o deviznom poslovanju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na 155. sjednici odr`anoj 26. kolovoza 2010. godine, donijela ODLUKU O IZNO[ENJU STRANE GOTOVINE I ^EKOVA I. Ovom se Odlukom ure|uje izno{enje strane gotovine i ~ekova pri prelasku dr`avne granice, kao i u po{tanskim i drugim po{iljkama. II. Fizi~ka osoba du`na je prilikom prelaska granice na grani~nim prijelazima prijaviti carinskom organu svako izno{enje gotovine i ~ekova u stranoj valuti i konvertibilnim markama, za vlastite potrebe ili za drugu osobu, preko vrijednosti propisane ovom Odlukom. III. Rezident fizi~ka osoba mo`e pri prelasku dr`avne granice iznositi stranu gotovinu i ~ekove u vrijednosti 2.500 eura. Pored iznosa iz stavka 1. ove to~ke rezident fizi~ka osoba mo`e pri prelasku granice iznositi stranu gotovinu i ~ekove u vrijednosti dodatnih 2.500 eura, uz predo~enje dokaza da je stranu gotovinu podigao sa svog deviznog ra~una ili devizne {tedne knji`ice ili da ih je kupio kod ovla{tene banke. Isprava o podizanju ili kupnji va`i do prvog prelaska granice i najdu`e 90 dana od dana izdavanja isprave. IV. Osim iznosa iz to~ke III. ove Odluke rezident fizi~ka osoba prilikom slu`benog puta u inozemstvo mo`e iznijeti stranu gotovinu i ~ekove na osnovi putnog naloga u visini iznosa navedenog u nalogu i u nalogu banke za isplatu gotovine sa deviznog ra~una. V. Osim iznosa iz to~ke III. ove Odluke, ovla{tena osoba rezidenta pravne osobe i poduzetnika mo`e iznijeti stranu gotovinu i ~ekove za potrebe pla}anja uvoza robe ili usluga iz inozemstva u vrijednosti do 3.000,00 eura, a vi{e uz odobrenje Federalnog ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Izno{enje strane gotovine i ~ekova za ovu namjenu rezident pravda kod carinskog organa nalogom banke iz to~ke IV. ove Odluke i odobrenjem Ministarstva. VI. Nerezident fizi~ka osoba mo`e iznositi stranu gotovinu u vrijednosti 2.500 eura kao i stranu gotovinu koju je prijavio pri ulasku u zemlju i stranu gotovinu koju je u zemlji podigao s deviznog ra~una, odnosno s devizne {tedne knji`ice o ~emu dobiva ispravu od banke. VII. U dozvoljeni iznos iz to~ke III. i VI. ove Odluke uklju~en je i iznos konvertibilnih maraka ako se u inozemstvo istodobno iznose i konvertibilne marke. Srijeda, 15.9.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 – Stranica 223 VIII. Izno{enje gotovine i ~ekova u ve}em iznosu od propisanog u to~ki III. ove Odluke je dozvoljeno samo uz prethodno odobrenje Ministarstva. Odobrenja iz stavka 1. ove to~ke Ministarstvo izdaje na temelju zahtjeva po sljede}im osnovama: 1) radi trajnog iseljenja rezidenta fizi~ke osobe u inozemstvo, 2) za tro{kove lije~enja i {kolovanja u inozemstvu, 3) za poklone i pomo}i rezidenta fizi~ke osobe ~lanovima u`e obitelji s prebivali{tem odnosno boravi{tem u inozemstvu, 4) za naslje|ivanje po odluci suda ili drugog tijela koje vodi ostavinski postupak, ako nasljednici `ive u inozemstvu, 5) za podmirenje useljenikova duga u inozemstvu, 6) izdr`avanje obitelji u inozemstvu, 7) u slu~aju drugog opravdanog razloga, ~iju opravdanost ocjenjuje Ministarstvo. IX. Podnositelj zahtjeva iz to~ke VIII. ove Odluke zahtjevu prila`e preslike dokumentacije kojom se dokazuju navedeni razlozi za izno{enje strane gotovine, to je: 1) radi trajnog iseljenja rezidenta fizi~ke osobe u inozemstvo: - useljeni~ka viza koju je izdalo ovla{teno tijelo strane zemlje ili druga dokumentacija kojom se mo`e dokazati trajno iseljenje, 2) za tro{kove lije~enja i {kolovanja u inozemstvu: - preporuka ili uputnica za lije~enje u inozemstvu, - dokaz o {kolovanju u inozemstvu, 3) za poklone i pomo}i rezidenta fizi~ke osobe ~lanovima u`e obitelji s prebivali{tem odnosno boravi{tem u inozemstvu: - izjava o darovanju ovjerena kod javnog bilje`nika - obrazlo`enje razloga zbog kojega se novac ili ~ekovi nose u inozemstvo. 4) za naslje|ivanje po odluci suda ili drugog tijela koje vodi ostavinski postupak, ako nasljednici imaju prebivali{te u inozemstvu: - rje{enje ili druga odgovaraju}a odluka o naslje|ivanju, - dokaz o prebivali{tu nasljednika, 5) za podmirenje useljenikova duga mati~noj zemlji: - dokaz o postojanju useljenikova duga u mati~noj zemlji. 6) odluka nadle`nog suda o izdr`avanju, odnosno sporazum o izdr`avanju. Ako je podnositelj zahtjeva opunomo}ena osoba, zahtjevu se prila`e preslika punomo}i ovjerena kod javnog bilje`nika. Ministarstvo mo`e zatra`iti i drugu dokumentaciju radi utvr|ivanja opravdanosti razloga za izno{enje strane gotovine. X. Rezident fizi~ka osoba mo`e pri prelasku dr`avne granice iznositi iz Federacije bankarske i putni~ke ~ekove koji glase na stranu valutu u vrijednosti ve}oj iz to~ke III. ove Odluke isklju~ivo radi pla}anja robe i usluga u inozemstvu, uz predo~enje isprave koju izdaje banka i u kojoj se navodi da su ~ekovi izdati radi pla}anja u inozemstvu. Zahtjevu za izdavanje ~ekova radi pla}anja u inozemstvu rezident fizi~ka osoba prila`e banci predra~un nerezidenta - prodavatelja robe ili izvr{itelja usluge. Banka je du`na, u ispravi koju izdaje, radi izno{enja ~ekova nazna~iti da su ~ekovi izdani radi pla}anja u inozemstvu te je du`na voditi posebnu evidenciju o izdanim ~ekovima, a predra~une na osnovi kojih je izdala ~ekove, ~uvati za potrebe nadzornih tijela. Rezident fizi~ka osoba kojem su izdani ~ekovi radi pla}anja u inozemstvu prema ovoj odluci, du`an je u roku od 60 dana od dana izdavanja ~ekova podnijeti banci dokaze da su ~ekovi iskori{teni za pla}anje robe i usluga u inozemstvu. XI. Banka mo`e iznositi stranu gotovinu, konvertibilne marke i ~ekove iz Federacije radi polaganja u korist svojeg ra~una u stranoj banci kao i vrijednosne papire radi deponiranja kod strane banke i kori{tenja za druge poslovne namjene u skladu sa propisima. Banka mo`e po{tanskim i drugim po{iljkama slati i iznositi u inozemstvo: 1) stranu gotovinu koju {alje u korist svojeg ra~una u stranoj banci 2) ~ekove koji glase na stranu valutu koje {alje stranoj banci radi naplate. XII. Nerezident u po{tanskim i drugim po{iljkama slobodno {alje i iznosi stranu gotovinu i ~ekove, odnosno prima stranu gotovinu i ~ekove uz po{tivanje propisa kojima je ure|eno obavljanje po{tanskih usluga u me|unarodnom prometu. XIII. Postupak izdavanja odobrenja iz ove Odluke provodi se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Podnositelj zahtjeva du`an je zahtjevu prilo`iti dokumentaciju i podatke propisane ovom Odlukom te pristojbu prema Zakonu o federalnim upravnim pristojbama. XIV. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje va`iti Pravilnik o uvjetima i postupku izno{enja efektivnog stranog novca, vrijednosnih papira i vrijednosnica koje glase na strana sredstva pla}anja ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/00). XV. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". V broj 741/10 26. kolovoza 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinovi}, v. r. Na osnovu ~lana 44. Zakona o deviznom poslovawu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na 155. sjednici odr`anoj 26. avgusta 2010. godine, donijela ODLUKU O IZNO[EWU STRANE GOTOVINE I ^EKOVA I Ovom se Odlukom ure|uje izno{ewe strane gotovine i ~ekova pri prelasku dr`avne granice, kao i u po{tanskim i drugim po{iqkama. II Fizi~ko lice du`no je prilikom prelaska granice na grani~nim prelazima prijaviti carinskom organu svako izno{ewe gotovine i ~ekova u stranoj valuti i konvertibilnim markama, za vlastite potrebe ili za drugo lice, preko vrijednosti propisane ovom Odlukom. III Rezident fizi~ko lice mo`e pri prelasku dr`avne granice iznositi stranu gotovinu i ~ekove u vrijednosti 2.500 eura. Pored iznosa iz stava 1. ove ta~ke rezident fizi~ko lice mo`e pri prelasku granice iznositi stranu gotovinu i ~ekove u vrijednosti dodatnih 2.500 eura, uz predo~ewe dokaza da je stranu gotovinu podigao sa svog deviznog ra~una ili devizne {tedne kwi`ice ili da ih je kupio kod ovla{tene banke.
Odluka o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju sa nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 58/10 15.09.2010 SN FBiH 12/22 gotovina,plaćanje,naplata Broj 58 – Stranica 238 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.9.2010. vrijednosnih papira koji su izdati u Federaciji, a kotiraju u inostranstvu. Nisu dozvoljeni pla}anje i naplata izme|u rezidenata i nerezidenata u gotovini u konvertibilnim markama na osnovu direktnih ulaganja, ulaganja u nekretnine, poslova sa vrijednosnim papirima na tr`i{tu kapitala i tr`i{tu novca, poslova sa udjelima u investicijskim fondovima, te kreditnih poslova. VIII. Dozvoljeni su pla}anje i naplata izme|u rezidenata te rezidenata i nerezidenata u devizama koji su posljedica obra~unskih oblika pla}anja - cesije, asignacije, preuzimanja duga te drugih oblika me|usobnih namira obaveza i potra`ivanja u kojima je barem jedan od u~esnika nerezident, osim ako bi takvo pla}anje i naplata mogli imati u~inak nedozvoljenog kreditiranja iz ~lana 21. stav 4. Zakona o deviznom poslovanju ili ako se obra~unski oblik pla}anja odnosi na potra`ivanje odnosno dug iz kapitalnih poslova navedenih u ta~ki VII. ove Odluke. Rezident ne mo`e pla}anje dugovanja i naplatu potra`ivanja iz stava 1. ove ta~ke vr{iti ako, u smislu propisa o finansijskom poslovanju i propisa o platnom prometu u zemlji, ima na ra~unu za redovno poslovanje nenamirenih dospjelih obaveza. IX. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". V broj 744/10 26. augusta 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinovi}, s. r. 1001 Na temelju ~lanka 3. stavak 2. Zakona o deviznom poslovanju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na 155. sjednici odr`anoj 26. kolovoza 2010., donijela ODLUKU O NA^INU I UVJETIMA POD KOJIMA REZIDENTI U POSLOVANJU S NEREZIDENTIMA MOGU PRIMITI NAPLATU ILI IZVR[ITI PLA]ANJE U STRANOJ GOTOVINI I GOTOVINI U KONVERTIBILNIM MARKAMA I. Ovom se Odlukom odre|uju na~in i uvjeti pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu izvr{iti pla}anje u stranoj gotovini, gotovini u konvertibilnim markama i ~ekovima. II. Za potrebe ove Odluke rezidentima se smatraju: a) pravne osobe sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, osim njihovih predstavni{tava koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine, b) podru`nice stranih gospodarskih dru{tava i trgovaca pojedinaca upisane u registar nadle`nog organa u Bosni i Hercegovini, c) poduzetnici (trgovci, obrtnici i druge fizi~ke osobe) koji samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirani kod nadle`nog organa. III. Rezidenti iz to~ke II. ove Odluke mogu primiti naplatu od nerezidenata u stranoj gotovini i ~ekovima na osnovi izvoza robe i usluga u vrijednosti do 10.000,00 eura mjese~no. Nerezidentima se mo`e platiti u stranoj gotovini i ~ekovima na osnovi uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000,00 eura mjese~no. Za mjese~na pla}anja ili naplate u stranoj gotovini i ~ekovima iznosa ve}ih od navedenih potrebno je odobrenje Federalnog ministarstva financija-Federalnog ministarstva finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Odobrenje iz stavka 1. ove to~ke Ministarstvo }e izdati uz uvjet da se naplata ili pla}anje u poslovima s nerezidentom ne mo`e obaviti bezgotovinskim putem ili ako je ono znatno ote`ano ako se zbog prirode posla takvo pla}anje ili takva naplata mo`e obaviti jedino u stranoj gotovini i ~ekovima. Uvoz ili izvoz robe iz stavka 1. ove to~ke dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom koja sadr`i klauzulu da je roba pre{la carinsku crtu pri izvozu ili jedinstvenom carinskom deklaracijom za uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili ra~unom za uslugu. Iznimno od stavka 3. ove to~ke, kod naplate izvoza robe i usluga unaprijed, polog na ra~un mo`e se izvr{iti na osnovi predra~una rezidenta, s obvezom naknadnog dostavljanja dokumenata iz stavka 3. ove to~ke u roku u kojem je ugovorena isporuka robe i usluga. Odobrenje iz stavka 1. ove to~ke izdaje se pojedina~no za svaku naplatu ili pla}anje, a mo`e se dati i za iznos i odre|eno razdoblje, ali ne du`e od jedne godine. IV. Odobrenje iz to~ke III. stavka 1. za naplatu robe i usluga navedenih u ovoj to~ki od nerezidenata u stranoj gotovini i ~ekovima ne trebaju rezidenti koji su registrirani ili su njihovi posrednici: a) za pru`anje ugostiteljsko-turisti~kih usluga (usluga no}enja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza) b) za pru`anje usluga zra~nih luka i autocesta te za opskrbu stranih zrakoplova gorivom i mazivom i drugom potro{nom robom. c) za prodaju robe u konsignacijskim skladi{tima i u slobodnim carinskim prodavaonicama, d) za prodaju putni~kih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putni~kih turisti~kih agencija, za ra~un nerezidenata. Rezidenti iz stavka 1. ove to~ke du`ni su za potrebe devizne kontrole dr`ati odvojeno dokumentaciju na osnovi koje su primili stranu gotovinu. V. Za svako pla}anje nerezidentima u stranoj gotovini i ~ekovima, rezidenti iz to~ke II. ove Odluke du`ni su podi}i sredstva sa svoga deviznog ra~una u banci ili ih kupiti od banke. Nalogu za pla}anje u inozemstvo kojim rezident u banci podi`e stranu gotovinu ili ~ekove radi pla}anja nerezidentima prila`e se predra~un nerezidenta prodavatelja robe ili izvr{itelja usluge. Banka je du`na voditi posebnu evidenciju o ispla}enoj stranoj gotovini i izdanim ~ekovima, a predra~une na osnovi kojih je isplatila stranu gotovinu ili izdala ~ekove ~uvati za potrebe nadzornih tijela. Rezidenti iz to~ke II. ove Odluke koji su podigli stranu gotovinu, odnosno kojima su izdani ~ekovi radi pla}anja nerezidentima u skladu s to~kom III. ove Odluke, du`ni su u roku od 60 dana od dana podizanja strane gotovine ili ~ekova podnijeti banci dokaze da su ta gotovina i/ili ~ekovi iskori{teni za pla}anje robe odnosno usluga nerezidentima ili ih vratiti na svoj devizni ra~un u banci. VI. Stranu gotovinu, ~ekove napla}ene u skladu s to~kom III. i IV. i ove Odluke polo`iti na svoj devizni ra~un u banci ili ih prodati banci u roku od tri radna dana od dana naplate. VII. Rezidenti iz to~ke II. ove Odluke mogu na osnovi izvoza odnosno uvoza robe i usluga primiti naplatu od nerezidenata ili obaviti pla}anje nerezidentima u gotovini u konvertibilnim markama u vrijednosti do 1.000 KM po ra~unu. Iznimno od stavka I. ove to~ke, rezidenti iz to~ke II. ove Odluke mogu na osnovi izvoza robe i usluga primiti naplatu u gotovini u konvertibilnim markama od nerezidenata fizi~kih osoba bez ograni~enja. Srijeda, 15.9.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 – Stranica 239 VIII . Rezidenti iz to~ke II. ove Odluke mogu za izdatke za slu`bena putovanja u inozemstvo imati deviznu blagajnu. Rezidenti iz to~ke II. ove Odluke koji pru`aju usluge u me|unarodnom robnom i putni~kom prometu i koji pru`aju hitnu medicinsku pomo}, mogu imati deviznu blagajnu i za pla}anje tro{kova u vezi s prijevoznim sredstvima i robom na slu`benom putu u inozemstvu. Prosje~no dnevno stanje devizne blagajne u tromjese~ju mo`e biti u vrijednosti do 1.500,00 eura. Rezidenti iz to~ke IV. stavka 1. ove Odluke mogu imati deviznu blagajnu radi vra}anja ostatka novca kupcu. Prosje~no dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjese~ju mo`e biti u vrijednosti do 3.000,00 eura. Prosje~no dnevno stanje devizne blagajne u tromjese~ju izra~unava se tako da se zbroje dnevna stanja svakoga dana u tromjese~ju i dobiveni zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana u tome tromjese~ju. Ministarstvo mo`e izdati odobrenje rezidentima za dr`anje ve}eg iznosa u deviznoj blagajni nego {to je propisano stavkom 1. i 2. ove to~ke. Odobrenje iz ovog stavka izdaje se na rok do godine dana. Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz ovog stavka rezidenti prila`u izvod iz sudskog registra i podatak o prosje~nom dnevnom stanju devizne blagajne u protekloj godini. IX. Odredbe ove Odluke primjenjuju se ako nisu suprotne propisima kojima se ure|uje pla}anje poreza na dohodak. X. Ako rezident iz to~ke II. ove Odluke u propisanom roku ne ispuni obvezu iz to~ke III. stavka 4., odnosno to~ke V. stavka 4. ove Odluke, banka je du`na u roku od osam radnih dana o tome obavijestiti Federalno ministarstvo financija-Federalno ministarstvo finansija - Devizni odjel Financijske policije. XI. Odobrenja Ministarstva izdaju se na osnovi obrazlo`enih zahtjeva rezidenata. Zahtjevu se prila`u dokumenti navedeni za pojedinu namjenu i pristojba prema Zakonu o federalnim upravnim pristojbama. Ministarstvo mo`e zatra`iti, prema potrebi, i drugu dokumentaciju. Postupak izdavanja odobrenja provodi se u skladu sa Zakonom o op}em upravnom postupku. XII. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje va`iti Odluka o uvjetima pod kojima se doma}oj pravnoj osobi mo`e dati odobrenje da se naplata i pla}anje u Federaciji Bosne i Hercegovine izvr{i u efektivnom stranom novcu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 2/00). XIII. Ova Odluka stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". V broj 745/10 26. kolovoza 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinovi}, v. r. Na osnovu ~lana 3. stav 2. Zakona o deviznom poslovawu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na 155. sjednici odr`anoj 26. avgusta 2010., donijela ODLUKU O NA^INU I USLOVIMA POD KOJIMA REZIDENTI U POSLOVAWU S NEREZIDENTIMA MOGU PRIMITI NAPLATU ILI IZVR[ITI PLA]AWE U STRANOJ GOTOVINI I GOTOVINI U KONVERTIBILNIM MARKAMA I Ovom se Odlukom odre|uju na~in i uslovi pod kojima rezidenti u poslovawu s nerezidentima mogu izvr{iti pla}awe u stranoj gotovini, gotovini u konvertibilnim markama i ~ekovima. II Za potrebe ove Odluke rezidentima se smatraju: a) pravna lica sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, osim wihovih predstavni{tava koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine, b) filijale stranih privrednih dru{tava i trgovaca pojedinaca upisane u registar nadle`nog organa u Bosni i Hercegovini, c) poduzetnici (trgovci, obrtnici i druga fizi~ka lica) koji samostalnim radom obavqaju privrednu djelatnost za koju su registrovani kod nadle`nog organa. III Rezidenti iz ta~ke II ove Odluke mogu primiti naplatu od nerezidenata u stranoj gotovini i ~ekovima na osnovu izvoza robe i usluga u vrijednosti do 10.000,00 eura mjese~no. Nerezidentima se mo`e platiti u stranoj gotovini i ~ekovima na osnovu uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000,00 eura mjese~no. Za mjese~na pla}awa ili naplate u stranoj gotovini i ~ekovima iznosa ve}ih od navedenih potrebno je odobrewe Federalnog ministarstva finansija-Federalnog ministar - stva financija (u daqem tekstu: Ministarstvo). Odobrewe iz stava 1. ove ta~ke Ministarstvo }e izdati uz uslov da se naplata ili pla}awe u poslovima s nerezidentom ne mo`e obaviti bezgotovinskim putem ili ako je ono znatno ote`ano ako se zbog prirode posla takvo pla}awe ili takva naplata mo`e obaviti jedino u stranoj gotovini i ~ekovima. Uvoz ili izvoz robe iz stava 1. ove ta~ke dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom koja sadr`i klauzulu da je roba pre{la carinsku crtu pri izvozu ili jedinstvenom carinskom deklaracijom za uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili ra~unom za uslugu. Izuzetno od stava 3. ove ta~ke, kod naplate izvoza robe i usluga unaprijed, polog na ra~un mo`e se izvr{iti na osnovu predra~una rezidenta, s obavezom naknadnog dostavqawa dokumenata iz stava 3. ove ta~ke u roku u kojem je ugovorena isporuka robe i usluga. Odobrewe iz stava 1. ove ta~ke izdaje se pojedina~no za svaku naplatu ili pla}awe, a mo`e se dati i za iznos i odre|eni pe riod, ali ne du`e od jedne godine. IV Odobrewe iz ta~ke III stav 1. za naplatu robe i usluga navedenih u ovoj ta~ki od nerezidenata u stranoj gotovini i ~ekovima ne trebaju rezidenti koji su registrovani ili su wihovi posrednici: a) za pru`awe ugostiteqsko-turisti~kih usluga (usluga no}ewa, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza) b) za pru`awe usluga aerodroma i autocesta te za snabdijevawe stranih aviona gorivom i mazivom i drugom potro{nom robom. c) za prodaju robe u konsignacijskim skladi{tima i u slobodnim carinskim prodavnicama, d) za prodaju putni~kih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putni~kih turisti~kih agencija, za ra~un nerezidenata.
Odluka o plaćanju, naplati i prenosu u devizama i stranoj gotovini FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 58/10 15.09.2010 devize,gotovina Srijeda, 15.9.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 – Stranica 237 obra~unskih oblika pla}awa - cesije, asignacije, preuzimawa duga te drugih oblika me|usobnih namira obaveza i potra`ivawa u kojima je barem jedan od u~esnika nerezident, osim ako bi takvo pla}awe i naplata mogli imati u~inak nedozvoqenog kreditirawa iz ~lana 21. stav 4. Zakona o deviznom poslovawu ili ako se obra~unski oblik pla}awa odnosi na potra`ivawe odnosno dug iz kapitalnih poslova navedenih u ta~ki VII ove Odluke. Rezident ne mo`e pla}awe dugovawa i naplatu potra`ivawa iz stava 1. ove ta~ke vr{iti ako, u smislu propisa o finansijskom poslovawu i propisa o platnom prometu u zemqi, ima na ra~unu za redovno poslovawe nenamirenih dospjelih obaveza. IX Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". V broj 744/10 26. avgusta 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinovi}, s. r. Na osnovu ~lana 4. stav 4. i ~lana 7. stav 3. Zakona o deviznom poslovanju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na 155. sjednici odr`anoj 26. augusta 2010. godine, donijela ODLUKU O PLA]ANJU, NAPLATI I PRENOSU U DEVIZAMA I STRANOJ GOTOVINI I. Ovom Odlukom odre|uju se poslovi u kojima su dopu{teni pla}anje, naplata i prenos u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) izme|u rezidenata te izme|u rezidenata i nerezidenata u devizama i stranoj gotovini i pla}anja i naplate pri cesiji, asignaciji, preuzimanju duga i drugim oblicima me|usobnih namira obaveza i potra`ivanja. II. Dozvoljeni su prenosi deviznih sredstava izme|u deviznog ra~una rezidenta fizi~kog lica koji je vlasnik ra~una i ra~una rezidenta fizi~kog lica koji je zakonski zastupnik ili skrbnik vlasnika ra~una. III. Dopu{teni su pla}anje i naplata izme|u rezidenata u devizama i stranoj gotovini u slijede}im slu~ajevima: a) za isplatu i povrat tro{kova slu`benog puta i drugih tro{kova povezanih s time u inostranstvu uklju~uju}i terenski dodatak; b) pri posredni~kim poslovima u me|unarodnom prijevozu i turisti~ko-agencijskim uslugama, izme|u posrednika i drugog rezidenta fizi~kog lica, za uslugu koju je pru`io nerezident. Dozvoljeni su pla}anje i naplata izme|u rezidenata u devizama u slijede}im slu~ajevima: a) pri kupoprodaji vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdati u inostranstvu, izme|u investitora i ovla{tenog dru{tva te izme|u ovla{tenih dru{tava, osim vrijednosnih papira koji su izdati u inostranstvu, a kotiraju u Federaciji; b) za isplatu pla}a radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u inostranstvu (radnici na radili{tima u inostranstvu, u predstavni{tvima, konzuli, diplomati i sli~no); c) pri kupoprodaji robe i usluga izme|u korisnika slobodne zone te pri kupoprodaji robe i usluge izme|u korisnika slobodne zone i rezidenta izvan zone, ako je rije~ o doma}oj robi ili usluzi koja je namijenjena izvozu ili ako je rije~ o stranoj robi ili usluzi; d) pri izvo|enju investicijskih radova u inostranstvu, izme|u nosioca posla i drugih u~esnika u poslu za iznos napla}enih radova; e) pri posredni~kim poslovima u me|unarodnom prijevozu i turisti~ko-agencijskim uslugama, izme|u posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pru`io ili primio nerezident; f) kod teku}ih poslova u trgovini sa inostranstvom, izme|u posrednika i drugog rezidenta za pla}anje uvoza robe i usluga, odnosno za napla}eni izvoz robe i usluga; g) u postupku unutra{nje proizvodnje za uslugu dorade, obrade i prerade uklju~uju}i i utro{eni materijal, koju je rezident pru`io nosiocu unutra{nje proizvodnje; h) pri obra~unu po platnim karticama za iznos pla}anja ili podizanja gotovine platnom karticom doma}eg izdanja kojom se rezident koristio u inostranstvu, odnosno za iznos naplate ili podizanja gotovine platnom karticom stranog izdanja kojom se nerezident koristio u Federaciji; i) izme|u filijale stranog osniva~a i drugog rezidenta ako pla}anje i naplata predstavljaju ispunjenje obaveze iz ugovora sklopljenog izme|u tog drugog rezidenta i stranog osniva~a te podru`nice. IV. Dozvoljeni su pla}anje i naplata premije osiguranja u devizama izme|u dru{tva za osiguranje i rezidenta kada je ugovara~ osiguranja fizi~ko lice koje u inostranstvu boravi na osnovu va`e}e radne dozvole u trajanju od najmanje 183 dana. Kada se sklapa ugovor o reosiguranju izme|u rezidentnog osiguravaju}eg ili reosiguravaju}eg dru{tva i nerezidentnog reosiguravaju}eg dru{tva, dozvoljena je naplata premije i isplata {tete u devizama izme|u slijede}ih rezidenata: a) osiguravaju}eg dru{tva i ugovara~a odnosno korisnika osiguranja; b) osiguravaju}eg i reosiguravaju}eg dru{tva na osnovu ugovora o reosiguranju. V. Pla}anje i naplata u devizama za teku}e poslove izme|u rezidenta i nerezidenta dozvoljeni su pri izvozu i uvozu robe i usluga. Uvoz ili izvoz robe dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom za izvoz ili uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili ra~unom za uslugu. VI. Rezidenti registrovani za prire|ivanje igara na sre}u u kasinima koji imaju dozvolu Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) za prire|ivanje igara na sre}u u kasinima mogu primati uplate u stranoj gotovini i ~ekovima za u~estvovanje u igrama na sre}u u kasinu od nerezidenata i vr{iti isplatu nerezidentima dobitka u stranoj gotovini i ~ekovima kod igara na sre}u u kasinu, te mogu imati deviznu blagajnu radi uplata i isplata kod igara na sre}u, u skladu sa propisom koji ure|uje prire|ivanje igara na sre}u i nagradnih igara. Rezidenti registrovani za prire|ivanje igara na sre}u u kasinima, koji imaju dozvolu Ministarstva za obavljanje igara u kasinima, mogu primati uplate u gotovini u konvertibilnim markama za u~estvovanje u igrama na sre}u u kasinu od nerezidenata i ispla}ivati nerezidentima dobitak u gotovini u konvertibilnim markama bez ograni~enja. VII. Dozvoljeni su pla}anje i naplata u devizama izme|u rezidenta i nerezidenta za kapitalne poslove, osim u slu~ajevima: - kupoprodaje nekretnine u Federaciji i udjela u privrednim dru{tvima sa sjedi{tem u Federaciji; - kupoprodaje udjela u investicijskim fondovima osnovanima prema propisima Federacije; - kupoprodaje vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdati u Federaciji koji glase na stranu valutu ili KM, osim Broj 58 – Stranica 238 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.9.2010. vrijednosnih papira koji su izdati u Federaciji, a kotiraju u inostranstvu. Nisu dozvoljeni pla}anje i naplata izme|u rezidenata i nerezidenata u gotovini u konvertibilnim markama na osnovu direktnih ulaganja, ulaganja u nekretnine, poslova sa vrijednosnim papirima na tr`i{tu kapitala i tr`i{tu novca, poslova sa udjelima u investicijskim fondovima, te kreditnih poslova. VIII. Dozvoljeni su pla}anje i naplata izme|u rezidenata te rezidenata i nerezidenata u devizama koji su posljedica obra~unskih oblika pla}anja - cesije, asignacije, preuzimanja duga te drugih oblika me|usobnih namira obaveza i potra`ivanja u kojima je barem jedan od u~esnika nerezident, osim ako bi takvo pla}anje i naplata mogli imati u~inak nedozvoljenog kreditiranja iz ~lana 21. stav 4. Zakona o deviznom poslovanju ili ako se obra~unski oblik pla}anja odnosi na potra`ivanje odnosno dug iz kapitalnih poslova navedenih u ta~ki VII. ove Odluke. Rezident ne mo`e pla}anje dugovanja i naplatu potra`ivanja iz stava 1. ove ta~ke vr{iti ako, u smislu propisa o finansijskom poslovanju i propisa o platnom prometu u zemlji, ima na ra~unu za redovno poslovanje nenamirenih dospjelih obaveza. IX. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". V broj 744/10 26. augusta 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinovi}, s. r. 1001 Na temelju ~lanka 3. stavak 2. Zakona o deviznom poslovanju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na 155. sjednici odr`anoj 26. kolovoza 2010., donijela ODLUKU O NA^INU I UVJETIMA POD KOJIMA REZIDENTI U POSLOVANJU S NEREZIDENTIMA MOGU PRIMITI NAPLATU ILI IZVR[ITI PLA]ANJE U STRANOJ GOTOVINI I GOTOVINI U KONVERTIBILNIM MARKAMA I. Ovom se Odlukom odre|uju na~in i uvjeti pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu izvr{iti pla}anje u stranoj gotovini, gotovini u konvertibilnim markama i ~ekovima. II. Za potrebe ove Odluke rezidentima se smatraju: a) pravne osobe sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, osim njihovih predstavni{tava koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine, b) podru`nice stranih gospodarskih dru{tava i trgovaca pojedinaca upisane u registar nadle`nog organa u Bosni i Hercegovini, c) poduzetnici (trgovci, obrtnici i druge fizi~ke osobe) koji samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirani kod nadle`nog organa. III. Rezidenti iz to~ke II. ove Odluke mogu primiti naplatu od nerezidenata u stranoj gotovini i ~ekovima na osnovi izvoza robe i usluga u vrijednosti do 10.000,00 eura mjese~no. Nerezidentima se mo`e platiti u stranoj gotovini i ~ekovima na osnovi uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000,00 eura mjese~no. Za mjese~na pla}anja ili naplate u stranoj gotovini i ~ekovima iznosa ve}ih od navedenih potrebno je odobrenje Federalnog ministarstva financija-Federalnog ministarstva finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Odobrenje iz stavka 1. ove to~ke Ministarstvo }e izdati uz uvjet da se naplata ili pla}anje u poslovima s nerezidentom ne mo`e obaviti bezgotovinskim putem ili ako je ono znatno ote`ano ako se zbog prirode posla takvo pla}anje ili takva naplata mo`e obaviti jedino u stranoj gotovini i ~ekovima. Uvoz ili izvoz robe iz stavka 1. ove to~ke dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom koja sadr`i klauzulu da je roba pre{la carinsku crtu pri izvozu ili jedinstvenom carinskom deklaracijom za uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili ra~unom za uslugu. Iznimno od stavka 3. ove to~ke, kod naplate izvoza robe i usluga unaprijed, polog na ra~un mo`e se izvr{iti na osnovi predra~una rezidenta, s obvezom naknadnog dostavljanja dokumenata iz stavka 3. ove to~ke u roku u kojem je ugovorena isporuka robe i usluga. Odobrenje iz stavka 1. ove to~ke izdaje se pojedina~no za svaku naplatu ili pla}anje, a mo`e se dati i za iznos i odre|eno razdoblje, ali ne du`e od jedne godine. IV. Odobrenje iz to~ke III. stavka 1. za naplatu robe i usluga navedenih u ovoj to~ki od nerezidenata u stranoj gotovini i ~ekovima ne trebaju rezidenti koji su registrirani ili su njihovi posrednici: a) za pru`anje ugostiteljsko-turisti~kih usluga (usluga no}enja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza) b) za pru`anje usluga zra~nih luka i autocesta te za opskrbu stranih zrakoplova gorivom i mazivom i drugom potro{nom robom. c) za prodaju robe u konsignacijskim skladi{tima i u slobodnim carinskim prodavaonicama, d) za prodaju putni~kih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putni~kih turisti~kih agencija, za ra~un nerezidenata. Rezidenti iz stavka 1. ove to~ke du`ni su za potrebe devizne kontrole dr`ati odvojeno dokumentaciju na osnovi koje su primili stranu gotovinu. V. Za svako pla}anje nerezidentima u stranoj gotovini i ~ekovima, rezidenti iz to~ke II. ove Odluke du`ni su podi}i sredstva sa svoga deviznog ra~una u banci ili ih kupiti od banke. Nalogu za pla}anje u inozemstvo kojim rezident u banci podi`e stranu gotovinu ili ~ekove radi pla}anja nerezidentima prila`e se predra~un nerezidenta prodavatelja robe ili izvr{itelja usluge. Banka je du`na voditi posebnu evidenciju o ispla}enoj stranoj gotovini i izdanim ~ekovima, a predra~une na osnovi kojih je isplatila stranu gotovinu ili izdala ~ekove ~uvati za potrebe nadzornih tijela. Rezidenti iz to~ke II. ove Odluke koji su podigli stranu gotovinu, odnosno kojima su izdani ~ekovi radi pla}anja nerezidentima u skladu s to~kom III. ove Odluke, du`ni su u roku od 60 dana od dana podizanja strane gotovine ili ~ekova podnijeti banci dokaze da su ta gotovina i/ili ~ekovi iskori{teni za pla}anje robe odnosno usluga nerezidentima ili ih vratiti na svoj devizni ra~un u banci. VI. Stranu gotovinu, ~ekove napla}ene u skladu s to~kom III. i IV. i ove Odluke polo`iti na svoj devizni ra~un u banci ili ih prodati banci u roku od tri radna dana od dana naplate. VII. Rezidenti iz to~ke II. ove Odluke mogu na osnovi izvoza odnosno uvoza robe i usluga primiti naplatu od nerezidenata ili obaviti pla}anje nerezidentima u gotovini u konvertibilnim markama u vrijednosti do 1.000 KM po ra~unu. Iznimno od stavka I. ove to~ke, rezidenti iz to~ke II. ove Odluke mogu na osnovi izvoza robe i usluga primiti naplatu u gotovini u konvertibilnim markama od nerezidenata fizi~kih osoba bez ograni~enja.
Odluka o uslovima i načinu obavljanja mjenjačkih poslovava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 58/10 15.09.2010 mjenjački polovi Srijeda, 15.9.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 – Stranica 229 strane gotovine i otkup ~ekova koji glase na stranu valutu mjewa~nica vam je du`na izdati potvrdu". Ovla{}eni mjewa~ je du`an: - predati banci vi{ak gotovine iznad blagajni~kog maksimuma utvr|enog prema ta~ki IX ove odluke, - na blagajni~kom mjestu ili na drugom mjestu unutar mjewa~kog mjesta dr`ati samo novac ~iji je otkup ili prodaja evidentiran ili za koji postoji odgovaraju}a blagajni~ka dokumentacija, - osigurati da se gotovina u konvertibilnim markama, strana gotovina i ~ekovi po osnovu mjewa~kog poslovawa ~uvaju odvojeno od sredstava iz drugog poslovawa. Ovla{}eni mjewa~ je du`an izvje{taje o kupovini i prodaji strane gotovine i otkupu ~ekova koji glase na stranu valutu dostavqati banci na na~in i u rokovima predvi|enim ugovorom. XIV Banka i ovla{}eni mjewa~ du`ni su izvje{tavati o obavqenim mjewa~kim poslovima Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Agencija). XV Agencija obavqa nadzor i kontrolu obavqawa mjewa~kih poslova. Banka je du`na obavqati direktnu kontrolu ovla{}enog mjewa~a sa kojim je zakqu~ila ugovor najmawe jedanput u tri mjeseca. XVI Ako u toku kontrole banke ili ovla{}enog mjewa~a Agencija utvrdi da banka ili ovla{}eni mjewa~ obavqa mjewa~ke poslove suprotno propisima, nalo`i}e i odrediti rok toj banci ili ovla{}enom mjewa~u da utvr|enu nepravilnost otkloni. Ako u roku iz stava 1. ove ta~ke banka ne otkloni utvr|enu nepravilnost, Agencija }e prema toj banci preduzeti mjere u skladu sa zakonom. Prema ovla{}enom mjewa~u koji ne otkloni utvr|ene nepravilnosti u roku iz stava 1. ove ta~ke preduze}e se mjere predvi|ene zakonom. XVII Danom stupawa na snagu ove Odluke prestaje vrijediti Uputstvo o na~inu obavqawa mjewa~kih poslova ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/99). XVIII Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH ". V broj 742/10 26. avgusta 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinovi}, s. r. Na osnovu ~lana 38. stav 5. Zakona o deviznom poslovanju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/10), Vlada Federa - cije Bosne i Hercegovine je, na 155. sjednici odr`anoj 26. augusta 2010. godine, donijela ODLUKU O USLOVIMA I NA^INU OBAVLJANJA MJENJA^KIH POSLOVA I. Ovom Odlukom propisuju se uslovi i na~in obavljanja mjenja~kih poslova, kao i uslovi za izdavanje ovla{tenja. Mjenja~ki poslovi, u smislu ove Odluke, jesu poslovi kupovine od fizi~kih lica i prodaje tim licima strane gotovine i poslovi otkupa ~ekova koji glase na stranu valutu i mogu biti unov~eni u stranu valutu. II. Mjenja~ke poslove mogu obavljati banke i rezidenti - pravna lica i poduzetnici koji su registrirani za obavljanje ovih poslova, koji sa bankom imaju zaklju~en ugovor o obavljanju mjenja~kih poslova i imaju ovla{tenje Federalnog ministarstva finansija-Federalnog ministarstva financija (u daljem tekstu: Ministarstvo). III. Pojedini pojmovi u smislu ove Odluke imaju slijede}a zna~enja: 1. Mjenja~ je banka, filijala banke sa sjedi{tem izvan Federacije Bosne i Hercegovine i ovla{teni mjenja~. 2. Ovla{teni mjenja~ je pravno lice ili poduzetnik koji je registriran za obavljanje mjenja~kih poslova, ima zaklju~en ugovor sa bankom i ima ovla{tenje Ministarstva. 3. Ovla{tenje je pismeno ovla{tenje Ministarstva za obavljanje mjenja~kih poslova koje se izdaje pravnom licu i poduzetniku na osnovu zahtjeva i zaklju~enog ugovora o obavljanju mjenja~kih poslova sa bankom koji se dostavlja uz zahtjev. 4. Mjenja~ko mjesto je prostorna i organizacijska jedinica u kojoj se obavljaju mjenja~ki poslovi, a mo`e sadr`avati jedno ili vi{e blagajni~kih mjesta, kao i bankomat za mjenja~ke poslove. 5. Blagajni~ko mjesto je dio mjenja~kog mjesta na kome blagajnik obavlja mjenja~ke poslove. IV. Banka obavlja mjenja~ke poslove u svoje ime i za svoj ra~un, a ovla{teni mjenja~ u svoje ime, a za ra~un banke. V. Mjenja~ke poslove banka, odnosno ovla{teni mjenja~ koji je sa bankom zaklju~io ugovor o obavljanju mjenja~kih poslova (u daljem tekstu: ugovor) obavlja u skladu sa odredbama Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i ovom Odlukom. VI. Banka i ovla{teni mjenja~ poslove kupovine i prodaje strane gotovine i otkup ~ekova obavljaju u valutama koje su predmet kupovine i prodaje na deviznom tr`i{tu. VII. Ovla{teni mjenja~ otkupljuje stranu gotovinu i ~ekove od fizi~kih lica za konvertibilne marke, po kupovnom kursu za gotovinu, odnosno po kupovnom kursu za ~ekove iz kursne liste banke koja va`i na dan otkupa. Ovla{teni mjenja~ prodaje gotovinu fizi~kom licu po prodajnom kursu za gotovinu, odnosno po prodajnom kursu za ~ekove iz kursne liste banke koja va`i na dan prodaje. Banka i ovla{teni mjenja~ su du`ni da javno istaknu kursnu listu koja sadr`i kupovne i prodajne kurseve po kojima kupuju i prodaju stranu gotovinu i otkupljuju ~ekove. VIII. Provizija i druge naknade za mjenja~ke poslove ne mogu biti ve}e od iznosa koji je propisan Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Za obavljanje mjenja~kih poslova mo`e se od rezidenta - fizi~kog lica, kao i od nerezidenta - fizi~kog lica naplatiti provizija, koja se primjenjuje na protivvrijednost strane gotovine i ~ekova izra`ene u konvertibilnim markama, obra~unatu po kupovnom, odnosno prodajnom kursu koji va`i na dan otkupa, odnosno prodaje. U tom slu~aju mora biti javno istaknuto obavje{tenje o visini provizije koja se napla}uje. IX. Blagajni~ki maksimum za ovla{tenog mjenja~a utvr|uje se na osnovu prosje~nog dnevnog otkupa i prodaje gotovine i ~ekova u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od Broj 58 – Stranica 230 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.9.2010. uticaja na potrebu dr`anja gotovine u blagajni, {to se reguli{e ugovorom sa bankom. X. Banka sa ovla{tenim mjenja~em zaklju~uje ugovor sa rokom va`enja do jedne godine, koji se ra~una od dana zaklju~enja ugovora. Ovla{tenja dobijena ugovorom ovla{teni mjenja~ ne mo`e prenositi na tre}a lica. XI. Rezident - pravno lice i poduzetnik podnosi Ministarstvu zahtjev za dobijanje ovla{tenja za obavljanje mjenja~kih poslova. Uz zahtjev se prila`e: - za pravno lice rje{enje iz sudskog registra, odnosno za poduzetnika rje{enje nadle`nog organa iz kojeg je vidljivo da je pravno lice, odnosno poduzetnik registriran za obavljanje mjenja~kih poslova, - ugovor o obavljanju mjenja~kih poslova, zaklju~en izme|u banke i ovla{tenog mjenja~a, - rje{enje nadle`nog organa o ispunjenosti minimalnih tehni~kih uslova za rad u skladu sa va`e}im propisima, - za ovla{teno lice za zastupanje pravnog lica i za poduzetnika uvjerenje od nadle`nog organa da nije osu|ivan za privredne prijestupe i uvjerenje od nadle`nog suda da se ne vodi kazneni postupak, - dokaz o izvr{enom pla}anju takse za dobijanje ovla{tenja u skladu sa posebnim propisom iz oblasti federalnih upravnih taksi. Ovla{tenje za obavljanje mjenja~kih poslova Ministarstvo izdaje u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. Ovla{teni mjenja~ je du`an prijaviti Ministarstvu promjene u podacima iz stava 2. ove ta~ke u roku od sedam dana od dana nastanka promjene. XII. Ovla{teni mjenja~ mo`e zaklju~iti ugovor samo sa jednom bankom. Ugovor mora obavezno sadr`avati odredbe kojima se reguli{e: - primjena kursne liste po kojoj }e se obavljati mjenja~ki poslovi, - visina i na~in pla}anja provizije ovla{tenom mjenja~u, - materijalno-tehni~ki uslovi koje ovla{teni mjenja~ mora ispunjavati za obavljanje mjenja~kih poslova - na~in i dinamika predaje banci otkupljene gotovine i ~ekova koji glase na stranu valutu, - na~in opskrbe ovla{tenih mjenja~a konvertibilnim markama i stranom gotovinom, - da je za potrebe kontrole ovla{tenog organa lice odgovorno za rad ovla{tenog mjenja~a lice koje obavlja mjenja~ke poslove na mjenja~kom mjestu i odgovorno lice ovla{tenog mjenja~a, - na~in izdavanja potvrda o prodaji i otkupu gotovine i otkupu ~ekova, vo|enje evidencije i blagajni~kog poslovanja u skladu sa va`e}im propisima i instrukcijama banke, - obaveze banke u pogledu obavje{tavanja ovla{tenog mjenja~a o obilje`ju stranih nov~anica, pojavi krivotvorenih nov~anica, propisima koji reguli{u mjenja~ko poslovanje i sli~no. XIII. Za obavljanje mjenja~kih poslova ovla{teni mjenja~ je du`an: - na vidnom mjestu, ispred prostora u kome se nalazi mjenja~ko mjesto, staviti natpis MJENJA^NICA, na jednom od slu`benih jezika Federacije i najmanje jednom od svjetskih jezika, - na vidnom mjestu istaknuti obavje{tenje o nazivu banke sa kojom ima zaklju~en ugovor, - mjenja~ko poslovanje knjigovodstveno odvojeno voditi od drugog poslovanja koje obavlja, - izdati potvrdu o izvr{enom otkupu i prodaji, a dnevnik blagajne voditi na na~in ugovoren sa bankom, - na vidnom mjestu istaknuti kursnu listu koju primjenjuje i pri otkupu i prodaji primjenjivati kurseve iz istaknute kursne liste banke, - na vidnom mjestu istaknuti obavje{tenje o visini provizije (ako se napla}uje), - osigurati se od mogu}e {tete (kra|a, po`ar i sl.), - na vidnom mjestu istaknuti obavje{tenje slijede}eg sadr`aja: "Za svaku izvr{enu kupovinu ili prodaju strane gotovine i otkup ~ekova koji glase na stranu valutu mjenja~nica vam je du`na izdati potvrdu". Ovla{teni mjenja~ je du`an: - predati banci vi{ak gotovine iznad blagajni~kog maksimuma utvr|enog prema ta~ki IX. ove odluke, - na blagajni~kom mjestu ili na drugom mjestu unutar mjenja~kog mjesta dr`ati samo novac ~iji je otkup ili prodaja evidentiran ili za koji postoji odgovaraju}a blagajni~ka dokumentacija, - osigurati da se gotovina u konvertibilnim markama, strana gotovina i ~ekovi po osnovu mjenja~kog poslovanja ~uvaju odvojeno od sredstava iz drugog poslovanja. Ovla{teni mjenja~ je du`an izvje{taje o kupovini i prodaji strane gotovine i otkupu ~ekova koji glase na stranu valutu dostavljati banci na na~in i u rokovima predvi|enim ugovorom. XIV. Banka i ovla{teni mjenja~ du`ni su izvje{tavati o obavljenim mjenja~kim poslovima Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija). XV. Agencija obavlja nadzor i kontrolu obavljanja mjenja~kih poslova. Banka je du`na obavljati direktnu kontrolu ovla{tenog mjenja~a sa kojim je zaklju~ila ugovor najmanje jedanput u tri mjeseca. XVI. Ako u toku kontrole banke ili ovla{tenog mjenja~a Agencija utvrdi da banka ili ovla{teni mjenja~ obavlja mjenja~ke poslove suprotno propisima, nalo`it }e i odrediti rok toj banci ili ovla{tenom mjenja~u da utvr|enu nepravilnost otkloni. Ako u roku iz stava 1. ove ta~ke banka ne otkloni utvr|enu nepravilnost, Agencija }e prema toj banci preduzeti mjere u skladu sa zakonom.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 56/10 06.09.2010 SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06 tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA ^lan 1. U ~lanu 6. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06, 79/06 i 11/09) stav 2. bri{e se. ^lan 2. U ~lanu 7. rije~i: "kod pravnog lica, odnosno servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika.", bri{u se. ^lan 3. U ~lanu 8. stavu 1. rije~i: "iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika" bri{u se. ^lan 4. U ~lanu 14. dodaje se novi st. koji glase: "Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, periodi~ni tehni~ki pregled se mo`e izvr{iti i 10 dana prije isteka roka va`enja prethodno obavljenog pregleda. Po obavljenom tehni~kom pregledu iz prethodnog stava izdat }e se potvrda koja va`i od narednog dana u odnosu na dan isteka va`enja prethodne potvrde.". ^lan 5. U ~lanu 20. stav 2. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici". ^lan 6. U ~lanu 21. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici". ^lan 7. U ~lanu 22. stav 1. bri{u se rije~i: "ili pravnom licu-servisnoj radionici". Stav 3. bri{e se. ^lan 8. ^lan 24. mijenja se i glasi: "Stanica tehni~kog pregleda koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`na je svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.".
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dinamici fiskalizacije u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 52/10 23.08.2010 SN FBiH 01/11, SN FBiH 19/11, SN FBiH 71/10, SN FBiH 47/10 pravilnik PRAVILNIKO IZMJENAMA PRAVILNIKA O DINAMICIFISKALIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE IHERCEGOVINE^lanak 1.U Pravilniku o dinamici fiskalizacije u Federaciji Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/10) u~lanku 4. datum: "30.11.2010. godine" zamjenjuje se datumom:"31.01.2011. godine".^lanak 2.U ~lanku 5. datum: "28.02.2010. godine" zamjenjuje sedatumom: "28.02.2011. godine".^lanak 3.U ~lanku 6. datum: "28.02.2010. godine" zamjenjuje sedatumom: "28.02.2011. godine"
Uputstvo o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/10 28.07.2010 šume Broj 44 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28.7.2010. V. KONTROLA UPLATE NAKNADA 49. Obveznici uplate naknada, iz poglavqa III, odjeqci B. i @. ovog uputstva, du`ni su nadle`nom uredu Porezne uprave po polugodi{wem i zavr{nom godi{wem obra~unu dostavqati podatke o upla}enim naknadama na obrascu "ON[". 50. Kontrolu pravilnog obra~unavawa i pla}awa naknada iz poglavqa III, odjeqak @. ovog uputstva, vr{e organizacione jedinice Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine i {umarska inspekcija. 51. Porezna uprava }e da sara|uje sa {umarskom inspekcijom kako bi zajedni~ki osigurali blagovremenu i ta~nu naplatu naknade iz poglavqa III odjeqak D. ovog uputstva. VI. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE 52. Naknade iz ~lana 4. ovog uputstva, koje nisu upla}ene do dana stupawa na snagu ovog uputstva, uplati}e se u skladu sa odredbama ovog uputstva. 53. Sastavni dio ovog uputstva je Obrazac obra~una naknada za kori{}ewe, za{titu i unapre|ewe {uma - Obrazac ON[. 54. Ovo uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 10-02-533-1/10 14. jula 2010. godine Sarajevo Ministar Mr sci. Damir Qubi}, s. r. Na osnovu ~lana 46. stav 5. Uredbe o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi UPUTSTVO O NA^INU OBRA^UNAVANJA, ROKOVIMA I POSTUPKU PLA]ANJA NAKNADA ZA ZA[TITU I UNAPRE\ENJE [UMA I. OP]E ODREDBE 1. Ovim uputstvom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) propisuje se na~in obra~unavanja i uplate obaveznih naknada za za{titu i unaprje|enje stanja postoje}ih i podizanje novih {uma i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: naknade) propisanih Uredbom o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10). 2. [ume i {umsko zemlji{te su dobra od op}eg interesa i jedno od osnovnih prirodnih resursa ~ija vrijednost se manifestuje kroz ekolo{ke, socijalne i ekonomske funkcije, te u`ivaju posebnu za{titu dr`ave i koriste se strogo namjenski i u skladu sa zakonskim propisima. 3. Cijena drveta na panju je cijena koja se dobije kada se ostvareni prihod od prodaje {umskih drvnih sortimenata na stovari{tu umanji za ostvarene proizvodne tro{kove sje~e, izrade i izvoza istih do stovari{ta i podijeli na njihovu ukupnu neto drvnu masu bez obzira na strukturu. II. VRSTE NAKNADA 4. Prema ovom uputstvu obra~unavaju se i upla}uju: a) naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama iz ~lana 30. stav 2. Uredbe o {umama (u daljnjem tekstu: Uredba); b) naknada za kori{tenje dr`avnih {uma iz ~lana 33. Uredbe; c) naknada za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja iz ~lana 37. stav 3. Uredbe; d) naknada u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) iz ~lana 38. stav 6. Uredbe; e) naknada za ekspropisano {umsko zemlji{te iz ~lana 39. stav 4. Uredbe; f) naknada po osnovu zakupa dr`avnog {umskog zemlji{ta iz ~lana 40. stav 3. Uredbe; g) naknada po osnovu uspostave prava slu`nosti na dr`avnom {umskom zemlji{tu iz ~lana 41. stav 3. Uredbe; h) naknada za op}ekorisne funkcije {uma iz ~lana 48. Uredbe i i) ostali prihodi iz ~lana 46. stav 2. ta~ka h). III. OBVEZNICI I NA^IN UPLATE NAKNADA A. NAKNADA ZA OBAVLJANJE STRU^NIH POSLOVA U PRIVATNIM [UMAMA 5. Obveznik uplate naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama je pravno ili fizi~ko lice koje posjeduje vlastitu {umu kada, u skladu sa ~lanom 30. stav 2. Uredbe, ugovorom prenosi obavljanje stru~nih poslova kantonalnoj upravi za {umarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava). 6. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma i {umsko zemlji{te za koje se sklapa ugovor o obavljanju stru~nih poslova. 7. Rok za pla}anje naknade je 15 dana od dana prijema rje{enja kojim se dozvoljava sje~a od strane kantonalne uprave. 8. Osnovica za obra~un naknade je vrijednost {umskih drvnih sortimenta na panju izra`ena u novcu ~ija je sje~a odobrena rje{enjem kantonalne uprave. 9. Visinu naknade odre|uje kantonalno ministarstvo a koja, u skladu sa ~lanom 30. stav 4., mo`e iznositi najvi{e 10 % od osnovice. Cijena {umskih drvnih sortimenata odre|uje se po cjenovniku korisnika dr`avnih {uma. Naknada se upla}uje u korist podra~una bud`eta kantona. B. NAKNADA ZA KORI[TENJE DR@AVNIH [UMA 10. Obveznik uplate naknade za kori{tenje dr`avnih {uma je korisnik {uma (kantonalno {umskoprivredno dru{tvo) kojem su ugovorom preneseni poslovi gospodarenja dr`avnim {umama. 11. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma u kojoj je izvr{ena sje~a, odnosno u kojoj su prikupljeni nedrvni {umski proizvodi. 12. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no, odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjese~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 13. Osnovica za obra~un naknade je ostvareni prihod od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihod ostvaren od nedrvnih {umskih proizvoda. 14. Visina naknade iznosi ukupno 7 % od osnovice i upla}uje se kako slijedi: a) 1,0 % od osnovice na podra~un Bud`eta Federacije; b) 1,0 % od osnovice na podra~un bud`eta kantona; c) 5,0 % od osnovice na ra~une op}ina na kojima je ostvaren prihod. Ukupna visina naknade koja se upla}uje op}inama se raspore|uje proporcionalno ostvarenom prihodu na podru~ju op}ina na kojima je izvr{ena sje~a. 15. Obveznik uplate naknade utvr|uje visinu iznosa naknade na osnovu ostvarenog prihoda od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od prodaje nedrvnih {umskih proizvoda i upla}uje je u skladu sa ta~kom 13. ove uredbe. C. NAKNADA ZA IZDVAJANJE IZ [UMSKOPRIVREDNOG PODRU^JA 16. Obveznik uplate naknade za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja je kanton ili op}ina po ~ijem zahtjevu se vr{i izdvajanje iz {umskoprivrednog podru~ja. 17. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju je izvr{eno izdvajanje iz {umskoprivrednog podru~ja. Srijeda, 28.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 – Strana 27 18. Rok za pla}anje naknade odre|uje se odlukom Vlade Federacije BiH o izdvajanju za svaki pojedina~ni zahtjev. 19. Visina naknade odre|uje se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 70/07 i 36/10). Naknada se upla}uje na podra~un Bud`eta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno na podra~un bud`eta kantona u iznosu od 60%. D. NAKNADA U POSTUPKU PROMJENE NAMJENE [UMA I [UMSKOG ZEMLJI[TA (KR^ENJE [UME) 20. Obveznik uplate naknade u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) je vlasnik, koncesionar i drugo ovla{teno lice u skladu sa odredbama Uredbe o {umama. 21. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina na kojoj se vr{i promjena namjene {umskog zemlji{ta. 22. Rok za pla}anje naknade je godinu dana od dana izdavanja rje{enja o promjeni namjene {umskog zemlji{ta. 23. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina zemlji{ta kojem se mijenja namjena, cijena podizanja i odr`avanja {uma po hektaru i tr`i{na cijena {umskih drvnih sortimenata. 24. Visina naknade odre|uje se u iznosu cijene podizanja {uma i odr`avanja {uma na istoj povr{ini kao i zemlji{tu kojem se mijenja namjena i tr`i{ne vrijednosti {umskih drvnih sortimenata. Visinu naknade za dr`avne {ume odre|uje stru~na komisija kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove {umarstva, a za {ume u privatnom vlasni{tvu stru~na komisija kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove {umarstva ili ovla{teni sudski vje{tak {umarske struke. Naknada se upla}uje na podra~un Bud`eta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno u korist podra~una bud`eta kantona u iznosu od 60%. E. NAKNADA ZA EKSPROPISANO [UMSKO ZEMLJI[TE 25. Obveznik uplate naknade je korisnik eksproprijacije. 26. Mjesto nastanka pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju se vr{i eksproprijacija. 27. Rok za pla}anje naknade se odre|uje aktom kojim se utvr|uje visina naknade za ekspropisanu nekretninu u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/07). 28. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina zemlji{ta koje se ekspropi{e izra`ena u m², koli~ina drvne mase i broja podmlatka. 29. Visina naknade odre|uje se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji. F. NAKNADA PO OSNOVU ZAKUPA DR@AVNOG [UMSKOG ZEMLJI[TA 30. Obveznik uplate naknade je lice sa kojim Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva sklapa ugovor o zakupu {umskog zemlji{ta u skladu sa Uredbom o {umama. 31. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina koja se daje u zakup. 32. Rok za pla}anje naknade je trideset (30) dana od dana potpisivanja ugovora za teku}u godinu, odnosno do kraja januara za svaku teku}u godinu zakupa. 33. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina izra`ena u m². 34. Visina naknade odre|uje se propisom Vlade Federacije BiH. Naknada se upla}uje unaprijed na godi{njem nivou u korist Bud`eta Federacije. G. NAKNADA PO OSNOVU USPOSTAVE PRAVA SLU@NOSTI NA DR@AVNOM [UMSKOM ZEMLJI[TU 35. Obveznik uplate naknade su lica sa kojima Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva sklapa ugovor o uspostavi prava slu`nosti u skladu sa Uredbom o {umama. 36. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina na kojoj se vr{i uspostava prava slu`nosti. 37. Rok za pla}anje naknade je trideset (30) dana od dana potpisivanja ugovora za teku}u godinu, odnosno do kraja januara za svaku teku}u godinu zakupa. 38. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina izra`ena u m². 39. Visina naknade odre|uje se propisom Vlade Federacije BiH. Naknada se upla}uje unaprijed na godi{njem nivou u korist Bud`eta Federacije. H. NAKNADA ZA OP]EKORISNE FUNKCIJE [UMA 40. Obveznik uplate naknade su sva pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti na teritoriji Federacije, kao i dijelovi pravnih lica ~ije je sjedi{te van Federacije, a obavljaju djelatnost na teritoriji Federacije. Ovu naknadu pla}aju i sva lica koja obavljaju samostalnu privrednu, profesionalnu i drugu djelatnost. 41. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju je prihod ostvaren. 42. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjesje~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 43. Osnovica za obra~un naknade je ukupni ostvareni prihod. 44. Visina naknade je 0,07 % od osnovice. Obaveznik obra~unava visinu naknade i upla}uje je u omjeru od 20 % na podra~un Bud`eta Federacije i 80 % u korist podra~una bud`eta kantona. I. OSTALI PRIHODI 45. Prihodi iz ~lana 46. stav 2. ta~ka h) Uredbe upla}uju se na jedinstveni ra~un Bud`eta Federacije, odnosno jedinstveni ra~un bud`eta kantona, u ovisnosti od toga ~iji su to prihodi. IV. UPLATA NAKNADA 46. Naknade iz poglavlja III ovog uputstva, osim naknade za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama koja se pla}a u bud`et kantona, upla}uju se platnim nalogom za pla}anje javnih prihoda (uz naznaku vrste prihoda-naknade) na propisane uplatne ra~une u skladu sa Pravilnikom o na~inu uplate javnih prihoda bud`eta i vanbud`etskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/09, 46/09, 56/09, 63/09, 77/09 ,2/10, 10/10 i 25/10) prema mjestu nastanka pla}anja naknade. 47. Fizi~ko lice - rezident Federacije koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje obra~unava i upla}uje naknadu iz poglavlja III, odjeljak H, najkasnije do desetog u mjesecu za protekli mjesec. 48. Obrazac ON[ iz ovog uputstva sastavni je dio polugodi{njeg i godi{njeg finansijskog izvje{taja koji obveznici uplate naknada iz poglavlja III, odjeljci B. i H. ovog uputstva predaju Agenciji za finansijske, informati~ke i posredni~ke usluge d.d. Sarajevo, odnosno Agenciji za pru`anje finansijskih, informati~kih i posredni~kih usluga d.d. Mostar. Broj 44 – Strana 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28.7.2010. Srijeda, 28.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 – Strana 29 V. KONTROLA UPLATE NAKNADA 49. Obveznici uplate naknada, iz poglavlja III, odjeljci B. i H. ovog uputstva, du`ni su nadle`nom uredu Porezne uprave po polugodi{njem i zavr{nom godi{njem obra~unu dostavljati podatke o upla}enim naknadama na obrascu "ON[". 50. Kontrolu pravilnog obra~unavanja i pla}anja naknada iz poglavlja III, odjeljak H. ovog uputstva, vr{e organizacione jedinice Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine i {umarska inspekcija. 51. Porezna uprava }e sara|ivati sa {umarskom inspekcijom kako bi zajedni~ki osigurali blagovremenu i ta~nu naplatu naknade iz poglavlja III odjeljak H. ovog uputstva. VI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE 52. Naknade iz ~lana 4. ovog uputstva, koje nisu upla}ene do dana stupanja na snagu ovog uputstva, uplatit }e se u skladu sa odredbama ovog uputstva. 53. Sastavni dio ovog uputstva je Obrazac obra~una naknada za kori{tenje, za{titu i unapre|enje {uma - Obrazac ON[. 54. Ovo uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 10-02-533-1/10 14. juli 2010. godine Sarajevo Ministar Mr. sci. Damir Ljubi}, s. r. Temeljem ~lanka 46. stavak 5. Uredbe o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi NAPUTAK O NA^INU OBRA^UNAVANJA, ROKOVIMA I POSTUPKU PLA]ANJA NAKNADA ZA ZA[TITU I UNAPRJE\ENJE [UMA I. OP]E ODREDBE 1. Ovim Naputkom na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) propisuje se na~in obra~unavanja i uplate obveznih naknada za za{titu i unaprje|enje stanja postoje}ih i podizanje novih {uma i ruralni razvitak (u daljnjem tekstu: naknade) propisanih Uredbom o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10). 2. [ume i {umsko zemlji{te su dobra od op}eg interesa i jedno od temeljnih prirodnih resursa ~ija se vrijednost manifestira kroz ekolo{ke, socijalne i ekonomske funkcije, te u`ivaju posebnu za{titu dr`ave i koriste se strogo namjenski i sukladno zakonskim propisima. 3. Cijena drveta na panju je cijena koja se dobije kada se ostvareni prihod od prodaje {umskih drvnih sortimenata na stovari{tu umanji za ostvarene proizvodne tro{kove sje~e, izrade i izvoza istih do stovari{ta i podijeli na njihovu ukupnu neto drvnu masu bez obzira na strukturu. II. VRSTE NAKNADA 4. Prema ovom Naputku obra~unavaju se i upla}uju: a) naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama iz ~lanka 30. stavak 2. Uredbe o {umama (u daljnjem tekstu: Uredba); b) naknada za kori{tenje dr`avnih {uma iz ~lanka 33. Uredbe; c) naknada za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja iz ~lanka 37. stavak 3. Uredbe; d) naknada u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) iz ~lanka 38. stavak 6. Uredbe; e) naknada za izvla{teno {umsko zemlji{te iz ~lanka 39. stavak 4. Uredbe; f) naknada po osnovu zakupa dr`avnog {umskog zemlji{ta iz ~lanka 40. stavak 3. Uredbe; g) naknada po osnovu uspostave prava slu`nosti na dr`avnom {umskom zemlji{tu iz ~lanka 41. stavak 3. Uredbe; h) naknada za op}ekorisne funkcije {uma iz ~lanka 48. Uredbe i i) ostali prihodi iz ~lanka 46. stavak 2. to~ka h). III. OBVEZNICI I NA^IN UPLATE NAKNADA A. NAKNADA ZA OBAVLJANJE STRU^NIH POSLOVA U PRIVATNIM [UMAMA 5. Obveznik uplate naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama je pravna ili fizi~ka osoba koja posjeduje vlastitu {umu kada, sukladno ~lanku 30. stavak 2. Uredbe, ugovorom prenosi obavljanje stru~nih poslova kantonalnoj upravi za {umarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava). 6. Mjesto nastanka obveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma i {umsko zemlji{te za koje se sklapa ugovor o obavljanju stru~nih poslova. 7. Rok za pla}anje naknade je 15 dana od dana prijema rje{enja kojim se dozvoljava sje~a od strane kantonalne uprave. 8. Osnovica za obra~un naknade je vrijednost {umskih drvnih sortimenta na panju izra`ena u novcu ~ija je sje~a odobrena rje{enjem kantonalne uprave. 9. Visinu naknade odre|uje kantonalno ministarstvo a koja, sukladno ~lanku 30. stavak 4., mo`e iznositi najvi{e 10 % od osnovice. Cijena {umskih drvnih sortimenata odre|uje se po cjeniku korisnika dr`avnih {uma. Naknada se upla}uje u korist podra~una prora~una kantona. B. NAKNADA ZA KORI[TENJE DR@AVNIH [UMA 10. Obveznik uplate naknade za kori{tenje dr`avnih {uma je korisnik {uma (kantonalno {umskogospodarsko dru{tvo) kojem su ugovorom preneseni poslovi gospodarenja dr`avnim {umama. 11. Mjesto nastanka obveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma u kojoj je izvr{ena sje~a, odnosno u kojoj su prikupljeni nedrvni {umski proizvodi. 12. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no, odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjese~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{}u u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 13. Osnovica za obra~un naknade je ostvareni prihod od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihod ostvaren od nedrvnih {umskih proizvoda. 14. Visina naknade iznosi ukupno 7 % od osnovice i upla}uje se kako slijedi: a) 1,0 % od osnovice na podra~un Prora~una Federacije; b) 1,0 % od osnovice na podra~un prora~una kantona; c) 5,0 % od osnovice na ra~une op}ina na kojima je ostvaren prihod. Ukupna visina naknade koja se upla}uje op}inama se raspore|uje proporcionalno ostvarenom prihodu na podru~ju op}ina na kojima je izvr{ena sje~a. 15. Obveznik uplate naknade utvr|uje visinu iznosa naknade na osnovu ostvarenog prihoda od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od prodaje nedrvnih {umskih proizvoda i upla}uje je sukladno to~ki 13. ove Uredbe. C. NAKNADA ZA IZDVAJANJE IZ [UMSKOGOSPODARSKOG PODRU^JA 16. Obveznik uplate naknade za izdvajanje iz {umsko - gospodarskog podru~ja je kanton ili op}ina po ~ijem zahtjevu se vr{i izdvajanje iz {umskogospodarskog podru~ja.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o sadržaju formulara i načinu ispitivanja dijelova fiskalnih sistema FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 43/10 26.07.2010 SN FBiH 31/10 pravilnik PRAVILNIKO DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADR@AJUFORMULARA I NA^INU ISPITIVANJA DIJELOVAFISKALNIH SUSTAVA^lanak 1.U Pravilniku o sadr`aju formulara i na~inu ispitivanjadijelova fiskalnih sustava ("Slu`bene novine Federacije BiH",broj 31/10) u ~lanku 1. na kraju teksta to~ka se zamjenjujezarezom i dodaju rije~i: "kao i tro{kovi ispitivanja fiskalnihsustava."^lanak 2.Iza ~lanka 4. dodaje se novi ~lanak 4.a. koji glasi:"^lanak 4.a.(1)Za tro{kove ispitivanja ispravnosti fiskalnih sustava uskladu sa ~lankom 19. stavak (3) Zakona o fiskalnimsustavima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj81/09) registrirani proizvo|a~/zastupnik fiskalnih sustava pla}a tro{kove ispitivanja ispravnosti fiskalnih sustava uiznosu od:a)1.200,00 KM za ispitivanje terminala;b)1.700,00 KM za ispitivanje fiskalnog pisa~a;c)2.000,00 KM za ispitivanje fiskalne kase.(2)Za tro{kove ispitivanja fiskalnih sustava iz stavka (1)ovog ~lanka registrirani proizvo|a~/zastupnik fiskalnihsustava upla}uje na ra~un javnih prihoda Prora~unaFederacije Bosne i Hercegovine otvoren kod UniCreditBank, broj 338-900-22115294-91 sa oznakom vrsteprihoda 722791 - Ostale neplanirane uplate uz obveznopopunjavanje koda prora~unske organizacije broj16010001.(3)Da bi se izvr{ilo testiranje fiskalnih sustava, registriraniproizvo|a~/zastupnik fiskalnih sustava du`an jeprethodno dostaviti Komisiji za ispitivanje ispravnostitehni~kih i funkcionalnih karakteristika dijelovafiskalnog sustava dokaz o uplati prihoda iz stavka (2)ovog ~lanka.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/10 30.06.2010 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 73/09 pravilnik,naplata,doprinosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PODNO[ENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA ^lan 1. U Pravilniku o podno{enju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 73/09), u ~lanu 12. st. 2. i 3. mijenjaju se i glase: "Prijava za nezaposleno lice za koje je nadle`na slu`ba za zapo{ljavanje obveznik uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, podnosi se u roku od sedam dana od dana pravosna`nosti rje{enja o utvr|ivanju prava. Prijava za nezaposleno lice na zdravstveno osiguranje podnosi se u roku od sedam dana od dana prijave na evidenciju nadle`noj slu`bi za zapo{ljavanje." ^lan 2. U ~lanu 34. stav 1. rije~ "juna" zamjenjuje se rije~ju "decembra". U stavu 2. istog ~lana rije~i: "30. juna" zamjenjuju se rije~ima: "31. decembra". ^lan 3. U ~lanu 36. stav 1. rije~i: "~lana 35." zamjenjuju se rije~ima: "~l. 34. i 35."
Pravilnik o sadržaju formulara i načinu ispitivanja dijelova fiskalnih sistema Federacija BiH Službene novine FBiH 31/10 31.05.2010 SN FBiH 43/10, SN FBiH 30/10, SN FBiH 11/10, SN FBiH 11/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 81/09 pravilnik,fiskalni sistemi,formular 1Na osnovu člana 51. stav (2) tač. j), k) i l) Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 81/09), Federalni ministar financija - Federalni ministar finansija d o n o s i Pravilnik o sadržaju formulara i načinu ispitivanja dijelova fiskalnih sistemaI OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom bliže se uređuju sadržaj formulara i način ispitivanja uzorka tipa fiskalnog uređaja, terminala i softverske aplikacije, detaljnije objašnjavaju pojedini zahtjevi u pogledu funkcionalnih i tehničkih karakteristika dijelova fiskalnih sistema te izgled fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata. II SADRŽAJ FORMULARA I NAČIN ISPITIVANJA DIJELOVA FISKALNIH SISTEMA Član 2. Formulari za ispitivanje uzorka dijelova fiskalnih sistema iz člana 1 ovog pravilnika se nalaze u prilogu ovom pravilniku i čine njegov sastavni dio: a) Formular za ispitivanje uzorka tipa fiskalnog uređaja – Obrazac IFU b) Formular za ispitivanje uzorka tipa terminala – Obrazac IT c) Formular za ispitivanje softverske aplikacije – Obrazac ISA Član 3. (1) Zapis broja se u obrascima iz člana 2. ovog pravilnika prikazuje pomoću simbola, i to: a) “#” je vodeća cifra u rasponu od 1 do 9 ili razmak ako je vodeća cifra 0; b) “N” je cifra u rasponu od 0 do 9. (2) Ocjena “*” u obrascima iz člana 2. ovog pravilnika označava da se ne vrši ocjenjivanje. 2Član 4. (1) Registrovani proizvođač/zastupnik, u skladu sa Zakonom o fiskalnim sistemima (u daljem tekstu: Zakona), na ispitivanje donosi kompletan funkcionalni fiskalni sistem i to: a) fiskalnu kasu i terminal ili b) fiskalnu kasu – pisač, terminal i odgovarajuću softversku aplikaciju ili softverski modul za upravljanje fiskalnom kasom-pisačem ili c) fiskalni pisač, terminal i odgovarajuću softversku aplikaciju ili softverski modul za upravljanje fiskalnim pisačem. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ne ispituju se terminal ili softverske aplikacije koji se ispituju za fiskalne kase ili sisteme tipa fiskalna kasa–pisač i softverska aplikacija ili fiskalni pisač i softverska aplikacija koji su već dobili odgovarajuće uvjerenje. (3) Oznakom “+” se ocejnjuje pojedini nalaz u slučaju podudarnosti nalaza sa nalazima iz rubrike ZAHTIJEVANI NALAZI u obrascima iz člana 2. ovog pravilnika. (4) Oznakom “–” se ocjenjuje pojedini nalaz u slučaju nepodudarnosti nalaza ispitivanja sa nalazima iz rubrike ZAHTIJEVANI NALAZI u obrascima iz člana 2. ovog pravilnika. (5) Oznakom “±” se ocjenjuje pojedini nalaz u slučaju podudarnosti nalaza ispitivanja sa nalazima iz rubrike ZAHTIJEVANI NALAZI u obrascima iz člana 2. ovog pravilnika u nekim uslovima rada, a nepodudarnosti u nekim drugim uslovima rada. (6) Ispunjenost hardverskih zahtjeva dijelova fiskalnih sistema dokazuje se priloženim deklaracijama proizvođača. Komisija za ispitivanje ispravnosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika dijelova fiskalnog sistema (u daljem tekstu: Komisija) ima pravo da zahtjeva dodatnu dokumentaciju, kao i da naloži dopunsku provjeru o ispunjenosti hardverskih zahtjeva dijelova fiskalnih sistema u ovlaštenoj laboratoriji. (7) Po pozivu Komisije neophodno je prisustvo proizvođača/zastupnika. (8) Izvještaj o rezultatima ispitivanja fiskalnog sistema sa primjedbama na osnovu ocjena iz st. 3., 4. i 5. ovog člana kao i komentarima u vidu preporuka za poboljšanje i zaključkom ispitivanja sa preporukom se dostavlja Federalnom ministru financija (u daljem tekstu: Ministru). (9) Rezultat ispitivanja dijelova fiskalnog sistema u obliku popunjenih i ocijenjenih formulara sa svim napomenama i komentarima sastavni su dio izvještaja. (10) Izvještaj ovjeravaju svi stručni članovi Komisije 3III ZAVRŠNA ODREDBA Član 5. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“. Broj: 05-02-3531/10 Sarajevo, maj 2010.godine M I N I S T A R Vjekoslav Bevanda 1931.FISKALNIRAČUNZAHTIJEVANINALAZOcjena1. Separator fiskalnog dokumenta ==================== + 2. Naziv obveznika Tekst + 3. Naziv prodajnog mjesta Tekst + 4. Adresa prodajnog mjesta Tekst + 5. Prazan red + 6. Identifikacioni broj obveznika sa 13 cifara JIB: NNNNNNNNNNNNN + 7. PDV broj obveznika sa 12 cifara samo ako je obveznik registrovan za PDV PIB: NNNNNNNNNNNNN + 8. Identifikacioni broj fiskalnog modula sa 2 znaka i 6 cifara IBFM: XXNNNNNN + 9. Linija kao separator bloka ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐+ 10. Naziv fiskalnog dokumenta FISKALNI RAČUN + 11. Redni broj fiskalnog računaBF: #####N12. Vremenska odrednica štampanja fiskalnog dokumenta dd.mm.gggg. hh:mm 13. Linija kao separator bloka ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐+ 14. Naziv evidentiranog artikla sa opcionim nazivom jedinice mere Tekst ili Tekst/jedinica mjere + 15. Količina evidentiranog artikla sa najmanje 5 cifara (sa najviše 3 decimalna mjesta) ##N,Nx ili #N,NNx ili N,NNNx ili ####Nx + 16. Cijena jedinice mjere evidentiranog artikla sa najmanje 8 cifara sa 2 decimalna mjesta #####N,NN + 17. Vrijednost evidentiranog prometa artikla sa najmanje 8 cifara sa 2 decimalna mjesta #####N,NN + 18. Oznaka porezne stope evidentiranog artikla A, E, J, K ili M+ 19. Oznaka uvećanja cijene ili umanjenja cijene, procentualni iznos uvećanja ili umanjenja i vrijednost evidentiranog prometa nakon uvećanja ili umanjenja sa najmanje 8 cifara sa 2 decimalna mjesta +#N,NN%: #####N,NN ili ‐#N,NN%: #####N,NN +20. Oznaka storniranja evidentiranog artikla STORNO + 21. Naziv storniranog evidentiranog artikla sa opcionim nazivom jedinice mjere Tekst ili Tekst/jedinica mjere + 22. Količina storniranog evidentiranog artikla sa najmanje 5 cifara ili 4 cifre sa 1, 2 ili 3 decimalna mjesta ##N,Nx ili #N,NNx ili N,NNNx ili ####Nx + 23. Cijena jedinice mjere storniranog evidentiranog artikla sa negativnim predznakom sa i najmanje 8 cifara sa 2 decimalna mjesta ‐#####N,NN + 24. Vrijednost storniranog evidentiranog prometa artikla sa negativnim predznakom i najmanje 8 cifara sa 2 decimalna mjesta ‐#####N,NN 25. Oznaka porezne stope storniranog evidentiranog artikla A, E, J, K ili M +
Pravilnik o postupcima i redoslijedu radnji o procesu fiskalizacije Federacija BiH Službene novine FBiH 31/10 31.05.2010 SN FBiH 31/10, SN FBiH 30/10, SN FBiH 11/10, SN FBiH 11/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 81/09 pravilnik,fiskalizacija,postupak Na osnovu člana 29. stav (2) i člana 51. stav (3) tačka p) Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine Federacije BiH“, broj 81/09), Federalni ministar financija – Federalni ministar finansija d o n o s i Pravilnik o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije I OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom se propisuju: postupci i obaveze u procesu fiskalizacije za: ovlaštene proizvođače/zastupnike, ovlaštene servise, ovlaštene servisere, Poreznu upravu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: PU), ovlaštena lica PU, Komisije za Federalno ministarstvo financija (u daljem tekstu: Ministarstvo), nadležne organe i obveznike, postupak inicijalne fiskalizacije, preuzimanje fiskaliziranog uređaja od strane obveznika, instaliranje fiskalnog sistema kao i drugi tehnički i tehnološki postupci u vezi fiskalizacije. II TEHNIKE I POSTUPCI U PROCESU FISKALIZACIJE Član 2. (Tehnike, postupci i obaveze u procesu fiskalizacije za ovlaštene proizvođače/zastupnike) (1) Ovlašteni proizvođač/zastupnik je dužan prije stavljanja fiskalnog sistema u promet zaključiti ugovor o međusobnim pravima i obvezama s Ministarstvom u skladu sa članom 22. Zakona o fiskalnim sistemima (u daljem tekstu: Zakona). (2) Ovlašteni proizvođač/zastupnik, na temelju člana 20. stav (1) Zakona, dužan je prije početka stavljanja u promet određenog tipa fiskalnog sistema, podnijeti zahtjev PU za dodjelu serije IBFU. Nakon dobijanja rješenja o dodjeli serije IBFU ovlašteni proizvođač/zastupnik može u promet staviti određeni tip fiskalnog sistema na koji se to rješenje odnosi. (3) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je uz zahtjev za dodjelu IBFU, dostaviti PU izgled proizvođačke plombe i servisnih plombi ovlaštenih servisa/servisera kojima je do podnošenja zahtjeva dato ovlaštenje za servisiranje fiskalnih proizvoda i pružanje tehničke podrške. Izgled navedenih plombi definiran je Pravilnikom o vrstama i oblicima plombi fiskalnog sistema. (4) Na temelju člana 45. stav (1) Zakona, ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je zaključiti ugovore s telekomunikacijskim operaterom/operaterima ili drugim subjektima koji osiguravaju GPRS mrežu, te osigurati pretplatničke kartice za svaki terminal prije puštanja u promet. (5) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je osposobiti i ovlastiti servisere ovlaštenih servisa za servisiranje i pružanje tehničke podrške za tipove fiskalnih sistema koje stavlja u promet. (6) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je obezbijediti serviserske pečate i sa istim zadužiti sve ovlaštene servise/servisere kojima je izdao ovlaštenje. (7) U slučaju ukidanja licence ovlaštenom serviseru, ovlašteni proizvođač/zastupnik oduzima serviserski pečat serviseru kojem je oduzeto ovlaštenje. (8) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je PU dostaviti evidenciju o ovlaštenim servisima i ovlaštenim serviserima, kao i obavijestiti PU o svakom naknadnom izdavanju i ukidanju ovlaštenja ovlaštenim servisima i ovlaštenim serviserima u roku od sedam dana od dana izdavanja ili ukidanja ovlaštenja određenom ovlaštenom servisu i/ili ovlaštenom serviseru. (9) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je minimalno jednom godišnje izvršiti provjeru osposobljenosti ovlaštenih servisa i ovlaštenih servisera za servisiranje i pružanje tehničke podrške i na osnovu te provjere obnoviti ili ukinuti ranije izdate licence. (10) U slučaju da ovlašteni proizvođač/zastupnik, u toku kontrole rada svojih ovlaštenih servisa i ovlaštenih servisera, utvrdi da ovlašteni servis i/ili ovlašteni serviser ne ispunjavaju obveze iz Zakona i podzakonskih akata i ukoliko ne vrše servisiranje fiskalnih sistema u skladu sa uputama ovlaštenog proizvođača/zastupnika ili na bilo koji drugi način krše odredbe ugovora sa ovlaštenim proizvođačem/zastupnikom ili obveznicima Zakona, ovlašteni proizvođač/zastupnik ima pravo ukinuti im licencu i oduzeti pravo servisiranja njegovih fiskalnih sistema. O ukidanju licence dužan je obavijestiti PU u roku od jednog dana od dana ukidanja licence. (11) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je na svaki fiskalni uređaj prije stavljanja u promet trajno i na vidljiv način obilježiti IBFU iz serije koju mu je za taj fiskalni uređaj dodijelila PU iz članka 1. stavak (1) ovog Pravilnika. (12) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je u fiskalni modul svakog fiskalnog uređaja upisati odgovarajući IBFM na osnovu IBFU, prije stavljanja konkretnog fiskalnog uređaja u promet. (13) Ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je jednom tjedno obavještavati PU o svim IBFU proizvedenih i/ili trajno uništenih fiskalnih uređaja. Ovlašteni proizvođač/zastupnik nema obavezu obavještavati PU za one tjedne u kojima nije bilo proizvodnje. (14) U slučaju nemogućnosti isporuke nefiskaliziranih fiskalnih uređaja, iz stavka (13) ovog člana Pravilnika, ovlaštenom distributeru, ovlaštenom servisu ili obvezniku, zbog krađe, oštećenja ili uništenja usljed više sile (poplava, požar, zemljotres, nezgoda u transportu i sl.), ovlašteni proizvođač/zastupnik je dužan u roku od tri dana o tome pismeno obavijestiti PU. Član 3. (Tehnike, postupci i obveze u procesu fiskalizacije za ovlaštene servise i ovlaštene servisere) (1) Ovlašteni servis dužan je imati ovlaštenje od ovlaštenog proizvođača/zastupnika i potpisan ugovor sa ovlaštenim proizvođačem/zastupnikom o servisiranju i tehničkoj podršci za sve tipove fiskalnih sistema za koje vrši servisiranje i pruža tehničku podršku obveznicima. (2) Ovlašteni servis obavezan je imati minimalno jednog zaposlenog servisera koji posjeduje ovlaštenje od ovlaštenog proizvođača/zastupnika za servisiranje i pružanje teničke podrške za tipove fiskalnih sistema za koje vrši servisiranje i pruža tehničku podršku obveznicima. (3) Ovlašteni servis potpisuje ugovor o servisiranju fiskalnih sistema sa svakim obveznikom čije fiskalne sisteme servisira. (4) Ovlašteni servis na osnovu potpisanog Zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju (u daljem tekstu: ZIF) od strane obveznika i tek nakon što mu se isporuči ispravan i plombiran fiskalni uređaj od strane proizvođača ili ovlaštenog servisa, elektroničkim putem šalje ZIF PU u ime svog klijenta (obveznika) sa IBFU i IBFM koji je vezan za taj fiskalni uređaj. (5) Fiskalizacija se obavlja u poslovnim prostorijama ovlaštenog servisa, a u njoj sudjeluju ovlašteno lice PU i ovlašteni serviser. (6) Ovlašteni servis/serviser je dužan prilikom fiskalizacije u fiskalni uređaj upisati JIB i PIB (kao i IOSA u slučaju fiskalnog pisača i fiskalne kase-pisača) klijenta, te vremenske odrednice završetka fiskalizacije. Ukoliko klijent nije PDV obveznik, u polje namijenjeno za PIB upisuju se nule. (7) Ovlašteni serviser je dužan u fiskalni uređaj upisati naziv i adresu prodajnog mjesta. (8) Ovlašteni serviser je dužan popuniti servisne knjižice sa potrebnim podacima. (9) Ovlašteni servis je dužan povezati fiskalni uređaj sa terminalom. (10) Ovlašteni serviser je dužan, nakon stavljanja fiskalne i programske plombe, staviti servisnu plombu na fiskalni uređaj i terminal. (11) Ovlašteni servis, nakon obavljene fiskalizacije, isporučuje fiskalizirani fiskalni uređaj, tj. kompletan fiskalni sistem obvezniku u ovlaštenom servisu ili na prodajnom mjestu obveznika. (12) Ovlašteni servis je dužan prikupiti svu potrebnu i pravilno popunjenu dokumentaciju koja je neophodna za zaključenje ugovora o korištenju GPRS usluga između obveznika i telekomunikacijskog operatera ili drugog subjekta koji osigurava GPRS mrežu, te istu dostaviti ovlaštenom proizvođaču/zastupniku u roku od sedam dana od dana isporuke fiskaliziranog fiskalnog uređaja i terminala obvezniku, a u skladu sa procedurom propisanom od strane ovlaštenog proizvođača/zastupnika. (13) Ovlašteni servis servisira fiskalne sisteme obveznicima s kojima ima poptisan ugovor o servisiranju i vrši tehnički pregled dijelova fiskalnih sistema u skladu sa članom 46. stav (12) i članom 47. stav (2) Zakona. (14) Ovlašteni servis dužan je svaku servisnu intervenciju evidentirati u pisanim i elektroničkim servisnim knjižicama u skladu sa članom 46. stav (7) Zakona. (15) Ovlašteni servis dužan je pisano obavijestiti PU o svim slučajevima neosnovanog prijavljivanja neispravnosti fiskalnog proizvoda. (16) Ovlašteni servis je, dužan podnijeti PU zahtjev za naknadnu fiskalizaciju usljed servisiranja, ukoliko se prilikom servisiranja utvrdi potreba za skidanjem fiskalne ili programske plombe sa fiskaliziranog fiskalnog uređaja. Nakon odobrenja zahtjeva od strane PU i nakon što se servisiranje završi, ovlašteni servis ponovno vrši fiskalizaciju fiskalnog uređaja. (17) Ovlašteni serviser, na osnovu odobrenog zahtjeva obveznika za brisanje iz registra fiskaliziranih uređaja, vrši defiskalizaciju fiskalnog uređaja u ovlaštenom servisu uz prisustvo ovlaštena lica PU. Ovlašteni servis dužan je osigurati tehničke i kadrovske uvjete za preuzimanje podataka iz fiskalne memorije i memorije sa elektroničkim žurnalom. (18) U slučaju preuzimanja podataka iz fiskalne memorije i/ili memorije sa elektroničkim žurnalom, ovlašteni srerviser dužan je uz prisustvo ovlaštena lica PU ukloniti fiskalni modul i/ili memoriju sa elektroničkim žurnalom iz fiskalnog uređaja i iz istih preuzeti sve podatke. (19) Nakon preuzimanja podataka iz fiskalne memorije i/ili memorije sa elektroničkim žurnalom ovlašteni serviser je dužan, na zahtjev PU, čuvati fiskalni modul i/ili memoriju sa elektroničkim žurnalom radi vještačenja. (20) Ovlašteni serviser je, u slučaju gubitka ovlaštenja za servisiranje fiskalnih sistema, dužan vratiti serviserski pečat ovlaštenom proizvođaču/zastupniku. (21) Ovlaštenom serviseru koji prekine radni odnos ili ugovor sa ovlaštenim serviserom prestaje važiti ovlaštenje za servisiranje i pružanje tehničke podrške za fiskalne sisteme. Član 4. (Tehnike, postupci i obveze u procesu fiskalizacije za PU i ovlaštena lica PU) (1) PU je dužna osigurati tehničku i kadrovsku osposobljenost, te imenovati ovlaštena lica za provođenje Zakona. (2) PU na osnovu zahtjeva za dodjelu serije IBFU izdaje rješenje o seriji IBFU ovlaštenom proizvođaču/zastupniku, te o izdatim rješenjima vodi evidenciju. (3) PU vodi evidenciju o dodjeli prve slovne oznake na servisnoj plombi. (4) PU vodi evidenciju o serijskim brojevima fiskalnih plombi. (5) PU vodi evidenciju o certifikovanim fiskalnim sistemima. (6) PU vodi evidenciju o ovlaštenim sevisima i ovlaštenim serviserima. (7) PU vodi evidenciju o svim fiskaliziranim fiskalnim uređajima za koje su donijeta rješenja o fiskalizaciji. (8) PU vrši kontrolu točnosti podataka nakon podnošenja ZIF-a od strane ovlaštenog servisa/servisera. (9) PU nakon provjere točnosti podataka odobrava ZIF i definira datum fiskalizacije. (10) Ovlašteno lice PU u ovlaštenom servisu, nakon provjere da li su u fiskalni uređaj dobro upisani podaci o JIB-u, PIB-u, vremenskim odrednicama završetka fiskalizacije (kao i IOSA u slučaju fiskalnog pisača i fiskalne kase-pisača), stavlja fiskalnu i progamsku plombu na fiskalni uređaj i na taj način završava proces fiskalizacije fiskalnog uređaja. (11) PU donosi rješenje o fiskalizaciji obveznika, a najkasnije u roku od dva dana nakon fiskalizacije. (12) U slučaju uklanjanja fiskalnog modula i/ili memorije sa elektroničkim žurnalom iz fiskaliziranog fiskalnog uređaja, PU obrazuje komisiju za uništavanje fiskalnog modula i/ili memorije sa elektroničkim žurnalom od predstavnika PU i predstavnika ovlaštenog servisa, preuzima podatake iz istih, te sačinjava zapisnik o izvršenom uništavanju. (13) Ovlašteno lice PU, u slučaju potrebe za vještačenjem, može zatražiti od ovlaštenog servisa čuvanje fiskalnog modula i/ili memorije sa elektroničkim žurnalom. (14) Ovlašteno lice PU, nakon defiskalizacije fiskalnog uređaja, dužna je obvezniku izdati rješenje o brisanju iz registra fiskaliziranih uređaja. (15) PU i ovlaštena lica PU vrše kontrolu evidentiranja prometa putem fiskalnih sistema, odnosno kontrolu podataka koji se putem terminala šalju PU i kontrolu kod obveznika na prodajnom mjestu kojom se provjerava: evidentiranje prometa i izdavanje fiskalnih računa i reklamiranih fiskalnih računa klijentima od strane obveznika; posjedovanje primjeraka pisanih fiskalnih računa i pisanih reklamiranih fiskalnih računa izdatih klijentima od strane obveznika; posjedovanje i ažurno vođenje servisnih knjižica za fiskalne uređaje; posjedovanje i ažurno vođenje knjige dnevnih izvještaja; posjedovanje kontrolnih traka; sadržaj elektroničkog žurnala i drugih podataka u fiskalnom uređaju, kao i sva prateća dokumentacija. (16) Ovlašteno lice PU pokreće prekršajni postupak na temelju utvrđenog prekršaja tijekom kontrole iz člana 4. stava (13) ovog Pravilnika, a u skladu sa članom 56. Zakona. Član 5. (Tehnike, postupci i obveze u procesu fiskalizacije za Komisije Ministarstva i nadležne organe) (1) Komisije Ministarstva, a na temelju člana 14. stav (2) Zakona, organiziraju obuku ovlaštenih lica PU u cilju provedbe Zakona. (2) U cilju provedbe Zakona, Komisije Ministarstva, a na temelju člana 14. stav (2) Zakona, mogu vršiti kontrolu ovlaštenih proizvođača/zastupnika, ovlaštenih servisa/servisera, te kontrolu fiskalnih sistema.(3) Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao nadležni organi za provedbu ovog Zakona, dužne su postupati u skladu sa članom 57. Zakona. Član 6. (Tehnike, postupci i obveze u procesu fiskalizacije za obveznika) (1) Obveznik je dužan nabaviti ispravan fiskalni uređaj s neoštećenom proizvođačkom ili servisnom plombom. (2) Obveznik je dužan sa ovlaštenim servisom zaključiti ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci svoga fiskalnog sistema. (3) Obveznik je dužan popuniti i ovjeriti ZIF, te predati ga ovlaštenom servisu s kojim ima potpisan ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci, koji u njegovo ime isti šalje PU. (4) Obveznik je dužan da u ZIF-u unese točne podatke i iste ovjeri potpisom i pečatom. (5) Obveznik je dužan, putem ovlaštenog servisa, podnijeti zahtjev i potpisati ugovor o korištenju GPRS usluga sa nekim od telekomunikacijskih operatera ili drugih subjekata koji osiguravaju GPRS mrežu, a s kojima je ovlašteni proizvođač/zastupnik terminala zaključio ugovor. (6) Obveznik je dužan nakon fiskalizacije, preuzeti fiskalni sistem i početi evidentiranje prometa isključivo putem istog u roku od dva dana isporuke (preuzimanja) fiskalnog sistema obvezniku, a u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. (7) Obveznik je dužan izdavati sve fiskalne dokumente u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. (8) Obveznik, u slučaju prometa prema pravnim licima iz BiH, dužan je u klijentski blok na fiskalnom dokumentu u polje IBK klijenta unijeti trinaestocifreni JIB klijenta, a za pravne i fizička lica iz inostranstva u polje IBK klijenta unijeti prva 2 znaka koji označavaju šifru zemlje klijenta po UNCTYTAB (ASYCUDA) šifarniku (prva 2 alfanumerika iz UNCTYTAB tabele), a za ostalih jedanaest znakova proizvoljnu jedinstvenu šifru klijenta. (9) Obveznik je dužan, na zahtjev PU, putem terminala, poslati izvještaje iz fiskalne memorije i podatke iz memorije sa elektroničkim žurnalom fiskalnog uređaja, te čuvati potvrde o uspješnoj transakciji podataka minimalno jednu godinu nakon kreiranja. (10) Obveznik je dužan čuvati rješenje o fiskalizaciji uz fiskalni uređaj na koji se odnosi. (11) Obveznik je dužan na vidnom mjestu na prodajnom mjestu istaknuti obavijest iz člana 41. Zakona. (12) Obveznik je dužan formirati i otiskati dnevno izvješće na kraju rada, minimalno jednom dnevno, ukoliko je tog dana ostvario promet. (13) Obveznik je dužan formirati i otiskati periodično izvješće nakon formiranja posljednjeg dnevnog izvješća u tekućem mjesecu. (14) Obveznik je dužan svaki štampani isječak dnevnog i periodičnog izvješća registrirati i odložti u knjigu dnevnih izvješća. (15) Obveznik je dužan, radi kontrole, čuvati kontrolne trake i sve popunjene memorije sa elektroničkim žurnalom minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su iste kreirane. (16) Obveznik je dužan uz fiskalni sistem čuvati servisne knjižice dijelova fiskalnog sistema. (17) Obveznik je dužan minimalno jednom godišnje obaviti tehnički pregled na dijelovima fiskaliziranog fiskalnog sistema u skladu sa članom 46. stav (10) i članom 47. stav (3) Zakona. Obveznik nije dužan obaviti tehnički pregled u prvoj godini stavljanja u funkciju novog sistema. (18) Obveznik, u slučaju neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, ne smije na istim poduzimati nikakve radnje, a dužan je odmah, najkasnije u roku od 24 sata, o tome obavijestiti ovlašteni servis. (19) U slučaju da je servis s kojim je obveznik imao zaključen ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci prestao sa radom ili mu je od strane ovlaštenog proizvođača/zatupnika ukinuto ovlaštenje za zaključivanje ugovora sa obveznikom, obveznik je dužan zaključiti ugovor sa drugim ovlaštenim servisom u roku od sedam dana od ukidanja ovlaštenja ovlaštenom servisu. (20) Obveznik je dužan, u slučaju promjene prodajnog mjesta, podnijeti PU zahtjev za promjenu prodajnog mjesta putem ovlaštenog servisa. (21) Obveznik je dužan, u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti, podnijeti PU zahtjev za brisanje iz registra fiskaliziranih uređaja putem ovlaštenog servisa. (22) Obveznik je dužan da fiskalni uređaj, prije preuzimanja podataka iz fiskalne memorije i/ili memorije sa elektroničkim žurnalom, neposredno preda u ovlašteni servis s kojim je zaključio ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci i ima pravo prisustvovati preuzimanju podataka iz navedenih memorija. (23) Obveznik je dužan pismeno obavijestiti PU o prestanku evidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja u roku od tri dana od dana krađe, odnosno oštećenja ili uništenja fiskalnog uređaja uslijed više sile (poplava, požar, zemljotres, nesreća u transportu i sl.) i u roku od sedam dana početi evidentiranje prometa putem novog fiskalnog uređaja. (24) Obveznik je dužan na prodajnom mjestu postaviti novi fiskalizirani fiskalni uređaj, ukoliko na prodajnom mjestu nema drugi ispravan fiskalni uređaj i ako zbog neispravnosti fiskalnog uređaja nije registrirao promet putem fiskalnog uređaja duže od 15 radnih dana ukupno u toku kalendarske godine. (25) Obveznik je dužan, na zahtjev ovlaštena lica PU, tržišne inspekcije i nadležnih organa, osigurati uvid u podatke koji se nalaze u fiskalnom uređaju i svu prateću dokumentaciju. (26) Obveznik je dužan čuvati svoje primjerke pisanih fiskalnih računa i pisanih reklamiranih fiskalnih računa do momenta osposobljavanja minimalno jednog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu, te iste evidentirati putem fiskalnog uređaja u roku od jednog radnog dana od momenta osposobljavanja fiskalnog uređaja. (27) Obveznik je dužan prilikom izdavanja reklamiranog fiskalnog računa u isti upisati broj ranije izdatog fiskalnog računa koji se reklamira i reklamirati cjelokupan fiskalni račun. Nakon izdavanja reklamiranog fiskalnog računa, obveznik je dužan izdati novi fiskalni račun sa stavkama sa ranije izdatog fiskalnog računa koje se ne reklamiraju. (28) Obveznik je dužan na prodajnom mjestu čuvati sve fiskalne račune koji su reklamirani minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su isti kreirani. (29) U slučaju da obveznik greškom otisne reklamirani fiskalni račun sa pogrešnim stavkama, dužan je poništiti pogrešan reklamirani fiskalni račun štampanjem novog fiskalnog računa sa istim stavkama i nakon toga klijentu izdati ispravan reklamirani fiskalni račun. Pogrešan reklamirani fiskalni račun i fiskalni račun koji ga poništava, obveznik je dužan čuvati na prodajnom mjestu zajedno sa fiskalnim računom koji se reklamira. III ZAVRŠNA ODREDBA Član 7. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“. Broj: 05-02-3353/10 Sarajevo, maj 2010.godine M I N I S T A R Vjekoslav Bevanda
Pravilnik o izgledu i sadržaju zahtjeva, obrazaca, obavještenja i ostalih paretćih dokumenata uz fisklane sisteme FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 30/10 26.05.2010 SN FBiH 51/19, SN FBiH 59/12 pravilnik,obrazac,fiskalni sistemi 53SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA PROMJENU ADRESE I/ILI NAMJENE PRODAJNOG MJESTA Obrazac ZPANPM 1. POPUNJAVA OBVEZNIK 1. Obveznik Podaci JIB PDV broj Naziv Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj Telefon i telefaks e-mail, web adresa 2. Fiskalni uređaj Podaci Ovlašteni proizvođač/zastupnik Tip fiskalnog uređaja IBFU 3. Mjesto instaliranja Podaci JIB poslovne jedinice/izdvojene radnje Naziv mjesta instaliranja Poslovni prostor/sredstvo rada u: (zaokružiti) vlasništvu suvlasništvu zakupu podzakupu Ime i prezime/naziv vlasnika JIB/JMBG vlasnika Kapacitet sredstva (broj putnika ili tonaža)* (zaokružiti) tona / putnika Registarski ili drugi identifikacijski broj sredstva* Površina poslovnog prostora (m²)** 54Broj zaposlenih u poslovnoj jedinici/radnji (na neodr. vr./na odr. vr./povr. i privr. ang.) ** Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj** Telefon i telefaks 4. Potvrda obveznika Podaci Ime i prezime ovlaštenog lica/vlasnika/punomoćenikaPotpis i pečat M.P.JMBG ovlašt. lica/vlasnika/punomoćenika * Popunjava se samo kada se instaliranje vrši u prijevoznom sredstvu ** Ne popunjava se kada se instaliranje vrši u prijevoznom sredstvu 2. POPUNJAVA OVLAŠTENI SERVIS1. Ovlašteni servis Podaci JIB Naziv Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj Telefon i telefaks e-mail, web adresa 2. Fiskalni uređaj Podaci Ovlašteni proizvođač/zastupnik (šifra / naziv) Tip fiskalnog uređaja (šifra / naziv) IBFU / IBFM Ispravnost servisne plombe 553. Potvrda ovlaštenog servisa Podaci Ime i prezime servisera/ovlaštenog lica u servisu Potpis i pečat M.P. JMBG servisera/ovlaštenog lica u servisu 3. POPUNJAVA POREZNA UPRAVA1. Nadležna područna jedinica Porezne uprave Podaci Područni centar Naziv područne jedinice Općina (šifra / naziv) Ulica i broj Telefon i telefaks e-mail 2. Namjena prostora u kojem se vrši instaliranje fiskalnog uređaja Podaci Namjena poslovnog prostora/sredstva rada (šifra / naziv) 3. Potvrda Porezne uprave Podaci Ime i prezime ovlaštenog lica Potpis i pečat M.P. JMBG ovlaštenog lica 56SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA ZAMJENU FISKALNOG MODULA Obrazac ZZFM 1. POPUNJAVA OBVEZNIK 1. Obveznik Podaci JIB PDV broj Naziv Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj Telefon i telefaks e-mail, web adresa 2. Fiskalni uređaj Podaci Ovlašteni proizvođač/zastupnik Tip fiskalnog uređaja IBFU 3. Mjesto instaliranja Podaci JIB poslovne jedinice/izdvojene radnje Naziv mjesta instaliranja Poslovni prostor/sredstvo rada u: (zaokružiti) vlasništvu suvlasništvu zakupu podzakupu Ime i prezime/naziv vlasnika JIB/JMBG vlasnika Kapacitet sredstva (broj putnika ili tonaža)* (zaokružiti) tona / putnika Registarski ili drugi identifikacijski broj sredstva* Površina poslovnog prostora (m²)** Broj zaposlenih u poslovnoj jedinici/radnji 57(na neodr. vr./na odr. vr./povr. i privr. ang.) ** Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj** Telefon i telefaks 4. Potvrda obveznika Podaci Ime i prezime ovlaštenog lica/vlasnika/punomoćenikaPotpis i pečat M.P.JMBG ovlašt. lica/vlasnika/punomoćenika * Popunjava se samo kada se instaliranje vrši u prijevoznom sredstvu ** Ne popunjava se kada se instaliranje vrši u prijevoznom sredstvu 2. POPUNJAVA OVLAŠTENI SERVIS1. Ovlašteni servis Podaci JIB Naziv Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj Telefon i telefaks e-mail, web adresa 2. Fiskalni uređaj Podaci Ovlašteni proizvođač/zastupnik (šifra / naziv) Tip fiskalnog uređaja (šifra / naziv) IBFU / IBFM Ispravnost servisne plombe 583. Potvrda ovlaštenog servisa Podaci Ime i prezime servisera/ovlaštenog lica u servisu Potpis i pečat M.P. JMBG servisera/ovlaštenog lica u servisu 3. POPUNJAVA POREZNA UPRAVA1. Nadležna područna jedinica Porezne upravePodaci Područni centar Naziv područne jedinice Općina (šifra / naziv) Ulica i broj Telefon i telefaks e-mail 2. Namjena prostora u kojem se vrši instaliranje fiskalnog uređaja Podaci Namjena poslovnog prostora/sredstva rada (šifra/ naziv)3. Redoslijed događaja Datum i vrijeme Početak fiskalizacije Kraj fiskalizacije Oduzimanje fiskalnog uređaja Oduzimanje fiskalnog modula Oduzimanje programske memorije 4. Parametri prije zamjene fiskalnog modula Podaci Verzija programa / Istovjetnost programa JIB / JIB iz fiskalne memorije PIB / PIB iz fiskalne memorije IBFM / IBFM iz fiskalne memorije Broj posljednjeg fiskalnog računa Broj posljednjeg reklamiranog računa 59IOSA (ukoliko se dodjeljuje)* Broj posljednjeg dnevnog izvještaja Ukupan broj servisiranja Ukupan broj promjena IOSA Ukupan broj resetiranja Ukupan broj promjena poreznih stopa Kod fiskalne plombe Kod programske plombe Kod servisne plombe Uspješnost fiskalizacije 5. Parametri poslije zamjene fiskalnog modula i fiskalizacije Podaci Verzija programa / Istovjetnost programa JIB / JIB iz fiskalne memorije PIB / PIB iz fiskalne memorije IBFM / IBFM iz fiskalne memorije Broj posljednjeg fiskalnog računa Broj posljednjeg reklamiranog računa IOSA (ukoliko se dodjeljuje)* Broj posljednjeg dnevnog izvještja Ukupan broj servisiranja Ukupan broj promjena IOSA Ukupan broj resetiranja Ukupan broj promjena poreznih stopa Kod fiskalne plombe Kod programske plombe Kod servisne plombe Uspješnost fiskalizacije 6. Potvrda Porezne uprave Podaci Ime i prezime ovlaštenog lica Potpis i pečat M.P. JMBG ovlaštenog lica 60SADRŽAJ ZAPISNIKA O UNIŠTAVANJU FISKALNOG MODULA Obrazac ZUFM 1. POPUNJAVA OVLAŠTENI SERVIS1. Obveznik Podaci JIB PDV broj Naziv Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj Telefon i telefaks e-mail, web adresa 2. Fiskalni uređaj Podaci Ovlašteni proizvođač/zastupnik (šifra / naziv) Tip fiskalnog uređaja (šifra / naziv) IBFU / IBFM Ispravnost servisne plombe 3. Mjesto instaliranja Podaci JIB poslovne jedinice/izdvojene radnje Naziv prodajnog mjesta Namjena poslovnog prostora/sredstva rada (šifra / naziv)Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj Telefon i telefaks 4. Ovlašteni servis Podaci JIB Naziv Općina (šifra / naziv) Mjesto Ulica i broj 61Telefon i telefaks e-mail, web adresa 5. Potvrda ovlaštenog servisa Podaci Ime i prezime servisera/ovlaštenog lica u servisu Potpis i pečat M.P. JMBG servisera/ovlaštenog lica u servisu 2. POPUNJAVA POREZNA UPRAVA1. Nadležna područna jedinica Porezne uprave Podaci Područni centar Naziv područne jedinice Općina (šifra / naziv) Ulica i broj Telefon i telefaks e-mail 2. Redoslijed događaja Datum i vrijeme Početak fiskalizacije Kraj fiskalizacije Oduzimanje fiskalnog uređaja Oduzimanje fiskalnog modula Oduzimanje programske memorije 3. Parametri prije uništavanja fiskalnog modulaPodaci Verzija programa / Istovjetnost programaJIB / JIB iz fiskalne memorije 62PIB / PIB iz fiskalne memorije IBFM / IBFM iz fiskalne memorije Broj posljednjeg fiskalnog računa Broj posljednjeg reklamiranog računa IOSA (ukoliko se dodjeljuje)* Broj posljednjeg dnevnog izvješća Ukupan broj servisiranja Ukupan broj promjena IOSA Ukupan broj resetiranja Ukupan broj promjena poreznih stopa Kod fiskalne plombe Kod programske plombe Kod servisne plombe Uspješnost fiskalizacije 4. Potvrda Porezne uprave Podaci Ime i prezime ovlaštenog lica Potpis i pečat M.P. JMBG ovlaštenog lica ZAHTJEV ZA DODJELU IDENTIFIKACIJSKIH BROJEVA FISKALNIH UREĐAJA Obrazac ZIBF Red broj Naziv uređaja Model / tip uređaja Tražena količina Predhodno dobreno IBFU od do
Pravilnik o dinamici fiskalizacije u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 47/10 08.04.2010 SN FBiH 01/11, SN FBiH 19/11, SN FBiH 71/10, SN FBiH 52/10 pravilnik,fiskalizacija,dinamika fiskalizacije Na osnovu člana 62. Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine Federacije BiH“, broj: 81/09), Federalni ministar financija-Federalni ministar finansija, donosi P R A V I L N I K o dinamici fiskalizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se dinamika uvođenja fiskalnih sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 2. (1) Pravna i fizička lica koja vrše promet roba na malo i veliko ili pružaju usluge obavezna su staviti fiskalne sisteme/uređaje u funkciju registrovanja prometa u rokovima propisanim ovim pravilnikom. (2) Prilikom određivanja dinamike uvođenja fiskalnih sistema, u smislu ovog pravilnika, koristiće se, kao opšti standard, klasifikacija djelatnosti iz Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 76/06) Član 3. U periodu od 23.08.2010. godine do 31.01.2011. godine vršiće se fiskalizacija kod lica koja obavljaju djelatnosti iz Područja „N“ i to iz sljedećih grana: 1) 55.1- Hoteli Ova grana obuhvata: - usluge smještaja za kraći boravak u: - hotelima, motelima i gostionicama - hotelima pogodnim za konferencije 55.101- Hoteli i moteli, s restoranom 55.102- Hoteli i moteli, bez restorana 2) 55.2- Kampovi i druge vrste smještaja za kraći boravak Ova grana obuhvata: - usluge smještaja za kraći boravak u: kampovima za odmor, kućama za odmor i stanovima izdavanje prostora i uređaja za kampovanje druge usluge smještaja za kraći boravak, kao što su krevet i doručak, omladinska odmarališta, planinarski domovi i kuće i dr. 55.234- ostale usluge smještaja za kraći boravak 3) 55.3- Restorani Ova grana obuhvata: - prodaju obroka koji se obično konzumiraju na licu mjesta, kao i prodaju pića uz obroke, eventualno uz neki vid zabave, u: - restoranima, - restoranima sa samousluživanjem kao što su kafeterije - restoranima s brzo pripremljenom hranom, kao što su hamburger-barovi i dr. - restoranima iz kojih se hrana nosi - kioscima s prženom ribom i krompirom i dr. - kolima za ručavanje u željezničkim i drugim sredstvima putničkog saobraćaja, Ova djelatnost ne obuhvata: prodaju preko automata i ulična prodaja sladoleda, te lozova, kokica, knjiga i štampe 4) 55.4- Barovi 55.400- Barovi Ova djelatnost obuhvata: - prodaju pića koja se uobičajeno konzumiraju na licu mjesta, eventualno uz neki vid zabave, u: kafanama, barovima, noćnim barovima, pivnicama, vinarnicama i dr. Ova djelatnost ne obuhvata: - prodaju preko automata, koja se svrstava u podgrupu 52.630 - prethodno pomenute aktivnosti koje se obavljaju u vezi sa smještajem, koje se svrstavaju u grane 55.1 i 55.2 5) 55.5- Kantine i katering 55.520- Kantine Ova djelatnost obuhvata: - prodaju obroka i pića, uobičajeno po nižim cijenama, određenim grupama lica, većinom profesionalno povezanim, - kantine u sportskim organizacijama, fabrikama i ustanovama, - studentske menze, 55.520- Katering Ova djelatnost obuhvata: - pripremanje obroka u centralnim jedinicama za potrošnju na drugim mjestima kao što je pripremanje gotovih obroka za: - avionske prevoznike - željezničke i drumske prevoznike, - bankete i prijeme, - svadbe, zabave i druge proslave i priredbe 6. 52.3- Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim preparatima 52.31- Apoteke, izdavanje i spravljanje lijekova po recepturi 52.320- Trgovina na malo medicinskim preparatima i ortopedskim pomagalima 52.330- Trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim preparatima b) samostalnih ugostiteljskih radnji c) lica koja obavljaju djelatnost iz područja „G“ trgovina na malo iz sljedećih grana: 50.5- Trgovina na malo motornim gorivima 50.500- Trgovina na malo motornim gorivima Član 4. U periodu od 01.10.2010. godine do 15.04.2011. godine vršiće se fiskalizacija kod: a) lica koja obavljaju djelatnosti sljedeće grane iz područja „G“: 52.1- Trgovina na malo u nespecijalizovanim prodavnicama 52.110- Trgovina na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, pretežno hrana, piće i duhan 52.120- Ostala trgovina na malo u nespecijalizovanim prodavnicama 52.2- Trgovina na malo hranom, pićima i duhanom u specijalizovanim prodavnicama 52.210- Trgovina na malo voćem i povrćem 52.220- Trgovina na malo mesom i proizvodima od mesa 52.230- Trgovina na malo ribom, ljuskarima i mekušcima 52.240- Trgovina na malo hljebom, kolačima i slatkišima 52.250- Trgovina na malo alkoholnim i drugim pićima 52.260- Trgovina na malo proizvodima od duhana 52.270-Ostala trgovina na malo pićima i duhanom u specijalizovanim prodavnicama 52.4- Ostala trgovina na malo novim proizvodima u specijalizovanim prodavnicama 52.410- Trgovina na malo tekstilom 52.420- Trgovina na malo odjećom 52.430- Trgovina na malo obućom i predmetima od kože 52.44- Trgovina na malo namještajem i opremom za osvjetljavanje i predmetima za domaćinstvo 52.450- Trgovina na malo aparatima za domaćinstvo, radio i televizijskih uređaja 52.460- Trgovina na malo metalnom robom, bojama i staklom 52.470- Trgovina na malo knjigama, novinama i pisaćim materijalom 52.48- Ostala trgovina na malo u specijalizovanim prodavnicama 52.5- Trgovina na malo polovnom robom u prodavnicama 50.200- Održavanje i opravka motornih vozila d) lica koja obavljaju djelatnost iz područka „K“ i to iz sljedećih podgrupa: 71.400- Iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo, na drugom mjestu napomenuto-iznajmljivanje video traka, cd-a i slično 74.810- Fotografske usluge e) lica koja obavljaju djelatnost iz područja „O“ i to iz sljedećih podrazreda: 93.010- Pranje i hemijsko čišćenje tekstilnih i krznenih predmeta 93.020- Frizerski i drugi tretmani za uljepšavanje 93.040- Tretmani za poboljšavanje fizičkog stanja i raspoloženja Član 5. U periodu od 01.11.2010. godine do 15.04.2011. godine vršiće se fiskalizacija kod lica koja obavljaju djelatnosti: a) lica koja obavljaju djelatnost iz područja „I“ i to iz sljedećeg razreda: 60.300- Djelatnost putničkih agencija u turoperatera: pomoć turistima, na drugom mjestu nepomenuta b) lica koja obavljaju djelatnost iz područja „G“ trgovina na veliko iz sljedećih grana: 51.1- Trgovina na veliko preko posrednika 51.2- Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim životinjama isključivo za sopstveni račun 51.3- Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanom isključivo za sopstveni račun 51.4- Trgovina na veliko predmetima za domaćinstvo isključivo za sopstveni račun 51.5- Trgovina na veliko nepoljoprivrednim poluproizvodima, ostacima i otpacima isključivo za sopstveni račun 51.8- Trgovina na veliko mašinama, opremom i priborom isključivo za sopstveni račun Član 6. U periodu od 01.11.2010. godine do 15.04.2011. godine vršiće se fiskalizacija kod lica koja obavljaju ostale nepomenute djelatnosti, iz čl. 3, 4, i 5., ovog Pravilnika, izuzev onih djelatnosti koje su oslobođene članom 5. Zakona o fiskalnim sistemima. Član 7. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH. M I N I S T A R Vjekoslav Bevanda
Pravilnik o vrstama fiskalnih uređaja, tehničkim i funkcionalnim karakteristikama dijelova fiskalnih sistema, vrstama servisiranja i resetiranja i oznakam dijelova fiskalnih sistema Federacija BiH Službene novine FBiH 11/10 10.03.2010 fiskalni uređaj,pravilnik,uređaj,fiskalni 7. znak vrste reseta iz latiničnog skupa slova: C, P, B i D, C, P, B ili D 8. CARRIAGE RETURN i LINE FEED 9. Formati od 5. do 8. za ostale resete Formati od 5. do 8. 10. Kontrolna suma po MD5 algoritmu (procedura formiranja kontrolne sume poznata registriranom proizvođaču). NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNPrimjer datoteke sa resetima fiskalnog uređaja: AA12345reset015.dat1234567890123 AA123451 250410 1255 C 260810 1213 B 1982aac79a01a9e27bba7a4bb763e22f Prilog DP – format datoteke sa promjenama poreznih stopa1. Naziv datoteke IBFU, oznaka i redni broj datoteke sa promjenama poreznih stopa XXNNNNNtaxNNN.dat 2. 13 cifri za JIB i SPACE (20H) NNNNNNNNNNNNN< > 3. 2 znaka i 6 cifri za IBFM XXNNNNNN 4. CARRIAGE RETURN (0DH) i LINE FEED (0AH) 5. 6 cifri datuma prve promjene poreznih stopa u datoteci i SPACE, pri čemu je: dd = dan, mm = ddmmyy< > mesec i yy = godina – 2000 6. 4 cifre vrijemena promjene poreznih stopa i SPACE, pri čemu je: hh = sat i mm = minut hhmm< > 7. cifre vrijednosti porezne stope “A” pomnožene sa 100 i SPACE za definiranu poreznu stopu, a * i SPACE za nedefiniranu poreznu stopu #NNN< > ili *< > 8. cifre vrijednosti porezne stope “E” pomnožene sa 100 i SPACE za definiranu poreznu stopu, a * i SPACE za nedefiniranu poreznu stopu #NNN < > ili *< > 9. cifre vrijednosti porezne stope “J” pomnožene sa 100 i SPACE za definiranu poreznu stopu, a * i SPACE za nedefiniranu poreznu stopu #NNN < > ili *< > 10. cifre vrijednosti porezne stope “K” pomnožene sa 100 i SPACE za definiranu poreznu stopu, a * i SPACE za nedefiniranu poreznu stopu #NNN ili * 11. cifre vrijednosti porezne stope “M” pomnožene sa 100 za definiranu poreznu stopu, a * za nedefiniranu poreznu #NNN ili * stopu 12. CARRIAGE RETURN i LINE FEED 13. Formati od 5. do 11. za ostale promjene poreznih stopa Formati od 5. do 11. 14. Kontrolna suma po MD5 algoritmu (procedura formiranja kontrolne sume poznata registriranom). NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN Primjer datoteke sa promjenama poreznih stopa fiskalnog uređaja:AA12345tax011.dat1234567890123 AA123451 040410 1237 0 * * * * 260810 1213 * 1700 * 0 * 6c5255e23370c7f6d9945d585203223c Prilog DPPS – format datoteke sa prometom prema poreznim stopama iz fiskalne memorije1. Naziv datoteke IBFU, oznaka i redni broj datoteke sa ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima XXNNNNNsaleNNNNN.dat 2. 13 cifri JIB i SPACE (20H) NNNNNNNNNNNNN< > 3. 2 znaka i 6 cifri IBFM-a XXNNNNNN< > 4. CARRIAGE RETURN (0DH) i LINE FEED (0AH) 5. cifre rednog broja prvog dnevnog izvještaja u datoteci i SPACE #####N< > 6. 6 cifri datuma formiranja dnevnog izvještaja i SPACE, pri čemu je: dd = dan, mm = mjesec i yy = godina – 2000 ddmmyy< > 7. 4 cifre vremena formiranja dnevnog izvještaja i SPACE, pri čemu je: hh = sat i mm = minut hhmm< > 8. cifre rednog broja posljednjeg fiskalnog računa obuhvaćenog dnevnim izvještajem i SPACE #####N< > 9. cifre rednog broja posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa obuhvaćenog dnevnim izvještajem i SPACE #####N< > 10. Cifre ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi “A” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 11. cifre ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi “A” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 12. cifre ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi “E” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 13. cifre ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi “E” #########N< > pomnožene sa 100 i SPACE 14. cifre ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi “J” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 15. cifre ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi “J” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 16. cifre ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi “K” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 17. cifre ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi “K” pomnožene sa 100 i SPACE #########N 18. cifre ostvarenog evidentiranog prometa po poreznoj stopi “M” pomnožene sa 100 i SPACE #########N 19. cifre ostvarenog reklamiranog prometa po poreznoj stopi “M” pomnožene sa 100 #########N 20. Kontrolna suma dnevnog izvješća po MD5 algoritmu (procedura formiranja kontrolne sume poznata proizvođaču). NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN 21. CARRIAGE RETURN i LINE FEED 22. Formati od 6. do 23. za promete po poreznim stopama u ostalim dnevnim izveštajima Formati od 6. do 23. 23. Kontrolna suma po NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN MD5 algoritmu (procedura formiranja kontrolne sume poznata registriranom) Primjer datoteke sa prometom iz fiskalne memorije:AA12345sale075.dat1234567890123 AA123451 234 010510 2011 75142 550 0 0 12345678 765432 0 0 0 0 0 0 320f3d63c55d7906b19759c086297c07 235 020510 2005 75501 559 0 0 120445 1278 0 0 0 0 0 0 218411ee9f1004f8b4db5d80004d2ba0 0f2d01e1a42caf98c2bd0421bfeddceb Prilog DPPL – format datoteke sa prometom prema pravnim licima iz elektroničkog žurnala1. Naziv datoteke IBFU, oznaka i redni broj datoteke sa ostvarenim evidentiranim i reklamiranim prometima XXNNNNNinvoiceNNNNN.dat 2. 13 cifara IBO i SPACE (20H) NNNNNNNNNNNNN< > 3. 2 znaka i 6 cifara IBFM-a XXNNNNNN< > 4. CARRIAGE RETURN (0DH) i LINE FEED (0AH) 5. cifre rednog broja prvog dnevnog izvještaja u datoteci i SPACE #####N< > 6. 6 cifara datuma formiranja dnevnog izvještaja i SPACE, pri čemu je: dd = dan, mm ddmmyy< > = mesec i yy = godina – 2000 7. 4 cifre vremena formiranja dnevnog izvještaja i SPACE, pri čemu je: hh = sat i mm = minut hhmm< > 8. cifre rednog broja posljednjeg fiskalnog računa obuhvaćenog dnevnim izvještajem i SPACE #####N< > 9. cifre rednog broja posljednjeg reklamiranog fiskalnog računa obuhvaćenog dnevnim izvještajem i SPACE #####N< > 10. Kontrolna suma dnevnog izvještaja po MD5 algoritmu (procedura formiranja kontrolne sume poznata proizvođaču). NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN 11. CARRIAGE RETURN (0DH) i LINE FEED (0AH) 12. IBK klijenta i SPACE (20H) XXXXXXXXXXXXX< > 13. Tip računa - "F" - fiskalni račun "R" - reklamirani fiskalni račun i SPACE X<> 14. Redni broj fiskalnog računa ako je tip računa "F" ili redni broj reklamiranog fiskalnog računa ako je tip računa "R" i SPACE #####N< > 15. Redni broj fiskalnog računa koji se reklamira ako je tip #####N< > računa "R" ili upisati 0 (nulu) ako je tip računa "F" i SPACE 16. 6 cifara datuma štampanja fiskalnog ili reklamiranog fiskalnog računa računa prema pravnom licu i SPACE, pri čemu je: dd = dan, mm = mesec i yy = godina – 2000 ddmmyy< > 17. 4 cifre vremena štampanja fiskalnog ili reklamiranog fiskalnog računa prema pravnom licu i SPACE, pri čemu je: hh = sat i mm = minut hhmm< > 18. Cifre ostvarenog evidentiranog (za tip računa “F”) ili reklamiranog prometa (za tip računa “R”) po poreznoj stopi “A” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 19. Cifre ostvarenog evidentiranog (za tip računa “F”) ili reklamiranog prometa (za tip računa “R”) po poreznoj stopi “E” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 20. Cifre ostvarenog evidentiranog (za tip računa “F”) ili reklamiranog prometa (za tip računa “R”) po poreznoj stopi “J” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 21. Cifre ostvarenog evidentiranog (za tip računa “F”) ili #########N< > reklamiranog prometa (za tip računa “R”) po poreznoj stopi “K” pomnožene sa 100 i SPACE 22. Cifre ostvarenog evidentiranog (za tip računa “F”) ili reklamiranog prometa (za tip računa “R”) po poreznoj stopi “M” pomnožene sa 100 i SPACE #########N< > 23. Kontrolna suma fiskalnog računa ili reklamiranog fiskalnog računa po MD5 algoritmu (procedura formiranja kontrolne sume poznata proizvođaču). NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN 24. CARRIAGE RETURN (0DH) i LINE FEED (0AH) 25. Formati od 12. do 22. za ostale fiskalne i reklamirane fiskalne račune prema pravnim licima za dnevni izvještaj Formati od xx do xx 26. Ponoviti 5. do 23. za ostala dnevni izvještaj Formati od xx do xx... 27. Kontrolna suma po MD5 algoritmu (procedura formiranja kontrolne sume poznata registriranom) NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN Primjer datoteke sa prometom prema pravnim licima iz elektroničkog žurnala:AA12345invoice023.dat1234567890123 AA123451 10 140510 1555 235 25 24b2cab542806dc9d72e1e020ef94538 1234123412341 F 234 0 140510 1210 0 0 100000 0 0 0 0 0 0 0 307609afa01499316c8c655612d671bc 4567456712342 R 25 222 140510 1300 0 0 0 25000 0 0 0 0 0 0 8ece6ff7482501cf809c5cf004dab356 1234561234561 F 235 0 140510 1440 0 0 973000 0 0 0 0 0 0 0 7249aa7c185ae66ba087cccf6b57098d 11 150510 1605 236 27 afbb8e1ecfd6109d4b4a1ed8b870c65c 1236547891234 F 236 0 150510 0834 0 0 12500 0 0 0 0 0 0 0 1c1db8f0b32141f535ceffafbc9d0a57 8e435b8d4045ebe6b797095f82d31697 *napomena: u navedenom primjeru za dnevno izvješće 11 postoji reklamirani fiskalni račun 27, ali nije prema pravnom licu, pa se u ovom slučaju ne prenosi preko terminala.
Pravilnik o vrstama i oblicima plombi fiskalnog sistema Federacija BiH Službene novine FBiH 11/10 10.03.2010 SN FBiH 11/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 81/09 pravilnik,plombe,plombi,fiskalni sistem Na osnovu člana 51. stav (2) tačka g) Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine Federacije BiH“, broj 81/09), federalni ministar financija – federalni ministar finansija d o n o s i Pravilnik o vrstama i oblicima plombi fiskalnog sistema I OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom definišu se oblik i vrste plombi iz člana 8. Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine Federacije BiH“, broj 81/09, u daljem tekstu Zakon).Član 2. Izgled plombi iz člana 1. ovog Pravilnika nalazi se u prilozima I i II Pravilnika i čini njegov sastavni dio.II KARAKTERISTIKE PLOMBI FISKALNOG SISTEMA Član 3.Servisna plomba onemogućava neovlašteni pristup unutrašnjosti fiskalnog uređaja, osim dijela kućišta u koji se smiještaju papirne trake za štampanje. Servisna plomba ima izgled okruglog pečata prečnika 7mm do 10 mm i služi kao identifikacija ovlaštenog servisa i ovlaštenog servisera sljedećim elementima:a) Slovnom oznakom ovlaštenog proizvođača/zastupnika iz skupa latinske abecede dodijeljenom od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine; b) Dvoslovnom oznakom iz skupa latinske abecede koju ovlašteni proizvođač/zastupnik dodjeljuje ovlaštenom servisu; c) Trocifrenom oznakom koju ovlašteni proizvođač/zastupnik dodjeljuje ovlaštenom serviseru. Član 4.Fiskalna plomba onemogućava neovlašteno razdvajanje fiskalne memorije (fiskalnog modula) od matične ploče fiskalnog uređaja. Fiskalna plomba ima izgled pravougaone štampane naljepnice od specijalnog samouništavajućeg PVC LMK materijala sa hologramskom zaštitom dimenzija 55 mm x 12 mm i sadrži sljedeće elemente:a) Zaštitni hologram; b) Natpis „Bosna i Hercegovina; Federacija Bosne i Hercegovine; Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija “;c) Osmocifreni serijski broj fiskalne plombe (sedmocifreni sekvencijalni broj u rasponu od 0000001 do 99999999 + kontrolni broj po modulu 11. NNNNNNNK); d) Bar kod.Član 5.Programska plomba spriječava razdvajanje memorijskog modula programske memorije od matične ploče fiskalnog uređaja i ima izgled i karakteristike identične izgledu i karakteristikama fiskalne plombe.Član 6.Proizvođačku plombu definiše ovlašteni proizvođač/zastupnik. Prilikom podnošenja zahtjeva za dodjelu IBFU, ovlašteni proizvođač/zastupnik dužan je Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine da dostavi izgled proizvođačke plombe. III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 7. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“. Broj: 05-02-1461/10 Sarajevo, mart 2010.godine M I N I S T A R Vjekoslav Bevanda
Pravilnik o registrovanju proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema Federacija BiH Službene novine FBiH 04/10 27.01.2010 pravilnik,fiskalni sistemi Pravilnik o registrovanju proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema januar, 2010.godine Na osnovu člana 51. stav (2) tač. f), h) i i) Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine Federacije BiH“, broj 81/09), Federalni ministar finansija d o n o s i P R A V I L N I K o registrovanju proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema I OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom definiraju se oblik i sadržaj formulara za evidentiranje proizvođača/zastupnika iz člana 15. Zakona o fiskalnim sistemima tačka a) („Službene novine Federacije BiH“, broj: 81/09, u daljem tekstu Zakon), sadržaj knjige evidencije registrovanih prozvođača/zastupnika i odobrenja za fiskalne proizvode i fiskalne sisteme i uslovi sudjelovanja na javnom pozivu za registrovanje ovlaštenih proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema. II ODREDBE O NAČINU EVIDENTIRANJA PROIZVOĐAČA/ZASTUPNIKA Član 2. Formular za evidentiranje proizvođača/zastupnika (Formular FEPZ) definisan je u prilogu 1) i čini sastavni dio ovog pravilnika. Formular je dostupan na internetskoj stranici Ministarstva finansija F BiH. http://www.fmf.gov.ba/. Proizvođač/zastupnik je obavezan da popunjen formular dostavi u elektronskoj i printanoj formi sa memorandumom, pri čemu pravno lice koje se prijavljuje za status proizvođača ne popunjava tabelu broj 1. u skladu sa formularom, a pravno lice koje se prijavljuje za zastupnika ne popunjava tabelu br. 1. Uz popunjen formular FEPZ, dostavljaju se sljedeći prilozi: 1) Licitacijska garancija u skladu sa sa članom 15. tačka b) Zakona; 2) Rješenje mjerodavnog organa o upisu proizvođača/zastupnika u registar u skladu sa članom 15. tačka c) Zakona; 3) Reference u skladu sa članom 15. tačka d) Zakona, ukoliko postoje dostaviti u formi pisane izjave; 4) Bilans stanja i bilans uspjeha za prethodnu godinu u skladu sa članom 15. tačka d) Zakona; 5) Podaci o organizaciji distributivne mreže u skladu sa članom 15. tačka e) Zakona i članom 3. ovog pravilnika; 6) Podaci o organizaciji servisne mreže u skladu sa članom 15. tačka f) Zakona i članom 4. ovog pravilnika; 7) Finansijske ili druge pogodnosti, ukoliko postoje dostaviti u formi pisane izjave, u skladu sa članom 15. tačka g) Zakona; 8) Uvjerenja o izmirenim porezima i doprinosima; 9) Potpisan ugovor o prodaji i servisiranju fiskalnih sistema sa proizvođačem i ovlaštenjem sklapanja podugovora (važi samo za pravno lice koje se prijavljuje za registrovanog zastupnika). Svi dostavljeni dokumenti moraju biti ovjereni na memorandumu pravnog lica koje ih dostavlja. III USLOVI SUDJELOVANJA NA JAVNOM POZIVU Član 3.Proizvođač/zastupnik obavezan je dostaviti sljedeće podatke o distributivnoj mreži u skladu sa tačkom 5) stava 3. člana 2. ovog pravilnika, kao priloga formularu FEPZ: 1) Originale ili ovjerene kopije predugovora ili ugovora sa pravnim licima navedenim u distributivnoj mreži proizvođača/zastupnika; 2) Ovjerene kopije rješenja od nadležnih organa o registrovanju pravnih lica i poduzetnika; 3) Proizvođač/zastupnik je dužan u roku od 15 dana prijaviti Federalnom ministarstvu financija-Federalnom ministarstvu finansija sve promjene o distributivnoj mreži. Član 4. Proizvođač/zastupnik obavezan je dostaviti sljedeće podatke o servisnoj mreži u skladu sa tačkom 6) stava 3. člana 2. ovog pravilnika, kao priloga formularu FEPZ: 1) Originale ili ovjerene kopije predugovora ili ugovora sa pravnim licima navedenim u servisnoj mreži proizvođača/zastupnika. 2) Ovjerene kopije rješenja od mjerodavnog organa o upisu u registar pravnih lica sa ovlaštenjem servisiranja tehničke opreme; 3) Ovjerene formulare o kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti (Formular FKTO) koje popunjavaju i ovjeravaju pravna lica navedene u servisnoj mreži proizvođača/zastupnika. Član 5. Proizvođač/zastupnik dužan je osigurati servisiranje u svakom kantonu neposrednom organizacijom servisne mreže sa najmanje jednim servisom u svakom kantonu ili garantovati izjavom servisa pod punom materijalnom odgovornošću ovjerene od nadležnog suda, da će osigurati servisiranje u kantonima u kojima nema poslovnu jedinicu, s time što se ta izjava može odnositi najviše za tri kantona.Proizvođač/zastupnik je dužan u roku od 15 dana prijaviti Federalnom ministarstvu financija-Federalnom ministarstvu finansija sve promjene o servisnoj mreži. Član 6. Proizvođač mora raspolagati kadrovskim i tehničkim kapacitetima potrebnim za proizvodnju fiskalnih sistema i/ili dijelova fiskalnih sistema i to: 1) minimalno dva lica visoke stručne spreme iz oblasti elektrotehnike ili mašinstva; 2) najmanje 50 m2 skladišnog, 50 m2 proizvodnog i 30 m2 servisnog prostora u zakupu ili vlasništvu; 3) certifikat ISO 9001.2000 ili noviji. Član 7. Zastupnik mora raspolagati kadrovskim i tehničkim kapacitetima potrebnim za distribuciju, servisiranje i tehničku podršku fiskalnih sistema i/ili dijelova fiskalnih sistema i to: 1) minimalno dva lica visoke stručne spreme iz oblasti elektrotehnike ili mašinstva; 2) najmanje 50 m2 skladišnog i 30m2 servisnog prostora u zakupu ili vlasništvu. Član 8. Komisija za izdavanje i ukidanje odobrenja proizvođačima/zastupnicima fiskalnih sistema ima pravo provjere tačnosti podataka navedenih u formularu FEPZ i prilozima. Član 9. Komisija za izdavanje i ukidanje odobrenja proizvođačima/zastupnicima fiskalnih sistema, na osnovu člana 13. Zakona, dostavlja Federalnom ministru finansija prijedlog izdavanja odobrenja za registrovanje proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema koji su ispunili uslove iz javnog poziva. Član 10. U skladu sa članom 13. stav (2) Zakona, Federalni Ministar finansija/financija donosi odobrenja o registrovanom proizvođaču/zastupniku, kao i brisanje iz registra registrovanih proizvođača/zastupnika. Član 11. U skladu sa članom 13. stav (4) i stav (2) Zakona, Ministarstvo vodi registar registrovanih proizvođača/zastupnika i izdatih odobrenja, kao i brisanje iz registra registrovanih proizvođača/zastupnika. Registar registrovanih prozvođača/zastupnika iz stava 1. ovog člana sadrži naziv prozvođača/zastupnika, mjesto/sjedište prozvođača/zastupnika, promjenu mjesta/sjedišta prozvođača/zastupnika, datum odobrenja, broj odobrenja, identifikacioni broj, PDV broj, podatke o skladišnom, proizvodnom i servisnom prostoru, podatke o zakupu ili vlasništvu prostora i dr. IV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 12. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“. Broj: 05-02-362/10 Sarajevo, januar 2010.godine M I N I S T A R Vjekoslav Bevanda Formular za evidentiranje proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema – FEPZ: * Popunjava Komisija. ** Nije eliminatorno. *** Ne popunjava pravno lice koja se prijavljuje za status registriranog proizvođača.1. ZASTUPNIK *** PODACI 1. Pun naziv poduzeća 2. Ulica i broj sјedišta 3. Poštanski broj i grad 3. JIB 4. PDV broj 5. Matični broj 6. Žiro račun 7. Telefon 8. Telefaks 9. Internet stranica 2. PROIZVOĐAČ PODACI 1. Pun naziv poduzeća 2. Ulica i broj sјedišta 3. Poštanski broj i grad 3. JIB 4. PDV broj 5. Matični broj 6. Žiro račun 7. Telefon 8. Telefaks 9. Internet stranica 3. KONTAKT OSOBA PODACI 1. Ime i prezime 2. Pozicija u preduzeću 3. Ulica i broj 4. Poštanski broj i grad 5. Država 6. Mobilni telefon 7. Telefon 8. Telefaks 8. e-mail 4. KADROVSKA I TEHNIČKA OPREMLJENOST ZASTUPNIKA *** PODACI Ispunjenost uvjeta* (DA/NE)1. Broj zaposlenih 2. Struktura zaposlenih VSSVŠSSSS3. Površina poslovnih objekata (m2) skladište: proizvodnja: servis: 4. Broj vozila 5. Računari 6. Ostala oprema (navesti)** 5. KADROVSKA I TEHNIČKA OPREMLJENOST PROIZVOĐAČA PODACI Ispunjenost uslova* (DA/NE) 1. Broj zaposlenih 2. Struktura zaposlenih VSSVŠSSSS3. Površina poslovnih objekata skladište: proizvodnja: uredi: 4. Broj vozila 5. Računari 6. Ostala oprema (navesti)** 6. DOSTAVLJENA DOKUMENTACIJA PODACI Dokumentacija dostavljena (DA/NE) 1. Licitacijska garancija u skladu sa članom 15. tačka b) Zakona Prilog 1) 2. Rješenje mjerodavnog organa o upisu proizvođača/zastupnika u registar u skladu sa članom 15. tačka c) Zakona Prilog 2) 3. Reference u skladu sa članom 15. tačka d) Zakona Prilog 3) ** 4. Bilans stanja i bilans uspjeha za prethodnu godinu u skladu sa članom 15. tačka d) Zakona Prilog 4) 5. Podaci o organizaciji distributivne mreže u skladu sa članom 15 tačka e) Zakona i članom 3. ovog pravilnika Prilog 5) 6. Podaci o organizaciji servisne mreže u skladu sa članom 15. tačka f) Zakona i čl. 4. i 5. ovog pravilnika Prilog 6) 7. Finansijske ili druge pogodnosti u skladu sa članom 15. tačka g) ZakonaPrilog 7) ** 8. Uvjerenja o izmirenim porezima i doprinosima ili sporazum o odgođenom plaćanju,u skladu sa članom 15. tačka h) ZakonaPrilog 8) 9. Za zastupnika: ovjerena kopija ugovora o servisiranju sa proizvođačem u skladu sa članom 2. ovog Pravilnika Prilog 9) 6. DISTRIBUTIVNA I SERVISNA MREŽA Kanton Br. servisa Br. distributera Ispunjenost uslova* (DA/NE) 1. Unsko-sanski kanton 2. Sarajevski kanton 3. Hercegovačko neretvanski kanton 4. Tuzlanski kanton 5. Srednjobosanski kanton 6. Bosansko podrinjski kanton 7. Posavski kanton 8. Zeničko-dobojski kanton 9. Zapadnohercegovački kanton 10. Kanton 10 6a. PODACI O SERVISERIMA I/ILI DISTRIBUTERIMA (Prilog 4) Kanton Naziv pravnog lica Serviser/ distributer (DA/NE) JIB Tačnost dokumentacije* (DA/NE) ... Popunjavati tabelu redom po kantonima i po potrebi proširiti Formular o kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti servisa - FKTO 4. KADROVSKA I TEHNIČKA OPREMLJENOST PODACI O SERVISU 1. Pun naziv preduzeća 2. Ulica i broj sјedišta 3. Poštanski broj i grad 3. JIB 4. PDV broj 5. Matični broj 6. Žiro račun 7. Telefon 8. Telefaks 9. Internet stranica 10. Broj zaposlenih 11. Struktura zaposlenih vss všs sss 12. Ukupna površina poslovnih objekata 13. Broj vozila 14. Računari 15. Ostala oprema (navesti)
Pravilnik o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 73/09 23.11.2009 SN FBiH 105/21, SN FBiH 93/19, SN FBiH 53/19, SN FBiH 25/17, SN FBiH 48/16, SN FBiH 01/15, SN FBiH 83/14, SN FBiH 01/13, SN FBiH 09/11, SN FBiH 77/10, SN FBiH 38/10 doprinosi,kontrola,naplata Broj 73 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Na osnovu ~lana 16. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 42/09), federalni ministar finansijafederalni ministar financija donosi PRAVILNIK O PODNO[ENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SISTEM REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Pravilnikom propisuje se postupak i na~in podno{enja prijava za upis u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sistem) koji se vodi u Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava). Pravilnikom se ure|uje: registracija obveznika uplate doprinosa u Jedinstveni sistem, postupak podno{enja prijave i registracije za upis osiguranika i lica osiguranih po drugom osnovu u Jedinstveni sistem i postupak dodjeljivanja Li~nog identifikacionog broja (u daljnjem tekstu: LIB) svakom osiguraniku koji se registruje u Jedinstven sistem, postupak potreban za promjenu podataka o osiguraniku, postupak potreban za odjavu osiguranika, prijave, izvje{taji i zahtjevi u skladu sa Zakonom o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljnjem tekstu: Zakon), te uvjerenja koja izdaje Porezna uprava iz Jedinstvenog sistema. Obrasci potrebni za prijavu, promjenu podataka i odjavu iz Jedinstvenog sistema sastavni dio su ovog Pravilnika. II. REGISTRACIJA OBVEZNIKA UPLATE DOPRINOSA ^lan 2. Registracija pravnih lica, drugih organizacija i preduzetnika vr{i se u skladu sa Pravilnikom o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 39/02, 1/03 i 11/04, u daljnjem tekstu: Pravilnik o poreznoj registraciji) . Pravno lice, druga organizacija i preduzetnik, koji su registrovani u Poreznoj upravi, u skladu sa stavom 1. ovog ~lana biti }e istovremeno registrovani u Jedinstvenom sistemu. ^lan 3. Dobrovoljni obveznik uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: dobrovoljni obveznik uplate doprinosa) i lice koje upla}uje zdravstveno osiguranje li~nim sredstvima, registruje se u Jedinstveni sistem kao obveznik uplate doprinosa u nadle`noj ispostavi Porezne uprave u mjestu prebivali{ta, odnosno boravi{ta u skladu sa ~lanom 10. ovog Pravilnika. ^lan 4. Postupak dodjeljivanja identifikacionog broja i porezne registracije poreznih obveznika je jedinstven i istovremeno predstavlja registraciju obveznika uplate doprinosa u Jedinstveni sistem. Jedinstveni sistem potrebne podatke za registraciju obveznika uplate doprinosa koristi iz poreznog sistema. Porezna uprava izdaje uvjerenje o registraciji svakom obvezniku uplate doprinosa registrovanom u Jedinstvenom sistemu u skladu sa ~lanom 11. Zakona. Oblik i sadr`aj uvjerenja o registraciji propisani su Pravilnikom o poreznoj registraciji. Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika i uvjerenje o registraciji obveznika uplate doprinosa je jedinstveno. ^lan 5. Odjava obveznika uplate doprinosa vr{i se u skladu sa Pravilnikom o poreznoj registraciji. III. POSTUPAK PODNO[ENJA PRIJAVE ZA UPIS ^lan 6. Obveznik uplate doprinosa podnosi potpisanu prijavu za upis u Jedinstveni sistem u nadle`noj ispostavi Porezne uprave iz ~lana 9. st. 1., 2. i 3. ovog Pravilnika, u roku od sedam dana od dana otpo~injanja rada zaposlenika kod istog ili od dana koji je odre|en rje{enjem o utvr|ivanju prava na osiguranje. Ukoliko se prijava iz stava 1. ovog ~lana podnosi elektronski primijeniti }e se Zakon o elektronskom potpisu. Porezna uprava vr{i uno{enje i obradu podataka iz podnesene prijave za upis u Jedinstveni sistem u roku od tri dana od dana prijema prijave. ^lan 7. Preuzimanjem Baze podataka iz vanbud`etskih fondova, osiguraniku koji je registrovan u vanbud`etskom fondu Porezna uprava dodjeljuje LIB i dodjeljivanjem LIB-a smatra se registrovanim u Jedinstvenom sistemu. Osiguranik mo`e imati samo jedan LIB koji predstavlja jedinstvenu {ifru i ista se ne mo`e ponovo dodijeliti drugom osiguraniku. LIB se sastoji od 11 cifri. Prva cifra je 7 i druga cifra je 2, {to je oznaka za Federaciju Bosne i Hercegovine. Ostalih osam cifri se ni`e prema redoslijedu i pove}ava se za jedan za svakog novog subjekta koji se upi{e u Jedinstveni sistem. Posljednja cifra je kontrolni broj koji se izra~unava kori{tenjem mod ula 11. Porezna uprava podatke iz prijave unosi u Jedinstveni sistem i ukoliko se utvrdi da lice nije registrovano u sistemu dodjeljuje mu LIB. LIB se ne dodjeljuje osiguranicima registrovanim u Jedinstveni sistem Republike Srpske i Br~ko Distrikta, ve} se a`uriraju postoje}e evidencije. ^lan 8. Ako Porezna uprava utvrdi da su podaci u prijavi za upis u Jedinstveni sistem neta~ni ili nepotpuni zatra`it }e od podnosioca prijave da otkloni utvr|ene nedostatke. Podnosilac prijave za upis u Jedinstveni sistem je du`an da u roku od 15 dana od dana prijema obavje{tenja otkloni utvr|ene nedostatke i dostavi ispravno popunjenu prijavu. ^lan 9. Obveznik uplate doprinosa podnosi za zaposlenika prijavu za upis u Jedinstveni sistem prema sjedi{tu obveznika uplate doprinosa, a poslovne jedinice izvan mjesta sjedi{ta prema sjedi{tu te poslovne jedinice. Obveznik uplate doprinosa za zaposlenike u institucijama Bosne i Hercegovine sa prebivali{tem u Federaciji Bosne i Hercegovine, podnosi prijavu iz stava 1. ovog ~lana u ispostavi Porezne uprave prema prebivali{tu zaposlenika. Obveznici uplate doprinosa sa sjedi{tem na teritoriji Republike Srpske, Br~ko Distrikta i obveznici uplate doprinosa ~ije sjedi{te je izvan teritorije Bosne i Hercegovine a poslovnice imaju na teritoriji Federacije, za zaposlenike sa prebivali{tem u Federaciji, prijavu iz ovog ~lana podnose prema prebivali{tu zaposlenika. Prijava iz st. 1., 2. i 3. ovog ~lana je prijava za osiguranje (JS3100) koju obveznik uplate doprinosa za zaposlenika podnosi za upis u Jedinstveni sistem. Prijava za osiguranje podnosi se u roku od sedam dana od dana otpo~injanja rada kod poslodavca. ^lan 10. Dobrovoljni obveznik uplate doprinosa i lice koje upla}uje zdravstveno osiguranje li~nim sredstvima podnosi prijavu za upis u Jedinstveni sistem u ispostavi Porezne uprave u mjestu prebivali{ta ili boravi{ta. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 37 Dobrovoljni obveznik uplate doprinosa i lice koje upla}uje zdravstveno osiguranje li~nim sredstvima za upis u Jedinstveni sistem podnosi nadle`noj ispostavi Porezne uprave sljede}e: 1) prijavu za osiguranje (JS3110) i 2) rje{enje Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje i/ili nadle`nog zavoda za zdravstveno osiguranje kojim se dozvoljava osiguranje na dobrovoljnoj osnovi, odnosno uplata zdravstvenog osiguranja li~nim sredstvima. ^lan 11. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje podnosi prijavu za zdravstveno osiguranje u Jedinstveni sistem za korisnika prava na mirovinu. Prijava za zdravstveno osiguranje dostavlja se elektronskim putem u Bazu podataka Jedinstvenog sistema u roku od sedam dana od dana otpreme rje{enja o priznavanju prava na penziju, odnosno priznavanja prava na isplatu penzije. ^lan 12. Federalni zavod za zapo{ljavanje podnosi prijavu za osiguranje u Jedinstveni sistem za nezaposleno lice za koje je kantonalna slu`ba za zapo{ljavanje obveznik uplate doprinosa. Prijavu za nezaposlena lica za koja je nadle`na slu`ba za zapo{ljavanje, obveznik uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, podnosi u roku od sedam dana od dana pravosna`nosti rje{enja o utvr|ivanju prava. Prijava za nezaposlena lica na zdravstveno osiguranje vr{i nadle`na slu`ba za zapo{ljavanje u roku od sedam dana od dana prijave toj slu`bi. Prijava u Jedinstveni sistem dostavlja se elektronskim putem. ^lan 13. Or gan uprave kantona nadle`an za poslove socijalne i dje~je za{tite, odnosno Centar za socijalni rad podnosi prijavu za osiguranje u Jedinstveni sistem za korisnika naknade i {ti}enika. Or gan uprave kantona nadle`an za obrazovanje podnosi prijavu za osiguranje u Jedinstveni sistem za u~enika, odnosno studenta koji nije osiguran po drugom osnovu. Prijava u Jedinstveni sistem dostavlja se elektronskim putem. ^lan 14. Za lica koja su u skladu sa zakonom osigurana u odre|enim okolnostima, ako nisu osigurane po drugom osnovu, obveznik uplate doprinosa podnosi nadle`noj ispostavi Porezne uprave prijavu za osiguranje u Jedinstveni sistem (JS3120). IV. PROMJENA PODATAKA O OSIGURANIKU ^lan 15. Podaci o osiguraniku registrovanom u Jedinstvenom sistemu mogu se mijenjati samo pod uslovima utvr|enim u ~l. 20. i 21. Zakona. Podaci iz Jedinstvenog sistema ne mogu se brisati. ^lan 16. Porezna uprava vr{i promjenu podataka u Jedinstvenom sistemu na osnovu zahtjeva obveznika uplate doprinosa i po slu`benoj du`nosti. Porezna uprava vr{i promjenu podataka po slu`benoj du`nosti na osnovu dokumentacije koja slu`i kao osnov za promjenu. ^lan 17. Promjena podataka o osiguraniku odnosi se na li~ne podatke i podatke u radno-pravnom statusu osiguranika u kojima je do{lo do promjene prethodno prijavljenih podataka. Promjena podataka u Jedinstvenom sistemu vr{i se na osnovu prijave za promjenu podataka (JS3100) koja se podnosi nadle`noj ispostavi Porezne uprave u roku od sedam dana od dana nastanka promjene, po postupku utvr|enom ovim Pravilnikom. V. ODJAVA OSIGURANIKA ^lan 18. Odjava osiguranika prijavljenog u Jedinstveni sistem nastaje kada se osiguranik odjavljuje sa osiguranja na koje je bio prijavljen i ne zna~i brisanje tog lica iz evidencije o tom licu iz Jedinstvenog sistema . Odjava osiguranika vr{i se na osnovu obrasca odjave osiguranja (JS3100) koji se podnosi nadle`noj ispostavi Porezne uprave. ^lan 19. Obveznik uplate doprinosa je du`an da popunjeni obrazac za odjavu osiguranja dostavi u roku od sedam dana od dana prestanka osnova za osiguranje. Ako obveznik uplate doprinosa u roku od sedam dana od dana prestanka osnova za osiguranje ne podnese obrazac odjave, osiguranik mo`e u slu~ajevima iz ~lana 22. Zakona podnijeti zahtjev za odjavu osiguranja (JS 3510). U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana Porezna uprava nala`e obvezniku uplate doprinosa da u roku od 15 dana dostavi sve podatke koji su potrebni da se utvrdi osnovanost zahtjeva tog osiguranika. Porezna uprava u slu~ajevima iz st. 2. i 3. ovog ~lana odjavljuje osiguranika i donosi rje{enje u skladu sa ~lanom 22. Zakona. ^lan 20. Kada obveznik uplate doprinosa prestane sa poslovanjem, du`an je da u roku od sedam dana od dana dono{enja pravosna`nog rje{enja, pravosna`ne sudske odluke ili rje{enja nadle`nog op{tinskog organa o prestanku poslovanja nadle`noj ispostavi Porezne uprave dostavi: 1) obrazac odjave osiguranja za svakog zaposlenika (JS3100) i 2) godi{nju prijavu podataka o doprinosima (JS3400 ili JS3400 E). U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, preduzetnik podnosi i za sebe obrazac odjave osiguranja. ^lan 21. U slu~aju odjave sa dobrovoljnog osiguranja, odnosno osiguranja li~nim sredstvima obveznik uplate doprinosa du`an je Poreznoj upravi dostaviti slijede}e dokumente: 1) odjava osiguranja za svaku vrstu osiguranja sa kojeg se odjavljuje (JS3110) i 2) rje{enje nadle`nog zavoda o prestanku dobrovoljnog osiguranja, odnosno osiguranja li~nim sredstvima. U slu~aju da dobrovoljni obveznik uplate doprinosa i/ili lice koje upla}uje zdravstveno osiguranje li~nim sredstvima prestane upla}ivati doprinose, Porezna uprava nakon tri neizvr{ene uzastopne uplate, {alje dobrovoljnom obvezniku uplate doprinosa, odnosno licu koje upla}uje zdravstveno osiguranje li~nim sredstvima obavijest o obavezi pla}anja duga. Obavijest se izdaje prvog radnog dana nakon isteka roka za pla}anje posljednje od tri neizvr{ene uplate, a dobrovoljni obveznik uplate doprinosa, odnosno lice koje upla}uje zdravstveno osiguranje li~nim sredstvima ima rok od 15 dana da izvr{i uplatu. Ako dobrovoljni obveznik uplate doprinosa, odnosno lice koje upla}uje zdravstveno osiguranje li~nim sredstvima ne izvr{i uplatu ukupnog dugovanja doprinosa u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti iz stava 2. ovog ~lana, Porezna uprava o tome obavje{tava nadle`ni zavod, koji je du`an donijeti i dostaviti Poreznoj upravi rje{enje o prestanku dobrovoljnog osiguranja, odnosno osiguranja li~nim sredstvima. Postupak odjave osiguranja u slu~ajevima iz ovog ~lana Porezna uprava provodi za svaku vrstu osiguranja posebno. ^lan 22. U slu~aju da Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa zakonom, prestane ispla}ivati penziju Broj 73 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. korisniku prava na penziju, du`an je Poreznoj upravi podnijeti obrazac odjave sa zdravstvenog osiguranja za korisnika penzije. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje podnosi Jedinstvenom sistemu Porezne uprave elektronskim odjavu osiguranja za svakog korisnika penzije koji se odjavljuje sa zdravstvenog osiguranja. Odjava osiguranja dostavlja se u roku sedam dana od dana otpreme rje{enja o prestanku prava na mirovinu, odnosno prestanku prava na isplatu penzije. ^lan 23. U slu~aju prestanka prava na uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje i/ili doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje nezaposlenom licu za koje je kantonalna slu`ba za zapo{ljavanje obveznik uplate doprinosa, Federalni zavod za zapo{ljavanje je du`an u roku od sedam dana od dana prestanka prava dostaviti Poreznoj upravi elektronskim putem odjavu osiguranja. ^lan 24. Or gan uprave kantona nadle`an za poslove socijalne i dje~je za{tite, odnosno Centar za socijalni rad kada, u skladu sa zakonom, prestane upla}ivati doprinose korisniku naknade za kojeg je obveznik uplate doprinosa, du`an je o tome obavijestiti Poreznu upravu. Odjava osiguranja za korisnika naknade dostavlja se elektronskim putem u roku od sedam dana od dana dono{enja rje{enja organa uprave kantona nadle`nog za poslove socijalne i dje~je za{tite, odnosno Centra za socijalni rad. Or gan uprave kantona nadle`an za obrazovanje kada, u skladu sa zakonom, prestane upla}ivati doprinose za u~enike, odnosno studente koji nisu osigurani po drugom osnovu, a za koje je obveznik uplate doprinosa, du`an je o tome obavijestiti Poreznu upravu. Odjava osiguranja za u~enike i studente dostavlja se elektronskim putem u roku od sedam dana od dana dono{enja rje{enja organa uprave kantona nadle`nog za obrazovanje. ^lan 25. Za lica koja su u skladu sa zakonom osigurana u odre|enim okolnostima, ako nisu osigurana po drugom osnovu, obveznik uplate doprinosa podnosi nadle`noj ispostavi Porezne uprave odjavu osiguranja (JS3120) u Jedinstveni sistem, po postupku utvr|enom ovim pravilnikom. VI. PRIJAVE, IZVJE[TAJI I ZAHTJEVI ^lan 26. Obveznik uplate doprinosa podnosi ovjerenu godi{nju prijavu podataka o doprinosima (JS3400) nadle`noj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 30. aprila teku}e godine za prethodnu godinu na koju se podaci odnose. Poslodavac koji ima vi{e od deset zaposlenika podnosi godi{nju prijavu podataka o doprinosima za svoje zaposlenike u elektronskoj formi (JS3400E). Kada obveznik uplate doprinosa prestane obavljati poslovnu aktivnost du`an je dostaviti godi{nju prijavu podataka o doprinosima za svakog osiguranika u roku od sedam dana od dana dono{enja rje{enja suda, op{tine ili drugog nadle`nog organa o prestanku poslovanja tog obveznika. Ova prijava dostavlja se prije provo|enja postupka odjave identifikacionog broja poreznog obveznika iz Porezne uprave. ^lan 27. Ukoliko nadle`na ispostava Porezne uprave utvrdi da obveznik uplate doprinosa u godi{njoj prijavi podataka o doprinosima nije pravilno obra~unao, prijavio ili platio doprinose, upu}uje obavijest kojom obveznika uplate doprinosa upozorava da u roku od 15 dana izvr{i pravilan obra~un i uplatu doprinosa. Ako obveznik uplate doprinosa u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti ne izvr{i pravilan obra~un i uplatu doprinosa ili uplati doprinose u manjem iznosu od Zakonom propisanog iznosa, nadle`na ispostava Porezne uprave obvezniku uplate doprinosa izdaje nalog za pla}anje. Godi{nja prijava podataka o doprinosima bez prilo`enih dokaza o izvr{enoj uplati doprinosa predstavljat }e osnov za zadu`ivanje doprinosa u Poreznoj upravi. ^lan 28. Ako kao rezultat osnovanog zahtjeva za promjenu koji je podnio osiguranik, Porezna uprava utvrdi da su podneseni neta~ni podaci u Jedinstveni sistem, odnosno da postoji dug obveznika uplate doprinosa po osnovu nepla}enih doprinosa, Porezna uprava utvr|uje dug i izdaje obavijest obvezniku uplate doprinosa. Ako obveznik uplate doprinosa u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti ne izvr{i uplatu, nadle`na ispostava poreznom obvezniku izdaje nalog za pla}anje. ^lan 29. Podaci koje je Porezna uprava unijela u evidenciju na osnovu godi{nje prijave podataka o doprinosima mogu se mijenjati ukoliko je nakon podno{enja godi{nje prijave podataka o doprinosima do{lo do promjene podataka o pla}i, naknadama pla}e, sta`u osiguranja i upla}enim doprinosima. Obveznik uplate doprinosa podnosi prijavu promjene podataka o doprinosima (JS3450), uz prate}e dokumente na osnovu kojih se vr{i promjena (npr. ugovor o radu, pravosna`na odluka nadle`nog organa i drugo). Prijava iz stava 2. ovog ~lana podnosi se nadle`noj ispostavi Porezne uprave u roku od sedam dana od dana utvr|enih promjena. ^lan 30. U okviru Jedinstvenog sistema, u skladu sa Zakonom o doprinosima, vr{i se kontrola naplate doprinosa po osnovu ostvarivanja primanja po osnovu ugovora o djelu i od drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada. Podaci o upla}enim doprinosima dostavljaju se Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, Zavodu za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije Bosne i Hercegovine. Podaci iz stav 1. ovog ~lana dostavljaju se i Federalnom zavodu za zapo{ljavanje samo za lica koja se nalaze na osnovnoj evidenciji nezaposlenih. ^lan 31. Nadle`ni inspekcijski or gan pismeno obavje{tava Poreznu upravu ukoliko, u okviru kontrole i nadzora, utvrdi da obveznik uplate doprinosa ili osiguranik nije registrovan u Jedinstvenom sistemu, da dostavljeni podaci Jedinstvenog sistema ne odgovaraju obavezi ili da postoje neki drugi razlozi da se za obveznika uplate doprinosa ili osiguranika podnese zahtjev za kontrolu. Po prijemu obavje{tenja is stava 1. ovog ~lana Porezna uprava pokre}e odgovaraju}i postupak i o tome vodi posebnu evidenciju. Prijavu o nepravilnosti iz stava 1. ovog ~lana, pismeno ili telefonski mogu podnijeti i osiguranici, pravna ili fizi~ka lica i gra|ani. VII. UVJERENJA ^lan 32. Porezna uprava je du`na svakom osiguraniku izdati godi{nje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema (JS3650) do 31. decembra teku}e godine za prethodnu fiskalnu godinu. Porezna uprava na zahtjev obveznika uplate doprinosa i/ili na zahtjev osiguranika izdaje odgovaraju}e uvjerenje na osnovu podataka koji se vode u Jedinstvenom sistemu. ^lan 33. Porezna uprava vr{i promjenu podataka ako na osnovu zahtjeva obveznika uplate doprinosa ili osiguranika utvrdi gre{ku ili neta~an podatak u Uvjerenju koje je izdala. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 39 Promjena podataka se vr{i u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva za promjenu (JS3540). Obavijest o promjeni podataka iz stava 1. ovog ~lana Porezna uprava dostavlja podnosiocu zahtjeva i Korisniku Jedinstvenog sistema na koga se promjena odnosi. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 34. Obveznici uplate doprinosa su du`ni prijave, koje su u upotrebi prije po~etka primjene Zakona, podnositi Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje i kantonalnim zavodima za zdravstveno osiguranje najkasnije do juna 2010. godine. Vanbud`etski fondovi du`ni su Poreznoj upravi na mjese~noj osnovi dostavljati podatke sadr`ane u prijavama iz stava 1. ovog ~lana radi istovremene obrade podataka o registraciji obveznika uplate doprinosa i osiguranika i podataka o sta`u, zaradi i visini obra~unatih i upla}enih doprinosa (u daljnjem tekstu: podaci) i radi uskla|ivanja sistema najkasnije do 30. juna 2010. godine. ^lan 35. Vanbud`etski fondovi du`ni su Poreznoj upravi dostaviti podatke zaklju~no sa 31. decembrom 2009. godinom u cilju uspostave Baze podataka Jedinstvenog sistema, a prema slijede}im koracima: 1) Podaci sadr`ani u prijavama zaklju~no sa 31. oktobrom 2009. godine se moraju prenijeti u cilju analize i planiranja migracije podataka, najkasnije do 30. novembra 2009. godine; 2) Podaci sadr`ani u prijavama za 2009. godinu se moraju prenijeti najkasnije do 31. januara 2010. godine; 3) Porezna uprava }e utvrditi nepravilnosti i uputiti zahtjev vanbud`etskim fondovima da uklone navedene nepravilnosti najkasnije do 30. aprila 2010. godine; 4) Podaci }e se ponovo dostaviti Poreznoj upravi u cilju uskla|ivanja i finalizovanja inicijalne Baze podataka Jedinstvenog sistema, a najkasnije do 30. juna 2010. godine. ^lan 36. Nakon postupnog uspostavljanja Baze podataka Jedinstve - nog sistema iz ~lana 35. ovog Pravilnika i uspostave funkcional - nog Jedinstvenog sistema u Poreznoj upravi u potpunosti sve prijave propisane ovim Pravilnikom podnositi }e se isklju~ivo Poreznoj upravi. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i kantonalni zavodi za zdravstveno osiguranje nastavljaju vo|enje mati~ne evidencije na osnovu podataka koji su uneseni sa 31. decembrom 2009.godine. ^lan 37. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 03-02-7218/09 Novembar 2009. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. Broj 73 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 41 Broj 73 – Strana 42 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 43 Broj 73 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 45 Broj 73 – Strana 46 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 47 Broj 73 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 49 Broj 73 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 51 Broj 73 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 53 Broj 73 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 23.11.2009. Ponedjeqak, 23.11.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 – Strana 55 Na temelju ~lanka 16. Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 42/09), federalni ministar financijafederalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O PODNO[ENJU PRIJAVA ZA UPIS I PROMJENE UPISA U JEDINSTVENI SUSTAV REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se postupak i na~in podno{enja prijava za upis u Jedinstveni sustav registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sustav) koji se vodi u Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava). Pravilnikom se ure|uje: registracija obveznika uplate doprinosa u Jedinstveni sustav, postupak podno{enja prijave i registracije za upis osiguranika i osoba osiguranih po drugom osnovu u Jedinstveni sustav i postupak dodjeljivanja Osobnog identifikacijskog broja (u daljnjem tekstu: OIB) svakom osiguraniku koji se registrira u Jedinstveni sustav, postupak potreban za promjenu podataka o osiguraniku, postupak potreban za odjavu osiguranika, prijave, izvje{taji i zahtjevi u skladu sa Zakonom o Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljnjem tekstu: Zakon), te uvjerenja koja izdaje Porezna uprava iz Jedinstvenog sustava. Obrasci potrebni za prijavu, promjenu podataka i odjavu iz Jedinstvenog sustava sastavni dio su ovog Pravilnika. II. REGISTRACIJA OBVEZNIKA UPLATE DOPRINOSA ^lanak 2. Registracija pravnih osoba, drugih organizacija i poduzetnika vr{i se u skladu sa Pravilnikom o dodjeljivanju identifikacijskih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 39/02, 1/03 i 11/04 , u daljnjem tekstu: Pravilnik o poreznoj registraciji). Pravna osoba, druga organizacija i poduzetnik, koji su registrirani u Poreznoj upravi, u skladu sa stavkom 1. ovog ~lanka bit }e istovremeno registrirani u Jedinstvenom sustavu. ^lanak 3. Dobrovoljni obveznik uplate doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: dobrovoljni obveznik uplate doprinosa) i osoba koja upla}uje zdravstveno osiguranje osobnim sredstvima, registrira se u Jedinstveni sustav kao obveznik uplate doprinosa u nadle`noj ispostavi Porezne uprave u mjestu prebivali{ta, odnosno boravi{ta u skladu sa ~lankom 10. ovog Pravilnika. ^lanak 4. Postupak dodjeljivanja identifikacijskog broja i porezne registracije poreznih obveznika je jedinstven i istodobno predstavlja registraciju obveznika uplate doprinosa u Jedinstveni sustav. Jedinstveni sustav potrebne podatke za registraciju obveznika uplate doprinosa koristi iz poreznog sustava. Porezna uprava izdaje uvjerenje o registraciji svakom obvezniku uplate doprinosa registriranom u Jedinstvenom sustavu u skladu sa ~lankom 11. Zakona. Oblik i sadr`aj uvjerenja o registraciji propisani su Pravilnikom o poreznoj registraciji. Uvjerenje o registraciji poreznog obveznika i uvjerenje o registraciji obveznika uplate doprinosa je jedinstveno. ^lanak 5. Odjava obveznika uplate doprinosa vr{i se u skladu sa Pravilnikom o poreznoj registraciji. III. POSTUPAK PODNO[ENJA PRIJAVE ZA UPIS ^lanak 6. Obveznik uplate doprinosa podnosi potpisanu prijavu za upis u Jedinstveni sustav u mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave iz ~lanka 9. st. 1. , 2. i 3. ovog Pravilnika, u roku od sedam dana od dana otpo~injanja rada uposlenika kod istog, ili od dana koji je odre|en rje{enjem o utvr|ivanju prava na osiguranje. Ukoliko se prijava iz stavka 1. ovog ~lanka podnosi elektronski primijeniti }e se Zakon o elektronskom potpisu. Porezna uprava vr{i uno{enje i obradu podataka iz podnesene prijave za upis u Jedinstveni sustav u roku od tri dana od dana prijema prijave. ^lanak 7. Preuzimanjem Baze podataka iz izvanprora~unskih fondova, osiguraniku koji je registriran u izvanprora~unskom fondu Porezna uprava dodjeljuje OIB i dodjeljivanjem OIB-a smatra se registriranim u Jedinstvenom sustavu. Osiguranik mo`e imati samo jedan OIB koji predstavlja jedinstvenu {ifru i ista se ne mo`e ponovno dodijeliti drugom osiguraniku. OIB se sastoji od 11 znamenki. Prva znamenka je 7 i druga znamenka je 2, {to je oznaka za Federaciju Bosne i Hercegovine. Ostalih osam znamenki se ni`e prema redoslijedu i pove}ava se za jedan za svakog novog subjekta koji se upi{e u Jedinstveni sustav. Posljednja znamenka je kontrolna znamenka koja se izra~unava kori{tenjem mod ula 11. Porezna uprava podatke iz prijave unosi u Jedinstveni sustav i ukoliko se utvrdi da osoba nije registrirana u sustavu dodjeljuje joj OIB. OIB se ne dodjeljuje osiguranicima registriranim u Jedin stve ni sustav Republike Srpske i Br~ko Distriktu,ve} se a`uriraju postoje}e evidencije. ^lanak 8. Ako Porezna uprava utvrdi da su podaci u prijavi za upis u Jedinstveni sustav neto~ni ili nepotpuni zatra`it }e od podnositelja prijave da otkloni utvr|ene nedostatke. Podnositelj prijave za upis u Jedinstveni sustav je du`an da u roku od 15 dana od dana prijema izvje{}a otkloni utvr|ene nedostatke i dostavi ispravno popunjenu prijavu. ^lanak 9. Obveznik uplate doprinosa podnosi za uposlenika prijavu za upis u Jedinstveni sustav prema sjedi{tu obveznika uplate doprinosa, a poslovne jedinice izvan mjesta sjedi{ta prema sjedi{tu te poslovne jedinice. Obveznik uplate doprinosa za uposlenike u institucijama Bosne i Hercegovine sa prebivali{tem u Federaciji Bosne i Hercegovine, podnosi prijavu iz stavka 1. ovog ~lanka u ispostavi Porezne uprave prema prebivali{tu uposlenika. Obveznici uplate doprinosa sa sjedi{tem na teritoriji Republike Srpske, Br~ko Distrikta i obveznici uplate doprinosa ~ije sjedi{te je izvan teritorije Bosne i Hercegovine a poslovnice imaju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, za uposlenike sa prebivali{tem u Federaciji Bosne i Hercegovine, prijavu iz ovog ~lanka podnose prema prebivali{tu uposlenika. Prijava iz st. 1., 2. i 3. ovog ~lanka je prijava za osiguranje (JS3100) koju obveznik uplate doprinosa za uposlenika podnosi za upis u Jedinstveni sustav. Prijava za osiguranje podnosi se u roku od sedam dana od dana otpo~injanja rada kod poslodavca. ^lanak 10. Dobrovoljni obveznik uplate doprinosa i osoba koja upla}uje zdravstveno osiguranje osobnim sredstvima podnosi prijavu za upis u Jedinstveni sustav u ispostavi Porezne uprave u mjestu prebivali{ta ili boravi{ta.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku podnošenja poreznih prijava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/10 06.10.2009 SN FBiH 87/20, SN FBiH 53/12, SN FBiH 07/11, SN FBiH 74/04, SN FBiH 54/03, SN FBiH 66/02 pravilnik,porezna prijava Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 38/09 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 38/09 Temeljem članka 95., a u svezi sa čl. 20. do 26. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPKU PODNOŠENJA POREZNIH PRIJAVA Članak 1. U Pravilniku o postupku podnošenja poreznih prijava ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/02, 54/03 i 74/04), u članku 2., stavak 2. mijenja se i glasi: "Obrasci poreznih prijava iz stavka 1. ovog članka, koje su porezni obveznici dužni podnositi u skladu sa poreznim zakonima, sastavni su dio pravilnika kojim je regulirano provođenje odredbi Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 97/07 i 14/08), Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08) i Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), kao i odredbi zakona o porezima kantona." Članak 2. Članak 3. mijenja se i glasi: "Porezna uprava je dužna osigurati obrasce poreznih prijava za sve vrste poreza u obliku elektronskih formulara na svojoj Internet stranici i omogućiti njihovo besplatno printanje poreznim obveznicima." Članak 3. U članku 5. stavak 1., u petom retku, točka iza riječi "prijave" briše se i dodaju riječi: "(u elektronskoj ili u papirnoj formi)." Članak 4. Članak 7. mijenja se i glasi: "Porezne prijave podnose se na jedan od slijedećih načina: 1. osobnom predajom, 2. predajom putem Interneta i 3. poštom preporučeno." Članak 5. U članku 8. stavak 2. alineja 2. mijenja se i glasi: " - potpis (ručni ili elektronski) poreznog obveznika ili osobe ovlaštene da potpisuje u ime poreznog obveznika, zastupnika poreznog obveznika i osobe koja je ispunilo bilo koji dio porezne prijave." Iza stavka 2. ovog članka dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase: "Predaja poreznih prijava putem Interneta omogućena je samo onim poreznim obveznicima koji o tom načinu predaje daju odgovarajuću izjavu i prijave svoje uposlenike ovlaštene za komunikaciju sa Poreznom upravom putem Interneta. Knjigovodstveni servisi mogu podnositi porezne prijave putem Interneta za porezne obveznike za koje vrše knjigovodstvene usluge ukoliko je to regulirano ugovorom između knjigovodstvenog servisa i poreznog obveznika. Obrasci izjave i prijava iz st. 3. i 4. ovog članka nalaze se u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio." Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 6. Članak 6. U članku 9. stavak 3. se mijenja i glasi: "Porezna prijava se smatra primljenom od Porezne uprave na dan: - kada je poslana preporučenom poštom, - kada je uspješno poslana putem Interneta, - kada je poreznu prijavu osobno predao porezni obveznik ili njegov zastupnik." Članak 7. Članak 19a. mijenja se i glasi: "Obavijesne prijave su pisana izvješća koja je isplatitelj sredstava dužan podnositi Poreznoj upravi na obrascima propisanim podzakonskim aktima, a koji sadrže podatke o financijskim transakcijama, obračunatim, obustavljenim i uplaćenim doprinosima, porezima i posebnim naknadama kojima te transakcije podliježu." Članak 8. Članak 19c. mijenja se i glasi: "Obavijesne prijave dostavljaju se Poreznoj upravi na način i u rokovima utvrđenim poreznim zakonima i podzakonskim aktima i moraju sadržavati slijedeće informacije: - naziv ili ime, adresu sjedišta odnosno prebivališta i identifikacijski broj poreznog obveznika - isplatitelja; - prezime i ime, adresu prebivališta i identifikacijski broj primatelja uplate; - oznaku kalendarske godine i - iznose plaćene po svakoj vrsti isplate." Članak 9. Članak 19e., briše se. Članak 10. U članku 20. u trećem retku, iza riječi "porezima", dodaju se riječi: "i doprinosima". Članak 11. Članak 21., mijenja se i glasi: "Temeljem članka 28. stavak (3) Zakona o porezu na dohodak i članka 11. stavak (3) Zakona o doprinosima, poslodavac odnosno osoba koja, u smislu odredbi Zakona o porezu na dohodak, ima obveze poslodavca - isplatitelja plaća, dužan je do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostaviti Poreznoj upravi prijavu poreza po odbitku sa podacima o isplaćenim plaćama, obustavljenoj i uplaćenoj akontaciji poreza na dohodak ostvarenoj po osnovi nesamostalne djelatnosti i obustavljenim i uplaćenim obveznim doprinosima iz osnovice. Prijava iz stavka 1. ovog članka dostavlja se na obrascu GIP-1022, koji je sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak." Članak 12. Članak 22., mijenja se i glasi: "Prijavom poreza po odbitku smatraju se i prijave koje su, na osnovi odredbi Zakona o porezu na dohodak, isplatitelji oporezivih prihoda dužni dostavljati Poreznoj upravi, a koje sadrže podatke o obračunatom, obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak od povremenog obavljanja samostalnih djelatnosti na osnovu ugovora o djelu i autorskim honorarima (obrazac AUG - 1031), podatke o obračunatom, obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak i doprinosima koji se plaćaju na naknade po osnovi drugih samostalnih djelatnosti iz članka 12. stavak 4. tč. 1. i 2. Zakona (obrazac ASD -1032), podatke o obračunatom, obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak od ulaganja kapitala, na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću, na prihode koje ostvaruju nerezidenti povremenim obavljanjem samostalnih djelatnosti na teritoriji Federacije (obrazac PDN - 1033), podatke o obračunatom, obustavljenom i uplaćenom porezu na prihod od imovine i imovinskih prava (obrazac PIP-1034)." Obrasci iz stavka 1. ovog članka nalaze se u prilogu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08) i čine njegov sastavni dio. Članak 13. Članak 30. mijenja se i glasi: "Temeljem članka 14. stavak 1. alineja 3. Zakona o Poreznoj upravi, porezni obveznici su obvezni podnositi porezne prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima i odgovarajućim podzakonskim aktima. Porezne prijave se podnose sukladno odredbama čl. 20. do 26. Zakona o Poreznoj upravi, po postupku utvrđenom ovim Pravilnikom, na slijedećim obrascima, i to: - Za porez na dobit, porezni obveznici iz članka 2. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 97/07 i 14/08), poreznu prijavu podnose na obrascu PR - PD -"Prijava poreza na dobit" i obrascu PB - DOB" Porezna bilanca" koji su sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/08 i 79/08), a za porez po odbitku koji se obračunava i plaća na prihod koji je ostvario nerezident na teritoriji Federacije, isplatitelj je dužan podnijeti prijavu na obrascu P - OD -" Prijava/ potvrda o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku i/ ili primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja"; - Za porez na dohodak, porezni obveznici iz članka 2. st. 1. točke 1. i st. 2. i 3. istog članka Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08), osim u slučajevima utvrđenim člankom 36. st. 4. i 5. Zakona i člankom 64. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08), poreznu prijavu podnose na obrascu GPD - 1051" Godišnja prijava poreza na dohodak". - Za porez na dohodak, porezni obveznici iz članka 2. st. 1. točke 1. i st. 2. i 3. istog članka Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08), koji ostvaruju dohodak u smislu čl. 17. i / ili 18. Zakona, dužni su do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu podnijeti godišnju prijavu dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti na obrascu GPZ - 1052." Članak 14. U članku 31., stavak 2. mijenja se i glasi: "Mjesečnim poreznim prijavama u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se i obrasci: "Specifikacija uz isplatu plaće uposlenika u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih osoba sa sjedištem u Federaciji" (obrazac 2001), "Specifikacija uz isplatu plaće uposlenika sa prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih osoba sa sjedištem u Federaciji (obrazac 2001-A),"Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika (obrazac 2002), koje su propisane člankom 11a. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) i člankom 31. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/08 i 81/08) i koje su poslodavci odnosno isplatitelji plaća dužni podnositi Poreznoj upravi uz svaku isplatu plaća i drugih oporezivih primanja po osnovu nesamostalne djelatnosti odnosno poduzetnici, koji obavljaju samostalnu djelatnost, uz svaku uplatu obveznih doprinosa." Članak 15. Članak 32. mijenja se i glasi: "Obavijesnim poreznim prijavama u smislu članka 19a. ovog pravilnika smatraju se i obrasci: "Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti" (obrazac AUG - 1031) i "Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti (obrazac ASD - 1032), koje su propisane člankom 11a. Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08) i člankom 1. stavak 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08), a koje su poslodavci odnosno isplatitelji oporezivih prihoda dužni podnositi Poreznoj upravi. Obavijesnom prijavom u smislu članka 19a. ovog pravilnika smatra se i obrazac "Izjava isplatitelja dividendi / udjela u dobiti" (obrazac IZ - DOB) koji je propisan člankom 39. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/08 i 79/08)."
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 11/09 23.02.2009 SN FBiH 56/10, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06 tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA ^lan 1. U ~lanu 17. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06 i 79/06) broj "7" zamjenjuje se brojem "10" i dodaje rije~ "radnih". ^lan 2. ^lan 19. mijenja se i glasi: "Podatke o izvr{enim preventivnim pregledima vozila stanica tehni~kog pregleda evidentira u registar obavljenih tehni~kih pregleda na na~in propisan ~lanom 19b. Pravilnika o tehni~ko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prevoza.". ^lan 3. Iza ~lana 19. dodaje se novi ~lan 19a. koji glasi: "^lan 19a. Prilikom obavljanja periodi~nog tehni~kog pregleda, kontrolor upisuje u kontrolni list vrijednosti i utvr|eno stanje ispravnosti sklopova i ure|aja vozila za koje nema odgovaraju}i ispis mjernih vrijednosti sa mjernog ure|aja ili dijela opreme stanice tehni~kog pregleda. Kontrolni list sastavlja voditelj stanice tehni~kog pregleda u zavisnosti od vrste vozila koje se pregleda. Kontrolni list se uz ispise rezultata mjerenja sa mjerne opreme odla`e u poseban registrator. Ukoliko se pregledom utvrdi da je vozilo tehni~ki ispravno, stanica tehni~kog pregleda izdaje Potvrdu o obavljenom periodi~nom tehni~kom pregledu vozila. Potvrda sadr`i jedinstveni serijski broj i izdaje se na obrascu formata A5, `ute boje sa elementima za{tite i slu`i kao dokaz o obavljenom periodi~nom pregledu vozila i za vrijeme obavljanja prijevoza mora se nalaziti u vozilu. Stru~na institucija obezbje|uje obrasce Potvrde sa elementima za{tite, distribuira ih stanicama, vodi evidencije i Broj 11 – Strana 238 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 23.2.2009. mjese~no izvje{tava Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Potvrdu mo`e potpisati i svojim faksimilom ovjeriti voditelj stanice tehni~kog pregleda. Oblik i sadr`aj Potvrde dat je u Prilogu 1 ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.". ^lan 4. U ~lanu 20. st. 1., 2. i 5. bri{u se. Stav 3. mijenja se i glasi: "Stanica tehni~kog pregleda }e za neispravno vozilo popuniti i izdati stranci obrazac Zapisnika o periodi~nom pregledu vozila.". Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 1. i 2. ^lan 5. Karton izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda kojeg je stanica tehni~kog pregleda vozila izdala do dana po~etka primjene ovog Pravilnika va`i do isteka roka nazna~enog na posljednjem obavljenom periodi~nom pregledu tog vozila.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/08 22.12.2008 SN FBiH 19/23, SN FBiH 06/22, SN FBiH 12/21, SN FBiH 39/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 98/15, SN FBiH 64/08 pravilnik,uptala doprinosa,doprinosi Broj 81 – Strana 22 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 22.12.2008. 1321 Na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), federalni ministar finansija-federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NA^INU OBRA^UNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA ^lan 1. U Pravilniku o na~inu obra~unavanja i uplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 64/08), ~lan 22. stav 2. mijenja se i glasi: "Ukoliko obveznik doprinosa ima pravo na odbitak porezno priznatog izdataka i ukoliko je ugovoren iznos primitka za isplatu koji uklju~uje i porezno priznati izdatak, onda se osnovica za doprinose utvr|uje na sljede}i na~in: Primjer: Ugovoren iznos primitka za isplatu: 1.000,00 KM Porezno priznati odbitak: 20% bruto primitka Bruto primitak 1.122,00 KM Porezno priznati izdatak 224,00 KM Osnovica za doprinose 898,00 KM - dopr. iz primitka (4%) 36,00 KM Oporezivi dio primitka 862,00 KM - porez (10%) 86,00 KM Neto primitak 776,00 KM Za isplatu (224,00 + 776,00) 1.000,00 KM" ^lan 2. U ~lanu 30. na kraju teksta, u zagradi broj "1021" zamjenjuje se brojem "1022". ^lan 3. U prilogu Pravilnika, u nazivu obrasca "2001-A" iza rije~i: "Republici Srpskoj" dodaju se rije~i: "i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine". ^lan 4. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 03-02-7735/08 decembra 2008. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. Na temelju ~lanka 20. stavak 1. Zakona o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), federalni ministar financija-federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NA^INU OBRA^UNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA ^lanak 1. U Pravilniku o na~inu obra~unavanja i uplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 64/08) ~lanak 22. stavak 2. mijenja se i glasi: "Ukoliko obveznik doprinosa ima pravo na odbitak porezno priznatog izdataka i ukoliko je ugovoren iznos primitka za isplatu koji uklju~uje i porezno priznati izdatak, onda se osnovica za doprinose utvr|uje na sljede}i na~in: Primjer: Ugovoren iznos primitka za isplatu: 1.000,00 KM Porezno priznati odbitak: 20% bruto primitka Bruto primitak 1.122,00 KM Porezno priznati izdatak 224,00 KM Osnovica za doprinose 898,00KM - dopr. iz primitka (4%) 36,00KM Oporezivi dio primitka 862,00KM - porez (10%) 86,00KM Neto primitak 776,00 KM Za isplatu (224,00 + 776,00) 1.000,00KM" ^lanak 2. U ~lanku 30. na kraju teksta, u zagradi broj "1021" zamjenjuje se brojem "1022". ^lanak 3. U prilogu Pravilnika, u nazivu obrasca "2001-A" iza rije~i: "Republici Srpskoj" dodaju se rije~i: "i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine". ^lanak 4. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 03-02-7735/08 prosinca 2008. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, v. r. Na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), federalni ministar finansijafederalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NA^INU OBRA^UNAVAWA I UPLATE DOPRINOSA ^lan 1. U Pravilniku o na~inu obra~unavawa i uplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 64/08) ~lan 22. stav 2. mijewa se i glasi: "Ukoliko obveznik doprinosa ima pravo na odbitak poresko priznatog izdataka i ukoliko je ugovoren iznos primawa za isplatu koji ukqu~uje i poresko priznati izdatak, onda se osnovica za doprinose utvr|uje na slijede}i na~in: ÷ ÷ø ö ç çè æ - + + = Postotak porezno priznatog troška Postotak porezno priznatog troška neto primitak porezno priznati izdatak Osnovica 100 _ _ _ * _ _ _ 0.96 1 1/ 0.9 0.96 ( _ _ _ ) /0.9 ÷ ÷ø ö ç çè æ - + + = Postotak porezno priznatog troška Postotak porezno priznatog troška neto primitak porezno priznati izdatak Osnovica 100 _ _ _ * _ _ _ 0.96 1 1/ 0.9 0.96 ( _ _ _ ) /0.9
Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/08 03.12.2008 otpad,medicinski otpad PRAVILNIKO UPRAVLJANJU MEDICINSKIM OTPADOMI. OP]E ODREDBE^lanak 1.Ovim Pravilnikom ure|uju se op}i principi za upravljanjeotpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom,utemeljenjem odbora za upravljanje otpadom, prijenosmedicinskog otpada na tre}u osobu.Ovim Pravilnikom utemeljuje se sustav planiranja tretmanamedicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u ciljusmanjenja rizika po zdravstvene djelatnike, radnike naupravljanju otpadom, {iru javnost i okoli{.II. DEFINICIJE^lanak 2.U smislu ovog Pravilnika slijede}i izrazi zna~e:"zdravstvena ustanova" - svaka javna ili privatna bolnica,ambulanta, dom zdravlja, stomatolo{ka ordinacija, dispanzer,aku{erska i porodiljska klinika, domovi za stare i iznemogleosobe, ambulante u preduze}ima, {kolama i ostalimnemedicinskim ustanovama, centri za farmaceutsko istra`ivanje, centri za transfuziologiju, medicinske ili patolo{ke laboratorije,apoteke, pogrebne slu`be, mrtva~nice, veterinarske stanice icentri za biolo{ko istra`ivanje koje su odobrene od straneministra javnog zdravstva,"medicinski otpad"- otpad koji se proizvodi u zdravstvenimustanovama i koji je obuhva}en Pravilnikom o kategorijamaotpada sa listama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 9/05).^lanak 3.Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:–op}i otpad;–otpad koji se stvara u doma}instvima, osim ako ga neproizvodi medicinski radnik koji pru`a medicinskunjegu u ku}i;–radioaktivni otpad;–zalihe lijekova sa isteklim rokom trajanja.III. OP]I PRINCIPI ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIMOTPADOM^lanak 4.Rukovoditelj zdravstvene ustanove u skladu sa svojimovlastima du`an je da preduzima mjere na za{titi djelatnikazdravstvene ustanove, djelatnika na transportu otpada i sektoraza upravljanje otpadom kao i na za{titi {ire javnosti od rizika pozdravlje kao posljedica proizvodnje medicinskog otpada uzdravstvenoj ustanovi.Rukovoditelj je du`an da obezbijedi da se otpad tretira naokolinski prihvatljiv na~in.IV. PLANIRANJE UPRAVLJANJA MEDICINSKIMOTPADOM^lanak 5.Upravljanje medicinskim otpadom vr{i se na osnovu Planaupravljanja medicinskim otpadom.Zdravstvena ustanova du`na je donijeti Plan upravljanjamedicinskim otpadom u roku od dvije godine od dana stupanjana snagu ovog Pravilnika.Plan upravljanja medicinskim otpadom mora biti uskla|en sa Planom upravljanja otpadom kantona.Plan upravljanja medicinskim otpadom odobravakantonalno ministarstvo okoli{a.^lanak 6.Zdravstvena ustanova du`na je imenovati referenta zaupravljanje otpadom u ustanovi.Za referenta za upravljanje otpadom mo`e se imenovatiosoba sa zavr{enom visokom stru~nom spremom.Ime referenta za upravljanje otpadom dostavlja se ministruzdravstva kantona na ~ijem se teritoriju zdravstvena ustanovanalazi (u daljnjem tekstu: ministar zdravstva).^lanak 7. Obaveze referenta za upravljanje otpadom su:–izrada i prilago|avanje Plana upravljanja medicinskimotpadom u ustanovi; –nadzor nad primjenom Plana upravljanja i odredabaovog Pravilnika;–da obezbijedi obu~avanje radnika zdravstvene ustanoveza upravljanje medicinskim otpadom;–organiziranje prijevoza, odlaganja ili obnavljanjaotpada koji zadovoljava potrebe upravljanja otpadomproizvedenog u zdravstvenoj ustanovi;–vo|enje evidencije o upravljanju medicinskim otpadom;–pokretanje inicijativa za smanjenje koli~ine proizve-denog otpada.Ref er ent za upravljanje otpadom odgovara za izvr{enjesvojih obaveza odboru za upravljanje otpadom odnosnorukovodiocu zdravstvene ustanove.V. ODBOR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM^lanak 8.Rukovodilac zdravstvene ustanove koja zapo{ljava vi{e od50 radnika je du`an uspostaviti odbor za upravljanje otpadom.U odbor za upravljanje otpadom obavezno se imenujurukovodilac zdravstvene ustanove, ref er ent za upravljanjeotpadom i ref er ent za sprje~avanje nastanka infekcija.U odbor za upravljanje otpadom mo`e biti uklju~eno i drugoosoblje koje imenuje rukovodilac zdravstvene ustanove.Odbor za upravljanje otpadom odgovoran je za upravljanjemedicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi u skladu sa ovimPravilnikom.Odbor za upravljanje otpadom sastaje se najmanje jedanput u {est mjeseci radi razmatranja primjene sistema za upravljanjemedicinskim otpadom u skladu sa ovim Pravilnikom ipreduzimanja potrebnih aktivnosti.^lanak 9.Odbor za upravljanje medicinskim otpadom ima slijede}aovla{tenja i odgovornosti: –identificirati i klasificirati sav medicinski otpad–pripremiti plan upravljanja otpadom–organizovati odlaganje otpada u posebne kontejnere iskladi{tenje u privremeni skladi{ni prostor–obezbijediti odgovaraju}e zbrinjavanje otpada –organizovati zbrinjavanje otpada {to bli`e mjestunastanka –poduzimati najvi{e sigurnosne mjere u slu~aju potrebe Srijeda, 3.12.2008.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 77 –Strana 25VI. MEDICINSKI OTPAD U ZDRAVSTVENIMUSTANOVAMA^lanak 10.Vrste medicinskog otpada koje se obavezno razdvajaju odop}eg otpada od momenta kad se proizvedu do momenta kad seproslijede ovla{tenoj osobi za prijevoz, odlaganje, tretman iliobnavljanje medicinskog otpada, su:–o{trice,–veoma infektivan otpad,–ostali infektivni i potencijalno infektivni otpad,–farmaceutski otpad,–genotoksi~ni otpad,–amalgamski otpad iz stomatolo{ke prakse,–opasni hemijski otpad,–ostali hemijski otpad.Veoma infektivni otpad zahtijeva toplotnu ili hemijskusterilizaciju u podru~ju gdje se otpad proizvodi prije nego {to seisti pomije{a sa ostalim infektivnim otpadom.Kategorije medicinskog otpada navedene u stavu 1. ovog~lana potrebno je dr`ati u kutijama ili ambala`i na kojoj su jasnonavedene karakteristike i obilje`ja kategorija i koje pru`ajuodgovaraju}u za{titu za osobe iz medicinskih ustanova kojestupaju u kontakt prilikom rukovanja navedenom ambala`om.Medicinski otpad koji se stvara u zdravstvenim ustanovamaprevozi se na unaprijed utvr|enu lokaciju u sklopu zdravstveneustanove prije odlaganja, transporta ili prijenosa do ovla{teneosobe za navedene aktivnosti;Lokacija iz stava 4. ovog ~lana mora biti zatvorena prostorijakoja ispunjava slijede}e uvjete:–da je pod nadzorom referenta za upravljanje otpadom;–da je dovoljno prostrana za prijem maksimalnopredvi|ene koli~ine otpada razli~itih kategorija kojemoraju biti razdvojeno skladi{tene;–da je onemogu}en fizi~ki pristup neovla{tenim osobamai {teto~inama;–da ima obezbije|en odgovaraju}i rashladni odjel zaotpad koji zahtijeva skladi{tenje u hladnim prostori-jama;–da je opremljena ure|ajima za ga{enje po`ara i inertnimapsorbiraju}im materijalom za lokaliziranje eventualnoprosutih te~nosti (hemikalija).Ukoliko kona~ni tretman medicinskog otpada provodi samazdravstvena ustanova u kojoj otpad nastaje, tretman se provodi uskladu sa uvjetima iz okolinske dozvole ili dozvole zaupravljanje otpadom izdate ustanovi.^lanak 11.Plan upravljanja medicinskim otpadom sadr`i:–opis razli~itih vrsta otpada u skladu sa kategorijamaotpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi;–listu dijelova zdravstvene ustanove u kojima mo`enastati medicinski otpad;–za svaki dio ustanove, dati opis vrste medicinskogotpada a za svaku vrstu otpada navesti pro ce dure koje setrebaju slijediti u vezi sa:a)detaljnim opisom kontejnera u koje }e se odlo`itiotpad uklju~uju}i materijal i boju kontejnera,poklopac i obilje`ja i b)detaljima o odlaganju kontejnera u postrojenje zatretman medicinskog otpada unutar zdravstveneustanove.–pro ce dure premje{tanja otpada iz postrojenja za tretmando centralnog skladi{ta otpada;–pro ce dure skladi{tenja u centralnom skladi{tu otpada;–vanredne pro ce dure u slu~aju prosipanja otpada.^lanak 12.Rukovodilac zdravstvene ustanove du`an je da obezbijedi dasvaki radnik zdravstvene ustanove bude uklju~en u pro gramobuke sa ciljem podizanja svijesti o tretmanu medicinskogotpada, i upoznavanja sa principima i praksama sistema zaupravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi.VII. PRIJENOS MEDICINSKOG OTPADA NA TRE]E LICE^lanak 13.Proizvo|a~ ili vlasnik medicinskog otpada predaje otpadosobi koja ima pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom iliokolinsku dozvolu.Infektivni otpad se odla`e u crvenu burad, a ostali medicinski otpad iz ~l.10 pakuje se u `utu burad. Crvena burad sainfektivnim i eventualno biolo{kim otpadom moraju biti uminusnom re`imu. Na buradima je jasno istaknut znak opasnostii imaju natpis "INFEKTIVNI OTPAD".^lanak 14.Predaja medicinskog otpada od strane proizvo|a~a ilivlasnika medicinskog otpada vr{i se u skladu sa Pravilnikom oprijenosu obaveza sa proizvo|a~a i prodava~a na operaterasistema za upravljanje otpadom ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 9/05).^lanak 15.Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog Pravilnika vr{inadle`ni inspektor zdravlja.VIII. UGOVORI O POVRATU LIJEKOVA^lanak 16.Rukovodilac zdravstvene ustanove du`an je da obezbijedi dase lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povratlijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvo|a~u ili dostavlja~u.Na~in i postupak nabavljanja i povrata lijekova i sadr`ajugovora regulisat }e se posebnim zakonom.IX. ZAVR[NE ODREDBE^lanak 17.Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH"
Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 64/08 15.10.2008 SN FBiH 39/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 98/15, SN FBiH 81/08 doprinosi,doprinos,obračunavanje,pravilnik,uplata Broj 64 – Stranica 20 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.10.2008. Na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), federalni ministar finansija-federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O NA^INU OBRA^UNAVANJA I UPLATE DOPRINOSA I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Pravilnikom ure|uje se na~in obra~unavanja i uplate obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti (u daljnjem tekstu: doprinosi) propisanih Zakonom o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08 - u daljnjem tekstu: Zakon). Doprinosi koji nisu obuhva}eni Zakonom i ovim Pravilnikom obra~unavaju se i upla}uju u skladu sa posebnim propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti i ostalim propisima iz te oblasti. II - UTVR\IVANJE OSNOVICE ^lan 2. Mjese~nu osnovicu za zaposlenike na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa prema ~lanu 4. stav 2. ta~ka 1. Zakona, poslodavac utvr|uje istovremeno sa obra~unom mjese~ne pla}e svakog zaposlenika, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od najni`e pla}e utvr|ene u skladu s odredbama propisa o radu. U iznos osnovice iz stava 1. ovog ~lana ulaze sva primanja koje poslodavac u novcu ili naravi ispla}uje ili daje zaposleniku, odnosno koje mu je bio du`an isplatiti na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa, a koji se smatraju primanjem od nesamostalnog rada (pla}om) prema ~lanu 6a. stav 1. Zakona i ~lanu 10. st. 1., 2. i 3. Zakona o porezu na dohodak ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 10/08). ^lan 3. Izuzetno, za zaposlenike kojima se ispla}uje najni`a pla}a u rudnicima uglja, tekstilnoj, ko`noj, industriji obu}e i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata, mjese~nu osnovicu doprinosa iz ~lana 4. stav 2. ta~ka 1. Zakona poslodavci utvr|uju kao mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6a. stav 2. Zakona i koeficijenta 0,25. ^lan 4. Mjese~na osnovica za obveznika koji je na teritoriji Federacije zaposlen kod humanitarne organizacije i ostalih pravnih ili fizi~kih lica - nerezidenta Federacije je njegova pla}a, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od: a) prosje~ne pla}e zaposlenih na teritoriji Federacije, u skladu s ~lanom 6a. stav 2. Zakona, za radna mjesta koja odgovaraju nivou obrazovanja zaklju~no sa srednjom stru~nom spremom, b) dvostruke prosje~ne pla}e, u skladu s ~lanom 6a. stav 2. Zakona, za radna mjesta koja odgovaraju nivou obrazovanja zaklju~no sa visokom stru~nom spremom, c) trostruke prosje~ne pla}e, u skladu sa ~lanom 6a. stav 2. Zakona za radna mjesta koja odgovaraju nivou postdiplomske stru~ne spreme. ^lan 5. Za obveznika koji je u radnom odnosu s poslodavcem - rezidentom Federacije, a koji je upu}en na rad ili stru~no usavr{avanje u inostranstvo, kao i za obveznika zaposlenog u inostranstvu kod inostranog poslodavca, osnovicu doprinosa iz ~lana 4. stav 2. ta~ka 1. Zakona ~ine li~na primanja koja bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji, s tim da ta osnovica ne mo`e biti ni`a od prosje~ne mjese~ne pla}e zaposlenih u Federaciji, u skladu sa ~lanom 6a. stav 2. Zakona. ^lan 6. Ukoliko fizi~ko lice, koje ostvaruje prihod od autorskih prava ili od bavljenja vrhunskim sportom, nije osigurano po drugoj osnovi, obra~unava doprinose iz osnovice na iznos ostvarenih primanja, a najmanje na osnovicu koju ~ini prosje~na mjese~na pla}a zaposlenih u Federaciji, u skladu sa ~lankom 6a. stav 2. Zakona. ^lan 7. Osnovicu doprinosa ~ine i ostala primanja i naknade fizi~kih lica, koji nisu obveznici doprinosa po drugoj osnovi, u skladu s propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti. ^lan 8. Osnovicu doprinosa prema ~lanu 4. stav 2. ta~ka 2. Zakona poslodavac utvr|uje istovremeno sa obra~unom mjese~ne pla}e svakog zaposlenika. Osnovicu iz stava 1. ovog ~lana ~ini zbrojeni iznos pla}e, odnosno osnovice svih zaposlenih utvr|en na na~in propisan ~lanom 2. ovog Pravilnika. ^lan 9. Ukoliko poduzetnik s osnove obavljanja samostalne djelatnosti iz ~lana 12. st. 2., 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak utvr|uje dohodak na temelju poslovnih knjiga, u skladu sa ~lanom 19. Zakona o porezu na dohodak, osnovica za obra~un doprinosa utvr|uje se kao: a) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6a. stav 2. Zakona i koeficijenta 1,1 - za slobodna zanimanja; b) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6a. stav 2. Zakona i koeficijenta 0,65 - za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti; c) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6a. stav 2. Zakona i koeficijenta 0,35 - za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i {umarstvu. ^lan 10. Ukoliko poduzetnik s osnove obavljanja samostalne djelatnosti iz ~lana 12. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, dohodak utvr|uje i pla}a u pau{alnom iznosu, u skladu s ~lanom 31. istog zakona, osnovica za obra~un doprinosa utvr|uje se kao: a) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6a. stav 2. Zakona i koeficijenta 0,55 za samostalne djelatnosti obrta i srodne djelatnosti ili samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja; b) mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6a. stav 2. Zakona i koeficijenta 0,25 za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i {umarstvu. ^lan 11. Kada vi{e lica obavlja zajedni~ku djelatnost kao supoduzetnici, iznos mjese~ne osnovice iz ~l. 9. i 10. ovoga Pravilnika utvr|uje se za svakoga od supoduzetnika. ^lan 12. Izuzetno, za poduzetnike koji samostalno obavljaju privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost, kao osnovno zanimanje, koje se ubrajaju u nisko akumulacijske djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata, te ukoliko osiguranik sa osnova obavljanja samostalne djelatnosti obrta, u skladu sa ~lanom 31. Zakona o porezu na dohodak, dohodak s te osnove pla}a prema pau{alno utvr|enom iznosu, osnovica za obra~un doprinosa utvr|uje se kao mno`enik prosje~ne pla}e iz ~lana 6a., stav 2. Zakona i koeficijenta 0,25. ^lan 13. Kada Porezna uprava ukine poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost pau{alno pla}anje poreza na dohodak, u skladu sa ~lanom 31. stav 2. Zakona o porezu na dohodak, isti poduzetnik obavezan je, po uru~enju rje{enja Srijeda, 15.10.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Stranica 21 Porezne uprave, istovremeno pre}i na utvr|ivanje mjese~ne osnovice doprinosa u skladu sa ~lanom 9. ovog Pravilnika. ^lan 14. Obveznik doprinosa kojem je osnovica za obra~unavanje doprinosa propisana u mjese~nom iznosu iz ~l. 9.,10. i 12. ovog Pravilnika u skladu sa ~lanom 20. stav 2. Zakona i koji sam za sebe pla}a obra~unate doprinose mo`e izabrati vi{u osnovicu za obra~unavanje doprinosa podno{enjem Zahtjeva iz stava 2. ovog ~lana. Zahtjev za obra~un doprinosa prema osnovici vi{oj od propisane mjese~ne osnovice, obveznik podnosi ispostavi Porezne uprave, nadle`noj prema prebivali{tu obveznika doprinosa i nosiocima penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti (zavodima). Zahtjev iz stava 2. ovog ~lana podnosi se na Obrascu ZVO, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Izbor vi{e osnovice vr{i se odabirom koeficijenata od 1,0 do 3,0 na prosje~nu pla}u u Federaciji iz ~lana 6a. stav 2. Zakona. Izabrana vi{a osnovica primjenjuje se za obra~un svih doprinosa. ^lan 15. Obveznik doprinosa, u slu~aju da postupi u skladu sa ~lanom 14. ovog Pravilnika, mo`e se naknadno odlu~iti za primjenu osnovice za obra~unavanje doprinosa i pla}anje propisanih u mjese~nom iznosu iz ~l. 9.,10. i 12. ovog Pravilnika u skladu sa ~lanom 20. stav 2. Zakona, s tim {to obaveza obra~unavanja doprinosa na izabranu vi{u osnovicu nastaje od prvog dana sljede}eg mjeseca, nakon podno{enja zahtjeva Poreznoj upravi, a prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za prestanak obra~unavanja i pla}anja doprinosa prema vi{oj osnovici. ^lan 16. Za lica, koja ostvaruju primanja od druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada, osnovicu doprinosa iz ~lana 4. stav 2. ta~ka 1. Zakona ~ini svako pojedina~no primanje od ~lanstva u predstavni~kim tijelima vlasti, s osnova ~lanstva u skup{tini, nadzornom odboru privrednog dru{tva, ~lanstva u upravnom odboru, s osnova ~lana komisije i odbora tih tijela, ste~ajnog upravitelja i suca porotnika koji nema svojstvo zaposlenika na sudu. Po osnovi povremenih djelatnosti nau~nika, umjetnika, stru~njaka, novinara, sudskih vje{taka, trgova~kih putnika, akvizitera, sportskih sudaca i izaslanika i po osnovi drugih djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost, osnovicu ~ine primanja umanjena za porezno priznati iznos izdataka iz ~lana 15. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak. Osnovicu doprinosa prema ~lanu 4. stav 2. ta~ka 2. Zakona isplatilac utvr|uje istovremeno s obra~unom pojedina~nih primanja. Osnovicu iz stava 3. ovog ~lana ~ini zbrojeni iznos primanja (bruto). III - OBRA^UN I UPLATA DOPRINOSA ^lan 17. Doprinosi se obra~unavaju pri obra~unu pla}e i drugih li~nih primanja. Obra~un pla}e vr{i poslodavac mjese~no i to u teku}em mjesecu za protekli mjesec. Prema ovom Pravilniku doprinosi se obra~unavaju: – iz li~nih primanja i drugih prihoda osiguranika (doprinosi iz osnovice); – na li~na primanja, na teret poslodavca, odnosno na teret isplatioca primanja (doprinosi na osnovicu) ^lan 18. Doprinosi se obra~unavaju primjenom utvr|enih stopa po vrstama i namjenama doprinosa na osnovicu iz ~l. 2. do 16. ovog Pravilnika. ^lan 19. Osnovica iz ~l. 2. do 8. ovog Pravilnika je pla}a (naknade) koja se sastoji iz doprinosa iz pla}e, poreza na dohodak i neto pla}e. Doprinosi = osnovica x utvr|ena stopa doprinosa (po vrstama i namjenama) Na osnovicu iz stava 1. ovog ~lana doprinosi se obra~unavaju primjenom utvr|enih stopa po vrstama i namjenama doprinosa iz ~lana 10. Zakona. ^lan 20. Kada poslodavac sa zaposlenikom ima ugovoren iznos neto pla}e, osnovicu za obra~un doprinosa (bruto) utvr|uje na sljede}i na~in: Osnovica (pla}a) = (neto pla}a - li~ni odbici) / 0,90 + li~ni odbici 0,69 Primjer: neto pla}a = 1000,00 KM li~ni odbitak = 300,00 KM Pla}a = 1561,00 KM - Dopr. iz pla}e (31%) = 484,00 KM 1077,00 KM li~ni odbitak 300,00 KM oporeziva osnovica 777,00 KM - porez (10%) 77,00 KM neto pla}a: 1.000,00 KM ^lan 21. Na osnovice utvr|ene ~l. 9., 10. i 12. ovog Pravilnika, za obveznike koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti,poljoprivrede i {umarstva te slobodnih zanimanja u skladu sa ~lanom 12. st. 1., 2. i 3. Zakona o porezu na dohodak primjenjuju se stope propisane ~lanom 10b. Zakona. Kada se obveznik odlu~i za izbor vi{e osnovice od propisane, u skladu sa ~lanom 15. ovoga Pravilnika, primjenjuju se iste stope kao i u stavu 1. ovog ~lana. Primjer: Pod pretpostavkom da je prosje~na pla}a u Federaciji za devet mjeseci teku}e godine 1.200 KM,: osnovice za obra~un doprinosa poduzetnika iznos doprinosa a) koji utvr|uju dohodak na temelju poslovnih knjiga – za slobodna zanimanja 1.320,00 KM (1.320 x 0,415) 548,00 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti 780,00 KM (780 x 0,415) 324,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i {umarstvu 420,00 KM (420 x 0,415) 174,00 KM osnovice za obra~un doprinosa poduzetnika iznos doprinosa a) koji utvr|uju i pla}a dohodak u pau{alnom iznosu – za samostalnu djelatnost slobodnih zanimanja,obrt i srodne djelatnosti 660 KM (660 x 0,415) 274,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i {umarstvu 300,00 KM (300 x 0,415) 125,00KM Ako poduzetnik odlu~i da prijavi vi{u osnovicu od one koja }e biti propisana za svaku sljede}u godinu, tada doprinose obra~unava na odabranu vi{u osnovicu: U ovom primjeru odabrana vi{a osnovica bi mogla biti: iznos doprinosa a) 1.200,00 KM (1.200 x 0,415) 498,00 KM b) 2.400,00 KM ili (2.400 x 0,415) 996,00 KM Broj 64 – Stranica 22 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.10.2008. c) 3.600,00 KM (3.600 x 0,415) 1.494,00 KM ^lan 22. Na osnovicu iz ~lana 16. ovog Pravilnika primjenjuju se stope iz ~lana 10a. Zakona. Ukoliko je ugovoren neto iznos primanja, onda isplatilac primanja utvr|uje osnovicu za obra~un doprinosa na sljede}i na~in: Osnovica (primanje) = neto primanje / 0,90 0,96 Primjer: neto primanje = 1.000,00 KM primanje = 1.157,00 KM - dopr.iz primanja (4 %) = 46,00 KM oporezivo primanje 1.111,00 KM - porez (10%) 111,00 KM neto primanje: 1.000,00 KM Ukoliko obveznik doprinosa ima pravo na odbitak porezno priznatog izdatka, onda se osnovica za doprinose utvr|uje na sljede}i na~in: Osnovica = (neto primanje- porezno priznati izdatak) / 0,90 0,96 Primjer: neto primanje = 1.000,00 KM porezno priznati odbitak = 200,00 KM Primanje (bruto) = 1.126,00 KM Osnovica za doprinose = 926,00 KM - dopr.iz primanja (4 %) = 37,00 KM oporezivo primanje 889,00 KM - porez (10%) 89,00 KM Neto primanje 1.000,00KM ^lan 23. Na pla}e, naknade pla}a i druga li~na primanja zaposlenika s osnova redovnog rada i izvan redovnog rada, kao i s njima izjedna~ene osiguranike doprinosi dospijevaju za pla}anje istovremeno s isplatom pla}e i primanja. Pla}a za protekli mjesec dospjeva za pla}anje u teku}em mjesecu. Doprinosi iz pla}e i na pla}u dospijevaju za pla}anje najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je pla}a dospjela za isplatu. Uplatu doprinosa za zaposlenike vr{i poslodavac. Kada poslodavac pla}u za protekli mjesec ne isplati u teku}em mjesecu ili je ne isplati u cijelosti, u skladu sa propisima o radu, mjese~nu osnovicu utvr|uje do posljednjeg dana mjeseca u kojem je dospjela pla}a za isplatu, uz potvrdu o obra~unatoj pla}i, koja sadr`ava i podatke o vrsti i iznosima obra~unatih doprinosa iz pla}e i koju je du`an uru~iti zaposleniku. Poslodavac ne mo`e,obaveze po osnovu pla}a za naredni mjesec, koje su dospjele za pla}anje izmirivati, a da prije toga nije izmirio sve obaveze po osnovu doprinosa, poreza na dohodak i neto pla}a za prethodni mjesec. ^lan 24. Fizi~ko lice-rezident Federacije koje obavlja samostalnu djelatnost kao osnovno zanimanje, u skladu sa ~lanom 12. Zakona o porezu na dohodak, doprinose obra~unate na osnovicu, utvr|enu u skladu sa ~l. 9., 10. i 12. ovog Pravilnika du`no je uplatiti do 10. u mjesecu za protekli mjesec. Ukoliko vi{e lica zajedni~ki obavljaju samostalnu djelatnost, nosilac zajedni~ke djelatnosti du`an je da pojedina~no, za svakog poduzetnika izvr{i obra~un doprinosa i uplatu do 10. u mjesecu za protekli mjesec. ^lan 25. Doprinose iz ~lana 4. stav 2. ta~ka 1. Zakona obra~unava i upla}uje fizi~ko lice - rezident Federacije: – koje je na teritoriji Federacije zaposleno kod pravnog ili fizi~kog lica - nerezidenta Federacije, me|unarodne organizacije ili ustanove ili stranog diplomatskog ili konzularnog predstavni{tva, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno. Obra~unavanje i uplatu doprinosa na na~in propisan Zakonom i ovim Pravilnikom mo`e vr{iti i nerezident Federacije, kod kojeg je obveznik zaposlen; – koje je zaposleno u inostranstvu kod inostranog poslodavca, ako nije obavezno osigurano kod inostranog nosioca osiguranja; – koje ostvaruje prihod od autorskih prava, a koje nije obavezno osigurano po drugoj osnovi; – vrhunski sporta{i, ako nisu obavezno osigurani po drugoj osnovi; – druga fizi~ka lica - rezidenti Federacije, u skladu s propisima iz ~lana 1. stav 2. ovog Pravilnika. ^lan 26. Doprinose iz pla}e obra~unava i upla}uje i fizi~ko lice - nerezident Federacije koje je na teritoriji Federacije zaposleno kod pravnog ili fizi~kog lica - nerezidenta Federacije, me|unarodne organizacije ili ustanove ili stranog diplomatskog ili konzularnog predstavni{tva, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno. ^lan 27. Obveznici uplate doprinosa iz ~l. 25. i 26 ovog Pravilnika du`ni su dospjele doprinose uplatiti najkasnije do 10. u mjesecu za protekli mjesec. ^lan 28. Doprinose za obveznike iz ~lana 5. stav 1. alineja 6. i stava 3. alineja 5. Zakona, du`an je uplatiti isplatilac primanja od kojega se utvr|uje drugi dohodak, istovremeno s isplatom primanja. ^lan 29. Prilikom svake isplate pla}e i drugog primanja, isplatilac je du`an zaposleniku, odnosno obvezniku doprinosa iz ~lana 5. Zakona izdati jedan primjerak obra~una pla}e, odnosno primanja koji sadr`i doprinose, porez na dohodak i iznos koji se ispla}uje s te osnove. ^lan 30. Isplatilac, odnosno obveznik pla}anja doprinosa du`an je podatke o upla}enim doprinosima, upla}enom porezu na dohodak i ispla}enoj pla}i, odnosno primanju za proteklu godinu, za svakog obveznika dostaviti obvezniku doprinosa i nadle`noj jedinici Porezne uprave do kraja januara teku}e godine (obrazac: GIP- 1021). ^lan 31. Isplatioci pla}a i drugih li~nih primanja i obveznici iz ~l. 23. i 28. ovog Pravilnika du`ni su za svaku isplatu pla}e, odnosno primanja, sa~initi specifikaciju o uplati doprinosa i poreza na dohodak dostaviti je nadle`noj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine istog, a najkasnije narednog dana od dana isplate pla}e, odnosno primanja. Obveznici iz ~lana 24. ovog Pravilnika du`ni su sa~initi specifikaciju o uplati doprinosa dostaviti nadle`noj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine istog, a najkasnije narednog dana od dana uplate doprinosa. Obrasci specifikacije iz st. 1.i 2. ovog ~lana sastavni su dio ovog Pravilnika (Obrazac 2001, Obrazac 2001- A,Obrazac 2002 i Obrazac 2003). ^lan 32. Doprinosi za istu vrstu i namjenu, iz pla}e i na pla}u, zbrajaju se i pla}aju se odvojenim platnim nalozima. Doprinosi na penzijsko i invalidsko osiguranje iz pla}e i na pla}u zbrajaju se i upla}uju sa jednim platnim nalogom, doprinosi za zdravstveno osiguranje iz pla}e i na pla}u zbrajaju se i upla}uju sa dva naloga u propisanim iznosima na ra~une Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zavoda za zdravstveno osiguranje kantona i doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti iz pla}e i na pla}u zbrajaju se i upla}uju se sa dva naloga u Srijeda, 15.10.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Stranica 23 propisanim iznosima na ra~une Federalnog zavoda za zapo{ljavanje i slu`bi za zapo{ljavanje na razini kantona. Uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti izvr{ava se na propisane uplatne ra~une u skladu sa Pravilnikom o na~inu uplate javnih prihoda bud`eta i vanbud`etskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 29/06, 46/06, 8/07, 30/07, 51/07, 82/07, 97/07, 9/08, 28/08, 46/08 i 48/08). ^lan 33. Obveznici pla}anja doprinosa iz ~lana 23. stav 3. kao i ~lana 28. ovog Pravilnika du`ni su istovremeno izvr{iti pla}anje doprinosa i poreza na dohodak s isplatom pla}a i primanja putem banke i to prijenosom sredstava s istog, redovnog ra~una za obavljanje registrirane djelatnosti, otvorenog u banci, na propisane uplatne ra~une. ^lan 34. Obveznici uplate doprinosa iz ~l. 24. i 25. ovog Pravilnika, fizi~ka lica upla}uju doprinose prema mjestu prebivali{ta fizi~kog lica. Obveznici uplate doprinosa iz ~lana 26. ovog Pravilnika, fizi~ka lica - nerezidenti upla}uju doprinose prema sjedi{tu isplatioca. ^lan 35. Porezna uprava }e sara|ivati s fondovima kako bi zajedni~ki osigurali pravovremenu i ta~nu naplatu doprinosa. U slu~aju da doprinosi nisu upla}eni ili nisu upla}eni na vrijeme (kada su dospjeli za pla}anje u skladu s ~l. 23., 24., 27. i 28. ovog Pravilnika) ili su prijavljeni i pla}eni u manjem iznosu od stvarnog, fondovi }e o tome izvijestiti Poreznu upravu. ^lan 36. Ako se doprinosi iz bilo kojih razloga obra~unavaju po stopama razli~itim iz ~lana 19. stav 3., ~lana 21. stav 1. i ~lana 22. stav 1. ovog Pravilnika, upla}uju se pojedina~no po vrstama i namjenama, jednim platnim nalogom prema mjestu prebivali{ta fizi~kog lica - osiguranika, na uplatne ra~une nosioca osiguranja u skladu sa ~lanom 32. stav 2. ovog Pravilnika. ^lan 37. Na iznos doprinosa koji nije pla}en u zakonskom roku pla}a se zatezna kamata u skladu sa ~lanom 2. Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 48/01,52/01 i 42/06). ^lan 38. Pravno ili fizi~ko lice - rezident Federacije du`no je dostavljati prijave za zaposlenike i s njima izjedna~ene osiguranike, te slati izvje{taj fondovima o li~nim podacima i podacima o visini godi{njih pla}a zaposlenika, do kraja januara teku}e za prethodnu kalendarsku godinu, a nadle`nim zavodima zdravstvenog osiguranja na nivou kantona, kvartalno. Fizi~ko lice - rezident Federacije i obveznici obra~una i uplate doprinosa iz ~l. 25. i 26. ovog Pravilnika, du`ni su po isteku kalendarske godine dostavljati fondovima svoje li~ne podatke i podatke o svojim godi{njim primanjima, a nadle`nom zavodu zdravstvenog osiguranja na nivou kantona, kvartalno. Obveznici obra~una i uplate doprinosa iz st. 1. i 2. ovog ~lana du`ni su o promjeni svog radnog statusa i/ili statusa zaposlenika koje zapo{ljavaju informisati fondove najkasnije u roku od sedam dana od dana nastanka promjene (npr. zasnivanje radnog odnosa, prestanak radnog odnosa, kori{tenje olak{ice za prvo zaposlenje itd). IV - POVRAT VI[E UPLA]ENIH DOPRINOSA ^lan 39. Povrat vi{e upla}enih doprinosa vr{i se na osnovu rje{enja nadle`ne organizacijske jedinice Porezne uprave. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana donosi se na zahtjev uplatioca doprinosa, odnosno po slu`benoj du`nosti u postupku kontrole pravilnosti obra~una i uplate doprinosa. Za vi{e upla}ene doprinose, po vrstama, namjenama i uplatnim ra~unima, mo`e se umanjiti obaveza za uplatu u narednom periodu. V - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 40. Danom po~etka primjene ovog Pravilnika prestaje da va`i Uputstvo o na~inu obra~unavanja i uplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 10/02 i 96/07). ^lan 41. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjenjivat }e se od 1. januara 2009. godine. Broj 03-02-6227/08 3. oktobra 2008. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. Broj 64 – Stranica 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.10.2008. Srijeda, 15.10.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Stranica 25 Broj 64 – Stranica 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.10.2008. Srijeda, 15.10.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Stranica 27 Broj 64 – Stranica 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 15.10.2008.
Rješenje o utvrđivanju liste otrova koji se mogu stavljati u promet u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/08 18.08.2008 otrov FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA 914 Na osnovu ~lana 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u vezi sa ~lanom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi RJE[EWE O UTVR\IVAWU LISTE OTROVA KOJI SE MOGU STAVQATI U PROMET U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. Utvr|uje se Lista otrova koji se mogu stavqati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, saglasno ~lanu 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). Lista iz stava 1. ove ta~ke nalazi se u prilogu ovog Rje{ewa i wegov je sastavni dio. 2. Danom stupawa na snagu ovog Rje{ewa prestaje va`iti Rje{ewe o utvr|ivawu Liste otrova koji se mogu stavqati u promet ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i Rje{ewe o izmjenama i dopunama Rje{ewa o utvr|ivawu Liste otrova koji se mogu stavqati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 19/04). 3. Ovo Rje{ewe stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-6742/08 23. jula 2008. godine Sarajevo Ministar prim. dr Safet Omerovi}, s. r. Na osnovu ~lana 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u vezi sa ~lanom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi RJE[ENJE O UTVR\IVANJU LISTE OTROVA KOJI SE MOGU STAVLJATI U PROMET U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. Utvr|uje se Lista otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, saglasno ~lanu 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). Lista iz stava 1. ove ta~ke nalazi se u prilogu ovog Rje{enja i njegov je sastavni dio. 2. Danom stupanja na snagu ovog Rje{enja prestaje va`iti Rje{enje o utvr|ivanju Liste otrova koji se mogu stavljati u promet ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i Rje{enje o izmjenama i dopunama Rje{enja o utvr|ivanju Liste otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i
Pravilnik o obrascu, sadržaju i postupku obavještavanja o važnim karakteristikama proizvoda i ambalaže od strane proizvođača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/08 06.02.2008 ambalaža PRAVILNIKO OBRASCU, SADR@AJU I POSTUPKUOBAVJE[TAVANJA O VA@NIMKARAKTERISTIKAMA PROIZVODA I AMBALA@E OD STRANE PROIZVO\A^AI. OP]E ODREDBE^lan 1.Ovim Pravilnikom utvr|uju se obrazac, sadr`aj i postupakobavje{tavanja prodava~a i potro{a~a o va`nim karakteristikamaproizvoda i ambala`e sa stanovi{ta upravljanja otpadom, kao i ona~inu tretmana u slu~aju kraja `ivotnog ciklusa proizvoda iotpada nastalog iz njega.II. DEFINICIJE^lan 2.Pod pojmom proizvo|a~, u smislu ovog Pravilnika, smatra se proizvo|a~ ili uvoznik gotovih proizvoda, kao i na proizvo|a~ambala`e za pakovanje gotovih proizvoda.Pod pojmom gotov proizvod, u smislu ovog Pravilnika,smatra se roba ili materijal u stanju u kakvom se kona~nopojavljuje na tr`i{tu, tj. u stanju u kojem je direktno (bez daljeprerade) upotrebljiv od krajnjih korisnika.Zavisno od sastava i fizi~ko-hemijskih svojstava, gotovproizvod se na tr`i{tu mo`e javiti upakovan u ambala`u ili beznje.Pod pojmom ambala`a, u smislu ovog Pravilnika, smatrajuse materijali koji se koriste za pakovanje gotovih proizvoda radinjihove za{tite, olak{anog rukovanja ili transporta, uklju~uju}iprimarnu, sekundarnu i tercijarnu ambala`u.^lan 3.Gotov proizvod i pripadaju}a ambala`a na etiketi, ili nasamom materijalu ambala`e u koju je upakovan gotov proizvodili na samom materijalu proizvoda u slu~aju da se ne koristiambala`a, na vidnom mjestu, moraju sadr`ati informacije ova`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e sa stanovi{taupravljanja otpadom.Tekstualni navodi o karakteristikama proizvoda i ambala`e ujezi~kom smislu u najve}oj mogu}oj mjeri moraju bitipojednostavljeni, kako bi se postiglo da ih {to ve}i broj korisnikarazumije.Za navod o karakteristikama proizvoda odgovoran jeproizvo|a~ gotovog proizvoda. Izuzetno, u slu~aju uvozagotovih proizvoda, uvoznik je du`an obezbijediti potrebneinformacije u saradnji sa inostranim proizvo|a~em. Broj 6 – Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 6.2.2008.Proizvo|a~ ambala`e du`an je obezbijediti informacije okarakteristikama ambala`e sa stanovi{ta upravljanja otpadom,neovisno od proizvo|a~a gotovog proizvoda, ili u saradnji sanjim.^lan 4.Informacije o va`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e mogu se obezbijediti na slijede}e na~ine:–{tamparskim tehnikama koje obezbje|uju postojanost{tampe, direktno na materijalu ambala`e ili direktno nasamom proizvodu,–utiskivanjem ili `igosanjem u sam materijal ambala`e i–upotrebom trajnih etiketa sa postojanim nanosima boje{tampe i trajnim adhezivnim svojstvima.Boje upotrebljene za {tampu moraju biti postojane premasun~evoj svjetlosti, toploti, alkoholu i uticaju vlage. Preporu~ujese kori{tenje kombinacija boja pozadine i slova navoda sa jakimkontrastima (npr. crno/bijelo, crveno/zeleno, plavo/`uto,`uto/ljubi~asto, plavo/narand`asto, itd.), kao i upotreba slova {toje mogu}e ve}ih dimenzija. Za tekstualne ili simboli~ke navodeizrazitih ograni~enja u pogledu na~ina zbrinjavanja proizvoda iliambala`e na kraju `ivotnog ciklusa (nakon isteka navedenogroka trajanja ili nakon promjene svojstava uslijed kojih proizvodili ambala`a postaju otpadni materijali, tj. neupotrebljivi zaizvornu namjenu), kao i posebnih osobina proizvoda ili ambala`e koje su razlog takvih ograni~enja, preporu~uje se upotrebacrvene boje za takve navode, osim na crvenoj podlozi, kada jepotrebno koristiti neku kontrastnu boju, npr. bijelu, crnu, `utu ilizelenu.III. AMBALA@A^lan 5.Informacije koje se navode za ambala`u obuhvataju:–u slu~aju plasti~ne ambala`e, standardni evropskiidentifikacioni broj za vrstu kori{tenog materijalaambala`e - brojevi od 1 do 6 (1 za polietilenterftalat, 2 zapolietilen visoke gusto}e, 3 za polivinilhlorid, 4 zapolietilen niske gusto}e, 5 za polipropilen, 6 zapolistiren, O za ostale plasti~ne materijale); poredbroj~anog simbola, potrebno je dodatno navestiuobi~ajene razumljive skra}enice za nazive materijalaambala`e: PEHD, PE-HD ili HDPE za polietilen visokegusto}e, PELD, PE-LD ili LDPE za polietilen niskegusto}e, PVC za polivinil hlorid, PS za polistiren, tePET za polietilenterftalat–u slu~aju papirne i kartonske ambala`e, tekstualninavod "PAP" ili "PAPIR" ,–u slu~aju alumijske ambala`e, tekstualni navod "Al","ALU", "ALUMINIJ" ili - ALU MINIUM"–u slu~aju bakarne ambala`e, tekstualni navod "Cu" ili"BAKAR"–u slu~aju `eljezne ili ~eli~ne ambala`e, tekstualni navod"Fe" ili simbola magneta–u slu~aju ostale metalne ambala`e, tekstualni navod"MET" ili "METAL",–u slu~aju drvene ambala`e, tekstualni navod "DRVO",–u slu~aju platnene ambala`e, tekstualni navod"TEKSTIL", "TEX TILE" i–u slu~aju staklene ambala`e, tekstualni navod"STAKLO" ili "GLASS"Identifikacioni broj i/ili tekstualni navod mora biti navedenunutar simbola recikla`e ili ispod njega (primjeri tipi~nihsimbola recikla`e navedeni su u Prilogu 1).Ako ambala`a sadr`i vi`e razli~itih materijala, na svakom odnjih pojedina~no se navodi odgovaraju}i identifikacioni broj i/ilitekstualni navod ili, ukoliko to nije mogu}e, zbirno na jednommjestu identifikacioni brojevi i/ili tekstualni navodi za svekonstitutivne materijale ambala`e.Na ambala`i se obavezno navode i informacije o posebnimograni~enjima u pogledu tretmana ili skladi{tenja nakon {toambala`a postane otpadni materijal, uklju~uju}i zabranuspaljivanja i mije{anja sa pojedinim drugim materijalima.IV. GOTOV PROIZVOD^lan 6.Informacije koje se navode za gotov proizvod obuhvataju:–informaciju o roku upotrebe proizvoda,–ukoliko se radi o neopasnom proizvodu podobnom zaaerobnu ili anaerobnu razgradnju (hrana, vrtni otpad,papir, karton), navod: "biorazgradljiv sadr`aj",–navod ograni~enja i zabrana u vezi zbrinjavanjaproizvoda, ostatka proizvoda ili ambala`e nakonupotrebe, isteka roka trajanja proizvoda iliupotrebljivosti proizvoda, {to uklju~uje slijede}enavode:–navod: "ZABRANJENO ODLAGANJE U KONTEJ -NERE KOMUNALNOG OTPADA", uz isticanjesimbola ove zabrane (primjer simbola je dat u Prilogu 1), u slu~aju gdje je to primjenjivo,–navod: "ZABRANJENO BACATI U KANA LIZA -CIJU, NA ZEMLJU, U RIJEKE, POTOKE, JEZERA,MORE", uz isticanje simbola takve zabrane (primjersimbola je dat u Prilogu 1), u slu~aju gdje je toprimjenjivo,–navod: "ZABRANJENO SPALJIVANJE", pra}eno isimbolom zabrane spaljivanja (primjer simbola je dat uPrilogu 1), u slu~aju gdje je to primjenjivo,–navod: "ZABRANJENO MIJE[ANJE SA DRUGIMVRSTAMA OTPADA" ili "ZABRANJENOMIJE[ANJE SA OPASNIM OTPADOM" u slu~ajugdje je to primjenjivo.V. GOTOV PROIZVOD I AMBALA@A^lan 7.U cilju ostvarivanja efikasnosti zbrinjavanja proizvoda,ostataka proizvoda ili ambala`e nakon upotrebe, isteka rokatrajanja proizvoda ili upotrebljivosti ambala`e i na gotovproizvod i na ambala`u navode se slijede}e upute o specifi~nimpostupcima tretmana ili postupaka:–navod "ODLO@ITI U KONTEJNER ZA ________",gdje je to primjenjivo,–navod "POVRATNA AMBALA@A (KAUCIJA ____KM)" ,gdje je to primjenjivo,–navod: "NEUPOTRIJEBLJENI/PREOSTALI PROIZVODU CILJU ZBRINJAVANJA (OBAVEZNO) VRATITIPROIZVO\A^U", gdje je to primjenjivo,–u slu~aju papirne ili kartonske ambala`e, navod:"PRESAVITI" ili "PRESOVATI", pra}enosimboli~kim prikazom, gdje je to primjenjivo,–u slu~aju plasti~nih boca (PET, HDPE), navod:"ODVOJITI POKLOPAC/^EP", gdje je to primjenjivo,–u slu~aju staklene ambala`e, navod: "ODVOJITIPOKLOPAC/^EP" i "NE MIJE[ATI SA STAKLOMDRUGIH BOJA", gdje je to primjenjivo,–navod primjenjivih standardnih me|unarodnih simbolaza dozvoljene ili preporu~ene postupke s ambala`om ipreostalim sadr`ajem proizvoda nakon upotrebe ilinakon isteka roka trajanja proizvoda, u skladu saslijede}om standardnom listom simbola (poredstandardnog simbola potrebno je obavezno uvijeknavesti i odgovaraju}i tekstualni navod, tj. poja{njenjepreporu~enog postupka):SimbolPreporu~eni postupakR1Upotrijebiti kao gorivo radi energetskog iskori{tavanjaR2+Regenerirati ili na drugi na~in iskoristiti rastvara~R3+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti ostale organske materije(uklju~uju}i metode kompostiranja i druge procese biolo{ketransformacije)R4+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti metale ili komponente sa sadr`ajem metala Srijeda, 6.2.2008.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 6 – Strana 27R5+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti ostale neorganskematerijaleR6+Regenerirati kiseline ili bazeR7+Iskoristiti komponente radi smanjenja zaga|enja okoli{aR8+Iskoristiti komponente katalizatoraR9+Re-rafinirati (regenerirati) ili na drugi na~in ponovo koristitimazivo uljeR10+Iskoristiti za tretman zemlji{ta u poljoprivredne svrhe ili radiekolo{kog unaprije|enjaR11Dalja upotreba otpada nastalog u bilo kojem postupkunavedenom od R1 do R10D1+Odlo`iti na ili u zemlju (npr. na deponiju)D2+Tretirati zemlji{te (npr. biolo{ka razgradnja te~nosti ili muljevau zemlji{tu)D3+Dubinski ubrizgati (npr. ubrizgavanje te~nih otpadnihmaterijala u bunare, prirodne podzemne {upljine)D4+^uvati na povr{ini zemlji{ta (npr. ~uvanje otpadnih te~nosti ilimuljeva u bazenima ili lagunama)D5+Odlo`iti na specijalnu deponiju (npr. odlaganje u }elije posebne }elije izolirane od okoli{a)D6+Ispustiti u povr{inske vode osim u mora i okeaneD7Ispustiti u mora i okeaneD10Spaliti na zemlji{tuD12Tr
Ispravka Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/06 18.12.2006 SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 51/06 tehnički pregled ISPRAVKA 1. U ~lanu 14. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 51/06), u prvoj koloni 5. reda tabele, u drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500". U istom ~lanu u prvoj koloni 6. reda tabele, u drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500".
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/06 19.07.2006 otpad UREDBUO SELEKTIVNOM PRIKUPLJANJU, PAKOVANJU IOZNA^AVANJU OTPADAOp}e odredbe^lan 1.Ovom Uredbom propisuju se mjere za selektivnoprikupljanje, identificiranje, skladi{tenje, pakovanje iozna~avanje otpada prije odlaganja, transporta ili prenosa dodrugog lica nadle`nog za povrat komponenti ili odlaganje i tona na~in koji {titi ljudsko zdravlje, okolinu, podsti~e povratkomponenti i ponovno kori{tenje otpada.Odredbe ~l. 14-26. ove Uredbe primjenjuju se samo nageneratore ("proizvo|a~e"), vlasnike, prikuplja~e, prevoznikerabljenih mazivih ulja, te preduze}a i pojedince koji provodeoperacije kona~nog zbrinjavanja rabljenih ulja.^lan 2.Ova Uredba ne odnosi se na:1)ku}ni otpad;2)otpad koji se ne proizvodi u doma}instvima ali je isti kaoili veoma sli~an po svojoj prirodi ku}nom otpadu, u~ijem slu~aju proizvo|a~i otpada su du`ni da ga predajukomunalnim preduze}ima za otpad u skladu sa ~lanom25, stav 3, Zakona o upravljanju otpadom;3)otpad proizveden u zdravstvenim ustanovama;4)otpad koji je odlo`en ili iz kojeg je obavljen povratkomponenti ili koji je skladi{ten kod operatera kojiposjeduje dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinskudozvolu (u daljnjem tekstu: dozvola).Prikupljanje i skladi{tenje otpada prije transporta, povratakomponenti ili odlaganja^lan 3.Proizvo|a~i otpada prikupljaju otpad koji se javlja nanjihovom podru~ju ili koji rezultira direktno od njihovihaktivnosti, a taj otpad trebaju skladi{titi na odre|enoj(im)lokaciji/lokacijama prije njegovog odlaganja ili transporta,uklju~uju}i prevoz do odgovornog lica za povrat komponentiili odlaganje otpada.Identifikacija otpada^lan 4.Proizvo|a~ otpada du`an je da identifikuje sve vrste otpada koje se proizvode u odre|enom postrojenju koriste}i kaoreferentnu listu otpada iz Pravilnika o kategorijama otpada salistama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 9/05).Proizvo|a~ je posebno du`an da identifikuje opasni otpadkoji proizvodi.Ako operater skladi{ti otpad za koji mu nije poznat sadr`aj, du`an je da poduzme mjere koje uklju~uju detaljno ispitivanje i sprovo|enje hemijske analize u cilju utvr|ivanja karakteristikaotpada.Do utvr|ivanja karakteristika otpad se tretira kao opasniotpad.Postupanje sa otpadom i skladi{tenje otpada^lan 5.Proizvo|a~ ili vlasnik otpadnog materijala koji skladi{tiotpad prije njegovog prenosa, transporta, povrata komponentiili odlaganja du`an je da obezbijedi da se otpad skladi{ti i popotrebi pakuje na slijede}i na~in:1)otpad se ne smije prosuti ili rasuti kao rezultat tretiranjaotpada ili prirodnih pojava;2)te~ni otpad i procjedne vode se ne smiju ispu{tati uodvode, vodene tokove ili okolno zemlji{te;3)otpad mora biti obezbije|en od vandalizma, kra|e,manipulacije od strane neovla{tenih ljudi i `ivotinja ilibilo koje druge vrste neprilika;4)otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu, niti smije biti uzrok uznemiravanja uslijed razvojaneprijatnih mirisa ili naru{avanja estetskih karakteristikakrajolika.Otpad ma te rijal mora biti sigurno i bezbjedno skladi{ten uodgovaraju}im kontejnerima.Razdvajanje i mije{anje otpada^lan 6.Otpad koji je namijenjen razli~itim preduze}ima zaupravljanje otpadom ili koji }e biti izlo`en razli~itimaktivnostima upravljanja mora biti razdvojen.Otpad se ne smije mije{ati ako bi takav postupak ometao ili sprije~io aktivnosti na povratu komponenti ve}ine ilicjelokupne koli~ine otpada.Otpad koji se prikuplja po sistemu selektivnog prikupljanja otpada, potrebno je prethodno odvojiti od ostale koli~ineproizvedenog otpada.Otpad koji u me|usobnom kontaktu izaziva hemijskereakcije mora se razdvojiti kako bi se sprije~ila hemijskareakcija u slu~aju curenja.Pakovanje otpada^lan 7.Otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenog lica popotrebi zahtijeva pakovanje u kontejner ili u ambala`uprethodno dogovorenu sa prevoznikom uzimaju}i u obzir vrstuvozila ili prevoznog sredstva kako bi otpadni materijal biobezbjedan i ne bi se mogao prosuti ili raznijeti tokomprijevoza.Opasni otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenog lica pakuje se u bezbjednu zatvorenu ambala`u koja mo`e da izdr`i optere}enje svakodnevne upotrebe i umjerene uvjeteskladi{tenja i koja sprje~ava da otpad do|e u kontakt saokolinom, u skladu sa posebnim propisima o transportuopasnih roba.Ambala`a i naljepnice moraju biti izra|ene od materijalakoji ne reaguje na opasni otpad na na~in na koji bi predstavljali opasnost po ljudsko zdravlje i okolinu.Ozna~avanje otpada^lan 8.Otpad koji se skladi{ti u zatvorenim kontejnerima ili koji se vizuelno ne mo`e identifikovati treba da bude ozna~enenatpisom (etiketom) sadr`aja.Za opasni otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenoglica a koji posjeduje jednu od slijede}ih karakteristika:1)eksplozivan,2)oksidiraju}i,3)veoma zapaljiv,4)nadra`uju}i, 5){tetan,6)toksi~an,7)kancerogen,8)toksi~an za reprodukciju,9)korozivan,10)mutageni,11)ekotoksi~an, ambala`a se obilje`ava nazivima opasnihsupstanci koje prvenstveno ~ine otpad opasnim kao iodgovaraju}im me|unarodno priznatim simbolima iopisima opasnog otpada i standardnim frazama zaobilje`avanje rizika i sigurnosti (R i S fraze) koje sekoriste u dr`avama Evropske unije.Ako se sastav ili karakteristike opasnog otpada u ve}ojmjeri ne razlikuju od supstanci koje ve}inski ~ine otpad koji seproizvodi i ako se otpad skladi{ti u orginalnoj ambala`i zanavedenu supstancu, mogu se koristiti upozoravaju}enaljepnice (etikete) / obilje`ja koja su ve} prisutna na ambala`ipod uvjetom da su popra}ena ostalim neophodnim navedenimu stavu 2. ovog ~lana.Ako je sastav opasnog otpada nepoznat i ne mo`e se sasigurno{}u utvrditi, ambala`a treba da sadr`i naljepnicu"Opasan otpad, sastav nepoznat". U tom slu~aju, upozo -ravaju}a naljepnica mora sadr`ati simbole za opasni otpad "T"(toksi~an) i "F" (lako zapaljiv) i R frazu R11-R23, R24, R25kao i S frazu S1-S3, S7, S9 - S36, S37, S39.Obilje`ja navedena u stavu 2. ovog ~lana nisu potrebne za:1)ambala`u za opasni otpad na kojoj su ve} prisutneupozoravaju}e naljepnice po drugom sistemuobilje`avanja pod uvjetom da ti natpisi pru`aju isteinformacije;2)ambala`u za opasni otpad koja se koristi isklju~ivo zatrans port otpada pod uvjetom da je ta ambala`aobilje`ena u skladu sa odredbama Nacrta Zakona oprijevozu opasnih materija BiH; ili3)ambala`u za opasni otpad koji se odla`e u prijemnimpostrojenjima a koja je propisno obilje`ena sigurnosnimpodacima.Sva obilje`ja (etikete) na ambala`i moraju biti izra`ena najednom od jezika u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini,trebaju biti vodootporna i otporna na vanjske uvjete i utjecaje,trebaju da pru`e odgovaraju}e informacije o koli~ini, sastavu iopasnim karakteristikama otpada, o mjerama predostro`nostitokom tretmana otpada i o mjerama koje je neophodno preuzeti u slu~aju nezgode.Obilje`je se stavlja na jednu ili vi{e stranica ambala`e biloto direktno na ambala`u ili na posebnu oznaku izra|enu za ovesvrhe na na~in da bude horizontalno ~itljivo ako je ambala`a unormalnom polo`aju.Obilje`je se stavlja na zajedni~ku ambala`u kada jepotrebno na naljepnici navesti broj upakovanih jedinica uzajedni~kom paketu.U slu~aju da nije mogu~e nalijepiti naljepnicu direktno naambala`u zbog njene veli~ine ili oblika, mogu}e je na ili uzambala`u prilo`iti posebnu etiketu ili obilje`avaju}u plo~icu.Trans port otpada^lan 9.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada ne smije deponovati otpad ilisvjesno dozvoliti da se otpad deponuje na bilo koju lokacijuako ne posjeduje dozvolu i ako odlaganje nije u skladu saodredbama iz dozvole.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada ne smije tretirati ili odlagatiotpad ili svjesno uzrokovati ili svjeno dozvoliti tretiranje iliodlaganje otpada, ako navedene aktivnosti nisu u skladu saodredbama iz dozvole, osim u slu~aju da je koli~ina ili vrstaotpada takva da nije potrebno posjedovati dozvolu zaupravljanje otpadom.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada smije prenositi otpad do tre}e osobe,ako je ta osoba ovla{tena da prevozi, skladi{ti, obnavljaili odla`e otpad navedene vrste ili sastava.Prevoznik otpada je du`an preduzeti mjere koje }eosigurati:1)da se otpad koji je poslan u odvojenim kontejnerima nemije{a, i2)da se oznake (etikete) odr`avaju u ~itljivom stanju dopredaje po{iljke primaocu otpada.Opasni otpad^lan 10.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada koji transportuje opasni otpad do operatera unutar Federacije Bosne i Hercegovine moraosigurati da otpad bude pra}en ispunjenim formularom koji jeu prilogu 1 ove Uredbe (u daljnjem tekstu: transportnadokumentacija), a mo`e se nabaviti u nadle`nom kantonalnomministarstvu za za{titu okoli{a.Transportnu dokumentaciju potpisuju prevoznik otpada iprimalac otpada.U slu~aju da isti prevoznik vi{e puta prevozi sli~ne vrsteotpada za trans port mo`e obezbijediti jednu transportnudokumentaciju koja va`i za odre|eni pe riod a najdu`e do 12mjeseci.Kopija transportne dokumentacije ~uva se u arhiviprevoznika i primaoca otpada u periodu od dvije godine oddana transporta otpada.U periodu iz stava 3. ovog ~lana prevoznik je du`andostaviti transportnu dokumentaciju u roku od sedam dana oddana prijema pismenog zahtjeva kantonalnog ministranadle`nog za okoli{.Za trans port opasnog otpada za koji je obezbije|enadokumentacija utvr|ena propisom iz ~lana 32. stav 5. Zakona o upravljanju otpadom, ne obezbje|uje se transportnadokumentacija iz stava 1. ovog ~lana.^lan 11.Za potrebe transporta otpada po{iljalac, prevoznik iprimalac otpada du`ni su:1)po{iljalac, prije predaje po{iljke prevozniku da ispuni dio A i dio D transportne dokumentacije u pet primjeraka;2)prevoznik, kod preuzimanja po{iljke, da ispuni dio B idio C transportne dokumentacije u pet primjerakazajedno sa po{iljaocem;3)po{iljalac da:(a)preda prva ~etiri primjerka transportne dokumen -tacije prevozniku, i(b)zadr`i preostali primjerak;4)prevoznik da osigura da po{iljku sve vrijeme pratitransportna dokumentacija i prilikom dostave po{iljkeprimaocu otpada, dati ~etiri primjerka;5)primalac robe da, kod preuzimanja po{iljke:(a)ispuni dio E u ~etiri primjerka,(b)zadr`i jedan primjerak,(c)vrati jedan primjerak prevozniku, koji zadr`avaovaj primjerak,(d)dostavi jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ sa ~ijeg se podru~ja {aljepo{iljka otpada i(e)dostavi jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ na podru~ju prijema po{iljke.Broj 38 – Strana 3994SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 19.7.2006. Srijeda, 19.7.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 38 – Strana 3995^lan 12.Ukoliko primalac otpada odbije primiti po{iljku otpadadu`an je:1)upisati na dio E u svim primjercima transportnedokumentacije da po{iljka nije prihva}ena,2)zadr`ati jedan primjerak transportne dokumentacije,3)vratiti jedan primjerak transportne dokumentacijeprevozniku,4)dostaviti jedan primjerak transportne dokumentacijekantonalnom ministarstvu nadle`nom za okoli{ sa ~ijegse podru~ja {alje po{iljka, i5)dostaviti jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ na podru~ju prijema po{iljke;Ukoliko primalac otpada odbije primiti po{iljku otpadapo{iljalac je du`an osigurati da se po{iljka vrati po{iljaocu ilipremjesti drugom primaocu otpada uz obezbje|enje novetransportne dokumentacije.Po{iljalac je du`an, u roku od tri dana od dana vra}anja ilipremje{tanja po{iljke drugom primaocu dostaviti pismeniizvje{taj kantonalnom ministarstvu nadle`nom za okoli{ sa~ijeg se podru~ja {alje po{iljka otpada.^lan 13.U prilogu ove Uredbe nalazi se formular za transportnudokumentaciju.^lan 14.Rabljena uljaDefinicijePojam Rabljeno ulje ozna~ava otpadni proizvod izaplikacija mazivih ulja, ~ije izvorne karakteristike su se u tokuupotrebe, skladi{tenja ili prevoza u tolikoj mjeri promijenile da vi{e nije prikladno za izvorno namijenjene primjene.Tretman (obrada) ili zbrinjavanje rabljenih ulja uklju~ujemetode reprocesuiranja, regeneracije, sagorijevanja u ciljuenergetskog iskori{tavanja i spaljivanje u spalionicamaopasnog otpada.Reprocesuiranje ozna~ava uklanjanje nerastvorljivih kon -tami nata i proizvoda oksidacije iz rabljenog ulja putemzagrijavanja i jednostavnih hemijskih ili mehani~kih operacija,kao {to su talo`enje, filtracija, dehidratacija ili centrifugiranje.Regeneracija ili rerafinacija ozna~ava proizvodnju baznihulja iz rabljenih ulja pomo}u kompleksnijih procesa kojiuklanjaju kontaminate, proizvode oksidacije i degradacijemazivih ulja, te aditive.Skra}enica PCB/PCTozna~ava polihlorirane bifenile, po li -hlorirane terfenile, monometiltetrahlorodifenilmetan, mono -metil dihloro difenil metan, monometildibromodifenilmetan, kaoi smjese koje sadr`e bilo koju od ovih supstanci ukoncentracijama ve}im od 0,005 % (maseni procenat).^lan 15.Rabljena ulja se prema sadr`aju kontaminata svrstavaju uslijede}e kategorije:1)I kategorija - rabljena motorna ulja, hidrauli~na ulja, uljaza zup~aste prenosnike, ulja za tur bine i kompresoremineralne uljne osnove, sa ukupnim sadr`ajem halogenaod maksimalno 2g/kg i ukupnim sadr`ajem PCB/PCT od maksimalno 20 mg/kg (ppm). Ukoliko je to mogu}e, ulja ove kategorije je najbolje podvrgnuti regeneraciji.Ukoliko to nije mogu}e, takva ulja se mogu sagorijevatikao gorivo, pri ~emu operater postrojenja zasagorijevanje mora uzeti u obzir maksimalne dozvoljeneemisije polutanata u zrak propisane federalnim ikantonalnim zakonima o za{titi zraka i njihovimprovedbenim propisima, ili spaljivati u spalionicamaopasnog otpada.2)II kategorija - rabljena ulja sa sadr`ajem PCB/PCT vi{imnego ulja II Kategorije, a koja se mogu regenerirati,sagorijevati kao gorivo ili spaljivati u spalionicamaopasnog otpada, u zavisnosti od primijenjene tehnologije i uz odobrenje operatera postrojenja ovla{tenog za takavtretman. Regeneracija takvih ulja je dozvoljena samo ako primijenjeni proces regeneracije omogu}uje da sesadr`ani PCB/PCT uni{te ili da se njihov rezultiraju}isadr`aj u regeneriranim uljima smanji tako da neprema{uje 50 ppm. Ako se ulje ove kategorije `elisagorijevati kao gorivo, njegov maksimalni sadr`ajPCB/PCT ne smije prekora~iti 50 ppm, a operaterpostrojenja za sagorijevanje mora uzeti u obzirmaksimalne dozvoljene emisije polutanata u zrakpropisane federalnim i kantonalnim zakonima o za{titizraka i njihovim provedbenim propisima.4)III kategorija - rabljena maziva nepoznatog porijekla ilisastava, rabljena ulja iz procesa obrade metala, tetransformatorska ulja sa sadr`ajem PCB/PCT ve}im od50 mg/kg (ppm),, koja se moraju spaljivati u propisnimspalionicama opasnog otpada uz potpuno uklanjanjerezultiraju}ih toksi~nih gasova i punu kontrolu tem per a -ture spaljivanja, vremena retencije (zadr`avanja) iturbulencije.^lan 16.Rabljeno ulje jedne kategorije ne smije se mije{ati sarabljenim uljima drugih kategorija, niti sa gorivima, glikolima(antifriz), rastvara~ima, poljoprivrednim hemikalijama,te~nostima za ko~nice, vodom, opasnim supstancama poputPCB/PCT, supstancama koje sadr`e ili se sumnja da sadr`ePCB/PCT u koncentracijama ve}im of 50 mg/kg (kao u slu~aju nekih ulja kori{tenih kod transformatora, elektri~nihkondenzatora ili hidrauli~nih sistema), osim ako je to zvani~nodozvoljeno pismenim putem od strane operatera ovla{tenogpostrojenja za tretman u kojem se ulje namjerava tretirati.Ovo je prvenstveno primjenjivo u slu~aju propisnogspaljivanja smjesa ulja I, II i III kategorije u spalionicamaopasnog otpada. Ukoliko nije poznato kojoj kategorijipripadaju rabljena ulja, potrebno je svaku pojedinu vrstu ulja(npr. motorna ulja, hidrauli~na ulja, itd.) skladi{titi odvojeno,osim ako je njihovo mije{anje zvani~no dozvoljeno pismenimputem od strane operatera ovla{tenog postrojenja za tretman ukojem se ulje namjerava tretirati.^lan 17.Generatori rabljenih ulja du`ni su prikupiti minimalniprocenat generiranih rabljenih ulja prema slijede}oj tabeli:Vrsta rabljenih uljaMinimalna koli~inakoja se mora prikupiti (%)Motorna ulja45Ulja za zup~aste prenosnike75Hidrauli~na ulja75Ulja za tur bine80Ulja za kompresore50Elektroizolaciona ulja (ulja za elektri~netransformatore, kondenzatore, i sl.)80Ulja za prenos topline70Ulja za obradu metala (uklju~uju}i emulziona ulja)50Ulja za klizne staze20^lan 18.Generatori rabljenih ulja moraju nadle`nom organu koji jeizdao njihovu okolinsku dozvolu ili dozvolu za upravljanjeotpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvje{taj sa podacima o koli~inama i vrstama (ili kategorijama) rabljenihulja koja su prikupili u toku prethodne godine.Odredba stava 1. ovog ~lana ne odnosi na doma}instva.^lan 19.Generatori rabljenih ulja mogu sa drugim subjektimasklopiti ugovor o prikupljanju rabljenih ulja u njihovo ime.^lan 20.Generatori, vlasnici, prikuplja~i, prevoznici rabljenih ulja,kao i preduze}a ili pojedinci koji provode operacije kona~nogzbrinjavanja rabljenih ulja, moraju voditi mjese~nu evidencijukoli~ina i vrsta rabljenih ulja s kojima rade.Evidencija se mora ~uvati najmanje 5 godina.Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na doma}instva.^lan 22.Svi kontejneri sa sadr`ajem rabljenog ulja moraju bitiozna~eni natpisom ili etiketom sa navodom: "RABLJENOULJE _________ (vrsta ili kategorija)" ili "RABLJENO________(vrsta) ULJE".^lan 22.Preduze}a ili pojedinci koji skladi{te rabljena ulja moraju~uvati dva uzorka od po 1 litar od svake pojedina~ne koli~inerabljenog ulja skladi{tene u odvojenim kontejnerima.Uzorci se moraju dr`ati u jasno ozna~enim plasti~nim ili~eli~nim kontejnerima.Etiketa mora sadr`avati podatke o porijeklu, da tumprijema, vrsti ili kategoriji rabljenog ulja.Kontejneri (kanisteri i sl.) i naprave za uzimanje uzorakamoraju biti odr`avani ~isti u cilju spre~avanja kontaminacijeuzorkovanog ulja.^epovi kontejnera/kanistera moraju osiguravati dobrozaptivanje.Odredba ovog ~lana ne odnosi na doma}instva.^lan 23.Svako skladi{tenje, prevoz ili tretman rabljenog ulja morabiti propra}en odgovaraju}om dokumentacijom sa navodomklju~nih fizi~kih i hemijskih svojstava rabljenog ulja, {touklju~uje najmanje temperaturu plami{ta, sadr`aj PCB/PCT ihalogena (hlor, brom, flour).Odredba stava 1. ovog ~lana ne odnosi se na skladi{tenjerabljenih ulja u doma}instvu.^lan 24.Centri za prikupljanje ili stanice za trans fer rabljenih uljamoraju biti jasno ozna~eni postavljanjem oznake sa slovimadimenzija najmanje 20 x 30 cm.^lan 25.Prikupljanje, prevoz i tretman, tj. zbrinjavanje rabljenihulja mogu obavljati samo preduze}a ili pojedinci koji posjeduju okolinsku ili dozvolu za upravljanje otpadom.Pojedina~ni trans fer rabljenih mazivih ulja iz doma}instava do centara za prikupljanje ili trans fer stanica je izuzet odobaveze posjedovanja dozvole.^lan 26.Nepridr`avanje odredaba ove Uredbe, a naro~ito onih kojise odnose na obavezu spre~avanja mije{anja ulja razli~itihkategorija, obavezu vo|enja evidencije i ~uvanja uzoraka,obavezu osiguravanja odgovaraju}eg ozna~avanja kontejnera,kao i nedostavljanje ta~nih podataka o sadr`aju rabljenog uljadaljim primaocima ulja (u slu~aju preuzimanja radi transfera ili tretmana), podlije`u sankcioniranju u skladu sa Zakonom oupravljanju otpadom
Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 31/06 21.06.2006 otpad UREDBUO OBAVEZI DOSTAVLJANJA GODI[NJEGIZVJE[TAJA O ISPUNJENJU UVJETA IZ DOZVOLEZA UPRAVLJANJE OTPADOM^lan 1.Ovom Uredbom propisuje se sadr`aj godi{njeg izvje{taja oispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate za upravljanje otpadom (u daljnjem tekstu:dozvole) i drugim podacima.^lan 2.Proizvo|a~i otpada i operatori postrojenja ili pogona zatretman otpada, kojima je izdata dozvola du`ni su nadle`nomorganu koji je izdao dozvolu (u daljnjem tekstu: nadle`ni or gan)dostaviti godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole do 31.marta naredne godine za prethodnu godinu.^lan 3.Godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole sadr`iminimalno slijede}e podatke:1)o podnosiocu izvje{taja:–ime i prezime odgovorne osobe, –naziv preduze}a,–adresa pogona ili postrojenja,–broj i da tum izdavanja dozvole,–za deponije otpada i finansijske garancije zapokrivanje tro{kova rizika od mogu}ih {teta, ~i{}enje i postupke nakon eventualnog zatvaranja pogona,raspolo`ivih 31. decembra teku}e godine za koju seizvje{taj dostavlja; kao dokaz prilo`iti izvodbankovnog ra~una, potvrdu o va`e}em sklopljenomugovoru o osiguranju ili drugi dokaz,–da tum dostavljanja izvje{taja;2)vrste i ukupne koli~ine otpada po kategorijama (sakodovima u skladu s Pravilnikom o kategorijama otpadasa listama) proizvedenog ili tretiranog u toku proteklegodine,3)ulazno-izlazni bilans pojedinih otpadnih materijala pomjesecima (ne odnosi se na proizvo|a~e otpada),4)o porijeklu i daljem odredi{tu otpada po mjesecima (uslu~aju deponije samo navesti porijeklo, a proizvo|a~iotpada trebaju navesti samo dalje odredi{te),5)sa`ete izvje{taje o provedenim kontrolama u toku godine(datumi, podaci o izvr{iocima kontrola, sa`eti nalazikontrola, detalji o bilo kakvim znatnim negativnimnalazima i usvojenim rje{enjima za otklanjanjenepravilnosti),6) o promjenama u odnosu na uvjete iz izdate dozvole u vezisa:–metodama tretmana otpada,–brojem uposlenih i njihovoj stru~nojosposobljenosti,–na~inu ili re`imu rada (broj smjena, du`ina trajanjasmjena, rad za vrijeme vikenda),–novim objektima na lokaciji pogona ili postrojenja,–ogradom, kapijom oko pogona ili postrojenja,–prilaznim putevima,–novom opremom ili ure|ajima,–lokacijama prikupljanja ili preuzimanja ulaznogmaterijala, u slu~aju da se taj materijal ne preuzimana lokaciji samog postrojenja za obradu ilizbrinjavanje;7)o ostalim promjenama:–vodoinstalaterski radovi unutar pogona/postrojenjaili u njegovoj neposrednoj blizini,–radovi na kanalizacionoj mre`i unutarpogona/postrojenja ili u njegovoj neposrednojblizini,–elektro-radovi unutar pogona/postrojenja,–podaci o drugim zna~ajnim infrastrukturnim promjenama;8)o kvarovima na ure|ajima/opremi, te o tome da li su takviure|aji/oprema popravljeni ili zamijenjeni;9)o nezgodama, prosipanju te~nosti, po`arima, poplavamana lokaciji pogona/postrojenja i/ili u njegovoj okolini;10)o bilo kakvim masovnim oboljenjima ljudi ili `ivotinja uokru`enju;11)o broju i vrsti pritu`bi okolnog stanovni{tva;12)o obustavama rada postrojenja du`im od 7 dana;13) uo~ene promjene ili nepravilnosti u vezi ulaznog otpada -promjene kvaliteta i sl. (ne odnosi se na proizvo|a~eotpada);14) o otpadu skladi{tenom du`e od 12 mjeseci (tretiranom ilinetretiranom otpadu - vrste, koli~ine i razlozi izostankatretmana, na~in i mjesto skladi{tenja - skladi{tenje naotvorenom ili skladi{tenje u zatvorenom/natkrivenomprostoru, skladi{tenje na betoniranoj podlozi ili nanebetoniranom tlu).U slu~aju odstupanja od uvjeta iz dozvole, potrebno je posebnoza svaku kategoriju ponaosob obrazlo`iti uzroke odstupanja.^lan 4.Godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole dostavlja senadle`nom organu na obrascu-formularu koji se nalazi u priloguove Uredbe.^lan 5.Nakon prijema i preliminarnog pregleda godi{njeg izvje{tajao ispunjenju uvjeta iz dozvole nadle`ni or gan mo`e dodatnozahtijevati dostavljanje podataka o:–potro{enim energentima u toku protekle godine (struja,lo` - ulje, ~vrsto gorivo, gas)–potro{enim pomo}nim sredstvima (maziva, rashladnete~nosti i sl.) u toku protekle godine.^lan 6.Primjerak godi{njeg izvje{taja o ispunjenju uvjeta iz dozvoledostavlja se inspektoru za{tite okoli{a.Dostavljeni podaci iz godi{njeg izvje{taja o ispunjenju uvjeta iz dozvole unose se u bazu podataka nadle`nog organa.
Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/06 09.06.2006 SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06 tehnički pregled Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5333 Na osnovu ~lana 8. stav 6. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/06), federalni ministar prometa i komunikacija donosi PRAVILNIK O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni uslovi u pogledu objekta, opreme i kadrova koje mora da ispunjava privredno dru{tvo, odnosno drugo pravno lice za obavljanje preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila (u daljnjem tekstu: vozila), uslovi, na~in i rokovi obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i na~in vo|enja evidencija o tim pregledima. ^lan 2. Preventivni tehni~ki pregledi mogu biti dnevni i periodi~ni. Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja se dnevno, a periodi~ni tehni~ki pregled u rokovima utvr|enim ovim Pravilnikom. ^lan 3. Preventivnom tehni~kom pregledu mo`e se pristupiti samo ako je vozilo ~isto i uredno obojeno, ako su mu svi sklopovi podmazani i bez uo~enih nedostataka. Preventivni tehni~ki pregled vozila mora se obaviti u potpunosti bez obzira da li je u toku pregleda utvr|ena neka neispravnost. ^lan 4. Periodi~ni tehni~ki pregled ne smije se obavljati za vrijeme dok se ispituje ispravnost ure|aja i opreme na kojima se vr{i tehni~ki pregled. ^lan 5. Ako se periodi~ni tehni~ki pregled vozila vremenski podudara sa redovnim tehni~kim pregledom i/ili pregledom u svrhu utvr|ivanja tehni~ko-eksploatacionih uslova za vozila, postupit }e se prema prioritetu pregleda. Prvi prioritet ima pregled za tehni~ko-eksploatacione uslove, drugi prioritet pripada redovnom tehni~kom pregledu, a tre}i periodi~nom pregledu. Dovoljno je obaviti pregled vi{eg prioriteta, te ukoliko je rezultat pozitivan za preostale preglede vr{i se samo ovjera. II. OBJEKAT, OPREMA I KADROVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA ^lan 6. Periodi~ni tehni~ki pregledi mogu se obavljati u stanicama tehni~kog pregleda koje ispunjavaju uslove propisane provedbenim propisom kojim se reguli{u uslovi rada, organizacioni i drugi uslovi za rad stanica tehni~kog pregleda i koje su ovla{tene od strane Federalnog ministarstva prometa i komunikacija za vr{enje tih pregleda. Periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravna osoba, odnosno servisna radionica koja je opremljena na na~in predvi|en ovim Pravilnikom i ispunjava uslove predvi|ene ~lanom 8. stav 4. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). ^lan 7. Objekat u kome se vr{i periodi~ni tehni~ki pregled, tehnolo{ka linija i njena opremljenost kod pravnog lica, odnosno servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika moraju biti prilago|eni vrsti vozila na kojima se obavljaju povjereni tehni~ki pregledi. ^lan 8. Pravnim osobama iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika mo`e se povjeriti obavljanje pojedinih vrsta periodi~nih tehni~kih pregleda samo ukoliko imaju opremu sa automatskim ispisom rezultata mjerenja za tu vrstu pregleda i zapo{ljavaju osobu sa polo`enim ispitom za kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila koja vr{i taj pregled. Oprema mora biti ispravna i najmanje jednom godi{nje umjerena, za {ta se izdaju posebni certifikati i kontrolne markice. Kontrolor tehni~ke ispravnosti koji obavlja periodi~ni pregled mora biti zaposlen kod pravne osobe i mora ispunjavati uslove propisane Pravilnikom o programu i na~inu stru~nog usavr{avanja, provjeri stru~nosti i polaganju stru~nih ispita za voditelje stanica tehni~kog pregleda i kontrolore tehni~ke ispravnosti vozila i provjeri stru~nosti zaposlenih koji rade na stru~nim poslovima tehni~kih pregleda vozila. III. USLOVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA III-1. Dnevni preventivni tehni~ki pregled vozila ^lan 9. Dnevni tehni~ki pregledi vozila obavljaju se svakog dana prije uklju~ivanja vozila u promet. ^lan 10. Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja voza~ koji }e upravljati vozilom. Lice iz stava 1. ovog ~lana koje obavlja dnevni tehni~ki pregled vozila, ispravnost vozila potvr|uje i ovjerava svojim potpisom na putnom nalogu. Ukoliko se prijevozni zadatak vozilom obavlja du`e od 24 sata, voza~ je du`an svakog dana prije uklju~ivanja vozila u promet, izvr{iti dnevni tehni~ki pregled na vozilu. ^lan 11. Prilikom obavljanja dnevnog tehni~kog pregleda vozila, (u skladu sa kategorizacijom vozila: M-putni~ki automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-priklju~na vozila), voza~ je du`an provjeriti: Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE 1.1. To~ak upravlja~a slobodan hod - vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N 1.2. Poluge za upravljanje i rukavci vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N 1.3. Zakretno postolje priklju~nog vozila vizuelnim pregledom O Broj 51 - Stranica 5334 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE 2.1. Radna, pomo}na i parkirna, ko~nica aktiviranjem u mjestu, po potrebi i u pokretu (hod pedale do 2/3 slobodnog hoda) M, N, O 3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1. Kratko svjetlo vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 3.2. Dugo svjetlo M, N 3.3. Prednje svjetlo za maglu M, N 3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag M, N, O 3.5. Prednja pozicijska svjetla M, N 3.6. Stra`nja pozicijska svjetla M, N, O 3.7. Stra`nje svjetlo za maglu M, N, O 3.8. Gabaritna svjetla M, N, O 3.9. Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla M, N 3.10. Katadiopteri M, N, O 3.11. Stop svjetla M, N, O 3.12. Pokaziva~i smjera M, N, O 3.13. Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera M, N, O 4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1. Vjetrobran i druge staklene povr{ine vizuelnim pregledom M, N, O 4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 4.3. Voza~ka ogledala vizuelnim pregledom M, N 5. TO^KOVI 5.1. Gume i naplatak vizuelnim pregledom M, N, O 6. MO TOR 6.1. Nivo ulja, rashladne i ko~ione te~nosti vizuelnim pregledom i provjerom stanja M, N 7. ELEKTRO URE\AJI I PRIJENOSNI MEHANIZAM 7.1. Gen er a tor, akumulator vizuelnim pregledom M, N 7.2. Remenje, remenice, lanac, lan~anici vizuelnim pregledom M, N 8. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI 8.1. Brzinomjer s putomjerom vizuelnim pregledom M, N 8.2. Kontrolne lampe na in stru - ment tabli vizuelnim pregledom M, N 8.3. Sirena vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 8.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj (euro tahograf) vizuelnim pregledom M, N 8.5. Ograni~iva~ brzine aktiviranjem M, N 8.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal pokaziva~a smjera vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 8.7. Ostali signalni ure|aji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugra|enih na vozilu vizuelnim pregledom M, N, O 9. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA 9.1. Mehani~ko kva~ilo vizuelnim pregledom M, N, O 9.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila vizuelnim pregledom M, N, O 10. OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA 10.1. Unutra{njost kabine, tovarni sanduk, sjedala i prostor za putnike vizuelnim pregledom M, N 10.2. Ure|aj za ventilaciju kabine i vjetrobrana vizuelnim pregledom M, N 10.3. Vrata i poklopci vozila vizuelnim pregledom M, N, O 10.4. Pokretni prozori i krovovi vizuelnim pregledom M, N, O 10.5. Brave vizuelnim pregledom M, N, O 10.6. Izlazi za slu~aj opasnosti vizuelnim pregledom M, N, O 10.7. Blatobrani vizuelnim pregledom M, N, O 10.8. Branici vizuelnim pregledom M, N, O 10.9. Izduvni sistem vizuelnim pregledom M, N 11. OPREMA VOZILA Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5335 Pregled ure|aja i opreme iz stava 1. ovog ~lana obavlja voza~ bez ure|aja za ispitivanje. ^lan 12. Ukoliko voza~ prilikom pregleda utvrdi nedostatak kojeg mo`e sam otkloniti, du`an je isti otkloniti prije uklju~ivanja vozila u promet. Ukoliko je nedostatak iz stava 1. ovog ~lana takav da ga voza~ ne mo`e sam otkloniti, du`an je preduzeti mjere kako bi se isti otklonio od strane stru~nog lica ili ovla{tene servisne radionice. III-2. Periodi~ni tehni~ki pregledi vozila ^lan 13. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila obavlja se, u zavisnosti od starosne dobi, vrste i namjene vozila, prema odredbama ovog Pravilnika. ^lan 14. Periodi~ni tehni~ki pregled obavlja se u vremenskim rokovima nakon {to vozilo pre|e propisan broj kilometara od dana prethodno obavljenog tehni~kog pregleda ili isteka vremenskog perioda, kako je dato slijede}om tabelom: Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 11.1. Aparat za ga{enje po`ara vizuelnim pregledom M, N, O 11.2. Sigurnosni trougao vizuelnim pregledom M, N, O 11.3. Kutija prve pomo}i vizuelnim pregledom M, N 11.4. Klinasti podmeta~i vizuelnim pregledom N 11.5. ^eki} za razbijanje stakla u slu~aju nu`de vizuelnim pregledom M 11.6. Rezervne sijalice vizuelnim pregledom M, N 11.7. Rezervni to~ak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo vizuelnim pregledom M, N, O vizuelnim pregledom 11.8. Sajla ili poluga za vu~u vizuelnim pregledom M, N, O 11.9. Zimska oprema vizuelnim pregledom M, N, O Vrsta vozila Starosna dob vozila do 5 godina Starosna dob vozila od 5 do 10 godina Starosna dob vozila od 10 do 20 godina Starosna dob vozila preko 20 godina vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a Autobus i trolejbus koji saobra}a na relacijama do 60 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 45.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 15.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama do 150 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 60.000 km 6 mjeseci 45.000 km 90 dana 25.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama do 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 80.000 km 6 mjeseci 60.000 km 90 dana 30.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama preko 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km - - Kombinovano vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km Priklju~no vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci - 6 mjeseci - 90 dana - Putni~ki automobil kojim se obavlja taksiprijevoz i rentakar prijevoz 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 25.000 km 90 dana 15.000 km Teretno motorno vozilo i vozilo posebne namjene najve}e dozvoljene mase manje od 7.500 kg 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km Teretno motorno vozilo i vozilo posebne namjene najve}e dozvoljene mase ve}e od 7.500 kg 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km Vozilo hitne pomo}i 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 20.000 km 90 dana 15.000 km Vozilo za prijevoz opasnih materija 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 30.000 km 90 dana 15.000 km Vu~no vozilo - teglja~ 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km ^lan 15. Prilikom periodi~nog tehni~kog pregleda vozila provjerava se i utvr|uje ispravnost i funkcionisanje slijede}ih ure|aja i opreme: Broj 51 - Stranica 5336 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE 1.1. To~ak upravlja~a iskrivljenost, napuknutost, pri~vr{}enost, DA M, N te{ko se pomi~e prevelika zra~nost, slobodni hod 1.2. Zakretno postolje priklju~nog vozila zra~nost postolja DA O podmazanost 1.3. Poluge i zglobovi upravlja~a zra~nost, iskrivljenost, trag to~ka DA M, N, O 2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE 2.1. Radna ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O razlika ko~enja lijevo - desno skokovit porast sile ko~enja 2.2. Pomo}na ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O razlika ko~enja lijevo - desno 2.3. Parkirna ko~nica funkcionalnost DA M, N, O stanje sajli (popucanost, zapletenost, korozija, svinutost, stanje `abica) komandni mehanizam - stanje 2.4. Komanda radne ko~nice hod (prevelik ili premalen) DA M, N, O jastu~i} protiv klizanja potro{en, nema ga ili je labav prevelika zra~nost u zglobnim elementima prevelik otpor pokretanju propu{tanje zraka 2.5. Komanda pomo}ne ko~nice poluga iskrivljena, slomljena DA M, N potro{eni zupci za dr`anje otpu{tanjem ko~nice poluga se ne vra}a samostalno u polo`aj »otko~eno« hod (prevelik ili premalen) propu{tanje zraka 2.6. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi zra~noga ko~nog sistema) kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost, propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) kompresor (potro{nja ulja, vrijeme za postizanje pritiska) spremnici zraka (korodiranost, o{te}enost, lo{a postavljenost) kontrolni manometri u kabini (funkcionisanje) reg u la tor pritiska (funkcionisanje, nepravilno pode{eni pritisci, lo{a postavljenost) ko~ni cilindri (nije zaptiven, korodiranost, lo{a postavljenost) ko~no polu`je (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost, funkcionalnost, lo{a postavljenost) regulacioni ventili (funkcionalnost, pode{enost, propu{tanje zraka, korozija, stanje polu`ja) elementi upravljanja i napajanja priklju~nog vozila (odziv i visina pritisaka) elementi ABS sistema (el. vodovi, senzori, sig nal ABS lampice) 2.7. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi hidrauli~noga ko~nog sistema) kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost, propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) vakuum pumpa (o{te}enost, korodiranost, spoj s motorom) Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5337 Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava regulacioni (ARSK) ventili (funkcionalnost, propu{tanje ulja, korozija, stanje polu`ja) ko~ni cilindri (nisu zaptiveni, korodiranost, lo{a postavljenost, ko~na teku}ina (ta~ka klju~anja) 2.8. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi mehani~koga ko~nog sistema) ispucalost sajli DA M, N, O iskrivljenost ili puknu}e prijenosnih poluga 2.9. Izvr{ni ko~ni elementi ovalnost DA M, N, O 2.10. Spojne glave za ko~nicu prikolice propu{tanje zraka DA M, N, O ispucanost crijeva prikladna du`ina crijeva stanje zaptivki 3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1. Kratko svjetlo pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.2. Dugo svjetlo pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.3. Prednje svjetlo za maglu pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag intenzitet, boja, polo`aj, povezanost s mjenja~em DA M, N, O 3.5. Prednja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N 3.6. Stra`nja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N, O 3.7. Stra`nje svjetlo za maglu broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N, O 3.8. Gabaritna svjetla broj, boja, u~vr{}enost DA M, N, O 3.9. Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla boja, u~vr{}enost, vidljivost sa svih strana vozila DA M, N smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom 3.10. Katadiopteri broj, boja, oblik, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.11. Stop svjetla broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.12. Pokaziva~i smjera broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.13. Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera funkcionisanje DA M, N, O 4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1. Vjetrobran i druge staklene povr{ine neo{te}enost, pe~at, providnost, deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora DA M, N, O postavljanje folija 4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana funkcionisanje, broj DA M, N 4.3. Voza~ka ogledala u~vr{}enost, neo{te}enost, funkcionalnost, broj DA M, N 5. SAMONOSIVA KAROSERIJA, [ASIJA SA KABINOM I NADOGRADNJOM 5.1. Samonosiva karoserija korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, pri~vr{}enost svih elemenata na karoseriju DA M, N 5.2. [asija broj {asije DA M, N, O korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, pri~vr{}enost svih elemenata na {asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacije 5.3. Kabina korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za {asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na kabinu DA N Broj 51 - Stranica 5338 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 5.4. Nadogradnja korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za {asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.) DA M, N, O 6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TO^KOVI 6.1. Polu`je ovjesa stanje poluga, mehani~ke deformacije, korozija DA M, N, O dodirivanje poluga o elemente karoserije vozila zra~nost i pri~vr{}enost stabiliziraju}ih poluga 6.2. Zglobovi ovjesa stanje gumenih elemenata DA M, N, O zra~nost 6.3. Gume dubina gaznog sloja DA M, N, O istovjetnost guma na istoj osovini odgovaraju}e karakteristike guma za posmatrano vozilo stanje bo~nog dijela gume 7. MO TOR 7.1. Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA M, N 7.2. Zauljenost motora zauljenost motora oko svih zaptivki na motoru i mogu}nost kapanja ulja na cestu DA M, N 7.3. Izduvni sistem pri~vr{}enje, nepropusnost, mehani~ka o{te}enost, usmjerenost izduvne cijevi, prednabijanje, toplinska i mehani~ka za{tita katalizatora, spojni kablovi lambda sonde, karakteristika ispuha za posmatrano vozilo DA M, N 7.4. Razvodni mehanizam za{ti}enost od dodira, zauljenost, zategnutost, istro{enost DA M, N 8. BUKA VOZILA 8.1. Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom pretjerana buka izduvnog ili usisnog sistema motora DA M, N 9. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI 9.1. Brzinomjer s putomjerom funkcionisanje DA M, N 9.2. Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo funkcionisanje DA M, N 9.3. Sirena funkcionisanje DA M, N 9.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj (euro tahograf) da li je obavljeno ispitivanje - certifikat DA M, N plombiranost kontrolna markica iskrivljenost iglica spoj sa mjenja~em 9.5. Ograni~iva~ brzine postojanje na vozilu sukladno propisima DA M, N 9.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal pokaziva~a smjera funkcionisanje DA M, N 9.7. Ostali signalni ure|aji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugra|enih na vozilu funkcionisanje DA M, N, O 10. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA 10.1. Mehani~ko kva~ilo mehani~ka potro{enost, korodiranost DA M, N, O postojanje dodatnog osigura~a pri~vr{}enost za vu~no vozilo 10.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila ispravna elektri~na spojenost DA M, N, O funkcionisanje 11.OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA 11.1. Unutra{njost kabine, sjedala i prostora za putnike izbo~enost pojedinih o{trih predmeta DA M, N kvaliteta i ~vrsto}a sjedala, pri~vr{}enost unutarnja rasvjeta rasvjeta in stru ment ta ble 11.2. Ure|aj za ventilaciju kabine i vjetrobrana grijanje i hla|enje kabine (funkcionisanje) DA M, N 11.3. Vrata vozila zatvaranje DA M, N, O zaptivanje Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5339 ^lan 16. Prilikom obavljanja periodi~nih tehni~kih pregleda i utvr|ivanja ispravnosti pojedinih ure|aja i opreme na vozilu primjenjuju se propisi koji va`e pri pregledu za ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uslova. ^lan 17. U slu~aju da se prilikom vr{enja periodi~nog tehni~kog pregleda utvrdi neispravnost ure|aja ili nedostatak opreme, ovjera pregleda se ne vr{i, vlasniku vozila odre|uje se rok od 7 dana da nedostatke otkloni. Ukoliko prijevoznik u ostavljenom roku ponovo doveze vozilo na pregled po otklanjanju nedostataka, vr{i se besplatan pregled onih pozicija za koje je prethodno utvr|en nedostatak, i ako je vozilo ispravno, ovjerava se tehni~ka ispravnost na propisanom obrascu. Ukoliko se vozilo ne pojavi na pregledu u ostavljenom roku za otklanjanje nedostataka, vlasnik pla}a punu cijenu pregleda, a ako se uop}e ne pojavi, pravno lice koje je utvrdilo nedostatak o takvim vozilima vodi posebnu evidenciju. ^lan 18. Ako se neki od mjernih ure|aja ili opreme pokvari, vr{ilac pregleda mora prestati sa obavljanjem pregleda vozila dok se isti ne popravi, odnosno dok ga ne pregleda ovla{teno privredno dru{tvo. IV. EVIDENCIJA O IZVR[ENIM PREGLEDIMA ^lan 19. Privredno dru{tvo koje vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`no je voditi registar o obavljenim pregledima. Registar o periodi~nim tehni~kim pregledima vodi se na Obrascu 1. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. ^lan 20. O izvr{enom periodi~nom tehni~kom pregledu vodi se zapisnik u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja stranci. U Zapisnik se unose rezultati ispitivanja ure|aja, odnosno opreme odmah poslije pregleda. Sastavni dio zapisnika su ispisi sa mjernih ure|aja u stanici tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici. Ukoliko se utvrdi da je vozilo neispravno stranci se izdaje jedan primjerak Zapisnika, u kojem je utvr|eno stanje ispravnosti ure|aja, dijelova i opreme na vozilu. Zapisnik se vodi na Obrascu 2. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Ovjera periodi~nog pregleda obavlja se na kartonu izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda - Obrazac 3. koji je dat u prilogu Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 11.4. Pokretni prozori i krovovi zatvaranje DA M, N, O zaptivanje 11.5. Brave postojanje i funkcionisanje DA M, N, O mehani~ka o{te}enost 11.6. Izlazi za slu~aj opasnosti ozna~enost DA M, N, O nezagra|enost pojedinim predmetima 11.7. Blatobrani postojanje DA M, N, O u~vr{}enost korozija 11.8. Branici postojanje DA M, N, O u~vr{}enost korozija 11.9. Sigurnosni pojasevi postojanje DA M, N funkcionisanje kop~i pojaseva neo{te}enost pojaseva funkcionisanje brzih spojki pojaseva 11.10. Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima postojanje DA M ispravno funkcionisanje 12. OPREMA VOZILA 12.1. Aparat za ga{enje po`ara postojanje i adekvatni odabir aparata DA M, N, O provjera roka do kada vrijedi ispitivanje 12.2. Sigurnosni trougao postojanje DA M, N, O provjera ispravnosti 12.3. Kutija prve pomo}i postojanje i urednost materijala DA M, N 12.4. Klinasti podmeta~i postojanje DA N 12.5. ^eki} za razbijanje stakla u slu~aju nu`de postojanje DA M 12.6. Rezervne sijalice postojanje NE M, N 12.7. Rezervni to~ak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo postojanje, stanje DA M, N, O postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni to~ak 12.8. Sajla ili poluga za vu~u postojanje, stanje, atestiranost DA M, N, O 12.9. Zimska oprema postojanje, stanje DA M, N, O ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio i koji se za vrijeme obavljanja prijevoza mora nalaziti u vozilu. ^lan 21. Registar i zapisnici o izvr{enim periodi~nim pregledima, rezultati mjerenja dobijenih na opremi, kao i druga dokumentacija na osnovu koje se mogu rekonstruisati izvr{ena mjerenja ~uvaju se u stanicama tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici u periodu od 5 godina. ^lan 22. Ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda ili pravnom licu-servisnoj radionici, na prijedlog Komisije iz ~lana 73. Zakona (u daljnjem tekstu: Komisija) izdaje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Ovla{tenje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izdati kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi iz Pravilnika o utvr|ivanju mre`e i kriterija o broju stanica za tehni~ki pregled vozila i Pravilnika o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehni~ki pregled vozila. Ovla{tenje pravnom licu-servisnoj radionici mo`e se izdati kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi navedeni ovim Pravilnikom. V. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 23. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na putni~ki automobil kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 24. Stanice tehni~kog pregleda i pravna osoba, odnosno servisna radionica koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`ne su svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu. ^lan 25. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, periodi~ni pregledi obavljeni prema odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) nastavljaju da va`e do datuma njihovog isteka. Obrasci Zapisnika o preventivnom pregledu propisani odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) vrijede do isteka zaliha, a najdu`e godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. ^lan 26. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da va`i Pravilnik o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03). ^lan 27. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01/4-27-857-2/06 25. augusta 2006. godine
Uredba o finansijskim garancijama kojima se može osigurati prekogranični promet otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 41/05 13.07.2005 otpad UREDBUO FINANSIJSKIM GARANCIJAMA KOJIMA SE MO@EOSIGURATI PREKOGRANI^NI PROMET OTPADA^lan 1.Ovom uredbom utvr|uju se vrste i sadr`aj financijskihgarancija kojima se mo`e osigurati prekograni~ni promet otpada.^lan 2.Izrazi koji se koriste u ovoj uredbi imaju slijede}a zna~enja:Dr`ava izvoznica - Bosna i Hercegovina,Dr`ava uvoznica - dr`ava potpisnica Bazelske konve nci -je, u koju je planiran prekograni~ni promet opasnog otpa -da ili drugih vrsta otpada, u svrhu odlaganja u toj dr`avi.Tranzitna dr`ava - dr`ava potpisnica Bazelske konve -nci je, osim dr`ave izvoznice ili uvoznice, kroz koju jeplaniran promet opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Zainteresirane dr`ave - dr`ave koje su izvoznice, uvo -znice ih tranzitne dr`ave, bez obzira da li su potpisniceBazelske konvencije.Izvoznik - osoba pod jurisdikcijom dr`ave izvoznice kojaorganizira izvoz opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Uvoznik - osoba pod jurisdikcijom dr`ave uvoznice kojaorganizira uvoz opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Nadle`ni organ - Federalno ministarstvo prostornogure|enja i okoli{a.Prevoznik - osoba koja obavlja prevoz opasnog otpada ihdrugih vrsta otpada.Prekograni~ni promet - promet opasnog otpada ilidrugih vrsta otpada s podru~ja pod nacionalnomjurisdikcijom jedne dr`ave na ili kroz podru~je podjurisdikcijom druge dr`ave ili na ili kroz podru~je kojenije pod nacionalnom jurisdikcijom niti jedne dr`ave, pod uvjetom da su u promet uklju~ene barem dvije dr`ave.Zbrinjavanje opasnog ili drugih vrsta otpada ne {tetno po okolinu - poduzimanje svih prakti~nih koraka da bi seosiguralo da se opasni otpad ili druge vrste otpadazbrinjavaju tako da se za{titi ljudsko zdravlje i okolina od{tetnog djelovanja takvog otpada.Nezakonit promet - prekograni~ni promet opasnogotpada ili drugih vrsta otpada prema ~lanu 9. Bazelskekonvencije.Rizik odbijanja - podrazumijeva da ako iz bilo kojihrazloga Odlaga~ ne mo`e izvr{iti odlaganje otpada nana~in koji nije {tetan po okolinu, finansijska garancijamora pokriti tro{kove njegovog povrata vlasniku otpada.^lan 3.Finansijska garancija kojom se mo`e osigurati prekograni~ni promet opasnog ili drugih vrsta otpada (u daljnjem tekstu: otpad)mo`e biti polisa osiguranja ili finansijska garancija banke.Polisom osiguranja ili finansijskom garancijom banke neosigurava se sam prijevoz opasnog otpada koji mora bitipokriven drugim odgovaraju}im osiguranjem prema propisima o prijevozu opasnih tvari.^lan 4.Finansijsko osiguranje prekograni~nog prometa otpadamo`e se izvr{iti finansijskom garancijom banke ili polisomosiguranja ovla{tenog osiguravaju}eg dru{tva u skladu sazahtjevima zemlje uvoznice ili zemlje tranzita.Finansijska garancija banke ili polisa osiguranja pokrivavisinu sredstava potrebnih za slu~aj kada otpad koji je stigao naodredi{te iz bilo kojih razloga nije mogu}e obraditi bez opasnostipo okoli{, te ga je potrebno prevesti u neko drugo postrojenje uodgovaraju}im uvjetima ili vratiti natrag izvozniku/ proizvo|a~u.^lan 5.Finansijska garancija banke ili polisa osiguranja sadr`inajmanje slijede}e podatke:1)o izdavaocu finansijske garancije ili polise osiguranja,2)osobe koja sklapa osiguranje,3)broj osiguranja ili polise,4)o primaocu opasnog otpada u zemlji uvoznici (sa istimpodacima kao u zahtjevu za izdavanje izvoznesaglasnosti),5)o otpadu (vrste i koli~ine) koji je predmet prekograni~nogprometa,6)visina osiguranja,7)po~etni datum osiguranja,8)krajnji datum osiguranja (koji mora biti najmanje 90 danadu`i od dana posljednjeg transporta po konkretnomosiguranju),9)nadle`ni organ koji izdaje saglasnost za izvoz otpada i koji je korisnik osiguranja i10)uvjete osiguranja dogovorene izme|u izvoznika idavaoca garancije ili polise osiguranja.Godina XII – Broj 41Srijeda, 13.7.2005. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 ^lan 6.Procjenu nov~anih sredstava na koje glasi finansijskagarancija banke ili polisa osiguranja za pokrivanje svih rizikauklju~ivo i rizik odbijanja vr{i izvoznik uz saglasnost uvoznikaotpada.Procjenu nov~anih sredstava iz stava 1. ovog ~lana ovjeravanadle`ni or gan.Osnovicu za procjenu nov~anih sredstava potrebnih zaosiguranje prekograni~nog prometa otpada ~ini iznos potrebanda se sav otpad koji je predmet ugovora obradi bez opasnosti pookoli{.^lan 7.Odlaga~ otpada, nakon izvr{enja ugovorene obavezeodlaganja otpada na na~in koji nije {tetan po okolinu, izdajepotvrdu izvozniku i nadle`nom organu.Potvrda iz stava 1. ovog ~lana predstavlja osnov zaosloba|anje od obaveza po finansijskoj garanciji banke ili polisiosiguranja.^lan 8.U slu~aju prekograni~nog prometa otpada, koji }e sezbrinjavati u vi{e prekograni~nih po{iljki osiguranje se mo`epokriti op}om finansijskom garancijom ili op}om polisomosiguranja koja pokriva cjelokupne koli~ine opasnog otpada koji}e biti zbrinut u zemlji uvoznici.Op}a finansijska garancija ili op}a polisa osiguranja glasi naukupni nov~ani iznos za sve {tete koje mogu proiza}i priukupnom prekograni~nom prometu otpada.
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO IZDAVANJU DOZVOLE ZA AKTIVNOSTI MALEPRIVREDE U UPRAVLJANJU OTPADOMI - OP]E ODREDBE^lanak 1.Ovim pravilnikom ure|uje se postupak izdavanja dozvole zaaktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (u daljnjemtekstu:dozvola), utvr|uju aktivnosti male privrede za koje nijepotrebno pribavljanje dozvole i uvjeti uz ~ije ispunjenje nijepotrebno pribavljanje dozvole.^lanak 2.Odredbe ovog pravilnika odnose se samo na aktivnostiupravljanja otpadom i vr{itelje aktivnosti, koji ne podlije`uobvezi pribavljanja okolinske dozvole.II - NADLE@NOST^lanak 3.Zahtjev za izdavanje dozvole za postoje}e aktivnostiupravljanja otpadom op er a tor podnosi kantonalnom organuuprave nadle`nom za poslove okoli{a (u daljnjem tekstu:nadle`ni or gan).Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 381 Zahtjev iz stavka 1. ovog ~lanka za planirane aktivnostiupravljanja otpadom operater podnosi nadle`nom organu prijepo~etka obavljanja planirane aktivnosti.^lanak 4.Zahtjev za izdavanje dozvole sadr`i:1)podatke o podnositelju zahtjeva, tj. operatoru aktivnosti,2)opis trenutne/predvi|ene lokacije ili ruta obavljanjaaktivnosti,3)opis trenutne/predvi|ene aktivnosti,4)opis postrojenja/pogona (minimalno informacija oveli~ini raspolo`ivog prostora za obavljanje djelatnosti,vrsti ograde oko lokacije pogona i na~inu kontrolepristupa, informacija o raspolo`ivim objektima iprostorijama, na~inu napajanja elektri~nom energijom isnabdijevanja vodom, priklju~ku na kanalizaciju,estetskim karakteristikama pogona);5)opis vozila, ure|aja i opreme koji stalno ili po potrebi stoje ili }e biti na raspolaganju,6)podatke o trenutnom/predvi|enom broju, funkcijama istru~noj spremi svih uposlenika,7)opis vrste i trenutne ili o~ekivane ukupne koli~ine otpada(ulaz i izlaz), 8)opis trenutnih ili o~ekivanih uticaja na okoli{,9)opis trenutnih/predvi|enih mjera kontrole, sprje~avanja ismanjenja zaga|enja okoli{a i10)plan postupka eventualnog zatvaranja pogona ili ga{enjaaktivnosti i naknadne mjere,11)ostalo u skladu sa provedbenim propisima.III - AKTIVNOSTI NADLE@NOG ORGANA^lanak 5.Nadle`ni or gan }e zahtjev za izdavanje dozvole odbiti ako:1)data aktivnost nije sukladna pravnim, tehni~kim,okolinskim ili zdravstvenim zahtjevima,2)stru~ni profil uposlenog kadra nije zadovoljavaju}i zaobavljanje date aktivnosti,3)nisu poduzete neophodne sigurnosne mjere i4)projekat nije sukladan va`e}im planovima o upravljanjuotpadom.^lanak 6. Dozvolom se utvr|uje naro~ito:1)vrsta aktivnosti upravljanja otpadom,2)vrsta i koli~ina otpada (sa {ifrom/kodom premaPravilniku o katalogu otpada sa listama) koji je predmetpostoje}e ili predvi|ene aktivnosti,3)podaci o podrijetlu i daljem odredi{tu otpada,4)metode upravljanja otpadom,5)op}i tehni~ki zahtjevi za rad, kontrolu i monitoring,6)mjere predostro`nosti,7)period na koji se dozvola izdaje,8)obveza operatora da nakon prestanka obavljanjaaktivnosti upravljanja otpadom vrati lokacije i ostale kategorije obuhva}ene uticajem aktivnosti u stanje prijepo~etka obavljanja aktivnosti.Dozvola se izdaje na period od pet godina i mo`e se produ`itiza isti vremenski pe riod ukoliko se ne izmjene uvjeti pod kojim je izdata.IV - IZUZETE AKTIVNOSTI U UPRAVLJANJU OTPADOM^lanak 7.Aktivnosti upravljanja otpadom za koje sukladno ~lanku 9.ovog pravilnika nije potrebno pribavljanje dozvole su:1)upotreba otpadnog stakla kao sirovine u ovla{tenimpogonima proizvodnje stakla,2)obrada otpadnog metala u posebnim pe}ima,3)pranje, ~i{}enje i za{tita otpadne ambala`e i kontejnera,4)sagorijevanje otpadnog drveta,papira i kartona, koji se ne mogu na drugi na~in valorizirati, kao goriva u ciljudobijanja toplotne energije (energetsko iskori{tavanje),5)prikupljanje, transport, mehani~ka obrada i dalja uporabaraznih vrsta ~vrstog otpada, (gra|evinskog otpada,otpadnog papira i kartona, drveta i drvene piljevine,otpadnog tekstila, stakla, plasti~nih masa, metala imetalnih predmeta, i sl.),6)nasipanje/rasprostiranje inertnih ~vrstih otpadnihmaterijala po zemlji{tu,7)skladi{tenje raznih otpadnih materijala i8)odlaganje nekih vrsta otpada."Otpad" ili otpadni materijala iz stavka 1. ovog ~lankapodrazumijeva otpad koji nije opasni otpad, otpad koji nijenepoznati otpad i otpad koji nije one~i{}en ili pomije{an sopasnim/nepoznatim otpadom.^lanak 8.U cilju kontrole i monitoringa, vr{itelj aktivnosti kojapodlije`e izuzimanju od obveze izdavanja/posjedovanja dozvole du`an je kantonalno ministarstvo ili po njemu ovla{teni op}inskiorgan pismenim putem sa`eto obavijestiti o:1)vrsti/vrstama aktivnosti,2)vrstama i koli~inama otpadnog materijala s kojim se radiili s kojim }e se raditi,3)lokaciji i/ili rutama obavljanja aktivnosti,4)postoje}oj ili predvi|enoj infrastrukturi (minimalnoinformacija o opremi, ure|ajima i vozilima koji stalno ilipo potrebi stoje na raspolaganju, veli~ini raspolo`ivogprostora za obavljanje djelatnosti, kao i informacije o vrsti ograde oko lokacije pogona i na~inu kontrole pristupa -npr. kori{tenjem brave koja se mo`e zaklju~ati,informacija o na~inu napajanja elektri~nom energijom isnabdijevanja vodom, estetskim karakteristikamapogona),5)trenutnom ili mogu}em utjecaju na okoli{,6)bilo kakvim nezgodama (akcidentnim/incidentnimsituacijama) koje se u toku obavljanja aktivnosti dese nalokaciji ili ruti obavljanja aktivnosti.Ukoliko su uvjeti za osloba|anje od izdavanja dozvolezadovoljeni, nadle`ni organ nakon razmatranja primljenogpismenog obavje{tenja vr{itelju aktivnosti izdaje potvrdu oosloba|anju od obveze izdavanja/posjedovanja dozvole, kojuvr{itelj aktivnosti mo`e koristiti u svrhe registriranja djelatnostikod drugih nadle`nih institucija.^lanak 9.Za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom iz ~lanka7. ovog pravilnika nije potrebno pribavljanje dozvole, akonjihovo provo|enje doprinosi zbrinjavanju otpadnih materijalaili smanjenju opasnosti po okoli{, te ako se aktivnosti obavljajupod slijede}im uvjetima:1)upotreba otpadnog stakla kao sirovine u procesuovla{tene proizvodnje stakla, ako ukupna koli~inaupotrijebljenog stakla ne prema{uje 7200 t/godinu, kao iskladi{tenje otpadnog stakla za ovu namjenu na mjestuodvijanja proizvodnog procesa, osim upotrebe otpadnestaklene pra{ine ili otpadnog stakla koje sadr`i te{kemetale (npr. stakla katodnih rendgentskih cijevi);2)pogon pe}i za obradu otpadnog metala , pod uvjetom datakva operacija predstavlja proces ili dio procesa udomenu proizvodnje ~elika, `eljeza ili ostalih metala, kaoi skladi{tenje otpadnog metala za takvu namjenu ukoli~ini koja ne prema{uje 10 000 t/godinu;3)~i{}enje, pranje, bojenje i za{titno prevla~enje otpadneambala`e ili kontejnera s ciljem omogu}avanja njihoveponovne upotrebe, ako njihova ukupna koli~ina neprema{uje 10 t/dan, kao i skladi{tenje otpadne ambala`e ikontejnera na mjestu obavljanja takvih aktivnosti;4) sagorijevanje otpadnog papira, kartona i drveta (koji nijezaga|en kemikalijama, oblo`nim slojevima i ostalimne~isto}ama) koji se ne mogu na drugi na~in valorizirati,kao goriva u odgovaraju}em ure|aju za sagorijevanje radi dobijanja toplotne energije, te bezbjedno skladi{tenjetakvih otpadnih materijala;5)nasipanje/rasprostiranje otpadne zemlje, otpadnog drvetaili drugih materijala biljnog podrijetla po zemlji{tu,parkovima, vrtovima, zabavno-sportsko-rekreativnimpovr{inama i sl., te prethodno skladi{tenje otpadnihmaterijala namijenjenih za takve svrhe, pod uvjetom da jekrajnji ishod takvih aktivnosti okoli{no unapre|enjepovr{ina po kojima se otpadni materijal rasprostire;6)privremeno skladi{tenje i nasipanje/rasprostiranje otpadakoji se sastoji od kamena, pepela, otpada nastalog usljedgra|evinskih radova ili ru{enja gra|evina po zemlji{turadi njegovog unaprije|enja, pod uvjetom da:–je zemlji{te neprikladno za upotrebu bez prethodneobrade iBroj 9 – Stranica 382SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. –se rasprostiranje obavlja sukladno dozvoli zaplaniranje zemlji{ta.7)obavljanje bilo koje aktivnosti iz Tabele 1 sukladnostavku 1. ovog ~lanka, pod uvjetom da:–se aktivnost provodi radi obnavljanja, tj. ponovnogili daljnjeg kori{tenja otpadnog materijala i–ukupna mjese~na koli~ina bilo koje vrste otpada skojom se radi na tom mjestu ne prema{uje grani~nuvrijednost navedenu za tu vrstu otpada u tabeli.Tabela 1Vrsta otpadaAktivnostGrani~na vrijednostmjese~nootpadni papir ilikartoninbaliranje, sortiranje ilirezanje300 totpadni tekstilinbaliranje, sortiranje ilirezanje300 totpadne plasti~nemaseinbaliranje, sortiranje, rezanje,komprimiranje ili pranje300 totpadno staklosortiranje, drobljenje ili pranje300 tmetal i metalnipredmeti (uklju~uju}i i aluminijskekonzerve)sortiriranje, drobljenje,pulverizacija, rezanje,komprimiranje ili inbaliranje300 totpadne gume vozilasortiranje i rezanje3 t ili 400 gumaotpadna drvenapra{ina i piljevinarezanje, usitnjavanje,sortiranje i inbaliranje300 totpadna cigla,plo~ice i betonfizi~ke operacije usitnjavanja300 t8)bezbjedno skladi{tenje otpada opisanog u tabeli Tabeli 1,pod uvjetom:–da se svaka vrsta otpada skladi{ti odvojeno i–da se nijedan pojedina~ni otpadni materijal na tommjestu ne skladi{ti du`e od 12 mjeseci;9)upotreba otpadnog metala, plasti~nih masa, stakla, gume,tekstila, drveta, papira ili kartona u cilju dalje proizvodnjegotovih proizvoda, te skladi{tenje takvog ulaznog otpadaza iste svrhe u skladu sa prethodnim stavom;10)prikupljanje otpadnog metala, metalnih predmeta, stakla,papira, kartona, plasti~nih materijala, drvene piljevine iguma vozila od strane ovla{tenih operatora pogona zadalju obradu takvih otpada ili od strane pojedinaca, tetransport takvih otpadnih materijala od strane pojedinacaili samih operatora do pogona ovla{tenih operatora, poduvjetom da se poduzmu sve sigurnosne mjere kako bi sesprije~ilo rasipanje otpada tokom transporta;11)upotreba otpada koji nastaje pri raznim gra|evinskimradovima ili otpada koji se sastoji od zemlje, pepela,{ljake, klinkera, kamena, drveta, kore drveta, papira,slame ili gipsa u cilju dalje proizvodnje gra|evinskogmaterijala (npr. gipsanih plo~a, iverice i drugih drvenihproizvoda, cigle, blokova i sl.), kao i upotreba otpadnezemlje, kamena, cigle i sli~nih inertnih otpadnihmaterijala za proizvodnju nasipnog materijala,uklju~uju}i i skladi{tenje i obradu takvih otpadnihmaterijala, u slijede}em obimu:–upotreba otpadnog drveta u koli~ini koja neprema{uje 15 000 m3 godi{nje,–upotreba otpadnog materijala radi dalje proizvodnjecigle, pri ~emu koli~ina upotrijebljenog otpadnogmaterijala ne prema{uje 30 t/dan,–upotreba otpadnog materijala radi dalje proizvodnjegra|evinskog materijala ili gra|evinskih elemenatauz upotrebu cementa, pod uvjetom da pogoni zaobradu takvog otpada imaju maksimalan kapacitetod 100 m3/h, te–ako se radi o upotrebi ostalih otpadnih materijala, ukoli~ini koja ne prema{uje 10 t otpadnog materijalana dan, osim kod direktne upotrebe otpadnihmaterijala za nasipanje bez prethode obrade, u komslu~aju nema ograni~enja u pogledu koli~ine;12) privremeno skladi{tenje otpada nastalog uslijed raznihgra|evinskih radova, uklju~uju}i ru{enje gra|evina iprokopavanje tunela, ili drugog otpada koji se sastoji odpepela, {ljake, klinkera, kamena, drveta ili gipsa, poduvjetom:–da je takav otpad po ocjeni op}inskog komunalnoginspektora prikladan za relevantne upotrebe na tojlokaciji i–da se, u slu~aju otpada koji nije nastao na toj lokacijiili u slu~aju da se otpad namjerava upotrijebiti nadrugoj lokaciji, takav otpad ne skladi{ti du`e od 3mjeseca prije po~etka relevantne upotrebe."Relevantna upotreba" ozna~ava razli~ite gra|evinskeradove, uklju~uju}i odlaganje otpada na zemlju u vezi sa–odr`avanjem prostora za rekreaciju ili–izgradnjom, odr`avanjem ili unaprije|enjemobjekata, autocesta, `eljeznice i drugih prometnihinstalacija na tom zemlji{tu, uz konsultacijenadle`nog op}inskog komunalnog inspektora;13)odlaganje otpada koji se sastoji od iskopanog materijala iz bu{otina ili iskopina obavljanih u cilju eksploatacijemineralnih materija, pod uvjetom da se odlaganje vr{i u ilina zemlji{tu gdje je otpadni materijal i iskopan;14)pranje i ~i{}enje otpadnog tekstila u koli~ini do 10 t/danradi njegove ponovne ili dalje uporabe, kao i njegovoskladi{tenje na mjestu gdje }e se prati ili ~istiti. Pranje i~i{}enje ovdje podrazumijeva upotrebu sapuna ideterd`enata, a nikako sredstava za izbjeljivanje ili drugihspecijalnih kemikalija;15)privremeno odlaganje otpada nastalog uslijedpre~i{}avanja korita kontinentalnih voda uzdu` obale,pred njegovo trajno odlaganje na ovla{tene deponije. Odobveze pribavljanja dozvole oslobo|enje i prethodnitretman cije|enjem ili odvodnjavanjem takvog otpada naobali vodotoka ~ije se korito pre~i{}ava ili gdje se otpadnamjerava odlo`iti;16)kladi{tenje vra}enih otpadnih roba od strane proizvo|a~a,uvoznika, distributera ili prodava~a roba u periodu nedu`em od jednog mjeseca, pod uvjetom da:–se takve otpadne robe namjeravaju ponovo koristitiili podvrgnuti operacijama obnavljanja materijala ili–se radi o privremenom skladi{tenju koje prethoditrajnom propisnom odlaganju.17)obnavljanje materijala (daljnja ili ponovna uporaba) izotpada na mjestu procesa koji taj otpad stvara, kao injegovo privremeno i bezbjedno skladi{tenje na istommjestu u periodu ne du`em od 12 mjeseci;18)bilo koja druga svrsishodna (korisna) upotreba otpada,pod uvjetom da:–se otpad upotrebljava bez daljnje obrade i–da takva upotreba otpada ne uklju~uje njegovo trajno odlaganje
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad Prve dvije znamenke ozna~avaju djelatnost iz koje potje~eotpad, druge dvije znamenke ozna~avaju proces u kojem je otpadnastao, i zadnje dvije znamenke ozna~avaju dio procesa iz kojegotpad potje~e.^lan 3. Opasni otpad u Katalogu otpada ima oznaku zvjezdice (*).Opasan otpad je i svaki otpad koji ima jednu ili vi{e sljede}ihkarakteristika:1)plami{te £ 55 oC2)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz I grupe otrova u ukupnojkoncentraciji ≥ 0,1%3)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz II grupe otrova u ukupnojkoncentraciji ≥ 3%4)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz III grupe otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 25%5)sadr`i jednu ili vi{e korozivnih supstanci klasificiranihR35 u ukupnoj koncentraciji ≥ 1% ili R34 u ukupnojkoncentraciji ≥ 5%6)sadr`i jednu ili vi{e nadra`uju}ih supstanci klasificiranihR41 u ukupnoj koncentraciji ≥ 10% ili R36, R37, R38 uukupnoj koncentraciji ≥ 20%7)sadr`i jednu od kancerogenih supstanci, kategorija 1. ili 2. u ukupnoj koncentraciji ≥ 0,1%8)sadr`i jednu od kancerogenih supstanci, kategorije 3. uukupnoj koncentraciji ≥ 1%9)sadr`i jednu supstancu toksi~nu za reprodukciju,kategorija 1. ili 2. klasificiranoj R60 i R61 u ukupnojkoncentraciji ≥ 1% ili kategorija 3. supstancu klasifi-ciranoj kao R62, R63 u ukupnoj koncentraciji ≥ 5%10)sadr`i jednu mutagenu supstancu, kategorija 1. ili 2.klasificiranoj R46 u ukupnoj koncentraciji ≥ 0,1% ilikategorija 3. supstancu klasificiranoj kao R40 u ukupnojkoncentraciji ≥ 1 %.^lan 4.Za potrebe upravljanja otpadom, proizvo|a~ ili op er a torotpada, kao i sve nadle`ne institucije du`ni su da klasificirajuotpad prema Katalogu otpada koji se nalazi u prilogu ovogpravilnika i ~ini njegov sastavni dio.^lan 5.Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".KATALOG OTPADAAKTIVNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD01 00 00 Otpad koji nastaje kod istra`ivanja i kopanjaruda, iskopavanja i drobljenja kamenja i odfizi~kog i hemijskog obra|ivanja ruda;02 00 00 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnjevodenih kultura, {umarstva, lova i ribarstva,pripremanja hrane i prerade;03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje plo~a inamje{taja, celuloze, papira i kartona;04 00 00 Otpad iz ko`arske, krznarske i tekstilneindustrije;05 00 00 Otpad od prerade nafte, pre~i{}avanjaprirodnog gasa i piroliti~ke obrade uglja;06 00 00 Otpad iz anorganskih hemijskih procesa;07 00 00 Otpad iz organskih hemijskih procesa;08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje iprimjene premaza (boje, lakovi i staklastiemajli), ljepila, sredstva za zaptivanje i{tamparskih boja;09 00 00 Otpad iz fotografske industrije;10 00 00 Otpad iz termi~kih procesa;11 00 00 Otpad koji potje~e od hemijske povr{inskeobrade i za{tite metala; hidrometalurgijaobojenih metala;12 00 00 Otpad od oblikovanja i povr{inskefizi~ko-hemijske obrade metala i plastike;13 00 00 Otpadna te~na goriva i ulja (osim jestivog ulja,05 i 12);14 00 00 Otpad od organskih materija koje se koristekao rastvara~i (osim 07 00 00 i 08 00 00);15 00 00 Ambala`a; apsorbensi, materijali za upijanje,filterski materijali i za{titna odje}a koja nijespecificirana na drugi na~in;16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu;17 00 00 Gra|evinski otpad i otpad od ru{enja objekata(uklju~uju}i otpad od izgradnje cesta);18 00 00 Otpad koji nastaje kod za{tite zdravlja ljudi i`ivotinja i/ili srodnih istra`ivanja (isklju~uju}iotpad iz doma}instava i restorana koji nepotje~e iz neposredne zdravstvene za{tite);19 00 00 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom,postrojenja za pre~i{}avanje gradskih otpadnihvoda i pripremu vode za pi}e i industrijskuupotrebu;20 00 00 Komunalni otpad i sli~ni otpad iz industrijskihi zanatskih pogona, uklju~uju}i odvojenoprikupljene frakcije.NAZIV OTPADA01OTPAD KOJI NASTAJE KODISTRA@IVANJA I KOPANJA RUDA, ODISKOPAVANJA I DROBLJENJAKAMENJA I FIZI^KOG I HEMIJSKOG OBRA\IVANJA RUDA01 01otpad od iskopavanja ruda01 01 01otpad od iskopavanja `eljezonosnih ruda01 01 02otpad od iskopavanja ne`eljezonosnih ruda01 03otpad od fizi~ke i hemijske prerade`eljezonosnih ruda01 03 04*kiseli talozi od prerade sulfidne rude01 03 05*ostali talozi koji sadr`e opasne materije01 03 06talozi koji nisu navedeni pod 01 03 04 i 01 03 0501 03 07*druge vrste otpada koji sadr`i opasne materije i koji je nastao od fizi~ke i hemijske obrade`eljezonosnih ruda01 03 08pra{inasti i pra{kasti otpad koji nije navedenpod 01 03 0701 03 09crveno blato iz proizvodnje aluminijuma kojenije otpad naveden pod 01 03 0701 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in01 04otpad od fizi~ke i hemijske preradene`eljezonosnih ruda01 04 07*otpad koji sadr`i opasne materije, a koji jenastao od fizi~ke i hemijske obradene`eljezonosnih ruda01 04 08otpadni {ljunak i {ljaka koji nije naveden pod01 04 0701 04 09otpadni pijesak i otpadne vrste gline01 04 10pra{inasti i pra{kasti otpad koji nije navedenpod 01 04 0701 04 11otpad od prerade kalijum karbonata i natrijumhlorida koji nije naveden pod 01 04 0701 04 12talozi i drugi otpad od pranja i ~i{}enja rudakoji nisu navedeni pod 01 04 07 i 01 04 1101 04 13otpad od rezanja i piljenja kamena koji nijenaveden pod 01 04 0701 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in01 05ispla~ni muljevi i ostali otpad od bu{enja01 05 04ispla~ni muljevi koji sadr`e slatku vodu i otpad01 05 05*ispla~ni muljevi koji sadr`e ulje i otpad01 05 06*ispla~ni muljevi koji sadr`e opasne materije01 05 07ispla~ni muljevi koji sadr`e barit i otpad kojinije naveden pod 01 05 05 i 01 05 0601 05 08ispla~ni muljevi koji sadr`e hloride i otpad koji nije naveden pod 01 05 05 i 01 05 0601 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02OTPAD IZ POLJOPRIVREDE,VRTLARSTVA, PROIZVODNJEVODENIHKULTURA, [UMARSTVA, LOVA IRIBARSTVA, PRIPREMANJAHRANE I PRERADEBroj 9 – Stranica 410SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 02 01otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva,proizvodnje vodenih kultura, {umarstva,lova i ribarstva02 01 01talozi od ispiranja i ~i{}enja02 01 02otpadna `ivotinjska tkiva02 01 03otpadna biljna tkiva02 01 04otpadna plastika (isklju~uju}i ambala`u)02 01 06`ivotinjske fekalije, urin i gnoj (uklju~uju}ipokvarenu slamu), efiluenti, koji se posebnosakupljaju i obra|uju izvan kruga njihovognastanka02 01 07otpad od iskori{tavanja {uma02 01 08* otpad od hemikalija koje se koriste upoljoprivredi a koji sadr`i opasne materije02 01 09otpad od hemikalija koje se koriste upoljoprivredi a koji nije naveden pod 02 01 0802 01 10otpadni metal02 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 02otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe idrugih namirnica `ivotinjskog porijekla02 02 01talozi od ispiranja i ~i{}enja02 02 02otpadno `ivotinjsko tkivo02 02 03materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 02 04muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 03otpad od pripremanja i prerade vo}a,povr}a, `itarica, jestivih ulja, kakaa, kafe,~aja i duhana; konzerviranja; proizvodnjekvasca i ekstrakata kvasca, pripreme ifermentacije melase02 03 01talozi od ispiranja, ~i{}enja, guljenja,centrifugiranja i separacije02 03 02otpad od sredstava za konzerviranje02 03 03otpad od ekstrakcije otapalom02 03 04materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 03 05muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 04otpad od proizvodnje {e}era02 04 01blato od ~i{}enja i ispiranja repe02 04 02kalcij karbonat izvan specifikacije02 04 03muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 05otpad iz mljekarske industrije02 05 01materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 05 02muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 06otpad iz pekarske i slasti~arske industrije02 06 01materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 06 02otpad od sredstava za konzerviranje02 06 03otpad od obrade efluenata na mjestu njihovognastanka02 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in 02 07otpad od proizvodnje alkoholnih ibezalkoholnih pi}a (isklju~uju}i kafu, ~aj ikakao)02 07 01otpad od ispiranja, ~i{}enja i mehani~ke obrade sirovina02 07 02otpad od destilacije alkohola02 07 03otpad od hemijske obrade02 07 04materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 07 05muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovog nastanka02 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03OTPAD OD PRERADE DRVETA IPROIZVODNJE PLO^A I NAMJE[TAJA,CELULOZE, PAPIRA I KARTONA03 01otpad od prerade drveta i proizvodnje plo~ai namje{taja03 01 01otpadna kora i pluto03 01 04*piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva,drvo, iverice i furnir koji sadr`e opasnematerije03 01 05piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva,drvo, iverice i furnir koji ne sadr`e opasnematerije03 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03 02otpad od za{tite drveta03 02 01*nehalogenirana organska sredstva za za{titudrveta03 02 02*organo-hlorna sredstva za za{titu drveta03 02 03*organo-metalna sredstva za za{titu drveta03 02 04*anorganska sredstva za za{titu drveta03 02 05*ostala sredstva za za{titu drva koja sadr`eopasne materije03 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03 03otpad od proizvodnje celuloze, papira ikartona i obrade03 03 01otpadna kora i otpaci drveta03 03 02muljevi od obrade sulfitnih lugova (od povratakomponenti iz teku}ine za kuhanje)03 03 05muljevi od obezbojenja kod recikliranja papira03 03 07mehani~ki izdvojeni {kart od obrade celulozeotpadnog papira i kartona03 03 08otpad od sortiranja papira i kartona za recikla`u03 03 09otpadno kre~no blato03 03 10muljevi od vlaknastih otpadaka, vlakana, {karta i premaznih otpadaka03 03 11muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 03 03 1003 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in04OTPAD IZ KO@ARSKE, KRZNARSKE ITEKSTILNE INDUSTRIJE04 01otpad iz ko`arske i krznarske industrije04 01 01otpad od uklanjanja potko`nog tkiva irazlaganja kre~om04 01 02otpad od kre~enja sirove ko`e04 01 03*otpad od odma{}ivanja koji sadr`i otapala bezteku}e faze04 01 04teku}ine od {tavljenja koje sadr`e hrom04 01 05teku}ine od {tavljenja koje ne sadr`e hrom04 01 06muljevi, posebno od obrade efluenata namjestu nastanka, koji sadr`e hrom04 01 07muljevi, posebno od obrade efluenata namjestu nastanka, koji ne sadr`e hrom04 01 08otpadna {tavljena ko`a (plava platna,strugotine, otpaci, prah za poliranje) koja sadr`i hrom04 01 09otpad od obrade i zavr{ne obrade04 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in04 02otpad iz tekstilne industrije04 02 09otpad od mje{ovitih (kompozitnih) materijala(impregnirani tekstil, elas to mer, plastomer)04 02 10organske materije iz prirodnih proizvoda (npr.mast, vosak)04 02 14*otpad od zavr{ne obrade koji sadr`i organskaotapala04 02 15otpad od zavr{ne obrade koji nije naveden pod04 02 1404 02 16*sredstva za bojenje i pigmenti koji sadr`eopasne materije04 02 17sredstva za bojenje i pigmenti koji nisunavedeni pod 04 02 1604 02 19*muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka koji sadr`e opasne materije04 02 20muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka koji nisu navedeni pod 04 02 1904 02 21otpad od neprera|enih tekstilnih vlakana04 02 22otpad od prera|enih tekstilnih vlakana04 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05OTPAD OD PRERADE NAFTE,PRE^I[]AVANJA ZEMNOG GASA IPIROLITI^KE OBRADE UGLJA05 01otpad od prerade nafteSrijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 411 05 01 02*muljevi od odsoljavanja05 01 03*muljevi iz spremnika05 01 04*kiseli muljevi iz alkilacije05 01 05*razlivena nafta05 01 06*masni muljevi od odr`avanja ure|aja i opreme05 01 07*kiseli katrani05 01 08*ostali katrani05 01 09*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije05 01 10muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 05 01 0905 01 11*otpad od uporabe baza u procesu pre~i{}avanjanafte05 01 12*ulja koja sadr`e kiseline05 01 13muljevi od pripremne vode za kotlove05 01 14otpad od kolona za hla|enje05 01 15*istro{ena glina za filtraciju05 01 16otpad koji sadr`i sumpor iz procesaodsumporavanja nafte05 01 17bi tu men05 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05 06otpad od piroliti~ke obrade uglja05 06 01*kiseli katrani05 06 03*ostali katrani05 06 04otpad iz kolona za hla|enje05 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05 07otpad od pre~i{}avanja i prenosa zemnoggasa05 07 01*otpad koji sadr`i `ivu05 07 02otpad koji sadr`i sumpor05 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06OTPAD IZ ANORGANSKIH HEMIJSKIHPROCESA06 01otpad iz proizvodnje, formulacije, dobave iupotrebe (PFDU) kiselina06 01 01*sumporna i sumporasta (sulfatna i sulfitna)kiselina06 01 02*hloridna kiselina (hlorovodoni~na kiselina)06 01 03*fluoridna kiselina (fluorovodoni~na kiselina)06 01 04*fosfatna kiselina i fosforasta kiselina06 01 05*azotna i azotasta (nitratna i nitritna) kiselina06 01 06*ostale kiseline06 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 02otpad iz PFDU baza06 02 01*kalcijum hidroksid06 02 03*amonijum hidroksid06 02 04*natrijum i kalijum hidroksid06 02 05*ostale baze06 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 03otpad iz PFDU soli i njihovih rastvora imetalnih oksida06 03 11*soli i rastvori koje sadr`e cijanide06 03 13*soli i rastvori koje sadr`e te{ke metale06 03 14soli i rastvori koje nisu navedene u 06 03 11 i06 03 1306 03 15*metalni oksidi koji sadr`e te{ke metale06 03 16metalni oksidi koji nisu navedeni u 06 03 1506 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 04otpad koji sadr`i metale i koji nije navedenu 06 0306 04 03*otpad koji sadr`i arsen06 04 04*otpad koji sadr`i `ivu06 04 05*otpad koji sadr`i ostale te{ke metale06 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 05muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu06 05 02*muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu koji sadr`e opasne materije06 05 03muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu koji nisu navedeni u 06 05 0206 06otpad od PFDU sumpornih hemikalija, odhemijskih procesa sa sumporom i procesaodsumporavanja06 06 02*otpad koji sadr`i opasne sul fide06 06 03otpad koji sadr`i sul fide i koji nije naveden u06 06 0206 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 07otpad od PFDU halogena i halogenihhemijskih procesa06 07 01*otpad od elektrolize koji sadr`i azbest06 07 02*aktivni ugljen iz proizvodnje hlora06 07 03*mulj barijum sulfata koji sadr`i `ivu06 07 04*otopine i kiseline, kao npr. kontaktna kiselina06 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 08otpad od PFDU silicijuma i silicijumovihspojeva06 08 02*otpad koji sadr`i opasne silkone06 08 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 09otpad od PFDU fosfornih hemikalija ifosfornih hemijskih procesa06 09 02{ljaka koja sadr`i fosfor06 09 03*otpad iz hemijskih procesa kalcijuma kojisadr`i opasne materije ili je kontaminiranopasnim materijama06 09 04otpad iz hemijskih procesa kalcijuma koji nijenaveden u 06 09 0306 09 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 10otpad od PFDU azotnih hemikalija, azotnihhemijskih procesa proizvodnje gnojiva06 10 02*otpad koji sadr`i opasne materije06 10 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in 06 11otpad iz proizvodnje anorganskih pigmenata i sredstava za bojenje06 11 01otpad iz hemijskih procesa kalcijuma izproizvodnje titanijum dioksida06 11 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 13otpad od ostalih procesa anorganske hernijekoji nisu specificirani na drugi na~in06 13 01*anorganski proizvodi za za{titu bilja, sredstvaza za{titu drveta i drugi biocidi06 13 02*istro{eni aktivni ugljen (osim 06 07 02)06 13 03ugljena ~a|06 13 04*otpad iz prerade azbesta06 13 05*~a|06 13 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07OTPAD IZ ORGANSKIH HEMIJSKIHPROCESA07 01otpad iz proizvodnje, formulacija, prodaje iupotrebe (PFPU) baznih organskihhemikalija07 01 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 01 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 01 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 01 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 01 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 01 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 01 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 01 11*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije07 01 12muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni 07 01 1107 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 02otpad od PFPP proizvodnje, formulacija,prodaje i primjene plastike, sinteti~ke gumei sinteti~kih vlakana07 02 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 02 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 02 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 02 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 02 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 02 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensiBroj 9 – Stranica 412SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 07 02 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 02 11*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije07 02 12muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 07 01 1107 02 13otpadna plastika07 02 14*otpad iz aditiva koji sadr`e opasne materije07 02 15otpad iz aditiva koji nije naveden pod 07 02 1407 02 16*otpad koji sadr`i opasne silikone07 02 17otpad koji sadr`i silikone a koji nije navedenpod 07 02 1607 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 03otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene organskih boja i pigmenata(isklju~uju}i 06 11)07 03 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 03 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 03 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 03 07*halogenirani ostaci reakcija i destilacija07 03 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 03 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 03 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 03 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 03 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 03 1107 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 04otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene proizvoda za za{titu biljaka (osim02 01 08 i 02 01 09, agensa za za{titu drveta(osim 03 02) i drugih biocida07 04 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 04 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 04 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 04 07*halogenirani ostaci reakcija i destilacija07 04 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija07 04 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 04 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 04 11* muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 04 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 04 1107 04 13*~vrsti otpad koji sadr`i opasne materije 07 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 05otpad od proizvodnje, formulacije, primjene i prodaje farmaceutika07 05 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 05 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 05 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 05 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 05 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija 07 05 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 05 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 05 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije 07 05 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 05 1107 05 13*~vrsti otpad koji sadr`i opasne materije07 05 14~vrsti otpad koji nije naveden pod 07 05 1307 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 06otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene masti, ulja, sapuna, deterd`enata,sredstava za dezinfekciju i kozmeti~kihsredstava07 06 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 06 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi 07 06 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 06 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 06 08*ostali talo`i i ostaci od reakcija i destilacija 07 06 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 06 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 06 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije 07 06 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 03 1107 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 07otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene specijalnih/finih hemikalija ihemijskih proizvoda koji nisu specificiranina drugi na~in 07 07 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 07 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi 07 07 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 07 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 07 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija07 07 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 07 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 07 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 07 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 07 1107 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08OTPAD OD PROIZVODNJE,FORMULACIJE, PRODAJE I PRIMJENEPREMAZA (BOJE, LAKOVI ISTAKLASTI EMAJLI), LJEPILA,SREDSTAVA ZA ZAPTIVANJE I[TAMPARSKIH BOJA08 01otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje,primjene i uklanjanja boja i lakova08 01 11*otpadne boje i lakovi koji sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije08 01 12otpadne boje i lakovi koji nisu navedeni pod 08 01 1108 01 13*muljevi od boja ili lakova koji sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije08 01 14muljevi od boja ili lakova koji nisu navedenipod 08 01 1308 01 15*vodeni muljevi koji sadr`e boje ili lakove kojisadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 01 16vodeni muljevi koji sadr`e boje ili lakove kojinisu navedeni pod 08 01 1508 01 17*otpad od uklanjanja boja ili lakova koji sadr`eorganske rastvara~e ili druge opasne materije08 01 18otpad od uklanjanja boja ili lakova koji nijenaveden pod 08 01 1708 01 19*vodene suspenzije koje sadr`e boje ili lakovekoji sadr`e organske rastvara~e ili drugeopasne materije08 01 20vodene suspenzije koje sadr`e boje ili lakove akoje nisu navedene pod 08 01 1908 01 21*otpad od sredstava za uklanjanje/razrje|iva~aboja ili lakova08 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 02otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene ostalih prevlaka (uklju~uju}ikerami~ke materijale)Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 413 08 02 01otpadni prahovi za prevlake08 02 02vodeni muljevi koji sadr`e kerami~kematerijale08 02 03vodene suspenzije koje sadr`e kerami~kematerijale08 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 03otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene tiskarskih boja08 03 07vodeni muljevi koji sadr`e tintu08 03 08vodeni teku}i otpad koji sadr`i tintu08 03 12*otpad od tinte koji sadr`i opasne materije08 03 13otpad od tinte koji nije naveden pod 08 03 1208 03 14*muljevi od tinte koji sadr`e opasne materije08 03 15muljevi od tinte koji nisu navedeni pod 08 03 1408 03 16*otpad od rastvora za graviranje08 03 17*otpadni {tamparski toner koji sadr`i opasnematerije08 03 18otpadni {tamparski toner koji nije naveden pod08 03 1708 03 19*disperzivno ulje08 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 04otpad iz proizvodnje, formulacije, prodaje iprimjene ljepila i sredstava za zaptivanje(uklju~uju}i vodonepropusne proizvode)08 04 09*otpadna ljepila i sredstva za zaptivanje kojasadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 04 10otpadna ljepila i sredstva za zaptivanje kojanisu navedena pod 08 04 0908 04 11*muljevi od ljepila i sredstava za zaptivanje kojisadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 04 12muljevi od ljepila i sredstava za zaptivanje kojinisu navedeni pod 08 04 1108 04 13*vodeni muljevi koji sadr`e ljepila ili sredstvaza zaptivanje koja sadr`e organske rastvara~eili druge opasne materije08 04 14vodeni muljevi koji sadr`e ljepila ili sredstvaza zaptivanje a koji nisu navedeni pod 08 04 1308 04 15*vodeni teku}i otpad koji sadr`i ljepila ilisredstva za zaptivanje koja sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije 08 04 16te~ni vodenasti otpad koji sadr`i ljepila ilisredstva za zaptivanje koja nisu navedena pod08 04 1508 04 17*kolofonijumsko ulje 08 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 05otpad koji nije specificiran na drugi na~inpod 0808 05 01*otpad od izocijanata09OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE09 01otpad iz fotografske industrije09 01 01*razvija~i i aktivatori na vodenoj osnovi09 01 02*razvija~i za off set plo~e na vodenoj osnovi09 01 03*razvija~i na bazi rastvara~a09 01 04*rastvori fiksira09 01 05*rastvori za izbjeljivanje i rastvori zaizbjeljivanje i fiksiranje09 01 06*otpad koji sadr`i srebro, a potje~e od obradefotografskog otpada na mjestu nastanka09 01 07fotografski film i papir koji sadr`i srebro ilispojeve srebra09 01 08fotografski film i papir bez srebra ili spojeva od srebra09 01 10kamere za jednokratnu upotrebu bez baterija09 01 11*kamere za jednokratnu upotrebu s baterijamanavedenim pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 0309 01 12kamere za jednokratnu upotrebu s baterijamakoje nisu navedene pod 09 01 1109 01 13*vodeni teku}i otpad od regeneracije srebra namjestu nastanka fotografskog otpada koji nijenaveden pod 09 01 0609 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10OTPAD IZ TERMI^KIH PROCESA10 01otpad iz termoelektrana i ostalih ure|aja zaspaljivanje (osim 19)10 01 01{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova (osim pra{ine iz kotlova navedene pod10 01 04)10 01 02lete}i pepeo od izgaranja uglja10 01 03lete}i pepeo od izgaranja treseta i neobra|enogdrveta10 01 04*lete}i pepeo od izgaranja ulja i pra{ina izkotlova10 01 05~vrsti reakcijski ostaci na bazi kalcijuma kododsumporavanja dimnih gasova10 01 07muljeviti reakcijski ostaci na bazi kalcijuma izpostupka odsumporavanja dimnih gasova10 01 09*sumporna (sulfatna) kiselina10 01 13*lete}i pepeo od emulgiranih ugljovodonika koji se koriste kao gorivo10 01 14*{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova od suspaljivanja koje sadr`e opasnematerije10 01 15{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova od suspaljivanja koji nisu navedeni pod 10 01 1410 01 16*lete}i pepeo od spaljivanja koji sadr`i opasnematerije10 01 17lete}i pepeo od spaljivanja koji nije navedenpod 10 01 1610 01 18*otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasnematerije10 01 19otpad od ~i{}enja gasa koji nije naveden pod10 01 05, 10 01 07 i 10 01 1810 01 20*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihovog nastanka koji sadr`e opasne materije10 01 21muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihovog nastanka koji nisu navedeni pod 10 01 2010 01 22*vodeni muljevi od ~i{}enja kotla koji sadr`eopasne materije10 01 23vodeni muljevi od ~i{}enja kotla koji nisunavedeni pod 10 01 2210 01 24pijesak iz fluidiziranog sloja10 01 25otpad od skladi{tenja goriva i pripremeelektrana koje rade na ugljen10 01 26otpad od pre~i{}avanja rashladne vode10 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 02otpad iz industrije `eljeza i ~elika10 02 01otpad od obrade {ljake10 02 02neobra|ena {ljaka10 02 07*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 02 08~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 02 0710 02 10ogorina/-e10 02 11*otpad od pro~i{}avanja otpadne vode kojisadr`i ulje10 02 12otpad od pro~i{}avanja otpadne vode koji nijenaveden pod 10 02 1110 02 13* muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja/obradegasa koji sadr`e opasne materije10 02 14 muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja/obradegasa koji nisu navedeni pod 10 02 1310 02 15 ostali muljevi i filterski kola~i10 02 99 otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 03 otpad iz metalurgije aluminija10 03 02 istro{ene an ode10 03 04* {ljaka iz primarne proizvodnje10 03 05 otpad od aluminijuma10 03 08* {ljake iz sekundarne proizvodnje koje sadr`esoli10 03 09* crne strugotine iz sekundarne proizvodnje10 03 15* {ljaka koja je zapaljiva ili koja u dodiru svodom ispu{ta zapaljive gasove u opasnimkoli~inamaBroj 9 – Stranica 414SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 10 03 16{ljaka koja nije navedena pod 10 03 1510 03 17* otpad od proizvodnje anoda koji sadr`i otpad10 03 18otpad od proizvodnje anoda koji sadr`iugljenik i koji nije naveden pod 10 03 1710 03 19*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 03 20pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena po10 03 1910 03 21*ostale ~estice i pra{ina (uklju~uju}i pra{inu izkugli~nog mlina) koja sadr`i opasne materije10 03 22ostale ~estice i pra{ina (uklju~uju}i pra{inu izkugli~nog mlina) koja nije navedena pod 10 03 2110 03 23*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 03 24~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 03 2310 02 25*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa kojisadr`e opasne materije10 02 26muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa kojinisu navedeni pod 10 02 2510 02 27*otpad od pre~i{}avanja otpadne vode kojisadr`i ulje10 02 28otpad od pre~i{}avanja otpadne vode koji nijenaveden pod 10 02 2710 03 29*otpad od ~i{}enja {ljake koja sadr`i sol i crnihstrugotina a koji sadr`i opasne materije10 03 30otpad od ~i{}enja {ljake koja sadr`i soli i crnihstrugotina a koji nije naveden pod 10 03 2910 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 04otpad iz metalurgije olova10 04 01*troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 04 02*strugotine i ne~ista pjena iz primarne isekundarne proizvodnje10 04 03*kalcijum arsenat10 04 04*pra{ina iz dimnih gasova10 04 05*ostale ~estice i pra{ina10 04 06*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 04 07*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 04 09*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 04 10otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 04 0910 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 05otpad iz metalurgije cinka10 05 01troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 05 03* pra{ina iz dimnih gasova10 05 04ostale ~estice i pra{ina10 05 05*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 05 06*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 04 08*otpad od pre~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 04 09otpad od pre~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 05 0810 05 10*{ljaka i ne~ista pjena koje su zapaljive ili koje u dodiru s vodom ispu{taju zapaljive gasove uopasnim koli~inama10 05 11{ljaka i ne~ista pjena koje nisu navedene pod10 05 1010 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 06otpad iz metalurgije bakra10 0601troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 06 02troska i otpadna pjena iz primarne i sekundarne proizvodnje10 06 03*pra{ina iz dimnih gasova10 06 04ostale ~estice i pra{ina10 06 06*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 06 07*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 06 09*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 06 10otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 06 0910 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 07otpad iz metalurgije srebra, zlata i platine10 07 01troska iz primame i sekundarne proizvodnje10 07 02troska i otpadna pjena iz pri marne i sekundarne proizvodnje10 07 03~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 07 04ostale ~estice i pra{ina10 07 05muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 07 07*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 07 08otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 07 0710 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 08otpad iz metalurgije ostalih obojenih metala10 08 04~estice i pra{ina10 08 08*troska iz pri marne i sekundarne proizvodnjekoja sadr`i soli10 08 09ostala troska10 08 10*{ljaka i ne~ista pjena koje su zapaljive ili koje u dodiru s vodom ispu{taju zapaljive gasove uopasnim koli~inama10 08 11{ljaka i ne~ista pjena koje nisu navedene pod10 08 1010 08 12*otpad iz proizvodnje anoda koji sadr`i katran10 08 13otpad iz proizvodnje anoda koji sadr`i ugljeniki koji nije naveden pod 10 08 1210 08 14istro{ene an ode10 08 15*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 08 16pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 08 1510 08 17*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja dimnoggasa koji sadr`e opasne materije10 08 18muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja dimnoggasa koji nisu navedeni pod 10 08 1710 08 19*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 08 20otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 08 1910 08 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 09otpad od lijevanja `eljeza i ~elika10 09 03troska iz visoke pe}i10 09 05*nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 09 06nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 09 0510 09 07*kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 09 08kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 09 0710 09 09*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 09 10pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 09 0910 09 11*ostale ~estice koje sadr`e opasne materije10 09 12ostale ~estice koje nisu navedene pod 10 09 1110 09 13*otpadna veziva koja sadr`e opasne materije10 09 14otpadna veziva koja nisu navedena pod 10 09 1310 09 15*otpad od agensa za indikaciju pukotina kojisadr`i opasne materije10 09 16otpad od agensa za indikaciju pukotina kojinije naveden pod 10 09 1510 09 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 10otpad od lijevanja obojenih metala 10 10 03{ljaka iz visoke pe}i10 10 05*nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 10 06nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 10 0510 10 07*kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 10 08kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 10 0710 10 09*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerijeSrijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 415 10 10 10pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 10 0910 10 11*ostale ~estice koje sadr`e opasne materije10 10 12ostale ~estice koje nisu navedene pod 10 10 1110 10 13*otpadna veziva koja sadr`e opasne materije10 10 14otpadna veziva koja nisu navedena pod 10 10 1310 10 15*otpad od agensa za indikaciju pukotina kojisadr`i opasne materije10 10 16otpad od agensa za indikaciju pukotina kojinije naveden pod 10 10 1510 10 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 11otpad od proizvodnje stakla i proizvoda odstakla10 11 03otpadni vlaknasti materijali na bazi stakla10 11 05~estice i pra{ina10 11 09*otpad od pripreme mje{avine prije taljenja kojisadr`i opasne materije10 11 10otpad od pripreme mje{avine prije taljenja kojinije naveden pod 10 11 0910 11 11*otpad od stakla u malim ~esticama i stakleniprah koji sadr`i te{ke metale (naprimjer odkatodnih cijevi)10 11 12otpad od stakla koji nije naveden pod 10 11 1110 11 13*mulj/{ljaka od poliranja i mljevenja staklakoji/-a sadr`i opasne materije10 11 14mulj/{ljaka od poliranja i mljevenja stakla kojinije naveden pod 10 11 1310 11 15*~vrsti otpad od pre~i{}avanja dimnog gasa kojisadr`i opasne materije10 11 16~vrsti otpad od pre~i{}avanja dimnog gasa kojinije naveden pod 10 11 1510 11 17*muljevi i filterski kola~i od pre~i{}avanjadimnog gasa koji sadr`i opasne materije10 11 18muljevi i filterski kola~i od pre~i{}avanjadimnog gasa koji nije naveden pod 10 11 1710 11 19*~vrsti otpad od pre~i{}avanja efluenata namjestu njihova nastanka koji sadr`i opasnematerije10 11 20~vrsti otpad od pre~i{}avanja efluenata namjestu njihova nastanka koji nije naveden pod10 11 1910 11 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 12otpad od proizvodnje kerami~ke robe, cigle,plo~ica i gra|evinskog materijala10 12 01otpad od pripreme mje{avina prije pe~enja10 12 03~estice i pra{ina10 12 05muljevi i filterski kola~i od obrade gasa10 12 06iskori{teni kalupi10 12 08otpad od keramike, cigli, crijepa igra|evinskog materijala (nakon termi~keobrade)10 12 09*~vrsti otpad od obrade gasa koji sadr`i opasnematerije10 12 10~vrsti otpad od obrade gasa koji nije navedenpod 10 12 0910 12 11*otpad od glaziranja koji sadr`i te{ke metale10 12 12otpad od glaziranja koji nije naveden pod 10 12 1110 12 13mulj od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka10 12 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 13otpad od proizvodnje cementa, vapna i gipsa te predmeti i proizvodi napravljeni od njih10 13 01odba~ene mje{avine prije pe~enja10 13 04otpad od kalciniranja i hidratizacije kre~a10 13 06~estice i pra{ina (osim pod 10 13 12 i 10 13 13)10 13 07muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 13 09*otpad od proizvodnje azbest-cementa kojisadr`i azbest10 13 10otpad od proizvodnje azbest-cementa koji nijenaveden pod 10 13 0910 13 11otpad od proizvodnje drugih vezivih materijalana bazi cementa koji nije naveden pod 10 13 09 i 10 13 1010 13 12*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 13 13~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 13 1210 13 14otpad i {ljaka od betona10 13 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 14otpad iz krematorijuma10 14 01*otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i `ivu11OTPAD KOJI POTJE^E OD HEMIJSKEPOVR[INSKE OBRADE I ZA[TITEMETALA; HIDROMETALURGIJAOBOJENIH METALA11 01otpad od hemijske povr{inske obrade metala i za{tite metala i drugih materijala (npr.galvanski procesi, procesi pocin~avanja,nagrizanja, fosfatiranja, al kali~nogodma{}ivanja/lu`enja, anodizacija)11 01 05*kiseline za nagrizanje11 01 06*kiseline koje nisu specificirane na drugi na~in11 01 07*baze za nagrizanje11 01 08*muljevi od fosfatiranja11 01 09*muljevi i filterski kola~i koji sadr`e opasnematerije11 01 10muljevi i filterski kola~i koji nisu navedeni pod 11 01 0911 01 11*vodene teku}ine za ispiranje koje sadr`eopasne materije11 01 12vodene teku}ine za ispiranje koje nisunavedene pod 11 01 1111 01 13*otpad od odma{}ivanja koji sadr`i opasnematerije11 01 14otpad od odma{}ianja koji nije naveden pod 11 01 1311 01 15*eluati i muljevi iz membranskih iliionoizmjenjiva~kih sistema koji sadr`e opasnematerije11 01 16*zasi}ene ili potro{ene ionoizmjenjiva~ke smole11 01 98*ostali otpad koji sadr`i opasne materije11 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in11 02otpad i muljevi od hidrometalurgijeobojenih metala11 02 02*muljevi od hidrometalurgije cinka (uklju~uju}ijarosit i getit)11 02 03otpad od proizvodnje anoda za elektroliti~keprocese u vodenom mediju11 02 05*otpad od hidrometalur{kih procesa s bakromkoji sadr`i opasne materije11 02 06otpad od hidrometalur{kih procesa s bakromkoji nije naveden pod 11 02 0511 02 07*ostali otpad koji sadr`i opasne materije11 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in11 03muljevi i ~vrstine od procesa otvrdnjavanja(temperiranja)11 03 01*otpad koji sadr`i cijanide11 03 02*ostali otpad11 05otpad od procesa tople galvanizacije11 05 01tvrdi cink11 05 02cinkova pra{ina11 05 03*~vrsti otpad od obrade gasa11 05 04*potro{eni razrje|iva~11 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in12OTPAD OD MEHANI^KOGOBLIKOVANJA I FIZI^KE IMEHANI^KE POVR[INSKE OBRADEMETALA I PLASTIKE12 01otpad od oblikovanjai fizi~ke i mehani~keobrade metala i plastike12 01 01strugotine i opiljci koji sadr`e `eljezo12 01 02pra{ina i ~estice koje sadr`e `eljezo12 01 03strugotine i opiljci obojenih metalaBroj 9 – Stranica 416SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 12 01 04pra{ina i ~estice obojenih metala12 01 05strugotine od (blanjanja i tokarenja) plastike12 01 06*ulja za obradu na bazi minerala koja sadr`ehalogene (osim emulzija i otopina)12 01 07*ulja za obradu na bazi minerala koja ne sadr`ehalogene (osim emulzija i otopina)12 01 08*emulzije i rastvori za obradu koje sadr`ehalogene12 01 09*emulzije i rastvori za obradu koje ne sadr`ehalogene12 01 10*sintetska ulja za obradu12 01 12*istro{eni voskovi i masti12 01 13otpad od zavarivanja12 01 14*muljevi od obrade koji sadr`e opasne materije12 01 15muljevi od obrade koji nisu navedeni pod 12 01 1412 01 16*otpad od pjeskarenja koji sadr`i opasnematerije12 01 17otpad od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 1612 01 18*metalni mulj (mulj od bru{enja, honiranja ipoliranja) koji sadr`i ulje12 01 19*biorazgradivo ulje za obradu12 01 20*istro{ene jedinice i materijali za bru{enje kojisadr`e opasne materije12 01 21istro{ene jedinice i materijali za bru{enje kojinisu navedeni pod 12 01 2012 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in12 03otpad od procesa odma{}ivanja vodom iparom (osim 11)12 03 01*vodene teku}ine za ispiranje12 0302*otpad od odma{}ivanja parom13OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKU]IHGORIVA (osim jestivih ulja i ulja izpoglavlja 05,12 i 19)13 01otpadna hidrauli~na ulja13 01 01*hidrauli~na ulja koja sadr`e PCB-e13 01 04*hlor i hlorirane emulzije13 01 05*nehlorirane emulzije13 01 09*hlorirana hidrauli~na ulja na bazi mineralnihulja13 01 10*nehlorirana hidrauli~na ulja na bazi mineralnihulja13 01 11*sintetska hidrauli~na ulja13 01 12*biorazgradiva hidrauli~na ulja13 01 13*ostala hidrauli~na ulja13 02otpadna ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 02 04*hlorirana ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje na bazi mineralnih ulja13 02 05*nehlorirana ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje na bazi minerala13 02 06*sintetska ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 02 07*biorazgradiva ulja za motore, pogonske ure|aje i podmazivanje13 02 08*ostala ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 03otpadna izolaciona ulja i ulja za prenostoplote13 03 01*izolaciona ulja ili ulja za prenos toplote kojasadr`e PCB-e13 03 06*hlorirana izolaciona ulja i ulja za prenos toplote na bazi mineralnih ulja13 03 07*nehlorirana izolaciona ulja i ulja za prenostoplote na bazi mineralnih ulja13 03 08*sintetska izolaciona ulja i ulja za prenos toplote13 03 09*biorazgradiva izolaciona ulja i ulja za prenostoplote13 03 10*ostala izolaciona ulja i ulja za prenos toplote13 04ulja sa dna plovila13 04 01*ulja sa dna plovila iz rije~ne plovidbe13 04 02*ulja sa dna plovila iz kanala u pristani{tima13 04 03*ulja sa dna plovila od ostalih navigacija13 05sadr`aj iz odvaja~a ulje/voda13 05 01*~vrste materije iz pje{~anih komora i odvaja~aulje/voda13 05 02*muljevi iz odvaja~a ulje/voda13 05 03*muljevi iz ulaznog okna13 05 06*ulje iz odvaja~a ulje/voda13 05 07*uljana voda iz odvaja~a ulje/voda13 05 08*mje{avine otpada iz pje{~anih komora iodvaja~a ulje/voda13 07otpad od teku}ih goriva13 07 01*mazut i die sel13 07 02*benzin13 07 03*ostala goriva (uklju~uju}i mje{avine)13 08zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi na~in13 08 01*muljevi ili emulzije iz odsoljiva~a13 08 02*ostale emulzije13 08 99*otpad koji nije na drugi na~in specificiran14OTPAD OD ORGANSKIH RASTVARA^A, RASHLADNIH MATERIJA IREAKTIVNIH GORIVA (osim 07 i 08)14 06 01*hloro-fluorougljovodonici, HCFC, HFC14 06 02*ostali halogenirani rastvara~i i mje{avinerastvara~a14 06 03*ostali rastvara~i i mje{avine rastvara~a14 01 04*muljevi ili ~vrsti otpad koji sadr`i halogenirane rastvara~e14 01 05*muljevi ili ~vrsti otpad koji sadr`i ostalerastvara~e15OTPADNA AMBALA@A; APSORBENSI,MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKIMATERIJALI I ZA[TITNA ODJE]AKOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGINA^IN15 01ambala`a (uklju~uju}i odvojeno skupljanikomunalni ambala`ni otpad)15 01 01ambala`a od papira i kartona15 01 02ambala`a od plastike15 01 03ambala`a od drveta15 01 04ambala`a od metala15 01 05vi{eslojna (kompozitna) ambala`a15 01 06mije{ana ambala`a15 01 07staklena ambala`a15 01 09tekstilna ambala`a15 01 10*ambala`a koja sadr`i ostatke opasnih materijaili je one~i{}ena opasnim materijama15 01 11*metalna ambala`a koja sadr`i opasne ~vrsteporozne matrice (npr. azbest), uklju~uju}iprazne sprej-doze15 02apsorbensi, filterski materijali, materijali zaupijanje i za{titna odje}a15 02 02*apsorbensi, filterski materijali (uklju~uju}ifiltere za ulje koji nisu na drugi na~inspecificirani), materijali za upijanje i za{titnaodje}a one~i{}ena opasnim materijema15 02 03apsorbensi, filterski materijali, materijali zaupijanje i za{titna odje}a koja nije navedenapod 15 02 0216OTPAD KOJI NIJE DRUGDJESPECIFICIRAN U KATALOGU16 01stara vozila iz razli~itih na~ina prevoza(uklju~uju}i necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila iodr`avanja vozila (osim 13,14,16 06 i 16 08)16 01 03stare gume16 01 04*napu{tena vozila16 01 06stara vozila koja ne sadr`e ni te~nosti ni drugeopasne komponente16 01 07*filteri za ulje16 01 08*komponente koje sadr`e `ivu16 01 09*komponente koje sadr`e PCB-e16 01 10*eksplozivne komponente (npr. zra~ni jastuci)16 01 11*ko~ione obloge koje sadr`e azbest
Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatora sistema za prikupljanje otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO UVJETIMA ZA PRIJENOS OBAVEZA UPRAVLJANJA OTPADOM SA PROIZVO\A^A I PRODAVA^A NAOPERATERA SISTEMA ZA PRIKUPLJANJE OTPADAI - OP]E ODREDBE^lan l.Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti pod kojima proizvo|a~ i prodava~ mogu prenijeti svoje obaveze upravljanja otpadom (udaljem tekstu: obaveze) na operatera sistema za prikupljanjeotpada (u daljem tekstu: operatera) putem ugovora ili sporazuma.II - OBAVEZE KOJE SE PRIJENOSE^lan 2. Obaveze proizvo|a~a koje se mogu prenijeti na operatera su:1)ispunjavanje minimuma uvjeta u pogledu sakupljanja,ponovnog kori{tenja i recikla`e otpada;2)ispunjenje minimuma uvjeta za odlaganje, posebno zadeponije;3)postupanje sa otpadom na okolinski prihvatljiv na~in.^lan 3. Obaveze prodava~a koje se mogu prenijeti na operatera su:1)povrat ili nadoknada depozita za proizvode i ambala`u,2)prikuplanje na selektivan na~in proizvoda i ambala`e kojisu na kraju `ivotnog ciklusa.^lan 4.Proizvo|a~ i prodava~ mogu na operatera prenijeti sve ilisamo dio svojih obaveza iz ~l. 2. i 3. ovog pravilnika.III - UGOVOR^lan 5.Prijenos obaveze proizvo|a~a i prodava~a iz ~l. 2. i 3. ovogpravilnika vr{i se putem sporazuma ili ugovora izme|uindividualnih proizvo|a~a ili prodava~a sa jedne strane, ioperatora sistema za prikupljanje otpada sa druge, ili izme|ucjelokupnog sektora, ili putem kori{tenja ekonomskihinstrumenata ili drugih mehanizama koji }e slu`iti kao motivacija operatorima da preuzmu ovu djelatnost.^lan 6. Ugovor ili sporazum o prijenosu obaveza zaklju~uje se upismenoj formi i sadr`i:1)obim usluga operatera,2)vremenski rok za koji ugovor va`i,3)vrste otpada i postupak odlaganja/obra|ivanja,4)koli~inu ili zapremninu otpada,5)na~in isporuke ili preuzimanja otpada,6)obaveze i odgovornosti obje strane,7)odgovornost operatera za postupanje sa otpadom u smislunjegovog ponovnog kori{tenja, recikla`e, tretmana ilikona~nog odlaganja na okolinski prihvatljiv na~in,8)na~in rje{avanja spora u slu~aju nesporazuma ilineispunjavanja obaveza,9)na~ine i uvjete/uslove pla}anja,10)vremenski rok za ispo{tovanje obaveza.^lan 7. U slu~aju opasnog otpada, ugovor se ovjerava kod nadle`nog suda i sadr`i dodatno:1)na~in pakiranja i uvjete za isporuku,2)osiguranje otpada u prijevozu.^lan 8.U slu~aju raskida ugovora, ili nemogu}nosti operatora daizvr{i ugovorene obaveze proizvo|a~ i prodava~ su odgovorni zaobaveze definisane ~l. 16., 18., 21. i 22. Zakona o upravljanjuotpadom osim ako to nije druga~ije ugovorom regulisano.^lan 9.Operater mora da bude registrovan za izvr{avanje djelatnostikoje se nalaze u ugovoru, te mora da ima dozvolu za upravljanjeotpadom ili okolinsku dozvolu.U slu~aju zbrinjavanja opasnog otpada, op er a tor mora dabude registrovan, te da posjeduje sve dozvole za rukovanje izbrinjavanje ove vrste otpada.IV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 10.Obaveze definisane u ~l. 2. i 3. ovog pravilnika, teodgovornost za ispunjenje ovih obaveza snose sami proizvo|a~ iprodava~.Nakon zaklju~enja ugovora iz ~lana 6. ovog pravilnikaoperater preuzima svu odgovornost za okolinski prihvatljivoupravljanje otpadom u ime proizvo|a~a i prodava~a.Ukoliko iz bilo kojih razloga do|e do raskida ugovora iz~lana 6. ovog pravilnika sva odgovornost prelazi na proizvo|a~ai prodava~a.
Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO POSTUPANJU S OTPADOM KOJI SE NE NALAZI NA LISTI OPASNOG OTPADA ILI ^IJI JE SADR@AJNEPOZNATI - OP]E ODREDBE^lanak l. Ovim pravilnikom definira se:1)na~in postupanja s otpadom koji nije jasno ozna~en ili jeneozna~en, odnosno ~iji je sadr`aj nepoznat;2)otpad koji se ne nalazi na listi opasnog otpada, a sumnja seda bi svojom koli~inom i sastavom mogao biti {tetan i/iliopasan po okoli{ te zdravlje ljudi i `ivotinja i3)organizacije i institucije koje u~estvuju u aktivnostimakoje se odnose na proceduru nakon pronalaska ove vrsteotpada kao i njegovo adekvatno zbrinjavanje.II - NADLE@NOST^lanak 2. Nadle`ne ustanove u slu~aju pojave otpada iz ~lanka 1. ovogpravilnika su:1)nadle`ni inspektor kantonalnog ministarstva za prostornoure|enje i okoli{ (u daljnjem tekstu: kantonalni inspektor),2)laboratorija za uzorkovanje i analizu uzoraka otpada (udaljnjem tekstu: laboratorija),3)ovla{teni operater za zbrinjavanje otpada (u daljnjemtekstu: operater).III - PRO CE DURE I AKTIVNOSTI^lanak 3.Pro ce dure kod pojave nepoznatog otpada:Kantonalni inspektor po prijemu informacije, du`an je iza}ina mjesto gdje se pojavio otpad za koji se sumnja da je otpad iz~lanka 1. ovog pravilnika.Ako kantonalni inspektor utvrdi da se radi o otpadu iz ~lanka1. ovog pravilnika, du`an je s istim postupati kao da se radi oopasnom otpadu, te sa~initi zapisnik.^lanak 4.Kantonalni inspektor, po sa~injavanju zapisnika, du`an je unajkra}em mogu}em vremenu anga`irati laboratoriju da pristupiuzorkovanju otpada, s ciljem analize i definiranja fizi~kih ikemijskih svojstava otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnika.^lanak 5.Uzorkovanje i analiza otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnikavr{i se sukladno internom pravilniku laboratorija a sukladnoeuropskim standardima o uzorkovanju i analizi opasnog otpada.^lanak 6.Laboratorij je obvezan izvr{iti analizu uzetih uzoraka unajkra}em vremenskom roku i sa~initi pismeni izvje{taj s jasnodefiniranim:1)fizi~kim i kemijskim svojstvima uzoraka;2)kategorijom otpada iz Pravilnika o kategorijama otpada slistama u koju ispitani uzorak spada tj. njegov klju~nibroj;3)preporukom o na~inu zbrinjavanja otpada koji jeuzorkovan i ispitan.Izvje{taj se, sa svim podacima, dostavlja kantonalnominspektoru.^lanak 7.Kantonalni inspektor donosi rje{enje o kategorizaciji otpadaiz ~lanka 1. ovog pravilnika i nala`e:1)vlasniku otpada da zbrine otpad kod ovla{tenog operatera,2)ovla{tenom operateru da zbrine otpad na okolinskiprihvatljiv na~in.Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 421 ^lanak 8. Tro{kove zbrinjavanja otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnikasnosi vlasnik otpada.Ukoliko vlasnik nije poznat potrebna sredstva zazbrinjavanje otpada osigurat }e se iz op}inskog ili kantonalnogprora~una.IV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 9.Ukoliko lokacija ili utjecaj otpada iz ~lanka 1. ovogpravilnika ugro`ava susjedni kanton/kantone kantonalni inspek-tor du`an je obavijestiti kantonalne inspektore ugro`enog/ihkantona, odnosno federalnog inspektora za za{titu okoli{a radipokretanja aktivnosti u svrhu sprje~avanja negativnog utjecajaotpada na okoli{
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o postupku podnošenja poreznih prijava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 74/04 25.12.2004 SN FBiH 87/20, SN FBiH 53/12, SN FBiH 07/11, SN FBiH 38/10, SN FBiH 54/03, SN FBiH 66/02 pravilnik,porezna prijava Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 74/04 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 74/04 Temeljem članka 95., a u svezi sa čl. 20. i 23. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POSTUPKU PODNOŠENJA POREZNIH PRIJAVA Članak 1. U Pravilniku o postupku podnošenja poreznih prijava ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/02 i 54/03) u članku 19b. stavak 2. mijenja se i glasi: "Primatelj je fizička osoba - građanin, koja od isplatitelja prima sredstva na način i u utvrđenim iznosima ili većim od utvrđenih iznosa iz članka 19e. ovog pravilnika." Članak 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-8762/04 6. prosinca 2004. godine Sarajevo Ministar Dragan Vrankić, v. r. NAPUTAK ZA POPUNJAVANJE OBRASCA "DP" Pravne osobe, druge organizacije i fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost (poduzetnici), dužni su kao poslodavatelji za svakog uposlenog djelatnika po isteku kalendarske godine popuniti prijavu o obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na plaću (obrazac "DP " ) i dostaviti ga do 31. siječnja tekuće godine mjerodavnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave. Poslodavatelj je dužan uposlenom djelatniku dostaviti kopiju popunjenog obrasca" DP "u roku od 15 dana od dana podnošenja istog Poreznoj upravi. U prvi dio obrasca " DP " unose se podaci o poslodavatelju (naziv pravne osobe ili organizacije odnosno ime i prezime poduzetnika, njegov identifikacioni broj, adresa sjedišta, telefon i broj računa i naziv banke kod koje je račun otvoren). U drugi dio obrasca "DP " unose se podaci o uposlenom djelatniku (ime i prezime, njegov identifikacioni broj - JMBG, adresa prebivališta i razdoblje od kada do kada je u izvještajnoj kalendarskoj godini bio uposlen kod poslodavatelj a naznačenog u prvom dijelu obrasca). U treći dio obrasca " DP " unose se slijedeći podaci: 1. iznos bruto plaće koji se odnosi na zbir svih neto isplaćenih plaća u razdoblju za koje se "DP" obrazac podnosi, uvećan za ukupan iznos obračunatih doprinosa iz isplaćenih plaća; 2. ukupan iznos obračunatog i uplaćenog doprinosa za MIO, za zdravstvo i za neuposlenost koji se odnose na isplaćene plaće iskazane pod točkom 1.; 3. ukupan obračunati i uplaćeni iznos doprinosa iz plaće (zbir pojedinačnih doprinosa iz točke 2. (2.1 + 2.2 + 2.3); 4. iznos koji predstavlja razliku iznosa iskazanog pod točkom 1. (bruto plaća) i iznosa pod točkom 3. (zbir obračunatih doprinosa iz plaće); 5. ukupan iznos obračunatog i uplaćenog poreza na plaću koji predstavlja razliku iznosa bruto plaće iskazane pod točkom 1. i iznosa neto plaće koji je iskazan pod točkom 4., a koji treba da odgovara iznosu koji se dobije množenjem neto isplaćene plaće pod točkom 7. i stope poreza na plaću 5%; 6. pod ovom točkom iskazuje se zbir iznosa iskazanih pod toč. 3. i 5. (ukupan iznos obračunatih i uplaćenih doprinosa iz plaće + ukupan iznos obračunatog i uplaćenog poreza na plaću); 7. pod ovom točkom iskazuje se iznos koji čini razliku iznosa pod toč. 4. i 5. ili razliku iznosa iskazanih pod toč. 1. i 6. Sastavni dio prijave je datum popunjavanja obrasca, potpis poslodavatelja odnosno ovlaštene osobe i njen JMBG. Napomena: Ukoliko poslodavatelj koji, kao porezni obveznik u smislu članka 24. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04), sam ne podnese poreznu prijavu za uposlenog djelatnika u zakonom propisanom roku, Porezna uprava će podnijeti poreznu prijavu u ime poreznog obveznika sukladno članku 21. istog zakona u roku od 15 dana od krajnjeg roka za podnošenje prijave. Na ovako podnesenu prijavu porezni obveznik ima pravo žalbe nadležnom kantonalnom uredu (članak 76. Zakona), a teret dokazivanja da određivanje porezne obveze nije ispravno, snosi porezni obveznik. Protiv poreznog obveznika koji ne podnese poreznu prijavu u zakonom propisanom roku pokrenut će se prekršajni postupak utvrđen važećim propisima i izreći kazne propisane kaznenim odredbama. NAPUTAK ZA POPUNJAVANJE OBRASCA INFO-1 Obavijesnu prijavu (obrazac: INFO-1) popunjava i podnosi Poreznoj upravi pravna osoba i fizička osoba (poduzetnik) koja je u tijeku kalendarske godine vršila isplatu dividendi, zakupnina, dionica i mjenica i drugih isplata na temelju ugovora u iznosima većim od propisanih člankom 19e. Pravilnika o postupku podnošenja poreznih prijava, fizičkim osobama - građanima, kao primateljima sredstava. Obavijesnu prijavu isplatitelj je dužan podnijeti Poreznoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu. Isplatitelj je dužan svakom primatelju isplaćenih sredstava dostaviti kopiju obavijesne prijave (obrazac: INFO-1). Isplatitelj je dužan na obrascu INFO-1 naznačiti za koju se kalendarsku godinu obavijesna prijava odnosi. U prvom dijelu obrasca isplatitelj je dužan upisati puni naziv i adresu sjedišta i svoj 13-cifreni identifikacioni broj. U drugom dijelu unose se podaci o primatelju i to: ime i prezime fizičke osobe - građanina, JMBG fizičke osobe i adresa prebivališta fizičke osobe - građanina. U treći dio obrasca INFO-1 upisuje se u odgovarajuće polje iznos isplate izvršene u kalendarskoj godini za koju se prijava podnosi i u odgovarajuće polje ukupan iznos isplaćenih sredstava za navedene vrste sredstava. Sastavni dio prijave je datum popunjavanja obrasca INFO-1, potpis isplatitelja odnosno ovlaštene osobe i njen JMBG.
Pravilnik o dopunama Pravilnika o postupku podnošenja poreznih prijava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/03 31.10.2003 SN FBiH 87/20, SN FBiH 53/12, SN FBiH 07/11, SN FBiH 38/10, SN FBiH 74/04, SN FBiH 66/02 pravilnik,porezna prijava Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 54/03 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 54/03 Temeljem članka 95., a u svezi sa čl. 20. i 23. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02, federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPKU PODNOŠENJA POREZNIH PRIJAVA Članak 1. U Pravilniku o postupku podnošenja poreznih prijava ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/02) u članku 2. stavak 1. iza alineje 3. dodaje se nova alineja, koja glasi: " - obavijesne prijave," Dosadašnja alineja 4. postaje alineja 5. Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., koji glasi: " Obrasci poreznih prijava koje porezni obveznik podnosi sukladno poreznim zakonima sastavni su dio pravilnika kojim je regulirano sprovođenje odredbi tih zakona, a obrazac prijave poreza po odbitku (obrazac: DP) i obrazac obavijesne prijave (obrazac: INFO-1) sastavni su dio ovog pravilnika. " Članak 2. U članku 7. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi: "Izuzetno, obavijesne prijave i prijave poreza po odbitku mogu se podnositi osobno ili elektronskim putem na disketi ili na kompakt disku (CD), s tim da se one koje se podnose za preko 25 poreznih obveznika moraju se dostavljati elektronskim putem, na disketi ili na kompakt disku (CD). Tehničke naputke za dostavljanje podataka elektronskim putem donosi direktor Porezne uprave." Članak 3. U članku 19., prva rečenica mijenja se i glasi: "Rješenja donesena od strane Porezne uprave kojim se utvrđuje dodatna porezna obveza, a koja u smislu članka 78. Zakona, postaju izvršna, imaju karakter porezne prijave koju podnosi Porezna uprava u ime poreznog obveznika." Članak 4. Iza članka 19. dodaje se novo poglavlje IVa i novi čl. 19a., 19b., 19c., 19d. i 19e, koji glase: " IVa - OBAVIJESNE PRIJAVE Članak 19a. Obavijesna prijava je pisana izjava koju je isplatitelj sredstava dužan podnijeti Poreznoj upravi, a u kojoj se daju informacije o financijskim transakcijama između isplatitelja i primatelja sredstava. Članak 19b. Isplatitelj je pravna osoba, organizacija ili fizička osoba - poduzetnik, koja isplaćuje sredstva u iznosu koji je veći od iznosa propisanog ovim pravilnikom. Primatelj je pravna osoba, organizacija, fizička osoba - poduzetnik ili fizička osoba - građanin, koji od isplatitelja prima sredstva na način i u utvrđenim iznosima ili većim od utvrđenih iznosa iz članka 19e.ovog pravilnika. Članak 19c. Obavijesna prijava za primatelje sredstava dostavlja se Poreznoj upravi u roku od 30 (trideset) dana po isteku kalendarske godine, na način kako je propisano ovim pravilnikom i sadržavat će sljedeće informacije: - naziv ili ime, adresa sjedišta odnosno prebivališta i identifikacioni broj poreznog obveznika - isplatitelja; - naziv ili ime, adresa sjedišta odnosno prebivališta i identifikacioni broj primatelja uplate; - kalendarska godina i - plaćeni iznos po svakoj vrsti isplate. Članak 19d. Isplatitelj je dužan obavijestiti primatelja sredstava o informaciji koju je dostavio Poreznoj upravi u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostavljanja iste. Članak 19e. Isplatitelj je dužan podnijeti Poreznoj upravi obavijesnu prijavu za svaku isplatu sredstava, i to: - dividendi koje su isplaćene jednom primatelju u iznosu od 600 KM ili više u tijeku jedne kalendarske godine; - renti ili najamnina isplaćenih jednom primatelju u iznosu od 5.000 KM ili više u tijeku jedne kalendarske godine; - dobiti od prodaje akcija i obveznica isplaćenih jednom primatelju u iznosu od 5.000 KM ili više u tijeku jedne kalendarske godine i - isplata ugovornoj strani za pružene usluge izvršenih jednom primatelju u iznosu od 1.000 KM ili više u tijeku jedne kalendarske godine." Članak 5. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", s tim da će se odredbe članka 3. ovog pravilnika primjenjivati od 1. siječnja 2004. godine za kalendarsku 2003. godinu. Broj 05-02-2598/03 10. listopada 2003. godine Sarajevo Ministar Dragan Vrankić, v. r. NAPUTAK ZA POPUNJAVANJE OBRASCA "DP" Pravne osobe, druge organizacije i fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost (poduzetnici), dužni su kao poslodavci za svakog uposlenog po isteku kalendarske godine popuniti prijavu o obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na plaću (obrazac "DP" ) i dostaviti ga do 31. siječnja tekuće godine mjerodavnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave. Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana podnošenja Poreznoj upravi dostaviti kopiju popunjenog obrasca "DP" uposlenom. U prvi dio obrasca "DP" unose se podaci o poslodavcu (naziv pravne osobe ili organizacije odnosno ime i prezime poduzetnika, njegov identifikacioni broj, adresa sjedišta, telefon i broj računa i naziv banke kod koje je račun otvoren). U drugi dio obrasca "DP" unose se podaci o uposlenom djelatniku (ime i prezime, njegov identifikacioni broj - JMBG, adresa prebivališta i razdoblje od kada do kada je u izvještajnoj kalendarskoj godini bio uposlen kod poslodavca naznačenom u prvom dijelu obrasca). U treći dio obrasca "DP" unose se podaci o bruto plaći (neto + doprinosi iz plaće) utvrđenoj za razdoblje koje je naznačeno u drugom dijelu obrasca, zatim iznosi doprinosa iz bruto plaće uposlenog obračunati i uplaćeni u izvještajnom razdoblju (pojedinačni i zbirni), iznos neto plaće (bruto - doprinosi iz plaće), iznos obračunatog i uplaćenog poreza na plaću (neto x propisana stopa), ukupan iznos obveza (doprinosi iz plaće + porez na plaću) i iznos neto plaće isplaćene uposlenom (bruto plaća -doprinosi iz plaće - porez na plaću). Sastavni dio prijave je datum popunjavanja obrasca, potpis poslodavca odnosno ovlaštene osobe i njegov JMBG. Napomena: Ukoliko poslodavac koji, kao porezni obveznik u smislu članka 24. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02), sam ne podnese poreznu prijavu za uposlenog djelatnika u zakonom propisanom roku, Porezna uprava će podnijeti poreznu prijavu u ime poreznog obveznika sukladno članku 21. istog zakona u roku od 15 dana od krajnjeg roka za podnošenje prijave. Na ovako podnesenu prijavu porezni obveznik ima pravo žalbe mjerodavnom kantonalnom uredu (članak 76. Zakona), a teret dokazivanja da određivanje porezne obveze nije ispravno, snosi porezni obveznik. Protiv poreznog obveznika koji ne podnese poreznu prijavu u zakonom propisanom roku pokrenut će se prekršajni postupak utvrđen važećim propisima i izreći kazne propisane kaznenim odredbama. NAPUTAK ZA POPUNJAVANJE OBRASCA INFO-1 Obavijesnu prijavu (obrazac: INFO-1) popunjava i podnosi Poreznoj upravi pravna osoba i fizička osoba (poduzetnik) koja je u tijeku kalendarske godine vršila isplatu dividendi, zakupnina, dionica i mjenica i drugih isplata temeljem ugovora u iznosima većim od propisanih člankom 19e. Pravilnika o postupku podnošenja poreznih prijava, pravnim osobama, organizacijama i fizičkim osobama (poduzetnicima ili građanima), kao primateljima sredstava. Obavijesnu prijavu isplatitelj je dužan podnijeti Poreznoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu. Isplatitelj je dužan svakom primatelju isplaćenih sredstava dostaviti kopiju obavijesne prijave (obrazac: INFO-1). Isplatitelj je dužan na obrascu INFO-1 naznačiti za koju se kalendarsku godinu obavijesna prijava odnosi. U prvom dijelu obrasca isplatitelj je dužan upisati puni naziv i adresu sjedišta i svoj 13-cifreni identifikacioni broj. U drugom dijelu unose se podaci o primatelju i to: naziv pravne osobe ili ime i prezime fizičke osobe, 13-cifreni identifikacioni broj pravne osobe odnosno JMBG fizičke osobe i adresa sjedišta pravne osobe ili adresa prebivališta fizičke osobe. U treći dio obrasca INFO-1 upisuje se u odgovarajuće polje iznos isplate izvršene u kalendarskoj godini za koju se prijava podnosi i u odgovarajuće polje ukupan iznos isplaćenih sredstava za navedene vrste sredstava.
Pravilnik o uslovima, postupku i naknadama za mišljenje porezne uprave FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/03 31.10.2003 porezna uprava – IVAN^ICA MR[I], ~lan – MILICA RISTANI], ~lan. 2. Komisija iz ta~ke 1. ovog rje{enja provest }e proceduru za imenovanje kandidata na upra`njene pozicije, po prijavama koje su podnesene u propisanom roku u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine. 3. Komisija je zadu`ena da sve kandidate koji su u{li u u`i izbor pozove na intervju i sastavi listu sa u`im izborom najboljih kandidata koji ispunjavaju kriterije za imenovanje i listu, putem pismene preporuke, dostavi Vladi Federacije Bosne i Hercegovine na dalji postupak. 4. Ovim rje{enjem stavlja se van snage Rje{enje o imenovanju Komisije za izbor kandidata za upra`njene pozicije direktora i zamjenika direktora i ~lanova Nadzornog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje broj 469/03 koje je objavljeno u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 49/03, dana 3. 10. 2003. godine. 5. Ovo rje{enje stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". V broj 511/03 11. septembra/rujna 2003. godine Sarajevo Premijer dr. Ahmet Had`ipa{i}, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA/FINANCIJA 561 Na osnovu ~l. 95. i 96., a u vezi sa ~lanom 7. stav 1. alineja 28. i ~lana 13. stav 1. alineja 1. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar finansija - federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O USLOVIMA, POSTUPKU I NAKNADAMA ZA MI[LJENJA POREZNE UPRAVE I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim pravilnikom bli`e se ure|uju uslovi, postupak i naknade za mi{ljenja koja Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava) izdaje poreznom obvezniku. ^lan 2. Mi{ljenje koje Porezna uprava izdaje poreznom obvezniku je dokument kojim se daju dodatne informacije u vezi primjene federalnih i kantonalnih poreznih zakona i podzakonskih akata u slo`enijoj situaciji. Mi{ljenje koje izdaje Porezna uprava odnosi se na jednu odre|enu poreznu situaciju i na jednog odre|enog poreznog obveznika, a mora biti u skladu sa stavovima Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija odnosno nadle`nog kantonalnog ministarstva finansija. ^lan 3. Odredbe ovog pravilnika obavezuju sve porezne obveznike i Poreznu upravu. II - USLOVI I POSTUPAK ZA PODNO[ENJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE MI[LJENJA ^lan 4. Zahtjev za davanje mi{ljenja Porezne uprave radi rje{avanja odre|ene porezne situacije mo`e podnijeti porezni obveznik ili njegov ovla{teni predstavnik. Porezna uprava ne}e izdati poreznom obvezniku tra`eno mi{ljenje kada se radi o pitanju koje je u tom ~asu predmet inspekcijskog nadzora ili prigovora na zapisnik ili `albe koja se nalazi u postupku rje{avanja od strane Porezne uprave. ^lan 5. Zahtjev za izdavanje mi{ljenja podnosi se u pismenom obliku. Zahtjev se mo`e podnijeti po{tom preporu~eno ili predati li~no bilo kojem uredu Porezne uprave. Zahtjev se ozna~ava " ZAHTJEV ZA MI[LJENJE " i upu}uje se odnosno predaje Poreznoj upravi - Sredi{nji ured u Sarajevu odnosno putem najbli`e organizacione jedinice Porezne uprave (kantonalnog ureda ili ispostave Porezne uprave). Potvrda po{te o prijemu zahtjeva ili od strane poreznog ureda ovjereni primjerak zahtjeva dokazi su o danu slanja odnosno predaje zahtjeva. ^lan 6. Zahtjev mora sadr`avati sljede}e podatke: – ime / naziv podnosioca; – punu adresu; – identifikacioni broj; – broj telefona i e-mail (ako ga porezni obveznik ima); – jasno formulisano pitanje povodom kojeg se tra`i mi{ljenje; – vjerodostojne informacije koje su povod za tra`enje mi{ljenja; – opis svih ~injenica i okolnosti od uticaja za rje{enje poreznog pitanja, te ta~an naziv porezne obaveze odnosno vrste poreza i porezni period na koji se odnosi porezno pitanje. Ukoliko porezni obveznik raspola`e odre|enim mi{ljenjem po istom pitanju koje je izdala Porezna uprava ili nadle`no ministarstvo, tada je uz zahtjev du`an prilo`iti takvo mi{ljenje, pismeno obja{njenje i svu drugu dokumentaciju na kojoj se takvo mi{ljenje formalno-pravno zasniva. ^lan 7. Ukoliko je zahtjev za izdavanje mi{ljenja nepotpun, Porezna uprava je du`na od podnosioca zahtjeva zatra`iti da u roku od osam dana od dana prijema upotpuni zahtjev. Od podnosioca zahtjeva koji zahtjev predaje li~no, Porezna uprava mo`e zatra`iti usmeno da zahtjev upotpuni, a kada se zahtjev dostavlja putem po{te, Porezna uprava je du`na podnosiocu dostaviti pismenu obavijest kojim }e zatra`iti da se zahtjev upotpuni u roku od 8 (osam) dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko podnosioc zahtjeva u odre|enom roku zahtjev ne upotpuni, smatrat }e se da zahtjev nije ni podnesen. Rok za izdavanje mi{ljenja po~inje da te~e od dana prijema upotpunjenog zahtjeva. ^lan 8. Porezna uprava je du`na izdati mi{ljenje o pitanju navedenom u zahtjevu i kada smatra da zakonski propisi jasno ukazuju kako obveznik poreza treba u datoj situaciji postupiti, ili kada se smatra nenadle`nom za davanje takvog mi{ljenja. U takvoj situaciji Porezna uprava je du`na u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema zahtjeva podnosiocu dostaviti pismeni odgovor u kojem }e navesti i odredbe zakona i podzakonskih akata koji dati porezni problem reguli{u odnosno navesti naziv institucije kojoj se mo`e obratiti radi rje{avanja poreznog problema. ^lan 9. Podnesenim zahtjevom podnosioc mo`e tra`iti mi{ljenje u vezi jednog ili vi{e poreznih pitanja. Kada se istim zahtjevom tra`i mi{ljenje u vezi vi{e poreznih pitanja, smatrat }e se da je podneseno onoliko zahtjeva za koliko se pitanja tra`i mi{ljenje. ^lan 10. Izdato mi{ljenje o odre|enom poreznom pitanju obavezuje Poreznu upravu i poreznog obveznika da postupe u skladu sa izdatim mi{ljenjem, i to u onoj mjeri u kojoj su ~injenice i okolnosti koje je predo~io porezni obveznik ta~ne i istinite, odnosno ukoliko je dato mi{ljenje u skladu sa stavovima nadle`nog ministarstva. Petak, 31.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 54 - Strana 2889 ^lan 11. Mi{ljenje na osnovu zahtjeva poreznog obveznika izdaje ovla{teni radnik Sredi{njeg ureda Porezne uprave u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko Porezna uprava nije u mogu}nosti udovoljiti zahtjevu u roku iz stava 1. ovog ~lana, du`na je obavijestiti o tome podnosioca prije isteka tog roka i navesti drugi rok za izdavanje mi{ljenja. ^lan 12. Uz podneske koje upu}uje Poreznoj upravi, a koji se na bilo koji na~in ti~u poreznih pitanja rije{enih mi{ljenjem, porezni obveznik je du`an prilo`iti mi{ljenje koje je dobio od Porezne uprave. III - NAKNADE ^lan 13. Za mi{ljenje Porezne uprave o jednom poreznom pitanju pla}a se naknada u iznosu od 50,00 KM (pedeset KM). Naknada se upla}uje na ra~un javnih prihoda bud`eta Federacije Bosne i Hercegovine: 154-001-11006614-92 putem naloga za pla}anje sa oznakom vrste prihoda: 722631 i uz obavezno uno{enje broja: 1603001 u polje 15 - "Bud`etska organizacija", a kao svrhu doznake unosi se tekst: "Uplata naknade za mi{ljenja Porezne uprave". Podnosioc zahtjeva je du`an uz zahtjev za izdavanje mi{ljenja prilo`iti primjerak naloga o upla}enoj naknadi. IV - DOSTUPNOST MI[LJENJA JAVNOSTI ^lan 14. Mi{ljenja o pojedinim poreznim pitanjima koja su izdata na zahtjev poreznih obveznika Porezna uprava mo`e dati na objavljivanje u slu`bena glasila Federacije BiH ili u druge stru~ne ~asopise i publikacije, pod uslovom da se ne otkriva identitet poreznog obveznika po ~ijem zahtjevu je mi{ljenje izdato, kao ni porezna tajna. V - ZAVR[NE ODREDBE ^lan 15. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3143/03 30. septembra 2003. godine Sarajevo Ministar Dragan Vranki}, s. r. Temeljem ~l. 95. i 96., a u svezi sa ~lankom 7. stavak 1. alineja 28. i ~lanka 13. stavak 1. alineja 1. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH ", broj 33/02), federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O UVJETIMA, POSTUPKU I NAKNADAMA ZA MI[LJENJA POREZNE UPRAVE I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim pravilnikom bli`e se ure|uju uvjeti, postupak i naknade za mi{ljenja koja Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) izdaje poreznom obvezniku. ^lanak 2. Mi{ljenje koje Porezna uprava izdaje poreznom obvezniku je dokument kojim se daju dodatne informacije u svezi primjene federalnih i kantonalnih poreznih zakona i podzakonskih akata u slo`enijoj situaciji. Mi{ljenje koje izdaje Porezna uprava odnosi se na jednu odre|enu poreznu situaciju i na jednog odre|enog poreznog obveznika, a mora biti sukladno stavovima Federalnog ministarstva financija - Federalnog ministarstva finansija odnosno mjerodavnog kantonalnog ministarstva financija. ^lanak 3. Odredbe ovog pravilnika obvezuju sve porezne obveznike i Poreznu upravu. II - UVJETI I POSTUPAK ZA PODNO[ENJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE MI[LJENJA ^lanak 4. Zahtjev za davanje mi{ljenja Porezne uprave radi rje{avanja odre|ene porezne situacije mo`e podnijeti porezni obveznik ili njegov ovla{teni predstavnik. Porezna uprava ne}e izdati poreznom obvezniku tra`eno mi{ljenje kada se radi o pitanju koje je u tom ~asu predmet inspekcijskog nadzora ili prigovora na zapisnik ili `albe koja se nalazi u postupku rje{avanja od strane Porezne uprave. ^lanak 5. Zahtjev za izdavanje mi{ljenja podnosi se u pismenom obliku. Zahtjev se mo`e podnijeti po{tom preporu~eno ili predati osobno bilo kojem uredu Porezne uprave. Zahtjev se ozna~ava " ZAHTJEV ZA MI[LJENJE " i upu}uje se odnosno predaje Poreznoj upravi - Sredi{nji ured u Sarajevu odnosno putem najbli`e organizacione jedinice Porezne uprave (kantonalnog ureda ili ispostave Porezne uprave). Potvrda po{te o prijemu zahtjeva ili od strane poreznog ureda ovjereni primjerak zahtjeva dokazi su o danu slanja odnosno predaje zahtjeva. ^lanak 6. Zahtjev mora sadr`avati sljede}e podatke: – ime / naziv podnositelja; – punu adresu; – identifikacioni broj; – broj telefona i e-mail (ako ga porezni obveznik ima); – jasno formulirano pitanje povodom kojeg se tra`i mi{ljenje; – vjerodostojne informacije koje su povod za tra`enje mi{ljenja; – opis svih ~injenica i okolnosti od utjecaja za rje{enje poreznog pitanja, te to~an naziv porezne obveze odnosno vrste poreza i porezno razdoblje na koje se odnosi porezno pitanje. Ukoliko porezni obveznik raspola`e odre|enim mi{ljenjem po istom pitanju koje je izdala Porezna uprava ili mjerodavno ministarstvo, tada je uz zahtjev du`an prilo`iti takvo mi{ljenje, pismeno obja{njenje i svu drugu dokumentaciju na kojoj se takvo mi{ljenje formalno-pravno zasniva. ^lanak 7. Ukoliko je zahtjev za izdavanje mi{ljenja nepotpun, Porezna uprava je du`na od podnositelja zahtjeva zatra`iti da u roku od osam dana od dana prijema upotpuniti zahtjev. Od podnositelja zahtjeva koji zahtjev predaje osobno, Porezna uprava mo`e zatra`iti usmeno da zahtjev upotpuni, a kada se zahtjev dostavlja putem po{te, Porezna uprava je du`na podnositelju dostaviti pismenu obavijest kojim }e zatra`iti da se zahtjev upotpuni u roku od 8 (osam) dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko podnositelj zahtjeva u odre|enom roku zahtjev ne upotpuni, smatrat }e se da zahtjev nije ni podnesen. Rok za izdavanje mi{ljenja po~inje da te~e od dana prijema upotpunjenog zahtjeva. ^lanak 8. Porezna uprava je du`na izdati mi{ljenje o pitanju navedenom u zahtjevu i kada smatra da zakonski propisi jasno ukazuju kako obveznik poreza treba u datoj situaciji postupiti, ili kada se smatra nemjerodavnom za davanje takvog mi{ljenja. Broj 54 - Strana 2890 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 31.10.2003.
Pravilnik o postupku podnošenja poreznih prijava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 66/02 25.12.2002 SN FBiH 87/20, SN FBiH 53/12, SN FBiH 07/11, SN FBiH 38/10, SN FBiH 74/04, SN FBiH 54/03 pravilnik,porezna prijava Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 66/02 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 66/02 Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku. Temeljem članka 95., a u svezi sa člankom 14. stavak 1. alineja 3., člankom 20. st. 3. i 6. člankom 21., člankom 22., člankom 24., stavak 2., čl. 25. i čl. 26. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02), federalni ministar financija-federalni ministar finansija, donosi PRAVILNIK O POSTUPKU PODNOŠENJA POREZNIH PRIJAVA I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom propisuje se postupak podnošenja poreznih prijava koje je porezni obveznik dužan podnositi Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava), a koji je propisan Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02- u daljnjem tekstu: Zakon), drugim poreznim zakonima i podzakonskim aktima, te razloge, način i postupak podnošenja i rješavanja zahtjeva za produženje roka za podnošenje poreznih prijava. Članak 2. Vrste poreznih prijava čije se podnošenje regulira ovim pravilnikom su: - porezne prijave koje podnosi porezni obveznik sukladno poreznim zakonima, - izmijenjene porezne prijave, - prijave koje Porezna uprava podnosi u ime poreznog obveznika i - prijave poreza po odbitku. Članak 3. Porezna uprava je dužna osigurati obrasce poreznih prijava za sve vrste poreza i davati ih besplatno poreznim obveznicima. Članak 4. Obrada poreznih prijava vrši se u mjerodavnim ispostavama Porezne uprave, osim ako direktor Porezne uprave (u daljnjem tekstu: direktor) ne odluči drugačije. II - POREZNE PRIJAVE KOJE PODNOSE POREZNI OBVEZNICI Članak 5. Porezna prijava je prijava porezne obveze koju je porezni obveznik dužan podnijeti Poreznoj upravi, a koja se sastoji od izvješća i drugih relevantnih dokumenata, te iznosa porezne obveze koju je utvrdio sam porezni obveznik, a koja se podnosi na propisanom obrascu porezne prijave. Obrasci poreznih prijava i rokovi za njihovo podnošenje propisani su poreznim zakonima i odgovarajućim podzakonskim aktima. Članak 6. Pravne osobe, druge organizacije, fizičke osobe- poduzetnici i fizičke osobe - građani dužni su, za sve vrste poreznih obveza kojima podliježu sukladno poreznim zakonima, podnositi porezne prijave. Pravne osobe i druge organizacije podnose porezne prijave ispostavi Porezne uprave u čijoj se mjerodavnosti nalazi sjedište te pravne osobe ili druge organizacije odnosno kod koje je to sjedište upisano prilikom njihove registracije i uzimanja identifikacionog broja. Fizička osoba - poduzetnik podnosi svoju poreznu prijavu ispostavi Porezne uprave u čijoj se mjerodavnosti nalazi mjesto na kojem se obavlja većina njegovih poslovnih aktivnosti odnosno kod koje se ta fizička osoba-poduzetnik upisala prilikom registracije i dobila identifikacioni broj. Fizičke osobe - građani svoje porezne prijave podnose ispostavi Porezne uprave u čijoj mjerodavnosti se nalazi mjesto stanovanja te fizičke osobe - građanina prema odredbama zakona, a ako se radi o poreznim obvezama fizičkih osoba-građana u svezi nekretnina, porezne prijave se podnose ispostavi Porezne uprave na čijem području se nalaze te nekretnine. Članak 7. Porezne prijave podnose se na jedan od slijedećih načina: 1. osobnom predajom, 2. poštom. Ukoliko porezni obveznik želi da ima dokaz o podnesenoj poreznoj prijavi i/ili dokaz o datumu kada je prijava podnesena, tada porezni obveznik ili njegov zastupnik: - osobno podnosi dva istovjetna primjerka porezne prija- ve koje ovlašteni djelatnik porezne uprave datira, ovje- rava i jedan primjerak vraća poreznom obvezniku, ili - poreznu prijavu šalje preporučenom poštom i zadržava potvrdu o preporučenoj pošiljci. Članak 8. Porezne prijave moraju biti potpune. Porezna prijava se smatra potpunom ukoliko sadrži sve podatke iz obrasca porezne prijave potrebne za obradu poreznih prijava u Poreznoj upravi kao i sljedeće podatke: - identifikacioni broj poreznog obveznika, zastupnika poreznog obveznika i osobe koja je ispunila bilo koji dio porezne prijave i - potpis poreznog obveznika ili osobe ovlaštene da potpisuje u ime poreznog obveznika, zastupnika poreznog obveznika i osobe koja je ispunila bilo koji dio porezne prijave. Porezna uprava neće razmatrati porezne prijave koje su nepotpune i koje zbog toga ne mogu biti procesuirane i takve porezne prijave se vraćaju poreznom obvezniku. U takvim slučajevima smatra se kao da porezni obveznik nije podnio poreznu prijavu, te će se postupati sukladno odredbama poglavlja IV. ovog pravilnika. Članak 9. Porezne prijave moraju biti podnesene u roku. Porezna prijava se smatra podnesenom u roku ukoliko je primljena u Poreznoj upravi u roku utvrđenom poreznim zakonima ili odgovarajućim podzakonskim aktima ili u produženom roku odobrenom nakon podnošenja zahtjeva za produženje roka za podnošenje porezne prijave kao i u slučaju kada porezna prijava može biti obrađena u obliku u kojem je podnesena. Porezna prijava se smatra primljenom od Porezne uprave na dan kada je poslana preporučenom poštom ili na dan kad je poreznu prijavu osobno predao porezni obveznik ili njegov zastupnik. III - IZMIJENJENE POREZNE PRIJAVE Članak 10. Izmijenjena porezna prijava je prijava koju porezni obveznik podnosi radi ispravljanja grešaka ili dopune podataka na prijavi koja je prethodno podnesena. Izmijenjenu poreznu prijavu porezni obveznik podnosi na istom obrascu na kojem je podnesena porezna prijava koja je predmetom izmjena. Izmijenjena porezna prijava sadrži podatke kojima se potpuno objašnjavaju razlozi zbog kojih se ranije podnesena porezna prijava mijenja. Uz izmijenjenu poreznu prijavu porezni obveznik prilaže i dokumente, informacije i izjave koje je prema poreznim zakonima dužan priložiti uz poreznu prijavu koja je predmetom izmjena. Porezni obveznik je dužan na izmijenjenu poreznu prijavu staviti naznaku da se radi o izmijenjenoj poreznoj prijavi. Izmijenjena porezna prijava se podnosi odmah, a najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana kada porezni obveznik otkrije da se moraju izmijeniti podaci na prijavi koja je ranije podnesena, a naročito ako se otkrije da iznos porezne obveze iskazan u poreznoj prijavi nije točan. Izmijenjena porezna prijava podnosi se istoj ispostavi Porezne uprave kojoj je podnesena i porezna prijava koja je predmetom izmjena. Izmijenjena porezna prijava se može podnijeti samo jednom u tijeku obračunskog razdoblja za koje se podnosi porezna prijava. Članak 11. Ako porezni obveznik izmijenjenu poreznu prijavu podnosi nakon prijema obavijesti Porezne uprave da je u ranije podnesenoj poreznoj prijavi napravljena greška ili propust, tada izmijenjenu poreznu prijavu porezni obveznik mora podnijeti sukladno instrukcijama navedenim u obavijesti. IV - PRIJAVE KOJE PODNOSI POREZNA UPRAVA U IME POREZNOG OBVEZNIKA Članak 12. Porezna prijava koju podnosi Porezna uprava je prijava koju ovlašteni djelatnik Porezne uprave sačinjava i podnosi u ime poreznog obveznika za poreznu obvezu za koju sam porezni obveznik nije u zakonom propisanom roku podnio poreznu prijavu. Porezna prijava koju podnosi Porezna uprava sačinjava se i podnosi na istom obrascu kao i porezna prijava koju podnosi sam porezni obveznik, ali sa tom razlikom da na ovoj prijavi treba da stoji naznaka da se radi o poreznoj prijavi koju podnosi Porezna uprava u ime poreznog obveznika i pouka o pravnom lijeku sukladno članku 76. Zakona. Članak 13. Kod pripreme i sačinjavanja porezne prijave koju podnosi u ime poreznog obveznika, djelatnik Porezne uprave dužan je da razmotri i uzme u obzir sve raspoložive informacije, uključujući i ranije porezne prijave koje je podnosio porezni obveznik, informacije trećih osoba, izvršene uplate i sve druge informacije koje mogu biti od koristi za utvrđivanje točne porezne obveze. Članak 14. Ovlašteni djelatnik Porezne uprave može poreznu prijavu u ime poreznog obveznika podnijeti u bilo koje vrijeme po isteku petnaest (15) dana od dana kada je poreznom obvezniku za podnošenje porezne prijave istekao rok propisan poreznim zakonima i odgovarajućim podzakonskim aktima, a u kojem porezni obveznik nije sam podnio poreznu prijavu. Članak 15. Prije podnošenja porezne prijave u ime poreznog obveznika, ovlašteni djelatnik Porezne uprave dužan je poreznom obvezniku poslati obavijest da će Porezna uprava podnijeti poreznu prijavu u njegovo ime. U obavijesti mora biti naznačen iznos porezne obveze iz porezne prijave koju će Porezna uprava podnijeti u ime poreznog obveznika. Porezni obveznik ima pravo da u roku od osam dana od dana kada je primio obavijest: - uloži prigovor na obavijest o prijavi koju je sačinila Porezna uprava u njegovo ime i Poreznoj upravi dostavi informacije koje su potrebne da se sačinjena porezna prijava izmijeni, ili - podnese novu poreznu prijavu. Članak 16. Ukoliko porezni obveznik u ostavljenom roku uloži prigovor na dostavljenu obavijest i dostavi nove ili drugačije informacije, te ukoliko ove informacije Porezna uprava prihvati djelomično ili u cijelosti, tada će ona sačiniti poreznu prijavu sukladno informacijama poreznog obveznika. U slučaju da Porezna uprava ne prihvati prigovor koji je na dostavljenu obavijest uložio porezni obveznik nego podnese poreznu prijavu u ime poreznog obveznika sukladno utvrđenoj poreznoj obvezi iskazanoj u obavijesti, tada porezni obveznik ima pravo žalbe sukladno čl. 76. -78. Zakona. Članak 17. Ukoliko porezni obveznik kojem je dostavljena obavijest o sačinjenoj poreznoj prijavi i visini utvrđene porezne obveze, na tu obavijest ne uloži prigovor ili ne podnese novu poreznu prijavu, tada Porezna uprava podnosi poreznu prijavu u ime poreznog obveznika, poreznom obvezniku razrezuje poreznu obvezu i šalje mu nalog za plaćanje. Članak 18. Ukoliko Poreznoj upravi nije poznata adresa na kojoj obveznik stanuje ili radi odnosno na koju bi mu uputila obavijest o sačinjenoj prijavi i utvrđenoj poreznoj obvezi, tada Porezna uprava za poreznog obveznika podnosi poreznu prijavu, razrezuje poreznu obvezu sukladno sačinjenoj poreznoj prijavi i poreznom obvezniku šalje nalog za plaćanje na njegovu posljednju poznatu adresu. Članak 19. Pravosnažna rješenja donesena od strane Porezne uprave kojima se utvrđuje dodatna porezna obveza, imaju karakter porezne prijave koju podnosi Porezna uprava u ime poreznog obveznika. Za obveze utvrđene ovim rješenjima porezni obveznik nije obvezan podnijeti izmijenjenu poreznu prijavu niti se ove obveze unose naknadno u poreznu prijavu koju je porezni obveznik podnio ranije za razdoblje na koje se utvrđena dodatna porezna obveza odnosi. V - PRIJAVE POREZA PO ODBITKU Članak 20. Prijava poreza po odbitku je izvješće koje je pravna osoba, druga organizacija ili fizička osoba - poduzetnik dužna podnijeti Poreznoj upravi, a u kojem se daju informacije o porezima koji su od strane druge osobe obustavljeni i uplaćeni na odgovarajuće račune za uplatu javnih prihoda. Članak 21. Prijavu poreza po odbitku isplatitelj plaće dostavlja Poreznoj upravi za svakog uposlenika u roku od trideset (30) dana po isteku kalendarske godine. Ova prijava sadrži: 1. ime/naziv, adresu i identifikacioni broj poreznog obveznika poslodavca ili isplatitelja plaće; 2. ime, adresu i identifikacioni broj osobe od koje su porezi i doprinosi obustavljeni i uplaćeni; 3. kalendarsku godinu; 4. bruto iznos plaće; 5. iznos doprinosa: - iznos doprinosa za mirovinsko-invalidsko osiguranje, - iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje, - iznos doprinosa za osiguranje od neuposlenosti; 6. iznos poreza na plaću; 7. neto iznos plaće. Uz prijavu poreza po odbitku, isplatitelj plaće Poreznoj upravi dostavlja i kumulativno izvješće sa zbirnim obračunima bruto i neto iznosa svih isplaćenih plaća, kao i iznose svih olakšica i odbitaka. Članak 22. Kopiju prijave poreza po odbitku isplatitelj plaće dostavlja svakom uposleniku nakon podnošenja prijave Poreznoj upravi, a najkasnije u roku od petnaest (15) dana. VI - PRODUŽENJE ROKA ZA PODNOŠENJE POREZNIH PRIJAVA Članak 23. Zahtjev za produženje roka za podnošenje porezne prijave je pisani zahtjev koji se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi traženja odobrenja za podnošenje porezne prijave nakon roka propisanog poreznim zakonima i odgovarajućim podzakonskim aktima. Članak 24. Porezni obveznik podnosi pismeni zahtjev za produženje roka za podnošenja porezne prijave ispostavi Porezne uprave prije isteka roka za podnošenje porezne prijave. U suprotnom, zahtjev neće biti razmatran. Članak 25. Porezni obveznik je dužan u zahtjevu za produženje roka za podnošenje porezne prijave navesti valjane razloge zbog kojih podnosi zahtjev kao i slijedeće podatke: - ime/naziv poreznog obveznika, - adresu poreznog obveznika, - identifikacioni broj poreznog obveznika, - vrstu poreza, - porezno razdoblje i - sve druge podatke koji su potrebni djelatniku Porezne uprave koji rješava po zahtjevu. Valjanim razlozima za podnošenje zahtjeva mogu se smatrati: - bolest, - odsustvo iz zemlje, - prirodne nesreće, - vremenske nepogode, - uništenje ili oštećenje poslovnih knjiga i evidencija prilikom požara, poplava i sl., - smrt osobe ovlaštene za sačinjavanje i podnošenje porezne prijave, ili - drugi valjani razlozi koji su poreznog obveznika spriječili da u roku podnese poreznu prijavu. Kod rješavanja zahtjeva, ovlašteni djelatnik Porezne uprave može uzeti u obzir i raniji odnos poreznog obveznika prema izvršavanju poreznih obveza. Ovlašteni djelatnik Porezne uprave može zahtijevati od poreznog obveznika da dostavi dokaze o razlozima navedenim u zahtjevu za produženje roka za podnošenje porezne prijave. Članak 26. Direktor ili djelatnik Porezne uprave kojeg on ovlasti može odobriti produženje roka za podnošenje porezne prijave. Odobrenje ovakvog zahtjeva produžava rok za podnošenje porezne prijave i ne utiče na rok za plaćanje porezne obveze niti ga produžava. Ukoliko porezni obveznik podnese poreznu prijavu sa svim podacima potrebnim za obradu prijave u produženom roku, Porezna uprava neće protiv poreznog obveznika podnositi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog zakašnjelog podnošenja porezne prijave. Članak 27. U slučaju odobrenja zahtjeva, rok za podnošenje porezne prijave se može produžiti za najviše šezdeset (60) dana. Članak 28. Porezni obveznik mora biti u pismenom obliku obaviješten da li je njegov zahtjev za produženje roka za podnošenje porezne prijave odobren ili ne. VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 29. Protiv poreznih obveznika koji ne postupaju sukladno odredbama ovog pravilnika bit će podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i izricanje mjera sukladno kaznenim odredbama Zakona. Članak 30. Porezni obveznici koji su, temeljem članka 14. stavak 1. alineja 3. Zakona, obvezni podnositi porezne prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima i odgovara- jućim podzakonskim aktima, a sukladno sa čl. 20.-26. Zakona, i po postupku propisanom ovim pravilnikom, za porezne obveze kojima podliježu prema federalnim propisima, porezne prijave za 2002. godinu podnosit će prema slijedećim propisima i na propisanim obrascima, i to: - Za porez na dobit privremenih društava, porezni obveznici iz članka 2. Zakona o porezu na dobit gospodarskih društava ("Službene novine Federacije BiH", br. 32a/97 i 29/00), poreznu prijavu za 2002. godinu podnose na obrascu PR-DOB-"Porezna prijava" i obrascu PB-DOB-"Porezni bilanc", a koji su propisani Pravilnikom o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit gospodarskih društava ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/98, 36/98 i 4/01). - Za porez na promet proizvoda i usluga, porezni obveznici iz članka 4. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga-prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02), poreznu prijavu za 2002. godinu (konačan obračun sukladno čl. 29.-30. Zakona) podnose na obrascu PP-MI-1-"Izvješće o obraču- natom i uplaćenom porezu na promet proizvoda i usluga za 2002. godinu", a koji je sastavni dio Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga-prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/02). - Za poseban porez na alkohol, porezni obveznici iz članka 5. Zakona o posebnom porezu na alkohol ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99 i 52/01), poreznu prijavu za 2002. godinu podnose na obrascu MI-AL-"Izvješće o isporučenim oporezivim količinama alkohola, alkoholnih pića te obračunatom i uplaćenom posebnom porezu za 2002. godinu", a koji je propisan Pravilnikom o načinu vođenja evidencije o proizvodnji i nabavkama, isporukama i zalihama alkohola i alkoholnih pića te obračunatom i uplaćenom posebnom porezu na alkohol ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/97, 2/00 i 34/02). - Za poseban porez na bezalkoholna pića, porezni obveznici iz članka 5. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99 i 52/01), poreznu prijavu za 2002. godinu podnose na obrascu MI-BE-"Izvješće o obračunatom i uplaćenom posebnom porezu na bezalkoholna pića za 2002. godinu", a koji je propisan Pravilnikom o vođenju evidencija, izvještavanju o proizvedenim i uvezenim količinama bezalkoholnih pića i obračunatom i plaćenom posebnom porezu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/00 i 34/02). - Za poseban porez na pivo, porezni obveznici iz članka 4. Zakona o posebnom porezu na pivo ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99 i 52/01), poreznu prijavu za 2002. godinu podnose na obrascu MI-PI-"Izvješće o obračunatom i uplaćenom posebnom porezu na pivo za 2002. godinu", a koji je propisan Pravilnikom o dostavi podataka u svezi proizvodnih kapaciteta, isporučenih količina piva, stanju zaliha i uplaćenom posebnom porezu na pivo ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/97, 2/00 i 34/02). - Za poseban porez na kavu, porezni obveznici iz članka 4. Zakona o posebnom porezu na kavu ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99 i 52/91), poreznu prijavu za 2002. godinu podnose na obrascu IZ-UK-"Izvješće o stanju zaliha, uvezenim količinama kave i plaćenom posebnom porezu na kavu za 2002. godinu", a koji je propisan Pravilnikom o vođenju evidencija i izvještavanju o uvezenim količinama kave i obračunatom i plaćenom posebnom porezu na kavu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/00 i 34/02). - Za poseban porez na naftne derivate, porezni obveznici iz članka 4. Zakona o posebnom porezu na naftne derivate ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 27/98, 41/98, 51/99 i 29/02), poreznu prijavu za 2002. godinu podnose na obrascu P-NA-"Izvješće o isporučenim i oporezivim količinama naftnih derivata te obračunatom i uplaćenom posebnom porezu na naftne derivate za 2002. godinu", a koji je propisan Pravilnikom o obračunavanju i plaćanju posebnog poreza na naftne derivate ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/00 i 34/02). - Za poseban porez na duhanske prerađevine, porezni obveznici iz članka 7. Zakona o posebnom porezu na duhanske prerađevine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 13/00 i 52/01), poreznu prijavu za 2002. godinu podnose na obrascima: PK-DP-"Podaci o proizvedenim količinama duhanskih prerađevina u 2002. godini prema zahtjevima za preuzimanje markica" i UK-DP-"Podaci o uvezenim količinama duhanskih prerađevina u 2002. godini prema zahtjevima za preuzimanje markica", a koji su propisani Pravilnikom o tiskanju, plaćanju, evidentiranju i rukovanju poreznim markicama za obilježavanje duhanskih prerađevina ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/97, 6/98, 23/00 i 35/02). Izuzetno, za porezne obveze propisane federalnim propisima, koje se odnose na poreze po odbitku (porez na plaću, doprinosi za mirovinsko-invalidsko osiguranje, doprinosi za zdravstveno osiguranje i doprinosi za osiguranje od neuposlenosti) kao i porez na promet motornih vozila, porezne prijave za 2002. godinu neće se podnositi Poreznoj upravi. Članak 31. Mjesečna izvješća o poreznim obvezama propisana federalnim zakonima i odgovarajućim podzakonskim aktima koje porezni obveznici podnose na obrascima navedenim u članku 30. ovog pravilnika (osim obrazaca iz alineje 1.), smatraju se u smislu članka 2. ovog pravilnika mjesečnim poreznim prijavama koje su porezni obveznici dužni podnositi Poreznoj upravi na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima i podzakonskim aktima. Mjesečnom poreznom prijavom u smislu stavka 1. ovog članka smatra se i obrazac "Specifikacija uz isplatu plaće" koju su temeljem članka 20. Zakona o porezu na plaću ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01 i 7/02) i članka 11a. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02), porezni obveznici odnosno isplatitelji plaća dužni podnositi Poreznoj upravi uz svaku isplatu plaća i drugih osobnih primanja na obrascu propisanom Naputkom o načinu obračunavanja i uplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/02). Članak 32. Porezni obveznici koji su, temeljem članka 14. stavak 1. alineja 3. Zakona, obvezni podnositi porezne prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima i odgovarajućim podzakonskim aktima, a sukladno čl. 20.-26. Zakona, i po postupku propisanom ovim pravilnikom, za porezne obveze kojima podliježu prema kantonalnim propisima, porezne prijave za 2002. godinu podnosit će prema odredbama zakona o porezima kantona i to na obrascima koji su propisani podzakonskim aktima koje su donijela mjerodavna kantonalna ministarstva financija. Izuzetno, za porezne obveze propisane kantonalnim propisima, a koje se odnose na poreze po odbitku kao i porez na promet nepokretnosti i prava i porez na naslijeđe i poklon, porezne prijave za 2002. godinu neće se podnositi Poreznoj upravi. Članak 33. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a njegova primjena počinje od 1. siječnja 2003. godine. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, primjena čl. 20.-22. ovog pravilnika počinje od 1. siječnja 2004. godine za kalendarsku 2003. godinu.
Uredba o uslovima koje preduzeće odnosno drugo pravno lice dužno da ispunjava u pogledu broja zaposlenih radnika radi obavljanja registrovane djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/98 08.10.1998 radnik,djelatnost
Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 20/85 11.04.1992 zaštita na radu,šumarstvo
Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanje isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 02/91 07.01.1991 zaštita na radu,izvještaj,evidencija ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 1 od 3 PRAVILNIK O VOĐENJU EVIDENCIJE, ČUVANJU ISPRAVA I SADRŽAJU GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se način vođenja evidencije, čuvanje isprava, sadržaj godišnjeg izvještaja i rok u kome su organizacije odnosno poslodavci iz člana 1.Zakona o zaštiti na radu ( u daljem tekstu: organizacija odnosno poslodavac) dužni podnijeti organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada. Član 2. Organizacija odnosno poslodavac obavezni su voditi evidencije o: 1.radnicima raspoređenim na radna mjesta sa posebnim uslovima rada ; 2.obuci radnika i provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu; 3.izvršenim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama( u daljem tekstu: radna sredina) sredstvima rada i opreme iz člana 12.zakona o zaštiti na radu ( u daljem tekstu: sredstva rada i opreme) i sredstvima lične zaštite iz člana 8.stav 2.Zakona o zaštiti na radu ( u daljem tekstu :sredstva lične zaštite): 4.povredama radnika n aradu; 5.profesionalnim oboljenjima radnika; 6.smrtnimslučajevima i njihovim uzrocima; 7.periodičnim ljekarskim pregledima radnika. Član 3. Organizacija odnosno poslodavac vode evidencije iz prethodnog člana upisivanjem podataka u sredstva za vođenje evidencija (kartoteka, knjiga, obrasci idr.). Organ upravljanja organizacije odnosno poslodavac utvrđuje način vođenja evidencije iz prethodnog stava. Član 4. Evidencija o radnicima raspoređenim na radna mjesta sa posebnim uslovima sadrži : 1. naziv radnog mjesta ; 2. prezime, očevo ime i ime radnika ; 3. datum kada je izvršen ljekarski pregled ; 4. rokovi u kojima se obavljaju ljekarski pregledi ; Član 5. Evidencija o obuci radnika i provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu sadrži: 1. prezime ,očevo ime i ime radnika; 2. naziv radnog mjesta; 3. datum kada je izvršena obuka radnika i provjera znanja; 4. konstataciju da li je radnik pokazao zadovoljavajući uspjeh, 5. radno mjesto na koje je radnik raspoređen ako nije pokazao zadovoljavajući uspjeh na provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu; 6. prezime i ime lica koja su vršila obuku i provjeru znanja i njihovu stručnu spremu. Član 6. Evidencija o izvršenim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih, i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama sadrži: 1. naziv radne i pomoćne prostorije; 2. datum posljednjeg pregleda i ispitivanja; 3. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja; 4. broj isprave; 5. naziv organizacije koja je vršila preglede i ispitivanja. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 2 od 3 Član 7. Evidencije o pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme sadrži: 1. naziv sredstva rada i opreme; 2. tehničke karakteristike; 3. mjesto gdje se nalazi sredstvo za rad; 4. broj uputstva za bezbjedan rad, upotrebu i održavanje; 5. datum posljednjeg pregleda i ispitivanja; 6. broj isprave; 7. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja; 8. naziv organizacije koja je vršila preglede i ispitivanja. Član 8. Evidencija o pregledima i ispitivanjima sredstava lične zaštite sadrži: 1. naziv sredstva lične zaštite i naziv proizvođača; 2. broj isprave odnosno standarda; 3. datum pregleda i ispitivanja za sredstva lične zaštite koja podliježu pregledima i ispitivanjima; 4. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja; 5. broj uputstva za upotrebu i održavanje. Član 9. Upisivanje podataka u sredstva za vođenje evidencije iz člana 2.tač.1,2 i 3 ovog pravilnika vrši se na osnovu isprava o izvršenim pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i sredstvima lične zaštite. Član 10. Evidencijama o povredama radnika na radu ,profesionalnim oboljenjima,smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima sadrži: 1. prezime, očevo ime i ime povrijeđenog, oboljelog ili poginulog radnika; 2. kratak opis povrede, profesionalnog oboljenja ili smrtnog slučaja; 3. uzrok povrede profesionalnog oboljenja ili smrtnog slučaja; 4. težinu povrede (lakša, teža, smrtni slučaj); 5. datum i čas povrede; 6. trajanje spriječenosti za rad zbog povrede odnosno profesionalnog obočjenja; 7. preduzete mjere u cilju otklanjanja uzroka povrede na radu, profesionalnih oboljenja, i smrtnih slučajeva i pokrenutih postupaka protiv odgovornih radnika. Evidencija iz prethodnog stava čuva se najmanje deset godina od dana kada se desio događaj, ako drugim propisom nije određen duži rok. Član 11. Evidencije o periodičnim ljekarskim pregledima radnika sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila koja je izvršila ljekarski pregled; 2. datum kada je izvršen ljekarski pregled; 3. prezime očevo ime; 4. utvrđena radna sposobnost radnika; 5. utvrđeno profesionalno oboljenje radnika; 6. utvrđena invalidnost radnika. Član 12. Organizacija odnosno poslodavac dužni su čuvati sljedeću dokumentaciju i isprave: 1. tehničku dokumentaciju na osnovu koje je projektovan građevinski objekat za radne i pomoćne prostorije, odnosno tehnološki proces i isprave kojima se dokazuje da je projektovanje objekta, odnosno tehničko – tehnološkog procesa, izvršeno u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 3 od 3 2. tehničku dokumentaciju i isprave, koje služe kao dokaz da su objekti, odnosno tehničko – tehnološki procesi, izvedeni prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovani mjere zaštite na radu i da ispunjava uslove iz projektne dokumentacije; 3. upustva za upotrebu i održavanje mašina, uređaja na mehanizovan pogon, alata i drugih sredstava rada i opreme i sredstava lične zaštite i isprave kojima se dokazuje da su proizvedeni u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona; 4. garancije koje služe kao dokaz da uvezena sredstva rada i opreme, odnosno sredstva lične zaštite odgovaraju međunarodniim konvencijama, tehničkim propisima i propisima donesenim na osnovu zakona; 5. elaborat o uređenju radilišta i isprave o izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i sredstava lične zaštite. Dokumentacija i ispave koje se usljed upotrebe oštete moraju se zamijeniti ovjerenim prepisom. Član 13. Dokumentaciju i isprave iz čl. 2. i 12. ovog pravilnika čuva organizacija, odnosno poslodavac na licu mjesta za vrijeme dok koristi objekte za rad, sredstva rada i opremu i sredstva lične zaštite, odnosno dok obavlja rad na radilištu, ako drugim propisima nije drugačije uređeno. Član 14. Organizacija odnosno poslodavac obavezni su podnijeti godišnji izvještaj organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada najkasnije do 15. januara tekuće godine za proteklu godinu. Izvještaj iz prethodnog stava sadrži podatke o: 1. broju povreda na radu i profesionalnih oboljenja; 2. težini povrede; 3. broju smrtnih slučajeva; 4. uzrocima povreda na radu i smrtnih slučajeva; 5. vrsti i uzrocima profesionalnih oboljenja; 6. preduzetim mjerama zaštite na radu za otklanjanje uzroka povreda na radu i profesionalnih oboljenja; 7. trajnu spriječenost za rad usljed povreda na radu i profesionalnih oboljenja; 8. broju pokrenutih postupaka za utvrđivanje odgovornosti radi nepridržavanja mjera zaštite na radu; Izvještaj iz tačke 1,2,3,7 i 8. prethodnog stava sadrži i tabelarni pregled. Organizacija, odnosno poslodavac sastavlja godišnji izvještaj na osnovu podataka iz čl.10. ovog pravilnika. Član 15. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o vođenju evidencije i čuvanju isprava iz oblasti zaštite na radu („Službeni list SRBiH“, broj:19/85). Član 16. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SRBiH“. Broj: 03/08-17-167/90 Zamjenik predsjednika 7. januar 1991.godine Republičkog komiteta za Sarajevo zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu Enes Gotovuša, s.p.
Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 02/91 07.01.1991 uslovi rada,radnik ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 1 od 27 Na osnovu članu 31.stav 2. Zakona o zaštite na radu („Službene novine SRBiH“,br.22/90),republički komitet za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu ,donosi: PRAVILNIK O USLOVIMA ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA SA POSEBNIM USLOVOMA RADA I LJEKARSKIM PREGLEDIMA RADNIKA NA TIM RADNIM MJESTIMA Član 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uslovi – odnosno rizici i grupe rizika na osnovu kojih se radna mjesta utvrđuju kao radna mjesta sa posebnim uslovima rada, posebni uslovi koje u pogledu zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnosti moraju ispunjavati radnici prilikom raspoređivanja na ta radna mjesta, kao i postupak, način i rokovi za obavljanje ljekarskih pregleda i i sadržaj izvještaja o rezultatima tih pregleda. Član 2. Popis rizika i grupa rizika na osnovu kojih se utvrđuju radna mjesta sa posebnim uslovima rada, uslovi koje moraju ispunjavati radnici prilikom raspoređivanja na ta radna mjesta, kao i sadržaj prethodnih periodičnih ljekarskih pregleda radnika, sadržani su u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 3. Organizacija, odnosno poslodavac iz čl.1. Zakona o zaštiti na radu (u daljem tekstu organizacija, odnosno poslodavac) dužni su utvrditi radna mjesta sa posebnim uslovima rada na osnovu rizika propisanih ovim pravilnikom. Ukoliko postoje rizici koji su obuhvaćeni ovim pravilnikom, organizacija, odnosno poslodavac utvrđuju i takva radna mjesta kao radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Član 4. Poslovi sa posebnim uslovima rada utvrđuju se na zahtjev radnika, sindikata i nadležnog organa. Organizacija, odnosno poslodavac dužni su, u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, utvrditi osnovanost istog. Član 5. Poslove na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada mogu obavljati radnici koji ispunjavaju uslove u pogledu: - dobi života - pola - zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnost Član 6. Prilikom zasnivanja radnog odnosa i raspoređivanja radnika na radna mjesta sa posebnim uslovima rada, koji u toku rada na istim, vrše se odgovarajući ljekarski pregeledi radnika (prethodni i periodični). Član 7. Prethodni i periodični pregled obavlja se prilikom zasnivanja radnog odnosa i raspoređivanja radnika na radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Pregledima iz prethodnog stava utvrđuje se da li zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika odgovaraju zahtjevima radnog mjesta utvrđenih opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom. Uvjerenje o radnoj sposobnosti za obavljanje poslova na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada po obavljenom prethodnom ljekarskom pregledu, izdaje organizacija u oblasti zdravstva sa organizovanom službom za zdravstvenu zaštitu radnika i druge organizacije u oblasti zdravstva u kojima se vrše odgovarajući ljekarski pregledi. Uvjerenje o radnoj sposobnosti po obavljenom prethodnom pregledu izdaje doktor medicine rada, specijalista medicine rada (u daljem tekstu: specijalista medicine rada). ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 2 od 27 Član 8. Prilikom izdavanja uvjerenja o radnoj sposobnosti iz prethodnog člana koristi se prethodni zdravstveni karton i raspoloživa medicinska dokumentacija radnika. Član 9. Periodičnim ljekarskim pregledima radnika, koji rade na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, prati se i vrši provjera zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnosti radnika radi utvrđivanja da li je kod radnika nastala promjena koja predstavlja kontraindikaciju za dalji rad na radnom mjestu na koje je radnik raspoređen. Izvještaj o periodičnom ljekarskom pregledu sa ocjenom radne sposobnosti izdaje specijalista medicine rada. Član 10. Periodične ljekarske preglede radnika obavlja specijalista medicine rada i doktori medicine drugih specijalnosti, kako je utvrđeno ovim pravilnikom i kako prema indikacijama odredi specijalista medicine rada. Član 11. Pregledi iz prethodnog člana vrše se u rokovima koji su utvrđeni u prilogu ovog pravilnika, ako drugim propisima nije drugačije određeno. Član 12. Ako posebne okolnosti zahtjevaju, organizacija, odnosno poslodavac može da organizuje vanredne preglede radnika uvidom u zdravstveno stanje cijelog kolektiva ili pojedinih grupa radnika, a naručito u slučaju: - ako se pojavi veči broj oboljenja sa istim ili sličnim simptomima ili ako postoji opasnost od epidemije; - ako novine u tehnološkom procesu sadrže povećanu opasnost za zdravlje radnika, odnosno ako je došlo do promjene uslova rada; - ako je došlo do povrede radnika ili oboljenja koje umanjuje radnu sposobnost radnika; - na lični zahtjev radnika kada osjeti da nije zdravstveno sposoban da obavlja poslove na koje je raspoređen; - na zahtjev radnika sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima, ako se primjeti kod radnika učestalo povređivanje, alkoholizam, neefikasnost u radu, povećanje škarta, učestalo izostajanje i sl. Član 13. Prilikom upućivanja na periodičan ljekarski pregled organizacija, odnosno poslodavac dužni su da popune obrazac 3P-1 , koji čini sastavni dio ovog pravilnika. Obrazac 3P-1 popunjava se u dva primjerka.Jedan primjerak se dostavlja zdravstvenoj organizaciji koja vrši preglede, a drugi zadržava organizacija, odnosno poslodavac i odlaže u lični dosije radnika. Član 14. Zdravstvena organizacija po obavljenom periodičnom ljekarskom pregledu radnika dostavlja izvještaj sa ocjenom radne sposobnosti organizaciji, odnosno poslodavcu putem obrazca 3P-2, koji čini sastavni dio ovog pravilnika. Zdravstvena organizacija je dužna dostaviti obrazac 3P-2 organizaciji, odnosno poslodavcu u roku od 15 dana od dana obavljenog perodičnog ljekarskog pregleda. Obrazac 3P-2 popunjava se u tri primjerka.Jedan primjerak zadržava zdravstvena organizacija, a ostala dva primjerka dostavlja organizaciji, odnosno poslodavcu. Jedan primjerak obrazca 3P-2 o poslednjem periodičnom ljekarskom pregledu radnika organizacija, odnosno poslodavac dostavlja zdravstvenoj organizaciji prilikom obavljanja narednog periodičnog pregleda i to u slučaju ako se pregled ne obavlja kod iste zdravstvene organizacije. Član 15. Po završetku periodičnog ljekarskog pregleda grupe radnika koji rade na istim ili sličnim poslovima ili u jednoj tehnološkoj cjelini (više od 20 radnika), zdravstvena organizacija dužna je u roku od 60 dana dostaviti izvještaj sa pokazateljima zdravstvenog stanja pregledane grupe radnika sa prijedlogom mjera prevencije i zaštite zdravlja radnika. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 3 od 27 Član 16. Ljekarski pregled radnika na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada sadrži: 1. uzimanje anamnestičkih podataka: lična, porodična, socijalna i profesionalna anamneza: 2. antropometrijske parametre; 3. sadašnje tegobe po sistemima; 4. fizikalni pregled; 5. laboratorijski standard u smislu ovog pravilnika, koji podrazumjeva slijedeće pretrage u krvi i urina: brzina sedimantacije eritrocita, broj eritrocita, leukocita i trombocita, hemoglobin, hematokrit, šečer u krvi, ureu u krvi, pregled urina i mikroskopski pregled sedimentacije urina; 6. ciljnu obradu, odnosno funksionalno ispitivanje pojedinih organa ili sistema koji su potencijalno ugroženi od štetnosti na radnom mjestu i u radnoj sredini, koje određuje specijalista medicine rada, u skladu sa odredbama ovog pravilnika; 7. ocjenu radne sposobnosti u odnosu na zahtjev radnog mjesta u skladu sa zdravstvenim stanjem i psihofizičkim sposobnostima radnika, s prijedlogom za preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite zdravlja radnika; 8. ocjenu specijaliste medicine rada, da li postoje znaci profesionalnog oštečenja zdravlja. Član 17. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o postupku i načinu vršenja ljekarskih pregleda radnika („Službeni list SR BiH“, broj:2/81). Broj:03/08-18-164/90 Zamjenik predsjednika 7. januar 1991.godine Republičkog komiteta za Sarajevo zdravstvo, rad i socijlanu zaštitu Enes Gotovuša, s.p. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 4 od 27 1 - POPIS RIZIKA NA RADNIM MJESTIMA SA POSEBNIM USLOVIMA RADA 1. poslovi koji u toku pretežnog dijela punog radnog vremena zahtjevaju teško fizičko naprezanje (dizanje i rukovanje teretom težim od 25 kg za muškarce, odnosno 15 kg za žene) ili poslovi koji se obavljaju u prisilnom položaju tijela; 2. poslovi koji se izvode na visini večoj od 3 metra, odnosno spuštanjem u dubinu veću od 3 metra; 3. rad u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (poslovi u vrućim i suhim ili toplim i vlažnim pogonima, poslovi u hladnjačama idr.) i rad pod nepovoljnim uticajem atmosferskih uslova na otvorenom prostoru; 4. rad pri kome je radnik izložen jakim izvorima svjetlosti čija jačina prelazi dozvoljen nivo; 5. rad u buci čija jačina prelazi dozvoljeni nivo za određenu vrstu poslova; 6. poslovi pri kojima je radnik izložen vibracijama i potresanju koje se prenosi na organizam; 7. rad u uslovima povišenog i sniženog atmosferskog pritiska; 8. poslovi pri kojima je radnik izložen jonizirajućim zračenjima; 9. poslovi pri kojima je radnik izložen nejonizirajućim zračenjima (mikrovalna, visokofrekventna, ultraljubičasta, infracrvena, laserska i dr.); 10. poslovi pri kojima je radnik izložen nefibrinogenoj prašini (prašina metala, drveta, cementa i druge prašine sa sadržajem Si O2 manjim od 1%); 11. poslovi pri kojima je radnik izložen fibrinogenim prašinama (prašina sa sadržajem Si O2 većim od 1% i prašine azbesta talka i kamenog uglja); 12. poslovi pri kojima je radnik izložen organskim prašinama (prašine lana, konoplje, pamuka, brašna, pljesnivog ječma, pljesnivog sijena, životinjskih dlaka, jute, dirocijanata, produkata piralize polivinila i dr.); 13. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimu olova i njegovih organskih jedinjenja; 14. poslovi pri kojima je radnik izložen tetraetil olovu; 15. poslovi pri kojima je radnik izložen parama žive i prašini živinih jedinjenja; 16. poslovi pri kojima je radnik izložen hromu i jedinjenjima hroma; 17. poslovi pri kojima je radnik izložen niklu i jedinjenjima nikla; 18. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima mangana i njegovih jedinjenja; 19. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima kadmija; 20. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima vanadija, selena i platine; 21. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini tvrdog metala; 22. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini aluminija i njegovih jedinjenja; 23. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimu berilija; 24. poslovi pri kojima je radnik izložen parama i prašini arsena i njegovih jedinjenja; 25. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima fosfora i njegovih soli; 26. poslovi pri kojima je radnik izložen kiselinama i bazama; 27. poslovi pri kojima je radnik izložen plinskim nadražljivcima (sumpordioksid, nitrozni gasovi, aceton, amonijak, hlor, formaldehid, ozon i dr.); 28. poslovi pri kojima je radnik izložen fluoru i jedinjenjima fluora; 29. poslovi pri kojima je radnik izložen ugljen monoksidu; 30. poslovi pri kojima je radnik izložen ugljendisulfidu; 31. poslovi pri kojima je radnik izložen cijanovodiku; 32. poslovi pri kojima je radnik izložen glikolima, aldehidima i ketonima; 33. poslovi pri kojima je radnik izložen metilalkoholu; 34. poslovi pri kojima je radnik izložen alifatskim ugljenovodicima (benzin, nafta, derivati nafte, vajt špirit, kerozin i dr.); 35. poslovi pri kojima je radnik izložen halogenim derivatima ugljovodonika; 36. poslovi pri kojima je radnik izložen benzenu i homolozima benzena; 37. poslovi pri kojima je radnik izložen amino i nitroderivatima benzena; 38. poslovi pri kojima je radnik izložen vinilhlorid monomeru; 39. poslovi pri kojima je radnik izložen hemijskim materijama u proizvodnji i preradi vještačkih smola i plastičnih masa; 40. poslovi u proizvodnji i manipulaciji pri kojima je radnik izložen organofosfornim i kabamatnim pesticidima; 41. poslovi u proizvodnji i manipulaciji pri kojima je radnik izložen pesticidima (nikotin, piretin, parakvat, hlorirani ugljovodonici i dr.); 42. poslovi pri kojima je radnik izložen prašini vještačkih đubriva; 43. poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima (bakterije, virusi, gljivice i paraziti, rad sa bolesnim, odnosno umrlim ljudima i životinjama, biološkim materijalom pri preradi proizvoda od životinja, krzna, kože, perja, proteinima seruma i mokraće, enzimima, deterdžentima i dr.); 44. poslovi pri kojima je radnik izložen djelovanju karcenogenih materija utvrđenih u listi kancerogenih materija koju donosi Savezni zavod za standardizaciju; 45. poslovi na izradi i rukovanju eksplozivima, barutima i pirotehničkim smjesama; 46. poslovi palioca mina; 47. poslovi vatrogasca; ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 5 od 27 48. poslovi čuvanja ljudi i imovine uz nošenje vatrenog oružja; 49. rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lako zapaljivih i eksplozivnih tekućina i gasova (benzin, butan, propan, amonijak i dr.) i rukovanje stanicama i posudama sa gasovima pod pritiskom; 50. rukovanje dizalicama na mehanizovan pogon (građevinske, tvorničke i dr.) i obavljanje poslova signaliste; 51. poslovi na montaži, održavanju i ispitivanju električnih instalacija, uređaja i postrojenja: 52. rukovanje i upravljanje sredstvim raada na mehanizovani pogon na kojima postoji povećan rizik od povređivanja (mašine za obradu metala, drveta, kože, papira, gume i dr.); 53. rukovanje i upravljanje samohodnim sredstvim rada na mehanizovan pogon (buldožderi); 54. poslovi unutrašnjeg transporta i poslovi u javnom saobraćaju; 55. ronilački radovi. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 6 od 27 II – USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI RADNICI ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA RADNIM MJESTIMA SA POSEBNIM USLOVIMA RADA I SADRŽAJ PRETHODNIH I PERIODIČNIH LJEKARSKIH PREGLEDA RADNIKA 1. Poslovi koji u toku pretežno punog radnog vremena zahtjevaju teško fizičko istezanje ili poslovi koji se obavljaju u prisilnom položaju tijela: a) posebni uslovi radnika: dob: radnici stariji od 18 godina, zdravstveno stanje; - zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog, kardiovaskularnog i disajnog sistema, pol: - kontraindikacija: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća – odelna kamera (u daljem tekstu radiografija pluća), spirometrija i EKG, - ispitivanje funkcije kičme i ekstremiteta, - ispitivanje vida na ortoreteru, - pregled fundusa oka, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - ispitivanje funkcije kičme i ekstremiteta c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja 18 mjeseci, a za radnike do 21 godine starosti svakih 12 mjeseci. 2. Poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 metra, odnosno spuštanjem u dubinu veću od 3 metra a) posebni uslovi radnika dob: radnik stariji od 18 godina, zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog sistema, uredan vid na blizinu i daljinu, uredno vidno polje, očuvan dubinski vid, uredan sluh, uredna funkcija organa za ravnotežu i očuvana prostorna percepcija, pol: kontraindikacije: žena u vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - funkcionalno ispitivanje kičme i ekstremiteta, - audiometrija, Ispitivanje ortostatike i dinamostatike gornjih i donjih ekstremiteta (Rombergov, Unterbergerov i Babinski – Weile – ov pokus) – u daljem tekstu ispitivanje osjećaja ravnoteže,prema potrebi uraditi vestibulometriju,- obrada psihologa, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - funkcionalno ispitivanje kičme i ekstremiteta, - audiometrija, - ispitivanje osjećaja ravnoteže, prema potrebi uraditi vestibulometriju, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 7 od 27 3. Rad u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima i rad pod nepovoljnim uticajem atmosferskih uslova na otvorenom prostoru a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina, zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija kardiofaskularnog, disajnog, lokomotornog i digestivnog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - reumatestovi i Ribrinogen (kod niskih temperatura rada), - bilirubin, transaminaze, K i Sa u serumu (kod visokih temperatura), - EKG i spirometrija, - radiografija pluća, - ispitivanje vida na ortoreteru, - funkcionalno ispitivanje kičme i ekstremiteta, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - reuma testovi i fibrinogen u krvi (kod niskih temperatura) bilirubin, transaminaze, K i Sa u serumu (kod visokih temperatura), - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - angikold test ( kod niskih temperatura), - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 4. Rad pri kome je radnik izložen jakim izvorima svjetlosti čija jačina prelazi dozvoljen nivo a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na blizinu i daljinu, očuvan dubinski i kolorni vid, uredno vidno polje, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - specijalista oftamolog Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 5. Rad u buci čija jačina prelazi dozvoljen nivo za određenu vrstu poslova a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan sluh, uredna funkcija organa za ravnotežu i organa sluha, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard i EKG, - radiografija pluća, ispitivanje osjećaja ravnoteže, - audiometrija, Periodični pregled: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 8 od 27 - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, - prema potrebi uraditi i stibulometriju, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca, - nakon zapošljavanja u prvoj godini rada u buci, dva puta kontrolisati sluh audiometrijom u razmaku od 6 mjeseci. 6. Poslovi pri kojima je radnik izložen vibracijama i potresanju koje se prenosi na organizam a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog digestivnog i kardiovaskularnog sistema, organa vida i sluha, pol: - kontraindikacija: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - audiometrija, - specijalista ginekolog, - ispitivanje osjećaja ravnoteže, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - ispitivanje osjećaja ravnoteže, - specijalista ginekolog, Fakultativno: indikacije za dodatne specijalnističke preglede kao i potrebu rentgenskog snimanja ekstremiteta i kičme određuje specijalista medicine rada, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca, za radnike do 21 godine starosti jednom u 12 mjeseci. 7. Rad u slovima povišenog u sniženog atmosferskog pritiska a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog, kardiovaskularnog, disajnog i centralnog nervnog sistema, pol: - kontraindikacija: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG, - velika spirometrija, - pregled vida na ortoreteru, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 9 od 27 Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG , - velika spirometrija, - pregled vida na ortoreteru, - audiometrija, ispitivanje podražljivosti vestibularnog aparata kliničkim metodama, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - rendegenografija koštanog sistema – prema indikacijama, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseca. 8. Poslovi pri kojima je radnik izložen jonizirajućim zračenima - posebni uslovi radnika, elementi zdravstvenih pregleda i rokovi regulisani su posebnim propisima. 9. Poslovi pri kojima je radnik izložen nejonizirajućim zračenjima (mikrovalna, visoko vrekventna, ultraljubičasta, infracrvena, laserska i dr.) a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija kardiovaskularnog, centralnog nervnog sistema i organa vida, - psihička sposobnost: (za rukovanje radarom – mokrovalna zračenja, visokofrekventra zračenja i primjena laserskog zračenja), Zahtjevi: opšta intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - specijalista ginekolog, - specijalista oftalmolog. - obrada psihologa za radnike na poslovima na radaru i primjeni laserskih i visokofrenkventvih zračenja; Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled - bez radiografije pluća: c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: - 24 mjeseca za radnike izložene infracrvenom i ultraljubičastom zračenju; - 12 mjeseci za radnike izložene visokofrekventnom mokrovalnom i laserskom zračenju: - obrada psihologa prema indikacijama. 10. Poslovi pri kojima je radnik izložen nefibrinogenoj prašini a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - PA snimak pluća, - velika spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 10 od 27 c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 11. Poslovi pri kojima je radnik izložen fibrinogenim prašinama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija srca i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - PA snimak pluća, - EKG, - velika spirometrija, - alergogološko testiranje prema potrebi. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled. c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: - 24 mjeseca za radnike do 21 godine starosti, a koji su izloženi azbestu svakih 12 mjeseci. 12. Poslovi pri kojima je radnik izložen organskim prašinama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija srca i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - PA snimak pluća, - EKG i spirometrija, - velika spirometrija prema potrebi, - alergogološko testiranje prema potrebi. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled. c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 13. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimu olova i njegovih organskih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija nervnog sistema, jetre, bubrega, krvotvornih i disajnih organa, pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, retikulaciti, bilirubin, - enzimatski testovi za jetru, kreatin klireus u urinu, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 11 od 27 - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - retikulaciti, D-DALK, EPO, DALK u urinu (prema potrebi proširiti laboratorijske pretrage, EKG, EM-NG prema indikacijama). c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 14. Poslovi pri kojima je radnik izložen tetraetilolovu a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija nervnog sistema, jetre, bubrega i kože, pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregledi: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - olovo u urinu, - olovo u lipidnoj frakciji plazme, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu; c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseca. 15. Poslovi pri kojima je radnik izložen parama žive i prašini živinih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija nervnog sistema, jetre, bubrega i kože, pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - acidum uricum u krvi, - živa u urinu, - enzimatski testovi za jetru, - specijalnista oftamolog (vizus fundus, pregeld leđa sa procjepnom svjetiljkom – Aktinosonov refleks, obrada psihologa); c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja i obradu psihologa: 12 mjeseci. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 12 od 27 16. Poslovi pri kojima je radnik izložen hromu i jedinjenjima hroma a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, kože i disajnih organa, pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - alergološko testiranje na nikl i hrom; Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 17. Poslovi pri kojima je radnik izložen niklu i jedinjenjima nikla a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, kože i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, - alergološko testiranje na nikl i hrom; Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća - alergološko testiranje na nikl i hrom; c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 18. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima mangana i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog i perifernog nervnog sistema, jetre, bubrega i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 13 od 27 Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, UIBC, TIBC, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - specijalista neuropsihijatar; Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, - mangan u krvi, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 19. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima kadmija a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - kreatinin klireus u urinu, - mokračna kiselina u krvi, - hepatogram, - enzimatski tesovi za jetru, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - EKG, spirometrija i prema potrebi velika spirometrija, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 20. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima vanadija, selena i platine a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i kože, uredna funkcija jetre i bubrega (kod izloženih selenu), b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - kreatinin klireus u urinu (kod izloženih selenu), - enzimatski tesovi za jetru, - alergološko testiranje prema potrebi za platinu, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 14 od 27 c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 21. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini tvrdog metala a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - alergološko testiranje na kobalt, - spirometrija, - PA snimak pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 22. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini aluminija i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i srca, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - PA snimak pluća, - alergološko testiranje prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci. 22. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini aluminija i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i srca, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - EKG i spirometrija, - PA snimak pluća, - alergološko testiranje prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci. 23. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini aluminija i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 15 od 27 dob: radnik stariji od 21 godine zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, kože i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 24. Poslovi pri kojima je radnik izložen parama i prašini arsena i njegovih jedinjenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog i perifernog nervnog sistema, jetre, bubrega, disajnih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski tesovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - spirometrija, - radiografija pluća. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - arsen u urinu, - spirometrija, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 25. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini i dimovima fosfora i njegovih soli a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, disajnih organa, uredno stanje zuba i vilice, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski tesovi za jetru, - pregled stomatologa, - spirometrija, - radiografija pluća. Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin u urinu, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 16 od 27 - mokračna kiselina u krvi, - alkalna fosfataza, - kalcijum u krvi, - pregled stomatologa, - spirometrija, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 26. Poslovi pri kojima je radnik izložen kiselinama i bazama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - spirometrija, - radiografija pluća, - pregled stomatologa (kod radnika galvanizera); Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodne preglede, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 27. Poslovi pri kojima je radnik izložen kiselinama i bazama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - spirometrija i EKG, - alergološko testiranje prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodne preglede, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: do 21 godine starosti, svakih 12 mjeseci, a od 21 godine svakih 24 mjeseca. 28. Poslovi pri kojima je radnik izložen fluoru i jedinjenjima fluora a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija disajnih organa, oka i endokrinog sistema, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - kalcijum i fosfor u krvi, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 17 od 27 - radiografija pluća, - spirometrija i EKG, - alergološko testiranje prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - hepatogram, - kalcijum i fosfor u krvi, - alkalna fosfataza, - flusridi u urinu, - EKG i spirometrija c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 29. Poslovi pri kojima je radnik izložen ugljenmonoksidu a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija kardiovaskularnog, disajnog i centralnog nervnog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - spirometrija i EKG, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, CO i COHB u krvi, - EKG i spirometrija c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci. 30. Poslovi pri kojima je radnik izložen ugljensulfidu a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog i perifernog nervnog sistema, jetre, bubrega i disajnih organa, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hepatogram, - mokraćna kiselina u krvi, - kreatinin klireus u urinu, enzimatski testovi za jetru, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća, - specijalista neuropsihijatar, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - mokraćna kiselina u krvi, - kreatinin klireus u urinu, - enzimatski testovi za jetru, - lipidi, - jodazidini test, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 18 od 27 - EKG i spirometrija, - specijalista ginekolog, - specijalista neuropsihijatar, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 31. Poslovi pri kojima je radnik izložen cijanovodoniku a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog nervnog sistema i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, hepatogram, radiografija pluća, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled uraditi rodanide u biološkom materijalu, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci. 32. Poslovi pri kojima je radnik izložen _______, aldehidima i ketonima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvotvornih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, Radiografija pluća se radi prema indikacijama c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 33. Poslovi pri kojima je radnik izložen metilalkoholu a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, centralnog nervnog sistema, oka i očnog živca i b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - pregled vida na ortoreteru, - specijalista oftamolog ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 19 od 27 Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 34. Poslovi pri kojima je radnik izložen alifatskim ugljovodonicima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvotvornih organa, centralnog nervnog sistema, kože, kardiovaskularnog i disajnog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - retikulociti, - DKS, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - alergološko testiranje prema potrebi, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 35. Poslovi pri kojima je radnik izložen halogenim derivatima ugljovodonika a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvotvornih organa, centralnog nervnog sistema, kože, kardiovaskularnog, disajnih organa i kože, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - retikulociti, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - holesterol, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - alergološko testiranje prema potrebi Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, metaboliti u urinu zavisno od jedinjenja, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 36. Poslovi pri kojima je radnik izložen benzenu i homolozima benzena a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvi i krvotvornih organa, centralnog nervnog sistema, kardiovaskularnog, disajnog i endokrinig sistema, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 20 od 27 b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - retikulociti, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klireus u urinu, - vrijeme krvarenja i protrombinsko vrijeme, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled i dodatne pretrage: fenol u urinu, hipurna kiselina ili metaboliti u zavisnosti od jedinjenja, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 37. Poslovi pri kojima je radnik izložen amino i nitroderivatima benzena a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, krvi i krvotvornih organa, kože i centralnog nervnog sistema, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - trombociti, retikulociti, - željezo u serumu, - mokračna kiselina u krvi, - enzimatski testovi jetre, kreatinin klireus u urinu, - spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled i uraditi methomoglobin u krvi i metabolite u zavisnosti od jedinjenja, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 38. Poslovi pri kojima je radnik izložen amino i nitroderivatima benzena a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, kože i krvnih sudova, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - trombociti, - fibrinogen, - angiokold test (prema indikacijama), Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled i uraditi proteinogram, kalcijum i fosfor u krvi, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 21 od 27 39. Poslovi pri kojima je radnik izložen hemijskim materijalima u proizvodnji i preradi vještačkih smola i plastičnih masa a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, disajnih organa, kože i centralnog nervnog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - hematokrit, - trombociti, - enzimatski testovi za jetru, - EKG i spirometrija, - alergološki testovi prema potrebi, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 40. Poslovi pri kojima je radnik izložen organofornim i karbamatnim pesticidima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija centralnog i perifernog nervnog sistema, kože, disajnih organa i aktivnost holinesteraze u granicama normale, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - funkcionalno ispitivanje aktivnosti holinesteraze, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 41. Poslovi pri kojima je radnik izložen drugim pesticidima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija jetre, bubrega, centralnog i perifernog nervnog sistema, i disajnih organa, pol: - kantraindikacije: žena za vrijeme trudnoće i dojenja, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - enzimatski testovi za jetru, - kreatinin klirens u urinu, - EKG i spirometrija, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 22 od 27 Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 42. Poslovi pri kojima je radnik izložen prašini vještačkih đubriva a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija kože i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 43. Poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija imunobiološkog sistema, jetre, bubrega i disajnih organa, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - proteniogram, - specifične pretrage zavisno od vrste bioloških štetnosti, - kreatinin klirens u urinu, - enzimatski testovi za jetru, - radiografija pluća, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - isto kao i prethodni pregled, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 44. Poslovi pri kojima je radnik izložen djelovanju kancerogenih materija Poslovi pri kojima je radnik izložen djelovanju kancerogenih materija kao i ostali kriteriji za odnosne poslove, utvrdiće se nakon donošenja liste kancerogenih materija od strane nadležnog javnog organa. 45. Poslovi na izrad i rukovanju eksplozivima, barutima i pirotehničkim smjesama a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu i blizinu, - uredno vidno polje, uredna funkcija jetre, bubrega, kože, krvi i krvotvornih organa, kardiovaskularnog i disajnog sistema, centralnog i perifernog nervnog sistema, - psihička sposobnost, - zahtjevi: senzomotorna koordinacija, spretnost šake i ruke iznad gornje granice prosjeka, opšta intelektualna razvijenost sposobnost koncentracije, emocionalna stabilnost iznad gornje granice prosjeka, Pol: - kontraindikacije: žena za vrijeme trudnoće ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 23 od 27 b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - kreatinin klirens u urinu, - enzimatski testovi za jetru, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - audiometrija, - pregled vida na ortoreteru, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - toksikološke analize krvi i urina koje određuje specijalista medicine rada, a zavisno od vrste hemijskih materija koje služe za izradu eksploziva, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci, psihičke sposobnosti: 18 mjeseci. 46. Poslovi palioca mina a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog sistema, - uredan vid na daljinu i blizinu (sa ili bez korekcija) uredan sluh, uredna funkcija kardiovaskularnog i disajnog sistema, - psihička sposobnost, - zahtjevi: spretnost šake i ruke iznad gornje granice prosjeka, opšta intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - ispitivanje funkcije kičme i ekstremiteta, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - ispitivanje funkcije kičme i ekstremiteta, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci, psihičke sposobnosti: 18 mjeseci. 47. Poslovi vatrogasaca - uslovi koje moraju ispunjavati radnici, elementi i rokovi zdravstvenih pregleda utvrđeni su posebnim propisima. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 24 od 27 48. Poslovi čuvanja ljudi i imovine uz nošenje vatrenog oružja - uslovi koje moraju ispunjavati radnici, elementi i rokovi zdravstvenih pregleda utvrđeni su posebnim propisima. 49. Rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lako zapaljivih i eksplozivnih tekućina i gasova i rukovanje stanicama i posudama sa gasovima pod pritiskom a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu i blizinu (sa ili bez korekcija), uredno vidno polje i kolorni vid, uredan sluh, uredna funkcija lokomotornog sistema, - psihička sposobnost, - zahtjevi: senzomotorna koordinacija, opšta intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - audiometrija, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 50. Rukovanje dizalicama na mehanizovan pogon i obavljanje poslova signaliste a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog sistema, dobar vid na daljinu (sa ili bez korekcija), uredan vid na blizinu, očuvan dubinski vid, uredno vidno polje, uredan sluh, uredna prostorna percepcija, psihička sposobnost, - zahtjevi: opšta intelektualna razvijenost, senzomotorna koordinacija, perceptivna sposobnost, sposobnost koncentracije, emocionalna stabilnost, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - pregled vida na ortoreteru, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - audiometrija, ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 25 od 27 - ispitivanje vida na ortoreteru, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 18 mjeseci, psihičke sposobnosti: 36 mjeseci. 51. Poslovi na montaži, održavanju i ispitivanju električnih instalacija, uređaja i postrojenja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcija), očuvan dubinski vid, uredna funkcija lokomotornog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - audiometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - ispitivanje osjećaja ravnoteže (prema potrebi vestibulometrija) Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - audiometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. 52. Rukovanje i upravljanje sredstvima rada na mehanizovan pogon na kojima postoji povećana opasnost od povređivanja a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcija), očuvan dubinski vid, uredno vidno polje, uredan sluh, uredna funkcija lokomotornog sistema, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 36 mjeseci. 53. Rukovanje i upravljanje samohodnim sredstvima rada na mehanizovan pogon a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: dobar vid na daljinu (sa ili bez korekcija), očuvan dubinski vid, uredno vidno polje, uredan sluh, uredna funkcija lokomotornog sistema, psihička stabilnost, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 26 od 27 Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - radiografija pluća, - audiometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - EKG i spirometrija, - ispitivanje vida na ortoreteru, - audiometrija, - obrada psihologa, c) rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca, psihičke sposobnosti 24 mjeseca. 54. Poslovi unutrašnjeg transporta, poslovi u javnom saobraćaju - posebni uslovi radnika, elementi i rokovi zdravstvenih pregleda utvrđeni su posebnim propisima. 55. Ronilački poslovi a) posebni uslovi radnika: dob: radnik stariji od 18 godina zdravstveno stanje: zahtjevi: uredan vid na daljinu sa oštrinom vida najmanje 0,8 na oba oka, očuvan dubinski vid, uredno vidno polje, razlikovanje boja, obim grudnog koša iznad 90cm sa ekstenzijom od 10cm (najmanje), vitalni kapacitet iznad 3.500m3, uredna funkcija lokomotornog sistema, kardiovaskularnog, disajnog, centralnog i perifernog nervnog sistema, psihička sposobnost: zahtjevi: senzomotorna koordinacija, opšta intelektrualna razvijenost, emocionalna stabilnost, socijalna prilagodljivost, pol, kontraindikacije: žene za vrijeme trudnoće, b) sadržaj zdravstvenog pregleda: Prethodni pregled: - ljekarski pregled, - laboratorijski standard, - radiografija pluća, - audiometrija, - specijalnista otolaringolog, - specijalista oftamolog, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - EKG, - velika spirometrija i pregled specijaliste interniste – kardiologija, - obrada psihologa, Periodični pregled: - pregled specijaliste medicine rada, - laboratorijski standard, - audiometrija, - specijalnista otolaringolog, - EKG i spirometrija, - funkcionalno ispitivanje lokomotornog sistema, - ispitivanje vida na ortoreteru, - specijalista neuropsihijatar,
Pravilnik o načinu postupanja vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 02/91 07.01.1991 zaštita na radu ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 1 od 4 Na osnovu člana 22. stav 3. Zakona o zaštiti na radu („Službeni list SRBiH“, broj: 22/90), Republički komitet za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu, donosi: PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPANJU VRŠENJA PERIODIČNIH PREGLEDA I ISPITIVANJA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se način i postupak vršenja periodičnih pegleda i ispitivanje mašina, uređaja na mehanizovan pogon, alata i drugih sredstava za rad i opremu (u daljem tektu: sredstva rada i opreme), fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu (u daljem tekstu: sredstva lične zaštite), kao i oblik i sadržaj isprave o izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima. Član 2. Periodičnim pregledom i ispitivanjima podliježu sljedeća sredstva rada i opreme: 1. pokretne, stabilne i kose dizalice sa električnim i drugim pogonom kojim se diže, perenosi ili spušta teret pomoću čeličnog užeta, lanca ili magneta (mostne, poluportalne, portalne i stubne dizalice) kao i kombinacije takvih dizalica koje služe za industrijski, građevinski i drugi transport; 2. liftovi za prevoz radnika i tereta, sa pratiocem ili bez njega; 3. žičare za prevoz radnika i tereta, sa pripadajućom opremom, postojenjima i objetima; 4. stabilni i pokretni kompresori i kompresorske stance sa radnim pritiskom većim od 1 bar ili kapacitetom većim od 6m3/min; 5. mehaničke i hidraulične prese i mašine za sječenje i obradu materijala na mehanizovan pogon; 6. sve vrste sredstava rada na mehanizovan pogon; 7. sve vrste alata sa eletričnim, hidrauličnim, pneumatskim, parnim pogonom i motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem. Član 3. Periodičnim pregledima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime podliježu radne i pomoćne prostorije u kojima: 1. proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka (mikroklimatski uslovi); 2. u procesu rada nastaje buka i vibracija, odnosna štetna zračenja osim jonizirajućih; 3. je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću osvijetljenost; 4. se u procesu rada stvaraju štetni plinovi, prašina, pare, magle, dim i aerosoli; 5. pri radu koriste ili proizvode opasne tvari u kojima nastaju organizmi štetni za zdravlje (virusi, bakterije, gljivice i sl.). Pregledi iz prethodnog stava vrše se radi utvrđivanja da li su koncentracije štetnosti u granicama dozvoljenim jugoslovenskim standardima, odnosno propisima donesenim na osnovu zakona. Član 4. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava lične zaštite vrše se na način i po postupku koji je propisan jugoslovenskim standardima i propisima donesenim na osnovu zakona. Član 5. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava rada i opreme iz čl.2. ovog pravilnika koja se prvi put puštaju u rad, vrše se prije puštanja u rad, a naredni pregledi i ispitivanja vrše se najmanje jednom u tri godine, ako posebnim propisom ili upustvom proizvođača nisu određeni drugi rokovi. Periodični pregledi i ispitivanja dizalica postavljenih u mašinskim halama termoelektrana i hidroelektrana iz čl.2. tačka 1. ovog pravilnika, vrše se za vrijeme generalnog remonta postrojenja u ovim objektimsa. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava rada iz čl.2. ovog pravilnika vrše se po planu organizacije, odnosno poslodavca iz čl.1. Zakona o zaštiti na radu ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 2 od 4 Član 6. Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se one pojavljuju vrše se u roku od tri godine, računajući od prethodno izvršenog pregleda i ispitivanja. Pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u novoizgrađenim radnim i pomooćnim prostorijama vrše se odmah nakon početka radnog procesa i kada nastanu uslovi zbog kojih je ispitivanje obavezno, a najdalje šest mjeseci od dana puštanja postojenja u rad. Član 7. Novi pregledi i ispitivanja iz čl.2. i 3. ovog pravilnika vrše se i ukoliko se izmijene uslovi utvrđeni prethodnim pregleldima i ispitivanjima. Izmijenjeni uslovi u smislu prethodnog stava mogu nastati usljed: 1. građevinske rekonstrukcije objekta; 2. zamjene, odnosno rekonstrukcije postojećih, kao i postavljanju novih sredstava i opreme; 3. promjena lokacije sredstava rada i opreme; 4. izmjena tehnološkog procesa rada; 5. rekonstrukcije ili zamjene postojećih, odnosno uvođenja novih uređeja, postojenja i pripadajućih instalacija u radnim i pomoćnim prostorijama sa ciljem da se mikroklimatski uslovi i prisutne štetnosti dovedu u dozvoljene granice. Član 8. O izvršenim pregledima i ispitivanjima iz čl.2, 3. i 4. ovog pravilnika organizacija koja ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme sačinjava, odnosno izdaje odgovarajuću ispravu koja sadrži rezultate pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledi i ispitivanja rada i opreme i sredstava lične zaštite, odnosno radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona. Kada rezultati ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime nisu u granicama utvrđenim propisima i jugoslovenskim standardima, a neposredno utiću na uslove rada na sredstvima rada, isprava za sredstva rada se ne može izdati. Član 9. Isprava iz stava 1. prethodnog člana sačinjava se odnosno izdaje se pismeno u obliku upotrebne dozvole. Član 10. Isprava kojom se dokazuje da pregledana i ispitana sredstva rada i opreme, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite ispunjavaju uslove utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona sadrži: 1. naziv organizacije koja izdaje ispravu; 2. broj isprave; 3. mjesto i datum izdavanja isprave; 4. naziv podnosioca zahtjeva; 5. vrsta pregleda i ispitivanja sredstava rada i opreme, odnosno fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstava lične zaštite; 6. lokacija; 7. tehničke karakteristike; 8. konstataciju da li pregledana sredstva rada i opreme, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite ispunjavaju uslove utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona; 9. potpis direktora organizacije koja izdaje ispravu; 10. pečat. Član 11. Organizacija iz čl.1. stav 1. Zakona o zaštiti na radu koja je izvršila preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostirijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. Zapisnik o stručnom nalazu sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja; ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 3 od 4 2. datum i mjesto pregleda i ispitivanja; 3. ime i prezime, stručna sprema i radno iskustvo u struci radanika koji su vršili pregled i ispitivanja; 4. spisak propisa, standarda i instrumenata koji su korišteni pri pregledu i ispitivanju; 5. podatke o metodi i načinu vršenja pregleda i ispitivanja; 6. šematski prikaz mjernih mjesta i vrijeme uzimanja uzorka; 7. konstataciju da li su sredstva rada i opreme postavljeni ili ugrađeni prema projektnoj dokumentaciji; 8. konstacija da li je došlo do promjene lokacije sredstava rada i opreme u odnosu na lokaciju utvrđenu prethodnim pregledima i ispitivanjima; 9. rezulatate ili vrijednosti utvrđene pojedinačnim ispitnim radnjama; 10. vrijeme izlaganja radnika prisutnim štetnostima u toku rada i izračunate vrijednosti dozvoljenog vremena izlaganja; 11. maksimalno dozvoljene vrijednosti mjernih veličina (buke, vibracija, štetne nokse i dr.) utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona; 12. konstataciju da li pregledana sredstva rada i opreme, radne i pomoćne prostorije i radni prostori, sredstva lične zaštite udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona; 13. ukoliko se pregleldima i ispitivanjima utvrdi da sredstva rada i opreme, radne i pomoćne prostorije i radni prostori, sredstva lične zaštite ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona, navesti procese i standarde kojim ne udovoljavaju. 14. potpis lica koja su vršila preglede i ispitivanja. Isprave iz prethodnog člana i zapisnik iz prethodnog stava sačinjavaju se u tri primjerka od kojih se dva ostavljaju podnosiocu zahtjeva, a jedan zadržava organizacija koja je izvršila preglede i ispitivanja. Član 12. Podnosilac zahtjeva za obavljanje pregleda i ispitivanje iz čl.2, 3. i 4. ovog pravilnika i izdavanje isprave iz čl.8. stav 1. ovog pravilnika, uz zahtjev prilaže dokumentaciju i podatke o sredstvima rada i opremi, fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima i mikroklimi u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima, tehničko – tenološkim prosecima i sredstvima lične zaštite koji se pregleda i ispituju. Član 13. Ukoliko je za sredstva rada i opremu i za njihove dijelove propisan jugoslovenski standard i izdavanje atesta na osnovu propisa o tehničkim mjerama, podnosilac zahtjeva za vršenje, ispitivanje i izdavanje isprava dužan je da to posebno naznači i da priloži atest uz tehnički dokumentaciju. Član 14. Pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme iz čl.2. ovog pravilnika utvrđuje se da li su na njima primjenjene mjere zaštite na radu, a naručito: 1. da li su sredstva rada i opreme postavljena ili ugrađena prema projektnoj dokumentaciji; 2. da li postoje odgovarajući uređaji za zaštitu od opasnosti pri radu; 3. da li su na sredstvim rada i opremi, odnosno njihovim dijeloima nastale promjene koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje radnika na radu: 4. da li se i u kojim količinama javljaju štetne materije i da li su ispravni uređaji za odvođenje štetnih materija; 5. da li sredstva rada i oprema stvaraju buku i vibraciju i kojeg intenziteta i da li su primjenjene propisane mjere zaštite; 6. da li ima ispravnu toplotnu izolaciju; 7. da li su ispravni zaštitini uređaji za zaštitu radne sredune od štetnih zračenja; 8. da li su ispravni uređaji za uključenje u pogon i isključenje iz pogona, signalni i kontrolni uređaji i uređaji za upravljanje; 9. da li se rad na sredstvima rada i opremi i njihovim djelovima vrši prema upustvima za rad i održavanje; 10. da li je obezbjeđenja ispravnost pripadajućih instalacija i opremme za odvođenje štetnih materija, kao i zaštita na električnim instalacijama (zaštita od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom, kratkog spoja i preopterećenja). Član 15. Sredstva rada i opreme koja predstavljaju funkcionalnu, odnosno tehnološku cjelinu ispituju se kao jedinstveno postrojenje. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 4 od 4 Član 16. Pregledi i ispitivanja vrše se kada su sredstva rada i opreme u mirovanju i kada su u pogonu sa i bez opterećenja. Član 17. Sredstva rada i opreme pregteldaju se i ispituju na mjestima upotrebe ili na drugom odgovarajućem mjestu pod okolnostima koje su bitne za primjenu mjera zaštite na ardu. Član 18. Peridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime vrše se u uslovima maksimalnog korištenja instalisanih kapaciteta. Član 19. Peridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime (gasovi, prašina, para i aerosoli) u radnim i pomoćnim prostorijama vrše se uzimanjem uzoraka, na način propisan jugoslovenskim standardima. Ukoliko su utvrđene štetnosti iz prethodnog stava iznad dozvoljenih granica, ispitivanjem se određuje dozvoljenPeridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime vrše se u zimskom i ljetnom periodu. Član 20. Pregledima i ispitivanjima uslova fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime utvrđuje se: 1. temperatura zraka, temperatura zračenja, relativna vlažnost i brzina strujanja vazduha; 2. nivo buke i podatke o nivou buke po aktivnim pojasima, ako prelaze dozvoljen nivo; 3. vibracije; 4. prirodna i vještačka osvijetljenost; 5. koncentracija štetnih plinova, prašina, magle, dima i aerosoli, uključujući utvrđivanje osnovnih karakteristika (agresivnost, eksplozivnost, zapaljivost); 6. prisutnost štetnih mikroorganizama po vrstama; 7. štetna zračenja osim jonizirajućih: Član 21. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima oruđa za rad, radnih i pomoćnim prostorija, kao i postupku i načinu vršenja tih pregleda i ispitivanja („Službeni list SRBiH“, broj:19/85) i Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu („Sl. list SRBiH“, broj:30/85). Član 22. Ovaj pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SRBiH“. Broj: 03/08-17-1687/90 Zamjenik predsjednika 7. januar 1991.godine Republičkog komiteta za Sarajevo zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu Enes Gotovuša, s.p.
Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 53/88 20.10.1988 ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 1 od 25 Na osnovu člana 30. st. 1., 4. i 5. Zakona o standardizaciji („Službeni list SFRJ“, br. 38/77 i 11/80), u saglasnosti sa predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, predsjednikom Saveznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu i saveznim sekretarom za unutrašnje poslove, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se: 1) svojstva i karakteristike uređaja i opreme za izvođenje električnih instalacija; 2) uslovi i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri izvođenju i korištenju električnih instalacija; 3) označavanje i obilježavanje uređaja, opreme i električnih instalacija koji utiču na bezbjednost i zaštitu života i zdravlja pri korištenju električnih instalacija; 4) tehničke mjere zaštite pri korištenju električnih instalacija; 5) postupak i način kontrolisanja i verifikacije propisanih svojstava, karakteristika i kvaliteta elektrilnčih instalacija. Član 2. Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na električne instalacije za: rudnike, prostorije ugrožene od eksplozija, električnu vuču, brodove, drumska vozila, osim kamp-prikolica, gromobrane, rasvjetu ulica i drugih javnih površina, proizvodnu opremu u industriji i opremu za medicinske svrhe. Nazivni napon električnih instalacija iz stava 1. ovog člana je na 1000 V efektivne vrijednosti za naizmjeničnu struju, ili do 1500 V za jednosmjernu struju. Član 3. Termini upotrijebljeni u ovom pravilniku utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.A0.441 i JUS N.A0.826, a tipovi razvodnih sistema, sistemi napajanja i klasifikacija spoljašnjih uticaja utvrđeni su u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.730. II. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVOĐENJE ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Opšti uslovi Član 4. Tehnički uslovi za određivanje i postavljanje električne opreme, zavisno od spoljašnjih uticaja, utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.B2.751 i JUS N.B2.752. Član 5. Uređaji i oprema za električne instalacije (u nastavku teksta: električna oprema) moraju biti podesni za rad pri nazivnom naponu električne instalacije, odnosno pri efektivnoj vrijednosti napona za naizmjeničnu struju. Ako se u IT sistemu vodi neutralni provodnik, električna oprema koja se priključuje između faznog i neutralnog provodnika mora biti izolovana za međufazni napon. Član 6. Električna oprema mora odgovarati projektovanoj struji, odnosno efektivnoj vrijednosti struje za naizmjeničnu struju, koja ce proticati tokom normalnog rada. Električna oprema mora da podnese dtruje koje protiču u vanrednim uslovima, u toku vremenskih perioda koje dopustaju karakteristike uređaja za zaštitu. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 2 od 25 Član 7. Ako frekvencija utiče na karakteristike električne opreme, nazivna frekvencija te opteme mora odgovarati frekvenciji odgovarajućeg napojnog strujnog kola. Član 8. Električna oprema određena prema karakteristikama snage električne opreme koja se ugrađuje mora biti podesna za normalan rad, uzimajući u obzir faktore opterećenja i intermitencije. Član 9. Električna oprema, pri normalnom radu i pri uključivanju i isključivanju, ne smije štetno da djeluje na drugu opremu. Električna oprema, uključujući provodnike i kablove, mora se postaviti tako da se može lako provjeravati, održavati i prilaziti njenim priključcima i da se njome može lako rukovati. Zahtjevi iz stava 2. ovog člana moraju biti ispunjeni i pri postavljanju električne opreme u kućišta. Član 10. Natpisne pločice i druga sredstva koja služe za raspoznavanje moraju se postaviti na rasklopne aparate radi označavanja njihove namjene. Upravljački elementi i elementi signalizacije (tasteri, signalne svjetiljke i dr.) moraju se postavljati na lako pristupačna i vidljiva mjesta. Tehnički uslovi, smjerovi kretanja i boje upravljačkih i signalnih elemenata utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.A9.003, JUS N.A9.004, JUS N.K5.051, JUS N.K5.052 i JUS N.K5.056. Član 11. Izolovani provodnici i kablovi moraju se položiti i označiti tako da se lako mogu raspoznati pri ispitivanju pri ispitivanju, popravljanju ili zamjenjivanju. Zaštitni provodnik (PE provodnik) i zaštitno-neutralni provodnik (PEN provodnik) označavaju se kombinacijom zelene i žute boje, a neutralni provodnik (N provodnik) označava se svijetlo plavom bojom. Kombinacija zelene i žute boje i svijetlo plava boja ne smiju se upotrijebiti za bilo koje drugo značenje. Označavanje se može vršiti i na kraju provodnika blizu spoja, pogotovu kad provodnici nisu izolovani. Član 12. Uređaj za zaštitu mora se postaviti i označiti tako da se lako raspozna njegovo pripadajuće strujno kolo. Uređaj za zaštitu mora se postaviti u rasklopni blok (razvodni orman, razvodna tabla, komandni pult i dr.). Član 13. Šeme, dijagrami ili tabele električnih instalacija niskog napona moraju se postaviti na mjesta na kojima ima više strujnih kola, tako da označavaju prirodu (tip) i sastav strujnih kola (tačke napajanja i broj i presjek izolovanih provodnika i kablova) i karakteristike za raspoznavanje uređaja za zaštitu, uključivanje i isključivanje, kao i njihovo mjesto postavljanja i izolacije. Član 14. U rasklopnom bloku (razvodna tabla, razvodni orman, komandni pult ili razvodna kutija) mora se postaviti i grupisati električna oprema iste vrste struje i/ili napona i razdvojiti od električne opreme druge vrste struje i/ili napona tako da ne može doći do međusobno štetnih uticaja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 3 od 25 2. Električni razvod Član 15. Tipovi električnog razvoda, trajno dozvoljene struje provodnika i spoljašnji uticaj na električni razvod utvrđeni su prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.752. Član 16. Izolovani provodnici i kablovi moraju se zaštititi od mehaničkih, termičkih i hemijskih oštećenja odgovarajućim tipom električnog razvoda, načinom postavljanja, položajem ili oblogom. Električni razvod ima dovoljnu mehaničku čvrstoću ako su provodnici u instalacionim cijevima ili u instalacionim kanalima, kablovi sa ispunom ili plaštom u malteru ili ispod maltera, a nezaštićeni kablovi u prolazima i instalacionim prolazima. Na naročito ugroženim mjestima (npr. pri vođenju izolovanih provodnika i kablova u podu) moraju se obezbijediti dodatne zaštitne mjere, kao što je pojavljivanje u cijevi, kanale i dalju primjenu odgovarajućeg stepena zaštite zaštitnim kućištem. Tip električnog razvoda određuje se prema uslovima rada električne instalacije. Član 17. Presjek i tip provodnika i kablova određuju se prema uslovima za polaganje provodnika i kablova i prema trajno podnosivoj struji, uzimajući u obzir i ograničavajuće faktore zaštitnih mjera, karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja, temperature spojeva i dozvoljeni pad napona. Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja uređaja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika, a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika. Član 18. Presjek neutralnog provodnika mora biti jednak presjek faznog provodnika u jednofaznom strujnom kolu ili u višefaznom strujnom kolu u kome su presjeci faznih provodnika od bakra manji od 16 mm2, a presjeci faznih provodnika od aluminijuma manji od 25 mm2. U višefaznim strujnim kolima u kojima je presjek faznog provodnika od bakra veći od 16 mm2, a presjek faznog provodnika od aluminijuma veći od 25 mm2, neutralni provodnik može imati manji presjek pod sljedećim uslovima: 1) da očekivana najveća struja kroz ovaj provodnik, uključujući i eventualnu pojavu harmonika, tokom normalnog rada nije veća od trajno dozvoljene struje za taj presjek; 2) da je neutralni provodnik zaštićen od preopterećenja; 3) da je presjek neutralnog provodnika od bakra jednak najmanje 16 mm2, a presjek neutralnog provodnika od aluminijuma jednak najmanje 25 mm2. Presjek zaštitnog provodnika utvrđen je prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.754. Član 19. Presjek izolovanih provodnika postavljenih i mehanički zaštićenih u trajnim električnim instalacijama ne smije biti manji od 1,5 mm2 za provodnike od bakra, ni manji od 2,5 mm2 za provodnike od aluminijuma. Zahtjev iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na presjek izolovanih provodnika u rasklopnim blokovima, rasvjetnim tijelima, električnim aparatima za domaćinstvo i drugim električnim aparatima koji se priključuju na električnu instalaciju. Član 20. Dozvoljeni pad napona između tačke napajanja električne instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od sljedećih vrijednosti prema nazivnom naponu električne instalacije i to: 1) za strujno kolo osvjetljenja 3%, a za strujna kola ostalih potrošača 5%, ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže; 2) za strujno kolo osvjetljenja 5%, a za strujna kola ostalih potrošača 8%, ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. Za električne instalacije čija je dužina veća od 100 m dozvoljen pad napona povećava se za 0,005% po dužnom metru preko 100 m, ali ne više od 0,5%. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 4 od 25 Član 21. Spoj provodnika i druge električne opreme (u nastavku teksta: spoj) mora biti izveden tako da bude siguran i postavljen tako da dozvoljava mogućnost stalne provjere. Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgovaraju materijalu provodnika i njegovom presjeku. Spoj mora biti pristupačan poslije skidanja poklopca ili pregrade alatom, a pristup mora imati stepen zaštite najmanje 1P 2X prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070. Član 22. Izolovani provodnici i kablovi ne smiju se nastavljati u instalacionim cijevima i instalacionim kanalima. Izolovani provodnici i kablovi mogu se spajati samo u instalacionim kutijama, kablovskim spojnicama ili rasklopivim blokocima, a mjesta spajanja moraju se izolovati stepenom izolacije koji odgovara tipu električnog razvoda. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, a u zidovima koji se montiraju od elemenata izlivenih od betona spajanje se može vršiti i u kutijama zidnih priključnica, i to ispod priključnica, pod uslovom da dubina tih kutija dopušta smještaj spojeva istog strujnog kola. Član 23. Međusobni spoj električne instalacije ili spoj električnog razvoda sa električnom opremom mora biti izveden tako da električni razvod ne bude izložen silama izvlačenja ili uvijanja. Ako se dejstvo sila iz stava 1. ovog člana ne može izbjeći, mora se predvidjeti sistem za rasterećenje. Član 24. Spoj u električnim instalacijama mora biti dimenzionisan tako da može trajno podnositi dozvoljenu struju provodnika. Ako spoj električne instalacije izložen toploti, mehaničkim ili hemijskim uticajima ili vibracijama, moraju se preduzeti odgovarajuće dodatne mjere zaštite. Član 25. Spoj mora biti izveden tako da ne dođe do smanjenja presjeka ili oštećenja provodnika i izolacije. Član 26. Na krajevima električnog razvoda, a posebno na izlazima, ulazima i na mjestima prodiranja električnog razvoda kroz zidove i električnu opremu, mora se izvršiti trajno zaptivanje (npr. uvodnicama). Član 27. Na mjestima prolaza električnog razvoda kroz zidove, osim tipa koji se izvodi u instalacionim cijevima i kanalima, mora se obezbijediti odgovarajuća dodatna mehanička zaštita (npr. pomoću čahure, cijevi, kutije i sl.) Ako električni razvod prolazi kroz metalnu konstrukciju, otvor mora biti zaobljenih ivica. Član 28. Električni razvod koji je izložen vibracijama mora biti izveden sa savitljivim provodnicima ili kablovima. Član 29. Ako se u blizini električnog razvoda nalaze druge neelektične instalacije, mora se između njih obezbijediti takav razmak da održavanje jedne instalacije ne ugrožava druge instalacije. Najmanji dozvoljeni razmak između električnog razvoda i drugih instalacija je 30 mm. Član 30. Ako se u blizini električnog razvoda nalaze instalacije grijanja, cijevi sa toplim vazduhom ili dimnjak, električni razvod mora se izolovati toplotnom izolacijom ili ekranima ili se mora postaviti van toplotnih uticaja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 5 od 25 Član 31. Električni razvod ne smije se postaviti ispod neelektričnih instalacija na kojima je moguća kondenzacija vode ili drugih tečnosti. Električni razvod, po pravilu, ne smije se postaviti u isti instalacioni kanal, cijev i sl. da drugim neelektričnim instalacijama, a ako se to ne može izbjeći, mora se osigurati zaštita od indirektnog dodira automatskim isključenjem napajanja ili primjenom izolacije za opremu klase II i mora se postaviti odgovarajuća zaštita od opasnih uticaja drugih instalacija. Član 32. Metalni dijelovi električnog razvoda (npr. spojnica i sl.) koji su izloženi vodi ili kondenzaciji moraju biti zaštićeni od korozije spolja i iznutra i moraju imati obezbijeđen odvod kondenzovane tečnosti. Član 33. Ako se električni razvod postavlja po zidovima, najmanji dozvoljeni razmak između elemenata razvoda i zida je 5 mm. Član 34. Električni razvod nižeg napona ne smije se postavljati u isti omotač ili cijev, niti blizu električnog razvoda čiji je napon viši, osim ako između ta dva razvoda postoji izolaciona pregrada koja izdržava ispitni napon električnog razvoda višeg napona. Član 35. U istu instalacionu cijev ili instalacioni kanal mogu se postavljati provodnici samo jednog strujnog kola, ocim provodnika upravljačkih i pomoćnih strujnih kola. Član 36. Kroz isti višežilni kabl ne smije se voditi više strujnih kola, osim provodnika upravljačkih i pomoćnih strujnih kola. Član 37. Električni razvod mora biti postavljen tako da u slučaju kvara ne ugrožava okolinu. Razvodne kutije za kablove ili provodnike (u instalacionim cijevima) koji se polažu pod malter moraju biti od izolacionog materijala ili od metala sa izolacionom postavom i uvodnicama od izolacionog materijala. Za pričvrćivanje električnog razvoda mogu se upotrijebiti sredstva i primijeniti postupci koji ne izazivaju deformacije ili oštećenje izolacije, kao što su: gipsovanje, obujmice od izolacionog materijala prilagođene obliku kabla, lijepljenje ili zakivanje ekserima sa podložnim pločicama od izolacionog materijala i dr. Član 38. Kablovi položeni neposredno u malter i zid moraju po cijeloj dužini biti pokriveni malterom debljine najmanje 4 mm. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, kablovi ne moraju biti pokriveni malterom ako su položeni u šupljinama tavanica i zidova od betona ili sličnog materijala koji ne gori niti potpomaže gorenje. Član 39. Kablovi i instalacioni provodnici položeni u instalacione cijevi u zidu ili kablovi položeni neposredno u malter i ispod maltera moraju se voditi vertikalno i/ili horizontalno tako da budu paralelni ivicama prostorije. Pri horizontalnom polaganju kablovi i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) rastojanje od ivica prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm. Trase kablova koji napajaju učvršćene grijače vode moraju se poklapati sa osom postavljanja grijača vode. Koso polaganje kablova i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) dozvoljeno je u tavanicama, ali ne i u zidovima. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 6 od 25 Član 40. Uslovi za polaganje kablova u prostorijama u kojima se nalaze kada ili tuš utvrđeni su u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.771. Član 41. Polaganje kablova na zid dozvoljeno je ako kabl ima izolaciju od termoplastičnih materijala sa ispunom i plaštom, ako se polaze na obujnice na zidu i ako je od poda do visine od 2 m dodatno zaštićen od mehaničkih oštećenja. Razvodne kutije i drugi pribor koji se postavlja na zid uz polaganje kablova iz stava 1. ovog člana moraju imati zaptivne uvodnice i stepen zaštite najmanje 1P 5X utvrđen za vlažne prostorije, odnosno odgovarajući stepen zaštite utvrđen za druge prostorije. Član 42. Kablovi bez ispune, kao što su kablovi tipa PP/R, smiju se polagati samo u suhim prostorijama, i to ispod maltera, a u šupljine tavanica i zidova od betona i sličnog negorivog materijala i bez pokrivanja malterom. Kablovi iz stava 1. ovog člana ne smiju se voditi u snopu, postavljati u instalacione kanale niti ispod gips-kartonskih ploča, bez obzira na način na koji se prilvršćuju, i ne smiju se polagati na zapaljive materijale ni kad se pokrivaju malterom. Član 43. Za priključak prenosivih aparata i neprenosivih aparata koji se pomjeraju radi priključivanja ili su tokom normalnog rada izloženi ograničenom pokretanju, kao i za elemente električnog razvoda u dvostrukom podu moraju se koristiti savitljivi kablovi. Kablovi iz stava 1. ovog člana priključuju se utikačem i priključnicom ili kutijom za stalni priključak. Na mjestima na kojima je potrebna zaštita od mehaničkih oštećenja, savitljivi kablovi mogu se zaštititi postavljanjem u savitljiva instalaciona ili metalna crijeva sa unutrašnjom izolacionom oblogom. Član 44. Pri postavljanju izolovanih provodnika u instalacione cijevi u zidu od nezapaljivog materijala ili betona, instalaciona cijev mora imati takve unutrašnje mjere da se provodnici mogu lako vaditi i postavljati poslije postavljanja pribora. Metalna instalaciona cijev mora imati unutrašnji izolacioni omot i odgovarajući stepen zaštite ostvaren kućištem. Instalationa cijev, ako nije metalna, mora biti izrađena od materijala koji ne gori niti potpomaže gorenje. Član 45. Ako se izolovani provodnici polažu u instalacione kanale koji se postavljaju na zid ili tavanicu, moraju ispunjavati tehničke uslove za instalacione kanale. Instalacioni kanali se ne smiju postavljati ispod maltera ni ulivati u beton. Ako se izolovani provodnici polažu u instalacione kanale koji se postavljaju u podu, ti instalacioni kanali moraju odgovarati načinu održavanja poda (suhi ili mokri postupak) i tehničkim uslovima za instalacione kanale u podu. Član 46. Neizolovani provodnici moraju biti postavljeni, odnosno zaštićeni tako da nije moguć dodir dijelova pod naponom i moraju biti pričvršćeni na odgovarajuće izolatore. Najmanji dozvoljeni međusobni razmaci neizolovanih provodnika određeni su u tabeli br. 1. Tabela 1 Raspon Horizontalni razmak Vertikalni razmak 1 2 3 do 2 m 5 cm 10 cm iznad 2 do 4 m 10 cm 15 cm iznad 4 do 6 m 15 cm 20 cm iznad 6 m 20 cm 25 cm ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 7 od 25 Razmaci između neizolovanih provodnika i dijelova zgrada, čeličnih konstrukcija i sl. moraju odgovarati međusobnim horizontalnim razmacima neizolovanih provodnika određenih u tabeli br. 1. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, razmaci manji od razmaka određenih u tabeli br. 1 dozvoljavaju se za neizolovane provodnike velikih presjeka, pod uslovom da su na svakom metru dužine pričvršćeni na odgovarajuća izolaciona tijela i da su provjereni na dinamička naprezanja usljed struje kratkog spoja. Razmak između neizolovanih provodnika iz stava 4. ovog člana i dijelova zgrada, čeličnih konstrukcija i sl. iznosi najmanje 1 cm, a u vlažnim prostorima i na slobodnom prostoru – najmanje 2 cm. Član 47. Razmak između izolovanih provodnika pričvršćenih na odgovarajuće izolatore mora u svim prostorijama iznositi najmanje 2 cm, a u vlažnim prostorijama i na slobodnom prostoru – najmanje 5 cm. Član 48. Kablovi se mogu ukopati u zemlju ako imaju odgovarajući omotač koji ih štiti od mehaničkih i drugih uticaja. Pri polaganju kablova u zemlju dubina ukopavanja ne smije biti manja od 0,6 m od gornje površine zemlje, odnosno ne smije biti manja od 0,8 m ispod površine puta. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana može se odstupiti ako se kablovi polažu u kamenito tlo. Član 49. U blokove sa otvorima (kablovice) smiju se polagati kablovi koji su namijenjeni polaganju u zemlju, teški gumeni kablovi i provodna užad. U podzemne zaštitne izolacione instalacione cijevi smiju se polagati kablovi sa plaštom ili sa olovnim omotačem, pod uslovom da ostaju pristupačni i zamjenljivi i da je cijev mehanički čvrsta, zaštićena od prodora tečnosti i provjetrena. Član 50. Kablovi se mogu postaviti u vazduh slobodno zategnuti ili pričvršćeni nosećim kukama, obujmicama ili sličnim sredstvima za pričvršćivanje ili položiti na police (regale), rešetke (ljestvice) ili slične nosače. Slobodno zategnuti kablovi moraju se postavljati tako da ugib ili pomjeranje ne dovede do oštećenja. 3. Rasklopni uređaji Član 51. Konstrukcija višepolnih rasklopnih uređaja mora biti takva da se kontakti svih faza mehanički spajaju istovremeno pri zatvaranju, odnosno razdvajaju istovremeno pri otvaranju, a kontakti za neutralni provodnik mogu se spajati ranije pri zatvaranju, a otvarati kasnije pri otvaranju rasklopnog uređaja. Član 52. Jednopolni rasklopni uređaj u višefaznom strujnom kolu ne smije biti postavljen u neutralni provodnik, osim za rastavljanje strujnog kola u skladu sa članom 71. ovog pravilnika. Rasklopni uređaj u jednofaznom strujnom kolu ne smije se postaviti u neutralni provodnik, osim ako je zaštićeni uređaj diferencijalne struje postavljen na stranu napajanja i u slučaju kvara automatski isključuje napajanje. Rasklopni uređaj koji ima više funkcija mora zadovoljiti zahtjeve za svaku funkciju. Član 53. U TN sistemu napajanja, zaštitni uređaj od prekomjerne struje, koji služi kao zaštita od indirektnog dodia automatskim isključivanjem napajanja, mora se postaviti na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika, osim ako uređaj za zaštitu od kratkog spoja postavljen ispred tog mjesta ne obezbjeđuje zahtijevanu zaštitu. Uređaj iz stava 1. ovog člana mora zadovoljiti zahtjeve za automatsko isključivanje napajanja. Odredbe ovog pravilnika za premještanje ili izostavljanje uređaja za zaštitu od kratkog spoja primjenjuju se i na uređaj za zaštitu od preopterećenja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 8 od 25 Član 54. Odredbe člana 53. ovog pravilnika primjenjuju se i na uređaj za zaštitu od preopterećenja kad su izloženi dijelovi međusobno povezani pri pojavi druge greške u IT sistemu. Član 55. Zaštitni uređaj diferencijalne struje, kad se upotrebljava za zaštitu od indirektnog dodira, mora obezbjeđivati isključivanje svih provodnika pod naponom strujnog kola. U TN-S sistemu, neutralni provodnik se ne mora prekidati. Član 56. Kroz magnetno kolo zaštitnog uređaja diferencijalne struje ne smije se voditi zaštitni provodnik. Član 57. Zaštitni uređaj diferencijalne struje za zaštitu od indirektnog dodira mora se tako odabrati, a strujna kola razdvojiti da struja odvoda prema zemlji koja se javlja tokom normalnog rada priključenih opterećenja ne smije izazvati nepotrebno djelovanje ovog uređaja. Član 58. Zaštitni uređaj diferencijalne struje u strujnom kolu bez zaštitnog provodnika ne smatra se dovoljnom zaštitom od indirektnog dodira i kad nazivna vrijednost diferencijalne struje djelovanja ne prelazi 30 mA. Član 59. Ako se u TT sistemu primjenjuje zaštita jednim zaštitnim uređajem diferencijalne struje, taj uređaj se mora postaviti u tački napajanja električne instalacije. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, zaštitni uređaj se može postaviti i na drugo mjesto, pod uslovom da svi dijelovi između tačke napajanja električne instalacije i zaštitnog uređaja diferencijalne struje imaju propisanu zaštitu od električnog udara primjenom izolacije za aparate klase II ili odgovarajuće izolacije. Ako električna instalacija ima više tačaka napajanja, zaštitni uređaj diferencijalne struje mora se postaviti u svaku tačku napajanja električne instalacije. Član 60. Osnove topljivih osigurača tipa D u zaštitnim uređajima od prekomjerne struje moraju biti povezane tako da centralni kontakt bude spojen sa stranom napajanja. Osnove topljivih osigurača za uticanje topljivih umetaka tipa B moraju se postaviti tako da se isključi mogućnost da nosač topljivog umetka napravi spoj između provodnih dijelova dvije susjedne osnove topljivih osigurača. Član 61. Topljivi osigurač ili kombinacija jedinica „topljivi osigurač“ i „topljivi umetak“ kojim rukuju nestručna lica mora se postaviti tako da nije moguć dodir dijelova pod naponom pri vađenju ili mijenjanju topljivog umetka. Član 62. Prekidač kojim rukuje nestručno lice mora biti konstruisan i postavljen tako da podešenost prekostrujnog okidača nije moguće izmijeniti bez upotrebe alata. Na prekidaču mora postojati vidljiva oznaka podešenosti prekostrujnog okidača. Član 63. Vrijednost nazivne struje In ili podešena vrijednost uređaja za zaštitu kablova i izolovanih provodnika od preopterećenja mora se odrediti prema uslovima za koordinaciju provodnika i zaštitnih uređaja za prekomjernu struju. Za određivanje zaštitnog uređaja uzimaju se tjemene vrijednosti struja cikličkih opterećenja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 9 od 25 U slučaju cikličnih opterećenja, vrijednosti nazivne struje uređaja za zaštitu (In) i struje koja obezbjeđuje djelovanje uređaja za zaštitu (IA), moraju se odrediti na osnovu vrijednosti struje za koju je strujno kolo projektovano (IB) i vrijednosti trajno dozvoljene struje provodnika (IZ) za konstantno opterećenje koje odgovara cikličkim opterećenjima. Član 64. Vrijeme za automatsko isključenje napajanja u trajanju od 5s, pri određivanju uređaja za zaštitu električnog razvoda od kratkog spoja, mora obuhvatiti granične uslove kratkog spoja strujnog kola. Član 65. Ako je zaštitni uređaj diferencijalne struje ugrađen u zaštitni uređaj od prekomjerne struje ili je u kombinaciji sa tim uređajem, karakteristike takvog sklopa zaštitnih uređaja u pogledu moći prekidanja i radne karakteristike u zavisnosti od nazivne struje moraju zadovoljavati uslove za preopterećenje, uslove kratkog spoja, kao i uslove iz čl. 63. i 64. ovog pravilnika. Član 66. Ako zaštitni uređaj diferencijalne struje nije ugrađen u zaštitni uređaj od prekomjerne struje mora se obezbijediti drugim odgovarajućim uređajem, a zaštitni uređaj diferencijalne struje mora se odrediti tako da se bez oštećenja izdrži termička i mehanička naprezanja ako se pojavi kratak spoj na strani opterećenja. Zaštitni uređaj diferencijalne struje ne smije se oštetiti čak ni pri pojavama neuravnoteženih struja ili struja odvoda prema zemlji, kad ovaj uređaj teži da se otvori. Član 67. Uređaji za rastavljanje moraju rastaviti sve provodnike pod naponom posmatranog strujnog kola napajanja. Član 68. Rastavni razmak između otvorenih kontakata uređaja za rastavljanje ili drugog sredstva za rastavljanje određen je u tabeli br. 2. Tabela 2 Nazivni napon električne instalacije naizmjenične struje Najmanji rastavni razmak (V) (mm) 1 2 U < 250 2,5 250 < U < 400 3,5 400 < U < 500 4,5 500 < U < 750 6,5 750 < U < 1000 9 Rastavni razmak između otvorenih kontakata uređaja za rastavljanje mora biti vidljiv ili jasno i pouzdano označen oznakom „O“, koja mora postati vidljiva kad se postigne rastavni razmak između otvorenih kontakata na svakom polu uređaja. Član 69. Uređaji za rastavljanje moraju biti konstruisani i postavljeni tako da spriječe sva nenamjerna zatvaranja (npr. izazvana udarima, vibracijama i dr.). Poluprovodnički uređaji ne smiju se upotrijebiti kao uređaji za rastavljanje. Član 70. Uređaj za rastavljanje koji ne može prekinuti struju opterećenja mora se obezbijediti od nepažljivog i neovlašćenog otvaranja (npr. postavljanjem u posebnu prostoriju koja se zaključava, ili smještajem u zatvoreno kućište). ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 10 od 25 Član 71. Sredstva za rastavljanje po pravilu, moraju biti opremljena višepolnim uređajem koji isključuje sve polove sa napajanja. Jednopolni uređaji mogu se upotrijebiti pod uslovom da se postave jedan do drugog. Član 72. Upotrijebljena sredstva za rastavljanje moraju se označiti tako da bude uočljivo koje strujno kolo rastavljaju. 4. Uređaji za isključivanje električne instalacije radi mehaničkog održavanja Član 73. Uređaji za isključivanje električne instalacije radi mehaničkog održavanja moraju se postaviti u glavno napojno strujno kolo. Ako to isključivanje obavlja sklopka, ona mora biti sposobna da prekine struju punog opterećenja odgovarajućeg dijela električne instalacije. Isključivanje upravljačkog strujnog kola motornog pogona dozvoljeno je samo ako se primijeni dodatna zaštita pomoću mehaničkog ograničivača ili ako se primijene zahtjevi za uređaj za upravljanje iz jugoslovenskih standarda, pod uslovom da je u oba slučaja obezbijeđen isti uslov pri direktnom prekidanju glavnog napajanja. Član 74. Upravljanje uređajem za isključivanje radi mehaničkog održavanja ili sklopkom za ovaj uređaj mora biti ručno, a razmak između otvorenih kontakata ovog uređaja mora biti vidljiv ili jasno označen oznakom „O“. Član 75. Uređaj za isključivanje radi mehaničkog održavanja mora biti: 1) konstruisan ili postavljen tako da spriječi nenamjerno zatvaranje usljed udara, vibracija i dr.; 2) postavljen i označen tako da oznake budu čitljive, da se raspoznaju i odgovaraju svojoj namjeni. Član 76. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti mora biti takav da moze da prekine struju punog opterećenja odgovarajućeg dijela električne instalacije, uzimajući u obzir i eventualne struje ukočenih motora. Član 77. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti može se sastojati od jednog rasklopnog uređaja koji može direktno prekinuti pripadajuće napajanje ili od kombinacije opreme koja se aktivira samo jednim djelovanjem radi prekidanja pripadajućeg napajanja. Radi kočenja pokretnih dijelova ili iz drugih razlog, hitno zaustavljanje može zadržati napajanje u odgovarajućem trajanju. Član 78. Isključivanje u slučaju hitnosti obavlja se sklopkom u glavnom strujnom kolu ili upravljačkom sklopkom (npr. pritisnim tasterom u upravljačkom ili pomoćnom strujnom kolu). Rasklopni uređaji za direktno rastavljanje glavnog strujnog kola na koji se djeluje ručno mora biti postavljen na pristupačno mjesto sa koga se opasnost može uočiti. Prekidač, kontaktor ili drugi uređaj na koji se djeluje mora se otvarati prekidom napajanja namotaja ili na drugi jednako bezbijedan način. Član 79. Elementi (ručica, pritisno dugme i dr.) koji služe za isključivanje u slučaju hitnosti moraju biti crvene bolje na žutoj čeonoj ploči i moraju ispunjavati sljedeće uslove: 1) da budu lako pristupačni; 2) da se zabravljaju ili da oznaka „O“ odnosno „STOP“ bude vidljiva, osim ako su elementi za isključivanje i za ponovno uključivanje pod nadzorom istog lica. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 11 od 25 Oslobađanje elemenata za isključivanje u slučaju hitnosti ne smije reaktivirati odgovarajući dio električne instalacije. Član 80. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti (uključujući hitno zaustavljanje) mora se postaviti i označiti tako da se lako raspoznaje i mora biti prilagođen predviđenoj upotrebi. Član 81. Uređaj za funkcionalno upravljanje mora biti prilagođen najtežim uslovima sredine (u kojima mora izvršiti zahtijevanu funkciju). Funkcionalno upravljanje može se ostvariti sklopkom, poluprovodničkim uređajem, prekidačem, kontaktorom, relejem, utikačem i priključnicom do 16 A. Rastavljač, osigurač i mostna spojnica (prespoj) ne smiju se koristiti za funkcionalno upravljanje. 5. Transformatori Član 82. Strujno kolo koje se napaja sa sekundarnog namotaja transformatora mora se izvesti prema zahtjevima za najviši napon ovog strujnog kola. Član 83. Strujno kolo autotransformatora koji je priključen na napon iz opsega II mora se izvesti prema najvišem naponu koji se može javiti između provodnika ili između provodnika i zemlje. Napon sekundarnog strujnog kola autotransformatora između provodnika ili između provodnika i zemlje ne smije preći gornje vrijednosti granice opsega II napona. 6. Rotacione mašine Član 84. Generatori se moraju postavljati u posebne prostorije i zaštititi odgovarajućim preprekama, a ako to nije moguće, sredstva za upravljanje smiju biti pristupačna samo stručnim licima. Član 85. Nazivne karakteristike motora moraju odgovarati karakteristikama pogona. Član 86. Struja motora pri pokretanju mora se ograničiti na vrijednost koja nije štetna za instalaciju iz koje se napaja i ne utiče štetno na druge aparate vezane za isti izvor. Direktno napajanje motora naizmjenične struje sa kratkospojenim rotorom iz distributivne mreže napona 0,4 kV, dozvoljava se ako su ispunjeni sljedeći uslovi: 1) pad napona pri pokretanju ne smije premašiti vrijednost pri kojoj dolazi do smanjenja momenta motora tako da ugrožava pouzdan zalet motora i radne mašine ili utiče na stabilan rad ostalih potrošača vezanih na istu mrežu; 2) zaštita pri pokretanju motora ne smije djelovati ni na višem naponskom nivou. Član 87. Motori moraju biti snabdjeveni odgovarajućim uređajima za pokretanje i, po potrebi, uređajima za regulaciju. Uređaji za pokretanje motora mogu se kombinovati sa uređajima za zaštitu motora, pri čemu uređaji za pokretanje moraju zadovoljiti zahtjeve za uređaje za zaštitu motora. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 12 od 25 7. Pretvarači Član 88. Pretvarači se moraju napajati preko transformatora sa električki odvojenim namotajima. Ako se koristi pretvarač naizmjenične struje, strujno kolo iza tog pretvarača mora biti posebno zaštićeno, a naročito u pogledu selektivnosti, s obzirom na funkcionalne karakteristike pretvarača. 8. Akumulatori Član 89. Prenosivi ili pokretni akumulatori moraju se puniti u prostorijama u kojima isticanje i isparavanje elektrolita neće izazivati štete i opasnost. Provjetravanjem prostorija iz stava 1. ovog člana mora se obezbijediti da prostorija ne postane opasna u pogledu eksplozije. Takođe se mora obezbijediti da u blizini ne smije biti otvorene vatre. Član 90. Stacionirani akumulatori moraju biti u posebnoj prostoriji, koja mora biti zatvorena i u koju je dozvoljen pristup samo licima koja su dužna da ih nadgledaju i održavaju. Ako nazivni napon akumulatorske baterije prelazi 150 V, prostorija u kojoj su smješteni stacionirani akumulatori mora imati pod koji ne smije da bude klizav, koji mora da bude izolovan od tla i koji mora imati dovoljnu površinu za kretanje radnika da ne bi došlo do istovremenog doticanja tla ili provodnog elementa vezanog za zemlju i nekog od elemenata akumulatora pod naponom. 9. Rasklopni blokovi Član 91. Oprema rasklopnih blokova mora biti otporna prema mehaničkim naprezanjima, hemijskim uticajima, vlazi i toploti koja se javlja u radu tih uređaja. Član 92. Vazdušni razmaci u rasklopnim blokovima moraju biti: 1) između neizolovanih dijelova pod naponom različitih polova – najmanje 10 mm; 2) između neizolovanih dijelova pod naponom i drugih provodnih dijelova (mase, spojnih kućišta i dr.) – najmanje 20 mm. Član 93. Rasklopni blokovi koji se djelimično ili u cjelini izrađuju pri postavljanju instalacije, moraju biti konstruisani i izrađeni tako da zadovoljavaju mjere zaštite, posebno u pogledu zaštite od direktnog i indirektnog dodira, zaštite od prenapona, zaštite od požara, kao i povezivanja na zaštitni provodnik. Član 94. Provodnici za napajanje mjernih aparata i instrumenata, učvršćenih na poklopcima ili vratima rasklopnih blokova, moraju biti savitljivi. Član 95. Na rasklopnom bloku mora se na spoljašnjoj strani nalaziti pločica na kojoj su ispisani naziv proizvođači, oznaka primijenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i drugi neophodni podaci o opremi koja se iz njega napaja. U rasklopnim blokovima koji sadrže električnu opremu (zaštitne uređaje, rasklopne aparate i dr.), sa odgovarajućim strujnim kolima, svi elementi moraju se jasno obilježiti tako da se lako mogu uočiti namjena opreme i strujno kolo kome pripada ta oprema. Oznake i natpisne pločice moraju biti postojane, trajno pričvršćene i usklađene sa tehničkim podacima iz tehničkih uputstava, šema, dijagrama i druge dokumentacije za rasklopne blokove. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 13 od 25 Član 96. Ako je električni razvod u upravljačkim i razvodnim blokovima smješten u neizolovane cijevi, pri izvođenju takvog razvoda moraju se onemogućiti dodiri između tog razvoda i dijelova pod naponom. Krajevi neizolovanih cijevi moraju biti na vazdušnom razmaku od najmanje 20 mm od bilo kog dijela pod naponom, a isto tako i od stezaljki. Dijelovi pod naponom upravljačkog ili razvodnog bloka moraju biti udaljeni od kućišta 20 mm, a manji razmak je dozvoljen samo ako se primjenjuju izolovane pregrade. Član 97. Na gradilištima, u tački napajanja električne instalacije, postavlja se rasklopni blok koji sadrži glavne rasklopne, zaštitne i upravljačke uređaje. U glavnom ili drugom rasklopnom bloku, u svakom strujnom kolu, moraju postojato uređaji za rastavljanje i zaštitu. Upotrijebljeni uređaji se moraju napajati u rasklopnim blokovima koji, prema potrebi, sadrže: uređaje za zaštitu od prekomjernih struje, uređaje za zaštitu od indirektnih dodira, priključnice i dr. 10. Električna oprema i uređaji koji troše električnu energiju Član 98. Električna oprema i uređaji koji troše električnu energiju priključuju se direktno na električnu instalaciju ili preko produžnog savitljivog kabla. Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na zaštitu od razaranja spojeva odnose se i na električnu opremu i uređaje koji troše električnu energiju i priključuju se direktno na električnu instalaciju. Ako se priključak električne opreme i uređaja koji troše električnu energiju izvodi produžnim savitljivim kablom, taj kabl mora imati isti broj provodnika kao i električna instalacija i zaštitni provodnik, ako je neophodan, sa potrebom električnom i mehaničkom čvrstoćom. Član 99. Ako produžni savitljivi kabl ima zaštitni provodnik, taj provodnik mora biti označen zeleno-žutom bojom, a ako nema zaštitni provodnik, nijedan drugi provodnik ne može biti označen tom bojom.. Ako produžni savitljivi kabl ima neutralni provodnik i ako sredstvo za spajanje određuje njegovo mjesto neutralni provodnik mora biti označen svijetlo plavom bojom. Član 100. Svjetiljka se mora postaviti na tavanicu prostorije tako se ne me ože okretati oko svoje ose. Svjetiljka se ne smije vješati o provodnik za napajanje. Ako je svjetiljka klase O ili klase II, mora se pričvrstiti preko izolacionog priključka koji odvaja metalne dijelove od svog nosača. Član 101. Navojni dio u sijaličnom grlu, u koji se sijalica zavrće, ne smije biti spojen sa faznim provodnikom. Grla u svjetiljkama mogu se postaviti tako da budu pristupačna bez upotrebe alata, osim u svjetiljkama koje se drže u ruci. Sijalična grla sa sklopom i tasterom dozvoljena su samo ako su izrađena u izolacionom kućištu. Sijalična grla opremljena sklopkama sa polugama dozvoljena su samo pod uslovom da je djelovanje sklopke osigurano izolacionim gajtanom ili metalnim lancem koji je povezan sa polugom preko umetnutog izolacionog dijela, pri čemu ne smije postojati mogućnost dodira ovog lanca sa dijelovima pod naponom sijaličnog grla. Član 102. Za svjetiljku sa pražnjenjem koja ima napon sijalice koji prelazi napon opsega II (odnosno 1000 V) zahtjevi su utvrđeni jugoslovenskim standardom JUS N.L5.210. Član 103. Na električnu instalaciju ne smiju se priključivati električni aparati koji imaju elektrode ili neizolovane grijače, a namijenjeni su za uranjanje u vodu, osim uređaja za katodnu zaštitu. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 14 od 25 Član 104. Električne igračke koje se priključuju na električnu instalaciju moraju biti klase III. Član 105. Aparati sa otvorenim usijanim grijnim elementima ne smiju se priključivati na električnu instalaciju u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara ili dodira zapaljivih materijala da dijelovima aparata koji nose užarene elemente. Član 106. Aparati za zagrijavanje prostorija u kojima se izrađuju, obrađuju ili skladište zapaljivi materijali, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva prašina moraju imati uređaj za ograničavanje temperature ili uređaj za smanjivanje odavanja toplote, kojim se spriječava dostizanje opasne temperature, ili moraju biti tako konstruisani da temperatura kućišta i dijelova aparata bude ispod temperature koja može izazvati opasnost od požara. Član 107. U instalacijama električnih aparata za grijanje toplim vazduhom ne smije postojati mogućnost da se ugrijana tijela stave pod napon dok se ne pokrene odgovarajući ventilator, a moraju se isključivati prije nego što se taj ventilator isključi. Grijna tijela iz stava 1. ovog člana moraju imati ugrađena dva nezavisna ograničivača temperature, koji ne sopuštaju pojavu visoke temperature. Član 108. Električni aparati za zagrijavanje zapaljivih tečnosti na temperaturu ispod temperature plamišta moraju imati ograničavač temperature, koji isključuje ili smanjuje grijanje prije nego što se postigne opasna temperatura, odnosno moraju biti konstruisani tako da i pri nedozvoljenom povećanju temperature ne izazivaju opasnost za ljude i okolne objekte. 11. Sigurnosni sistemi Član 109. Sigurnosni sistemi moraju funksionisati pri izbijanju požara. Izvor sigurnosnog sistema mora obezbijediti napajanje u određenom vremenu a oprema sigurnosnog sistema mora biti izvedena ili postavljena tako da za odgovarajuće vrijeme bude otporna prema vatri. Član 110. U sigurnosnim sistemima mora se sprovesti zaštita od indirektnog dodira bez automatskog isključenja napajanja pri pojavi prve greške. U IT sistemima moraju se predvidjeti uređaji za stalan nadzor izolacije koji pri pojavi prve greške daju zvučni signal i svjetlosni signal. Član 111. Oprema sigurnosnih sistema mora biti raspoređena tako da se lako mogu obavljati periodični pregledi, ispitivanja i održavanje. Član 112. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti i učvrstiti tako da se ne mogu oštetiti zbog grešaka koje se mogu javiti u glavnim izvorima napajanja. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti u prostorija koje su pristupačne samo stručnom i priučenom osoblju (BA 4 i BA 5), osim opreme koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora. Član 113. Mjesto na kome su smješteni izvori sigurnosnih sistema (osim sopstvenih akumulatora za posebno napajanje) mora biti čisto i mora se provjetravati, tako da gasovi, dim ili para koje izvori ispuštaju ne mogu prodrijeti u prostorije u kojima se nalaze ljudi. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 15 od 25 Član 114. Odvojeni nezavisni izvori za sigurnosne sisteme koji se napajaju iz mreže nisu dozvoljeni, osim ako je obezbijeđeno da dva izvora ne mogu biti istovremeno u kvaru. Član 115. Ako postoji samo jedan izvor za napajanje sigurnosnog sistema, on se ne smije koristiti za drugu svrhu. Ako postoji više izvora sigurnosnih sistema oni se mogu koristiti za napajanje sistema stalne pripravnosti, pod uslovom da u slučaju lvara jednog od njih preostala snaga bude dovoljna za obezbjeđenje pokretanja i rada svih sigurnosnih sistema. Uslov iz stava 1. ovog člana zahtijeva automatsko rasterećenje izvora napajanja od opreme koja nije predviđena sigurnosnim sistemima. Odredbe stava 1. i 2. ovog člana ne odnose se na opremu koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora. Član 116. Strujna kola sigurnosnih sistema moraju biti odvojena od drugih strujnih kola tako da električna greška ili bilo koja intervencija ili izmjena u jednom sistemu ne utiče na ispravnost rada drugog sistema. Zahtjev iz stava 1. ovog člana postiže se odvajanjem strujnih kola izolacionim materijalima koji su otporni prema vatri, vođenjem drugih puteva ili upotrebom kućišta. Član 117. Strujna kola sigurnosnih sistema, po pravilu, ne smiju prolaziti kroz mjesta izložena riziku od požara, kao što su prostorije u kojima se izrađuju, obrađuju ili skladište zapaljive materije, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva prašina. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako se to ne može izbjeći dozvoljeno je da strujna kola sigurnosnog sistema prolaze i kroz ta mjesta, s tim što se u tom slučaju mora obezbijediti njihova otpornost prema vatri. Strujna kola sigurnosnog sistema ne smiju prolaziti kroz prostorije u kojima se obrađuje ili skladišti eksploziv. Član 118. Strujna kola sigurnosnih sistema ne moraju se zaštititi od preopterećenja već samo od kratkog spoja, s tim što se uređaj za zaštitu mora odabrati i postaviti tako da ne izaziva nepravilan rad u drugim strujnim kolima sigurnosnog sistema. Član 119. Rasklopni uređaji sigurnosnih sistema moraju se razlikovati i grupisati u prostoru koji je pristupačan samo stručnim licima. Uređaji za svjetlosnu i zvučnu signalizaciju sigurnosnih sistema moraju jasno pokazivati na koje se uređaje ili strujna kola sigurnosnog sistema odnose. Član 120. U sistemima u kojima se zahtijeva određeni stalni nivo osvjetljenja ili određeno vrijeme prekida osvjetljenja, tip svjetiljke sigurnosnih sistema mora biti takav da zadovolji zahtijevani nivo osvjetljenja i pri prebacivanju na sigurnosni sistem. Član 121. U električnoj opremi sigurnosnih sistema koja se napaja sa dva različita strujna kola ne smiju se oštetiti uređaji za zaštitu od električnog udara usljed greške u jednom od strujnih kola ni izazvati pogrešno djelovanje u drugom strujnom kolu Oprema iz stava 1. ovog člana mora se povezati sa zajedničkim provodnikom za oba strujna kola, ako je on predviđen. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 16 od 25 Član 122. Paralelni rad dva izvora napajanja sigurnosnih sistema koji nisu sposobni za paralelni rad mora se spriječiti mehaničkim zabravljanjem ili drugim pogodnim sredstvom. Član 123. Ako dva izvora napajanja sigurnosnih sistema nisu sposobna za paralelni rad, zaštita od kratkog spoja i od indirektnog dodira mora se osigurati za svaki izvor. Član 124. Ako razni izvori napajanja mogu raditi paralelno kao nezavisni izvori napajanja sigurnosnih i drugih sistema, pojava reverzibilne energije mora se spriječiti postavljanjem zaštitnih uređaja. Član 125. Kad se sigurnosni i drugi sistemi mogu napajati iz dva izvora koji mogu raditi paralelno, zaštita od kratkih spojeva i indirektnog dodira mora se obezbijediti bez obzira na to da li se električna instalacija napaja sa jednog ili sa oba izvora, pri čemu su neophodne mjere za ograničavanje struje koja potiče između neutralnih tačaka izvora, a naročito pri pojavi trećeg harmonika. III. TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE 1. Tehničke mjere zaštite od električnog udara Član 126. Na električnu opremu primjenjuju se tehničke mjere zaštite od direktnog dodira prema jugoslovenskom standardu JUS. N.B2.741. Član 127. Na električnu opremu primjenjuju se tehničke mjere zaštite od indirektnog dodira prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.741, s tim što se tehnička mjera zaštite automatskim isključenjem napajanja ne primjenjuje na dijelove električne instalacije gdje je neophodnost napajanja bitna i u slučajevima kad nije efikasna. Zaštita dijelova električne instalacije iz stava 1. ovog člana od indirektnog dodira, gdje je neprekidnost napajanja bitna ili zaštita automatskim isključenjem napajanja nije efikasna, ostvaruje se kad se električna oprema postavlja u neprovodne prostorije ili lokalnim izjednačenjem potencijala bez povezivanja sa zemljom. Tehničke mjere zaštite bezbjedonosno malim naponom, korištenjem opreme klase II ili primjenom ekvivalentne izolacije, kao i električnim odvajanjem, mogu se primjenjivati na cijelu električnu instalaciju, njene dijelove i opremu. Tehničke mjere zaštite od indirektnog dodira iz stava 1, 2. i 3. ovog člana ne primjenjuju se pri izvođenju električne instalacije na: potporne izolatore i metalne dijelove spojene na njima, pribor za nadzemne vodove ako je van dohvata ruke, betonsko željezo ako nije pristupačno, izložene provodne dijelove malih dimenzija (do 50 mm x 50 mm) ili ako su van dohvata ruke, a mjera zaštite povezivanjem na zaštitni provodnik je teško izvodljiva (npr. vijci, zakovice, natpisne pločice, kablovske obujmice i sl.), metalne cijevi ili druga metalna kućišta koja štite električnu opremu u skladu sa zahtjevima klase II ili ekvivalentne izolacije. 2. Tehničke mjere zaštite od požara Član 128. Postavljanje kablova i provodnika u prostorijama zgrada klase spoljašnjih uticaja BD 2, BD 3 i BD 4 za koje je karakteristično otežano napuštanje (kao što su: visoke stambene i poslovne zgrade, robne kuće, pozorišta, kina i dr.) treba izbjegavati. Ako se kablovi i provodnici postavljaju u prostorijama iz stava 1. ovog člana, moraju se ispuniti sljedeći uslovi: 1) da u slučaju nastanka požara ne mogu prenijeti ni proširiti požar dva sata od njegovog nastajanja; ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 17 od 25 2) da se spriječi izazivanje visoke temperature koja bi mogla da izazove paljenje okolnih materijala (npr. postavljanjem u kućišta, omotače i sl.); 3) da se polažu u pokrivene kanale ili van dohvata ruke. Član 129. U zgradama klase spoljašnjih uticaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristično prisustvo velikog broja ljudi (kao što su: pozorišta, kina, robne kuće i dr.), rasklopne aparature se postavljaju tako da budu pristupačne samo stručnim licima. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, rasklopni uređaji koji olakšavaju napuštanje zgrade (npr. sklopke za protivpanično svjetlo, ventilaciju i dr.) mogu se postaviti tako da svima budu pristupačni. Ako se rasklopne aparature postavljaju u prostorijama iz člana 128. ovog pravilnika, one moraju biti u kućištima od nezapaljivih materijala ili materijala koji ne potpomažu gorenje. Član 130. Električna oprema koja sadrži zapaljive tečnosti ne može se postavljati u prostorijama predviđenim za napuštanje zdrage klase spoljašnjih uticaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristično otežano napuštanje (kao sto su: visoke stambene i poslovne zgrade, robne kuće, pozorišta, kina i dr.). U prostorijama zgrada klase spoljašnjih uticaja BE 2, u kojima postoji opasnost od požara može se postavljati samo neophodna električna oprema, a prolaz kablovima i provodnicima dozvoljen je pod uslovom da se, u slučaju nastavljanja u ovim prostorijama, spoj nalazi u nezapaljivom kućištu ili kućištu koje ne potpomaže gorenje, da su kablovi i provodnici zaštićeni od prekomjerne struje i da zadovoljavaju uslove ispitivanja na zapaljivost prema jugoslovenskom standardu JUS N.C0.075 u vremenu od jednog minuta, plamenom dužine 120 mm. Ako se kablovi i provodnici polažu na zapaljive materijale, ti materijali moraju zadovoljiti uslove ispitivanja na zapaljivost iz stava 2. ovog člana. Član 131. U prostorijama zgrada klase spoljašnjih uticaja BE 2 u kojima se očekuje taloženje prašine na kućišta električne opreme u takvim količinama da mogu izazvati požar, moraju se preduzeti mjere da kućišta ne dostignu temperaturu paljenja prašine. Pod mjerama iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se da električna oprema za te prostorije mora biti izrađena prema jugoslovenskom standardu JUS N.S8.850 i da se pri izvođenju mora razmjestiti tako da je obezbijeđeno hlađenje ne samo tokom normalnog rada, nego i pri preopterećenjima. Mjere iz stava 1. ovog člana nisu potrebne ako je temperatura kućišta tako niska da se ne može izazvati paljenje prašine ni okolnih materijala. Član 132. Ako su rasklopne aparature za zaštitu, upravljanje ili rastavljanje postavljene u kućište koje ima manji stepen zaštite od 1P 5X prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070, one se moraju postaviti van prostorija u kojima postoji opasnost od požara u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2). Član 133. Ako se prostorije u kojima postoji opasnost od požara u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) griju sistemom prinudne cirkulacije vazduha, vazduh se mora usisavati iz prostorije u kojoj ne postoji zapaljiva prašina. Temperatura ulaznog vazduha za grijanje ne smije biti takva da može izazvati požar. Član 134. Motori kojima se upravlja daljinski i koji rade bez nadzora, osim servomotora sa kratkotrajnim radom, smješteni u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE2), moraju se pomoću uređaja osjetljivih na temperaturu zaštititi od temperatura koje su više od temperature tinjanja prašine. Član 135. Svjetiljke u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) moraju imati stepen zaštite najmanje 1P 5X, prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 18 od 25 Izvori svjetla moraju biti zaštićeni od mogućih mehaničkih oštećenja plastičnim ili staklenim poklopcima i rešetkama ili drugim odgovarajućim zaštitnim sredstvima. Zaštitna sredstva iz stava 2. ovog člana moraju biti sastavni dio svjetiljke. Član 136. Radi smanjenja opasnosti, u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) strujno kolo mora biti zaštićeno zaštitnim uređajem diferencijalne struje nazivne vrijednosti struje djelovanja od 0,5 A ili mora biti postavljeno pod nadzor pomoću uređaja za trajni nadzor izolacije (koji se koristi u IT sistemima), sa zvučnim signalom u slučaju greške u izolaciji. Provodnik strujnog kola za nadzor izolacije može biti dodatni provodnik višežilnog kabla, plašt kabla spojen sa zaštitnim provodnikom ili neizolovani provodnik vođen sa izolovanim provodnicima u plastičnim instalacionim cijevima. Član 137. Strujna kola napajaju opremu ili prolaze kroz prostorije u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) moraju biti zaštićena od preopterećenja i kratkih spojeva zaštitnim uređajima koji se moraju postaviti van tih prostorija. Član 138. Dijelovi pod naponom u strujnim kolima bezbjedonosno malog napona u prostorijama u kojima postorji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) moraju biti zaštićeni kućištem najmanjeg stepena zaštite 1P 2X ili opremljeni izolacijom koja može da izdrži napon od 500 V tokom 1 min. Član 139. U prostorijama u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) PEN provodnik može biti samo pridružen strujnim kolima koja prolaze kroz ovakve prostorije, pod uslovom da nema prekida. Član 140. U prostorijama zgrada od drvene graže (klase spoljašnjeg uticaja CA 2) moraju se preduzeti mjere da električna oprema ne izazove paljenje zidova, podova ili tavanica. Član 141. U prostorijama visokih zgrada u kojima je primijenjena prinudna ventilacija (klase spoljašnjih uticaja CB 2), čiji odnos veličina može omogućiti širenje požara, moraju se preduzeti mjere za sprečavanje dejstva dimnjaka na mjestima gdje se nalazi električna oprema. 3. Tehničke mjere zaštite od prekomjerne struje Član 142. Uređaj za zaštitu od preopterećenja provodnika i kablova, osim u slučajevima iz člana 143. ovog pravilnika, mora se postaviti na početak svakog strujnog kola, kao i na sva mjesta na kojima se smanjuje trajno dozvoljena struja provodnika, ako uređaj za zaštitu od preopterećenja postavljen ispred tog mjesta ne obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu. Uzrok smanjenja trajno dozvoljene struje je smanjenje presjeka provodnika, promjena prirode, načina postavljanja i promjena izolacije ili broja žila. Uređaj za zaštitu od preopterećenja proizvoljno se smije pomjerati duž električnog razvoda između tačke gdje se trajno dozvoljena struja smanjuje i zaštitnog uređaja, pod uslovom da su provodnici ispred uređaja položeni sigurno na kratak spoj (npr. svaki provodnik u odvojenoj izolovanoj cijevi), da su udaljeni od zapaljivih materijala i da nema grananja ni priključnica. Član 143. Zaštita od preopterećenja provodnika i kablova može se izostaviti samo u prostorijama u kojima ne postoji opasnost od požara i eksplozija, i to: 1) u strujnim kolima u kojima nema preopterećenja, grananja ni priključnica; 2) u strujnim kolima telekomunikacija, upravljanja, signalizacije i sl.; ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 19 od 25 3) u provodnicima i kablovima za spajanje električnih mašina, pokretača, transformatora, ispravljača, akumulatora, rashladnih postrojenja i sl. Član 144. U IT sistemima uređaji za zaštitu od prepterećenja mogu se premjestiti duž voda, odnosno izostaviti samo ako je svako strujno kolo zaštićeno uređajem diferencijalne struje ili ako je sva električna oprema, podrazumijevajući provodnike i kablove, izvedena kao oprema klase II ili zaštićena ekvivalentnom izolacijom. Član 145. Uređaj za zaštitu od preopterećenja kablova i provodnika ne postavlja se u takva strujna kola gdje prekid napajanja može predstavljati opasnost, kao što su pobudna strujna kola obrtnih mašina, strujna kola za napajanje elektromagnetskih dizalica, strujna kola sekundara transformatora i sl. U slučaju iz stava 1. ovog člana mora se predvidjeti alarmni uređaj koji djeluje pri pojavi preopterećenja. Član 146. Uređaji za zaštitu od kratkog spoja moraju se postaviti na početak svakog strujnog kola, kao i na sva mjesta na kojima se smanjuje struja kratkog spoja provodnika ako uređaj za zaštitu od kratkog spoja, postavljen ispred tog mjesta, ne obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu. Član 147. Uređaj za zaštitu od kratkog spoja mogu se pomjerati najviše do 3 m duž štićenog kabla ili provodnika pod uslovom da su kablovi, odnosno provodnici ispred uređaja položeni sigurno u odnosu na kratak spoj i zemljospoj i da su udaljeni od zapaljivih materijala. Član 148. Uređaj za zaštitu od kratkog spoja može se izostaviti: 1) ako provodnici ili kablovi spajaju generatore, transformatore, ispravljače, akumulatorske baterije od pripadajućih razvodnih blokova i zaštitne uređaje u tim razvodnim blokovima; 2) u strujnim kolima čije isključenje može izazvati opasnost, kao što su pobudna strujna kola obrtnih mašina, strujna kola napajanja elektromagnetnih dizalica i strujnih kola sekundara strujnih transformatora; 3) u mjernim strujnim kolima. U slučajevima iz stava 1. ovog člana električni razvod mora se izvesti tako da se rizik od kratkog spoja svede na minimum (primjenom pojačane izolacije protiv spoljašnjih uticaja), a provodnici i kablovi se ne smiju polagati na zapaljive materijale niti uz njih. Član 149. Jedan isti uređaj za zaštitu kablova i provodnika od kratkog spoja može štititi više položenih provodnika u paraleli, pod uslovom da su usklađene radne karakteristike uređaja i način paralelnog polaganja provodnika. Član 150. Uređaj za zaštitu od prekomjerne struje mora se postaviti u svaki fazni provodnik, osim u sistemu TT bez vođenog neutralnog provodnika, s tim da taj uređaj mora isključiti provodnik u kome je došlo do prekomjerne struje, ali ne i bezuslovno isključenje drugih provodnika pod naponom. Ako pri napajanju (npr. trofaznih motora) prekid jedne faze predstavlja opasnost, mora se predvidjeti isključivanje i ostalih provodnika pod naponom. Član 151. u strujnim kolima koja se napajaju između faza u sistemu TT, gdje nema vodenog neutralnog provodnika, otkrivanje prekomjerne struje može se predvidjeti samo u dvije faze, pod uslovom da u istom trofaznom strujnom kolu na strani napajanja postoji uređaj za zaštitu diferencijalne struje koji prekida sve fazne provodnike. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 20 od 25 Član 152. Ako je u TT i TN sistemima presjek neutralnog provodnika jednak presjeku faznih provodnika, nije potreban uređaj za zaštitu od prekomjerne struje u neutralnom provodniku ni uređaj za prekidanje ovog provodnika. Ako je u sistemima iz stava 1. ovog člana presjek neutralnog provodnika manji od presjeka faznog provodnika, potrebno je predvidjeti uređaj za zaštitu od prekomjerne struje u neutralnom provodniku i taj uređaj mora izazvati isključenje faznih provodnika strujnog kola, pri čemu je neophodno prekidanje neutralnog provodnika. Uređaj za zaštitu od prekomjerne struje neutralnog provodnika nije potreban ako je neutralni provodnik zaštićen od kratkog spoja uređajem za zaštitu faznih provodnika strujnog kola i ako je najveća struja koja protiče kroz neutralni provodnik tokom normalnog rada znatno manja od vrijednosti trajno dozvoljene struje tog provodnika. Član 153. Neutralni provodnik, po pravilu, ne vodi se u sistemu IT. Ako je vođenje neutralnog provodnika u sistemu IT neophodno, mora se predvidjeti uređaj za zaštitu od prekomjerne struje neutralnog provodnika svakog strujnog kola koji izaziva prekid faznih provodnika i neutralnog provodnika odgovarajućeg strujnog kola. Uređaj za zaštitu od preopterećenja neutralnog provodnika nije potreban ako je neutralni provodnik zaštićen od kratkog spoja uređajem za zaštitu na strani napajanja (na početku strujnog kola) koji odgovara zahtjevima utvrđenim jugoslovenskim standardom JUS N.B2.743. za karakteristike zaštitnog uređaja od kratkog spoja ili ako se posebno strujno kolo štiti uređajem diferencijalne struje čija nazivna vrijednost ne prelazi 0,15 puta vrijednost trajno dozvoljene struje odgovarajućeg neutralnog provodnika, pod uslovom da ovaj uređaj prekida sve fazne provodnike i neutralni provodnik odgovarajućeg strujnog kola. Član 154. Prekidanje neutralnog provodnika mora kasniti za prekidanjem faznih provodnika, a pri spajanju neutralni provodnika mora biti spojen istovremeno ili prije spajanja faznih provodnika. 4. Tehničke mjere zaštite od prenapona Član 155. Uređaj za ograničavanje prenapona mora se postaviti tako da ne predstavlja opasnost za ljude i okolne objekte u trenutku djelovanja. Član 156. U isti instalacioni kanal ne smiju se polagati kablovi i provodnici opsega napona I i II, osim ako nisu preduzete mjere da ne budu izloženi naponu višem od njihovog ispitanog napona mrežne frekvencije. Član 157. Na pjestima na kojima atmosferski prenaponi mogu izazvati opasnost, moraju se postaviti odvodnici prenapona. Član 158. Ako se električna instalacija napaja iz nadzemne mreže i zaštićena je odvodnicama prenapona, odvodnici prenapona moraju se postaviti što bliže kućnom priključku. Član 159. Odvodnik prenapona uzemljuje se najkraćim putem. Član 160. Električna otpornost uzemljivača odvodnika prenapona ne smije biti veća od 5 Ø. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 21 od 25 Član 161. Postojeći uzemljivači, kao što su gromobranske instalacije, metalna vodovodna mreža i sl., mogu se koristiti za uzemljenje odvovnike prenapona. Član 162. Odvodnike prenapona i razna iskrišta nije dozvoljeno postavljati u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara i eksplozije (klase spoljašnjih uticaja BE 2 i BE 3). 5. Tehničke mjere zaštite od pada i nestanka napona Član 163. Ako pad, nestanak ili ponovno uspostavljanje napona može izazvati opasnost za ljude i opremu, mora se ugraditi uređaj za zaštitu od nestanka i pada napona. Član 164. Uređaj za zaštitu od pada napona može djelovati sa zakašnjenjem ako pri padu aparat koji se štiti bez opasnosti ponosi kratkotrajan prekid ili pad napona. Član 165. Ako se koriste kontaktori, kašnjenje u njihovom otvaranju i ponovnom zatvaranju ne smije spriječiti trenutno isključivanje uređaja za upravljanje i zaštitu. Član 166. Uređaji za zaštitu od nestanka i pada napona moraju se predvidjeti u krajnjim strujnim kolima napajanja motora, čije ponovno pokretanje, poslije zaustavljanja do koga je doslo zbog pada ili nestanka napona, može biti opasno. Član 167. Uređaji za zaštitu od nestanka ili pada napona neophodni su u električnim instalacijama zgrada u kojima je predviđena oprema za sigurnosno napajanje i zamjenu napajanja. Uređaji iz stava 1. ovog člana moraju obezbijediti uključivanje sigurnosnog izvora ili zamjenu napajanja opreme rezervnim izvorom ako je napon manji od granica pravilnog funkcionisanja opreme. 6. Tehničke mjere zaštite rastavljanjem, isključivanjem i funkcionalnim uključivanjem i isključivanjem strujnog kola Član 168. Tehničke mjere zaštite rastavljanjem i isključivanjem su mjere za otklanjanje opasnosti sa električne instalacije, opreme ili mašine. Mjere iz stava 1. ovog člana postižu se neautomatskim, lokalnim ili daljinskim rastavljanjem, isključivanjem i funkcionalnim uključivanjem i isključivanjem. Član 169. PE provodnik (zaštitni provodnik) ne smije se rastavljati ni prekidati ni u jednom sistemu. U TN-C sistemima, PEN provodnik (zaštitno-neutralni provodnik) (N-provodnik) ne mora se rastavljati ni prekidati. 7. Rastavljanje strujnog kola Član 170. Svako strujno kolo, osim provodnika iz člana 169. ovog pravilnika, mora biti jasno izvedeno da se može rastaviti od svih provodnika pod naponom. Ako radni uslovi dopuštaju, više strujnih kola može se rastavljati zajedničkim sredstvom. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 22 od 25 Član 171. Poslije rastavljanja strujnog kola, nenamjerno napajanje rastavljenog strujnog kola mora se spriječiti posebnim mjerama, i to: zaključavanjem rastavljenog položaja, postavljanjem opomenskih tablica i postavljanjem uređaja za rastavljanje strujnog kola u kućišta ili u prostorije koje se zaključavaju. Pri rastavljanju strujnog kola, kao dodatna mjera zaštite, može se primijeniti kratko spajanje i uzemljenje. Član 172. Na mjestu na kome dio električne opreme ili kućište sadrže dijelove pod naponom koji se napajaju sa više izvora, mora se postaviti tablica sa upozorenjem licu kome ovaj dio postane pristupačan da mora taj dio rastaviti sa svih izvora napajanja, osim u slučaju kada se koristi uređaj za zabravljivanje koji obezbjeđuje da se sva napojna strujna kola rastavljaju. Član 173. Na mjestima na kojima se akumulira električna energija moraju biti predviđena sredstva za njeno pražnjenje. 8. Isključivanje strujnog kola radi mehaničkog održavanja Član 174. Sredstva za isključivanje moraju se predvidjeti na mjestima na kojima pri mehaničkom održavanju može doći do fizičkih ozljeda, a to su električne instalacije za kranove, liftove, pokretna stepeništa, konvejere, mašine alatiljke, pumpe i sl. Član 175. Na mjestima na kojima se obavlja mehaničko održavanje moraju se predvidjeti sredstva za sprječavanje neželjenog ponovnog uključenja isključene električne opreme, osim ako sredstva za isključivanje nisu pod stalnim nadzorom lica koja obavljaju održavanje. Pod sredstvima za sprječavanje ponovnog uključenja isključene električne energije opreme podrazumijeva se jedna ili više sljedećih mjera: zaključavanje isključenog položaja, postavljanje tablica sa upozorenjem i postavljanjem opreme za isključivanje u kućišta ili prostorije koje se mogu zaključavati. 9. Isključivanje strujnog kola i zaustavljanje u slučaju hitnosti Član 176. U dijelu električne instalacije koja treba da se isključi da bi se otklonila neočekivana opasnost, mora se predvidjeti sredstvo za isključivanje u slučaju hitnosti. Električne instalacije iz stava 1. ovog člana su one instalacije koje napajaju: pumpe zapaljivih tečnosti, ventilacione sisteme, velike računare, svjetiljke sa pražnjenjem napajane visokim naponom, velike kuhinje i robne kuće. Član 177. Ako se uređajem za isključivanje u slučaju hitnosti otklanja opasnost od električnog udara, rasklopni uređaj mora prekinuti sve provodnike pod naponom, osim provodnika iz člana 169. ovog pravilnika. Član 178. Sredstvo za isključivanje i zaustavljanje u slučaju hitnosti mora djelovati što neposrednije na odgovarajuće napajanje. Postavljanje sredstva za isključivanje i zaustavljanje u slučaju hitnosti iz stava 1. ovog člana mora biti takvo da se samo jednim djelovanjem isključi odgovarajuće napajanje. Član 179. Sredstva za isključivanje u slučaju hitnosti moraju se postaviti tako da njihova djelovanja ne uzrokuju pojave drugih opasnosti niti ometaju postupak za otklanjanje opasnosti. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 23 od 25 Član 180. U električnim instalacijama uređaja čije pokretanje može izazvati opasnost, mora se predvidjeti sredstvo za hitno zaustavljanje tih uređaja. Električne instalacije iz stava 1. ovog člana su one instalacije koje napajaju: pokretna stepeništa, liftove, elevatore, konvejere, električna pokretna vrata, mašine alatiljke, opremu za pranje kola i sl. 10. Funkcionalno uključivanje i isključivanje strujnog kola Član 181. Svaki dio strujnog kola za koji se zahtijeva da se funkcionalno uključuje i isključuje (u nastavku teksta: funkcionalno upravljanje) nezavisno od drugih dijelova električne instalacije mora biti opremljen uređajem za funkcionalno upravljanje. Uređaj za funkcionalno upravljanje iz stava 1. ovog člana ne mora prekidati sve provodnike pod naponom, ali jednopolni rasklopni aparat se ne smije postaviti u neutralni provodnik. Član 182. Jednim uređajem za funkcionalno upravljanje može se upravljati sa više električnih aparata predviđenih da rade istovremeno. Član 183. Uticanje i vađenje utikača u priključnicu, nazivne struje do 16 A, može se obavljati za svrhu funkcionalnog upravljanja aparatima i opremom. Član 184. Uređaji za funkcionalno upravljanje kojima se obezbjeđuje izmjena napajanja sa zamjenskim napajanjem moraju djelovati na sve provodnike pod naponom i ne smiju staviti izvore u paralelan spoj, osim u električnim instalacijama koje su specijalno predviđene za ovakve uslove. U tim slučajevima ne smiju se rastavljati PEN provodnici (zaštitno-neutralni provodnici) ili PE provodnici (zaštitni provodnici). Član 185. Upravljačka i pomoćna strujna kola moraju se projektovati, postavljati i zaštititi tako da ograniče opasnosti izazvane oštećenjem izolacije između upravljačkog strujnog kola i drugih provodnih dijelova i da ne izazovu pogrešno djelovanje upravljanog električnog aparata. Član 186. Upravljačka strujna kola motora moraju se projektovati i izvoditi tako da se motori ne mogu nekontrolisano pokrenuti poslije zaustavljanja zbog nestanka ili pada napona, ako takvo pokretanje predstavlja opasnost. Član 187. U električnim instalacijama motora, gdje se motor koči suprotnim strujama, moraju se predvidjeti mjere za sprječavanje okretanja motora u suprotnom smjeru na kraju kočenja, ako so suprotno okretanje izaziva opasnost. Član 188. Na mjestima na kojima bezbjednost zavisi od smjera okretanja motora, moraju se predvidjeti mjere koje po nestanku jedne faze ili izmjene faza, sprječavaju pokretanje motora u pogrešnom smjeru. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 24 od 25 IV. POSTUPAK I NAČIN KONTROLISANJA I VERIFIKACIJE SVOJSTAVA, KARAKTERISTIKA I KVALITETA ELEKTRIČNIH INSTALACIJA Član 189. Svaka električna instalacija mora tokom postavljanja i/ili kada je završena, ali prije predaje korisniku, biti pregledana i ispitana u skladu sa odredbama ovog pravilnika. Član 190. Prilikom provjeravanja i ispitivanja električnih instalacija moraju se preduzeti mjere za bezbjednost lica i zaštitu od oštećenja električne energije i druge opreme. Član 191. Ako se električna instalacija mijenja, mora se provjeriti i ispitati da li je izmijenjena električna instalacija u skladu sa odredbama ovog pravilnika. 1. Provjeravanje pregledom Član 192. Pregled električne instalacije obavlja se kad je ona isključena, a sastoji se iz provjeravanja: 1) Zaštite od električnog udara, uključujući mjerenja razmaka kod zaštite preprekama ili kućištima, pregradama ili postavljanjem opreme van dohvata ruke; 2) mjere zaštite od širenja vatre i od termičkih uticaja provodnika prema trajno dozvoljenim vrijednostima struje i dozvoljenom padu napona (ako nije izvršena revizija projekta); 3) Izbora i podešenosti zaštitnih uređaja i uređaja za nadzor; 4) ispravnosti postavljanja odgovarajućih rasklopnih uređaja u pogledu rastavnog razmaka; 5) izbora opreme i mjera zaštite prema spoljašnjim uticajima; 6) raspoznavanja neutralnog i zaštitnog provodnika; 7) prisustva šema, tablica sa upozorenjima ili sličnih informacija; 8) raspoznavanje strujnih kola, osigurača, sklopki, stezaljki i druge opreme; 9) spajanja provodnika; 10) pristupačnosti i raspoloživosti prostora za rad i održavanje; 2. Ispitivanja Član 193. Opšta ispitivanja moraju se izvesti prema sljedećem redoslijedu: 1) nepraktičnost zaštitnog provodnika i glavnog i dodatnog provodnika za izjednačavanje potencijala; 2) otpornost izolacije električne instalacije; 3) zaštita električnim odvajanjem strujnih kola; 4) otpornost poda i zidova; 5) funkcionalnost. Ako se pri ispitivanju iskaže neusaglašenost sa odgovarajućim odredbama ovog pravilnika, ispitivanja se moraju ponoviti poslije ispravljanja grešaka. Član 194. Neprekidnost zaštitnog provodnika i provodnika za izjednačenje potencijala ispituje se mjerenjem električne otpornosti, naponom od 4 do 24 V jednosmjerne ili naizmjenične struje sa najmanjom strujom od 0,2 A. Član 195. Električna otpornost izolacije električne instalacije mora se mjeriti: 1) između provodnika pod naponom, uzimajući dva po dva (mjerenje se obavlja tokom postavljanja prije povezivanja opreme); 2) između svakog provodnika pod naponom i zemlje (fazni provodnici i neutralni provodnik se mogu spojiti zajedno). U TN-C sistemu PEN provodnik se ne smatra provodnikom pod naponom. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 25 od 25 Električna otpornost izolacije mjeri se naponima koji nisu manji od vrijednosti napona datih u tabeli br. 2 i zadovoljava ako svako strujno kolo, bez priključene opreme, ima vrijednost koja nije manja od vrijednosti datih u tabeli br. 2. Mjerenja se obavljaju jednosmjernom strujom. Kad strujno kolo sadrži elektronske uređaje, mjerenja se obavljaju samo između faznog i neutralnog provodnika koji su spojeni zajedno da zemljom. Bez spajanja provodnika pod naponom može se izazvati kvar na električnim uređajima. Tabela br. 3 Najmanje vrijednosti električne otpornosti izolacije Nazivni napon strujnog kola Ispitni napon jednosmjerne struje Otpornost izolacije V M O 1 2 3 Bezbjednosno mali napon i mali radni napon kada se strujno kolko (bezbjednosno) napaja preko bezbjednosnog transformatora za odvajanje, pod uslovom da ispunjavaju uslove za ovu zaštitu prema jugoslovenskom standardu JUS N. B2.741 250 >0,25 Do 500 V, uključujući i 500 V sa izuzetkom propisanih slučajeva 500 > 0,5 Iznad 500 V 1000 > 1,0 Član 196. Električno odvajanje dijelova pod naponom od drugih strujnih kola provjerava se ispitivanjem električne otpornosti izolacije, ali sa priključenim aparatima shodno članu 195. ovog pravilnika. Član 197. Ako je oprema postavljena u izolovane prostorije, mora se ispitati električna otpornost zidova i podova metodom utvrđenom u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.761. Najmanje tri mjerenja moraju se izvršiti na istom mjestu, s tim da se jedno mjerenje obavlja na rastojanju 1 m od bilo kog pristupačnog standardnog provodnog dijela u prostoriji, a druga dva mjerenja obavljaju se na većim rastojanjima. Mjerenja iz stava 1. ovog člana moraju se ponoviti za svaku odgovarajuću površinu prostorije. Član 198. Rasklopni blokovi (komandni ormani, komandne table, upravljački pultovi i sl.), motorni pogoni, komande i zabravljenja moraju se funkcionalno ispitati da bi se provjerilo da li zadovoljavaju uslove propisane ovim pravilnikom i jugoslovenskim standardima iz ove oblasti. Zaštitni uređaji izlažu se funkcionalnom ispitivanju samo kad je to moguće, da bi se provjerila njihova ispravnost, pravilnost postavljanja i podešenost. V. ZAVRŠNE ODREDBE Član 199. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe: 1) Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za izvođenje elektroenergetskih instalacija u zgradama („Službeni list SFRJ“, br. 43/66); 2) Pravilnik o tehničkim mjerama za elektromagnetska postrojenja niskog napona u poljoprivredi („Službeni list SFRJ“, br. 33/70); 3) Pravilnik o tehničkim mjerama za elektroenergetske instalacije u industriji („Službeni list SFRJ“, br. 3/73).
Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 34/88 02.09.1988 ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 1 od 18 Na osnovu člana 97. stav 2. Zakona o zaštiti na radu – Prečišćeni tekst (››Službeni list SRBiH‹‹, Br. 31/84 i 12/87), predsjednik Republičkog komiteta za rad i zapošljavanje, u sporazumu sa predsjednikom Republičkog komiteta za energetiku i industriju, donosi PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU PRI KORIŠĆENJU ELEKTRIČNE STRUJE I – OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom bliže se propisuju mjere zaštite na radu protiv opasnosti od električne struje u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima (radilištima i drugo). Mjere zaštite na radu protiv opasnosti od električne struje primjenjuju se pri radu na električnim postrojenjima, upotrebi električnih uređaja i korišćenju električnih instalacija nazivnih naizmjeničnih napona viših od 50V učestalosti 50 Hz odnosno nazivnih jednosmjernih napona viših od 120V. Član 2. Mjere zaštite na radu, propisane ovim pravilnikom, dužne su da sprovode ovlašćene organizacije udruženog rada koje izrađuju tehničku dokumentaciju za objekte namjenjene za radne i pomoćne prostorije, osnovne organizacije koje vrše projektovanje tehnoloških procesa , organizacije koje proizvode,prenose i distribuiraju električnu struju, izvođači radova, investitori i svi korisnici sredstava rada, opreme i instalacija ( u daljem tekstu: osnovna organizacija) i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom sredstvima rada u svojini građana, građanska pravna lica i građani, ako se koriste dopunskim radom drugih lica ( u daljem tekstu: poslodavac). Član 3. Elektrotehnički instalacioni materijal, električne naprave, postrojenja, uređaji i zaštitna oprema moraju odgovarati propisima donesenim na osnovu zakona, standardima i opšte priznatim mjerama zaštite na radu. Član 4. Ako ovim pravilnikom nisu propisane mjere zaštite na radu protiv opasnosti od električne struje pri radu sa električnim postrojenjima, upotrebi električnih uređaja i korišćenju električnih instalacija, primjenjivaće se odgovarajući propisi kojima se te mjere bliže uređuju. II – OBJAŠNJENJE POJMOVA Član 5. Elektroenergetski objekat je građevinsko-elektromontažna cjelina koja služi za proizvodnju, prenos, transformaciju ili distribuciju električne struje. Električna pogonska prostorija je prostorija namjenjena za smještaj električnih pogonskih uređaja. Zatvorena električna prostorija, namijenjena je isključivo za smještaj električnih uređaja koja mora biti zaključana i u koju imaju pravo pristupa samo ovlašćeni radnici. Radovi u beznaponskom stanju su radovi koji se izvode u zatvorenoj električnoj prostoriji, ili njenom dijelu, ili električnom postrojenju na otvorenom prostoru u kojima je sa svih električno provodljivih dijelova, računajući kablovske i vazdušne uvode, isključen napon i prije početka rada preduzete propisane mjere zaštite na radu. Radovi u blizini napona su radovi koji se obavljaju na odstojanju od dijelova električnog postrojenja pod naponom, ako iz određenih razloga nije moguće uspostaviti beznaponsko stanje susjednih dijelova postrojenja pod naponom, a radovi predstavljaju povećanu opasnost za radnike i postrojenja, zbog čega je potrebno radnike upozoriti na dijelove koji se nalaze pod naponom i tačno odrediti opseg rada, područja kretanja i preduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu. Radovi pod naponom su radovi pri kojima se dijelovi postrojenja, koji su pod naponom, dodiruju prema postupku propisanom u osnovnoj organizaciji. Privremen električne instalacije su instalacije koje su privremeno postavljene za osvjetljenje ili pogon za vrijeme izvođenja građevinskih objekata i slično, a zatim se skidaju. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 2 od 18 Zaštitna sredstva su uređaji, naprave, prenosne i prevozne sprave koje služe za zaštitu radnika od udara električne struje, djelovanja električnog luka, električnog polja, produkta gorenja od pada sa visine i drugog. Osnovna zaštitna sredstva su elektroizolaciona zaštitna sredstva čija izolacija može trajno izdržati radni napon električnog postrojenja, pa se njima mogu dodirivati električni provodljivi dijelovi pod naponom. Dopunska zaštitna sredstva su elktroizolaciona zaštitna sredstva koja, sama po sebi, ne mogu pri datom naponu da obezbijede zaštitu od udara električne struje, već dopunjavaju osnovna zaštitna sredstva, a mogu služiti za zaštitu od napona dodira i napona koraka. Električni udar je stanje pri kome je čovjek postao dio električnog kola usljed direktnog dodira provodljivih dijelovaelektričnih instalacija,uređaja,opreme i slično, koji su pod naponom, ili indirektnog dodira, napona dodira ili napona koraka, tako da kroz tijelo čovjeka protiče električna struja. Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi procesi rada, odnosno u kojima se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Pomoćne prostorije su prostorije koje služe za higijenske, sanitarne i druge potrebe radnika (sanitarne prostorije, prostorije za uzimanje hrane, pušenje,povremeno zagrijavanje radnika i drugo). Radni prostori su prostori izvan radnih prostorija u kojim se obavlja rad, odnosno u kojim se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Radilišta su radni prostori izvan radnih prostorija na kojim se obavlja rad, odnosno na kojima se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Zaštita od električnog udara je zaštita koja se izvodi prema jugoslavenskim standardima. Sigurnosni razmak je najmanje dozvoljeni razmak između dijelova pod naponom i bilo kojeg dijela tijela radnika, odnosno neizolovanog alata ili opreme kojom se radnik služi. Prenosni alat je električna mašina na motorni ili magnetni pogon koja je namijenjena za obavljanje mehaničkog rada i koja se po potrebi može prenositi na mjesto rada. Alat klase I je alat u kojem se zaštita od udara elektrčne struje ne zasniva samo na osnovnoj izolaciji, već uključuje i dodatnu sigurnosnu mjeru kojom su pristupačni provodni dijelovi povezani na zaštitni provodnik tako da pristupačni dijelovi ne mogu doći pod napon u slučaju proboja izolacije. Alat klase II je alat u kojem se zaštita od električnog udara ne zasniva samo na osnovnoj izolaciji, već su predviđene dodatne sigurnosne mjere, kao što su dvostruka ili pojačana izolacija, koja ne traži zaštitno uzemljenje i ne zavisi od uslova izolacije. Alat klase III je alat u kojem se zaštita od električnog udara postiže napajanjem sigurnosnim malim naponom i u kojem se ne mogu pojaviti naponi viši od sigurnosnog malog napona. Sigurnosni mali napon je nazivni napon koji ne prlazi 50 V između provodnika i uzemljenja ili pri trofaznom napajanju 24 V između provodnika i neutralnog provodnika i u neopterećenom faznom strujnom kolu napon ne smije viti viši od 50 V, odnosno 29 V. Sigurnosni izolacioni transformator je transformator čiji je primarni namotaj električni odvojen od sekundarnog izolacijom, koja je jednaka dvostrukoj ili pojačanoj izolaciji i koji je predviđen da preko razdvojenih strujnih kola napaja alat nazivnim primarnim naponom. Pogon postrojenja se smatra stanje objekata u procesu proizvodnje, prenosa, distribucije i korišćenja električne struje. Opsluživanje postrojenja obuhvata nadzor i kontrolu nad stanjem postrojenja i upravljanja, i podešavanje postrojenja. Radovi na električnim postrojenjima i sredstvima obuhvataju radove na održavanju, rekonstrukcijama, proširivanjima postrojenja i stavljanju postrojenja u pogon. III - KLASIFIKACIJA OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE I PODJELA OBJEKATA NA ZONE OPASNOSTI Član 6. Izbor i postavljanje električne opreme u radne prostorije I radne prostore obavlja se u zavisnosti od karakteristika radne okoline i osposobljenosti radika koji koriste sredstva rada, u skladu sa propisima o klasifikaciji i izboru električne opreme utvrđenim jugoslovenskim standardnima o tehničkim normativima. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 3 od 18 Član 7. U pripremnom periodu za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektroenergetskih instalacija i električnih postrojenja investitor je dužan da izvrši klasifikaciju spoljašnjim uticaja za radne prostorije i radne prostore koji se uzimaju u obzir pri projektovanju i izvođenju električnih instalacija, u skladu sa jugoslovenskim standardnima. Klasifikacija spoljašnjih uticaja za radne prostorije i radne prostore iz prethodnog stava mora biti elemenat projektnog zadatka za izradu tehničke dokumentacije odgovarajuće elektroenergetske instalacije. Član 8. Električna oprema i električna instalacija za radne prostorije i radilišta mora biti izabrana i postavljena u zavisnosti od spoljašnjih uticaja prema jugoslovenskom standardu I tehničkim normativima. Član 9. Prema stepenu opasnosti od električne struje i regulisanja bezbjednog pristupa u električna postrojenja iznad 1000 V, određuju se tri zone opasnosti i to: 1. zona slobodnog kretanja, u kojoj nisu potrebna posebna upozorenja i uputstva o ponašanju, niti mjere zaštite; 2. zona manipulacije i kontrole u koju spadaju električne pogonske prostorije; 3. zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti od sigurnosnog razmaka. Član 10. Osnovna organizacija dužna je da samoupravnim opštim aktom, u skladu sa prethodnim članom, utvrdi zone opasnosti, uslove pristupa u objekte i način kretanja, pridržavajući se sljedećih načela: 1. da je u I zoni opasnosti dozvoljeno kretanje svim radnicima sa radnim zadatkom, a za posjetioce obavezna je pratnja stručnog radnika; 2. da je u II zoni opasnosti dozvoljeno slobodno kretanje radnicima koji dolaze radi izvršavanja radnih zadataka. Za sve ostale radnike, u zavisnosti od njihove obučenosti, iz oblasti zaštite na radu i stepena opasnosti, u dijelu objekata u koji dolaze, ocijeniće se u kom slučaju je potrebna pratnja, nadzor i primjena odgovarajućih zaštitnih mjera, a posjetioci u ovoj zoni moraju imati pratnju stručnog radnika; 3. da je pristup u III zoni opasnosti dozvoljen samo kod radova u beznaponskom stanju: a) radnicima koji sprovode osiguranje mjesta rada; b) radnicima navedenim u dokumentu za rad, poslije osiguranja mjesta rada, i c) radnicima koji vrše unutrašnji i spoljnji nadzor. IV – TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE Član 11. Tehničke zaštitne mjere primjenjuju se u cilju zaštite radnika i objekata od opasnog djelovanja električne struje. Mjere iz prethodnog stava obezbjeđuju se izborom odgovarajuće opreme i materijala, koje se ugrađuje i instalira i primjenom zaštitnih mjera na osnovu prethodno izvršene klasifikacije radnih prostorija i radnih prostora iz člana 5. ovog pravilnika. Član 12. U radnim prostorijama i na radnim prostorima sprovode se tehničke zaštitne mjere od električnog udara, požara koji može da prouzrokuje električna struja, preopterećenja, kratkog spoja, prenapona, nestanka ili pada napona, zavisno od spoljašnjih uslova ( klasifikaciji prostorija), prema jugoslovenskim standardima i tehničkim propisima. Na vidnim mjestima postrojenja postavljaju s tablice sa upozorenjima na opasnost približavanja i dodira dijelova postrojenja, kao i natpisi koji označavaju namjenu pojedinih polja, ćelija, postrojenja drugo radi upozorenja radnika. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 4 od 18 V – ELEKTRIČNA POSTROJENJA Član 13. Zabranjuje se ulaz u električne pogonske prostorije i zatvorene električne prostorije neupućenim i neovlašćenim radnicima. Zabrana ulaza u prostorije iz prethodnog stava odnosi se i na radnike koji su pod dejstvom alkohola i drugih narkotičnih sredstava koja smanjuju sposobnost za rad. Zabranu ulaza treba istaknuti na ulaznim vratima. Član 14. Na elektroenergetskim objektima mogu samostalno raditi ili radom rukovoditi samo za to osposobljeni i ovlašćeni radnici. Samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije utvrđuje se stručna sprema ovlaštenih radnika koji izdaju naloge, vrše nadzor, organizuju rad ili samostalno rade na objektima od kojih zavisi bezbjednost radnika i imovine. U zavisnosti od vrste opasnosti radnici moraju biti osposobljeni za bezbjedan način rada u skladu sa samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije i Zakonom o zaštiti na radu. Na elektroenergetskim objektima mogu raditi i drugi radnici u skladu sa uputstvom za rad i pod nadzorom ovlašćenog radnika. Ulazak i kretanje posjetilaca i strušnih ekskurzija uređuje se samoupravn 1. Opšte mjere bezbjednog rada pri rukovanju električnim postrojenjima iznad 1000 V 1) Opsluživanje Član 15. Opsluživanje električnih postrojenja dozvoljeno je samo stručnim radnicima. Samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije utvrđuje se stručna sprema radnika koji rade na opsluživanju električnih postrojenja. Radnici iz prethodnog stava moraju se upoznait sa mjerama zaštite na radu, tehničkim normativima, pružanjem prve pomoći i mjerama protupožarne zaštite. Obuka radnika i provjera znanja stava 1. ovog člana obavlja se u skladu sa samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije i Zakonom o zaštiti na radu. Član 16. Prilikom vršenja samostalnog pregleda električnog postrojenja zabranjeno je provlačenje iza ograda i ulazak u prostore razvodnog postrojenja iza prepreka. Izuzetno, dozvoljava se pregled prostora zatvorenih razvodnih postrojenja sa ulazom iza ograda samo stručnom radniku, u prisustvu ovlašćenog radnika. Za vrijeme pregleda zabranjeno je vršenje bilo kakvih radova u zoni opasnosti. Član 17. Zabranjeno je približavanje mjestu zemljospoja na rastojanju najmanje četiti do pet metara u zatvorenim razvodnim postrojenjima i najmanje osam od deset metara u razvodnim postrojenjima na otvorenom prostoru. Približavanje mjestu iz prethodnog stava na bliže rastojanje dozvoljava se samo za vršenje operacije sa izolacionim motkama pri otklanjanju zemljospoja i prilikom oslobađanja nastradalog iz strujnog kola. U ovim slučajevima treba koristiti zaštitna sredstva i primijeniti pravila o pružanju prve pomoći. Član 18. Isključivanja se vrše na taj način što se prvo prekinu strujna kola odgovarajućim prekidačima snage, provjeri da li je mehanizam stvarno isključen, a zatim rastavi strujno kolo odgovarajućim rastavljačima i vizuelno provjeri ispravnost obavljenog rukovanja. Uključivanje se vrši obrnutim redom, uz obaveznu provjeru ispravnosti izvršenih operacija. Član 19. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 5 od 18 U toku isključenja odnosno uključenja radnici, koji te poslove obavljaju, ne smiju biti ometani od drugih lica. Radnici, koji ne učestvuju u obavljanju poslova iz prethodnog stava, ne smiju se nalaziti u blizini aparata s kojima se rukuje. Član 20. Ako se isključivanje odnosno uključivanje na rasklopnim aparatima obavlja pomoću ručnog pogona ili izolacionih motki, obavezna je upotreba zaštitnog šljema i kožnih rukavica. Član 21. Zabranjeno je pod opterećenjem stavljati i skidati osigurače. Stavljanje i skidanje osigurača pod naponom izvodi se uz primjenu izolacionih zaštitnih sredstava ( izolacione rukavice, šljem i naočale). Član 22. Vrata zatvorenih električnih prostorija moraju biti stalno zaključana. Vrata razvodnih prostorija moraju se otvarati u pravcu izlaza i moraju imati samozatvarajuće brave s ručicama koje se otključavaju bez ključa sa strane razvodnog postrojenja. Vrata između odjeljenja istog razvodnog postrojenja ili između susjednih prostorija dva razvodna postrojenja mogu biti bez brave, ali moraju imati uređaj koji učvršćuje vrata u zatvorenom položaju i omogućuje otvaranje vrata u oba smjera. Ako se visokonaponska ćelija može pregledati samo kada se otvore zaključana vrata koja vode neposredno na otvoreni proctor, neposredno iza vrata mora se staviti ograda ili izolaciona prečaga sa tablicom upozorenja radi zaštite od dodira dijelova pod naponom. Za svaku prostoriju elektropostrojenja treba obezbjediti najmanje dva kompleta ključeva, od kojih je jedan rezervni. Ključevi od prostorija razvodnih postrojenja moraju se razlikovati od ključeva za vrata na ćelijama. Član 23. Uputstvom osnovne organizacije utvrđuje se kod koga će se nalaziti ključevi od prostorija elektropostrojenja, način njihovog izdavanja i rokovi njihovog vraćanja . 2) Radovi Član 24. S obzirom na mjere zaštite na radu, radovi u električnim postrojenjima dijele se na tri kategorije: 1. radovi u beznaponskom stanju; 2. radovi u blizini napona; 3. radovi pod naponom. Član 25. S obzirom na mjere zaštite u razvodnim postrojenjima, gdje se koristi vodljiva oprema ili dugački predmeti ( gdje postoji mogućnost dodira dijelova, pod naponom), prenos odnosno pomicanje mora se vršiti, uz nadzor odgovornog rukovodioca radova. Član 26. Na otvorenom prostoru nisu dozvoljeni radovi: 1. pri nevremenu, praćenom atmosferskim pražnjenje, koje se može prenijeti na mjesto rada, a o prekidu rada odlučuje rukovodila radova; 2. pri jačem vjetru (iznad 60 km/sat) i na visini iznad tri metra, u zavisnosti od uslova koji vladaju na terenu, rukovodilac radova odlučuje da li je rad moguć i pri slabijem vjetru; 3. kod temperature nižih od 255 K ( -18˚ C) I viših od 308 K (35˚ C) u hladu; 4. u slučaju pojave jake kiše, magle i snježnih padavina. U slučajevima iz ovog člana mogu se obavljati radovi samo na osnovu naloga rukovodioca radova, osim u slučaju atmosferskog pražnjenja koje se može prenijeti na mjesto rada. 3) Mjere za bezbjedan rad u beznaponskom stanju ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 6 od 18 Član 27. Priprema radnog mjesta za radove u beznaponskom stanju mora biti izvršena po navedenom redosljedu: 1. izvršiti neophodna isključivanja sa vidljivim prekidom od dijelova pod naponom; 2. spriječiti ponovno uključivanje; 3. utvrditi beznaponsko stanje; 4. izvršiti uzemljenje i kratko spajanje; 5. izvršiti ograđivanje mjesta rada od dijelova pod naponom. Uputstvom osnovne organizacije, koja posjeduje elektroenergetska postrojenja, urediće se vršenje isključivanja, sprečavanje pojava napona, preovjera beznaponskog stanja, uzemljivanja i kratko spajanje i ograđivanje od dijelova pod naponom. Član 28. U daljinski upravljanim električnim postrojenjima, prije pristupa osiguranja mjesta rada, potrebno je isključiti i blokirati daljinsko upravljanje za cijelo postrojenje ili dio postrojenja na kome se izvode radovi. Član 29. U postrojenjima na čijim uređajima se ne može ostvariti vidljiv prekid, provjera prekida sprovodi se nekom drugom pouzdanom metodom. Član 30. U transformatorskim stanicama, rasklopnim i razvodnim postrojenjima naprave za uzemljivanje i kratko spajanje postavljaju se: 1. na mjestu rada, a napravom moraju biti obuhvaćeni svi provodnici; 2. na mjestu odvajanja od napona ( između sabirničkog rastavljača i prekidača snage); 3. na svakoj galvanski odvojenoj dionici koja može doći pod pogonski napon ili se na njoj može indukovati napon. Član 31. Zamjena visokonaponskih osigurača i pregled Bucholz releja u beznaponskom stanju je dozvoljena bez kratkog spajanja i uzemljenja i bez ograđivanja dijelova pod naponom, s tim što isključene dijelove postrojenja treba smatrati kao da su pod naponjom i što se rad mora izvoditi sa izolacionim alatom i zaštitnim sredstvima. Član 32. Kod jednosistemskih nadzemnih vodova utvrđivanje beznaponskog stanja može se obaviti i prebacivanjem provodnika sa nabacivačkom puškom preko faznih provodnika. Za vrijeme provjeravanja beznaponskog stanja radnici moraju biti udaljeni najmanje 20 m od mjesta nabacivanja. Član 33. Na nadzemnim vodovima iznad 1000 V, osim uzemljivanja i kratkog spajanja na mjestu rada, mora se izvršiti uzemljivanje i kratko spajanje na svim mjestima odvajanja od galvanski spojene mreže koja ostaje pod naponom. Za nadzemne vodove iznad 1 do 35 kV transformatori ne moraju se smatrati izvorima napona, ukoliko ne postoji mogućnost prodora napona sa niskonaponske strane. Član 34. Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, na mjestu rada na nadzemnom vodu postavljaju se: 1. na jednom mjestu što bliže mjestu rada ako se radovi obavljaju samo na jednom stubu; 2. sa svih strana stuba, ako se radi samo na jednom stubu, a prilikom radova provodnici se razdvajaju u više galvanski odvojenih dionica; ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 7 od 18 3. sa svih strana radne dionice, ako se radovi obavljaju na više stubova. Udaljenost između ovih naprava ne smije biti veća od dva km; 4. na prvim stubovima voda na kome se radi u odnosu na ukrštanje sa vodom pod naponom; Kod metalnih stubova naprave za uzemljivanje i kratko spajanje mogu se vezati na konstrukciju stuba. Član 35. Kablovski vod napona iznad 1000 V, na kome se radi, mora biti uzemljen i kratko spojen na svim mjestima odvajanja od napona, kao i na mjestu rada. Kod radova na prilasku kabla u nadzemni vod mora se takođe izvesti uzemljenje i kratko spajanje. Član 36. Prije početka radova na već određenom kablu treba izvršiti mehaničko probijanje kabla odgovarajućim uređajem ili alatom sa izolacionom ručkom. Ako zbog tehnologije rada, postupak iz prethodnog stava nije izvodljiv, treba primijeniti druge pouzdane ,etode ( primjena indikatora sa šiljkom preko izolacije žice i drugo). Ako je pouzdano utvrđen traženi kabl, ne mora se provesti postupak na način utvrđen u ovom članu. Član 37. Ako kablovi sa uzemljenim metalnim plaštom leže u području uticaja mreže jednosmjerne i naizmjenične struje za željeznice ili druge mreže, ili leže u području naponskog lijevka, mreže sa uzemljenom neutralnom tačkom, metalni omotač treba premostiti na mjestu rada bakarnim provodnikom presjeka najmanje 16mm², i to prije siječenja omotača kabla. Član 38. Kod radova na kablovskim vodovima preko kojih se može prenijeti potencijal iz postrojenja napajanja na mjesto rada, potrebno je proračunom i analizom odrediti mjesta i način uzemljivanja i kratkog spajanja. Ako se proračunom ili mjerenjem ne može dokazati das u prenijeti potencijali manji od propisanih vrijednosti dopuštenih napona van visokonaponskih postrojenja, potrebno je na mjestu rada provesti zaštitu od indirektnog dodira potpunim izjednačavanjem potencijala između mjesta na kome radnik radi, stranih vodljivih dijelova plašta kabla i vodiča kabla ili potpunim izoliranjem vodiča kabla od tijela radnika prijenom zaštitnih izolacionih sredstava, kao što su izolacioni tepisi, izolacione rukavice, alat s izolacionom ručkom i drugo. 4) Mjere za bezbjedan rad u blizini napona Član 39. Pri radovima koji se izvode u blizini napona, treba susjedne dijelove pod naponom osigurati od direktnog ili indirektnog dodira dijelova pod naponom pomoću dovoljno čvrstih i pouzdano postavljenih izolacionih zaštitnih pregrada, ploča, prekidača i drugog. Kod nazivnih napona iznad 1000 V, najmanji sigurnosni razmak između dijelova pod naponom i izolacione zaštitne pregrade ne smiju biti manji od sljedećih vrijednosti: 1. iznad 1 do 10 kV 115 mm u prostoriji; 2. iznad 1 do 10 kV 150 mm na otvorenom; 3. iznad 10 do 20 kV 215 mm u prostoriji i na otvorenom; 4. iznad 20 do 35 kV 325 mm u prostoriji na otvorenom; 5. iznad 35 do 110 kV 1100 mm u prostoriji i na otvorenom; 6. iznad 110 do 220 kV 2200 mm u prostoriji i na otvorenom; 7. iznad 220 do 400 kV 2900 mm u prostoriji i na otvorenom. Član 40. Izuzetno, radovi se mogu izvoditi u blizini napona bez primjene izolacione zaštitne pregrade ili ploče, ako ne postoji mogućnost primjene izolacione zaštitne pregrade ili ploče ( postrojenja starijih konstrukcija i slično), pod uslovom da sigurnosni razmaci od dijelova pod naponom ne smiju biti manji od sljedeće vrijednosti: 1. iznad 1 do 10 kV 400 mm u prostoriji; ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 8 od 18 2. iznad 1 do 10 kV 700 mm na otvorenom; 3. iznad 10 do 35 kV 700 mm u prostoriji i na otvorenom; 4. iznad 35 do 110 kV 1150 mm u prostoriji i na otvorenom; 5. iznad 110 do 220 kV 2300 mm u prostoriji i na otvorenom; 6. iznad 220 do 400 kV 3300 mm u prostoriji i na otvorenom; Član 41. Pri upotrebi ljestava, glomaznih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim postrojenjima i kod radova na vodovima, majmanji sigurnosni razmaci približavanja dijelovima pod naponom su sljedeći: 1. do 1 kV 800 mm; 2. iznad 1 do 10 kV 1200 mm; 3. iznad 10 do 35 kV 1500 mm; 4. iznad 35 do 110 kV 2000 mm; 5. iznad 110 do 220 kV 3000 mm; 6. iznad 220 do 400 kV mm; Član 42. Na višesistemskim vodovima, zaključno do 35 kV, dozvoljen je rad na isključenom vodu dok je drugi pod naponom, ako se rad obavlja sa pokretnom platformom (korpom) postavljenom sa spoljašnje strane isključenog voda i ako je između radnika, alata i pribora, kojim se služi, i dijelova pod naponom, osiguran minimalan sigurnosni razmak u skladu sa članom 41. ovog pravilnika. Kratko spajanje i uzemljivanje kod radova iz prethodnog stava može se izvoditi samo na onom stubu na kome se radi. Zabranjuje se istovremen rad na više stubova. Na krajevima voda treba dio između prekidača i izlaznog rastavljača kratko spojiti i uzemljiti. Član 43. Na višesistemskim vodovima, uaključno do 35 kV, dozvoljen je rad na isključenom vodu dok je drugi pod naponom, ako se rad obavlja sa pokretnom platformom (korpom) postavljenom sa spoljašnje strane isključenog voda i ako je između radnika, alata i pribora, kojim se služi, i dijelova pod naponom, osiguran minimalan sigurnosni razmak u skladu sa članom 41, ovog pravilnika. Kratko spajanje i uzemljivanje kod radova iz prethodnog stava može se izvoditi samo na onom stubu na kome se radi. Zabranjuje se istovremen rad na više stubova. Na krajevima voda treba dio između prekidača i izlaznog rastavljača kratko spojiti i uzemljiti. Član 44. Kod radova na višesistemskim vodovima ( kod kojih neki od sistema ostaju pod naponom ) treba preduzeti posebne mjere na sprečavanju zamjene sistema koji je isključen, sa sistemom koji je pod naponom. Član 45. Kod radova na dalekovodu, čija je trasa paralelno vođena sa drugim dalekovodom koji se nalazi pod naponom, kao i kod radova na razvlačenju provodnika paralelno sa nadzemnim vodovima pod naponom, treba na osnovu proračuna i analiza elektromagnetnih i elektrostatičkih uticaja dalekovoda pod naponom na isključeni dalekovod, odnosno paralelno razvlačene provodnike, posebno odrediti mjesta i način uzemljivanja i kratkog spajanja koji će eliminisati ove uticaje. Član 46. Izuzetno, ako se provodnici razvlače ili zatežu ispod ili iznad voda pod naponom, treba preduzeti mjere da njihov međusobni sigurnosni razmak bude u skladu sa odredbama člana 41. ovog pravilnika. Član 47. Ako se na istim stubovima nalaze niskonaponski i visokonaponski vodovi, dozvoljen je rad na niskonaponskom vodu dok se visokonaponski nalazi pod naponom, ako je između radnika i alata i pribora kojim se radnik služi i dijelova pod naponom osiguran minimalan sigurnosni razmak u skladu sa odredbama člana 41. ovog pravilnika. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 9 od 18 Član 48. Na vodovima su dozvoljeni svi radovi u blizini dijelova pod naponom, koji ne narušavaju stabilnost stuba, kod kojim je spriječeno približavanje provodnika na kojim se radi, dijelovima pod naponom na udaljenosti manjoj od sigurnosnih razmaka utvrđenih u članu 41. ovog pravilnika i ako se u toku rada održavaju sigurnosni razmaci. Ako u radu učestvuju priučeni radnici, granice kretanja treba označiti na vidljiv i pogodan način. Član 49. Pri sječi granja i drveća u blizini voda pod naponom, moraju se održavati sigurnosni sigurnosni razmaci u skladu sa odredbama člana 41. ovog pravilnika. Sječa granja i drveća obavlja se na način utvrđen Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu ( ››Službeni list SRBiH‹‹, BROJ 20/85). Član 50. Prilikom radova na prelazima preko drugih objekata (željeznica, puteva i drugo), potrebno je zajednički uskladiti program radova, kako bi se što manje ometao saobraćaj i sprovele mjere bezbjednosti. Pri radovima iz prethodnog stava razmaci od dijeova pod naponom ne smiju biti manji od sigurnosnih razmaka utvrđenih u članu 41. ovog pravilnika. 5) Mjere za bezbjedan rad pod naponom Član 51. Rad pod naponom predstavlja povećanu opasnost za radnike i postrojenja, te zahtijeva veći stepen znanja, iskustva i odgovornosti radnika, osposobljenost i posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti. Izuzetno, na dijelovima objekta, koji su pod naponom, radovi su dozvoljeni pod sljedećim uslovima: 1. da je izabran sistem rada pod naponom i radni postupak utvrđen I provjeren; 2. da postoje pismena uputstva za svaku vrstu rada; 3. da postoji odgovarajući izolacioni alat, pomoćna sredstva, zaštitna oprema, lična zaštitna sredstva i drugo za svaku vrstu rada, u skladu sa izabranim sistemom rada pod naponom; 4. da je radnik stručno osposobljen za takav rad, da ispunjava uslove u pogledu psihofizičkih sposobnosti za takav rad i da je obučen za obavljanje određenih poslova pod naponom. Član 52. Zabranjuje se rad pod naponom, ako na mjestu rada električna iskra može izazvati požar ili eksploziju i u slučajevima navedenim u članu 26. ovog pravilnika. 6) Dokumenta za rad Član 53. Radovi u električnom postrojenju izvode se samo na osnovu dokumenata za rad. Dokumenta za rad su: program rada, nalog za rad, dozvola za rad, obavještenja o završetku rada i depeša. Program rada izrađuje se za složenije radove na kojima radi više radnih grupa. Pogramom rada obezbjeđuje se rad grupa i određuje koordinator radova. Nalogom za rad nadležni rukovodilac određuje odgovornog radnika za izvršenje konkretnog radnog zadatka. Nalog za rad može se izdati: pismeno na određenom obrascu ili teleprinterom; usmeno, ako postoji mogućnost snimanja govora; putem govornih telekomunikacijskih veza, uz upisivanje podataka u određene obrasce i sravnjivanje teksta. Nalog za rad mora biti izdat tako da izvršiocu bude jasan radni zadatak koji treba da izvrši. Dozvola za rad izdaje se za radove u beznaponskom stanju u III zoni opasnosti i za radove u blizini napona kada se primjenjuju odredbe člana 27. ovog pravilnika. Dozvola za rad izdaje se prije početka radova pismeno, na određenom obrascu ili teleprinterom, uz povratnu potvrdu prijema i putem govornih telekomunikacionih veza, uz upisivanje podataka u određene obrasce i sravnjivanje teksta. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 10 od 18 Obavještenje o završetku radova podnosi rukovodilac radova, obavještavajući ovlaštenog radnika das u radovi izvršeni, da je uklonjen alat, meterijal i zaštitna oprema ( čije je postavljanje on sproveo), das u radnici udaljeni sa mjesta rada i da je objekat spreman za stavljanje u pogon. Depešom se daju kratka I vađna obavještenja, zahtjevi i odobrenja pogonskog značaja. Depeša se obostrano upisuje u knjigu depeša. Depeša se prenosi putem govornih telekomunikacionih veza, uz popunjavanje upisanog teksta telegramom ili teleksom. Depeša sadrži imena radnika-davalaca i imena radnika-primalaca i broj pod kojim je upućena. 7) Organizacione mjere za bezbjedan rad Član 54. Rad na objektima mora biti tako organizovan da obezbjeđuje najveću moguću sigurnost. Za objekte moraju postojati detaljna uputstva o manipulaciji, radu i bezbjednosti pri odražavanju postrojenja. Član 55. Samo radnici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima za obavljanje određenih poslova mogu izdavati naloge za rad, vršiti nadzor, utvrđivati organizaciju rada i provjeravati izvođenje neposrednih tehničkih radova pri opsluživanju i održavanju objekata, od kojih zavisi bezbjednost radnika i objekata. Član 56. U zoni opasnosti visokonaponskih objekata radove moraju obavljati najmanje dva radnika. Ako radove izvodi više radnika, jedan mora rukovoditi izvođenjem radova. Vizuelni pregled objekta, manipulaciju i osiguranje mjesta rada, može obavljati jedan radnik. Izuzetno, jedan radnik može obavljati i druge jednostavnije radove, ako mu se izda nalog za rad, ili ako je izvođenje radova na taj način predviđeno uputstvom osnovne organizacije. Član 57. Prije početka rada, rukovodilac radova mora od ovlaštenog radnika dobiti dozvolu i druga dokumenta za rad. Na mjestu rada rukovodilac radova dužan je da: 1. provjeri da li su sprovedene mjere zaštite na radu; 2. utvrdi susjedne dijelove pod naponom; 3. sprovede potrebne mjere zaštite na radu. Izuzetno, rukovodilac radova može dobiti dozvolu za rad sa samoisključenjem, prema kojoj je on sam dužan da isključi ili obezbjedi mjesto rada. Prije početka izvođenja radova rukovodilac radova upoznaje i upozorava radnike na susjedne dijelove pod naponom i na opasnosti koje se mogu pojaviti u toku rada. Samo je rukovodilac radova ovlašten da objavi početak radova. Član 58. Sprovedene mjere obezbjeđenja mjesta rada ne smiju se ukljanjati sve do završetka radova. Izuzetno, mjerenje i ispitivanje ( ako to postupak zahtijeva ) obavlja se na dijelovima koji nisu uzemljeni i kratko spojeni, s tim da se mjerni spojevi postavljaju i skidaju kada je sprovedeno uzemljivanje i kratko spajanje. Član 59. Po završetku rada, rukovodilac radova provjerava ispravnost izvršenih radova, daje nalog radnoj grupi da ukloni alat, pribor, osiguranja i da napusti mjesto rada. Po završetku radova iz prethodnog stava, rukovodilac radova, na pouzdan način, obavještava ovlaštenog radnika koji je izdao dozvolu za rad, das u radovi završeni i da je objekat spreman za pogon. Član 60. Po prijemu obavještenja o završetku radova, ovlašćeni radnik za izdavanje dozvole za rad pristupa uklanjanju mjera za osiguranje mjesta rada, koje je on postavio, ili koje su postavljene po njegovom nalogu. Nakon toga objekat se smije staviti u pogon. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 11 od 18 Zabranjeno je uključivanje postrojenja samo na osnovu prethodnog dogovora, bez pouzdanog obavještenja o završetku radova i spremnosti za pogon. 8) Opšte mjere zaštite na radu pri rukovanju električnim postrojenjima napona do 1000 V Član 61. Manipulacije sa rasklopnim uređajima u razvodnim postrojenjima na razvodnim pločama i slično u unutrašnjim industrijskim električnim mrežama može samostalno vršiti stručni radnik koji poznaje električnu šemu dijelova, elektropostrojenja i koji je osposobljen za manipulacije. Član 62. Preglede električnih postrojenja do 1000 V može samostalno vršiti stručni radnik ili radnik koji rukuje određenim električnim postrojenjima. Član 63. Ključevi od prostorija sa električnim uređajima, od električnih ormara, uređaja za pokretanje, upravljačkih pultova i slično moraju biti obilježeni i nalaziti se kod ovlaštenih radnika. Ključevi iz prethodnog stava idaju se na revers, radnicima koji vrše pregled i izvođačima radova za vršenje radova po nalogu ili rasporedu. Ključevi se vraćaju svakodnevno, a u postrojenjima bez posade, najkasnije slijedećeg dana poslije završetka radova. Sa ključevima se mogu zadužiti radnici koji rukuju električnim postrojenjem. Član 64. Zamjena topljivih uložaka osigurača obavlja se, po pravilu, u beznaponskom stanju. Zamjena topljivih uložaka niskonaponskih osigurača tip D I DO može se obavljati pod naponom i opterećenjem, ako su ispunjeni uslovi prema datoj tabeli i uz primjenu odgovarajućih zaštitnih sredstava i to: Nazivni napon (V) Nazivna struja osigurača (A) Izmjenični istosmjerni izmjenična istosmjerna do 380 do 24 do 63 od 0 do 16 iznad 380 24 do 60 do 16 do 16 od 60 do 110 do 6 Ako se zamjena visokoučinskih niskonaponskih osigurača vrši pod naponom, te poslove moraju obavljati osposobljeni radnici, uz prijenu zaštitnog šljema, zaštitnih naočala ili zaštitnog štita za lice, kožnih rukavica za električare i pomoću izolacionih ručki. Visokoučinski niskonaponski osigurači ne smiju se mijenjati pod opterećenjem. 9) Radovi Član 65. Radovi u električnim postrojenjima u pogledu zaštitnih mjera od opasnog djelovanja električne struje razvrstavaju se u tri kategorije: 1. radovi koji se izvode u beznaponskom stanju; 2. radovi u blizini dijelova pod naponom; 3. radovi pod naponom na provodljivim dijelovima električnog postrojenja. Član 66. Nisu dozvoljeni radovi na nadzemnim vodovima, uvodima i rasklopnim uređajima, koji su neposredno spojeni sa nadzemnim vodovima u slučajevima iz člana 26. ovog pravilnika. 10) Mjere za bezbjedan rad u beznaponskom stanju Član 67. Pri radovima u beznaponskom stanju u električnim postrojenjima moraju se sprovesti mjere zaštite I to: ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 12 od 18 1. izvršiti neophodna isključivanja na dijelovima određenim za rad i preduzeti mjere koje će spriječiti pojavu napona, bilo pogrešnim ili namjernim uključivanjem rasklopnih uređaja; 2. istaći upozorenje da rade ljudi; 3. provjeriti beznaponsko stanje na dijelovima elektropostrojenja koja su predviđena za rad; 4. izvršiti uzemljivanje i kratko spajanje pomoću prenosnih uzemljivača svih provodnika koji su isključeni sa mreže, uključujući i neutralni provodnik; 5. izvršiti ograđivanje mjesta rada i dijelova pod naponom. Postavljanje tablica o zabrani uključenja može biti jedini način sprečavanja slučajnog ponovnog uključivanja, ako su otežani uslovi primjene drugih mjera. Ako se javnim osvjetljenjem upravlja foto ćelijama, pri osiguranju mjesta rada u beznaponskom stanju treba onemogućiti njihovo funkcionisanje. Kod radova sa razvodima niskog napona i izolacionim nadzemnim radovima niskog napona, mjere navedene u stavu 1. članka 4. ovog člana mogu se izostaviti ako je osigurano beznaponsko stanje i ako ne postoji opasnost povratnih napona i prodiranja atmosferskih pražnjenja na mjestu rada. Pomoćna strujna kola, koja se nalaze na mjestu rada, ne moraju se isključiti ako je spriječen neposredan dodir sa neizolovanim dijelovima i ako se preko njih ne može izazvati nekontrolisano uključenje rasklopnih aparata. Osnovna organizacija koja ima elektroenergetska postrojenja do 1000 V napona, dužna je donijeti uputstva kojim će se bliže urediti: isključivanje, ograđivanje radnog mjesta, provjera beznaponskog stanja, uzemljivanje i isticanje upozorenja. Član 68. Kod nadzemnih vodova nazivnih napona do 1000 V, nije potrebno uzemljivanje i kratko spajanje na mjestima odvajanja od napona. Na vodovima iz prethodnog stava, u blizini mjesta pada, mogu se svi provodnici (uključujući neutralni vod i vod javnog osvjetljenja) kratko spojiti, bez prethodnog uzemljivanja ako ne postoji mogućnost uzemljivanja (npr. Drveni stubovi, stubovi bez zemljovoda). Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje se prvo spoje sa neutralnim provodnikom, a zatim sa ostalim (fazni, javne rasvjete) koji se kratko spajaju. Postupak skidanja vrši se obrnutim redoslijedom. Član 69. Pri radovima na kablovskom vodu nazivnog napona do 1000 V može se odustati od uzemljivanja i kratkog spajanja na mjestima odvajanja od napona i na mjestima rada, ako je osigurano beznaponsko stanje. Kod rada na kablovskom vodu koji prelazi u nadzemni, obavezno je uzemljivanje i kratko spajanje. Član 70. Na dijelovima elektroenergetskih objekata, kod kojih nazivni naponi između aktivnih provodnika ili napon između aktivnih provodnika i zemlje ne prelazi 50 V neizmjeničnog napona, odnosno 120 V istosmjernog napona, dozvoljen je rad pod naponom, uz primjenu kožnih zaštitnih rukavica i normalno izolovanog električnog alata. Radovi na dijelovima elektroenergetskih objekata koji su pod naponom iznad napona iz prethodnog stava dozvoljeni su pod uslovima propisanim u čl. 51. ovog pravilnika. 11) Mjere za bezbjedan rad u blizini dijelova pod naponom Član 71. Pri radovima koji se izvode u blizini napona treba susjedne dijelove pod naponom osigurati od slučajnog neposrednog ili posrednog dodira dijelova pod naponom, pomoću dovoljno čvrstih i pouzdano postavljenih izolacionih zaštitnih pregrada, ploča, prekrivača i drugih. Član 72. Pri upotrebi ljestava, kabastih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim postrojenjima i kod radova na vodovima, najmanji sigurnosni razmak približavanja dijelovima pod naponom je 800 mm. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 13 od 18 12) Organizacione mjere za bezbjedan rad Član 73. Organizacione mjere, koje obezbjeđuju siguran rad u električnim postrojenjima napona do 1000 V, su pravila ponašanja pri radu, izdavanju dozvole za rad, nadzora za vrijeme rada i završetku rada. Član 74. Radovi u električnim postrojenjima napona do 1000 V vrše se po nalogu ovlašćenog stručnog radnika. Član 75. Način pripreme rada, izdavanje dozvole za rad, nadzor za vrijeme rada, prekid i završetak rada u električnim postrojenjima do 1000 V, uređuje se uputstvom osnovne organizacije. 13) Mjere za sprečavanje povreda električnom strujom indukovanog napona Član 76. Pri izvođenju radova na nadzemnim elektroenergetskim vodovima koji prolaze u blizini drugih vodova pod naponom, kao dopuna tehničkim mjerama, treba preduzeti sljedeće mjere zaštite: 1. pri obučavanju radnika, koji će raditi ili koji rade na nadzemnim vodovima, treba obratiti posebnu pažnju na opasnost od indukovanog napona i na preventivne mjere sprečavanja povreda od udara električne struje indukovanog napona; 2. zabraniti postavljanje uzemljivača, naprave za uzemljivanje i kratko spajanje u slučajne gomile zemlje; 3. pri postavljanju i skidanju naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, radnik se mora nalaziti najmanje na rastojanju izolacionog dijela motke koja se koristi za postavljanje ili skidanje uzemljenja; 4. pri dodavanju alata sa zemlje ili drugih uređaja rdnik, koji se nalazi na stubu vazdušnog voda ili na dizalici, mora koristiti izolaciono uže; 5. pri vršenju popravki i regulacije na linijskom rastavljaču treba postaviti naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, bez obzira da li rastavljač ima noževe za uzemljenje; 6. pri radu na nadzemnim vodovima sa više provodnika po fazi, koji su međusobno razdvojeni izolacionim rasporima ( umecima ), treba da se uzemlji svaki provodnik; 7. pri razvlačenju vodiča u neposrednoj blizini vodiča visokog napona treba uzemljiti vodiče koji se razvlače. 14) Zaštitna sredstva i oprema za rad u električnim postrojenjima Član 77. Za zaštitu od udara električne struje, djelovanja električnog luka, produkta gorenja ipada sa visine radnici moraju biti obezbijeđeni odgovarajućim zaštitnim sredstvima i opremom. Zaštitna sredstva i oprema iz prethodnog stava obuhvataju: a) lična zaštitna sredstva: 1. zaštitne naočale, kožne rukavice, gas maske, bezbjednosni pojas, osiguravajuća užad i zaštitni šljem; 2. izolacione rukavice, čizme i kaljače. b) zaštitna oprema: 1. izolacione motke (manipulativne, mjerne, za uzemljivanje), izolaciona kliješta (za osigurače i za eletrična mjerenja) indikatori napona; 2. izolaciona sredstva za radove pod naponom višim do 1000V i elektro-monterski alat sa izolacionim sučicama (držačima); 3. prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje; 4. sredstva za ograđivanje i izoliranje od dijelova pod naponom i oznake upozorenja; 5. izolacioni tepisi, izolacioni pokrivači i izolaciona postolja. Član 78. U električnim postrojenjima napona preko 1000V, kao osnovna izolaciona sredstva, koriste se: izolacione motke (manipulativne i mjerne), izolaciona kliješta za električna mjerenja, indicator napona, sredstva za ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 14 od 18 radova pod naponom preko 1000V ( izolacione ljestvice izolacione platforme, izolacina pogon vuča, koja se neposredno dodiruje s provodnikom, izolacioni oklopi, motke za učvršćivanje stezaljki i instaliranje oklopa). U prostorijama iz prethodnog stava, kao dopunska izolaciona sredstva, koriste se: izolacione kožne rukavice, izolacione čizme, izolacioni tepisi i izolaciona postolja. Član 79. U električnim postrojenjima napona do 1000V, kao osnovna izolaciona sredstva, koriste se: izolacione motke, izolaciona kliješta za električna mjerenja, indikatori napona, izolacione i kožne rukavice, elektromonterski alat sa izolacionim ručicama (držačima). U postrojenjima iz prethodnog stava kao dopunska izolaciona sredstva, koriste se: izolacione kaljače, izolacioni tepisi i izolaciona postolja. Član 80. Radnik koji radi u električnim postrojenjima mora biti sabdjeven odgovarajućim zaštitnim sredstvima. Razvodna postrojenja, elektrane, transformatorske stanice, operativne mobilne radne grupe, pokretne laboratorije, radne grupe centralizovanog remonta i slično, moraju biti snabdjeveni sa odgovarajućim ličnim zaštitnim sredstvima. Zaštitna sredstva mogu se izdavati i na lično korištenje. Samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije koja ima električna postrojenja utvrđuje se: snabdjevenost zaštitnim sredstvima prostorija i grupa, kao i lično zaduženje potrebnim zaštitnim sredstvima u propisanim rokovima, pravilno čuvanje i stvaranje neophodne reserve, odgovornost za pravovremene periodične preglede i ispitivanja, odstranjivanje neupotrebljivih sredstava i njihova zamjena. Član 81. Korisnici zaštitnih sredstava dužni su da: 1. izolaciona zaštitna sredstva koriste prema namjeni u električnom postrojenju, za napone za koje su predviđena; 2. prije upotrebe zaštitnog sredstva obavezna je provjera njegove ispravnosti; odsutnost vanjskih oštećenja, čišćenje i provjera roka upotrebe; 3. osnovna izolaciona zaštitna sredstva predviđena su za rad u zatvorenim električnim postrojenjima i na nadzemnim vodovima samo u suho vrijeme, a na otvorenom prostoru, u vlažnim uslovima, izolaciona sredstva specijalne konstrukcije mogu se koristiti prema uputstvu proizvođača za rad u takvim uslovima: a. Uzemljivanje i kratko spajanje Član 82. Kratko spajanje i uzemljivanje se vrši zemljospojnikom ili prenosnom napravnom za uzemljivanje i kratko spajanje. Izbor presjeka užeta prenosnih naprava za uzemljivanje i kratko spajanje vrši se prema sljedećoj tabeli: Presjek bakrenog Najveća dozvoljena struja kratkog spoja užeta u mm² (kA u trajanju u sekundama) 10 s 5 s 2 s 1 s 0,5 s 0,2 s 16 1,0 1,4 2,2 3,2 4,4 7 25 1,5 2,2 3,5 5,1 6,8 11,1 35 2,2 3,2 4,8 7,0 9,6 15,4 50 3,1 4,3 7,0 10,0 14,0 22,0 70 4,3 6,0 9,5 14,0 19,5 30,8 95 5,8 8,3 13,0 18,5 26,5 41,9 120 7,5 10,5 16,5 23,5 33,5 52,9 150 9,2 13,0 21,0 29,5 42,0 66,1 Uže mora biti izrađeno od tankih bakarnih žica. Stezaljke moraju biti tako dimenzionisane da izdrže očekivana termička i dinamička naprezanja struje kratkog spoja. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 15 od 18 Član 83. Na vodovima napona iznad 1000V dozvoljena je upotreba bakarnog užeta prečnika 25mm² u prenosnim napravama za uzemljivanje i kratko spajanje na mjestu rada, ako je vod identifikovan i ako je na svim krajevima voda, odakle bi mogao prodrijeti pogonski napon, izvedeno uzemljivanje i kratko spajanje sa napravama koje su dimenzionisane da izdrže očekivane struje kratkog spoja. Član 84. Uzemljenje metalne konstrukcije mogu se koristiti za uzemljivanje i kratko spajanje ako imaju ekvivalentan presjek prema tabeli iz člana 82. stava 2. ovog pravilnika i ako su spojevi u konstrukciji dobro provodljivi. Član 85. Postrojenjima visokih napona, u kojima potoji mogućnost indukovanja napona usljed elektrostatičkih i elektromagnetskih uticaja, treba metalne skele, dizalice, transportna sredstva i ostale dugačke provodne predmete, privremeno uzemljiti bakarnim provodnikom presjeka 16mm², zbog odvođenja indukovanih napona. Član 86. Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, koje su bile izložene naprezanju usljed struje kratkog spoja, treba isključiti iz upotrebe. VI – RADNE PROSTORIJE Član 87. U radnim prostorijama izvode se stalne električne instalacije prema klasifikaciji radne prostorije odnosno prostora u skladu sa jugoslovenskim standardima i propisima o tehničkim mjerama. Član 88. U svim radnim prostorijama i prostorima bez obzira na klasifikaciju, na svim električnim instalacijama, uređajima i napravama mora se sprovesti zaštita od električnog udara u skladu sa odredbama jugoslovenskih standarda. VII – RADNI PROSTORI (RADILIŠTA) Član 89. Privremene električne instalacije na radnim prostorima (radilištima) izvode se na način utvrđen u članu 6. ovog pravilnika, uz obavezno izvođenje efikasne zaštite od udara električne struje. Član 90. Neizolovani elektroprovodljivi dijelovi električnih postrojenja ( provodnici, šine, kontakti, prekidači, osigurači, stezaljke električnih mašina i aparata i slično), koji se nalaze iznad električnih prostorija, sa svih strana, moraju biti ograđeni ili se moraju nalaziti na visini iznad dohvata rukom. Nije dozvoljeno ostavljanje neizolovanih krajeva provodnika ili kablova poslije demontaže svjetlećih armature, elektromotora I drugih prijemnika. Član 91. Svi uređaji za uključivanje postavljaju se tako da se ne mogu slučajno uključiti mašine i uređaji. Zabranjeno je uključivanje dva ili više električnih potrošača jednim pokretačkim uređajem, ako ne čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Prekidači moraju biti opremljeni zaštitnim oklopima bez otvora i procjepa za kretanje ručice i smješteni u ormarima koji se zaključavaju. U položaju ››isključeno‹‹ prekidači i drugi uređaji ua uključivanje ne smiju sami svojom težinom da zatvaraju strujno kolo. Pokretni dijelovi prekidača ne smiju se nalaziti pod naponom. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 16 od 18 Član 92. Ograde i kućišta elektroprovodljivih dijelova moraju biti tako izvedeni da se njihovo skidanje ili otkrivanje može izvesti samo pomoću ključa ili alata. Član 93. Privremene električne vodove na otvorenom prostoru radilišta treba izvoditi sa izolovanim provodnicima na sigurnim stubovima, tako da se najniža tačka provodnika nalazi na najmanje 2,5m visine iznad mjesta rada, 3,5m iznad pješačkog prelaza i 6m iznad kolskog prolaza. Na visinama manjim od 2,5m od zemlje, poda ili platforme, električni provodnici moraju biti u cijevima ili kutijama dovoljne mehaničke otpornosti. Svjetiljke opšteg osvjetljenja napona 220 V treba postavljati na visini najmanje 2,5m od zemlje ili poda. Ako se svjetiljke postavljaju na visinama manjim od 2,5m od zemlje ili poda, mora biti isključena mogućnost dodira njihovih provodljivih dijelova ili treba upotrebljavati napon najviše 42 V. Član 94. Električna mreža na radilištima treba da bude tako izvedena da se sa jednog mjesta mogu isključiti svi provodnici pod naponom. Nakon isključenja napona glavnim prekidačem, obavezno je isključivanje opasnih oruđa za rad i alata vlastitim prekidačima. Član 95. Svi montažni i remontni radovi na električnim mrežama i postrojenjima, ili blizu njih i radovi na priključivanju i isključivanju, provodnika moraju se vršiti pri isključenom naponu, u skladu sa odredbama čl. 27. i 57. ovog pravilnika. Izuzetno, radovi sa mjernom izolacionom motkom i priključivanje pokretnih mehanizama pomoću specijalnih vodljivih uređaja, ne moraju se obavljati na način utvrđen u prethodnom stavu. Član 96. Zamjena osigurača pod naponom vrši se na način utvrđen u članu 64. ovog pravilnika, uz obavezno prethodno isključivanje opterećenja. Član 97. Radnici koji rukuju elektroenergetskim instalacijama i električnim postrojenjima na radilištima, moraju biti snabdjeveni izolacionim i kožnim rukavicama, izolacionim čizmama ili cipelama, izolacionom prostirkom, alatom sa izolacionim ručicama i zaštitnim rukavicama. Izolaciona zaštitna sredstva iz prethodnog stava moraju imati oznaku sa datumom posljednjeg ispitivanja i napona pri kojem je dozvoljeno koristiti zaštitno sredstvo. VIII – PRENOSNI ELEKTRIČNI ALAT, PRENOSNE RUČNE SVJETILJKE I ZAŠTITNI TRANSFORMATORI Član 98. Uslovi korišćenja prenosnih električnih alata zavise od radne okoline u kojoj se alati koriste u smislu člana 6. ovog pravilnika. Član 99. Na otvorenom prostoru može se obavljati samo rad sa prenosnim električnim alatima II i III klase. U skučenim vodljivim prostorima kao što su metalni rezervoari, kotlovi, cjevovodi i drugo mogu se koristiti samo prenosni električni alati III klase ili alati napajani iz transformatora za odvajanje. Član 100. Zaštita od napona dodira prenosnog električnog alata mora se izvesti pomoću posebnog zaštitnog provodnika koji se nalazi u istom kablovskom vodu sa faznim i neutralnim provodnikom. Zabranjeno je korišćenje neutralnog provodnika. ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 17 od 18 Član 101. Zabranjeno je za vrijeme rada sa prenosnim električnim alatom zatezati i lomiti kablove, ukrštavati ove kablove sa čeličnim užadima, kablovima za zavarivanje i sa crijevima za gasno rezanje i zavarivanje. Član 102. Pri nestanku napona za vrijeme rada sa prenosim električnim alatom, pri prekidu rada, kao i pri udaljavanju alata sa mjesta rada, alat mora biti isključen iz električne instalacije. Član 103. Uključivanje i isključivanje prenosnog električnog alata u utičnicu i njegovo podešavanje može se vršiti samo poslije njegovog zaustavljanja i isključenja njegovog prekidača. Član 104. Pri radu sa prenosnim električnim alatom zabranjeno je: 1. davati prenosni alat drugim radnicima koji nisu osposobljeni za rad sa takvim alatima; 2. unositi unutar kotolova, metalnih rezervoara, cilindara i slično prenosne zaštitne transformatore i pretvarače učestalosti; 3. dodavati alat u uključenom (random) stanju. Član 105. Ispravnost prenosnih električnih alata, prenosnih svjetiljki, produžnih kablova i transformatora za odvajanjemora se periodično provjeravati I ispitivati na način utvrđen samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije. Član 106. Ručne svjetiljke moraju ispunjavati uslove propisane jugoslovenskim standardima, a pri radu u kotolovima i sličnim objektima moraju biti zaštićene zaštitnom mrežom i zaštitnim staklom. Ručne svjetiljke za rad u kotlovima ili sličnim opasnim prostorijama sa dobro provodljivim konstrukcijama mogu se upotrebljavati samo sa malim naponom do 24 V. Član 107. Zaštitni transformator na koji se priključuje prenosna svjetiljka ili prenosni električni alat treba se nalaziti iznad opasnog prostora u kome se obavljaju poslovi (kotlovi, šahtovi i drugo). Zabranjena je primjena autotransformatora, induktivnih namotaja i reostata za dobijanje nižih napona. Član 108. Zaštitni transformator iz prethodnog člana mora da ima na strain višeg napona kabal sa utikačem sa zaštitnim kontaktom za priključivanje na električnu instalaciju. Kabal mora biti oklopljen izolacionim plaštom i ne smije da ima dužinu veću od 1,5m, a na strain nižeg napona 12-42 V transformator mora da ima priključnice konstruktivno različite od priključnica 127V i 220 V. IX – NADZOR, ISPITIVANJE I ODRŽAVANJE ELEKTRIČNIH INSTALACIJA I POSTROJENJA Član 109. Osnovna organizacija dužna je organizovati interni nadzor i održavanje elektroenergetskih postrojenja i instalacija u pogledu njihove ispravnosti, odnosno vršiti preglede i ispitivanja električnih postrojenja i zaštitnih sredstava u rokovima utvrđenim samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije. Rezultati pregleda ispitivanja iz prethodnog stava unose se u knjigu određenu za tu svrhu. Knjiga iz prethodnog stava sadrži slijedeće podatke: 1. datum pregleda, ispitivanja i mjerenja; 2. mjesto pregleda, ispitivanja i mjerenja; 3. podatke o metodu mjerenja i instrumentima; 4. rezultate pregleda, ispitivanja i mjerenja; ''Službeni list SR BiH'', broj: 34/88 Stranica 18 od 18 5. ocjenu rezultata; 6. ime, prezime, zvanje i potpis lica koje je vršilo preglede, ispitivanja i mjerenja. Član 110. Preventivna ispitivanja i mjerenja na elektroopremi vrše se uz primjenu zaštitnih mjera: 1. pokretne ispitne laboratorije moraju imati prekidač sa vidljivim prekidom kontakta na dovodu električne energije, sa zaštitom od slučajnog dodira dijelova pod naponom; 2. pokretne ispitne laboratrije moraju imati svjetlosne signale koji signališu prisustvo napona u visokonaponskom dijelu pokretne laboratorije; 3. ne smiju se upotrebljavati spojeni provodnici bez specijalnih završnica; 4. oklop pokretne laboratorije mora da bude uzemljen posebnim zemljovodom od električnog bakarnog provodnika sa najmanje 10mm² površine poprečnog presjeka; 5. radnik koji obavlja mjerenja prije svakog podizanja ispitnog napona mora udaljiti radnike od ispitnog kruga i opreme koja se ispituje, provjeriti isključivanje i uzemljivanje poslije završetka svakog ispitivanja. X – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 111. Osnovne organizacije koje posjeduju elektroenergetske instalacije i električna postrojenja, dužne su da urede zaštitu na radu u skladu sa odredbama ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Član 112. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi primjena odredaba Pravilnika o zaštitnim mjerama protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama I radilištima. (››Službeni lisr FNRJ‹‹, broj 107/47), koje su preuzete kao odredbe republičkog propisa (član 118. stav 1. tačka 4. Zakona o zaštiti na radu). Član 113. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ››Službenom listu SRBiH‹‹. Predsjednik Broj 08-17 Republičkog komiteta za rad 2.septembar 1988, godine i zapošljavanje Sarajevo dr Mato Pačak s.r.
Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 05/88 14.02.1988 radne prostorije,građevina “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 1 od 20 Na osnovu člana 97. stav 2. Zakona o zaštiti na radu – prečišćeni teks(“Sl. List SRBiH” , broj 31/84 i 12/87), predsjednik Republičkog komiteta za rad i zašpošljavanje, u sporazumu sa predsjednikom Republičkog komiteta za energetiku i industriju, donosi: PRAVILNIK O OPŠTIM MJERAMA ZAŠTITE NA RADU ZA GRAĐEVINSKE OBJEKTE NAMIJENJENE ZA RADNE I POMOĆNE PROSTORIJE I RADNE PROSTORE I – OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom propisuju se opšte mjere zaštite na radu, za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore, u kojima se obavlja rad ili se povremeno zadržavaju radnici na radu. Član 2 Pod građevinskim objektima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije i radne prostore sa pripadajućim instalacijama, uređajima iI površinama, u kojima radi, kreću se, ili zadržavaju radnici na radu. Pod radnim prostorijama u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi procesi rada, odnosno u kojima se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Pod pomoćnim prostorijama u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se prostorije koje služe za higijenske, sanitarne i druge potrebe radnika na radu. Pod radnim prostorom u smislu ovog Pravilnika, ppodrazumijeva se radni prostor izvan radnih prostorija u kojem se obavlja rad, odnosno u kojem se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Član 3. Mjere zaštite na radu, ptropisane ovim Pravilnikom, dužne su da provode ovlašćene organizacije udruženog rada koje izrađuju tehničku dokumentaciju za objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije, osnovne organizacije udruženog rada koje vrše projektovanje tehnoloških procesa, izvođači radova, investitori i korisnici tih objekata (u daljnjem tekstu:osnovna organizacija) i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom sredstvima rada u svojini građana, građevinsko-pravna lica i građani ako koriste dopunski rad drugih lica(u daljem tekstu:poslodavac) i radnici čijim se dopunskim radom koriste. Član 4. Ako ovim Pravilnikom nisu propisane mjere zaštite na radu koje se odnose na građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore u kojima se obavlja rad ili se povremeno zadržavaju radnici na radu, primjenjivat će se odgovarajući propisi kojima se te mjere bliže uređuju. II MJERE ZAŠTITE NA RADU 1. Lokacija građevinskih objekata Član 5. Raspored građevinskih objekata u krugu osnovne organizacije i raspored radnih i pomoćnih prostorija u tim objektima, odnosno radnih prostora izvan radnih i pomoćnih prostorija mora se izvršiti tako da radne i pomoćne prostorije i radni prostori ispunjavaju uslove propisane ovim Pravilnikom. Član 6. Građevinski objekti moraju se tako izvesti da se u radnim i pomoćnim prostorijama obezbijedi osvjetljenje dnevnom svjetlošću i prirodna ventilacija. Član 7 Izgradnjom vatrogasnih stepeništa, garaža, prostora za parkiranje automobile, skladišta, i drugih objekata, u krugu osnovne organizacije ne smiju se pogoršati uslovi rada u već izgrađenim radnim i pomoćnim prostorijama. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 2 od 20 Član 8 Otvorena skladišta i deponije materijala iz kojih se pri manipulaciji zdvaja prašina, ne mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 20 m od građevinskih objekata namijenjenih za radne prostorije, odnosno na udaljenosti od najmanje 30 m od građevinskih objekata namijenjenih za građevinske prostorije. Član 9 U krugu osnovne organizacije, po pravilu obezbjeđuje se kružni tok saobraćaja koji mora biti povezan s javnim saobraćajnicama. Član 10 Broj ulaza, odnosno izlaza u ograđeni krug osnovne organizacije mora biti u skladu sa brojem zaposlenih radnika i vremenom potrebnim za napuštanje radnih prostorija u slučaju opasnosti i nastanka elementarnih i drugih nepogoda (poplave, zemljotres, požar, eksplozija i dr.). Za pristup u krug osnovne organizacije mora se obezbijediti glavni i pomoćni ulaz i izlaz. Ulazna i izlazna vrata moraju imati odgovarajuće dimenzije koje obezbjeđuju nesmetan prolaz svim, pa i specijalnim vozilima u slučaju hitne intervencije. Član 11 U svakom građevinskom objektu koji je namijenjen za radne prostorije potrebno je obezbijediti mogućnost provođenja evakuacije i spašavanja radnika u slučaju opasnosti od elementarnih i drugih nepogoda. Dužina puta za evakuaciju radnika od mjesta rada do bezbijednog prostora u prizemnim objektima ne može biti veća od 50 m, a u objektimka na sprat od 30 m, od najbližeg izlaza na stepeništu. Građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije dužine do 30 m i sa više od 3 sprata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stepeništa od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti od elementarnih i drugih nepogoda. Stepeništa moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. Kod otvorenih industrijskih postrojenja sa etažama, do visine od 30 m, treba obezbijediti jedno otvoreno stepenište na udaljenosti najviše 25 m od najudaljenijeg mjesta rada. Član 12 Ako nije moguće obezbijediti provođenje evakuacije i spašavanja radnika na način utvrđen u prethodnom članu potrebno je obezbijediti pomoćne puteve za nužnu evakuaciju,(nužne izlaze). Član 13 Put za evakuaciju treba da void do izlaza iz objekta ili do bezbijednog prostora u objektu, da bude jednostavan, dobro osvijetljen i bez slijepih krajeva. Član 14 Objekti namijenjeni za radne prostorije, u kojima zbog tehnološkog procesa ili njihove namjene postoji povećana opasnost od eksplozije ili požara, projektuju se i izvode se na način kojim se obezbjeđuje odvođenje gasova, dima, toplote i drugih opasnih i štetnih materija kroz posebne otvore i drugo. Član 15 Radne prostorije namoijenjene za obavljanje administrativno-tehničkih i njima sličnih poslova, konstrukcioni biroi, sale za sastanke i sl., treba, po pravilu, da budu smještene u posebnim građevinskim objektima. Ako se radne prostorije iz prethodnog stava nalaze u istom građevinskom objektu u kome se nalaze i prostorije u kojima se vrše proizvodni procesi uz povećanu buku i vibracije moraju se izolovati u skladu sa zakonom i propisima donesenih na osnovu zakona. Član 16 Radne prostorije u kojima se pri obavljanju proizvodnih procesa stvaraju štetni gasovi, lakši od vazduha, pare, prašina ili toplota, koji se ne mogu odgovarajućim sredstvima odstraniti sa mjesta na kojima nastaju smiještaju se, po pravilu, u prizemen građevinske objekte u kojima se obavlja prirodno provjetravanje preko krova. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 3 od 20 Radne prostorije iz prethodnog stava moraju imati najmanje jedan vanjski zid sa otvorom za prirodno provjetravanje. U višespratnom građevinskom objektu prostorije iz stava 1. ovog člana smiještaju se na posljednjem spratu. Član 17 Ambulante i zdravstvene stanice smiještaju se, po pravilu, u prizemlju građevinskog objekta u kome se nalazew radne ili pomoćne prostorije. Do prostorija iz prethodnog stava mora se obezbijediti nesmetan prilaz sanitetskih vozila. Širina svih vrata u prostorijama iz stava 1. ovog člana mora omogućiti nesmetano unošenje, odnosno iznošenje bolesnika na nosilima. Prostorije iz stava 1. ovog člana smiještaju se, po pravilu, u blizini radnih prostorija u kojima je zaposlen najveći broj radnika. Član 18 Vanjski radni prostori u krugu osnovne organizacije smiještaju se tako da omogućavaju bezbijedno kretanje radnika i prevoznih sredstava. Član 19 Razvodi instalacija (električne energije, vodovoda, kanalizacije, gasovoda, pare, komprimiranog vazduha i sl.) u krugu osnovne organizacije postavljaju se izvan saobraćajnica i drugih mjesta gdje postoji mogućnost njihovog mehaničkog oštećenja. Razvodi instalacija iz prethodnog stava postavljaju se pod zemlju, ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava, u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Član 20 Ako je samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije dozvoljen ulaz i parkiranje teretnih i putničkih motornih vozila u krugu osnovne organizacije, treba obezbijediti dovoljno prostora za njihovo parkiranje. Parkirališta se moraju nalaziti izvan saobraćajnica i požarnih puteva. Pristup na parkiralište i izlaz iz njega izvodi se tako da se osigura bezbijedno kretanje pješaka i motornih vozila. Član 21 U krugu osnovne organizacije treba, po pravilu, predvoidjeti zelene površine, kao i površine za odmor radnika. U tu svrho mogu se koristiti slobodne površine između građevinskih objekata koje se nalaze u najmanje zagađenim zonama. 2. Vodovod I kanalizacija Član 22 Pri projektovanju, izvođenju i rekonstrukciji građevinskih objekata moraju se prdvidjeti i ugraditi odgovarajuće vodovodne instalacije za snabdijevanje vodom za piće, sanitarne potrebe, tehnološke potrebe i gašenje požara, sa priključenjem na gradsku mrežu ili na poseban izvor u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Član 23 Za vodu za piće postavljaju se, po pravilu, higijenske slavine. Raspored higijenskih slavina vrši se tako da njihova udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada ne bude veća od 100 m. Jednu slavinu može koristiti najviše 60 radnika. U radnim prostorijama i na radnim prostorima i izvan radnih prostorija gdje se obavljaju radovi sa otrovnim i nadražujućim materijama, ako postoji opasnost od prskanja takvih materija na tijelo radnika, u neposrednoj blizini takvih mjesta rada moraju se postaviti slavine, odnosno tuševi sa čistom tekućom vodom za ispiranje odnosno pranje. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 4 od 20 Član 24 Ako se za snabdijevanje vodom za potrebe u radnim i pomoćnim prostorijama, uz gradski vodovod koristi i poseban izvor, vodovodni system treba da je tako tehnički izveden da se spriječi zagađenje vode. Član 25 Za odvođenje otpadnih tehničkih voda koje sadrže masne, lakozapaljive, otrovne ili agresivne materije moraju se prdvidjeti posebne kanalizacione mreže. Kanalizacione mreže iz prethodnog stava moraju imati ugrađene uređaje za prečišćavanje, odmašćivanje ili neutralizaciju otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u gradsku kanalizacionu mrežu ili u septički jamu. Ako pri miješanju otpadnih tehničkih voda može da dođe do hemijskih reakcija i stvaranja otrovnih materija, ili eksplozivnih smjesa, one se moraju odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima položenim u zemlju. Otpadne vode odvode se neposredno u kanale, a odvodi moraju biti snabdjeveni sifonima. Zabranjeno je odvođenje otpadnih tehničkih voda iz kruga osnovne organizacije u gradsku kanalizacionu mrežu, rijeke, jezera, mora, kanale i slično, bez prethodnog prečišćavanja. 3. Odstranjivanje štetnih otpadaka Član 26 Pri projektovanju i izvođenju građevinskih objekata namijenjenih za radne i pomoćne prostorije mora se predvidjeti odgovarajuće mjesto za uništavanje odnosno, odstranjivanje štetnih otpadaka. Za deponovanje štetnih otpadaka mora se izabrati mjesto koje će isključiti mogućnost zagađenja zemljišta, podzemnih voda i vazduha. Mjesto iz prethodnog stava mora biti ograđeno i obezbijeđeno od pristupa ljudi. 4. Radne prostorije Član 27 Građevinski objekti i njihovi dijelovi namijenjeni za radne prostorije (podovi, zidovi, stropovi, krovovi i drugi konstruktivni elementi) projektuju se , izvode i održavaju tako da u toku upotrebe obezbjeđuju: 1. stabilnost objekta i njihovih dijelova u odnosu na statička i dinamička opterećenja i metereološke i klimatske uticaje; 2. zaštitu od atmosferskih uticaja; 3. zagrijavanje prostorija u zimskom periodu; 4. odvođenje difuznih para, ako postoji opsnost od njihove kondenzacije; 5. odvođenje hemijskih i drugih štetnih materija nastalih u procesu rada; 6. provjetravanje prostorija; 7. osvjetljenje prostorija; 8. zaštitu od buke i vibracija; 9. zaštitu od vlage; 10. toplotnu izolaciju; 11. zaštitu od požara i eksplozije; 12. bezbijednost kretanja radnika i transportnih sredstava. Član 28 Pored uslova iz prethodnog člana, građevinski objekti i njihovi dijelovi namijenjeni za radne prostorije moraju ispunjavati i uslove za zaštitu radnika od: 1. toplotnog zračenja; 2. energetskih zračenja (infracrvenih, ultra-ljubičastih, jonizirajućih zraka i svjetlosti); 3. hemijskih uticaja (nadražujućih i otrovnih gasova, para, otrovnih i štetnih dimova, prašine i magli, jetkih i agresivnih tekućina i krutih agenasa); 4. bioloških faktora ( bakterija, virusa, gljivica i parazita ); Član 29 Pri projektovanju i izvođenju građevinskih objekata i njihovih dijelova namijenjenih za radne prostorije primjenjuju se propisi doneseni na osnovu zakona (tehnički propisi, jugoslavenski standardi, propisi o zaštiti od požara, sanitarni i drugi), kojim se u zavisnosti od namjene objekta trajno obezbjeđuju sigurni uslovi rada. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 5 od 20 5. Veličina i visina radnih prostorija Član 30 Veličina radne prostorije zavisi od vrste djelatnosti koja će se u njoj obavljati i broja zaposlenih radnika. Član 31 Veličina radne prostorije mora biti takva da na svakog zaposlenog radnika dolazi najmanje 10 m 3 vazdušnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda, ako pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi odnosno ako se pri radu ne razvija velika temperature, štetne pare, gasovi i prašina. Površina radne prostorije za obavljanje administrativnih poslova mora iznositi majmanje 3 m 2 po zaposlenom radniku, a površina radne prostorije za projektne biroe najmanje 5 m2 po jednom radnom stolu odnosno crtaćoj tabli. Veličina radne prostorije u kojoj se pri radu razvijaju štetni gasovi, pare i prašina ili se javlja povećana vlaga, odnosno povećana temperature određuje se u zavisnosti od djelovanja tih štetnih faktora. Pod pojmom vazdušni prostor odnosno slobodna površina poda iz stava 1 ovog člana podrazumijeva se slobodna zapremina vazdušnog prostora odnosno površina poda koja nije zauzeta namještajem, oruđima, pomoćnim uređajima ili materijalom i ne služi kao prostor za uskladištavanje. Član 32 Visina radnih prostorija mora iznositi najmanje: 1. 2.5 m za radne prostorije za obavljanje administrativnotehničkih i njima sličnih poslova, projektne biroe, za uskladištenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadržavaju manje od 2 sata dnevno; 2. 2.8 m za radne prostorije u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi (temperature, vlažnost, brzina kretanja vazduha i toplotno zračenje) odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju štene pare, gasovi i prašina; 3. 3 m za radne prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni ili šteni gasovi, pare ili prašina ili u kojima vladaju nepovoljni toplotni uslovi, pod uslovom da na svakog radnika dolazi najmanje 10 m 3 vazdušnog prostora i 2 m 2 slobodne površine poda. Radne prostorije iz tačke 1. prethodnog stava mogu imati visinu manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m , ako se ove prostorije nalaze u starim gradskim dijelovima i zaštićenim objektima koji su spomenici kulture čiji izgled, veličinu i visinu nije moguće mijenjati, pod uslovom da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve štetnosti, da na svakog zaposlenog radnika dolazi najmanje 10 m3 vazdušnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda i da su pri radu obezbijrđineni odgovarajući mikroklimatski uslovi. Radne prostorije iz tačke 2. stava 1 ovog člana mogu imati visinu manju od 2,8 m, a ne manju od 2,5 m, ako se u njima obavljaju zanatske i druge djelatnosti (krojačka, pletačka, frizerska, graverska, ključarska, staklorezačka, stolarska, fotografska, optičarska, slikarska, kozmetičarska, pedikerska, časovničarska, zlatarska i druge), pod uslovom da se u procesu rada na pojavljuju štetnosti, da po svakom zaposlenom radniku dolazi najmanje 10 m3 vazdušnog prostora i 2 m2 slobodne ppovršine poda i da su obezbijeđeni odgovarajuću mikroklimatski uslovi. Član 33 Na privremenim radilištima i drugim mjestima, kao privremeno rješenje za administrativnotehničke i njima slične poslove, portirnice, garderobe, kioske, skladišta i slične namjene mogu se koristititi objekti tipa kontejneri standardnih dimenzija čija visina prostorija nije manja od 2,2 m , ako su ispunjeni uslovi u pogledu vazdušnog prostora, mikroklime i slobodne površine poda po zaposlenom radniku, u skladu sa odredbama prethodnog člana. Objekti iz prethodnog stava mogu se koristiti i za stalnu namjenu za radne i pomoćne prostorije, ako su ispunjeni uslovi iz člana 31. i 32. ovog Pravilnika. 6. Podovi u radnim prostorijama Član 34 Pod radne prostorije mora biti iznad nivoa okolnog zemljišta. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, pod radne prostorije može biti i ispod nivoa okolnog zemljišta ako je prostorija zaštićena od podzemnih i površinskih voda. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 6 od 20 Član 35 Pod radne prostorije projektuje se, izvodi i održava tako da se trajno obezbjeđuje: 1. stabilnost, ravna površina i sigurno kretanje radnika; 2. toplotna zaštita; 3. zvučna zaštita; 4. zaštita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenzacije; 5. lako korištenje i održavanje; 6. vodonepropusnost, ako se posebno zahtijeva; 7. zaštita od požara, a po potrebi i od statičkog elektriciteta. Član 36 Radna prostorija, u kojoj se predviđa zadržavanje radnika duže od dva sata u jednoj smjeni, mora imati topli pod od materijala s koeficijentom toplotne provodljivosti utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona. Ako zbog prirode posla koji se obavlja u radnoj prostoriji nije moguće osigurati uslove iz prethodnog stava, na mjestu rada moraju se postaviti podmetači ili podloge od materijala sa odgovarajućim koeficijentom toplotne provodljivosti. Član 37 Pod radne prostorije u kojoj se razlijeva voda, mora biti od nepropustljivog materijala, sa odgovarajućima nagibom prema otvorima odvodnih kanala. Ako se u radnoj prostoriji razlijevaju ili postoji opasnost od razlijevanja zapaljivih, agresivnih i otrovnih tečnosti, pod radne prostorije mora boiti od materijala koji je otporan na djelovanje tih tečnosti, da ih ne upija i da je izveden sa odgovarajućima nagibom prema slivniku. Član 38 U radnim prostorijama u kojima se prerađuju organske materije podložne truljenju, podovi moraju biti od nepropustljivog materijala koji se lako čisti. Pod koji se postavlja neposredno na zemlju mora biti izolovan od vlage ako material, od koga je izrađen, nema hidroizolaciona svojstva. Ako u radnoj prostoriji postoji povećana opasnost od požara, pod radne prostorije mora biti od nezapaljivog materijala. Ako se u radnim prostorijama koriste peći na čvrsta, tekuća i plinska goriva, u krugu od najmanje 40 cm oko peći, pod mora biti od nezapaljivog materoijala ili se mora zaštititi odgovarajućim nezapaljivim materijalom. Član 39 U radnoj prostoriji s obje strane izlaznih vrata pod mora biti ravan i jednako uzdignut na udaljenosti koja ne može biti manja od širine vrata. 8. Zidovi, stropovi I krovovi radnih prostorija Član 40 Vanjski zidovi, stropovi i krovovi radnih prostorija i njihovi dijelovi projektuju se, izvode i održavaju tako da u toku eksploatacije objekta obezbjeđuju uslove iz člana 27. ovog Pravilnika. Član 41 Sistem odvođenja atmosferskih padavina i taloga izvodi se tako da padavine i talozi ne mogu prodrijeti u građevinski objekt, ni oštetiti fasadne površine. Član 42 Fasade i vanjski zidovi radnih prostorija u kojima se obavljaju tehnološki procesi pri kojma nastaju vodene pare, koje mogu prodrijeti kroz fasadu i vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, izvode se tako da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle kondenzovati. Stropovi radnih prostorija, u kojima se razvijaju vodene pare, izvode se od materijala koji sprečavaju kondenzovanje. Proračun zaštite od difuzne pare mora biti izrađen u skladu sa jugoslovenskim standardom. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 7 od 20 Član 43 Površine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama. Izuzetno od prethodnog stava, u radnim prostorijama u kojima sunčeva svjetlost može štetno djelovati na sirovine i gotove proizvode, zidovi i stropovi mogu biti i drugačije obojeni. Član 44 Zidovi, pregrade, stropovi i drugi dijelovi radnih prostorija u kojima se obavlja tehnološki process pri kojima se izdvajaju štetne, zapaljive i eksplozivne materije, moraju biti izgrađeni tako da se na njima onemogućava skupljanje, odnosno zadržavanje prašine i drugih štetnih i opasnih materija. Površine dijelova radnih prostorija iz prethodnog stava moraju biti obrađene (keramičkim pločicama, uljanom bojom zaštitnim premazima i slično) tako da se omogući lagano čišćenje i pranje, te da se isključi propuštanje, odnosno upijanje štenih, zapaljivih i eksplozivnih materija. Član 45 Zidovi i pregrade radnih prostorija od stakla ili drugog lako lomljivog meterijala, izvode se tako da u toku upotrebe ne predstavljaju opasnost od povreda radnika na radu (ukrućivanje, ograđivanje, označavanje i slično). Član 46 Krovovi radnih prostorija moraju da u toku upotrebe štite radnu prostoriju od kiše, vjetra, snijega i vode koja nastaje zbog topljenja snijega i leda. Krovovi radnih prostorija u kojima nema stropova moraju obezbijediti toplotnu i zvučnu zaštitu radnog prostora. Član 47 Ako postoji mogućnost pada predmeta sa okolnih zgrada, krovovi i svjetlarnici od stakla ili drugog lako lomljivog materijala zaštićuju se žičanom mrežom. Ako zbog tehnološkog procesa rada u radnoj prostoriji postoji opasnost od eksplozije, krov mora biti izveden s laganim pokrivačem u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. 9. Prozori I vrata u radnim prostorijama Član 48 Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori u radnim prostorijama projektuju se, izvode i održavaju tako da u toku upotrebe objekta obezbjeđuju: 1. zaštitu od atmosferskih uticaja; 2. prirodno osvjetljenje; 3. toplotnu izolaciju; 4. prirodno provjetravanje. Član 49 Prozori u radnim prostorijama sa niskim parapetima ili bez njih, vanjska vrata i slični otvori obezbjeđuju se ogradama ili na drugi odgovarajući način. Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori izvode se tako da se u toku eksploatacije radne prostorije mogu bezbijedno održavati i čistiti sa vanjske i unutrašnje strane. Zastakljene površine vrata i prozora u radnim prostorijama sa lako lomljivim staklom moraju se posebno označiti. Član 50 Vrata i drugi prolazi u radnim prostorijama moraju biti dovoljno široki da zadovolje poztrebe prolaza radnika u normalnim i izuzetnim situacijama ( evakuacija i spasavanje radnika i slično). Vrata i drugi prolazi iz prethodnog stava ne mogu biti uži od 70 cm. Spoljna vrata postavljaju se tako da se otvaraju u pravcu izlaza iz radne prostorije. Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, nivo poda sa vanjske strane vrata može biti samo za jednu stepenicu niži od nivoa sa unutrašnje strane. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 8 od 20 Ako u radnoj prostoriji postoji opasnost od požara ili eksplozije, vrata moraju biti izvedena od nezapaljivog materijala i moraju se otvarati prema vani u smjeru najbližeg izlaza. Velika pokretna vrata na halama, skladištima, garažama i sličnim prostorijama moraju se izvesti tako da se mogu jednostavno i lagano otvarati i zatvarati. Ako se vrata u prostorijama iz prethodnog stava koriste i za prolaz radnika, na njima se ugrađuju posebna vrata širine najmanje 70 cm. Član 51 Vrata s automatskim otvaranjem moraju se izvesti tako da se u slučaju nestanka energoije otvaraju ručno. 10. Saobraćajnice Član 52 Raspored unutrašnjig i vanjskih saobraćajnica mora odgovarati potrebama i namjeni saobraćaja. Saobraćajnice iz prethodnog stava projektuju se, izvode i održavaju tako da obezbjeđuju prenošenje predviđebih opterećenja i sigurno kretanje ljudi i transportnih sredstava. Član 53 Unutrašnje saobraćajnice izvode se tako da omogućavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja ljudi i vozila. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja ljudi i vozila postavljaju se saobraćajni znaci koji upozoravaju na mogućnost nailaska prevoznog sredstva, svjetlosni i zvučni signali, rampe i ograde u obliku rešetaka koje sprečavaju nesmotren izlazak pješaka na unutrašnje saobraćajnice. Ako se u krugu osnovne organizacije odnosno u radnim prostorijama kreću motorna vozila, na određenim mjestima postavljaju se saobraćajni znaci u skladu sa propisima o bezbijednosti saobraćaja na javnim putevima. Član 54 Putevi za transport tereta i putevi za kretanje radnika izvode se tako da se što manje presijecaju i poklapaju. Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje radnika i željezničkog kolosijeka izrađuju se prelazni mostovi ili tuneli. Svi transportni putevi, prelazi i prolazi za radnike moraju biti slobodni, a za vrijeme noćnog rada dobro osvijetljeni. Član 55 Unutrašnje saobraćajnice, koje prolaze kroz radne prostorije postavljaju se u nivou poda prostorija. Gornja ivica šina kolosijeka koji prolazi kroz radnu prostoriju mora ležati u nivu poda radne prostorije i može odstupati najviše 1 cm iznad ili ispod nivoa poda. Okretnice za vagone moraju biti obezbijeđene od okretanja pri prelazu preko njih. Član 56 Putevi i saobraćajnice na otvorenom prostoru moraju imati odgovarajuće kanale sa slivnicima za oticanje površinske vode. Član 57 Otvori, jame i kanali, potrebni u tehnološkom procesu moraju biti pokriveni odgovarajućim poklopcima ili ograđeni čvrstim ogradama. Član 58 Pri kretanju motornih vozila u krugu osnovne organizacije, udaljenost između građevinskih objekata i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 75 cm i mora biti obilježena vidnim znacima. Visina objekata na unutrašnjim saobraćajnicama (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova mora biti za 50 cm veća od visine gabarita vozila predviđenih za kretanje tim saobraćajnicama, a širina kolskih prolaza mora iznositi najmanje po 50 cm, mjereno od bočnih rubova gabarita vozila. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 9 od 20 Član 59 Širina unutrašnjih saobraćajnica u krugu osnovne organizacije i u radnim prostorijama mora odgovarati vrsti i namjeni saobraćaja. Jednosmjerna saobraćajnica mora biti široka najmanje 3 m, a dvosmjerna najmanje 5 m. Član 60 U radnim prostorijama obezbjeđuju se slobodne površine za prolaz radnika, s tim da glavni hodnici moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sporedni najmanje 1 m. Širina transportnih puteva u radnim prostorijama mora biti takva da omogući bezbijedan i lak transport materijala, dijelova i proizvoda. Širina transportnih puteva iz prethodnog stava ne može biti manja od 1.8 m i mora biti za 80 cm veća od širine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najčešće prevoze. Član 61 Transportni putevi moraju biti vidno obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima sa prečnikom glave od najmanje 5 cm, usađenim u nivou poda prostorije. Prolazi za čišćenje, održavanje I posluživanja oruđa za rad moraju biti široki najmanje 70 cm. U radnim prostorijama moraju se obezbijediti I posebno obilježiti slobodne površine potrebne za slaganje materijala I proizvoda u fazi obrade. Član 62 Utovarno-istovarne površine, prilazi takvim površinama i njihove saobraćajnice moraju biti izgrađeni od čvrstog materijala. Širina prilaza I transportnih puteva utovarno-istovarnim površinama ne smije biti manja od 3 m pri jednosmjernom, odnosno od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila. Prilazi utovarno-istovarnim površinama moraju sa obje strane imati pješačke staze širine najmanje 50 cm, s odgovarajućim proširenjima na krivinama. Član 63 Na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama I transportnim putevima za motorna vozila postavčljaju se saobraćajni znaci, u skladu sa propisima o bezbijednosti saobraćaja na putevima. Na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama I transportnim putevima treba, po pravilu, da je jednostavno. Utovarno-istovarne površine za vrijeme noćnog rada moraju biti osvijetljene u skladu s jugoslovenskim standardima. Član 64 Ako posebnim propisima nije drugačije utvrđeno, širina transportnih puteva u skladištima mora iznositi najmanje: 1. 1.50 m u prostoriji koja nije šira od 15 m; 2. 2,40 m u prostoriji širine od 16 16 do 40 m; 3. 3 m u prostoriji širine od 41 do 80 m, ili dva puta širine po 7 m; 4. u prostoriji širine preko 80 m na svakih 40 m širine, po jedan put širine od 3m. Član 65 Ako posebnim propisime nije drugčije utvrđeno, na svakih 30 m dužine, skladišne prostorije moraju imati poprečne saobraćajnice širine najmanje 1,8m. Ako se roba uskladištava u regale ili palete, glavne saobraćajnice ne smiju biti uže od 1,5 m, a razmak između regala ne smije biti manji od 80 cm. Član 66 Uskladištena roba mora se udaljiti od zidova, međuspratnih konstrukcija, odnosno izlaza I hidranatanajmanje 80 cm, a od rasvetnih armature I grijačih tijela-najmanje 50 cm. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 10 od 20 Član 67 Prostor za uskladištenje mora biti obilježen linijom bijele boje, a transportni putevi linijom žute boje u širini od 5 cm. 11. Unutrašnja stepeništa Član 68 Unutrašnje stepenište u radnim prostorijama projektuje se I izvodi tako da obezbjeđuje propusnu moć u zavisnosti od broja koji se njim koristi za nesmetano izlaženje iz radnih prostorija. Član 69 Unutrašnje stepenište sa odmorištima (stepenišni put ili podest) mora se nastavljati bez suženja duž smjera izlaznog puta. Zabranjeno je na stepeništu voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje proctor izlaza. Na stepeništu I njegovom prilazu ne smiju se stavlljati stvari koje mogu da zbune radnike (ogledala, neobilježene providne ograde I razne dekoracije). Stepenište I njegovi prilazi moraju biti dobro osvijetljeni, po mogućnosti, prirodnim osvjetljenjem. Član 70 Širina stepenišnog kraka unutrašnjeg stepeništa između rukohvata I zida mora mora odgovarati broju radnika koji ih koriste I rasporedu prostorija u objektu, a ne može biti manja od 1,10 m. Stepenišni krak mora imati najmanje tri, ali ne više od 18 stepenica. Član 71 Širina odmorišta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina a dužina između stepenišnih krakova ne može biti manja od 1,10 m. Površina gazišta stepenica I odmorišta stepeništa ne smije biti klizava. U objektima namijenjenim za radne I pomoćne prostorije visina stepenica mora biti od 14 do 18 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm, u zavisnosti od njihove namjene. Na istom stepeništu, po pravilu, stepenice moraju biti jednake po visini I širini gazišta. Odstupanje u visini stepenica I šitini gazišta ne može biti veće od 2 cm. Član 72 U izuzetnim slučajevima, u radnim I pomoćnim prostorijama, može se izvesti kružno stepenište. Kružno stepenište mora biti tako projektovano I izvedeno da na njužem dijelu širina gazišta ne bude manja od 10 cm. Kružno stepenište ne može se koristiti kao jedini izlaz za evakuaciju I spasavanje radnika. 11. Zaštitne ograde i rukohvati Član 73 Stepenište I stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom. Zaštitna ograda I rukohvat moraju biti postavljeni na cijeloj dužini kraka stepeništa. Član 74 Prolazi, prelazi. Radne platforme, galerije, mostovi I sva mjesta rada na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda prostorije sa kojih se može pasti, ograđuju se čvrstom zaštitnom ogradom. Površine elemenata zaštitne ograde moraju biti ravne I glatke. Član 75 Visina zaštitne ograde ne može biti manja od 100 cm, mjereno od poda. Zaštitna ograda I rukohvat na stepeništima postavljaju se na visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta, mjereno vertikalno od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata odnosno ograde. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 11 od 20 Član 76 Popuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stubovi I umeci) mora biti konstruisana za ravnomjerno opterećenje ukupne površine ograde. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki, predvidiće se dovoljan broj međuprečki tako da njihov razmak ne bude veći od 25 cm. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi u obliku vertikalnih prečki, njihova međuspratna udaljenost ne može biti veća od 14 cm. 12. Vanjska stepeništa Član 77 Vanjsko stepenište koje se koristi za izlaz iz radnih prostorija projektuje se I izvodi tako da ga mogu koristititi svi radnici. Stepenište iz prethodnog stava mora imati zaštitnu ogradu visine od najmanje 1,00 m. Vanjsko stepenište, po pravilu, mora biti zaštićeno od atmosferskih padavina. Nezaštićeno stepenište mora se redovno čistiti I održavati. 13. Mostovi, rampe, radne platforme, glavni prolazi I pješačke staze Član 78 Premošćeni prelazi, radne platforme, utovarni mostovi I galerije, koje se koriste za prenos ili prevoz tereta, projektuju se I izuvode tako da su dovoljno široki I čvrsti za vrijeme korištenja. Podovi preko kojih se prenosi ili prevozi teret moraju biti ravni, obezbijeđeno od klizanja, a ako su postavljeni na visini većooj od 100 cm iznad poda ili tla, duž rubova sa otvorene strane moraju imati čvrstu zaštitnu ogradu visine od najmanje 100cm. Širina glavnog prolaza, radne platforme, odnosno mosta, preko se prenosi ili prevozi teret ne može biti manja od 1,60m. Član 79 Širina rampi mora odgovarati broju radnika koji ih koristi, ali ne može biti manja od 1,1m. Rampe s nagibom do 10% ne moraju imati odmorišta, a kod rampe sa nagibom od 10 do 17%, visina između odmorišta ne može biti veće od 4m. Rampe duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitne ograde I rukohvate, a rampe s nagibom do 10% ne moraju imati rukohvat. Nagib rampe u radnim prostorijama ne može biti veći od 40%. Nagib rampe između odmorišta ne može se mijenjati. 14. Vertikalni prilazi Član 80 Za prilaz na radne platforme, galerije i slično, gdje se poslovi obavljeju povremeno, mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso pod uglom većim od 75 stepeni prema horizontali. Prečke ljestava izrađuju se od okruglog željeza prečnika najmanje 1,6 cm. Prečke se zakivaju, odnosno zavaruju za stranice ljestava na udaljenosti koja ne može biti veća od 10 cm. Širina ljestava ne može biti manja od 45cm. Član 81 Ljestve veće od tri metra od sedme prečke ( oko 2 m od poda) moraju imati čvrstu leđnu zaštitu. Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza od lukova plosnatog željeza, s unutrašnjim promjerom od 70-80 cm, koji se pričvršćuju za stranice ljestava na razmaku koji ne može biti veći od 1,4m. Za vertikalne prolaze u halama gdje se mogu očekivati intervencije sa izolacionim i drugim aparatima za špašavanje, lukovi leđobrana moraju biti takvi da se nesmetano može proći sa aparatom za spašavanje. Lukovi moraju biti sigurno povezani vertikalama od pljosnatog željeza na razmaku koji ne može biti veći od 25 cm. Ljestve moraju biti čvrsto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom na razmacima od najmanje 3 m. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 12 od 20 Član 82 Ljestve se postavljaju paralelno sa zgradom, ili nekom drugom konstrukcijom. Ako ljestve nemaju leđobran, već je predviđrno da se radnici penju između ljestava i zida, razmak između ljestava izida mora iznostiti od 70-80cm. Na ljestvama koje su veće od 20 m na udaljenosti od 6-8m ugrađuju se odmorišta. Član 83 Rukohvati ljestava(stranice) za prilaženje rubovima radnih platformi, galerija, na krovove objekata i rukohvati ili stranice ljestava za prilaženje radnoj platformi moraju se produžiti najmanje 75cm iznad površine na koju su ljestve postavljene. Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1m iznad površine na koju su ljestve postavljene. 15. Pokretne stepenice Član 84 Pokretne stepenice (eskalatori) za prevoz radnika projektuju se i izvode u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Pokretne stepenice ne smiju biti jedini izlaz iz objekta u slučaju opasnosti. Pokretne stepenice ne mogu imati neprekinuti vertikalni put viši od jedene etaže(sprata). Član 85 Gazeća površina pokretnih stepenica u položaju u kome se koriste mora biti vodoravna, njihova širina mora biti najmanje 40cm, a najviše 1,1m, a dubina gazišta najmanje 38cm. Član 86 Pokretne stepenice s obje strane moraju imati čvrste ograde(balustrade) visine od 0.85-1,4 m. Ograde sa unutrašnje strane moraju biti glateke, sa glatkim rukohvatom sa gornje strane u obliku pokretne trake koja ima istu brzinu i smjer kretanja stepenica. Pokretne stepenice moraju imati uređaj za kočenje s mehaničkim djelovanjem koji u slučaju nestanka električne energije, zaustavlja stepenice bez obzira na smjer kretanja. 16. Prirodno i vještačko osvjetljenje Član 87 Prirodno I vještačko osvjetljenje radnih prostorija I radnih prostora izvan radnih prostorija, projektuje se, izvodi I održava u skladu sa propisima donesaenim na osnovu zakona. Član 88 Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje(prozore, staklena vrata, staklene pregrade, krovne svjetiljke I sl.). Raspored površina I broj otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se obavljaju u radnoj prostoriji. Ostakljene površine raspoređuju se tako da obezbjeđuju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije. Član 89 Otvori za prirodno osvjetljavanje raspoređuju se tako da se spriječi direktno upadanje sunčeve svjetlosti na mjesta rada. Ako se ne može spriječiti direktno upadanje sunćčeve svjetlosti na mjesta rada, upotrebljevaju se sredstva za zasjenjivanje (zastori, zavjese, brisoleji, premazivanje okana, nadstrešnice, podesne vrste stakla I dr.). Član 90 Ako se prirodnim osvjetljenjem ne može obezbijediti propisna osvijetljenost radnih prostorija, obezbjeđuje sae vješđtačko osvjetljenje u skladu sa jugoslovenskim standardima. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 13 od 20 Radne prostorije koje zbog tehnološkog procesa rad mogu biti u potpunosti ili djelimično prirpodno osvijetljene (prostorije bez prozora I svetlarnika), mogu se koristiti za rad samo ako je obezbijeđeno propisno vještačko osvjetljenje u skladu s prirodom tehnološkog procesa. U radnim prostorijama koje se istovremeno osvjetljavaju prirodnom I vještačkom svjetlošću, boja vještačkog osvjetljenja mora biti što sličnija prirodnoj svjetlostoi. 17. Temperatura, vlažnost i brzina kretanja vazduha Član 91 U svim radnim prostorijama moraju se u ljetnom i zimskom periodu obezbijediti povoljni uslovi rada u pogledu temperature, vlažnosti i brzine kretanja vazduha. Član 92 Temperatura i vlažnost vazduha u radnim prostorijama obezbjeđuje se u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Član 93 Brzina kretanja vazduha u radnim prostorijama zavisi od vrste rada i tehnološkog procesa, a ne smije biti veća od 50 cm/s u zimskom periodu pri temperature vanjskog vazduha od 283 K(10 C), 60 cm/s pri prelaznom periodu pri temperature vanjskog vazduha 283 K(10 C) do 300 K (27 C), odnosno 80 cm/s u toplom periodu pri temperature vanjskog vazduha preko 300 K (27 C). 18. Zgrijavanje radnih prostorija Član 94 Radne prostorije u kojima se radnici zadržavaju stalno ili neprekidno duže od dva sata za vrijeme hladnog perioda moraju se zagrijavati. Član 95 Zagrijavanje radnih prostorija sa površinom poda do 500m2 u kojima se pri proizvodnji ne izdvajaju I ne koriste zapaljive ili eksplozivne materije može se obezbijediti pomoću peći na kruto ili tekuće gorivo, plin ili elejtričnu energiju. Član 96 Za zagrijavanje radnih prostorija sa površinom poda preko 500 m2 i radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdavajaju ili koriste zapaljive ili eksplozivne materije, bez obzira na njihovu površinu, mora se obezbijediti system centralnog grijanja (parom, toplom vodom, toplim vazduhom is l). Centralno grijanje pomoću toplog vazduha ne smije se koristiti u radnim prostorijama u kojima zbog povećane temperature i brzine kretanja vazduha može doći do povećanog isparavanja otrovnih materija. Član 97 Zagrijavanje radnih prostorija predviđenih za administrativno-tehničke i njima slične poslove, konstrukcione i projektne biroe, kopirnice, sale za sastanke, sanitarne i pomoćne prostorije, obezbjeđuje se u skladu sa jugoslovenskim standardima. Član 98 Raspored grejnih tijela (radijatori, kaloriferi, peći is l.) mora biti takav da se u radnoj prostoriji obezbijedi ravnomjerna temperature. U radnim prostorijama u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne materije na površini grejnih tijela, temperature ne može biti veća od 403 K (130 C). U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja prašina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna, na površini grejnih tijela, temperature ne može biti veća od 383 K (110 C). Grejna tijela, čija je temperature na površini tijela veća od 363 K (90 C) moraju biti zaštićena od slučajnog dodira. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 14 od 20 U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvajaju zapaljive, eksplozivne ili otrovne prašine, gasovi i pare, temperature na površini grejnih tijela određuje se u zavisnosti od osobina i količine izdvojenih materija. Član 99 Temperatura toplog vazduha za zagrijavanje radne prostorije (pomoću kalorifera is l.) ne smije biti veća od 333 K (60 C) ako se vazduh dovodi sa visine veće od 3,5 m, mjereno od poda, odnosno veća od 313 K (40 C) ako se vazduh dovodi sa manje visine. 19. Radne prostorije s oruđima za rad kod kojih se pojavljuju visoke i niske temperature Član 100 Mjesta rada na kojima se rad obavlja sa oruđima koja stvaraju visoke ili niske temperature moraju biti na poseban način zaštićena od štetnog djelovanja visoke odnosno niske temperature (daljinsko upravljanje, toplotna izolacija, hermetizacija, ekranizacija is l.). Na mjestima rada iz prethodnog stava temperature zračenja ne smije biti veća od 313 K (40 C). Član 101 Hlađenje zagrijanih materija na može se obavljati u radnoj prostoriji, ako ne postoje uređaji za odvođenje oslobođene toplote odnosno ako se prostorija ne provjetrava na podesan način. Član 102 Kada se u radnim prostorijama obavlja rad sa oruđima koja se koriste za prenošenje ili prevoz rastopljenih užarenih masa, mjesta rada moraju biti zaštićena od toplotnih zračenja (pregrade, kabine is l.). Ako pri opsluživanju peći, na kojima su vrata odnosno poklopci otvoreni, toplotno zračenje prelazi dozvoljenu granicu utvrđenu propisima donesenim na osnovu zakona, mjesto rada mora boiti zaštićeno uređajem ili napravom za zaštitu od toplotnog zračenja(pregrada, vodena zavjesa is l.). Član 103 U radnim prostorijama gdje je temperature ispod 273 K (0 C) (u hladnjačama, ledarama, hemijskim postrojenjima is l). po pravilu, posluživanje oruđa za rad obavlja se na mehanizovan pogon. Ako se posluživanje oruđa za rad iz prethodnog stava obavlja ručno, moraju se obezbijediti posebne prostorije za povremeno zagrijavanje radnika. 20. Provjetravanje radnih prostorija Član 104 U radnim prostorija mora se obezbijediti prirodno ili vještačko provjetravanje u zavisnosti od vrste, jačine i izvora zagađenja. Član 105 Provjetravanje prirodnim putem dopušteno je u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi in e dolazi do stvaranja i kondenzovanja vodene pare, velike toplote, štetnih para, gasova, dimova, magle i prašine. Ako s eradne i pomoćne prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz prozorske okne ili otvore na zidovima i stropovima, otvori moraju biti opremljeni uređajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije. Broj, veličina, raspored i položaj prozorskih okana i otvora za prirodno provjetravanje mora da obezbjeđuje izmjenu vazduha i mikroklimatske uslove u ljetnom i zimskom periodu sa normativima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona. Član 106 U radnim prostorijama za obavljanje administrativnotehničkih i njima sličnih poslova, konstrukcionim i projektnim biroima, kopirnicama, salama za sastanke i pomoćnim prostorijama, mora se obezbijediti odgovarajući broj izmjena vazduha u toku jednog sata prema sljedećim normativima: 1. 1 izmjena / sat u garderobama, umivaonicima i kopirnicama; “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 15 od 20 2. 1,5 izmjena/sat u prostorijama za obavljanjeadministrativnih, stručnih i njim asličnih poslova, konstrukcionim i njima sličnim biroima; 3. 2 izmjene / sat u prostorijama za ličnu higijenu žena, trpezarijama i prostorijama za povremeno zagrijavanje radnika; 4. 3 izmjene / sat u salama za održavanje sastanaka; 5. 4 izmjene / sat u nužnicima; 6. 5 izmjena / sat u kupatilima. Član 107 Radne prostorije koje se zbog tehnološkog procesa ne mogu u potpunosti ili djelimično prirodno provjetravati (prostorije bez prozora, otvora i svjetlarnika) mogu se koristiti za rad: 1. ako klimatski uređaji stalno održavaju temperature, vlažnost i brzinu kretanja vazduha u granicama propisanim jugoslovenskim standardom; 2. ako je odgovarajućim uređajima odnosno mjerama zaštite omogućeno da koncentracija štetnih gasova, para i prašine bude u granicama propisanim jugoslovenskim standardima. Član 108 Vazduh za vještačko provjetravanje radnih prostorija odnosno vazduh za zagrijavanje kojim se istovremeno vrši i provjetravanje radnih prostorija ne smije sadržavati prašinu, dim, štetne gasove, neugodne mirise is l. Ubacivanje i izbacivanje vazduha pri vještačkom provjetravanju radnih prostorija mora biti tako da koncentracija zagađenja vazduha u zoni disanja radnika ne prelazi maksimalno dopuštene koncentracije štetnih gasova, para, magle i prašine (MDK). Ako svježi vazduh nije dovoljno čist, prije dovođenja, u radnu prostoriju mora da se pročisti putem posebnih uređaja (filtera, klimatskih uređaja is l). Otvori za dovođenje vazduha zaštićuju se od prodiranja stranih tijela žičanom mrežom, žaluzinama is l. Član 109 U radnim prostorijama sa normalnim mikroklimatskim uslovima, vještačkim provjetravanjem moraju se obezbijediti količine svježeg vazduha po zaposlenom radniku: 1. 30 m3/sat za radne prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 m3 slobodnog vazdušnog prostora; 2. 20 m3/sat za radne prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 do 40 m3 slobodnog vazdušnog prostora; 3. 40 m3/sat za radne prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje; Ako u radnim prostorijama zbog tehnološkog procesa ne postoje normalni mikroklimatski uslovi (razna zagađenja, štetna isparavanja, visoke temperature, vlaga is l) količina vazduha za vještačko provjetravanje određuje se u zavisnosti od stepena zagađenja vazduha, vlage, temperature i drugih štetnih faktora. Član 110 Na izvorima zagađenja vazduha u radnim prostorijama moraju biti postavljeni uređaji kojima se zagađeni vazduh neposredno odvodi sa mjesta nastajanja. Pri tehnološkim propisima kod kojih postoji opasnost izdvajanja otrovnih materija, uređaj iz prethodnog stava mora biti snavbdjeven rezervnim motorom koji će se koristititi u slučaju kvara na pogonskom motoru. Član 111 U radnim prostorijama, u kojima se pri tehnološkom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati zapaljive odnosno eksplozivne smjese, pritisak vazduha snižava se pomoću posebnog ventilacionog uređaja. Član 112 Pri provjetravanju, vazdušnom zagrijavanju i klimatizaciji radnih prostorija dopušteno je korištenje recirkulacionog vazduha, ako taj vazduh ne sadrži neugodne mirise ili zapaljive odnosno eksplozivne pare i ako ponovnim ubacivanjem takvog vazduha u radnu prostoriju neće biti prekoračene dopuštenegranice propisane jugoslovenskim standardima o maksimalno dopuštenoj koncentraciji štetnih gasova, para, magle i prašine (MDK). “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 16 od 20 Član 113 Radne prostorije, u kojima može doći do iznenadnog razvijanja velikih količina otrovnih, lako zapaljivih, ili eksplozivnih isparenja, moraju boiti opremljene, pored uređaja za redovno provjetravanje prostorije, i posebnim uređajima za provjetravanje koji automatski stupaju u dejstvo kad se prekorači dopuštena granica propisana jugoslovenskim standardima o maksimalno dopuštenim koncentracijama štetnih gasova, pare, magle i prašine (MDK). 21. Buka i vibracije Član 114 Građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije u kojima će se smjestiti oruđa za rad sa izvorima buke ili u koje će buka dopirati izvana, projektuju se u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i jugoslovenskim standardima u zavisnosti od vrste, osobina i uslova tehnološkog procesa. 22. Štetna zračenja Član 115 Pri projektovanju građevinskih objekata namijenjenih za radne i pomoćne prostorije u kojima će se javljati štetna zračenja (infracrvena, ultravioletna, jonizirajuća), ultrazvuk, ili jaka magnetska polja, primjenjuju se mjere zaštite na radu utvrđene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. 23. Pomoćne prostorije Član 116 Pomoćne prostorije (garderobe, kupatila, umivaonici, i druge prostorije za ličnu higijenu radnika, prostorije za spremanje i uzimanje hrane, za pušenje, prostorije za ličnu higijenu radnica; prostorije za povremeno zagrijavanje radnika, nužnici, pisoari, prostorije za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i zaštitnih sredstava i dr) smještaju se, po pravilu, u posebne građevinske objekte u blizini radnih prostorija ili u anekse uz radne prostorije. Pomoćne prostorije mogu se smještati u građevinske objekte namijenjene za radne prostorije, ako to priroda proizvodnog procesa i sanitarno-higijenski uslovi dozvoljavaju. Član 117 Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati svojoj namjeni, a visina ne može biti manja od 2,50 m. Član 118 Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na projektovanje, izvođenje i održavanje radnih prostorija, primjenjuju se in a pomoćne prostorije iz člana. 116 stav1. ovog pravilnika (podovi, zidovi, stropovi, krovovi, zagrijavanje, provjetravanje, osvjetljenost, izvođenje instalacija i dr.). 24. Garderoba Član 119 Za smještaj lične i zaštitne odjeće i obuće radnika obezbjeđuju se garderobe i to: posebno za radnike, a posebno za radnice. U izuzetnim slučajevima garderobe mogu bit i zajedničke. Ako je broj radnika manji od 20 i ako su poslovi takve prirode da ne zahtijevaju da ne zahtijevaju obavezno korištenje kupatila, za smještaj lične i zaštitne odjeće radnika mogu se koristiti i hodnici odnosno radne prostorije. Za smještaj lične i zaštitne odjeće i obuće radnika koji obavljaju poslove sa otrovnim i zaraznim materijama, kao i materijama sa neugodnim i štetnim mirisima, moraju se obezbijediti posebne prostorije neposredno uz radne prostorije. Član 120 Garderobe se projektuju, izvode i održavaju u zavisnosti od stepena zagađenosti, mjesta rada i vrste i prirode poslova koje radnici obavljaju i to: 1. za čiste poslove kod kojih postoje normalni uslovi rada, kao što su administrativni, trgovinski, časovničarski, finomehaničarski, graverski, krojački id r. mogu se izvesti garderobe sa vješalicama; “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 17 od 20 2. za prljave poslove kod kojih se u procesu rada razvija prašina koja nije izrazito štetna po zdravlje (tekstilna industrija, kudeljare, sortiranje krpa i otpadaka, pekarske, stolarske, bojadisarske, bravarske, limarske, mehaničarske radionice is l.) za čuvanje i držanje lične i zaštitne odjeće i obuće obezbjeđuju se jednostruki garderobni ormari; 3. za poslove kod kojih se u procesu rada razvijaju prašina, gasovi ili pare, izrazito štetni po zdravlje radnika(rad sa olovom, živom, parom, kiselinom, na izradi akumulatotra is l.) obezbjeđuju se dvostruki garderobni ormari. Ako se radnicima koji obavljaju te poslove, svakodnevno obezbjeđuje čista zaštitna odjeća, za čuvanje lične odjeće mogu biti jednostruki garderobni ormari. 4. za poslove koji se obavljaju sa otrovima, zaraznim i štetnim materijama obezbjeđuju se posebne garderobne prostorije sa dvostrukim garderobnim ormarima za ličnu i zaštitnu odječu i obuću, 5. za poslove koji se obavljaju u vlazi, kod kojih se u procesu rada ne razvija prašina, para ili gasovi (ledare, tvornice prehrambenih artikalapraonice – i sl.) obezbjeđuju se garderobe sa uređajem za sušenje odjeće i obuće; 6. za poslove koji se obavljaju u vlazi i pri kojima se razvijaju meterije štetne po zdravlje radnika (hemijska industrija is l.), obezbjeđuju se posebne garderobe za ličnu, a posebne za zaštitnu odjeću i obuću, s tim što garderoba za zaštitnu odjeću i obuću moraju imati i uređej za sušenje. Član 121 Za radnike koji su izloženi vlazi ili void u tolikoj mjeri da se njihova zaštitna odjeća i obuća ne može osušiti u toku šest sati u garderobama sa običnim ormarima, odnosno sa sistemom vješalica, instaliraju se uređaji koji omogućavaju sušenje odjeće i obuće. U tu svrhu mogu se koristititi komore za sušenje, ormari s cirkulacijom toplog i suhog vazduha i slično. Temperatura toplog vazduha za sušenje zaštitne odjeće i obuće ne smije prelaziti 313K(40 C). Član 122 Garderobni ormari izrađuju se i opremaju tako da ispunjavaju slijedeće uslove: 1. da imaju visinu najmanje 1,8m, a dubinu i širinu najmanje 35 cm; 2. da su izrađeni na nogarima visokim 15 cm odnosno da su smješteni na fiksnu podnožje visoko 15 cm, 3. da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju; 4. da su obojeni zaštitnom bojom; 5. da s unutrašnje strane imaju vješalice ili druga odgovarajuća sredstva za vješanje odjeće; 6. da u gornjem dijelu imaju police visine 30 cm; 7. da u donjem dijelu imaju odjeljak (police) za obuću; 8. da imaju brave koje se zaključavaju; Dvostruki garderobni ormari moraju biti izvedeni kao i jednostruki, osim širine koja ne može biti manja od 70 cm, a pregrada koja ih dijeli poširini na dva dijela mora biti tako izvedena da lična odjeća ne dolazi u dodir sa zaštitnom odjećom. Član 123 Ako je u prostorijama predviđen smještaj odjeće za više od 50 radnika, slobodni prolaz između garderobnih ormara mora biti najmanje od 100cm. Garderobne prostorije opremaju se klupama, ogledalima, pepeljarama i korpama za otpatke. 25. Kupatila Član 124 Za radnike koji obavljaju poslove pri kojima dolazi do pljanja, kvašenja tijela i odjeće, znojenja, pojava velikih količina prašine ili neugodnih mirisa, koji rade sa otrovima, zaraznim ili jonizirajućim materijama, kao i radnike koji učestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala, moraju se obezbijediti kupatila. Kupatila se projektuju, izvode i održavaju posebno za radnike, a posebno za radnice. Član 125 U kupatilima se obezbjeđuje toplai hladna voda, predprostor za prilagođavanje temperature i proctor za presvlačenje koji omogućuje da odjeća i obuća radnika bude zaštićena od prskanja vodom. Temperatura vazduha za vrijeme upotrebe kupatila ne može biti niža od 298K(25C). Podovi i zidovi kupatila izrađuju se od materijala koji ne propuštaju vodu i koji se lako čiste. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 18 od 20 Član 126 Broj tuševa u kupatilu određuje se u zavcisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni, i to: 1. jedan tuš za najviše 5 radnika ako se u procesu rada javlja prašina, štetne materije, neugodni mirisi,jako znojenje ili dolazi do kvašenja odjeće(termička obrada metala, pečenje plastičnih materijala, lijevanje metala, transportni radovi sa teretima u rastresitom stanju, transport sirovih koža, u mlinskoj industriji, prerada ribe, obrada drveta, bojenje i špricanje is l.); 2. jedan tuš za najviše 10 radnika, ako se obavljaju poslovi prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala(proizvodnja kruha i tjestenina, mesnih proizvoda is l.). Kod obavljanja poslova koji isu navedeni u prethodnom stavu obezbjeđuje se 1 tuš na najviše 20 radnika. Član 127 U kupatilima tuševi se mogu postavljati grupno ili pojedinačno. Ako je tuš postavljen u kabini širina i dužina kabine ne može biti manja od 90x90cm. Član 128 U zajedničkim kupatilima sa tuševima mora se predvidjeti odgovarajući predprostor za odlaganje odjeće i obuće, odnosno za sprečavanje nagle promjene temperature u prostoriji. 26. Umivaonici Član 129 Umivaonici, po pravilu, treba da budu smješteni u posebne prostorije povezane sa garderobom i to posebno za radnike, a posebno za radnice. Ako to process rada dopušta, umivaonici se mogu smjestiti i u radne prostorije. Član 130 Umivaonici se projektuju, izvode i održavaju tako da ispunjavaju uslove u pogledu broja slavina, obezbjeđenja hladne i topple vode, materijala od koga su izrađeni i obezbjeđenja sredstava ili uređaja za sušenje ruku u zavisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika. Član 131 Broj slavina u umivaonicima određuje se u zavisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni i to: 1. jedna slavina za najviše 50 radnika za poslove na kojima nema štetnosti(administrative, tehnički i njima slični poslovi); 2. jedna slavina za najviše 20 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jačeg znojenja, pojave prašine ili vlage, kvašenja odjeće i ruku; 3. jedna slavina za najviše 15 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odjeće, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih količina prašine; 4. jedna slavina za najviše 10 radnika ako se pri obavljanju poslova izdvajaju štetne materije i neugodni mirisi, dolazi do jonizirajućih zračenja ili zagađuje odjeća. 27. Prostorije za ličnu higijenu radnika Član 132 U građevinskom objektu sa radnim prostorijama u kojima su zaposlene radnice na poslovima pri čijem vršenju dolazi do prljanja, kvašenja tijela i odjeće, prekomjernog znojenja, velikih količina prašine ili neugodnih mirisa, koji rade sa otrovnim, zaraznim ili jonizirajućim materijama koje rade u procesu prerade prehrambenih proizvoda, ili izrade sterilnih meterija, mora se obezbijediti posebna prostorija sa toplom i hladnom vodom za ličnu higijenu radnica. Prostorija iz prethodnog stava mora biti odvojena od drugih prostorija predprostorom i opremljena posebnim kabinamapovršine najmanje1,5m2 i umivaonicima za pranje ruku, te smještena u neposrednoj blizini nužnika, po pravilu, što bliže mjestu rada radnica. Broj kabina određuje se prema broju zaposlenih radnica, a najmanje po jedna kabina na svakih 50 zaposlenih radnica, ako broj zaposlenih radnica ne prelazi 300.Na svakih daljnjih 100 zaposlenih radnica mora se obezbijediti još najmanje po jedna kabina. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 19 od 20 Kabine iz stava 2. ovog člana moraju imati odgovarajuću opremu koja služi za održavanje lične higijene(bide, stolić,ogledalo, higijenska posuda za otpadke i potrošni material). 28. Nužnici Član 133 Nužnici se projektuju, izvode i održavaju, po pravilu, posebno za radnike a posebno za radnice. U višespratnim građevinskim objektima nužnici se obezbjeđuju na svakom spratu. U građevinskom objektu u kome su radne prostorije, udaljenost nužnika od najudaljenijeg mjesta rada ne može biti veća od 100 m, a ako se nužnici nalaze izvan građevinskog objelkta ta udaljenost ne može biti veća od 200m. Član 134 Broj nužnika u građevinskom objektu u kome su radne prostorije, određuje se prema broju zaposlenih radnika. Za najviše 30 radnika odnosno 20 radnika mora se obezbijediti po jedan nužnik, a uz nužnik za radnike i jedan pisoar. Nužnici se obezbjeđuju u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. Površina poda kabine ne može biti manja od 90 cmx120cm. Član 135 U građevinskom objektu u kome su smještene radne prostorije nužnici moraju imati predprostore sa vratima koja se sama zatvaraju i uređaj za vodeno ispiranje. Predprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom(lavaboom) na njaviše četiri nužnika. Prostorije nužnika moraju imati odgovarajuću ventilaciju. Nužnik mora imati vrata koja se zatvaraju sa unutrašnje strane. Pored glavne opreme nužnika, koja se sastoji od školjke i uređaja za vodeno ispiranje, kabina nužnika mora se opremiti i napravom za toaletni papir, zidnom vješalicom ili klinom. Član 136 Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske školjke i uspravni pisoari. Pisoari moraju biti izrađeni od materijala koji se lako pere. Dužina panel pisoara, mora odgovarati broju zaposlenih radnika, tako da se obezbjjedi dužina zida od 60cm za najviše 30 radnika. Panelpisoari koji predstavljaju ravni dio zida moraju biti izrađeni od materijala koji jeotporan na mokraću. Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj dužini. Žljeb za odvod vode mora se postaviti ispod nivoa poda i imati lagani pad prema slivniku. 29. Prostorije za uzimanje hrane Član 137 Ako u građevinskim objektima postoje posebne prostorije za uzimanje hrane (trpezarije), njihova veličina odnosno površina i broj stolova moraju odgovarati broju zaposlenih radnika, rasporedu smjena i drugim uslovima. Član 138 U građevinskim objektima namijenjenim za radne prostorije u kojima se obavljju poslovi pri kojim dolazi do prljanja, kvašenja tijela i odjeće, prekomjernog znojenja, pojave velikih količina prašine ili neugodnih moirisa, za radnike koji rade sa otrovnim, zaraznim ili jonizirajućim materijama, kao i za radnike koji učestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade streilnih materija, moraju se predvidjeti i obezbijediti posebne prostorije za uzimanje hrane. Ispred prostorije za uzimanje hrane postavljaju se umivaonici sa tekućom, a po potrebi, i toplom vodom. Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju imati odgovarajuću ventilaciju. 30. Prostorije za pušenje Član 139 Ako je zbog prirode procesa rada zabranjeno pušenje u radnim prostorijama i u krugu osnovne organizacije, moraju se predvidjeti posebne prostorije za pušenje. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 20 od 20 Veličina prostorija za pušenje zavisi od broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni. Prostorije za pušenje moraju imati odgovarajuću ventilaciju, izvedenu tako da ista obezbjeđuje što povoljnije uslove u pogledu čistoće vazduha id a su opremljene sa dovoljnim brojem pepeljara. III – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 140 Postojeći građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije i radne prostore moraju se uskladiti sa opštim mjerama zaštite na radu propisanim ovim pravilnikom u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Odredbe člana 12. stav 1. tačka 3. ovod pravilnika ne odnosi se na radnhe prostorije sa proizvodnim procesima koje su već izgrađene, ili čija je izgradnja otpočela u 1987. godini, pod uslovom da se u tim prostorijama obezbijede odgovarajući uslovi rada drugim mjerama zaštite na radu(površina prostorija, kubatura vazduha, ventilacija id r.). Član 141 Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije(“Službeni list SFRJ” br.27/67, 29/67 i 41/68) preuzete kao odredbe republičkih propisa(član 118. tačka 21. Zakona o zaštiti na radu. Član 142 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu S RBiH”. Broj:08-17-724 14.februara 1988.godine Predsjednik Sarajevo Republičkog komiteta za rad i zapošljavanje Mr Mato Pačak. s.r.
Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 05/86 27.02.1986 zaštita na radu,drvo,obrada drveta
Pravilnik o posebnim mjerama i normativima zaštite na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 47/70 29.10.1970 zaštita na radu,koža Na osnovu člana 52. stav 4, u vezi sa članom 41. Osnovnog zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SFRJ", br. 15/65 i 28/66), u saglasnosti sa saveznim sekretarom za privredu, Savezni savet za rad propisuje Pravilnik o posebnim merama i normativima zaštite na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože Pravilnik je objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 47/70 od 29.10.1970. godine. Vidi: čl. 69. tač. 21. Zakona - RS, 42/91-1649. I OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se posebne mere i normativi zaštite na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože. Član 2. Pod preradom i obradom kože i krzna, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se sve tehnološke operacije i radovi kojima se sirova koža pretvara u učinjenu kožu ili krzno. Pod obradom kožnih otpadaka (mešine, dlake, rogova i dr.), u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se sve tehnološke operacije i radovi pri skidanju, konzerviranju i uskladištenju otpadaka do njihovog otpremanja odnosno prerañivanja u lepilo i druge proizvode. Član 3. Na oruña za rad i ureñaje kojima se vrše tehnološke operacije i radovi iz člana 2. ovog pravilnika primenjuju se opšte mere i normativi zaštite na radu propisani Pravilnikom o opštim merama i normativima zaštite na radu na oruñima za rad i ureñajima ("Službeni list SFRJ", br. 18/67), ako ovim pravilnikom nije drukčije odreñeno. Član 4. Na odreñivanje lokacije za izgradnju grañevinskog objekta za vršenje tehnoloških operacija i radova iz člana 2. ovog pravilnika (skladišta sirove kože, kožare i krznare), kao i na izgradnju radnih i pomoćnih prostorija, vodovoda, kanalizacije i mesta za odstranjivanje otpadaka kože, primenjuju se opšte mere i normativi zaštite na radu propisani Pravilnikom o opštim merama i normativima zaštite na radu za grañevinske objekte namenjene za radne i pomoćne prostorije ("Službeni list SFRJ", br. 27/67, 29/67 i 41/68), kao i druge mere zaštite odreñene posebnim propisima o zaštiti od požara, zagañivanja vode i vazduha i sl., ako ovim pravilnikom nije drukčije odreñeno. Član 5. Zabranjena je obrada koža od životinja za koje nadležni veterinarski organ nije izdao potvrdu da su zdrave odnosno da nisu zaražene. Član 6. Na obradi kože (transport u skladištima sirove kože, rad na mašinama, rad u sušarama, rad na bojenju i lakiranju kože) mogu se zapošljavati samo telesno zdrava lica koja su navršila 18 godina života i koja su stručno osposobljena za takve poslove. II POSEBNE MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU 1. Prostorije za uskladištenje sirove kože i otpadaka i prostorije za sušenje sirove kože Član 7. Prostorija za uskladištenje sirove kože (skladište) mora biti smeštena u zgradi čiji su zidovi i tavanica izgrañeni od čvrstog materijala. Član 8. Zidovi i tavanice prostorija za uskladištenje sirove kože moraju biti glatki i izgrañeni od materijala pogodnog za krečenje. Zidovi do visine od 2 m iznad poda moraju biti izrañeni od materijala odnosno obloženi ili presvučeni materijalom koji ne propušta vodu i koji se može lako prati i dezinfikovati (keramičke pločice, cementna glazura, masna boja i sl.). Član 9. Podovi prostorija za uskladištenje sirove kože i otpadnih materijala (rogova, kostiju, papaka i sl.), kao i drugih prostorija u kojima se s obzirom na prirodu posla razliva voda, moraju biti izrañeni od vodonepropusnog materijala tako da se mogu lako čistiti i prati. Ivice podova i uglovi zidova moraju biti izvedeni zaobljeno, a pod mora imati nagib prema slivniku. Otvori slivnika za otpadne vode moraju, radi čišćenja, imati lako pristupačne rešetke i sifone. Član 10. Prozori i drugi otvori na prostorijama za uskladištenje sirove kože moraju imati guste mreže, radi sprečavanja pristupa insektima u takve prostorije. Član 11. Prostorije za uskladištenje soljene sirove kože i prostorije za uskladištenje suve sirove kože moraju biti meñusobno odvojene. Član 12. Prostorija za sušenje sirove kože (sušara) treba, po pravilu, da bude odvojena od ostalih radnih prostorija, ako odvoñenje zagañenog vazduha nije efikasno obezbeñeno. Član 13. Posebne prostorije, odvojene od ostalih prostorija, moraju se obezbediti i za: smeštaj sirovih koža, soli i drugih pomoćnih sredstava za reduciranje bihromata, otrovnih, jetkih i nagrizajućih materija (hemikalija) ili lako zapaljivih materijala, topljenje masti, zagrevanje lakova i dr., stapanje natrijum sulfida, a, po potrebi, i za druge namene zavisno od specifičnosti tehnoloških operacija. Član 14. Uskladištenje sirovih koža ne sme se vršiti u proizvodnim prostorijama. Član 15. Materijal za pakovanje, koji će se ponovo upotrebiti, mora se odmah posle raspakivanja sirovih koža dezinfikovati rastvorom hlornog kreča ili drugim dezinfekcionim sredstvom. Odbačeni i nepotrebni materijal (užeta od slame, like i sl.) i smeće koji ostaju posle raspakivanja sirovih koža, moraju se odmah spaliti. Član 16. Podovi prostorija za uskladištenje sirove kože moraju se najmanje jedanput nedeljno prati. Krečenje zidova i tavanica prostorija iz stava 1. ovog člana mora se vršiti najmanje dva puta godišnje. Podovi prostorija iz stava 1. ovog člana, kao i zidovi takvih prostorija do visine 2 m, moraju se dezinfikovati uvek kad se takve prostorije isprazne. Dezinfekcija cele prostorije mora se na navedeni način vršiti najmanje dva puta godišnje. Član 17. Ako sirove kože potiču od stoke zaklane bez pregleda od strane nadležnog veterinarskog organa, moraju se, u smislu člana 43. stav 1. Osnovnog zakona o merama za unapreñivanje stočarstva i o zdravstvenoj zaštiti stoke ("Službeni list SFRJ", br. 16/65), smestiti u posebnu prostoriju predviñenu za tu namenu dok taj organ ne donese odluku o daljem postupku sa takvim kožama. Član 18. Otpaci (rogovi, kosti, papci i dr.) mogu se privremeno smeštati u potpuno odvojene prostorije, s tim da se što pre a najmanje jedanput u toku meseca otpreme na dalju preradu. Prostorije za otpatke iz stava 1. ovog člana moraju biti izgrañene i opremljene kao i prostorije za uskladištenje sirove kože. Član 19. Podovi prostorija iz člana 18. ovog pravilnika moraju se redovno prskati rastvorom karbolne kiseline ili drugim odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom, radi sprečavanja truljenja. Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju, po potrebi, imati ureñaje za veštačko (prinudno) provetravanje. Član 20. Otpaci koji nastaju prilikom obrade kože (mešina i sl.) a podložni su truljenju, moraju se što češće a najmanje jedanput u toku smene iznositi iz radnih prostorija i do otpremanja smeštati u posebno ozidane komore ili jame. Komore ili jame iz stava 1. ovog člana moraju biti što udaljenije od radnih prostorija i moraju se redovno prazniti odnosno iz njih se moraju otpaci iz stava 1. ovog člana redovno otpremati. Član 21. Na uočljivom i vidnom mestu u prostoriji za uskladištenje sirove kože mora biti istaknuto pismeno uputstvo za rad, kojim se odreñuje postupak pri radu sa kožama i otpacima, vreme i način dezinfikovanja takve prostorije i mere koje treba preduzeti u slučaju ozleda pri radu. 2. Prostorije za štavljenje i preradu kože Član 22. U prostorijama za štavljenje i preradu kože u kojima se zimi odnosno za vreme hladnih dana razvija velika količina vodene pare koja nastaje od tople vode i vodenih rastvora, moraju se obezbediti propisani mikroklimatski uslovi i sprečavati kondenzovanje pare na zidovima i tavanicama. Zamagljivanje prostorija iz stava 1. ovog člana, po pravilu, se sprečava zatvaranjem odnosno pokrivanjem izvora pare (gde god je to moguće) i odvoñenjem pare, magle i isparenja posebnim usisnim ureñajem izvan prostorije. Protiv zamagljivanja mogu se primenjivati i druge tehničke mere, kao npr. održavanje odgovarajućeg nivoa temperature u prostoriji ubacivanjem toplog vazduha, toplotnom izolacijom objekta i dr. Član 23. Prostorije u kojima se vrši močenje, luženje, štavljenje i sl., moraju se svakodnevno čistiti i prati. Zidovi prostorija u kojima se sirova koža ispira i omekšava u vodi moraju se prati i odgovarajućim dezinfekcionim rastvorom. Član 24. Na radnim mestima na kojima se vrši prerada kože ne smeju se skupljati veće količine otpadaka (mesina i dr.). Ova mesta moraju biti održavana tako da su obezbeñena od klizanja. Član 25. Pripremanje i doziranje hemijskih i drugih sredstava za preradu kože i krzna mora se vršiti na za to pogodnom mestu i na način koji nije štetan po zdravlje radnika (korišćenjem usisnih ureñaja, gasnih maski i sl.). 3. Jame i kanali Član 26. Jame koje su ugrañene u prostorije za močenje, luženje, štavljenje i slične tehnološke operacije, moraju biti natkrivene ili moraju imati ivice visine najmanje 20 cm iznad poda prostorije. Ivice jama koje se nalaze ispod rotacionih buradi moraju biti ograñene ogradom visine najmanje 10 cm. Takva ograda mora imati posebne otvore radi oticanja razlivene tečnosti u jamu. Član 27. U jame, u kojima se mogu pojaviti otrovni, omamljujući ili eksplozivni gasovi i pare, ne sme se ulaziti bez prethodnog provetravanja jame ili otklanjanja opasnosti na neki drugi proveren i siguran način. Ako se u jami iz stava 1. ovog člana moraju hitno izvršiti neki kratkotrajni radovi spuštanjem radnika u jamu, moraju se preduzeti mere štite života i zdravlja radnika, i to: radnik koji se spušta u jamu mora biti vezan užetom, a drugi radnik mora izvan jame pridržavati uže i nadzirati rad prvog; slobodni kraj užeta mora biti vezan da ne bi pao u jamu. Pušenje i prilaz jami sa otvorenom vatrom je zabranjeno. Član 28. Pri čišćenju i drugim radovima u jamama, odvodnim kanalima i na drugim mestima na kojima se pojavljuju otrovi, omamljujući i eksplozivni gasovi i pare, mora se prethodno obezbediti primenjivanje mere zaštite predviñene u članu 27. ovog pravilnika, kao i drugih odgovarajućih mera lične zaštite radnika (upotreba gas-maske i dr.). Član 29. Radnici koji rade na čišćenju podzemnih kanala i jama u kojima se skupljaju ili slivaju otpadne vode, moraju biti opremljeni odgovarajućim ličnim zaštitnim sredstvima za zaštitu disajnih organa (maskama, izolacionim aparatima i dr.) i za zaštitu protiv ostalih štetnih uticaja. Radove iz stava 1. ovog člana moraju vršiti uvek zajedno najmanje dva radnika uz prethodno primenjivanje zaštitnih mera predviñenih u čl. 27. i 28. ovog pravilnika. Član 30. Odvodni kanali u prostorijama iz člana 22. ovog pravilnika moraju biti izvedeni tako da se voda sa podova sliva u njih bez zaustavljanja. Slivnik na kanalu u prostoriji u kojoj se skida mesina mora imati rešetku za zadržavanje mesine. Poklopci na kanalu i slivnici moraju biti izvedeni tako da ne propuštaju isparenja i vodene pare (pomoću sifona i sl.). 4. Rotirajuće bačve Član 31. Rotirajuće bačve moraju biti izgrañene odnosno zaštićene tako da ne ugrožavaju radnika pri radu (zaštitna ograda, oklop i sl.). Zaštitna ograda, postavljena na strani prilaza bačvi, mora imati visinu najmanje 1,30 m iznad poda radne prostorije. Ova ograda mora biti takva da se može lako, bez teškoća, skidati i ponovo nameštati. Pre puštanja rotacionih buradi u pokret, ograde se moraju uvek postaviti na svoje mesto. Konstrukcija zaštitne ograde mora biti izvedena tako da se bačva ne može staviti u pokret dok se ograda ne postavi na svoje mesto (električnim kontaktorom i sl.). Član 32. U rotirajućim bačvama i polubačvama ne smeju se upotrebljavati lakozapaljivi rastvarači (benzin, špirit i sl.) radi odmašćivanja. Ako se, izuzetno, takva sredstva koriste, moraju se preduzeti odgovarajuće mere zaštite protiv eksplozije i požara. Član 33. Ako rotirajuća bačva ima rešetkasta vrata kroz koja može otpadna voda za vreme rotacije oticati, mora se ispod nje na podu staviti naprava za prikupljanje i oticanje otpadne vode. 5. Skidanje dlake, mesine i okrajaka Član 34. Pri ručnom skidanju dlake i mesine, kao i pri obrezivanju okrajaka, otpaci se moraju skupljati u odgovarajuću posudu i povremeno uklanjati na za to odreñeno mesto, da bi se otklonila klizavost poda. Član 35. Ručice odnosno drške noževa za obrezivanje okrajaka, kao i za skidanje dlake i mesine, moraju na strani noža imati proširenje odnosno kožni štitnik, koji sprečava skliznuće ruke radnika prema oštrici noža. Član 36 Mašine sa rotirajućim valjcima na kojima su oštri ili tupi noževi (za skidanje dlaka i mesine, ceñenje, izravnavanje i dr.) moraju biti obezbeñene od zahvata ruke radnika i povreñivanja noževima, i to na jedan od načina propisanih za mašine za završnu obradu kože sa valjcima. Postolje na kom radnik stoji pri opsluživanju mašine iz stava 1. ovog člana mora biti izrañeno tako da omogućava oticanje vode, dlaka, mesine i sl. i sprečava klizanje radnika (drvene ili čelične letve i dr.). Član 37. Na radna mesta obrezivanja i formiranja kože električnim makazama, zbog mogućnosti zahvata prstiju od noža koji rotira i nemogućnosti primenjivanja efikasne mehaničke zaštite, moraju se postavljati vešti i za takav posao dobro obučeni radnici. 6. Mašine za cepanje i izravnavanje kože Član 38. Na mašini za cepanje kože i mokro šišanje krzna mora se pokriti onaj deo noža koji se ne koristi za rezanje. Mesto ulaza kože u mašinu mora biti zaštićeno tako da prsti radnika koji opslužuje mašinu ne mogu dospeti meñu valjke odnosno na nož mašine. Član 39. Uvlačenje kože u mašinu za cepanje kože mora se vršiti samo pomoću podesnog alata (drvenih štapića i sl.). Član 40. Na mašini za struganje kože pomoću koje se odstranjuje suvišni deo tkiva radi izravnavanja debljina kože, oštrenje noževa mora se vršiti automatski. Mesto ulaza kože u mašinu mora biti zaštićeno tako da prsti radnika koji opslužuje mašinu ne mogu dospeti meñu valjke. Zaštita se, po pravilu, izvodi postavljanjem zaštitnog štita. Član 41. Pod ispod mašina iz čl. 38. do 40. ovog pravilnika mora biti izveden tako da se lako odvodi isceñena voda. Postolje ispod mašine na kom radnik stoji mora da ispunjava uslov iz stava 2. člana 36. ovog pravilnika. Član 42 Električna instalacija, elektromotori i ostali električni ureñaji mašina iz čl. 31. do 33, člana 36. i čl. 37. do 41. ovog pravilnika, moraju biti izrañeni, postavljeni i uzemljeni prema Tehničkim propisima za izvoñenje elektroenergetskih instalacija u zgradama (Dodatak "Službenog lista SFRJ", br. 43/66). 7. Uljanje kože za ñonove Član 43. Pri prskanju krupona, vrata i okrajine uljima pomoću pištolja u zatvorenoj prostoriji, mora se obezbediti efikasna ventilacija na radnim mestima. Ureñaji za prskanje i ureñaji za ventilaciju moraju se protivpožarnim merama obezbediti protiv paljenja i eksplozije raspršenih para i gasova ulja. Član 44. Pod radnog mesta radnika koji vrši uljanje kože mora se obezbediti protiv klizanja i nečistoće. Radno mesto i prostorija moraju se češće prati toplom vodom i sredstvima za odmašćivanje. 8. Kuvanje laka, masti i sl. Član 45. Kuvanje laka, masti i sl. mora se vršiti u zasebnoj prostoriji u kojoj je obezbeñena dobra ventilacija. Kotlovi za kuvanje laka, masti i sl. moraju imati poklopce koji se mogu lako i dobro zatvoriti pri izbijanju požara. Iznad kotlova za kuvanje laka, masti i sl. moraju biti postavljeni skupljači ventilacionih ureñaja za odsisavanje para i gasova. Prostorija iz stava 1. ovog člana mora imati sredstva za efikasno gašenje požara u začetku (aparat za gašenje, pesak i dr.). Član 46. Rastapanje i redukcija hromnog rastvora mora se vršiti u zasebnoj prostoriji odnosno na otvorenom prostoru dovoljno udaljenom od drugih radnih mesta i radnih prostorija. Zasebna prostorija iz stava 1. ovog člana mora biti velika i mora imati ureñaj za efikasnu ventilaciju. Posude u kojima se kuva hromni rastvor u zatvorenim prostorijama treba, po pravilu, da imaju mehaničke mešalice. Član 47. Posude u kojima se vrši rastapanje i redukcija hromnog rastvora moraju biti od materijala otpornog na kiseline (poolovljene posude i sl.). 9. Rad sa hemijskim sredstvima Član 48. Rad sa hemijskim sredstvima na luženju, nagrizanju, skidanju dlake, štavljenju i drugim sličnim tehnološkim operacijama obrade kože, vrši se prema uputstvima proizvoñača odnosnih sredstava, ako ovim pravilnikom nije drukčije odreñeno. Član 49. Lakozapaljive, eksplozivne, otrovne i jetke materije koje se upotrebljavaju pri obradi kože ne smeju se uskladištavati u radnim prostorijama. Uskladištavanje takvih materija vrši se u podesnim sudovima koji se drže u zaključanim posebnim prostorijama. Član 50. Lakozapaljive, eksplozivne, otrovne i jetke materije smeju se izdavati u količinama koje su potrebne za tekuće odnosno redovno vršenje posla, i to samo licu koje poznaje opasnosti pri rukovanju sa odnosnom materijom. 10. Mašine za završnu obradu kože Član 51. Mašine sa valjcima za struganje mesine i lica kože (blanširanje, izravnavanje nabora, poliranje, četkanje, lomljenje, glačanje, bojenje, istezanje, sušenje, češljanje i suvo čišćenje krzna i sl.) moraju biti konstruisane odnosno zaštićene tako da ruka radnika ne može biti zahvaćena rotirajućim valjcima, noževima i drugim pokretnim delovima mašina. Valjci mašina treba da su oklopljeni odnosno pokriveni ili opremljeni odgovarajućom vrstom zaštite (zaštitnom mrežom, zaštitnim branikom, dovoljno dugačkim stolom za ulaganje i dr.). Član 52. Mašine za završnu obradu kože na kojima istovremeno rade dva radnika moraju imati sigurnosni ureñaj za puštanje u rad kojim upravljaju oba radnika tako da bez njihovog istovremenog posredstva mašina se ne može staviti u pogon. Radnici moraju pre početka rada ispitati funkcionisanje zaštitne naprave na takvim mašinama. Član 53. Mašine za blanširanje, brušenje, četkanje kože i druge mašine koje pri radu stvaraju prašinu, moraju imati posebni ureñaj za odsisavanje nastale prašine. Motori, sklopke i drugi električni ureñaji na mašinama iz stava 1. ovog člana moraju biti zaštićeni od prodiranja prašine, odnosno moraju biti postavljeni izvan prostora koji je ugrožen od zapaljive odnosno eksplozivne prašine. Član 54. Za vreme brušenja noža mora se na mašinama za blanširanje isključiti rad ureñaja za odsisavanje prašine zbog opasnosti od požara. Član 55. U blizini mašina za blanširanje, brušenje ili četkanje kože, moraju biti postavljeni aparati za gašenje požara, posuda sa peskom ili vodom i sl. 11. Glačala i prese Član 56. Radno mesto na ručnom glačanju kože mora se, radi zaštite od prekomerne toplote, na pogodan način prirodnim ili veštačkim putem provetravati. Član 57. Prese za glačanje kože koje rade na hidraulični pritisak ili prese za glačanje sa valjcima na posnik moraju imati u prostoru glačanja ureñaje za zaštitu prstiju radnika. Član 58. Ureñaj za prekid rada hidraulične prese mora biti izveden tako da ga, po potrebi, može aktivirati bilo koji od roba poslužioca, i to nezavisno jedan od drugog. Član 59. Na radnom mestu kod presa za glačanje koža mora stajati na raspolaganju odgovarajući pomoćni alat za rasprostiranje kože pre glačanja (motka i sl.). Član 60. Radi zaštite poslužioca od prekomerne toplote koju zrači presa za glačanje kože, moraju se primeniti mere zaštite predviñene Pravilnikom o opštim merama i normativima zaštite na radu na oruñima za rad i ureñajima. 12. Bojenje i lakiranje kože Član 61. Prostorije u kojima se vrši bojenje i lakiranje kože i krzna ručnim putem pomoću četaka ili umakanjem u rastvore boja sa lako isparljivim rastvaračima (acetonom, etil-acetatom, amil-acetatom i dr.), moraju imati ureñaje za efikasno provetravanje. Mesta na kojima se radnici zadržavaju pri bojenju kože i krzna umakanjem u posude sa rastvorom boja treba odrediti tako da radnici budu što bolje zaštićeni od štetnog dejstva gasova i para. Član 62. Mašine za mehaničko bojenje i lakiranje kože i krzna moraju biti priključene na poseban ureñaj za usisavanje gasova i para i njihovo bezopasno odvoñenje izvan radne prostorije na mesta sa kojih se ne mogu ponovo vraćati u prostoriju. Odvoñenje gasova i para iz stava 1. ovog člana u dimne kanale na koje su priključene peći, zabranjeno je. Član 63. Bojenje i lakiranje kože prskanjem lakozapaljivih boja mora se vršiti u posebnim prostorijama, i to u posebnim kabinama za prskanje koje imaju ureñaje sa jakim dejstvom usisavanja i odvoñenja gasova i para. Kabine za bojenje i lakiranje kože prskanjem i ureñaji u njima, moraju biti izgrañeni od nezapaljivog materijala. Član 64. Električna instalacija, ureñaji i aparati u prostorijama za bojenje i lakiranje iz čl. 61. do 63. ovog pravilnika moraju biti izgrañeni u skladu sa Propisima o električnim postrojenjima na nadzemnim mestima ugroženim od eksplozivnih smeša (Dodatak "Službenog lista SFRJ", br. 18/67). Svi metalni delovi kabina za lakiranje kože prskanjem moraju biti propisno uzemljeni. Član 65. U prostorijama za bojenje i lakiranje kože, pored mera predviñenih u članu 64. ovog pravilnika, moraju se preduzeti i odgovarajuće mere protivpožarne zaštite predviñene važećim propisima za rad u prostorijama sa lakozapaljivim materijalima. U prostorijama za bojenje i lakiranje kože moraju se u blizini radnih mesta stalno nalaziti ispravna sredstva za gašenje požara u začetku (aparati za gašenje, sudovi sa peskom ili vodom i sl.). Član 66. Naslage prosutih boja i lakova u prostorijama iz člana 65. ovog pravilnika, kao i ostaci ili talozi boja i lakova u sudovima i rezervoarima u kojima se oni čuvaju, moraju se svakodnevno uklanjati. Tekstilne krpe za brisanje i čišćenje četaka ili obojenih površina moraju se posle upotrebe baciti u posebnu metalnu posudu sa poklopcem, smeštenu na sigurnom mestu. Ovu posudu treba svakodnevno prazniti a krpe bacati u otpad ili izgoreti da ne bi došlo do samozapaljenja krpa u posudi. Čuvanje nitrolakova i uljanih boja u zajedničkoj prostoriji nije dopušteno. Član 67. Na radnim mestima na kojima je vršenje poslova naročito opasno po život i zdravlje radnika (npr. bojenje i lakiranje lakozapaljivim materijama, kuvanje masti i lakova, odmašćivanje benzinom i drugim lakozapaljivim i po zdravlje štetnim materijama), moraju se, na vidnom mestu, istaći izvodi iz opšteg akta radne organizacije o bezbednosti pri radu na takvim mestima. 13. Sredstva lične zaštite na radu i lična zaštitna oprema Član 68. Radnicima koji vrše tehnološke operacije i radove iz člana 2. ovog pravilnika, zavisno od vrste štetnog dejstva pojedinih materija i radova, daju se na korišćenje potrebna sredstva lične zaštite i lična zaštitna oprema u skladu sa odredbama Pravilnika o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Službeni list SFRJ", br. 35/69). Član 69. Zaštitna odeća radnika koji rade sa sirovim kožama mora se redovno prati a najmanje jedanput nedeljno, i po potrebi dezinfikovati. Zabranjeno je da zapošljena lica zaštitnu odeću odnose kući na pranje ili da izlaze iz kruga radne organizacije odeveni u zaštitnu odeću. Član 70. Radnici koji rade sa sirovim kožama moraju pre ulaska u prostoriju za uzimanje hrane skinuti zaštitnu odeću, a ruke dobro oprati toplom vodom, sapunom i dezinfekcionim sredstvom. 14. Zajedničke odredbe Član 71. Radnici koji pri radu dolaze u neposredni dodir sa sirovim kožama moraju, pre stupanja na rad, upoznati opasnosti od zaraza koje mogu prouzrokovati sirove kože. Član 72. Radnici koji imaju bilo kakve otvorene ozlede, a naročito na vratu, licu i rukama, ne smeju se rasporeñivati na radna mesta na kojima bi ozleñeno mesto moglo doći u dodir sa sirovim kožama. III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 73. Ako sprovoñenje mera i normativa zaštite propisanih ovim pravilnikom za postojeće grañevinske objekte zahteva veća ili posebna investiciona ulaganja, za usklañivanje takvih grañevinskih objekata sa merama i normativima zaštite propisanim ovim pravilnikom važi odredba člana 82. stav 2. Pravilnika o opštim merama i normativima zaštite na radu za grañevinske objekte namenjene za radne i pomoćne prostorije. Član 74. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o higijenskim tehničkim merama pri radu na preradi koža (kožare) - ("Službeni list FNRJ", br. 98/47). Član 75. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od danas objavljivanja u "Službenom listu SFRJ". Br. 396/1-6 17. septembra 1970. godine Beograd Predsednik Saveznog saveta za rad, Anton Polajnar, s.r. IZMENE Član 69. tačka 21. Zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS" br. 42/91 od 18.7.1991. godine. Član 69. Do donošenja propisa o opštim i posebnim merama zaštite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primenjivaće se mere zaštite na radu (pravila), sadržana u sledećim propisima: ... 21. Pravilnik o posebnim merama i normativima zaštite na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože ("Sl. list SFRJ", br. 47/70); ...
Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 35/69 12.11.1969 zaštita,zaštitna oprema "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 1 od 12 PRAVILNIK O SREDSTVIMA LIČNE ZAŠTITE NA RADU I LIČNOJ ZAŠTITNOJ OPREMI I. OPĆTE ODREDBE Član 1. Radi zaštite organizma i delova tela, licima koja su za vreme rada izložene određenim vrstama opasnosti i štetnosti stavljau se na raspolaganje sredstava lične zaštite (u daljem teksu : sredstva) odnosno stavljaju se na raspolaganje lična zaštitna oprema ( u daljem tekstu: oprema), ako je dejstvo opasnosti i štetnosti ne može drugim merama zaštite na radu otkloniti. Radovi na kojima se koriste sredstva i oprema, uslovi koje u pogledu materlija, dimenzija i oblika mora da ispunjava sredstvo odnosno prema, kao i određene vrste opasnosti i štetnosti čijem su dejstvu na radu izloženi - pdređuje se na ovim pravilnikom. Član 2. Radna organizacija određuje opštim aktom, u smislu člana 59 Osnovnog zakona o zaštiti na radu, na kojim radovima odnosno na kojim radnim mestima a koja se sredstva odnosno oprema zavisno od vrste i stepena opasnosti štetnosti koriste za sprečavanje dejstva stalnih opasnosti i štetnosti, a koje za otklanjanje dejstva odnosno zaštitu od dejstva iznenadnih odnosno povremenih ili kratkotrajnih opasnosti i štetnosti. II. SREDSTVA I OPREMA 1. Zajedničke odredbe Član 3. Materijal od koga se izrađuju sredstva i oprema, odnosno njihovi delovi, ne sme neugodno mirisati, nadraživati kožu i otpuštati boju. Sredstvo odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mestima na kojima postoji opasnost od požara, mora biti izrađena na negorivnog materijala ili od teško zapaljivog materijala. Sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mestima na kojima može doći do mehaničkog, električnog, toplotnog ili sličnog udara, mora biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu odnosno električnoj i toplotnoj sprovodljivosti. Pored ispunjavanja uslova iz st. 1. do 3. ovog člana, materijal od kog se izrađuju sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji, promeni temperature i dejstvu dezinfekcionih sredstava. Član 4. Smatra se da materijal od kog se izrađuju sredstva i oprema ne otpušta boju, ako posle jednog sata držanja u rastvoru običnog deterdženta za pranje u koncentraciji koju propisuje proizvođač, zagrejanom na temperaturu od 40oC ( 1oC), zadrži posle sušenja svoju prvobitnu boju a rastvor ostane bezbojan. Proveravanje u smislu stava 1 ovog člana ne odnosi se na delove sredstava i opreme (cedila,filtre i dr.), koji ne smeju dolaziti u dodir sa tečnostima. Član 5. Otpornost materijala (kože, gume, tekstila, veštačke mase) prema gorenju, od kog su izrađeni sredstva i oprema, utvrđuje se važećim jugoslovenskim standardima odnosno priznatiminostranim standardima za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu. Ako za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu nije propisan standard, za otpornost materijala prema gorenju, od kog je izrađeno sredstvo ili oprema, važe standardi doneti za odnosni materijal. Član 6. Metalni delovi sredstava odnosno opreme smatraju se dovoljno otpornim prema koroziji, ako posle 15 minuta "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 2 od 12 držanja u ključalom 10%-tnom rastvoru kuhinjske soli, a zatim 15 minuta držanja u hladnom 10%-tnom rastvoru kuhinjske soli, kao i posle sušenja na sobnoj temperaturi od 20oC ( 1oC) u trajanju od 24 časa - posmatrani golim okom i pod jakim svetlom ne pokazuju nikakva oštećenja od korozije. Član 7. Postojanost materijala prema visokoj i niskoj temperaturi, od kog su izrađeni sredstva i oprema, utvrđuje se važećim jugoslovenskim standardima odnosno priznatim inostranim standardima za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu. Ako za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu nije propisan standard, za postojanost materijala prema visokoj i niskoj temperaturi,od kog je izrađeno sredstvo ili oprema, važe standardi doneti za odnosni materijal. Član 8. Sredstva i oprema smatraju se dovoljno otpornim prema dejstvu dezinfekcionih sredstava, ako posle 10 minuta držanja u rastvoru jednog dela 40%-tnog formaldehida i devet delova vode temperature 20°C ( 1oC) - izvađeni iz rastvora i posmatrani golim okom ne pokazuju nikakva oštećenja niti deformacije. Proveravanje otpornosti u smislu stava 1 ovog člana ne odnosi se na delove sredstava i opreme, koji ne smeju dolaziti u dodir sa tečnostima. Član 9. Otpornost materijala prema mehaničkoj čvrstoći (kidanju, udaru, lomu), od kog su izrađeni sredstva i oprema, utvrđuje se važećim jugoslovenskim standardima odnosno priznatim inostranim standardima za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu. Ako za odnosno sredstvo ili odnosnu opremu nije propisan standard, za otpornost materijala prema mehaničkoj čvrstoći,od kog je izrađeno sredstvo ili oprema, važe standardi doneti za odnosni materijal. 2. Sredstva i oprema za zaštitu glave Član 10. Radi zaštite glave od pada predmeta ili udara pri vršenju radova u rudarstvu, građevinarstvu,metalurgiji, kamenolomima, na eksploataciji šuma, izvorima nafte, zatim pri miniranju,gašenju požara, izgradnji ili remontu plovnih objekata, podizanju, spuštanju ili remontu čeličnih i drugih konstrukcija i postrojenja, utovarno-istovarnim radovima; radi zaštite glave od udara o svod (strop) i druge predmete u podzemnim prostorijama i sl., kao i radi zaštite glave od udara električne struje pri slučajnom dodiru sa električnim vodom - licima koja vrše takve radove daje se na korišćenje zaštitni šlem (rudarski šlem, vatrogasni šlem, građevinski šlem i sl.). Član 11. Zaštitni šlem mora potpuno pokrivati gornji i zadnji deo lobanje i mora imati obod za zaštitu čela i vrata. Šlem mora imati ugodnu kolevku, koja se može podešavati prema veličini glave i mora sa obe strane imati trake za vezivanje ispod brade, koje omogućavaju čvrsto ležanje šlema na glavi s tim da odstojanje unutrašnje površine šlema od temena glave iznosi najmanje 25 mm. Šlem za zaštitu glave pri podzemnim radovima mora imati nosač lampe a, po potrebi,na zadnjoj strani i nosač električnog provodnika (kabla). Zaštitni šlem mora biti izrađen od materijala koji nije zapaljiv i koji je otporan prema udaru I dejstvu vode, kiseline i toplote. Zaštitni šlem koji se koristi na radnim mestima na kojima postoji opasnost od udara električne struje, mora biti izrađen od materijala koji ispunjava uslove iz stava 2 ovog člana i koji nesprovodi električnu struju. Zaštitni šlem mora, pored uslova iz st. 1 do 3 ovog člana, ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. Član 12. Radi zaštite od sunčanice pri vršenju radova na otvorenom prostoru (poljoprivrednih i melioracionih radova, ribarenja i dr.) - licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje šeširi od slame ili "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 3 od 12 drugog materijala, marame ili slična sredstva odnosno oprema za pokrivanje glave, ako pri takvom radu ne preti opasnost iz člana 10 ovog pravilnika. Član 13. Šeširi za zaštitu od sunčanice moraju biti izrađeni u uobičajenim veličinama (brojevima) i u obliku koji potpuno štiti glavu, i moraju biti ugodni za nošenje. Materijal od kog se izrađuje šešir mora biti loš sprovodnik toplote (slama i sl.), mora bitisvetle boje radi odbijanja (refrakcije) sunčevih zrakova i mora biti lagan za nošenje. Šešir mora imati rupice za ventilaciju ako materijal odnosno pletivo od kog je izrađen sprečava lako provetravanje, kao i dovoljno širok obod za zaštitu čela i vrata. Član 14. Radi zaštite glave od prašine i zaštite kose od uvlačenja u mašine pri vršenju radova uneposrednoj blizini rotirajućih delova mašina (automatskih strugova, valjaka i sl.) – licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje kape, kačketi, guste mrežice, marame ili slična sredstva odnosno oprema za pokrivanje glave. Sredstva odnosno oprema iz stava 1. ovog člana mora biti lagana i ugodna za nošenje i pogodna za povremeno pranje. 3. Sredstva i oprema za zaštitu očiju i lic Član 15. Radi zaštite očiju pri radovima koji se vrše ručno (pri turpijanju, malterisanju, bojenju, mešanju i prosejavanju materijala i sl.) na kojima postoji opasnost povrede od sitnih čestica koje doleću manjim brzinama iz čeonog pravca licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari. Zaštitne naočari sastoje se od običnog (standardnog) okvira i providnih stakala odnosno drugog providnog materijala. Providna stakla odnosno drugi providni materijal mora imati debljinu od 2,5 do 3,5 mm i mora biti blago ispupčen.Umesto providnog stakla mogu se,po potrebi,u okvir naočari ugraditi korekciona stakla,ali samo po uputu lekara-specijalista. Član 16. Radi zaštite očiju pri mašinskim radovima (pribušenju, struganju, glodanju, piljenju, rendisanju, obradi metala, drveta i drugih tvrdih materijala i sl.) na kojima postoji opasnost povrede od sitnih čestica koje doleću većim brzinama iz ćeonog i bočnog pravca --- licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari. Zaštitne naočari sastoje se od okvira sa bočnom zaštitom i providnih stakala odnosno drugog providnog materijala. U pogledu oblika,debljine i vrste stakala zaštitnih naočari iz stava 1. ovog člana važe odredbe člana 15. stav 2. ovog pravilnika. Član 17. Radi zaštite očiju pri ručnim i mašinskim radovima (pri kovanju,zakivanju,razbijanju i klesanju kamena,radu s dletom ili sekačem, čišćenju zavarenih mesta,struganju i rendisanju na mašinama za obradu metala u drugog tvrdog materijala i dr.) na kojima postoji opasnost povrede od krupnih čestica i varnica koje doleću velikim brzinama iz čeonog i bočnog pravca licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari sa bočnom zaštitom. Zaštitne naočari iz stava 1. ovog člana sastoje se od dva okulara međusobno spojenih mostom koji se podešava zavisno od razmaka između očiju ili čvrstim mostom,tripleks-stakala ili specijalnih kaljeni stakala i elastične trake.Okulari odnosno okvir mora biti podešen za lako umetanje providnih stakala,a po potrebi i "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 4 od 12 tamnih stakala.Okulari odnosno okvir mora imati ventilacione otvore čiji prečnik ne smije biti veći od 1mm.Ukupna površina svih ventilacionih otvora na jednom okularu ne sme biti manja od 200 mm2 .Delovi zaštitnih naočari koji se oslanjaju na nos i lice,moraju biti postavljeni mekim materijalom. Član 18. Radi zaštite očiju od jake svetlosti,letećih varnica i slabijeg toplotnog i ultra-ljubičastog zračenja,kao i od letećih čestica,pri radovima na gasnom ili elektro-otpornom varenju i pri radovima na elektrolučnom varenju koje ne zahteva zasenjenje veće od broja 6 prema važećem jugoslovenskom standardu --- JUS Z.B1.030 --- licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari s tamnim staklom koje mogu biti i na preklop. U pogledu konstrukcije (okulari,bočna zaštita ,trake) zaštitnih naočari iz stava 1. ovog člana važe odredbe člana 17. stav 2. ovog pravilnika. Spoljašnja površina zaštitnih naočari mora biti glatka i zaobljena.Okviri okulari i elastične trake zaštitnih naočari moraju biti izrađeni tako da omogućavaju udobno u nesmetano nošenje naočari u toku punog radnog vremena. Član 19. Radi zaštite očiju od istovremenog dejstva svetlosnog zračenja i toplotnog zračenja pri radovima na topljenju i livenju metala ili drugog materijala,tvrdom lemljenju metala,varenju lakih metala,metaliziranju i sličnim radovima,kao i od dejstva jakog ultraljubičastog zračenja pri radovima na gasnom zavarivanju,rezanju metala plamenom,elektrolučnom zavarivanju ja elektro uređajima jačine struje od 30 A -- licima koja vrše takve radove daju se na korišćenje zaštitne naočari sa kobalt-staklima jačine zasenjanja od broja 1 do 6 prema važećem jugoslovenskom standardu --JUS Z.B1.030. Kobalt-stakla mogu biti kombinovana sa providnim staklom. Zaštitne naočari iz stava 1. ovog člana mogu,po potrebi,imati bočnu zaštitu.Spoljašnja površina zaštitnih naočari mora biti glatka i zaobljena.Okviri okulari i bočna zaštita zaštitnih naočari moraju biti izrađeni tako da omogućavaju udobno i nesmetano nošenje naočari u toku punog radnog vremena. Član 20. Radi zaštite očiju od materija koje nagrizaju ili nadražuju oči odnosno koje štetno utiču na oči (amonijak, formaldelhid i sl.), a nalaze se u čvrstom,tečnom ili gasovitom stanju odnosno u obliku aersola --licima koja su pri radu izložena dejstvu takvih materija daju se na korišćenje zaštitne naočari.Ove naočari sastoje se od neposrednog okvira i providnih tripleks-stakala,a po potrebi i tamnih stakala ili kobalt-stakala.Umesto providnog tripleks-stakla mogu se po potrebi u okvir naočari ugraditi korekciona stakla,ali samo po uputu lekara-specijalista. Član 21. Providna stakla odnosno drugi providni materijal koji se ugrađuje u okvir zaštitni naočari iz čl.15,16 i 17. ovog pravilnika, ne sme imati ogrebotine,vazdušne mehuriće i slične vidljive nedostatke koji umanjuju njegovu optičku vrednost. Tamna stakla i kobalt-stakla koja se ugrađuju u okvir zaštitnih naočari iz čl. 18. i 19. ovog pravilnika,pored uslova iz stava 1. ovog člana,moraju u pogledu propustljivosti vidljive svetlosti (stepena zasenjenja) i toplotnog u ultraljubičastog zračenja ispunjavati i tehničke uslove predviđene važećim jugoslovenskim standardima. Član 22. Radi zaštite očiju od letećih čestica obrađivanog materijala pri radovima na razbijanju i obradi kamena (mermera,peščara,krečnjaka,granita i sl.),pri građevinskim radovima koji se vrše pomoću šiljka ili dleta,pri gruboj obradi metala pomoću mašina ( struga,glodalice,karusela) i pri sličnim radovima na kojima postoji opasnost povrede od letećih čestica materijala -- licima koja takve radove vrše daju se na korišćenje zaštitne naočari od žičane mreže. Zaštitne naočari od žičane mreže sastoje se od okulara izrađenih od jednog ili dva komada žičanog platna i "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 5 od 12 elastične trake koja se može lako podešavati. Oštre ivice zaštitnih naočari iz stava 1. odnosno stava 2. ovog člana moraju biti porubljene mekom kožom ili mekanim tekstilnim materijalom.Okulari moraju pokrivati očna udubljenja,dobro nalegati na lice i moraju biti blago ispupčeni. Svi delovi zaštitnih naočari od žičane mreže moraju biti izrađeni tako da omogućavaju udobno i nesmetano nošenje naočari u toku punog radnog vremena. Član 23. Radi zaštite očiju,glave i vrata od neposrednog i posrednog dejstva vidljivog, ultraljubičastog i toplotnog zračenja i letećih varnica rastopljenog metala pri elektrolučnom zavarivanju --licima koja vrše elektrolučno zavarivanje daje se na korišćenje štitnik za elektovarioce. Štitnik za elektrovarioce može biti ručni i naglavni. Ručni štitnik sastoji se od štita sa kožnim nastavkom ili bez njega,okvira sa tamnim i providnim staklom i ručke za držanje štitnika. Naglavni štitnik sastoji se od preklopnog štita sa kožnim nastavkom ili bez njega, okvira sa tamnim i prozirnim staklom i obruča za nošenje štitnika na glavi. Štitnice iz st. 3. i 4. ovog člana moraju biti od materijala koji je loš sprovodnik toplote i elektične struje,koji je postojan prema toploti i vlazi,koji nije lako zapaljiv i koji je otporan prema dejstvu dezinfekcioni sredstava. Tamna i providna odnosno prozirna zaštitna stakla,kao i ostali delovi štitnika za elektro varioce, moraju ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. Član 24. Radi zaštite očiju i lica od krupnijih letećih čestica materijala koji se obrađuje i on kapljica nagrizajućih materija koje mogu upasti u oči ili oštetiti lice -- licima koja su izložena dejstvu takvih čestica odnosno kapljica daje se na korišćenje štitnik za oči i lice. Štitnik za oči i lice može biti preklopan i nepreklopan. Preklopan štitnik sastoji se od obruča za glavu na koji je pričvršćen pokretan polukružni čeoni nosač sa providnom polukružnom pločom.Obruč koji se podešava prema veličini glave može,radi stabilnijeh nošenja,biti pojačan jednim lukom koji ide preko temena glave. Nepreklopan štitnik sastoji se od polukružnog čeonog nosača na koji je pričvršćena providna ploča,polukružno savijena prema nosač i od elastične trake koja drži štitnik na glavi. Obruč za glavu i polukružni čeoni nosač is st.3. i 4. ovog člana moraju sa na unutrašnje strane biti postavljeni segmentima od mekanog materijala koji je nadražuje kožu i ne pušta boju. Providna ploča štitnika može biti od plastičnog materijala ili od žičanog platna. Ploča od plastičnog materijala ne sme biti zapaljiva.Ploča od žičanog platna mora imati oko 100 otvora na 1 cm2 i mora imati boju koja ne odbija svetlost. Providna ploča štitnika ne sme zadržavati više od 10% vidljive svetlosti. Štitnik za oči i lice,kao i njegovi delovi,moraju ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. Član 25. Radi zaštite očiju od krupnih letećih čestica materijala koji se obrađuje,prašine i kapljica nagrizajućih materija,koje mogu upasti u oči iz svih smerova -- licima koja su izložena dejstvu takvih čestica i kapljica odnosno prašine daje se na korišćenje štitnik za oči. "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 6 od 12 Štitnik za oči sastoji se od okvira koji pokriva očna udubljenja odozgo,sa strane i odozdo,providne ploče i elastične trake koja drži štitnik na glavi. Štitnik za oči mora imati takav oblik i takvu veličinu da potpuno zatvara očna udubljenja sa svih strana,ali da pri tome ne sprečava nošenje korekcionih naočari. Okvir i providna ploča štitnika za oči mogu biti od istog materijala -- bezbojnog ili obojenog providnog plastičnog materijala.Materijal za izradu štitnika ne sme biti lako zapaljiv,niti sme puštati boju i dražiti kožu.Metalni delovi štitnika ne smeju biti podložni koroziji. Štitnik za oči kao i njegovi delovi,moraju ispunjavati o tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. 4. Sredstva i oprema za zaštitu sluha Član 26. Radi zaštite čula sluha od prekomerne buke na radu odnosno na radnim mestima na kojima se buka ne može tehničkim sredstvvima sniziti ispod dozvoljene granice propisane važećim propisima -- licima koja su za vreme rada izložena buci daju se na korišćenje odgovarajuća sredstva odnosno oprema,i to zavisno od intenziteta buke: 1) vata za zaštitu sluha od buke jacine do 75 dB (decibela) 2) ušni čep za zaštitu sluha od buke jačine do 85 dB; 3) ušni štitnik za zaštitu sluha od buke jačine do 105 dB Ušni čep iz stava 1. tačka 2. ovog člana ne sme da umanjuje srednju vrijednost čujnosti za vise od 15 dB,a ušni štitnik iz stava 1. tačka 3. ovog člana za više od 25 dB. Sredstva i oprema iz stava 1. ovog člana ne smeju da nadražuju uvo( ušni kanal,ušnu školjku) i moraju da obezbede da jačina buke ne prelazi dozvoljenu odnosno propisanu granicu. 5. Sredstva i oprema za zaštitu organa za disanje Član 27. Radi zaštite oragana za disanje za vreme rada u atmosferi zagađenoj štetnim gasovima i drugim aerosolima ( dim,magla,prašina) u koncentracijama iznad maksimalno dopušetnih koncentracija (MDK) propisanih važećim jugoslovenskim standardima -- licima koja rade u takvoj atmosferi daju se na korišćenje odgovarajuća sredstva odnosno oprema za zaštitu organa za disanje i to : 1) respirator za zaštitu oragana za disanje od grube,neagresivne i neotrovne prašine; 2) respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine koja ne sadrži slobodan silicijum dioksid (SiO2) ; 3)respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine,dima i magle, koji sadrže slobodan silicijum dioksid ili radioaktivne čestice; 4) respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine ili od štetnih para u manjim koncentracijama; 5) cevna maska za zaštitu oragana za disanje od štetnih gasova pare,magle, dima ili prašine u velikim koncentracijama, odnosno za zaštitu organa za disanje u radnoj atmosferi koja sadrži manje od 16% kiseonika. Cevna maska iz stava 1. ove tačke može se koristiti uz upotrebu meha odnosno duvaljke ili priključivanjem na cevnu mrežu sa komprimovanim vazduhom uz upotrebu redukcionog ventila za smanjenje pritiska vazduha pod maskom ; "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 7 od 12 6) cevna maska sa kapuljačom ili šljemom za zaštitu organa za disanje,kao i glave i vrata,za vreme rada u atmosferi sa visokim koncentracijama štetnih gasova,magle dima i prašine.Cevna maska sa šlemom upotrebljava se i ako postoji opasnost od mehaničkih povreda glave i vrata. Cevna maska iz stava 1. ove tačke priključuje se,po pravilu,na cevnu mrežu sa komprimovanim vazduhom u upotrebi redukcionog ventila za smanjenje pritiska vazduha pod maskom ; 7) gasna maska za zaštitu organa za disanje od štetnih gasova,pare ,dima,magle i prašine , i to za upotrebu u radnoj atmosferi koja ne sme da sadrži manje od 16% kiseonika i za koju se približno zna na koncentracija štetnih aersola u njoj ne prelazi granice koncentracija pri kojima se vrši ispitivanje cedila tih maski,propisane važećim jugoslovenskim standardima. Ako se pri upotrebi gasne maske iz stava 1. ove tačke stvara toplota (npr.kod cedila za zaštitu od ugljenmonoksida), temperatura vazduha koji se udiše ne sme u toku upotrebe od jednog sata prelaziti + 50°C pod uslovom da radna atmosfera ne sadrži više od 1% ugljen-monoksida; 8) aparati sa kiseonikom i komprimovanim vazduhom (izolacioni aparati) za zaštitu organa za disanje u radnoj atmosferi u kojoj postoje ili se mogu očekivati visoke koncentracije štetnih gasova,pare,dima odnosno u kojoj je sadržaj kiseonika ispod 16% ( u rudniku sa jamskim požarima, u zatvorenoj prostoriji sa nitroznim gasovima, u rezervoaru sa tečnim ili gasnim ugljen-vodonicima i sl.) Član 28. Sredstva i oprema za zaštitu organa za disanje iz člana 27. ovog pravilnika ne smeju za vreme upotrebe otežavati normalno disanje i moraju biti podešeni za brzu i laku upotrebu.Ova sredstva i oprema moraju ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. 6. Sredstva i oprema za zaštitu ruku Član 29. Radi zaštite ruku od određenih opasnosti ili štetnosti daju se na korišćenje, zavisno od vrste rada,zaštitne rukavice, i to: 1) obične kožne rukavice -- za zaštitu ruku od mehaničkih povreda (uboda,posekotina,ogrebotina,opekotina i sl.) pri radovima na koje vrše bravari,brusači,monteri,kovači,rudari,transportni radnici,radnici na mašinama i dizalicama,mornari i dr., ako postoji opasnost od takvih povreda.Ovakve rukavice mogu biti kombinovane i sa tekstilnim materijalom ; 2) kožne rukavice sa čeličnim zakovicama ili pločicama -- za zaštitu ruku pri grubim radovima na kojima upotreba običnih kožnih zaštitnih rukavica iz tačke 1. ovog stava ne bi obezbedila sigurnu zaštitu ruku ; 3) postavljanje kožne rukavice -- za zaštitu ruku od niskih temperatura za vreme rada u hladnjačama i ledarama,kao i za vreme rada na gradilištima ili radilištima kad je temperatura niža od + 5°C ; 4) rukavice od negorive tkanine ( azbesta i sl.) -- za zaštitu ruku od zračenja visokih temperatura pri topljenju metala,stakla i drugih topljivih materija,livenju,valjanju čelika i drugih metala,kao i pri radu kod visokih,kupolnih i drugih industrijski peći sl. ; 5) rukavice za varioce i rezače metala plamenom -- za zaštitu ruku od varnica rastopljenog metala,toplotnog i ultraljubičastog zračenja i od opekotina pri slučajnom dodiru varioca odnosno rezača metala sa vrućim materijalom; 6) rukavice od prirodne ili sintetične gume --- za zaštitu ruku od štetnog dejstva vlage,nagrizajućih materijala,slabih koncentracija otrova,zaraznih materija,etera,alkohola i sličnih štetnih materija; 7) rukavice od plastičnog materijala otpornog prema rastvaračima -- za zaštitu ruku pri radu sa alifatskim,aromatskim i hlorisanim ugljen-vodonicima,alkoholima,eterima,esterima,organskim kiselinama,biljnim uljima i sl.Ovakve zaštitne rukavice ne smeju se koristiti za zaštitu od udara električne struje ; "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 8 od 12 8)gumene rukavice za električare -- za sekundarnu zaštitu od udara električne struje pri radnu na električnim postrojenjima sa naponom koji ne prelazi 650 V prema zemlji. Za zaštitu od udara električne struje pri radu iz stava 1. ove tačke moraju se preduzimati u druge mere zaštite ( isključenje struje,upotreba izolacionog alata,uzemljenje i dr.) ; 9)zaštitni prsti od kože ,gume ili plastičnog materijala -- za zaštitu prstiju od mehanički povreda,slabijeg dejstva jetkih i nagrizajućih materija i rastvarača.Ovi prsti mogu biti pojačani čeličnim naprscima za zaštitu prstiju ruku od mehaničkih povreda usled pada težih predmeta ; 10) štitnik za dlan i nadlanicu -- za zaštitu od mehaničkih povreda i opekotina. Materijal upotrebljen za izradu zaštitnih rukavica iz stava 1. ovog člana,kao i oblik zaštitnih rukavica,moraju odgovarati svrsi zaštite i ispunjavati tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. 7. Sredstva i oprema za zaštitu nogu Član 30. Radi zaštite kolena pri kalupljenju i livenju metala,kao i pri teracerskom, asfalterskom, parketarskom, kaldrmdžijskom i sličnom radu koji se vrši u klečećem položaju na suvom tlu -- licima koja vrše takve radove daje se na korišćenje zaštitna kožna kolenica. Član 31. Radi zaštite nogu od pada teških predmeta ili alata, od varnica usijanog ili rastopljenog metala, od udara sekire pri otkresivanju i trupljenju šumskih stabala i od sličnih mehaničkih povreda --- daje se na korišćenje zaštitna potkolenica izrađena od kože ili čvrstog plana ( cerada i sl.) iznutra postavljenja filcom. Zaštitna potkolenica iz stava 1. ovog člana koji radi zaštite nogu od varnica rastopljenog ili usijanog metala koriste se za vreme rada livci, metalurzi, varioci i rezači metala,mora biti izrađena od negorivog materijala (kože, azbesta i sl.) odnosno mora biti obložena takvim materijalom. Zaštitna potkolenica koju za vreme rada koriste šumski i transportni radnici,tesari,rudari,radnici u kamenolomima i pilanama,mora biti ojačana elastičnim čeličnim trakama. Član 32. Radi zaštite stopala određene opasnosti,daje se na korišćenje,zavisno od vrste rada,zaštitna obuća, i to : 1)gumena obuća za električare,(cipele,kaljače,čizme i sl.) --- za zaštitu od udara električne struje; 2) cipele sa đonom od toplotno izolacionog materijala ( drvo i sl.)-- za zaštitu stopala pri kretanju po zagrejanim ili hladnim površinama na kojima se ne mogu koristiti druge vrste obuća ; 3)kožne cipele za varioce i rezača metala -- za zaštitu stopala od toplotnog zračenja i letećih varnica pri zavarivanju i sečenju metala; 4) kožne ili gumene cipele odnosno čizme sa čeličnom kapicom ili kapicom od tvrde gume i sa ugrađenom čeličnom tabanicom -- za zaštitu od mehaničkih povreda nogu ( npr. pad teških predmeta na prste ; probijanje đona šiljastim predmetima,ekserima i sl.), i za zaštitu od vode i vlage ; 5) kožna obuća (kaljače,čizme,cipele ) -- za zaštitu stopala pri radu u hemijskim pogonima i pri elektrolitičkoj rafinaciji metala, i to na radnim mestima na kojima korišćenje obuće od gume ili sintetičkog materijala ne obezbeđuje sigurnu zaštitu. Član 33. Zaštitna obuća iz člana 22. ovog pravilnika mora, po potrebi,imati ugrađene i posebne elemente za zaštitu zgloba stopala.Oni moraju biti izrađeni od mekog materijala u obliku kruga i ugrađeni u sarice cipele u predelu zgloba. "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 9 od 12 U zaštitnu kožnu ili gumenu cipelu odnosno čizmu ugrađuje se, po potrebi,radi zaštite prstiju,zaštitna kapica od čeličnog lima,tvrde gume ili drugog na udar odnosno pritisak otpornog materijala. Član 34. Sredstva i oprema iz člana 30. do 33. ovog pravilnika ne smeju se za vreme rada izazivati žuljenje ili znojenje nogu odnosno druge tegobe pri radu i kretanju. Sredstva i oprema iz stava 1. ovog člana moraju ispunjavati i tehničke uslove propisane važećim jugoslovenskim standardima. 8. Sredstva i oprema za zaštitu ručnog zgloba,ramena i kičme Član 35. Radi zaštite ručnog zgloba od povrede pri rukovanju predmetima sa oštrim ivicama (limom,staklom,alatom i sl.) i od vibracija koje se sa ručnog mehanizovanog alata (pneumatski čekić i dr.) prenose na ruke,kao i radi obezbeđenja stabilnosti ručnih zglobova pri teškim temperaturama radovima -- daje se na korišćenje kožni štitnik za ručni zglob. Član 36. Radi zaštite ramena pri nošenju na ramenu predmeta težih od 15 kg, i pri nošenju tereta sa oštrim ivicama odnosno jako hladnih ili jako zagrejanih predmeta --- daje se na korišćenje štitnik za rame. Član 37. Radi zaštite kičme i deformacije i oboljenja usled stalnog nošenja teških predmeta na ramenu ili leđima --- daje se na korišćenje transportnim i drugim radnicima koji prenose terete zaštitni grudnjak. Sredstvo odnosno oprema iz stava 1. ovog člana kao i sredstvo odnosno oprema iz člana 36. ovog pravilnika, ne smeju izazivati žuljenje za vreme upotrebe. 9. Sredstva i oprema za zaštitu trbušnih organa Član 38. Radi zaštite trbušnih organa od mehaničkih povreda pri radu na mašinama za obradu drva sa ručnim dodavanjem ( povratni udar materijala na cirkularu,ravnalici i drugim mašinama), kao i pri ručnoj ili mašinskoj obradi metala(ručno kovanje,sečenje,kovanje zračnim čekićem)--- daje se na korišćenje kožni pojas ili specijalno ojačana kožna kecelja. Za zaštitu od vlage i hladnoće pri radu u sedećem položaju na hladnom podu ili vlažnoj zemlji daje se na korišćenje licima koja vrše takve radove ( teracerima,kaldrmdžijama,kaluparima i dr.) zaštitna prostirka od kože ili drugog izolacionog materijala. 10. Sredstva i oprema za zaštitu tela Član 39. ako je u toku rada telo radnika stalno izloženo biološkom štetnom dejstvu tehnoloških procesa (prljavštini,vlazi,visokoj temperaturi)-- daje se na korišćenje radnicima zaštitna odjeća i to : 1) odelo od platna (kepera i sl.) kroja kombinezona ili iz dva dela (kaput i pantalone) -- za rad na mašinama i za rad pri kome je radnik izložen prljanju ili prašini na primer : pri demontaži i montaži oruđa za rad i uređaja (industrijskih,saobraćajnih,građevinskih i poljoprivrednih postrojenja,mašina uređaja i njihovih delova odnosno opreme); pri čišćenju ,pranju,odmašćivanje,podmazivanju i premazivanju sredstvima za odmašćivanje,konzerviranje i površinsku zaštitu delova mašina i uređaja ( naftinim derivatima,bojom i sl.) i pri mlevenju,drobljenju,sitnjenju i klasiranju mineralnih i drugih materijala pri kome se izdvaja lebdeća prašina,kao i za podzemni rudarski rad i rad na čišćenju dimnjaka. 2) odelo od impregniranog nepromočivog platna (negumiranog) --- za komunalni rad (rad u kanalizacionoj "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 10 od 12 mreži,iznošenje smeća,čišćenje i polivanje ulica i sl.) za rad mokrim jamama,kao i pri plovidbi,ribarenju i sl; 3) odelo od jakog gumiranog platna -- za rad sa nagrizajućim otrovnim i zaraznim materijama i za rad u vodi ; 4) odelo od azbesta ili aluminijumskih folija -- za rad kod industrijskih peći,kao i pri livenju i topljenju metala,gašenju požara i sl ; 5) odelo od tkanine koja ne propušta toplotna i ultraljubičasta zračenja --- za varioce i rezače metala plamenom. Član 40. Zaštitna odeća iz člana 30. ovog pravilnika,zavisno od vrste zaštite kojoj je namjenjeno,mora ispunjavati sledeće uslove: 1) materijal (platno,keper i sl.) od kog je izrađeno zaštitno odelo iz člana 39. tačka 1. ovog pravilnika mora biti od tkanja koje sprečava lako prodiranje prašine,boje,maziva i drugih štetnih materija do kože radnika i koje je u pranju postojano; 2) zaštitno odelo za rad na mašinama sa rotirajućim i pokretnim delovima mora nalegati tesno na telo.Krajevi rukava kaputa i nogavice pantalona moraju biti privljeni uz telo pomoću traka sa dugmadima ili na drugi pogodan način; 3)zaštitno odelo od impregniranog nepromočivog platna ne sme propuštati vodu ; 4) zaštitno odelo od jakog gumiranog platna mora biti izrađeno od materijala,koji izložen direktnom dejstvu jetke i nagrizujuće materije (kiseline,lužine i sl.) u toku najmanje osam časova ostaje nepromenjen.Šavovi na takvom odelu moraju biti poređani gusto tako da kroz njih prskajuča jetka i nagrizajuća materija ne može prodirati; 5) zaštitno odelo od azbesta ili aluminijumskih folija za zaštitu od prskajuće rastopljene mase mora biti izrađeno od negorivog materijala koji je izložen dejstvu visoke temperature odnosne rastopljene mase u toku 30 minuta ostaje nepromenjen; 6) za radove pod zemljom zaštitno odelo mora biti pojačano na ramenima,laktovima,kolenima i turu.Pojačanje na ramenima mora se protezati od početka rukava preko vrata i mora u dovoljnoj širini obuhvatiti celo rame.Sredina pojačanja na laktovima mora dosezati do vrha lakta.Pojačanje na kolenima mora dosezati najmanje 8 cm ispod i iznad kolena.Pojačanje na turu mora dosezati do struka i pri normalnom sedenju mora obuhvatiti ceo tur; 7) zaštitno dimničarsko odelo mora kvalitetom materijala od kog je izrađeno i krojem odgovarati uslovima rana na otvorenom prostoru (kiša,sneg,vetar) i istovremeno štititi telo radnika protiv prodiranja prljavštine,čađi,gasova i dima. Član 41. Ako je u toku rada telo radnika povremeno izloženo štetnom dejstvu viskoih temperatura,rastopljenog ili užarenog metala,vlage ili zračenja ---- daju se na korišćenje radnicima zaštitne pregače, i to : 1) zaštitna pregača od kože,azbesta ili sličnog materijala --- za zaštitu varilaca i rezača metala,kovača,radnika koji iznose pepeo iz pepeljara parnih kotlova i drugih radnika od varnica rastopljenog metala ili komada usijanog metala,od opekotina u slučaju direktnog dodira sa vrućim materijalom,od ultraljubičastog i toplotnog zračenja i od mehanički povreda ; 2) zaštitna pregača od kože ili sličnog materijala,ojačana zakovicama ili pločicama ---- za zaštitu od mehanički povreda pri grubim radovima kad pregača iz tačke 1. ovog člana ne obezbeđuje sigurnu zaštitu ; 3) zaštitna azbestna pregača ---- za zaštitu od zračenja visokih temperatura kod metalurških i drugih peći ( u livnici,topionici,valjaonici i sl.) ; 4) zaštitna pregača od gumiranog platna --- za zaštitu od vlage i nagrizajućih jetkih materijala,rastvarača i sl. "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 11 od 12 11. Sredstva i oprema za zaštitu od jonizujućih zračenja Član 42. Ako u toku rada telo radnika povremeno ili stalno dolazi u dodir sa izvorima jonizujućih zračenja (radioizotopima,industrijskim rendgen-aparatima i dr.) --- licima koja rade sa takvim izvorima daju se na korišćenje sledeća sredstva odnosno oprema, i to : 1) zaštitna pregača i zaštitne rukavice od olovne gume; 2) respirator sa cedilom za zaštitu organa za disanje od radioaktivne i jonizujuće prašine. 12. Sredstva i oprema za zaštitu od nepovoljnih atmosferski uticaja Član 43. Radnicima koji su pri radu na otvorenom prostoru izloženi nepovoljnim atmosferskim uticajima (kiša,sneg,niske temperature i sl.) kao i radnicima koji rade u zatvorenoj prostoriji u kojoj su niske temperature,promaja i slični zdravstveno nepovoljni uslovi ( u hladnjači,ledari i sl.) --- daju se na korišćenje sredstva odnosno oprema za zaštitu od nepovoljnog dejstva atmosferskih uticaja i to : 1) kišna kabanica od gumiranog ili impregniranog nepromočivog materijala,spreda otvorena --- za zaštitu pri radu na otvorenom prostoru ( u poljoprivredi, građevinarstvu, transportu i sl.) ; 2) kišna kabanica od gumiranog ili impregniranog nepromočivog materijala običnog kroja --- za zaštitu od kiše i vetra(čuvarima,poštarima,transportnim radnicima i dr.); 3) kišna kapuljača ili nepromočivi šešir od gumiranog ili impregniranog materijala --- za zaštitu glave i vrata od kiše i vetra (mornarima i ribarima) ; 4) kapuljača od impregniranog materijala ----za zaštitu glave,očiju,vrata i ramena od prašine,prljavštine,toplote i mehaničkih povreda (transportnim radnicima,dimničarima i dr .) ; 5)bunda ili opaklija --- za zaštitu od hladnoće zimi pri radu na otvorenom prostoru odnosno u nezagrejanim ili otvorenim prostorijama npr. u kabini traktora,kamiona ili bagera,u kočničarskoj kućici i sl. (čuvarima gradilišta,radilišta i drugih objekata,šoferima teretnih vozila,kočničarima --- železničarima,mašinovođama parnih lokomotiva i sl.).Bunda može biti duga i kratka,zavisno vrste rada ; 6) postavljeno odelo -- za zaštitu od hladnoće zimi pri radu na otvorenom prostoru odnosno u hladnim prostorijama ( npr. u hladnjačama,ledarama,nezagrejanim kabinama dizalica,bagera,traktora,kamiona i sl.) ; 7) štitnik za uši --- za zaštitu od niskih temperatura pri radnu na otvorenom prostoru ; 8)postavljene rukavice,postavljene cipele ili filcane čizme (valjanke) u kombinaciji sa sredstvima za zaštitu radnika od hladnoće pri radu na otvorenom prostoru,zavisno od jačine hladnoće i vrste rada koji se vrši . Sredstva i oprema iz stava 1. ovog člana moraju u pogledu izrade i materijala od kog su izrađena obezbediti u potpunosti zaštitu od štetnog dejstva atmosferski uticaja. 13. Sredstva i oprema za zaštitu od pada sa visine Član 44. Radi zaštite od pada sa visine na radnim mestima koja se zbog prirode posla ne mogu ograditi ili na drugi način zaštiti odnosno pri radu na objektima u izgradnji preko reke ili jezera,na stublovima elektroenergetske ili telefonsko-telegrafske mreže,u kamenolomima,nad provalijama,u cisternama,silosima i sl --- licima koja rade na takvim mestima daje se na korišćenje zaštitni opasač opremljen prihvatnim užetom za privezivanje,a po potrebi i dopunskim užetom. Materijal od kog je izrađen zaštitni opasač kao i dimenzije i izrada opasača i njegovih delova,moraju odgovarati probnom statičkom i dinamičkom opterećenju propisanom važećim jugoslovenskim standardom. "Službenom listu SFRJ" br. 35/69 12 od 12 14. Sredstva i oprema za zaštitu od davljenja u vodi Član 45. Radi zaštite od pada u vodu i davljenja pri radovima iznad vode ili na vodi (pri montaži mosta,geodetskim,hidrološkim ili drugim merenjima,pri radu na prebacivanju dalekovoda preko reke,jezera i sl.) --- licima koja vrše takve radove daje se na korišćenje zaštitni pojas. Zaštitni pojas može biti izrađen od gumiranog tekstila,gume,plastične mase ili od metalnih kutija i mora sigurno držati iznad vode čoveka normalne telesne težine. 15. Održavanje sredstva i opreme Član 46. Radne organizacije koje u svom radu koriste sredstva i opremu moraju sredstva i opremu održavati stalno u ispravnom stanju. Oštećena pocepana odnosno od upotrebe dotrajala sredstva i oprema koja se ne mogu popraviti,moraju se rashodovati odnosno uništiti. Član 47. Sredstva odnosno oprema koja se stavlja neposredno na glavu ( šlem,kapuljača i dr.), u uši (antifon i dr.) u usta (usnik maske) na nos (štipaljke,stezač i dr.), mora se posle svake upotrebe dezinfikovati i prati,ako isto sredstvo odnosno istu opremu koriste više lica. Član 48. Sredstva odnosno oprema tekstila i kože,kao što su zaštitna odeća i obuća i delovi takve odeće odnosno obuće,koja se koristi za rad sa otrovnim radioaktivnim ili zaraznim materijama,mora se redovno dezinfikovati i prati odnosno dekontaminirati zavisno od vrste materijala od kog je izrađena i stepena štetnosti od čijeg dejstva štiti radnika pri radu. III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 49. Radne organizacije i drugi korisnici sredstava odnosno opreme iz člana 2. ovog pravilnika moraju postojeća lična zaštitna sredstva usaglasiti sa odredbama ovog pravilnika u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 50. Danom stupanja na snagu ovo pravilnika prestaju da važe odredbe čl. 88. do 93. Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ( Službeni list FNRJ",br. 16/47 i 36/50). Član 51. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu SFRJ".
Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 42/68 16.10.1968 zaštita na radu,građevinarstvo
Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz motornih vozila FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 17/66 27.04.1966 teret,vozila,motorna vozila,zaštita na radu Na osnovu člana 52. st. 4 i 5. Osnovnog zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SFRJ", br. 15/65), u saglasnosti sa saveznim sekretarom za unutrašnje poslove i saveznim sekretarom za saobraćaj i veze, savezni sekretar za rad propisuje Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila Pravilnik je objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 17/66 od 27.4.1966. godine. Vidi: čl. 69. Zakona - RS, 42/91-1649. I OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se mere i normativi zaštite lica na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i priključna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila. Pod teretnim motornim vozilima i priključnim vozilima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se obična, specijalna i radna teretna motorna vozila i priključna vozila, namenjena za prevoz tereta (u daljem tekstu: vozilo). Član 2. Pod radom na utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila podrazumevaju se, u smislu ovog pravilnika, ručni i mehanizovani utovar i istovar tereta, kao i proveravanje stanja tereta i preureñivanje tereta u toku vožnje. Član 3. Mere i normative zaštite na radu predviñene ovim pravilnikom sprovode radne i druge organizacije, organi društveno-političkih zajednica, druga pravna lica i fizička lica kod kojih su zapošljena lica koja vrše utovar tereta u vozilo i istovar tereta iz vozila (u daljem tekstu: organizacija). II MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU PRI UTOVARU TERETA U VOZILO I ISTOVARU TERETA IZ VOZILA 1. Zajedničke odredbe o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru Član 4. Pre početka utovara tereta u vozilo i istovara tereta iz vozila vozač je dužan, saglasno odredbama Pravilnika o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima ("Službeni list SFRJ", br. 55/65), preduzeti potrebne mere kojima se sprečava da vozilo samo krene sa mesta na kome je zaustavljeno. Otvaranje strana sanduka vozila pre istovara tereta odnosno zatvaranje strana sanduka posle završenog utovara tereta, moraju vršiti istovremeno najmanje dva radnika. Pre otvaranja strana sanduka vozila radi istovara tereta mora se proveriti položaj tereta. Pri utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila sa zatvorenom karoserijom (furgon) unutrašnjost karoserije mora biti osvetljena. Član 5. Pri utovaru u vozilo tereta sa platforme ili rampe skladišta odnosno pri istovaru tereta na platformu ili rampu skladišta, vozilo mora biti postavljeno neposredno do platforme ili rampe. Ako to tehnički nije moguće, mora se postaviti most. Podovi platformi, rampi i mostova po kojima se prenosi teret moraju biti ravni, bez pukotina i rupa, a po potrebi osigurani od klizanja. Ovi podovi moraju biti slobodni za nesmetano prenošenje tereta. Širina platforme, rampe odnosno mosta po kome se prenosi teret, kao i prolaza u skladištima u kojima se teret smešta, mora biti najmanje 1,60 m. Član 6. Posle završenog utovara tereta u vozilo, vozač je dužan da proveri da li je teret pravilno smešten, a kod vozila sa stranama da li su one sigurno zatvorene. Član 7. Ako utovar u vozilo i istovar iz vozila većih količina tereta vrši grupa radnika, takav rad mora se vršiti pod kontrolom za to odreñenog lica. Lice iz stava 1 ovog člana dužno je pre početka rada proveriti ispravnost opreme za utovar i istovar odgovarajućeg tereta. Član 8. Mehanizovani utovar u vozilo i istovar iz vozila tereta pomoću dizalice, prenosne trake, utovarivača ili sličnog ureñaja, mora se vršiti izdvojeno od mesta na kome se vrši ručno prenošenje tereta. Za vreme noćnog rada sa mehanizovanim sredstvima, mesto za utovar i istovar tereta mora biti osvetljeno svetlošću jačine najmanje 20 luksa. Na mestu na kome se vrši mehanizovani utovar i istovar tereta smeju se zadržavati samo ona lica koja vrše te poslove. Član 9. Pri radu na utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila pomoću dizalice primenjuju se odredbe Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama ("Službeni list SFRJ", br. 29/64). Član 10. Pri utovaru u vozilo i istovaru iz vozila eksplozivnih i lako zapaljivih tereta, zabranjeno je pušenje. 2. Prostori za utovar i istovar tereta Član 11. Utovarno-istovarne površine, prilazi takvim površinama i njihove saobraćajnice, koji stalno služe za utovar i istovar tereta, moraju biti izgrañeni od tvrde podloge i održavani u ispravnom stanju. Ako su prilazi i saobraćajnice iz stava 1 ovog člana pod nagibom, oni moraju u zimskom periodu biti očišćeni od leda i snega i posuti peskom ili šljunkom. Član 12. Širina prilaza i saobraćajnica iz člana 11 ovog pravilnika ne sme biti manja od 5 m pri dvosmernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmernom kretanju vozila. Prilazi utovarnoistovarnim površinama moraju imati sa obe strane pešačke staze širine najmanje 0,5 m, sa odgovarajućim proširenjima na krivinama. Član 13. Prilikom postavljanja vozila na utovarno-istovarnim površinama, rastojanje izmeñu vozila koja stoje u koloni ne sme biti manje od 1 m, a rastojanje izmeñu vozila koja stoje jedno pored drugog ne sme biti manje od 1,5 m. Član 14. Na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i saobraćajnicama iz člana 11 stav 1 ovog pravilnika, moraju biti postavljeni saobraćajni znakovi i oznake koji su propisani za javne puteve. Kretanje vozila na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i saobraćajnicama vrši se, po pravilu, jednosmerno. Ako se na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i saobraćajnicama vozilo kreće unazad, manevar se vrši uz pomoć drugog lica koje se nalazi van vozila i koje vozaču daje odreñene ugovorene znake. Brzina kretanja vozila na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i saobraćajnicama ne sme biti veća od 10 km na čas, a u zatvorenim skladištima ne sme biti veća od 5 km na čas. Član 15. Utovarno-istovarne površine moraju biti noću osvetljene svetlošću jačine najmanje 10 luksa. Član 16. Ako se utovar tereta u vozilo vrši iz skladišta smeštenog u podrumskim ili nadzemnim prostorijama bez naprava za spuštanje odnosno podizanje tereta (tobogan, teretni lift i dr.), takva skladišta moraju imati sigurna stepeništa sa stepenicama visine do 18 cm. 3. Utovar i istovar raznovrsnih tereta Član 17. Utovar u vozilo i istovar iz vozila tereta u rasutom i vrelom stanju (kreč, cement, bitumen, asfalt i sl.) vrši se pomoću transportnih naprava i ureñaja (ručna kolica, auto-utovarivač, transportna traka i sl.). Član 18. Utovar u vozilo tereta u komadima (sanduci, burad i sl.) preko strana sanduka vozila sme se vršiti samo ako su strane sanduka vozila dobro vezane lancima ili na drugi način osigurane od otvaranja. Pri ureñivanju tereta iz stava 1 ovog člana radnici ne smeju stajati na teretu. Član 19. Radi obezbeñenja tereta u komadima od pomeranja za vreme vožnje ili pri naglom kočenju vozila, mora se teret na podesan način osigurati. Ako postoji razmak izmeñu tereta, moraju se umetnuti čvrsti drveni umeci i staviti podmetači. Član 20. Pri radu sa sanducima čije su strane zakucane ekserima ili utvrñene metalnim okovima, ekseri i okovi moraju biti dobro ukucani da bi se onemogućila povreda radnika. Član 21. Pri skidanju tereta u komadima koji je složen u naslage radi utovara u vozilo, mora se prethodno proveriti stabilnost tih naslaga. Član 22. Pri istovaru tereta na otvorenim utovarno-istovarnim površinama slaganje tereta mora se vršiti na način koji zavisi od vrste i težine tereta. Visina naslaga iz stava 1 ovog člana ne sme biti veća od 6 m ako se istovar vrši pomoću mehanizacije, odnosno ne sme biti veća od 2 m ako se istovar vrši ručno. Prilikom slaganja tereta u komadima različite težine i veličine, moraju se prvo slagati komadi veće težine. Član 23. Ako se utovar tereta u vozilo i istovar tereta iz vozila vrši ručno na udaljenosti od 60 m, težina tereta koji se prenosi ne sme biti veća od 50 kg, a visina naslage tereta ne sme prelaziti 1,5 m. Ako se prenošenje tereta iz stava 1 ovog člana vrši na stazi (most, skela) pod nagibom do 25°, ukupna udaljenost od vozila do mesta slaganja tereta i obrnuto ne sme biti veća od 50 m, a staza pod nagibom - duža od 25 m. Član 24. Pri utovaru u vozilo tereta različite vrste i težine (grañevinski materijal, metalna roba, roba za široku potrošnju, stolarija i dr.), u vozilo se prvo slaže teret veće težine i, po pravilu, slaganje se vrši prema vrstama tereta. Član 25. Ako se prikuplja i razvozi teret u komadima (paketi i sl.) težine veće od 20 kg, za prenošenje takvih tereta mora se odrediti posebno lice. Vozač može sam prikupljati i razvoziti teret iz stav 1 ovog člana, ako prevoz tereta vrši u gradskom ili mesnom saobraćaju i ako je teret težine do 20 kg. Ako je vozač žena težina tereta ne sme biti veća od 10 kg. Član 26. Pri utovaru u vozilo i istovaru iz vozila tereta u valjkastoj ambalaži (bačve, rolne, bale i sl.), moraju se pri kotrljanju tereta koristiti naprave da bi se teret prineo na visinu poda sanduka vozila ili sa njega spustio na tle. Tereti iz stava 1 ovog člana smeju se u vozilo utovarivati ručnim kotrljanjem samo ako se pod skladišta nalazi na istom nivou sa podom sanduka vozila. Ako je pod skladišta niži od poda sanduka vozila, utovar i istovar tereta u valjkastoj ambalaži može se vršiti ručno samo pod uslovom da teret pojedinačno nije teži od 200 kg. Ako je težina tereta veća od 200 kg, teret se mora prenositi preko balvana ili se kotrljati pomoću jakih užadi. Član 27. Zabranjeno je ručno prenošenje tereta u valjkastoj ambalaži, ako je teret teži od 30 kg. Član 28. Pri utovaru u vozilo valjkastih tereta i njihovom smeštaju u vozilo, tereti se smeju kotrljati samo po obručima odnosno pojačanjima za kotrljanje. Burad i bačve moraju se postavljati na dno, s tim da nalivni otvor bude gore. Pri slaganju buradi i bačvi u vozilo u redovima - jedan iznad drugog, moraju se izmeñu redova staviti daske sa klinovima na krajevima redova. Upotreba drugih predmeta umesto klinova, zabranjena je. Član 29. Pri kotrljanju valjkastih tereta radi utovara u vozilo ili istovara iz vozila, radnici se moraju nalaziti sa obe strane naprave koja se koristi pri takvom radu. Ako se teret iz stava 1 ovog člana kotrlja po ravnoj površini, radnici se moraju nalaziti iza tereta. Član 30. Zapaljive tečnosti smeju se utovarivati u vozilo u većim količinama samo ako su u nepropustljivim metalnim sudovima. Posle utovara zapaljivih tečnosti u vozilo, kao i u toku vožnje, vozač mora proveravati da li sudovi ne propuštaju zapaljivu tečnost. U kabini vozila koje prevozi zapaljive tečnosti smeju se pored vozača nalaziti samo ona lica koja rade na opsluživanju vozila. Član 31. Prevoz boca sa zapaljivim gasovima i tečnostima u kabini vozila zabranjen je. Član 32. Pre i u toku punjenja, kao i za vreme pražnjenja, auto-cisterne sa zapaljivom tečnošću moraju biti propisno uzemljene, motor ugašen a električni ureñaji isključeni. Pre ulaska auto-cisterne u opasnu zonu skladišta zapaljivih tečnosti, na ispusnu cev motora mora se postaviti zaštitna mreža ili slična naprava koja sprečava izlaz plamena ili varnica iz ispusne cevi. Član 33. Utovar u vozilo i istovar iz vozila negašenog kreča, cementa i drugog prašinastog ili nagrizajućeg materijala, smeju vršiti radnici samo uz upotrebu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava (zaštitne rukavice, pregače, pelerine, zaštitne naočari i dr.). Član 34. Ako se prenošenje jetkih i nagrizajućih materija (kiseline - lužine i sl.) vrši u ambalaži od stakla, sintetičke materije i dr., ručice na takvoj ambalaži moraju svojom čvrstinom odgovarati težini tereta i biti dobro pričvršćene za ambalažu (armatura i sl.). Prenošenje materija iz stava 1 ovog člana mora se vršiti pomoću kolica, nosiljke i sličnih naprava. Na kolicima, nosiljkama i sličnim napravama za prenošenje materija iz stava 1 ovog člana moraju biti predviñena ležišta obložena mekim materijalom (rogozina, trska i sl.) za smeštaj ambalaže. Boce i druga staklena ambalaža smeštena u kolicima, nosiljkama i sl., moraju za vreme prenošenja biti osigurane od preturanja ili ispadanja. Član 35. Prenošenje jetkih i nagrizajućih tečnosti smeštenih u staklenoj ili sintetičkoj ambalaži težine preko 10 kg, moraju vršiti dva radnika. Član 36. Ako staklena ambalaža u kojoj se nalaze jetke i nagrizajuće tečnosti nije zaštićena oblogom od pletenog pruća ili sličnog materijala, moraju se izmeñu boca u vozilu staviti zaštitni ulošci. Član 37. Pri utovaru u vozilo, istovaru iz vozila i prenošenju jetkih i nagrizajućih tečnosti moraju se prethodno pregledati mesta rada i otkloniti prepreke koje bi mogle ugroziti bezbednost radnika pri radu sa takvim tečnostima. Prenošenje jetkih i nagrizajućih tečnosti u oštećenoj ambalaži zabranjeno je. Član 38. Pre ručnog prenošenja sudova sa jetkim i nagrizajućim tečnostima smeštenih u korpi, mora se izvršiti pregled ispravnosti dna korpe i njenih ručica. Zabranjeno je prenošenje na leñima ili u naručju sudova sa jetkim i nagrizajućim tečnostima. Član 39. Bačve, burad i sanduci sa jetkim i nagrizajućim tečnostima ne smeju se tumbati, kotrljati odnosno gurati, nego samo prenositi kolicima. Član 40. Ako se čelične boce sa gasovima pod pritiskom prenose pomoću kolica do mesta utovara u vozilo i mesta istovara iz vozila, boce moraju biti obezbeñene od potresa ili udara. Kolica moraju imati odvojena ležišta veličine boce, obložena pustom ili drugom mekom materijom na mestu oslonca postolja i grla boce. Grlo boce mora pri smeštaju biti uzdignuto. Član 41. Utovar u vozilo, istovar iz vozila i prevoz čeličnih boca moraju se vršiti pod sledećim uslovima: 1) ventil čelične boce sa zapaljivim gasom, mora biti zaštićen metalnom kapom; 2) u sanduku vozila moraju za prevoz čeličnih boca biti ugrañene pregrade sa udubljenjima koja odgovaraju veličini boca i koja imaju oslonce obložene pustom ili drugom mekom materijom za postolja i grla boca. Pregrade moraju imati poklopce za zatvaranje i moraju pri prevozu biti obezbeñene od potresa i udara; 3) pune čelične boce sa gasovima pod pritiskom moraju se u vozilu slagati u horizontalnom ležećem položaju sa malo uzdignutim grlom, osim čeličnih boca sa propanom i butanom; 4) meñusobno dodirivanje i trenje čeličnih boca, kao i udaranje u kapu ventila, mora biti onemogućeno, ako su u pregradi iz tačke 2 ovog stava čelične boce smeštene u više redova; 5) čelične boce sa gasovima pod pritiskom moraju se pokriti ciradom ili drugim sličnim pokrivačem, ako su takve boce pri prevozu izložene suncu. Zabranjen je prevoz radnika u sanduku vozila u kome se prevoze čelične boce sa gasovima pod pritiskom. Član 42. Pri ručnom utovaru u vozilo i istovaru iz vozila drugih tereta (šine, grede, profili, cevi i dr.) moraju se upotrebljavati odgovarajuća pomoćna sredstva (kosine od drveta i sl.). Tereti iz stava 1 ovog člana smeju se skidati samo sa vrha naslage. Taj posao moraju istovremeno vršiti najmanje dva radnika pod nadzorom za to odreñenog lica. Član 43. Vozilo odreñeno za prevoz drugih tereta mora biti opremljeno stubovima koji se mogu skidati odnosno sklapati. Svi stubovi moraju biti na gornjem kraju povezani lancima. Pri utovaru balvana ili drugih okruglih tereta prečnika većeg od 20 cm mora se teret u celini povezati lancem po sredini, da se ne bi skotrljao pri otvaranju strane vozila. Pri istovremenom prevozu dužih i kraćih tereta, kraći tereti moraju biti složeni iznad dužih tereta. Član 44. Na mestu na kome se vrši utovar u vozilo i istovar iz vozila drugih tereta, zabranjeno je zadržavanje lica koja ne rade na utovaru odnosno istovaru. Član 45. Pri prevozu tereta dužih od 6 m (cevi, balvani, grede, profili i dr.) mora se koristiti prikolica ili poluprikolica. Teret se mora lancima vezati za prikolicu odnosno poluprikolicu. Član 46. Zabranjeno je terete duže od karoserije vozila naslanjati na kabinu odnosno vrata vozila. Član 47. Pri utovaru dugih tereta na prikolicu koja se rastavlja (prikolica bez karoserije), mora se izmeñu zadnjeg dela kabine vozila i prednjeg dela tereta ostaviti dovoljan prostor, da bi se prikolica mogla slobodno okretati i do 90°. Prikolica koja se rastavlja ne sme se pri utovaru tereta iz stava 1 ovog člana opterećivati težinom većom od njene dozvoljene nosivosti. Član 48. Tereti teži od 1 t mogu se premeštati na kratko rastojanje samo: 1) po horizontalnoj površini - na posebnim saonicama ili limenim posteljama pomoću teretnih ili ručnih vozila (tegljača, traktora) odnosno pomoću čekrka; 2) po kosoj površini sa uglom do 15° - uz korišćenje sredstava iz tačke 1 ovog člana. Član 49. Zabranjeno je pomoću pokretnih dizalica (točkaša i viljuškara) podizati terete zasute zemljom, peskom ili drugim materijalom, odnosno terete koji su pričvršćeni na bilo koji način (ukopani, zalepljeni i sl.). 4. Rad sa kontejnerom Član 50. Pre utovara u vozilo kontejnera sa teretom vozač mora prethodno proveriti ispravnost kontejnera. Ako je kontejner oštećen odnosno ako pregrade nisu ispravne, ne sme se vršiti utovar kontejnera u vozilo. Član 51. Teret u kontejneru mora se razmestiti tako da pritisak na pod i zidove bude što ravnomerniji. Izmeñu tereta i vrata kontejnera mora se ostaviti slobodan prostor od najmanje 3 cm. Po završenom utovaru tereta u kontejner vozač mora proveriti da li su pravilno zatvorena vrata odnosno strane kontejnera. 5. Rad sa transporterima Član 52. Transporteri sa trakom, grabuljama, lancima i sličnim sredstvima za prenošenje tereta, moraju se postavljati tako da sa jedne njihove strane ostane slobodan prostor za prolaz, širine najmanje 1 m. Član 53. Kod pokretnih transportera sa ureñajem za menjanje ugla nagiba trake, mora postojati naprava za osiguranje utvrñenog položaja nagiba trake u toku jedne radne operacije (skakalica, kočnica). Član 54. Premeštanje transportera iz člana 53 ovog pravilnika za vreme rada zabranjeno je. Pre premeštanja transportera i posle završetka rada transportera traka se mora staviti u krajnji donji položaj. Član 55. Za vreme rada transportera zabranjeno je rukama pomagati kretanje trake, čistiti traku i valjke rukama i vršiti ma kakve popravke na valjcima, traci odnosno konstrukciji transportera. Za vreme rada transportera zabranjeno je uvlačiti se pod traku transportera radi vršenja opravki ili iz ma kog drugog razloga. Član 56. Uključivanje i isključivanje transportera sme vršiti samo za to odreñeno lice, koje će, pre puštanja transportera u rad, proveriti da li su preduzete sve mere bezbednosti. Član 57. Zabranjen je rad sa transporterom koji nema kočnice na ureñaju za dizanje nosača traka. Član 58. Transporteri koji rade na električni pogon moraju biti uzemljeni prema važećim propisima. 6. Rad sa auto-viljuškarima Član 59. Auto-viljuškarima na utovarno-istovarnim površinama, prilazima tim površinama i saobraćajnicama smeju rukovati samo lica koja su navršila 18 godina života i koja imaju odgovarajuću stručnu spremu za upravljanje dizalicom, utvrñenu opštim aktom organizacije. Lica iz stava 1 ovog člana moraju se, pre stupanja na rad, podvrgnuti specijalističkom lekarskom pregledu radi utvrñivanja zdravstvenog stanja za vršenje poslova dizaličara, prema važećim propisima. Radnici koji upravljaju auto-viljuškarom moraju se podvrgavati lekarskom pregledu najmanje jedanput godišnje. Član 60. Pre puštanja u rad novih auto-viljuškara, kao i posle većih opravki, auto-viljuškari moraju biti pregledani i ispitani u pogledu tehničke ispravnosti. Preglede iz stava 1 ovog člana u pogledu tehničke ispravnosti auto-viljuškara, kao i periodične preglede, vrše organizacije u rokovima odreñenim njihovim opštim aktom. Ako se prilikom pregleda utvrdi neispravnost na ureñajima auto-viljuškara, rad se mora obustaviti radi otklanjanja neispravnosti. Član 61. Auto-viljuškari na gusenicama smeju se koristiti samo na tvrdoj podlozi (betonskoj, asfaltnoj, kaldrmisanoj, zemljanoj i sl.). Član 62. Za vreme utovara u vozilo i istovara iz vozila tereta pomoću auto-viljuškara, u manevarskom (radnom) prostoru ne smeju se zadržavati ili kretati druga lica, osim onih koja rade na utovaru odnosno istovaru. Pod manevarskim (radnim) prostorom, u smislu stava 1 ovog člana, podrazumeva se prostor ograničen gabaritom tereta odnosno istaknutim pokretnim delovima auto-viljuškara. Član 63. Teret na zahvatnoj viljušci auto-viljuškara mora ležati što bliže zadnjem delu nosača viljuške, rasporeñen ravnomerno na oba kraka viljuške i ne sme prelaziti vrh viljuške za više od jedne trećine svoje širine. Za poduhvatanje tereta viljuškom mora biti ostavljen slobodan prostor za prolaz viljuške. Teret složen na viljušci ne sme zaklanjati vidik vozaču auto-viljuškara. Izuzetno, ako se prilikom prenošenja kabastog tereta ne može izbeći zaklanjanje vidika vozaču, lice odreñeno za to mora davati znake vozaču pri prenošenju i dizanju tereta. Pri skidanju tereta sa naslage, zahvatna viljuška ne sme se silom gurati meñu teret, ako izmeñu redova naslage ne postoji slobodan prostor za prolaz viljuške. Član 64. Prenošenje tereta auto-viljuškarom vrši se sa nosačem viljuške pomaknutim unazad. Rastojanje izmeñu donje ivice zahvatne viljuške i tla na auto-viljuškaru na točkovima, mora biti najmanje 500 mm, a na auto-viljuškaru na gusenicama najmanje 250 mm. Član 65. Dugi tereti smeju se prenositi auto-viljuškarom samo na slobodnim i ravnim površinama. Zahvatanje tereta viljuškom mora se vršiti tako da bude isključena mogućnost padanja odnosno rušenja tereta. Član 66. Pri prenošenju dugih tereta istovremeno sa dva auto-viljuškara, mora se odrediti lice koje će usmeravati rad sa oba auto-viljuškara. Član 67. Za prenošenje tereta auto-viljuškarom nagib terena ne sme biti veći od 3°. Član 68. Teret koji se prenosi auto-viljuškarom mora se slagati na podmetače koji obezbeñuju slobodan zahvat tereta viljuškom. Član 69. Zabranjuje se prevoz lica auto-viljuškarom, osim lica koje neposredno radi na autoviljuškaru. 7. Rad na auto-dizalicama Član 70. Na auto-dizalice i njihovu opremu, kao i pri radu sa njima, primenjuju se, pored zaštitnih mera predviñenih Pravilnikom o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama, i zaštitne mere predviñene ovim pravilnikom. Član 71. Pri manevrisanju auto-dizalicom u blizini električnih vodova, krak auto-dizalice mora biti postavljen tako da je isključena mogućnost njegovog dodira sa električnim vodovima. Član 72. Pri istovaru iz vozila i slaganju dugih tereta pomoću auto-dizalice, teret mora na krajevima biti vezan užadima radi sprečavanja njegovog slobodnog okretanja. Radnici koji drže krajeve užadi moraju stajati van manipulacionog (radnog) prostora dizalice. Član 73. Podizanju tereta auto-dizalicom sme se pristupiti tek ako je nesumnjivo utvrñena težina tereta. Auto-dizalica se pre početka rada mora podupreti odgovarajućim podupiračem, ako je to uputstvom proizvoñača predviñeno. Član 74. Zabranjuje se prevoz lica auto-dizalicom, osim lica koje neposredno radi na auto-dizalici. 8. Održavanje sredstava za rad Član 75. Ureñaji i naprave koji se koriste pri utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila, moraju biti održavani u ispravnom stanju. III LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA Član 76. Organizacija je dužna radnicima koji rade na utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila staviti na raspolaganje odgovarajuća lična zaštitna sredstva prema posebnim propisima o zaštiti na radu. IV ZAŠTITA RADNIKA NA RADU PRI UTOVARU TERETA U VOZILO I ISTOVARU TERETA IZ VOZILA Član 77. Za vreme utovara tereta u vozilo i istovara tereta iz vozila, motor vozila mora biti stavljen van pogona. Zabranjen je utovar tereta u vozilo sa neispravnim sandukom (pod, strane, naprave za zatvaranje i dr.). Pri utovaru u vozilo valjkastih tereta, delova mašina ili bunkera (sa žitom, cementom, ugljem), zabranjeno je zadržavanje lica na tovarnom prostoru vozila. Član 78. Radnici koji rade na utovaru u vozilo i istovaru iz vozila opasnih i štetnih tereta (eksplozivi, kiseline, izotopi i sl.), moraju biti upoznati sa opasnostima koje postoje pri radu sa takvim teretima. Član 79. Radnici koji rade sa mehanizovanim sredstvima ili ureñajima na utovaru tereta u vozilo i istovaru tereta iz vozila moraju biti upoznati sa opasnostima koje postoje pri radu sa takvim sredstvima odnosno ureñajima. Član 80. Žene i omladina od 15 do 18 godina života mogu vršiti utovar u vozilo i istovar iz vozila samo tereta u rasutom stanju (pesak, šljunak, glina, žito, povrće i sl.), a terete u komadima mogu prenositi samo ako je teret težine do 20 kg, odnosno pri prenošenju udvoje samo ako je teret težine do 40 kg. Član 81. Utovar tereta u vozilo i istovar tereta iz vozila ne smeju vršiti radnici koji boluju od nesvestice, vrtoglavice, padavice, grčeva mišića i sličnih bolesti. Radnici koji stalno ili više puta u toku godine rade na utovaru u vozilo i istovaru iz vozila štetnih i drugih sličnih materija, moraju se podvrgavati specijalističkom lekarskom pregledu, prema važećim propisima. V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 82. Ako ovim pravilnikom nisu predviñene neke od mera i normativa zaštite lica na radu pri utovaru tereta u vozilo odnosno istovaru tereta iz vozila, primenjivaće se u pogledu tih mera i normativa odredbe Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47 i 36/50), Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri lučko-transportnom radu ("Službeni list SFRJ", br. 14/64) i Pravilnika o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima, kao i odredbe važećih propisa donesenih na osnovu odredaba Osnovnog zakona o prometu zapaljivih tečnosti ("Službeni list SFRJ", br. 10/65) i odredaba člana 85 Osnovnog zakona o bezbednosti saobraćaja na javnim putevima ("Službeni list SFRJ", br. 14/65). Član 83. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ". IZMENE Član 69. Zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS", br. 42/91 od 18.7.1991. godine. Član 69. Do donošenja propisa o opštim i posebnim merama zaštite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primenjivaće se mere zaštite na radu (pravila), sadržana u sledećim propisima: ... 11) Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila ("Sl. list SFRJ", broj 17/66); ...
Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 55/65 15.12.1965 zaštita na radu,vozila,motorna vozila Na osnovu člana 52. st. 4. i 5. Osnovnog zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SFRJ", br. 15/65) u saglasnosti sa saveznim sekretarom za saobraćaj i veze, savezni sekretar za rad propisuje Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima Pravilnik je objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 55/65 od 15.12.1965. godine. Vidi: čl. 69. Zakona - RS, 42/91-1649. I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se mere i normativi zaštite na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima. Pod motornim vozilima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se sva motorna i priključna vozila, osim vozila koja se kreću na šinama (u daljem tekstu: vozilo). Pod održavanjem vozila, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se svi radovi na opravkama vozila, kao i snabdevanju vozila gorivom, mazivom i sl. Član 2. Mere i normative zaštite na radu predviđene ovim pravilnikom sprovode radne i druge organizacije, organi društveno-političkih zajednica, druga pravna lica i fizička lica kod kojih su zapošljena lica koja rade na održavanju vozila i vrše prevoz vozilom (u daljem tekstu: organizacija). II. MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU PRI ODRŽAVANjU VOZILA 1. Opravke i snabdevanje vozila gorivom i mazivom Član 3. Srednje i velike opravke vozila, kao i snabdevanje vozila gorivom i mazivom, organizacija vrši na za to određenom mestu (radionica, posebna prostorija). To mesto mora biti opremljeno svim potrebnim uređajima i napravama (kanalima za pregled, dizalicama, stalkovima za okretanje, estakadama i sl.), alatima i drugim sredstvima za izvođenje radova. Manje opravke mogu se vršiti i van mesta iz stava 1. ovog člana, uz preduzimanje zaštitnih mera predviđenih ovim pravilnikom. Član 4. Za vreme opravke i snabdevanja vozila gorivom i mazivom, motor vozila mora biti van pogona. Član 5. Za vreme opravke i snabdevanja vozila gorivom i mazivom, na upravljač se mora staviti tablica sa natpisom: "Ne puštaj motor u pogon - ljudi rade". Za vreme podizanja vozila pomoću uređaja sa hidrauličnim ili elektromehaničkim pogonom (dizalica), na dizalici se mora staviti tablica sa natpisom: "Ne diraj - pod vozilom su ljudi". Član 6. U radionici za opravku vozila sa lančanim kretanjem vozila, mora postojati odgovarajuća signalizacija (svetlosna i zvučna) za davanje znakova o kretanju vozila. Vozilo se pre postavljanja na mesto opravke u radionici mora očistiti i oprati. Član 7. Vozilo se za vreme opravke mora zakočiti ručnom kočnicom i uključiti na najmanji prenos. Pri opravkama kočnice moraju se upotrebiti sigurne kočne naprave. Član 8. Ako se pri opravkama vozila skidaju točkovi, moraju se kod osovine skinutih točkova staviti nogari (stalak) a ispod neskinutih točkova - sigurni podmetači. Član 9. Pri skidanju ili postavljanju gibnjeva ili pri izvođenju drugih većih opravki na vozilu, vozilo se mora obezbediti od pada, požara i eksplozije. Član 10. Teretno vozilo sa automatskim istovarivanjem tereta mora biti obezbeđeno od spontanog podizanja i spuštanja sanduka. Stranice teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta moraju biti obezbeđene od spontanog otvaranja. Pod karoserije teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta, mora biti ravan i gladak. Član 11. Pri opravkama teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta moraju se ispod podignute karoserije postaviti sigurni podupirači. Umesto podupirača ne smeju se upotrebljavati drugi predmeti (ključevi, ćuskije, krš, drvene grede i sl.). Član 12. Pri opravkama vozila sa visokom karoserijom moraju se upotrebljavati odgovarajuće sigurne lestvice. Zabranjena je upotreba neispravnih lestvica. Član 13. Ako se opravke vrše ispod vozila, vozilo se mora postaviti na čvrste oslonce (stalci, nogari i sl.). Za vreme takvog rada mora biti sprečeno isticanje goriva iz rezervoara, vode iz hladnjaka, ulja iz motora i elektrolita iz akumulatorske baterije. Član 14. Pri opravkama zavarivanjem na cisterni ili rezervoaru vozila za prevoz lako zapaljivih i eksplozivnih tečnosti, opravka se može vršiti tek kad se cisterna ili rezervoar ispuni vodom ili inertnim gasom (CO2) a metalno telo cisterne odnosno rezervoara propisno uzemlji. Član 15. Pri opravkama vozila, prenos delova vozila težih od 30 kg mora biti mehanizovan. Delovi vozila koji se prenose moraju na napravi za prenos biti obezbeđeni od pomeranja ili preturanja. Član 16. Pre skidanja motora, menjača, hladnjaka, zadnjeg i prednjeg mosta ili drugih delova vozila koji su sastavni deo sistema za rashlađivanje ili podmazivanje vozila, mora se prethodno iz njih ispustiti ulje i voda u sudove namenjene za tu svrhu. Mesta za postavljanje delova vozila iz stava 1. ovog člana moraju biti podešena tako da odgovaraju svojoj nameni. 2. Puštanje motora vozila u rad Član 17. Pre puštanja motora vozila u rad, mora se ručica menjača staviti u neutralan položaj. Motor se pušta u rad, po pravilu, pomoću startera. Ručno puštanje motora u rad sme vršiti samo vozač ili njegov pomoćnik. Kod ručnog puštanja motora u rad poluga pokretača mora se okretati odozdo nagore. Palac desne ruke ne sme obuhvatiti polugu pokretača već mora biti priljubljen uz kažiprst. Kod ručnog puštanja motora u rad, motor mora biti podešen na nešto docnije paljenje. 3. Kretanje vozila u krugu organizacije Član 18. U krugu organizacije i u radnoj prostoriji vozilom smeju upravljati samo lica koja imaju vozačku dozvolu za upravljanje vozilom odnosne kategorije. U krugu organizacije ili u radnim prostorijama u kojima se kreću vozila moraju se postaviti znaci prema važećim propisima za saobraćaj na javnim putevima. Član 19. Brzina kretanja vozila u krugu organizacije ne sme biti veća od 10 km na čas, a u radnim prostorijama - veća od 5 km na čas, osim na posebno izgrađenim probnim pistama i drugim saobraćajnicama, koje moraju biti snabdevene odgovarajućom signalizacijom. Brzina kretanja vozila na posebno izgrađenim probnim pistama i drugim saobraćajnicama u krugu organizacije neće se ograničavati, ako su piste i saobraćajnice snabdevene odgovarajućom signalizacijom. Član 20. U organizaciji mora postojati plan kretanja vozila, sa podacima o dozvoljenim i zabranjenim pravcima, ulazima, izlazima, krivinama i slično. Plan kretanja vozila mora biti istaknut na vidnom mestu u krugu organizacije i u radnim prostorijama. Član 21. Licima koja nisu zapošljena na opravkama vozila zabranjena je vožnja na vozilu u krugu organizacije i u radnoj prostoriji. 4. Ispitivanje kočnica vozila Član 22. Ispitivanje kočnica vozila pri radu motora, vrši se, po pravilu, uređajima za ispitivanje kočnica. Ako organizacija nema uređaje za ispitivanje kočnica, ispitivanje ispravnosti kočnica vrši se na određenom mestu u krugu organizacije. Član 23. Pri podešavanju kočnica posle ispitivanja njihove ispravnosti, motor mora biti isključen a vozilo u stanju mirovanja. Vozač ne sme pustiti motor u rad niti pokrenuti vozilo dok za to ne dobije znak od radnika koji vrši podešavanje kočnica. 5. Pranje vozila Član 24. Pranje vozila pomoću creva na otvorenom prostoru, mora se vršiti na mestu dovoljno udaljenom od neizolovanih provodnika struje odnosno električnih uređaja pod naponom. Stepenice i podloga po kojima se radnik kreće pri ručnom pranju vozila moraju imati hrapavu površinu. Za vreme ručnog pranja vozila, radnik mora biti opremljen odgovarajućim zaštitnim sredstvima (gumene čizme, gumene rukavice, zaštitna kecelja i sl.). Član 25. Ako se pranje vozila vrši posebnim uređajima (mehanizovano pranje), izvori svetla, provodnici struje i pogonski uređaji moraju biti hermetički zatvoreni. Za vreme mehanizovanog pranja vozila, radnik koji rukuje uređajima za pranje vozila mora biti zaštićen od vlage. Član 26. Pri pranju vozila ispuštanje nečiste vode u kanalizaciju sme se vršiti tek posle njenog neutralisanja i čišćenja od goriva i ulja. Član 27. Delovi motora koji rade na etilizirani benzin smeju se prati tek pošto se izvrši neutralizacija taloga tetraetila u kerozinu ili drugim tečnostima. Pri upotrebi lužnog rastvora koncentracija tog rastvora treba da iznosi od 2 do 5%. Pranje delova vozila etiliziranim benzinom zabranjeno je. Član 28. Ako se za pranje delova vozila koriste rastvori benzina ili petroleja, mesta određena za pranje moraju imati stalnu ventilaciju, a pri upotrebi trihloretilena - i posebnu komoru sa ventilacijom. Na mestima na kojima se pranje delova vozila vrši sa zapaljivim tečnostima, zabranjeno je pušenje i prilaženje sa otvorenim plamenom. Na tim mestima moraju se sprovesti i sve mere protivpožarne zaštite. 6. Rad na akumulatorskoj bateriji Član 29. Ako se akumulatorske baterije prevoze kolicima, prethodno se moraju obezbediti od pomeranja odnosno od prolivanja kiseline. Pri ručnom prenosu akumulatorskih baterija moraju se preduzimati mere predostrožnosti protiv prolivanja elektrolita (rastvor sumporne kiseline ili lužine) na odelo i obuću radnika. Pri skidanju, prenosu, punjenju, opravci i drugom sličnom radu sa akumulatorskim baterijama, moraju se preduzimati odgovarajuće mere protiv prolivanja elektrolita po telu, obući i odelu radnika. Ako se elektrolit prolije na telo radnika, mesto opekotine treba odmah obrisati suvom krpom i neutralisati desetoprocentnim rastvorom sode u vodi ako je elektrolit kiselina odnosno petoprocentnim rastvorom borne kiseline ako je elektrolit lužina a zatim povređeno mesto isprati mlazom vode. Član 30. Prilikom pripremanja rastvora sumporne kiseline, kiselina se mora u tankom mlazu sipati u destilisanu vodu. Pretakanje se mora vršiti napravama za pretakanje (sisaljka, ljuljaška za balone, pumpa, sifon i sl.). Ako je zatvarač posude u kojoj se nalazi kiselina ili lužina obložen parafinom, parafin treba otopiti oblaganjem grla posude krpom umočenom u vrelu vodu. Član 31. Ručno drobljenje i usitnjavanje jetkog kalijumovog hidroksida mora se vršiti na način kojim se sprečava rasprskavanje njegovih čestica. Rastvaranje kalijumovog hidroksida treba vršiti u čistoj posudi od čelika, stakla ili plastične mase, nalivanjem destilisane vode. Kalijumov hidroksid mora se čeličnim ili staklenim štapićima mešati do njegovog potpunog rastvaranja. Član 32. Radnici koji pripremaju elektrolit moraju biti opremljeni odgovarajućim ličnim zaštitnim sredstvima. Radnici moraju biti posebno osposobljeni za pripremanje elektrolita i za ukazivanje prve pomoći kod opekotina zadobivenih od kiselina ili lužina. Član 33. Posude sa elektrolitom moraju se pažljivo prenositi nosiljkama ili prevoziti kolicima, uz pomoć dva radnika. Za vreme prenosa odnosno prevoza, posude moraju biti dobro zatvorene. Član 34. Punjenje i formiranje olovnih i alkaličnih akumulatorskih baterija mora se vršiti u posebno opremljenim prostorijama. U prostorijama iz stava 1. ovog člana ne smeju se ostavljati posude sa sumpornom kiselinom ili kalijumovim hidroksidom. Član 35. Akumulatorske baterije postavljene za punjenje i formiranje moraju biti sa napojnom mrežom čvrsto spojene pomoću stezaljki za olovne polove akumulatora sa kiselinom ili posebnim naglavcima kod akumulatora sa lužinom, radi sprečavanja varničenja. Spajanje akumulatorskih baterija žicama nije dozvoljeno. Član 36. U prostoriju za pušenje i formiranje akumulatorskih baterija ne sme se ulaziti sa otvorenom vatrom niti se u njoj sme pušiti i paliti šibica. Generatori, elektromotori, električni uređaji i instalacija za osvetljenje u prostoriji iz stava 1. ovog člana, moraju biti zaštićeni od varničenja. U prostoriji za punjenje i formiranje akumulatorskih baterija i u prostoriji za čuvanje kiselina, i lužina moraju biti umivaonici i posude sa 10% rastvora sode ili 5% rastvora borne kiseline, zavisno od vrste elektrolita u akumulatorskim baterijama. Član 37. U prostoriju za punjenje i formiranje akumulatorskih baterija smeju ulaziti samo lica koja rade na tim poslovima. 7. Stavljanje i skidanje guma Član 38. Stavljanje i skidanje guma sme se vršiti na suvom i čistom mestu. Pre skidanja guma sa naplatka, vazduh iz unutrašnje gume mora se potpuno ispustiti. Skidanje guma mora se vršiti odgovarajućim alatom. Član 39. Gume se ne smeju postavljati na zarđao, ulubljen, napukao ili hrapav naplatak. Elastični prsten spoljne gume mora sigurno nalegati u žleb naplatka po celom svom obimu. Član 40. Ubacivanje elastičnog prstena spoljne gume u žleb naplatka pri punjenju spoljne gume vazduhom sme se vršiti samo za vreme prekida priticanja vazduha u gumu, dok je pritisak mali. Punjenje gume na skinutom točku sme se vršiti samo uz upotrebu zaštitne ograde ili rešetke. 8. Sredstva za održavanje vozila Član 41. Alati, naprave, mašine, uređaji i ostali predmeti koje radnici upotrebljavaju na radu pri održavanju vozila moraju biti ispravni, propisno zaštićeni i stalno održavani u ispravnom stanju. III. MERE I NORMATIVI ZAŠTITE PRI PREVOZU VOZILOM Član 42. Svako vozilo mora biti snabdeveno ispravnim standardnim ručnim alatom, neophodnim priborom, rezervnim delovima, priručnom apotekom i aparatom za gašenje požara. Član 43. Pre polaska na put mora se proveriti tehnička ispravnost vozila, kao i opremljenost vozila sredstvima iz člana 42. ovog pravilnika. Član 44. Za vreme rada motora buka u vozilu namenjenom za smeštaj putnika i posade ne sme prelaziti 80 decibela. Koncentracija ugljenmonoksida može se kretati najviše do 58 mg/m3 pri temperaturi do 20°C a koncentracija akroleina - najviše do 0,002 mg/l pri temperaturi od 18 do 20°C. Ispitivanja buke, temperature i zagađenosti vazduha u vozilu vrše se pri radu motora, i to po potrebi, a najmanje dva puta godišnje. Član 45. Ako se vozilom prevoze opasne materije (tečna goriva, jetke i otrovne materije i sl.), vozaču, pratiocu vozača i radnicima zapošljenim na utovaru i istovaru tereta organizacija je dužna dati potrebna uputstva i obezbediti odgovarajuće mere predviđene propisima o zaštiti na radu pri prevozu opasnih materija. Član 46. Organizacija je dužna pre polaska vozila na duži put upoznati vozača sa osnovnim karakteristikama puta koje su od značaja za bezbednost saobraćaja. Član 47. Ako organizacija utvrdi da se vozač nalazi u pripitom stanju ili u stanju uzbuđenosti odnosno premorenosti, dužna je da mu spreči polazak na put. Član 48. Prevoz ljudi u korpi teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta zabranjeno je. Pratioci vozača takvog vozila mogu se voziti samo u kabini. Član 49. Prikačivanje prikolice za motorno vozilo treba da vrše, po pravilu, vozač i njegov pomoćnik. Prikačivanje se mora vršiti vožnjom unatrag, i to najmanjom mogućom brzinom. Izuzetno, vozač može i sam prikolicu prikačiti za motorno vozilo. U tom slučaju on mora prikolicu postaviti na mesto gde joj se može lako prići vozilom, ispod zadnjih točkova prikolice staviti podmetače i proveriti stanje pribora za tegljenje. Član 50. Prikačivanje odnosno otkačivanje prikolice može se vršiti samo na ravnom i tvrdom terenu koji nije klizav. Prednja strana i bočne strane platforme prikolice moraju pri spajanju biti uklopljene. Član 51. Pre nego što prikači poluprikolicu za motorno vozilo vozač mora proveriti da li je sedlasti uređaj za spajanje ispravan a poluprikolica zakačena ručnom kočnicom. Prednji deo poluprikolice mora biti postavljen na takvoj visini da pri prikačivanju prednja ivica lisnatog oslonca rude nalegne na žleb ili sedlo za spajanje. Uzdužna osa tegljača i poluprikolice mora biti u pravoj liniji. Pomeranje ose ne sme prelaziti 10°. Član 52. Za vreme utovara ili istovara tereta sa vozila vozač mora biti prisutan i dužan je da prethodno proveri da li su preduzete sve mere bezbednosti. Pri utovaru tereta u vozilo zabranjeno je na strane tovarnog prostora vešati lance, užad i drugu opremu za dizanje tereta. Član 53. Ako se vozilom prevoze valjkasti tereti, vozač mora u toku vožnje povremeno proveravati stanje tereta na vozilu, kao i stanje uređaja za prikačivanje. Član 54. Zabranjeno je bez sigurnih podmetača postavljati vozilo na kosinu sa nagibom većim od 5°. Ako se sa vozila sa automatskim istovarivanjem tereta vrši utovar ili istovar tereta iznad jaruge, na obali ili na strminama, vozilo se mora prethodno podupreti jakim polugama. Izuzetno, istovar tereta može se vršiti bez stavljanja podmetača ako je teren tvrd i bez nagiba. U takvom slučaju vozilo mora biti najmanje 1 m udaljeno od ivice jaruge, obale ili strmine. Član 55. Vrata na kabini i na karoseriji vozila moraju se lako i sigurno zatvarati i biti izvedena tako da se ne otvaraju u toku vožnje. IV. MERE ZAŠTITE NA RADU SA ETILIZIRANIM BENZINOM, BENZOLOM I ANTIFRIZOM 1. Rad sa etiliziranim benzinom Član 56. Pri radu sa etiliziranim benzinom (opravke uređaja, prevoz i ostali radovi) moraju se preduzimati mere zaštite radi sprečavanja udisanja pare etiliziranog benzina, kao i njegovog prosipanja na telo radnika. Član 57. Pri čišćenju cisterni ili rezervoara od etiliziranog benzina, kao i pri opravkama takvih cisterni i rezervoara, moraju se koristiti lična zaštitna sredstva, i to: specijalna odeća, cevna maska i pojas za spasavanje sa konopcima. Za vreme rada u cisterni ili rezervoaru radnik koji vrši čišćenje mora biti pod stalnim nadzorom lica van cisterne ili rezervoara. Član 58. Snabdevanje vozila etiliziranim benzinom može se vršiti samo pomoću benzinskih pumpi sa crevima snabdevenim posebnim pištoljima. Zabranjeno je snabdevanje vozila etiliziranim benzinom pomoću vedra i levka, kao i prenos etiliziranog benzina u otvorenoj ambalaži. Produvavanje ustima uređaja za napajanje vozila etiliziranim benzinom zabranjeno je. Radnik zatrovan etiliziranim benzinom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu, bolnicu). Član 59. Mesta na kojima je proliven etilizirani benzin moraju se posuti rastvorom dihloramina (1,5% u benzinu) ili kašom od gašenog hlornog kreča (jedan deo hlornog kreča na tri do pet delova vode). Član 60. Ispuštanje otpadnih voda sa etiliziranim benzinom u kanalizaciju zabranjeno je. Otpadne vode sa etiliziranim benzinom mogu se ispuštati u industrijsku kanalizaciju tek posle neutralisanja sa hlornim krečom u neutralizacionoj jami. Član 61. Sredstva za brisanje mrlja od etiliziranog benzina (strugotine, krpe i sl.) moraju se posle upotrebe držati u metalnim posudama sa čvrstim poklopcima. Spaljivanje zaprljanih sredstava iz stava 1. ovog člana vrši se na određenom mestu uz preduzimanje mera zaštite protiv udisanja benzinske pare i protivpožarnih mera. Član 62. Radnici koji rade sa etiliziranim benzinom moraju koristiti zaštitnu odeću. Zaštitna odeća posuta etiliziranim benzinom mora se odmah zameniti čistom zaštitnom odećom. Zaštitna odeća zagađena etiliziranim benzinom mora se čuvati i prati odvojeno od druge odeće. Opravke na toj odeći smeju se vršiti tek posle pranja. Zabranjeno je sa odećom zagađenom etiliziranim benzinom ulaziti u trpezarije, kuhinje i radne i stambene prostorije. Član 63. Lična zaštitna sredstva (gumene čizme, rukavice, kecelje i sl.) neutrališu se od etiliziranog benzina kašom od hlornog kreča (jedan deo kreča na dva do tri dela vode), i to trljanjem ili kvašenjem u zasićenoj krečnoj vodi i obilnim pranjem u čistoj vodi. Rukavice treba pre skidanja istrljati kerozinom, oprati vodom i sapunom. Član 64. U zatvorenu prostoriju sa isparenjima etiliziranog benzina iznad maksimalno dopuštene koncentracije dozvoljeno je ulaženje radnika samo uz upotrebu odgovarajućih zaštitnih sredstava za zaštitu disajnih organa (cevna maska, maska sa filterom i sl.). U prostorijama u kojima se radi sa etiliziranim benzinom moraju se postaviti umivaonici sa toplom vodom i posude sa kerozinom. Radnici moraju imati na raspolaganju sapun, čiste krpe za brisanje ruku i peškir, kao i 2% rastvor bikarbone sode za piće i ispiranje usta. Član 65. Unošenje hrane u prostorije iz člana 64. ovog pravilnika zabranjeno je. Član 66. Organizacija je dužna radnike koji rade sa etiliziranim benzinom prethodno upoznati sa opasnostima i merama zaštite pri takvom radu. Član 67. Radnici koji rade sa etiliziranim benzinom moraju se podvrgavati periodičnim specijalističkim lekarskim pregledima. Organizacija je dužna radnicima koji rade sa etiliziranim benzinom obezbediti specijalističke lekarske preglede najmanje jedanput godišnje. Član 68. Posuda koja se upotrebljava za čuvanje etiliziranog benzina mora imati natpis ispisan krupnim slovima: "Etilizirani benzin - otrov", sa znakom određenim za otrovne materije. Član 69. Na svim radnim mestima na kojima se rukuje sa etiliziranim benzinom moraju biti istaknuta uputstva o merama zaštite na radu. 2. Rad sa benzolom Član 70. Pretakanje i slični postupci sa benzolom smeju se vršiti samo sa odgovarajućim priborom (šmrkovi, sifoni, creva i sl.). Pri tome se mora paziti da se benzol ne prosipa na pod, po ambalaži i na odeću radnika. Zabranjeno je usisavanje benzola ustima kad se za pretakanje koristi sifon. Radnik zatrovan benzolom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu, bolnicu). Član 71. Benzol se ne sme upotrebljavati za pranje delova motora, rastvaranje boja, čišćenje zaštitne odeće, pranje rublja i slično. Član 72. Radnici koji rade sa benzolom moraju koristiti zaštitnu odeću. Zaštitna odeća posuta benzolom mora se odmah zameniti čistom zaštitnom odećom. Član 73. U zatvorenu prostoriju sa isparenjima benzola iznad maksimalno dopuštene koncentracije dozvoljeno je ulaženje radnika samo uz upotrebu odgovarajućih zaštitnih sredstava za zaštitu disajnih organa (cevna maska, maska sa filterom i sl.). Član 74. Organizacija je dužna radnike koji rade sa benzolom prethodno upoznati sa opasnostima i merama zaštite pri takvom radu. Član 75. Radnici koji rade sa benzolom moraju se pri prijemu na rad podvrgnuti specijalističkom lekarskom pregledu. Organizacija je dužna radnicima koji rade sa benzolom obezbediti specijalističke lekarske preglede najmanje jedanput godišnje. 3. Rad sa antifrizom Član 76. Antifriz (sredstvo protiv smrzavanja) sme se držati i prenositi samo u hermetički zatvorenim čvrstim posudama (od metala ili drugog otpornog materijala) sa sigurnim poklopcem na zavoj. Član 77. Na posudi u kojoj se čuva i prenosi antifriz, mora postojati natpis ispisan krupnim slovima: "Antifriz - otrov", sa znakom određenim za otrovne materije. Član 78. Pretakanje antifriza mora se vršiti specijalnim šmrkovima. Zabranjeno je usisavanje antifriza ustima kad se za pretakanje koristi sifon. Član 79. Posude sa antifrizom moraju se čuvati u suvoj nezagrejanoj prostoriji sa odgovarajućom ventilacijom. Član 80. Po završenom radu sa antifrizom radnici moraju dobro oprati ruke vodom i sapunom. Radnik zatrovan antifrizom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu ili bolnicu). Član 81. Vozači, pratioci i druga lica u organizaciji ne smeju upotrebljavati antifriz, ako prethodno nisu upoznati sa opasnostima i merama zaštite pri radu sa antifrizom. V. LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA Član 82. Organizacija je dužna radnicima koji rade na opravkama vozila i prevozu vozilom staviti na raspolaganje odgovarajuća lična zaštitna sredstva prema posebnim propisima o zaštiti na radu. VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 83. Organizacije su dužne sve zaštitne mere koje primenjuju u radu na održavanju vozila i prevozu vozilima a koje nisu u skladu sa odredbama ovog pravilnika uskladiti sa njegovim odredbama u roku od dve godine od dana njegovog stupanja na snagu. Član 84. Ako ovim pravilnikom nisu predviđene neke od mera i normativa zaštite na radu pri održavanju vozila i prevozu vozilom, u pogledu tih mera i normativa primenjivaće se odredbe Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47 i 36/50), Pravilnika o zaštitnim merama protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama i radilištima ("Službeni list FNRJ", br. 107/47), kao i odredbe drugih propisa o zaštiti na radu. Član 85. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ". Br. 160-59-65-9 1. decembra 1965. godine Beograd Savezni sekretar za rad Risto Džunov, s.r. IZMENE Član 69. Zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS" br. 42/91 od 18.7.1991. godine. Član 69. Do donošenja propisa o opštim i posebnim merama zaštite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primenjivaće se mere zaštite na radu (pravila), sadržana u sledećim propisima:
Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim mjerama na radovima pri hemijsko-tehnološkim procesima FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 48/65 14.09.1965 zaštitne mjere PRVI DEO - Prečišćeni tekst Drugi deo - Osnovni tekst i Izmene Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim merama na radovima pri hemijskotehnološkim procesima Pravilnik je objavljen u "Službenom listu FNRJ - Prilog 9", br. 55/50, "Službenom listu SFRJ", br. 15/65 i 48/65. Član 1. Kao radovi pri hemijsko-tehnološkim procesima, u smislu ovog pravilnika razumeju se poslovi na izradi i preradi hemijskih i drugih proizvoda putem hemijsko-tehnoloških procesa. Član 2. Ukoliko ovim pravilnikom nije drukčije određeno, zdravstveni i tehnički uslovi rada na poslovima iz prethodnog člana imaju se prilagoditi odredbama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47). I. OPŠTI DEO 1. Mašine i uređaji Član 3. Mašine, aparati, kolone, transportni uređaji i alat, koji se upotrebljavaju pri radovima hemijskotehnološke prirode, moraju biti u takvom stanju da se rad sa njima može vršiti bez opasnosti po radnike. U tome cilju oni moraju biti ispitani pre nego što se počnu upotrebljavati. Član 4. Kontrolni aparati (termometri, manometri, pirometri, milivoltmetri, brzinomeri, anemometri i drugi) moraju biti u ispravnom stanju za sve vreme dok su u upotrebi. U tome cilju oni se moraju kontrolisati pre stavljanja u upotrebu i u toku upotrebe u određenim vremenskim razmacima. Član 5. Na mašinama za rezanje (rezalicama, sečkama, uopšte i sličnim mašinama) uređaj za rezanje mora biti tako zaštićen, da prsti ne mogu doći na dohvat noževa. Pokretne zaštitne naprave moraju, ukoliko je to tehnički moguće, delovati na uređaj za isključivanje mašina tako, da mašina stane pre nego što bi moglo doći do ozlede. Član 6. Na drobilicama, kugličnim i centrifugalnim mlinovima, strugalicama i sličnim mašinama, otvori za punjenje a isto tako i izlazni otvori moraju biti, gdegod je to iz tehnoloških razloga moguće, zaštićeni zaštitnim napravama (levkom, roštiljima ili poklopcima) tako, da se opasna mesta ne mogu za vreme pogona dirati rukom. Član 7. Kolodrobi, kod kojih rub tanjira nije bar 90 cm iznad poda, moraju u toj visini, a na dovoljnoj udaljenosti od pokretnih delova imati ogradu (zaštitni prsten). Kolodrobi moraju imati napravu koja samostalno pokreće materijal koji se usitnjuje pod točkove i prema izlaznom otvoru. Pristupačni otvori za pražnjenje moraju se tako zaštititi da ruke radnika koji rade kod mašina ne mogu doći u dodir sa opasnim delovima mašina. Član 8. Mašine za gnječenje i mešanje sa horizontalnom osovinom (gnjetalica) moraju imati zaštitni poklopac koji sprečava dodir sa opasnim mestima za vreme pogona. Mogućnost otvaranja poklopca kod izvrnutog korita, a za vreme rada mašine, sme biti samo tolika koliko je neophodno potrebno za isipavanje mase. U tom slučaju mora zaštita biti tako sprovedena da je nemoguće sa strane rukom segnuti u korito. Mešalice i gnjetalice drugih konstrukcija moraju biti zaštićene na odgovarajući način, ukoliko sam način gradnje ne daje dovoljnu zaštitu. Centrifuge Član 9. Centrifuge sa vertikalnom osovinom moraju imati zaštitni poklopac takve konstrukcije, da se mogu staviti u pokret tek kad je poklopac čvrsto zatvoren, a poklopac da se može otvoriti tek onda, kad se bubanj prestane okretati. Gde način pogona zahteva prerađivanje centrifugiranog materijala još za vreme okretanja, smeju se upotrebljavati centrifuge čiji se poklopci mogu otvoriti već pri smanjenom broju obrtaja. Prostor između omotača (spoljašnjeg cilindra) i rotacionog bubnja mora biti pokriven. Svaka centrifuga mora imati kočnicu, ukoliko ovo njenom konstrukcijom nije drukčije rešeno. Kočnicu ne smeju imati centrifuge čija bi upotreba mogla izazvati paljenje zapaljivih materija (na primer, pare lako zapaljivog rastvarača koji se centrifugira). Zabranjeno je naglo i tvrdo kočenje centrifuge. Član 10. Masa koja se prerađuje mora se ravnomerno raspodeliti na bubnjeve centrifuga. Pražnjenje centrifuge treba po mogućnosti vršiti automatski. Član 11. Svaka centrifuga, a naročito sigurnosni uređaj, mora se bar jedanput godišnje pregledati od strane stručnjaka. Ako centrifuga stalno radi više od 12 časova dnevno, ima se pregledati dva puta godišnje. Na svakoj centrifugi moraju biti naznačeni: a) dozvoljen broj obrtaja, b) najveći tovar i c) godina izrade. Propisi za rukovanje centrifugom moraju biti stavljeni na vidnom mestu. Prese i kompresori Član 12. Na presama sa gibnjevima otvori za punjenje i pražnjenje moraju biti zaštićeni i osigurani zaštitnim levkovima, rešetkama, poklopcima i sl., tako da se opasna mesta, kao što su puževi, valjci, mešaći za vreme rada ne mogu rukom dohvatiti. Ako se u presu za vreme rada mora dodavati materijal, odnosno iz nje prerađeni materijal vaditi, mora se za to upotrebiti prikladan pribor spremljen za taj posao. Član 13. Za svaki stepen komprimiranja jednog kompresora, odnosno na svakom cilindru, mora biti jedan siguran manometar, kao i sigurnosni uređaj ili ventil sigurnosti koji sprečava opasno povećanje pritiska. Manometri moraju biti dobro osvetljeni i vidljivi, sa jasno označenom granicom najvećeg dozvoljenog pritiska. Sigurnosni uređaji i ventili sigurnosti moraju se kontrolisati da li pravilno rade. Član 14. Kompresori za gasove sa oksidacionim dejstvom, kao kiseonik i azotov oksidul, ne smeju se podmazivati životinjskim, biljnim i mineralnim uljem i mastima. Za ovo se može upotrebljavati smeša glicerina sa vodom, sa najviše 20% glicerina. Bačve i rezervoari Član 15. Iznad otvorenih bačava i rezervoara sa vrućim nagrizajućim tečnostima, ne smeju se nalaziti mostići za prelaz. Ako se od ovoga mora otstupiti, tako da je neophodno potrebno postaviti prelazne mostiće radi pristupa komandnim mestima za mešalice, ventile - zatvarače ili za uzimanje uzoraka, ovi mostići moraju biti: - široki najmanje 45 cm, - snabdeveni sa obe strane propisnim zaštitnim ogradama i - stalno održavani u čistom i suvom stanju. Član 16. Otvoreni sudovi, bačve za pripremanje zapaljivih rastvora za lakove, emalj i gotove uljane boje moraju biti, ukoliko se radi sa otvorenom vatrom: - građeni od metala ili od nekog drugog nesagorivog materijala; - solidno i pravilno postavljeni na pod, i - po mogućstvu snabdeveni poklopcima sa šarkama ili klizačima, koji se mogu nepropusno, automatski zatvoriti u slučaju požara, topljenjem jednog prstena i ostajati zatvoreni kad se sa njima ne radi. Autoklavi Član 17. Aparati za rad pod pritiskom (autoklavi) moraju u pogledu materijala, načina gradnje, proizvodnje i opreme odgovarati zahtevima koji se od njih traže, a shodno postojećim propisima o sudovima pod pritiskom. Sudovi koji nisu za to građeni ne smeju se stavljati pod pritisak. Stakleni baloni i transportni sudovi ne smeju se prazniti vazdušnim pritiskom. Član 18. Bajonetni zatvarači autoklava moraju imati napravu koja onemogućava stavljanje posude pod pritisak dok poklopac nije propisno zatvoren. Ukoliko to nije moguće, mora gradnja zatvarača biti takva, da se jasno vidi kad je poklopac sasvim zatvoren. Član 19. Na svakom sudu za pritisak, odnosno na potisnom vodu neposredno kod svakog suda, mora biti naprava kojom se može zatvoriti dovod komprimiranog vazduha. Svaki sud za pritiska mora imati ispravan manometar koji pokazuje pritisak. Najviši dozvoljeni pritisak za dotični sud mora biti na njemu vidljivo označen. Taj se pritisak ne sme prekoračiti. Osim manometra, mora svaki sud za pritisak imati i sigurnosni ventil ili uređaj koji mora sprečiti da pritisak u sudu pređe preko 1/10 njegove najveće dozvoljene vrednosti. Manometar i sigurnosni ventil moraju biti tako postavljeni na sudu, da sadržaj suda ne može smetati njihovom radu. Kontrolu ispravnosti manometra i uređaja-ventila-sigurnosti treba vršiti kako je označeno u čl. 4. i 13. ovog pravilnika. Član 20. Delovanje ventila sigurnosti mora se kod suda za pritisak, u kojem usled hemijskih reakcija može doći do naglog porasta pritiska, pojačati ugrađivanjem ploča velikih površina, koje pri prekoračenju dozvoljenog pritiska puknu, te gasovi dobiju veliki prolaz. Probama se te ploče moraju specificirati za određeni traženi pritisak, i prilikom ugrađivanja tako zaštititi, da pri pucanju ploče sadržaj suda nikoga ne može ozlediti. Ako gasovi i pare, koji izlaze iz ventila sigurnosti i ispusnog uređaja, mogu ugrožavati radnike, moraju se odvoditi širokom odvodnom cevi. Član 21. Sudovi pod pritiskom moraju se pre upotrebe ispitati da li odgovaraju postavljenim uslovima. Svake 3-će godine mora se unutrašnjost suda ispitati, a svake 5-te godine sud podvrgnuti ispitivanju na pritisak. Ovaj se interval po potrebi može i smanjiti, u smislu postojećih propisa. O rezultatima ispitivanja ima se sastaviti zapisnik. Član 22. Dok je sud u radu i pod pritiskom, smeju se matice zatvarača samo u krajnjem slučaju pritezati, i to od strane stručnih lica, a ventili i slavine smeju se samo polako i oprezno otvarati. Pre otvaranja zatvarača, posle svršenog procesa, mora se radnik koji rukuje aparatom otvaranjem ispusnog uređaja uveriti da u sudu više ne vlada pritisak. Poklopac sa zavrtnjima se sasvim polagano otvara tako, da se malo nadigne, dok ga još nekoliko zavrtnja drže. Tek kad se radnik na taj način uveri da sud nije pod pritiskom, sme poklopac sasvim otvoriti. Član 23. Aparati za vakum moraju biti građeni za vakum i redovno ispitivani. Ne sme se dogoditi, da neopreznošću posluge dođe u vakum-aparatu do pritiska za koji aparat nije građen. O rezultatima ispitivanja ima se voditi zapisnik. Transportni uređaji Član 24. Svi transporteri, dizalice, mali bageri, puževi itd. moraju biti ograđeni zaštitnim ogradama, ukoliko sam proces proizvodnje to dozvoljava. Radovi na opravkama ili slični radovi kod uređaja za dizanje ili prenos materijala smeju se vršiti samo za vreme mirovanja tih uređaja. Aparati za puštanje u rad navedenih uređaja za vreme opravke i tome sličnih radnji moraju biti naročito osigurani, tako da se uređaj ne može nepažnjom ili slučajem pokrenuti. Ovo naročito važi za uređaje za dizanje i prenošenje koji prolaze kroz više spratova ili prostorija. Član 25. Sve dizalice za prenošenje i dizanje tereta koje su u upotrebi moraju biti stalno u ispravnom stanju i moraju se svakog dana pre upotrebe pregledati u pogledu ispravnosti, a pored toga i periodično detaljno pregledati, i to svakih 6 meseci. Za svaku dizalicu preduzeće mora voditi knjigu o izvršenim pregledima i promenama. Član 26. Dizalice, čekrci, vitla i drugi uređaji za dizanje tereta ne smeju se opterećivati preko njihove maksimalne nosivosti. Dizanje i spuštanje tereta ima se vršiti polako i oprezno, da bi se izbegli nagli potezi, zastoji i trzanja. Teretnim dizalicama ne smeju se prevoziti ljudi, osim ako to nije specijalno dopušteno. Cevni vodovi i kanalizacija Član 27. Sve cevi i kanali moraju biti tako postavljeni, da se izbegne neželjeno sifoniranje sadržine sudova. Cevni vodovi i kanalizacija moraju biti: - snabdeveni kolenima ili dilatacionim spojnicama, da se vod može slobodno širiti i skupljati, i - solidno učvršćeni na tačkama koje se nalaze između kolena ili dilatacionih spojnica i ostalog dela cevnog ili kanalizacionog voda, koji je postavljen na nosačima ili pravilno postavljen po zemlji. Član 28. Cevi, slavine, ventili i drugi pribor za cevne vodove i kanalizaciju moraju biti: - postavljeni tako, da su na dohvatu, i - premazani bojom ili oznakom na vidnim mestima, da se lako može uočiti njihova sadržina. Na vidnim mestima, u blizini krajeva cevi ili kanalizacija, moraju se staviti natpisi kojima se propisuju predostrožnosti koje treba preduzeti pri manipulisanju sa njihovom sadržinom. Skladišta i magazini za smeštaj opasnih tečnosti Član 29. Rezervoari za smeštaj opasnih tečnosti mogu biti: a) smešteni pod zemljom, b) postavljeni tako da se svako curenje tečnosti na bilo kome delu rezervoara može odmah primetiti, c) premazani zaštitnim premazom radi sprečavanja korozije i d) snabdeveni stepenicama, a po potrebi i platformama, kojima se omogućava lak pristup svim delovima rezervoara bez opasnosti. Rezervoari koji služe za smeštaj opasnih tečnosti ne smeju se postavljati iznad prolaza. Rezervoari za smeštaj opasnih tečnosti moraju imati cev za punjenje ugrađenu na vrhu, a cev za pražnjenje na 15 cm iznad dna. Član 30. Bačve za prijem kiselina treba smeštati na zaklonjenim mestima, sa vranjem (čepom) nagore. Treba ih otvarati sa dovoljno pažnje, da unutrašnji pritisak postepeno izađe, zatim ih ponovo zatvoriti vodeći računa da se ovo ponovi posle svakog pomeranja bačve ili jedanput nedeljno, ako bačve duže vremena stoje na stovarištu. Pri otvaranju bačava treba se služiti specijalnim ključevima za odvrtanje vranjeva i zaštitnim gumenim rukavicama, gumenim čizmama i keceljama, a po potrebi i zaštitnim naočarima. Sudovi se ne smeju prepuniti tečnošću, već se mora ostaviti najmanje 1/10 praznog prostora za širenje tečnosti. Član 31. Ćupovi i baloni sa kiselinama moraju se smeštati odvojeno u korpama ili kutijama koje su iznutra obložene garniturom od nesagorivog materijala. Ćupovi i baloni sa kiselinama ne smeju se slagati jedni na druge, već se moraju stavljati u specijalne boksove ili na drvene letve stavljene na pod magacina. Član 32. Pre smeštaja prazni se sudovi moraju oprati mlazom vode sa sviju strana od zaostale kiseline pa se zatim moraju osušiti. Prazni sudovi se smeštaju odvojeno od punih. Pre punjenja kiselinom ćupovi i baloni se moraju pregledati, da nisu prljavi i da u njima nema vode. Ovo važi naročito za sudove koje su pune sumpornom kiselinom. Silosi za suve i čvrste materije Član 33. Suve, čvrste materije bez ambalaže mogu se smeštati u silose, iz kojih se ove materije mogu uzimati sa donje strane silosa. Otvoreni silosi sa košom moraju biti pokriveni rešetkama kroz koje se mogu provući metalne šipke radi razbijanja i sitnjenja aglomeriranog materijala, ali kroz koje radnik ne može upasti u silos. Ako je neophodno potrebno da radnici uđu u silos u kome se nalazi suv, čvrst materijal, moraju se preduzeti sledeće mere zaštite: - radnik koji ulazi u silos mora biti opasan jednim čvrstim pojasom, koji je privezan za jedan čvrst oslonac jednim jakim užetom, i - jedan radnik mora se nalaziti napolju za sve vreme rada, da bi prvome mogao priteći u pomoć u slučaju potrebe. Član 34. Silosi moraju biti snabdeveni nepokretnim stepenicama, i po potrebi platformama kojima se lako i bez opasnosti može prići svakoj strani silosa. Silosi u kojima se smeštaju i lako zapaljive materije moraju biti građeni od materijala otpornog prema vatri i snabdeveni poklopcima sa automatskim zatvaračem, a rad u njima će se vršiti uz mere opreznosti protiv vatre (ne upotrebljavati otvoren plamen i oruđa koja mogu izazvati vatru). Sušnice Član 35. Para i gasovi koji prilikom sušenja isparavaju, moraju se ekshaustorima izvlačiti iz sušnice i prostorija. Ako su ovi gasovi i pare štetni, moraju se pre puštanja u atmosferu učiniti neškodljivim. Član 36. Generatori toplote, parni i električni kaloriferi za zagrevanje vazduha koji se šalje ventilatorima u sušnicu, treba da se nalaze u zasebnoj prostoriji. Ovo naročito važi za ona preduzeća u kojima se proizvodi lako zapaljiv ili eksplozivan materijal. Član 37. Lica koja poslužuju sušnicu u kojoj se suši lako zapaljiv materijal, ne smeju se dugo baviti u sušnici kada je ova pod režimom temperature sušenja i kada kroz sušnicu protiče vruć vazduh. Na ovakvim sušnicama moraju se predvideti prozori za posmatranje unutrašnjosti sušnice spolja, kao i potrebni termometri, vakumetri i drugi kontrolni aparati koji se mogu posmatrati i kojima se može manipulisati bez ulaska u prostor sušnice. Član 38. Sušnice moraju imati uređaje i sprave za gašenje požara, shodno postojećim propisima o vatrogasnoj službi u preduzećima. Član 39. Ako sušnica radi po lančanom sistemu sa protivnom cirkulacijom toplog vazduha, onda ceo sistem lanaca i etaža mora biti zatvoren solidarnim nesagorivim materijalom i potpuno nepropustnim za vazduh i isparljive gasove. 2. Lična i tehnička zaštita i zaštitna sredstva Član 40. Za zaštitu očiju od mehaničkih povreda, škodljive prašine, jetkih i nagrizajućih kiselina i lužina, od vrućih materija, kao i od svetlosnog zračenja, mora preduzeće radniku besplatno staviti na raspoloženje prigodne zaštitne naočari. Prema svrsi za koju služe, dolaze u obzir ove vrste zaštitnih naočara: a) naočari sa običnim okvirom bilo od metala koji ne rđa ili od celuloida (bakelita i sl.) sa bezbojnim staklom najmanje debljine 3 mm sa prečnikom otvora stakla 50 mm. Veličina prema uobičajenim optičarskim normama; b) zaštitne naočari obične - sve isto kao pod a), ali sa malim štitom sa strane od metalnog tankog lima, celuloida, stakla ili metalne mrežice; c) naočari sa ramom-kutijom od aluminijuma sa običnim staklom ili sa tamno obojenim staklom, dimenzije stakla kao pod a). Ovi ramovi-kutijice moraju imati sa strane otvore za ventilaciju. Međusobno su spojeni tkaninom ili tankom kožom; d) naočari protiv otrovne prašine moraju da hermetički prianjaju na lice, a sastoje se od gumenog okvira sa otvorima za umetanje okruglih stakala. Umesto providnog stakla može se upotrebiti i providan celon. Član 41. Gumene zaštitne rukavice moraju se nositi gde god se rukama dolazi u dodir sa jetkim i nagrizajućim materijama. Pri radovima sa fluorovodoničnom kiselinom moraju se gumene rukavice nositi i tamo gde postoji i sama opasnost prskanja, kao i radi zaštite od pare. Pri prenosu vrućih materija i radu sa njima, moraju se ruke zaštititi suknenim rukavicama ili štitnicima (u industriji proizvoda katrana i dr.), a gde postoji mogućnost paljenja - azbestnim rukavicama. Pri radovima na električnim pećima, moraju se noge zaštititi obojcima odnosno nazuvicama od platna za vreće (sargije) koje je natopljeno amonijevim sulfatom, ili nazuvicama od azbestne tkanine. Član 42. Zabranjeno je povlačenje kiseline i lužine ustima, bez upotrebe specijalne zaštitne teglice. Zabranjeno je da se čaše i šolje koje služe normalno za piće, upotrebljavaju za jetke i nagrizajuće tečnosti. Član 43. Ako na cevnim vodovima za jetke tečnosti ima ventila od kamenaste mase, oni moraju biti osigurani tako, da ventil ne može ispasti iz ležišta. Kad se na cevnim vodovima za jetke tečnosti vrši popravka, onda se taj deo cevi koji se opravlja mora isključiti iz cirkulacije. Svi radovi na cevnim vodovima i ventilima za jetke tečnosti moraju se vršiti uz upotrebu zaštitnih gumenih rukavica i naočara. Isto važi i za ventile i vodove za štetne pare i gasove. Član 44. Nagrizajuće kiseline prosute po podu ne smeju se kupiti drvenom strugotinom, metalnim otpacima ili organskim materijama, već se moraju ispati vodom ili neutralisati krečom. Kad se kiselina razblažuje vodom, treba uvek lagano kiselinu sipati u vodu mešajući stalno. Ni u kom slučaju ne sme se sipati voda u kiselinu. Član 45. Radnici koji neposredno rade sa vrućim i nagrizavajućim tečnostima, sa jetkim jedinjenjima kalciuma, kaliuma ili natriuma, ili su izloženi njihovoj prašini, moraju imati na raspolaganju potrebnu ličnu zaštitu protiv ozleda. Član 46. U prostorijama u kojima se prerađuju, pripremaju ili pakuju jetke nagrizajuće tečnosti, uprave preduzeća moraju radnicima staviti na raspolaganje u neposrednoj blizini radnog mesta čistu tekuću vodu i tuševe sa lakim puštanjem u rad u slučaju potrebe. Lica koja stalno rade sa kiselinama, moraju često ispirati usta pogodnim alkalnim rastvorima. Član 47. Na svakom radnom mestu u svakoj radnoj prostoriji gde postoji mogućnost stvaranja otrovnih gasova i pare, mora se: a) vazduh u prostoriji kontrolisati analizom ili pogodnim indikatorima-detektorima i opitnim životinjama; b) preduzeti sve kako bi se u slučaju potrebe radnici koji rade kod dotičnog procesa mogli zaštititi. Član 48. Aparati u koje dolaze otrovni gasovi i pare, bilo kao ishodna supstanca, konačni produkt ili otpadni produkt, moraju se stalno kontrolisati u pogledu nepropustljivosti. Otrovni se gasovi i pare moraju tamo gde dolaze kao otrovni produkti otsisavati ekshaustorima, a iz otsisanog vazduha ukloniti sagorevanjem, hemijskom reakcijom ili adsorpcijom sa pogodnim materijalom. Najbolje je sprovesti gasove posle hemijske reakcije u zidani dimnjak visine najmanje 20 m. Član 49. Individualna gasna zaštita mora se koristiti: 1) Sa maskom sa odgovarajućim filtrom kad u vazduhu zagađenom otrovnim gasom ima dovoljno kiseonika (preko 16%). Ovi filtrovi moraju biti različito obojeni prema otrovnom gasu za koji su namenjeni da ne bi došlo do zamene. Mora se voditi tačna evidencija o vremenu upotrebe pojedinih filtrova, kako se ne bi prekoračilo vreme njihovog trajanja pri određenoj koncentraciji gasa i vrsti rada (dubine disanja). Koncentracija gasa mora se ustanoviti analizom. 2) Kad u vazduhu zagađenom otrovnim gasom nema dovoljno kiseonika (manje od 16%), što se dešava u zatvorenim rezervoarima, podrumima, bunarima, mora se upotrebiti izolacioni aparat (cevna maska sa dovodom svežeg vazduha, ili izolacioni aparat sa kiselinom). Član 50. Osim lične zaštite, moraju se preduzeti sve mere predostrožnosti koje osiguravaju trenutno spasavanje ugroženog iz zatrovane atmosfere, kao i pružanje prve pomoći gasom otrovanom, a da pritom spasilac ne dođe u opasnost. Član 51. Pored zaštitnih mera moraju biti u pripravnosti sva pomoćna sredstva za pružanje prve pomoći unesrećenom. U radionicama gde postoji opasnost od gasa, moraju biti u pripravnosti aparati za spasavanje kiseonikom. Na svakom ovakvom radnom mestu mora biti nekoliko radnika koji znaju da rukuju tim aparatom. Član 52. Na mestima gde nije moguće sprovesti dobar sistem ventilacije, kao i na mestima gde je ventilacija sprovedena ali prašina ipak ulazi u prostoriju gde se radi, - radniku se moraju staviti na raspolaganje respiratori protiv prašine. Respirator treba da bude samo pomoćno sredstvo ako se prašina na drugi način ne može ukloniti. Član 53. Za svaku se vrstu prašine, prema veličini čestica i prema njenom otrovnom dejstvu, mora upotrebljavati određeni filter za respirator. Pri radovima u neškodljivoj prašini (brašno i sl.) mora se nositi respirator sa filtrom za grubu prašinu od prirodnog ili gumenog sunđera, vate ili krpe, koji mora zadržavati grubu prašinu iz vazduha, a njegovo nošenje ne sme ometati rad. Filter može biti izrađen i od celuloze. Pri radovima u otrovnoj i škodljivoj gruboj prašini, mora se nositi respirator sa filtrom od gustih vlakana, koji grubu prašinu zadržava sasvim, dok finu zadržava samo u izvesnoj meri. Pri radovima u finoj otrovnoj prašini - aerosolima škodljivih materija i metalnim dimovima, moraju se nositi respiratori koji dobro priležu uz lice, sa prigodnim filtrom od celuloze ili slično. Član 54. Kao otrovne prašine smatraju se: alkaloidi, arsen, olovo, mangan, živa i njihovi spojevi, soli barija, bromati, hlorati, cijanova jedinjenja, hromati, dintroortokrezol, trinitrotoluol, cinkoksid i sl. Član 55. Svako preduzeće u kome postoji potreba nošenja gas-maski i respiratora, mora imati jedno lice koje će radnike poučavati u nošenju maske i respiratora. Posle upotrebe respiratori se moraju od prašine pažljivo očistiti i ostaviti u odeljenje ili orman za to određen. Isto ovo važi i za gas-maske. Član 56. Lica koja su suviše osetljiva pri dodiru sa pojedinim hemijskim jedinjenjem, ne smeju biti zaposlena na radu sa tim materijama. Pri radu sa sredstvima koja nadražuju kožu, moraju se nositi zaštitne rukavice, a naročito pri radovima sa čađi, parafinom, katranom, smolom, antracenom i sl. Pri radu sa katranom treba izbegavati rad pod jakom sunčanom svetlošću zbog fotoaktivnosti katrana. Po svršenom poslu nakon pranja, ruke treba namazati specijalnom mašću. Zaštita od vatre i sredstva za gašenje požara Član 57. Radnici koji rade na mestima naročito ugroženim od vatre, moraju nositi odgovarajuću zaštitnu odeću. Kao zaštitna odeća smatraju se: azbestna odela, azbestne pregače, azbestne rukavice, azbestne čizme kao i zaštitna odeća natopljena zaštitnim sredstvima protiv vatre i sl. Član 58. Za gašenje požara moraju u svakom preduzeću biti u pripravnosti odgovarajuća sredstva. To su: voda, pena (hemijska i obična), ugljena kiselina, nesagorive organske tečnosti (tetrahlorugljenik, metilbromid), pesak, suva zemlja i sl. Član 59. Laki metali koji mogu goreti i njihove legure i soli (natrijum, kalijum, kalcijum karbid) ne smeju se gasiti vodom ni penom, već opiljcima sivog liva ili peskom. Požari ugljene prašine ne smeju se gasiti mlazom vode, već samo fino raspršenom vodom, tetrahlorugljenikom ili penom. Benzin i tečnosti sa niskom tačkom paljenja, specifički lakše od vode, ne smeju se gasiti vodom već penom, ugljenom kiselinom, tetrahlorugljenikom i podesnom prašinom (pesak, suva zemlja). Specifički teške zapaljive tečnosti, visoke tačke paljenja, gase se vodom. Član 60. Aparati sa tetrahlorugljenikom i drugim hlornim ugljovodonicima smeju se upotrebljavati samo za gašenje malih požara. Oni se ne smeju upotrebljavati za prskanje užarenih i gorućih metala, za gašenje požara alkohola i drva, u malim zatvorenim prostorijama, gde bi došlo do razvijanja otrovnih gasova hlora odnosno fozgena. Član 61. Za gašenje osoba koje se zapale, moraju biti u pripravnosti omotači, tuševi, rezervoari puni vode neposredno kod ulaza u ugroženu prostoriju u koje zapaljeno lice može skočiti. U slučaju požara u hemijskim fabrikama, vatrogasci moraju biti opremljeni specijalnim maskama i izolacionim aparatima za disanje zbog opasnosti stvaranja otrovnih gasova. Član 62. Gde se radi sa zapaljivim tečnostima, gasovima ili prašinom mora se obratiti naročita pažnja da ne nastane upaljiva odnosno eksplozivna smeša sa vazduhom u prostoru radionice. Zapaljive se materije moraju, gde je to moguće, držati hermetički zatvorene bez pristupa vazduha. Član 63. Ako postoji opasnost od eksplozivne smeše u razmaku između donje i gornje granice eksplozije mora se isključiti svaka mogućnost paljenja te smeše (otvoreni plamenovi, užarena tela, električne varnice, kompresija, trenje). Član 64. Zapaljivi rastvarači i zapaljive tečnosti ne smeju se grejati na otvorenom plamenu, niti se sud u kome se tečnost greje sme zatvoriti. Član 65. Pri destilaciji sa aparatima za direktna loženja, mora se osigurati da se posuda ne probuši ili polomi i sadržaj izlije na ložište; kao i da se pare pri nedovoljnoj kondenzaciji i na maloj daljini od destilacionog i kondenzacionog uređaja ne upale plamenom. Destilacioni sud mora biti snabdeven sigurnosnim uređajem koji sprečava povišenje pritiska. Radnik koji radi na destilaciji mora biti dobro upućen u rukovanje aparaturom. Član 66. U radionicama za izradu paste za čišćenje cipela, uljanih i asfaltnih lakova itd. postoji opasnost paljenja gde se istopljena masa rastvara lako zapaljivim rastvaračima. Rastvarač se ne sme dodavati istopljenoj masi dok je ova još na vatri ili blizu vatre. Ukoliko se mešanje vrši na otvorenom prostoru, mora se paziti da pare ne mogu ući u prostoriju za topljenje. Kotlovi moraju biti tako građeni da se u odeljenim prostorijama mogu lako i bez opasnosti prenositi. Između prostorije za topljenje i prostorije za mešanje ne smeju postojati spojna vrata. Rastvarač se ne sme dodavati u kotao pre nego što se sadržina kotla ohladi na temperaturu nižu od temperature ključanja rastvarača. Član 67. Zidovi koji prostoriju sa ložištem odvajaju od prostorije za topljenje, moraju biti nepropustljivi za gas. Kotao mora biti stručno uzidan. Vrući sagorljivi gasovi ne smeju sa spoljne strane kotla dostizati nikada iznad istopljene materije u kotlu (pregrejavanje zidova). Zaštitne mere pri radu na pećima Član 68. Podovi oko metalurgijskih peći, oko peći za žarenje i sušenje i pečenje, moraju biti izrađeni od nesagorivog materijala. Ako na ovim pećima postoje viseća vrata (na gilotinu) sa kontra-teretom, onda užad o kojima visi teret moraju biti dovoljno otporna i izrađena od materijala otpornog prema vatri. Ova užad moraju biti pokrivena celom dužinom svoga hoda. Izdignut kontrateret mora biti tako zaštićen, da pri slučajnom padu ne može nikoga ozlediti. Član 69. Ljudi ne smeju ulaziti u pomenute peći ako je temperatura u peći preko 50° C, izuzev hitnih slučajeva. U tim slučajevima radniku se mora staviti na raspolaganje vatrootporno odelo i druga zaštita. Za ove radove smeju se upotrebiti samo potpuno zdravi i osposobljeni ljudi. Član 70. Kanali kroz koje dolazi gas u industrijske peći sa gasnim zagrevanjem, moraju biti nepropustljivi i snabdeveni zatvaračima (ventilima) sigurnosti za automatski prekid dolaska goriva za slučaj kvara na glavnom gasnom kanalu, ili ako se vazdušna promaja smanji. Cevi koje dovode ulje u peći koje se zahtevaju uljem, moraju biti snabdevene automatskim uređajima za prekid priticanja ulja kad se pritisak smanji suviše da bi se gorači mogli održati zapaljeni. Član 71. U peć ili aparat gde ima vatre ne sme radnik sipati tečno gorivo rukom, niti se u upaljenu peć sme bacati materijal natopljen petrolejom ili uljem. Bacanje drvenih strugotina (šušaka) od rendisanja i papira u peć koja gori mora se vršiti oprezno. Član 72. Pri loženju peći mora se ložač držati uputstva koje za svako ložište daje preduzeće koje peć montira, odnosno propisa Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu. To naročito važi za ložišta na mineralno ulje. Izvod propisa mora biti izložen pored ložišta. Pri loženju uljem, mora se prostor za loženje pre svakog paljenja dobro provetriti, da se uklone pare goriva koje mogu ući u ložište usled propustljivosti zapornog ventila, usled neuspelog paljenja, usled prekidanja plamena ili drugih razloga. Pri loženju gasom, mora se prostor za loženje pre svakog paljenja dobro provetriti. Na gasnom vodu moraju biti 2 ventila. Za vreme obustave rada moraju se ventili stalno kontrolisati da li su zatvoreni. Pri paljenju se mora prvo približiti upaljač, odnosno zapaliti mali plamen koji služi za paljenje, a tek onda otvoriti ventil gorača. Član 73. Lampe na špiritus, lampe za lemnjenje i sl. moraju se uvek ugasiti pre nalivanja svakog goriva. Član 74. Ako se zapaljivi gasovi, pare, magle ili prašina odvode u zajedničke sabirnike, a koncentracija gasova nije manja od gornje granice eksplozivnosti, moraju se ugraditi osiguranja, kako se talas eksplozije i plamena ne bi vratili na ložište. Zapaljivi gasovi i pare ne smeju se odvoditi u dimnjake koji rade samo pomoću prirodne promaje. Član 75. Treba postupiti po Opštem pravilniku o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu, kao i po specijalnim uputstvima za rad pri zavarivanju, ako se radi sa plamenom (zavarivanje) na ispražnjenim bačvama i zatvorenim rezervoarima koji su sadržavali: 1. lako isparljive tečnosti sa tačkom paljenja nižom od spoljne temperature (benzin, benzol, razni lakovi, alkohol, aceton, eter, sumpor-ugljenik). Kod radova sa tim sudovima mora se stalno računati sa eksplozivnom smešom pare i vazduha; 2. tečnosti sa tačkom zapaljivosti višom od spoljne temperature, jer se na mestu varenja mogu stvarati zapaljive pare u većoj količini, i sa vazduhom dati eksplozivnu smešu (petrolej, solventnafta, terpentinsko ulje, uljani lakovi, katranska ulja, karbolno ulje); 3. materije koje nisu isparljive, ali se toplotom varenja stvaraju sagorljivi produkti (asfalt, smola); 4. materije koje nagrizaju zidove suđa uz stvaranje vodonika (željezne bačke sa ostacima sumporne kiseline, pocinkovane željezne bačve sa ostalima lužine). Član 76. Ventili začepljeni zapaljivom masom, ne smeju se grejati otvorenim plamenom, već polako vodenom parom i pomoću vrućih krpa. Član 77. Pri radovima sa bilo kakvim otvorenim plamenom na zatvorenim posudama moraju se preduzeti iste mere opreznosti kao i pri zavarivanju. 3. Razne mere opreznosti Član 78. Čišćenje ruku, odeće ili mašinskih delova pomoću lako zapaljive tečnosti zabranjeno je u blizini otvorene peći ili vatre. Odelo natopljeno zapaljivim rastvaračima ne sme doći u blizinu otvorene vatre. Član 79. Pri radovima sa užarenim metalima, troskama ili izlivcima u vezi sa vodom, mora se paziti da ne dođe do nesreće eksplozijom praskavog gasa, koji nastaje kad užareni metali i ugalj razlažu vodu ne njene elemente. Član 80. U aparatima u kojima se prerađuju lako zapaljive pare i gasovi, ne sme biti delova koji međusobno trenjem ili udaranjem daju iskre (zupčanici, kuglični mlinovi sa čeličnim kuglama). Ovakvi delovi aparata moraju se izraditi od metala koji ne daje iskre (laki metali, olovo, mesing, bronza). Ako se zaštita ne može drukčije sprovesti, to se čini uvođenjem inertnog gasa u aparaturu na mesto vazduha (azot ili ugljendioksid). Član 81. Mlinovi sa magnetima moraju se zaštititi tako, da materija koja dolazi među valjke prelazi preko magneta radi otstranjenja gvozdenih komada (zavoji, zakovice, matice) koji bi došavši među valjke mogli izazvati varnice. Pri radovima na aparatima gde varnice mogu biti uzrokom eksplozije, moraju se upotrebljavati alati koji daju vrlo slabe varnice (od bakra, drveta i sl.). Član 82. Sve mašine građene od materijala koji sprovodi struju, a u kojima se prerađuju upaljive smeše gasova, pare ili prašine, koje bi usled električnog napona mogle dovesti do eksplozije, moraju se uzemljiti. Mlinovi u kojima se stvara neprovodljiva prašina (šelak, smola, tvrda guma, sumpor, šećerna prašina) moraju se takođe uzemljiti. U ovim prostorijama pod mora biti takav da odvodi struju; ako nije takav, mora se navlažiti. Radnici koji rade u tim prostorijama ne smeju nositi gumene đonove, radi bržeg i lakšeg električnog pražnjenja. Član 83. Pri sprovođenju zapaljivih tečnosti cevnim vodovima treba preduzeti sledeće mere opreznosti, kako ne bi došlo do naelektrisavanja pojedinih cevi, a time do mogućnosti skakanja varnica: 1) uzemljiti cevi; 2) sprečiti stvaranje eksplozivne smeše pare i vazduha; 3) čistiti tečnosti od koloidalnih nečistoća; 4) sprečavati velike brzine strujanja (do 4 m/sek.); 5) sprečavati raspršivanje tečnosti pri punjenju rezervoara. Član 84. Gde se kompresorima i presama komprimiraju upaljive tečnosti i materijal (celuloid, nitrojedinjenja, plastične materije), mora se paziti da ne dođe do eksplozije usled kompresione toplote (uvođenje zaštitnog gasa, polagano dizanje pritiska, ograničenje konačnog pritiska i sl.). Član 85. Vuna i pamučnjak za čišćenje ulja ne smeju ležati unaokolo na otvorenom prostoru radionice, već se moraju skupljati u zatvorene sudove koji se redovno moraju prazniti i sadržaj sagoreti. Član 86. - prestao da važi - + Vidi: čl. 24. Pravilnika - SL SFRJ, 48/65-1640. Član 87. Pri radu sa porklornom kiselinom, živinim oksicijanidom, fosforpentasulfidom, nečistim olovnim bromatom koji se dobija iz olovnog acetata i kalijevog bromata, organskim peroksidima, diazojedinjenjima, diazonium solima, jodo-jedinjenjima, moraju se preduzeti mere opreznosti i zaštite, jer ta jedinjenja mogu usled samoraspadanja izazvati eksploziju. Pri radu sa suvim acetilenom pod pritiskom, moraju se preduzeti takođe sve mere opreznosti da ne dođe do eksplozije. Član 88. Mere zaštite protiv eksplozije moraju se preduzeti pri radu sa organskim jedinjenjima u smeši sa sledećim oksidacionim sredstvima: koncentrisanom azotnom kiselinom, tečnim azotnim dioksidom, nitratima, hloratima, bromatima, permanganatima i peroksidima. Drveni delovi aparature koji su u stalnoj vezi sa gore navedenim oksidacionim sredstvima, moraju se često menjati i uništiti. Delovi obuće uprljani tim oksidacionim sredstvima, moraju se redovno isprati. Isto važi i za radno odelo. Član 89. Zabranjeno je upotrebljavati beli fosfor za izradu žižica. Za izradu svetlećih raketa za iluminacije one se sme upotrebljavati samo ako se ne može upotrebiti crveni fosfor ili koje drugo fosforno jedinjenje. Za transport beli se fosfor mora naročito pripremiti i pakovati, tako da se nalazi pod vodom u hermetičkim metalnim sudovima koji se stavljaju u solidne drvene sanduke. Član 90. Ako pri požaru gori i beli fosfor, treba postupiti na sledeći način: - svi radnici koji nemaju gas-maske za zaštitu organa za disanje protivu dima fosfornog anhidrida, napustiće mesto požara, a - vatru treba gasiti upotrebom velike količine vode dok se sve potpune ne ugasi i dok se istopljeni fosfor ne stvrdne. Posle ovoga treba fosfor pokriti mokrim peskom ili vlažiti sve dok se fosfor uz potrebne mere predostrožnosti ne ukloni. Član 91. Treba sprečavati dodir hlorata i perhlorata sa koncentrisanim kiselinama, sa antimonsulfidom, sa sumporom, sa drvenim ugljenom, štirkom, šećerom i sličnim gorivim materijama. Kristalizacija, usitnjavanje i pakovanje hlorata i perhlorata ima se vršiti u naročito određenim prostorijama. Za kristalizaciju, preradu hlorata i perhlorata, ne smeju se upotrebljavati drveni sudovi. Radnici zaposleni na fabrikaciji, na manipulisanju ili pri upotrebi hlorata držaće se na otstojanju od otvorene vatre, ako im je odelo impregnisano hloratima. Član 92. Radnicima zaposlenim pri fabrikaciji, manipulaciji ili pri upotrebi hromne kiseline ili hromata, kada nemaju na raspolaganju gumene rukavice, mora se staviti na upotrebu tekuća voda, kojom će se služiti za pranje ruku radi otstranjivanja prašine ili kapljica jedinjenja hroma. Član 93. U slučaju da se slomi aparat ili cev, koji sadrže vruću živu, svi radnici koji nemaju propisne maske moraju napustiti radionicu. Sudovi u kojima se nalazi metalna živa moraju biti zatvoreni čak i kad je temperatura sobe normalna, jer živa isparava i na običnoj temperaturi. Živa prosuta po podu mora se odmah posuti (pokriti) vodom ili odmah ukloniti. Podovi radionica u kojima se radi sa većim količinama žive moraju biti takvi, da se prosuta živa može lako i potpuno skupiti. Pri izradi sublimata radnici moraju biti snabdeveni potpuno ispravnim gas-maskama sa specijalnim cedilom. Pored toga moraju imati gumene rukavice i respiratore protiv prašine pri stavljanju sublimata u ambalažu. Član 94. Metali kalcijum, kalijum i natrijum moraju se čuvati pod uljem od nafte, petroleja ili drugih sličnih tečnosti koje ne sadrže vode. Član 95. Lica zaposlena pri izradi i manipulaciji sa trinitrotoluolom i dr. aromatičnim nitrojedinjenjima moraju nositi gumene rukavice, dobro stegnute više članka ruke. Pre jela i pre napuštanja rada treba rukavice, ruke i šake prati 10% rastvorom natrijum sulfita ili acetona. Zaposleni radnici moraju imati zaštitna radna odela, koja se dobro zatvaraju uz vrat, rukave i nogavice. Član 96. Svi pojedini radovi pri fabrikaciji nadražujućih ili otrovnih tečnosti moraju se vršiti bilo u zatvorenom sudu bilo u aparatima koji su sami stavljeni u zatvorene komore snabdevene ventilacijom. Ovo važi i za rad sa škodljivim gasovima. Član 97. Nadražujuće ili otrovne tečnosti moraju se provoditi u zatvorenim vodovima pomoću gravitacije ili mehaničkim sredstvima, a držaće se i čuvaće se samo u zatvorenim sudovima. Član 98. Nadražujući ili otrovni gasovi imaju se sprovoditi potiskivanjem ili usisavanjem kroz cevne vodove. Komprimirani vazduh koji izlazi iz duvaljke, a služi za potiskivanje nadražujućih ili otrovnih tečnosti i gasova, kao i ispusni vazduh u vakum-pumpi kod instalacija za destilaciju pomenutih tečnosti, moraju se pre puštanja u atmosferu prečistiti ili se moraju preduzeti druge mere sigurnosti. Ako aparati ili cevni vodovi koji služe fabrikaciji ili manipulaciji pri upotrebi nagrizajućih ili otrovnih tečnosti propuštaju ove materije, destilacija ili bilo koja druga operacija izrade mora se na najbrži način zaustaviti, a ako je potrebno i radnici se imaju udaljiti. Stručni radnici koji dolaze da lokalizuju propuštanje i izvrše potrebne opravke, moraju imati propisne maske ili izolirajuće aparate, a ako je potrebno i zaštitno odelo. Pre nego što radnici počnu sa radom stvoriće se prirodna promaja i ventilator će se pustiti u rad. Član 99. Ako zbog kvara na uređajima počne da se jako razvija amonijak u gasovitom stanju, potrebno je boriti se protivu gasa brizganjem jakih mlazeva vode u prostorije sa zagađenom atmosferom. Član 100. Radnici koji rade na uređajima za razvijanje amonijaka, kao i oni koji poslužuju mašine za hlađenje amonijaka, potrebno je da imaju pri ruci ispravne gas-maske radi zaštite. Član 101. Azotna kiselina sme se prenositi i čuvati samo u hermetički zatvorenim sudovima. Pre punjenja azotnom kiselinom svaki sud se mora brižljivo oprati. Sudovi se smeju puniti azotnom kiselinom tako da ostane izvesna zapremina suda prazna (2 litra za 1 stakleni balon od 50-70 lit.). Ako se azotna kiselina prospe, treba to mesto prati velikom količinom vode izbegavajući da se radnici bez potrebe približavaju mestu sa koga se razvijaju zagušljivi gasovi. Prosuta kiselina se ne sme kupiti drvenom strugotinom, slamom, otpacima od vune, zemljom i dr., jer bi to prouzrokovalo vrlo jako razvijanje škodljivih nitroznih gasova, a može vrlo lako doći i do požara. U radionicama se sme držati samo onoliko azotne kiseline koliko je potrebno za dnevni rad. Radnici koji su udisali veću količinu nitroznih gasova, moraju se uputiti lekaru na pregled. Član 102. Fluorvodonična kiselina sme se čuvati i prenositi samo u sudovima izrađenim od materijala otpornog prema kiselini (cevi, boce i sl. od kaučuka, olova i dr.). Radionice za graviranje stakla sa fluorvodoničnom kiselinom moraju raspolagati dobrom ventilacijom, sa dovođenjem obilnih količina svežeg vazduha, izbegavajući pri tome promaju. Stolovi za rad moraju biti snabdeveni napravama za pravilno i sigurno isisavanje otrovnih gasova za vreme rada direktno sa mesta nastajanja, koje gasove treba evakuisati zatvorenim cevima izvan radionice. Ako sistem zaštite (dovođenje svežeg vazduha i izvlačenje zatrovanog vazduha) nije ispravan ili efikasan, ne sme se raditi sa fluorvodoničnom kiselinom. Član 103. U prostoriji gde se proizvodi, manipuliše ili upotrebljava dimetilsulfat, mora se imati pri ruci: - rastvor sode bikarbone za radnike koji su udisali pare dimetilsulfata, i - propisan rastvor amonijaka za neutralisanje dimetilsulfata koji bi pao na delove tela ili odela zaposlenih radnika. Član 104. Prostorije u kojima se radi sa fozgenom moraju se dobro provetravati, a radnicima se moraju staviti na raspolaganje ispravne proverene maske za zaštitu od fozgena, koji je vrlo jak otrov. U radionici mora biti pri ruci vodeni rastvor amonijaka koji služi kao detektor i kao sredstvo za neutralizaciju fozgena. Radnike koji budu napadnuti od fozgena treba odmah uputiti lekaru, a pre toga treba postupiti po uputstvima za pružanje prve pomoći pri trovanju otrovnim gasovima. Član 105. Radnici koji rade sa tetraetil-olovom moraju paziti, da im delovi tela ne dođu u dodir sa tečnošću. U slučaju da im koža na telu ipak dođe u dodir sa tečnošću, treba to mesto odmah isprati petrolejom a zatim sapunom ili toplom vodom. Ako se pak tečnost razlije, treba je rastvoriti petrolejom i plaknuti vodom, ili je neutralisati tankim slojem mešavine kalcijum hlorida s vodom (u vidu kaše) ili sa petrolejom koji sadrži 12% oksihlorid sumpora. II. SPECIJALNI DEO 1) Zaštitne mere pri proizvodnji sumporne i sumporaste kiseline, plavog kamena, superfosfata, natrijum-fluor-silikata i drugih soli i derivata sumporne kiseline Član 106. Radnici zaposleni pri utovaru i istovaru pirita moraju biti tako zaštićeni, da prašina ili delići pirita ne dođu u dodir sa eventualno otvorenom ranom na telu radnika. Ako je potrebno, ovakvim licima treba staviti na raspolaganje zaštitne čizme ili drvene cipele, kao i respiratore protiv prašine. Radnicima koji iznose izgoretinu (pepeo) od pirita, treba staviti na raspolaganje lična zaštitna sredstva protiv prašine i toplote. Za predohranu od opekotina treba radnicima staviti na raspoloženje zaštitna sredstva za izložene delove tela. a) Proizvodnja sumporne kiseline Član 107. Prostorija u kojoj je smeštena piritna peć za sagorevanje pirita, mora biti prostrana i dobro provetravana. Zgrada mora biti najmanje dva puta viša od piritne peći, sa krovom bez tavanice, sa pogodnim razmeštajem otvora i prozora, radi razređivanja štetnih gasova i velike toplote iz prostorije gde je peć. Zidovi, pod, vrata, stepenice, platforme i prozori moraju biti izrađeni od nesagorivog materijala. Član 108. Odeljenja za ispiranje gasova i taloženje, kao i prostorija za kontaktne aparate, moraju biti prostrani, dobro provetravani, a krov, pod, zidovi, vrata i prozori moraju biti izgrađeni od nesagorivog materijala. Radnici koji ulaze u komore za čišćenje gasova od prašine, moraju biti osigurani protiv opasnosti od električne struje i imati zaštitna odela, gumene rukavice i gasmaske. Pre čišćenja prašine mora se prekinuti tok električne struje (Vidi Pravilnik o zaštitnim merama protivu opasnosti od električne struje). Član 109. Turmovi za proizvodnju sumporne kiseline moraju biti od jakog olovnog lima, koji je spolja obložen i armiran. Prostorija sa aparaturom za orošavanje mora biti dovoljno prostrana za nesmetan rad i dobro provetravana. Radnicima treba staviti na raspolaganje gasmaske, kao i jednu dobro provetrivu kabinu (sobu) za povremen odmor. Član 110. Licima zaposlenim u odeljenju za ispiranje gasova i taloženje, treba staviti na raspolaganje potpunu zaštitu, i to: zaštitno radno odelo, gumene čizme, gumene rukavice, kao i zaštitne naočare. Radnicima koji ulaze u neki uređaj u kontaktnom odeljenju radi čišćenja ili opravke, moraju se staviti na raspolaganje zaštitne gas-maske. Radnicima koji vrše opravke rezervoara za sumpornu kiselinu, moraju se staviti na raspolaganje gumene rukavice, čizme i odelo od gumiranog platna. Radnici zaposleni kod piritnih peći i kod turmova, moraju imati zaštitno odelo, rukavice i cipele protiv kiselina. Za izlaz zaostalih gasova i kiselih para iz aparature mora postojati kamin (odžak) od odgovarajućeg otpornog materijala, visok najmanje 25 m. Član 111. Na onim radnim mestima gde se kiseline stalno i u velikim količinama razlivaju, pod mora biti obložen olovnim limom, ili kiselostalnim pločama. Za skupljanje u odvođenje razlivenih kiselina sa poda moraju se predvideti kanali sa prijemnim rupama. b) Proizvodnja plavog kamena Član 112. Odeljenje granulacije bakra mora imati dobru prirodnu ili veštačku ventilaciju. Radnicima se moraju staviti na raspolaganje zaštitne kecelje, kožne rukavice i gumene čizme, a vođe odeljenja moraju imati azbestne rukavice i kecelje. Član 113. Kace u kojima se vrši kristalizacija plavog kamena moraju biti čvrsto građene, da usled tereta ne dođe do raskida i razlivanja sulfata bakra u rastvoru. Zabranjen je hod zaposlenih lica po rubovima otvorenih kaca bez zaštitnih propisnih dasaka ili mostova za prolaz. Bazeni za skupljanje vrućeg rastvora plavog kamena moraju biti dobro osigurani, da bi se sprečilo upadanje zaposlenih lica. Član 114. Ukoliko se para kiseline kondenzira po zidovima sa unutrašnje strane krova zgrade, treba preduzeti potrebne mere da kapljice kondenzata ne ozlede zaposlena lica. U tu svrhu mora se kondenzat sa tavanice spirati vodom ili hladnim rastvorom sode, ili ako ima mogućnosti, treba izgraditi zaštitne olučiće i slivnike za sabiranje i odvođenje kondenzata. c) Proizvodnja superfosfata Član 115. Pri radu na mlevenju fosfata i kostiju, mlinovi moraju biti osigurani protiv prodiranja prašine u prostor radionice. Radnicima na ovom poslu moraju se staviti na raspolaganje potrebna lična zaštitna sredstva. Radnicima zaposlenim na istovaru i utovaru sirovog fosfata, kostiju, koštanog brašna, superfosfata (gotovog za opremu), treba staviti na raspolaganje zaštitne naočari, a u slučaju potreba snabdeti ih još i respiratorima protiv prašine. Član 116. U prostoriji gde je smešten reaktor mora biti osigurano efikasno provetravanje i izvlačenje škodljivih gasova izvan radionice. Član 117. Prilikom ispražnjivanja superfosfata u komorama radnici se moraju snabdeti zaštitnim odelom, rukavicama i drvenom obućom, protiv opekotina i protiv dejstva sumporne kiseline. d) Proizvodnja natrijum silikofluorida Član 118. Pri radu kod absorbera radnicima se bezuslovno moraju staviti na raspolaganje zaštitne naočari protiv nagrizajućeg dejstva fluora. Kod svih aparata gde se radi sa fluorom ili njegovom kiselinom, postaviti jake ventilatore i ekshaustore za izvlačenje gasova. Pored ovoga radnici moraju imati zaštitna odela, gumene rukavice i drvete cipele ili gumene čizme pri radu. Oči ozleđene koštanom prašinom treba odmah dobro isprati vodom. U težim slučajevima treba tražiti hitnu lekarsku pomoć. Član 119. Veće ozlede tela zaposlenih lica sa velikom količinom sumporne kiseline ne smeju se odmah oprati vodom usled povišenja temperature, što bi pogoršalo slučaj. Prvo treba mesto otrti nekom mekom krpom i tek onda dobro vodom isprati. Uvek treba imati pri ruci za ispiranje 5% vodeni rastvor natrijum bikarbonata radi neutralisanja dejstva kiseline. Mesta na telu ozleđena vrelom izgoretinom ne treba pri ukazivanju prve pomoći otirati tvrdim predmetima i grubim krpama, već to mesto premazati kakvim uljem (laneno ulje) i krečnom vodom u jednakim delovima i samo ovlaš zaviti. Ovako treba raditi zbog toga što se pri ozledi vrlo sitni delići izgoretina prilepe za kožu. Prilepljene delove odeće ne skidati bez lekara. U slučaju da siliko-fluoridna jedinjenja padnu na nezaštićeni deo tela, treba mesto oprati vodom i namazati (na pr.: vazelinom). Kod ozleda fluorvodoničnom kiselinom isprati mesto sa mnogo vode i sa 5% rastvorom natrijum bikarbonata. Naročito treba obratiti pažnju da silikofluoridna kiselina ne dospe u oči. 2) Elektroliza kuhinjske soli i hlorni derivati Član 120. Sva odeljenja hlorne fabrike moraju biti dovoljno prostrana, čista, svetla i dobro provetravana. Odeljenja u koja ne dopire dnevna svetlost moraju biti stalno osvetljena električnim osvetljenjem. Član 121. Uređaj za elektrolizu soli, ćelije i motori moraju biti uvek u ispravnom stanju, a motori još i kapsulirani, zbog opasnosti od eksplozije vodonika. Zabranjeno je pušenje u ovom prostoru. Aparati i cevi za hlor moraju biti građeni od materijala koji hlor ne nagriza (keramika, staklo, guma, škriljac, beton pokriven smolastom masom). Za zaštitu zdravlja, uštedu odela i obuće, sve instalacije, kao i sama radna prostorija moraju uvek biti besprekorno čisti. Obavezno je pranje i čišćenje podnica pri svakom čišćenju aparata usled prosipanja najmanje količine rastvorene lužine ili rastvora soli. Po svršetku rada svake smene pod celog odeljenja mora se brižljivo oprati. Mora se voditi računa o temperaturi u prostorijama, da ne dođe do kristalizacije koncentrisanog rastvora soli (kuh. soli) što bi moglo onemogućiti normalan rad. Član 122. U pogonu elektrolize, kao i u odeljenju za uparavanje kaustične sode, pored redovnog sanitetskog materijala potrebno je imati: mast protiv opekotina, mnogo čiste vode, mast za oči (3% mast ungventum borici) za slučaj prskanja lužine ili kaustične sode u oči. Član 123. Radnici "komoraši", koji rade u komori na izgrtanju hlornog kreča, moraju imati nepropustljivo zaštitno odelo protivu hlora, platno za zaštitu ruku, gumene čizme, cevke, maske sa dovodom svežeg vazduha u koje se duva čist svež vazduh za disanje. Rad u ovim komorama treba kolikogod je moguće mehanizovati. Član 124. Pre stupanja na rad u elektrolizi, sva lica se moraju podvrći lekarskom pregledu i samo potpuno zdrava primaju se na rad. Sva lica koja ovde rade moraju biti pod lekarskim nadzorom i u slučaju potrebe imaju se odrediti na neki drugi, manje škodljiv posao, za izvesno vreme. Svim licima iz prethodnog stava mora preduzeće nabaviti zaštitna radna odela i obuću za rad. 3) Mere zaštite pri proizvodnji sone kiseline i njenih derivata Član 125. Sumporna kiselina ne sme se ručno, vedrima ubacivati u retortu. Sudovi za prenošenje i kondenzaciju gasova hlorovodonične kiseline (sone kiseline) moraju biti od kamenaste mase ili keramike i moraju biti nepropustljivi za gasove. Mogu se upotrebiti i gvozdeni sudovi obloženi tvrdom gumom, masom od veštačke smole ili sličnim materijalom otpornim prema nagrizajućim materijama. Nekondenzovani kiseli gasovi moraju se ispuštati kroz visok dimnjak (najmanje 20 m.) u vazduh, ili se pre ispuštanja u vazduh imaju neutralisati. 4) Zaštitne mere pri proizvodnji kaustičke sode i natrijum karbonata (amonijačne sode) Član 126. Podovi i zidovi prostorija u kojima se razlivaju i isparavaju rastvori jetkih materija, moraju biti izrađeni i premazani materijalom otpornim prema nagrizajućem dejstvu lužine i kiseline. Svi uposleni radnici dužni su za vreme rada da se zaštite propisnim ličnim zaštitnim sredstvima. Član 127. U radionicama kaustične sode mora se održavati najveća čistoća i red. Svako mesto koje propušta na aparatima ili uređajima mora se smesta opraviti. Dok se takvo mesto ne opravi, mora se podmetnuti kakav sud da lužina, koja kaplje, ne poprska radnika. Pri uzimanju proba iz aparata, a naročito iz aparata pod pritiskom, slavine se moraju otvarati oprezno i postepeno, a sudovi za prijem moraju biti potpuno suvi (bez vode). U svim prostorijama mora se postaviti na vidnom i pristupačnom mestu jedna boca sa 1% rastvorom sone kiseline sa sunđerom za pranje ruku i tela ozleđenih kaustičnom sodom - kao prva pomoć. Za prenošenje teže povređenih moraju se postaviti u radionici nosila. Za održavanje inventara materijala za prvu pomoć ima se zadužiti jedno lice. 5) Zaštitne mere pri proizvodnji kalcijum karbida, ferosilicijuma, ferohroma i kalcijum cijanamida a) Kalcijum karbid Član 128. Svi električni uređaji kod peći za proizvodnju kalcijum karbida, ferosilicijuma i ferohroma moraju biti snabdeveni zaštitnim sredstvima protiv ozleda ili nesreće od električne struje. Član 129. Ubacivanje sirovog materijala i manipulaciju sa alatom na gornjoj strani električne peći treba po mogućstvu mehanizovati. Otvoren deo električne peći mora se zakloniti štitnicima od žice ili štitom od lančića radi umanjenja zračenja toplote. Sve peći moraju biti izolovane, da ne bi zračile prekomernu toplotu u atmosferu prostora gde se radi. Pored toga, ove prostorije moraju imati racionalno sprovedenu ventilaciju (ekshaustori, ventilatori, prirodna promaja). Na svim radnim mestima gde se pri radu sa sirovinama za karbid razvija prašina, potrebno je osigurati dobru ventilaciju ili proces mehanizovati i automatizovati. Član 130. Radnici koji rade na lomljenju, sortiranju i pakovanju ferosilicija i ferohroma, na montaži elektroda, na razbijanju, kao i na ispiranju kremena, moraju imati zaštitne naočari protiv udara odnosno upada mehaničkih čestica u oko, kao i respiratore protiv škodljive prašine. Radnici zaposleni na bušenju i izlivanju istopljene mase karbida i cijanamida moraju biti snabdeveni zaštitnim radnim odelom, štitnicima za ruke, drvenom obućom (klompe ili papuče) i pogodnim naočarima sa obojenim staklom za zaštitu oka. Lica koja ručnim alatom razbijaju blokove karbida i cijanamida, moraju biti zaštićena od ozleda od prskanja parčadi od blokova. Ako se ovaj rad vrši mehaničkim uređajima, moraju se preduzeti sve zaštitne mere da parčad a naročito karbidna ili cijanamidna prašina ne leti po radionici prilikom prosejavanja i sortiranja materijala. Član 131. Zabranjuje se smeštanje karbida u otvorenom vlažnom prostoru, da ne bi došlo do naglog razvijanja velike količine acetilena i do eksplozije. Član 132. U odeljenjima gde se prerađuje karbid zabranjeno je pušiti i uopšte unositi otvoren plamen zbog opasnosti od eksplozije. Ove se prostorije moraju provetravati. Ovo isto važi i za odeljenje u kome se karbid ispituje. b) Kalcijum cijanamid Član 133. Mlevenje karbida u prah u zatvorenom mlinu mora se izvoditi u prisustvu nekog neutralnog gasa (azot), da bi se izbegla mogućnost eksplozije usled razvijanja acetilena. Punjenje koševa karbidom u prahu iz silosa treba organizovati tako, da se izbegne stvaranje škodljive prašine upotrebom specijalnih automatskih uređaja za punjenje. Ako se i pored toga razvija prašina, moraju se zaposlenim radnicima staviti na raspolaganje respiratori protiv prašine. Član 134. Usijana masa cijanamida mora se hladiti u prostorima u kojima cirkuliše inertan gas - (azot ili odgoreli gasovi), da ne bi došlo do eksplozije u dodiru sa vlažnim vazduhom i nepretvorenim kalcijum karbidom. Član 135. U odeljenjima gde se cijanamid prečišćava od nepretvorenog karbida i fosfita ne sme se raditi sa otvorenim plamenom zbog mogućnosti eksplozije od razvijanja acetilena i fosforvodonika, a po potrebi staviti na raspolaganje i gas-maske zaposlenim licima. Član 136. Silosi iz kojih se kalcijum cijanamid pakuje u vreće ili sanduke za ekspediciju moraju imati otvor sigurnosti sa poklopcem od kartona ili drugog lakog materijala. Pristup gornjim delovima silosa dozvoljen je samo naročito ovlašćenim licima. Zabranjuje se unošenje i gurenje gvozdenih predmeta (motke, ručice, alat) u silose sa cijanamidom, zbog opasnosti od eksplozije. Ova odeljenja moraju biti što je moguće više otvorena da se ni na koji način ne može stvoriti eksplozivna smeša vazduha i acetilena koja eksplodira pri izbijanju najmanje varnice ili u dodiru s plamenom. Član 137. Zabranjena je upotreba vina i ostalih alkoholnih pića za vreme rada, kao i 3-4 dana posle rada licima koja su neposredno zaposlena na radu sa cijanamidom. 6) Zaštitne mere pri proizvodnji cementa, gipsa i kreča a) Izrada cementa Član 138. Zgrade u kojima su smeštene peći za pečenje cementa moraju biti prostrane i visoke, sa prirodnim provetračima iznad krova po celoj dužini zgrade, da se omogući što bolje provetravanje prostora pri navali dimnih gasova iz peći. Član 139. Zabranjeno je ulaziti u silose sa laporom zbog opasnosti odronjavanja materijala. Ako se neophodno mora ući u silos radi odlepljivanja vlažnog materijala od zidova, potrebna je naročita opreznost. Član 140. Zbog razvijanja velike toplote u odeljenju gde su smeštene peći za pečenje materijala, potrebno je preduzeti odgovarajuće mere za prirodno ili mehaničko provetravanje okolnog prostora, kao i izgradnju štitova (ekrana) za zaštitu od zračenja toplote u prostor. Radnicima koji rade kod peći, a izloženi su velikoj toploti i prašini, moraju se staviti na raspolaganje sva potrebna lična zaštitna sredstva. Prašina od uglja i cementa koja se razvija iz vertikalnih peći za pečenje cementa, kao i prašina od mlinova i sejalica suvog i sirovog materijala i klinkera ne sme se puštati sa dimnim gasovima slobodno u vazduh, već se mora predvideti hvatanje i taloženje ove prašine pomoću specijalnih uređaja (razni filtrovi, cikloni i dr.). Član 141. Prenos materijala do drobilice mora se tako mehanizovati i urediti, da se prašina pri tome ne može razvijati. Ako se prenos vrši kolicima, onda se taj prolazni prostor mora ograditi. U prostoru gde se materijal drobi, melje i seje na mehaničkim uređajima, mora se izvlačiti prašina od sirovina i cementa, a pored toga zaposlenim licima moraju se staviti na raspolaganje i respiratori protiv prašine. Član 142. U silosima i šupama za smeštaj klinkera potrebno je vršiti stalno provetravanje, jer materijal dolazi u silose pod temperaturom, a radnicima se moraju staviti na raspolaganje zaštitne azbestne rukavice u slučaju potrebe. Radnicima koji pakuju cement i rukuju automatima za punjenje vreća cementom, treba staviti na raspolaganje respiratore i naočare ili cevne maske sa dovodom svežeg vazduha radi zaštite od cementne prašine. Radnici koji su zaposleni na utovaru i istovaru cementa u brodove, šlepove, železničke vagone ili kamione moraju biti snabdeveni zaštitnim radnim odelom, kapuljačama za glavu i ostalim ličnim zaštitnim sredstvima. Svim radnicima zaposlenim u odeljenjima u kojima se pri radu razvija cementa prašina moraju se staviti na raspolaganje radnička zaštitna odela. Ova radna odela, kao i sva zaštitna sredstva, moraju se posle rada čistiti od prašine. b) Proizvodnja kreča i gipsa Član 143. Radnici koji su zaposleni pri slaganju kamena u peći za pečenje kreča i gipsa moraju biti snabdeveni zaštitnim keceljama i štitnicima za ruke zbog mogućih ozleda od oštrih ivica kamenja. Član 144. Prostor u kome se nalaze peći mora biti dobro ventiliran prirodnom ventilacijom ili veštačkim putem, zbog pojave ugljenmonoksida i drugih štetnih gasova. Prostori u kojima se melje, seje, prenosi, meri i pakuje gips moraju biti snabdeveni ekshaustorima za usisavanje prašine. Ovu usisanu prašinu treba hvatati uređajima za taloženje prašine. Radnicima koji prenose ili vrše utovar ili istovar vreća sa gipsom moraju se staviti na raspolaganje pored zaštitnog odela još i zaštitne kape ili kapuljače za glavu. Član 145. Ako se istovar i utovar suvog kreča ne vrši mehaničkim putem već ljudskom snagom, moraju se zaposlenim radnicima staviti na raspolaganje zaštitna odela i ostala potrebna lična zaštitna sredstva. 7) Zaštitne mere pri proizvodnji raznih zemljanih i mineralnih boja Član 146. Radnici zaposleni pri izradi otrovnih mineralnih boja moraju imati zaštitne maske, respiratore, radnička zaštitna odela a po potrebi i zaštitne rukavice. Isto tako oni moraju voditi računa o higijeni usne šupljine i ispirati usta sredstvima koja lekar odredi. Član 147. Podovi i zidovi ovih radionica moraju biti izgrađeni od takvog materijala, da se mogu svakodnevno čistiti i prati. Povremeno, a najmanje jedanput nedeljno, moraju se svi aparati, uređaji i mašine čistiti od otrovne prašine. 8) Zaštitne mere pri proizvodnji raznih smeša hemijskih soli i jedinjenja Član 148. Ako se radi sa metalom olovom u svrhu dobijanja olovnih jedinjenja, onda se otpaci, zrnca, pločice, trake i olovne mrežice moraju čuvati u sanducima snabdevenim nepropusnim poklopcima za prašinu ili se mogu čuvati nakvašeni vodom. Zabranjeno je sakupljati ih u velikim gomilama i ostavljati duže vremena da leže po podu radionice, da se otrovan olovni prah ne bi razvijao po radionici. Pri izradi olovnih boja treba svaki put kad je to moguće, olovna jedinjenja kvasiti vodom i držati ih vlažna, da se olovna prašina ne razvija po radionici. Radnicima pri radu imaju se staviti na raspolaganje respiratori sa specijalnim filtrom protiv olovne prašine. Član 149. Sušnice u kojima se suše olovna jedinjenja moraju imati otvore, da se prostor može dobro ventilirati. 9) Zaštitne mere pri proizvodnji žižica Član 150. Skladište (magacin) za kalijev hlorat mora biti u zasebnoj zgradi, odvojeno od svih drugih radionica i zgrada. U samoj prostoriji potrebno je, radi sigurnosti od požara, uvesti vodovodne cevi na tavanici sa rupicama za brzo i jako izlivanje vode u slučaju potrebe. Ventil za posluživanje ovog uređaja treba da bude udaljen bar 20 m od magacina i lako pristupačan. Član 151. Pripreme i prerada (usitnjavanje, odmeravanje itd.) kalijum hlorata mora se vršiti u zasebnoj prostoriji, koja nije u sklopu sa magacinom hlorata i sa prostorijama za spremanje mase za glave odnosno za premaze površina za trenje žižica. Član 152. Sudovi i alat, kojima se prenosi i manipuliše kalijum hloratom ne smeju biti od gvožđa i moraju biti potpuno čisti, bez ikakvih organskih nečistoća. Član 153. Pri izradi mase za glave žižica i inače kalijum hlorat ne sme doći u dodir sa lako zapaljivim materijama (napr.: fosfat, sumpor) ili sa materijama koje u smeši sa hloratom daju eksplozive (parafin, vazelin i ostali derivati nafte). Pri ovom radu kalijum hlorat se najpre mora usuti u nezapaljivi rastvor tutkala u vodi ili tome slično, i tek tada pomešati sa ostalim hemikalijama. Član 154. Sa amorfnim (crvenim) fosforom mora se raditi oprezno da se ne zapali već od malog trenja ili potresa. Zbog toga se u prostoriji za pripremu mase za premaz površine za trenje smeju nalaziti samo onolike količine fosfora, koliko je potrebno za dnevni rad. S fosforom se mora oprezno postupati; ne vlažiti posude iz kojih se i u koje se sipa; imati stalno pri ruci pesak za gašenje većih požara, a kod manjih požara imati pri ruci mokre krpe. Član 155. Radnici koji prenose veće količine gotovih složenih žižica pa ih pri prenosu prislanjaju uz svoje telo, moraju biti snabdeveni keceljama ili prslucima od nezapaljivog materijala (impregniranog tkiva). Delovi mašina (okviri, limovi i sl.) koji dolaze u dodir sa većom složenom količinom glavica žižica, moraju biti namašćeni uljem ili mašću, da se smanji trenje. Radnici koji prenose složene žižice moraju biti tako osigurani, da im plamen koji se može pojaviti, ne sagori nezaštićeno lice. Svim ovim radnicima treba staviti na raspolaganje zaštitne kecelje od nesagorivog materijala. Član 156. U odeljenjima gde se izrađuju žižice zabranjeno je pušiti i na bilo koji način unositi otvorenu vatru. Fabrika mora imati dobro organizovanu službu za gašenje požara. 10) Zaštitne mere pri proizvodnji lanenog ulja, firnisa, gotovih uljanih boja i lakova Član 157. Magacini za smeštaj sirovine za izradu lanenog ulja, firnisa, gotovih boja i lakova moraju biti u zasebnoj prostoriji, udaljenoj od radnih prostorija. Magacini moraju biti osigurani protivu požara i imati uređaje i sprave za gašenje požara. Član 158. Prostorije u kojima se prerađuje laneno ulje kao i lakovi, moraju biti obezbeđene od požara, zbog lako zapaljivog materijala. Zabranjeno je ove prostorije grejati pećima sa drvima ili ugljem. Grejanje može biti parno, sa vrućom vodom ili električno. Vrata i prozori na ovim odeljenjima moraju biti od nesagorivog materijala. Član 159. Pri izradi nitroceluloznih lakova moraju se preduzeti sve mere sigurnosti koje su propisane za rad sa barutima i eksplozivima (Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama kod proizvodnje baruta i eksploziva - "Službeni list FNRJ", br. 53/48). Upotrebljena nitroceluloza ne sme biti nitrisana preko 12% azota, a njena vlaga ne sme biti ispod 30%. Član 160. Uređaji u kojima se kuvaju uljani lakovi moraju biti smešteni u zasebnoj prostoriji koja je izdvojena od drugih radnih prostorija. Kod kazana za kuvanje moraju biti pri ruci ispravni aparati sa penom za gašenje požara zbog stalne opasnosti od požara. Radnicima zaposlenim neposredno na mešanju ulja i laka koji se kuva moraju se staviti na raspolaganje zaštitne kecelje i rukavice od azbestne tkanine, štitnici za lice protiv prskanja vrućeg ulja ili smole. 11) Zaštitne mere pri proizvodnji sapuna, glicerina i kozmetičkih sredstava Član 161. Bazen u koji se istače vruća istopljena masnoća za sapun mora biti dobro i propisno osiguran protiv mogućnosti upadanja zaposlenih lica i protiv prskanja vrućih masnoća. Prostorija u kojoj su smešteni kazani za kuvanje sapuna mora biti prostrana, visoka i dobro provetriva, sa dovoljno svetlosti. Iznad kotlova mora biti postavljen uređaj za odvođenje pare. Kuvači sapunske mase moraju imati zaštitne rukavice i zaštitne kecelje protiv opekotina, a po potrebi i naočare. Član 162. Ako se u odeljenju za uparivanje glicerinske vode ova razliva po podu, treba radnicima obezbediti zaštitne gumene čizme a po potrebi i zaštitne gumirane kecelje i gumene rukavice. 12) Zaštitne mere pri proizvodnji jestivog ulja Član 163. Sušnica semena iz koga se dobija jestivo ulje mora biti smeštena u dovoljno velikoj prostoriji i snabdevena snažnim ekshaustorima za isisavanje i izvođenje prašine izvan uređaja sušnice i same prostorije. Član 164. Odeljenja ekstrakcije ulja iz pogača od presovanog semena pomoću benzina ili drugog organskog lako zapaljivog rastvarača moraju se održavati u besprekornoj čistoći. Sudovi za benzin moraju biti potpuno nepropustljivi, a ekstraktori moraju biti snabdeveni svim potrebnim armaturama i mernim aparatima za sigurnost pri radu. 13) Zaštitne mere pri destilaciji i rafinisanju nafte Član 165. U krugu preduzeća uređaji i aparati za destilaciju i manipulaciju sa naftom moraju biti potpuno odvojeni i udaljeni od nadzemnih cisterni i tankova sa uljem najmanje 100 metara. Teren na kome se nalaze pomenute cisterne i tankovi za smeštaj benzina i drugih zapaljivih ulja, mora biti ograđen sa svih strana ozidanom ogradom u visini od najmanje 2,5 metra. Član 166. Za smeštaj benzina i ulja u burad na otvorenom prostoru mora se koristiti specijalan ograđen prostor, potpuno odvojen od rafinerije. Ceo sistem lagera sa rezervoarima i tankovima za smeštaj benzina, petroleja i drugih ulja mora biti snabdeven naročitom instalacijom za gašenje požara pomoću pene ili slično. Tankovi i rezervoari za smeštaj ulja moraju biti stručno izgrađeni i imati sve sigurnosne naprave, da bi se izbegli neželjeni požari. Konstrukcija njihova mora tehnički u svakom pogledu odgovarati namenjenoj svrsi. Svaki nadzemni tank ili rezervoar visine preko 3 metra mora imati gvozdene stepenice sa propisnom ogradom za pridržavanje. Član 167. Aparati za taloženje, destilacioni sudovi, deflegmatori, kolone za frakcioniranje, tabarke za hlađenje destilata, kao i razvodnici pojedinih frakcija destilata mogu biti smešteni, s obzirom na klimatske prilike terena, u zgrade građene bez upotrebe drveta, ili se mogu montirati na otvorenom polju. Ispred izlaska destilata mora postojati uređaj za hvatanje gasova. Član 168. Uređaj za rafiniranje ulja sumpornom kiselinom mora biti snabdeven odvodnom cevi, kojom se pomoću prirodne ili veštačke ventilacije izvode nastali gasovi sumpordioksida i drugih izvan prostorija rafinerije. Ako se utvrdi da ovi gasovi škode i nanose štetu krugu fabrike i okoline, moraju se prethodno neutralisati. Član 169. Pri radu sa vrućim ostatkom od destilacije nafte treba biti obazriv, jer se on na vazduhu pali. Zbog toga se mora najpre hladiti ispod njegove temperature paljenja. Isto tako mora se strogo voditi računa da sud za prijem ostatka ne sadrži vode, da ne bi došlo do eksplozije. Član 170. Svim licima zaposlenim na prljavim poslovima destilacije i rafiniranja sirove nafte i mineralnih ulja, moraju se staviti na raspolaganje zaštitna radna odela, kecelje (po mogućstvu od kože) obuća i rukavice ili sitnice za ruke. 14) Zaštitne mere pri proizvodnji špiritusa i kvasca Član 171. U prostorijama u kojima se razvijaju pare od isparenog špiritusa, treba predvideti uređaje za isisavanje tih para iz prostora radi umanjenja opasnosti od požara ili eksplozije. Odeljenje vrenja mora imati uređaj za dobru ventilaciju. Član 172. Radnicima zaposlenim u odeljenju za sagorevanje džibre moraju se staviti na raspolaganje naočari od obojenog stakla i debele zaštitne rukavice, kao i zaštitne cipele sa drvenim đonom. Član 173. Velike količine špiritusa smeju se smeštati i čuvati u tankovima i rezervoarima od gvožđa, koji su snabdeveni potrebnim ventilima, napravom za kontrolu nivoa alkohola u sudovima i ostalom sigurnosnom armaturom. Tankovi moraju biti pod krovom radi zaštite od prekomerne sunčane toplote. Ležeći rezervoari, ako nisu pod krovom, mogu se ukopati u zemlju. Član 174. Utovar špiritusa u vagon cisterne i istovar iz ovih sme se vršiti samo preko nepropusnog cevnog voda uz upotrebu pumpe ili potiskom pomoću neutralnog gasa (azot ili hladni sagoreli gasovi) pod pritiskom. Ni u kom slučaju se ovo ne sme vršiti komprimiranim vazduhom. Član 175. Svi cevni vodovi van zgrada kojima se špiritus pretače iz jednog odeljenja u drugo ili iz prerade u magacin za smeštaj, kao i do utovarne i istovarne rampe za vagon cisternu, moraju biti ukopani u zemlji na dubini od najmanje 40 cm. ili, ako su vazdušno postavljeni, moraju biti izolirani protivu preterane toplote od sunčanih zrakova i obojeni određenom bojom za raspoznavanje. Član 176. U fabrikama špiritusa i kvasca mora biti organizovana vatrogasna služba za gašenje požara. 15) Zaštitne mere pri proizvodnji šećera Član 177. Kanali za smeštaj i plavljenje repe moraju biti ograđeni propisnim ogradama, ukoliko po načinu svoje gradnje nisu osigurani protiv mogućnosti upadanja radnika u njih. Član 178. Repno kolo (točak), kao i kolo za dizanje vode mora sa svih strana biti ograđeno propisnim ogradama. Za vreme radova na čišćenju i opravci repnog kola ili kola za dizanje vode, pokret istih mora biti obustavljen, a uređaj za puštanje u pokret tako osiguran da se repno kolo ili kolo za dizanje vode ne može nepažnjom ili slučajno pokrenuti. Član 179. Perionice za repu moraju svojom gornjom ivicom prelaziti hodnik za posluživanje bar za jedan metar, a ako je moguće, moraju biti osigurani ogradom do visine 1 m. Hodanje i rad nad perionicom repe dok je ona u pokretu, zabranjeni su. Član 180. Kanali ispod difuzione baterije moraju biti snabdeveni gvozdenim rešetkama, koje će sprečavati da uposlena lica upadnu u kanal. Kanali ispod difuzione baterije moraju biti snabdeveni otvorima prema gornjem delu difuzione baterije radi ventilacije. Poklopci difuzera moraju biti snabdeveni protivtegovima da se mogu bez opasnosti otvarati i zatvarati, odnosno moraju imati naprave koje će ih pouzdano osigurati od eventualnog padanja kad se nalaze u otvorenom položaju. Član 181. Kod aparata za filtriranje, pod pritiskom, kad postoji mogućnost izbijanja vruće tečnosti zaposlena lica moraju biti osigurana protiv opekotina postavljanjem podesnih zaštita (pokrovi, ograda i sl.). Član 182. Ako u cilju opravke ili sličnog zaposlena lica moraju silaziti u saturatore ili druge aparate gde postoji mogućnost prodiranja pare, gasova ili vrućih sokova, mora se prethodno proveriti da li su svi ventili dobro zatvoreni i da li su saturatori dobro provetreni. Ako pojedini ventili propuštaju, moraju se preduzeti potrebne mere da se to spreči. Za vreme bavljenja zaposlenih lica u saturatorima, ista moraju biti pod nadzorom lica koje se nalazi izvan saturatora. 16) Zaštitne mere pri proizvodnji tutkala od kostiju i od mesine Član 183. Za smeštaj sirovine (kosti i mesine od koža) moraju se urediti pokriveni magacini sa betonskim podom. Magacin mora biti tako građen da se može dobro i brzo prirodno provetravati. Za odbranu od muva i gamadi treba sirovine poprskati pogodnim dezinfekcionim sredstvima (krečnim mlekom, karbolnom kiselinom i sl) a sve otvore na zgradi - prozore i vrata - snabdeti metalnim mrežama. Član 184. Bazeni za kvašenje suve mesine, kao i bazen mašina za ispiranje mesine od kreča i prljavštine, moraju biti izrađeni solidno. Za kretanje ljudi po bazenima mora se postaviti bilo utvrđen pod ili pokretne dovoljno debele daske. Bazeni i mašine moraju se nalaziti u pokrivenoj prostoriji. Član 185. Merni sudovi u kojima je smešten benzin za ekstrahiranje a koji se nalazi u istoj prostoriji gde i ekstraktori, moraju biti potpuno zatvoreni i snabdeveni plovkom ili staklom za čitanje nivoa. Cevni vodovi za utakanje benzina u ekstraktor, kao i sve cevi kroz koje prolazi benzin radi hlađenja i kondenziranja, moraju biti potpuno nepropusne za benzin. Zabranjeno je pušenje i unošenje otrovnog plamena u odeljenje ekstraktora. Član 186. Zbog stalne opasnosti od požara - prozori, vrata, krovna konstrukcija i platforme u odeljenju ekstraktora moraju biti od gvožđa ili drugog nezapaljivog materijala. Za brzo gašenje požara u ovom odeljenju mora biti pri ruci dovoljan broj aparata sa penom za ručnu upotrebu. Spolja ispred zgrada moraju se postaviti hidranti sa odgovarajućim brojem creva i mlaznica za gašenje požara. Član 187. Kad su ekstraktori u radu i kad u vazduhu odeljenja ima benzinskih para ne smeju se izvoditi radovi ili opravke pri kojima se može bilo kojim načinom proizvesti varnice. Ovakve radove treba vršiti kad aparatura miruje i kad se prostorija dobro provetri. Član 188. Prosejavanje ekstrahiranih kostiju treba po mogućnosti vršiti pomoću mehaničkih uređaja i odvajati gvozdene predmete iz materijala pomoću magneta. Ako se dodavanje materijala i vađenje gvozdenih predmeta (čestica) vrši ljudskom snagom, potrebno je sa tih mesta snažno isisati prašinu, a zaposlenom radniku staviti na raspolaganje respiratore protiv prašine. Uređaje za ispiranje ekstrahiranih kostiju mlakom vodom treba potpuno mehanizovati. Član 189. Drvene kace ili drugi aparati u kojima se kuva kožna mesina radi dobijanja tutkala, moraju biti zatvoreni i snabdeveni uređajima za odvođenje vodene pare koja se pri kuvanju razvija. Član 190. Pri sušnicama u kojima se suši tutkalo uduvavanjem toplog vazduha, moraju biti u pripravnosti ispravni aparati za gašenje požara. Komore sušnica moraju biti snabdevene ispravnim termometrima postavljenim na mestima gde vlada najviša temperatura. Član 191. Radnicima koji istovaraju i rade sa sirovom konzerviranom mesinom i kostima moraju se staviti na raspolaganje zaštitne kecelje, zaštitne rukavice i zaštitna obuća radi predohrane od zaraza. Lična zaštitna sredstva radnika koji rade sa mesinom i sirovim kostima moraju se održavati u higijenskom stanju. Za radnike koji rade u magacinima i radionici gde se primaju, prebiraju i droge sirove kosti, od kojih se razvija nesnosan smrad, treba urediti jednu čistu, dobro provetrivu sobu za povremeno odmaranje i udisanje svežeg vazduha. 17) Zaštitne mere pri proizvodnji etil-etra Član 192. Zgrada u kojoj su smešteni uređaji za izradu etil-etra mora biti obezbeđena protiv požara. Sve platforme, pristupi i stepenice, za smeštaj i prilaz aparatima i kolonama za izradu etra moraju biti gvozdene konstrukcije. Zgrada mora biti dovoljno prostrana i lako provetriva. Član 193. Magacin za smeštaj alkohola mora se nalaziti ili u zasebnoj zgradi ili pod zemljom. Ako se alkohol, koji služi za izradu etra smešta i čuva u zgradi u gvozdenim cisternama ili staklenim balonima, moraju se predvideti potrebne mere za obezbeđenje od požara i eksplozije. Zgrada mora biti tako građena da ima izolaciju od sunčanih zrakova, koji ne smeju neposredno padati na sudove sa alkoholom. Prebacivanje alkohola iz magacina u fabriku etra mora se vršiti pomoću parne pumpe ili pomoću pritiska komprimiranim bezopasnim nesagorivim gasovima, kao što su azot, sagorljivi gasovi od motora i sl. Član 194. Sva aparatura za izradu i rektifikaciju etra mora biti nepropustljiva za pare etra i alkohola. Reaktori, destilacione i rektifikacione kolone, tabarke, hladilice i kondenzatori moraju biti snabdeveni potrebnim termometrima, manometrima, pokazateljima nivoa radi sigurnog rada pri fabrikaciji etra. Član 195. Sudovi za prijem gotovog etra moraju biti smešteni van radionice bilo u zasebnoj zgradi ili u zemlji. U magacinima alkohola i etra, kao i radionici etra zabranjeno je pušiti ili ulaziti sa otvorenim plamenom zbog stalne opasnosti od požara i eksplozije. Ovo se mora natpisom na vidnom mestu objaviti. U radionicu etra ne sme se ulaziti sa obućom potkovanom gvozdenim ekserima zbog mogućnosti izbijanja varnica; pri radu sa alatom mora se paziti da se posle udara ne izazove varnica. 18) Zaštitne mere pri proizvodnji tanina i destilaciji drveta Izrada tanina Član 196. Mašine seckalice drveta (varlopi) moraju biti pokrivene i tako zaštićene, da komadi drveta ne mogu pri radu iskočiti iz uređaja za privoz drveta kružnim noževima. Član 197. Ako se izluživanje drvne mase ne vrši u zatvorenoj aparaturi (vakum-aparati) već u drvenim otvorenim bačvama, moraju se preduzeti sve mere pokrivanja bačava i odvođenja pare putem odvodnim cevi iznad krova zgrade. Član 198. Manipulacija sa bačvama - difuzerima i nadgledanje njihovo može se poveriti samo izvežbanim radnicima, da ne bi došlo do nesreće usled izbacivanja vruće vode i drvnog materijala iz bačava. Sve bačve moraju biti snabdevene vodomernim, pokaznim staklom i svim potrebnim ventilima za odvođenje pare i vode. Član 199. Radnicima zaposlenim kod otvorenih difuzera moraju se staviti na raspolaganje gumene zaštitne dugačke rukavice, kožne ili gumene kecelje i zaštitna nepromočiva obuća protiv opekotina od pare i vruće vode. Radnicima koji izbacuju iz kaca-difuzera još vruć, izlužen drveni materijal moraju se, po potrebi, staviti na raspolaganje zaštitna odela, a obavezno zaštitne cipele. Za piće im treba osigurati gaziranu slanu vodu zbog rada pri velikoj toploti i preteranog znojenja. Ovim radnicima mora se osigurati jedna soba u neposrednoj blizini njihovog radnog mesta za presvlačenje, sušenje od znoja i odmor. Radnicima zaposlenim kod retorta za suvu destilaciju moraju se staviti na raspolaganje zaštitna odela, zaštitne rukavice i obuća otporna protiv vatre i toplote. Član 200. Ako se utovar, pretovar i drugi radovi sa drvenim ugljem ne vrše mehanički, već ljudskom snagom, moraju se radnicima staviti na raspolaganje potrebna lična zaštitna sredstva protiv ugljene prašine. Član 201. Hemijsku preradu tečnog destilata i katrana treba, po pravilu, vršiti u hermetičkim aparatima i automatski. Pri preradi u otvorenim aparatima i sudovima gde se hemijske operacije izvode ručno, mora preduzeće staviti zaposlenim radnicima na raspolaganje potrebna lična zaštitna sredstva. U svakoj radionici gde se u aparatima vrše hemijske operacije destilacije, katalize i rektifikacije, mora za zaposlene radnike biti na raspolaganje ispravna gasmaska. Radnicima koji rade na pretakanju koncentrisane sirćetne kiseline, moraju se staviti na raspolaganje gumene rukavice, zaštitne gumene kecelje i obuća. 19) Zaštitne mere pri impregnaciji drva (pragova i stubova) Član 202. Istovar teških sirovih pragova i stubova iz vagona i slaganje u vitlove u krugu zavoda za impregnaciju treba, po pravilu, da se vrši mehaničkim uređajima. Ako istovar vrše ljudi bez upotrebe sprava i pragova nose od vagona do vitla na leđima ili na ramenu, moraju im se staviti na raspolaganje podmetači (jastučići) od vune ili od sličnog materijala, radi zaštite ramena. Član 203. Mašine za zarezivanje (zarezaljka) pragova mora imati zaštićene kružne noževe, da ne bi došlo do ozleda od samih noževa, kao i od letećih ivera od sečenog drveta. Po mogućstvu treba mehanizovati navoz praga od zarezaljke na prevozaljku. Član 204. Prostorija u kojoj su smešteni operacioni kazani za impregnaciju, predgrejači, pumpe i drugi uređaji, mora biti prostrana i dobro provetriva bilo prirodnom ventilacijom pomoću prozora i provetrača, bilo pomoću ventilatora i ekshaustora. Operacione kazane treba izolovati da ne zrače veliku toplotu u prostor radionice. Prozore prostorija treba obojiti tamno, da se spreči prodiranje sunčanih zrakova, zbog fotoaktivnosti katrana. Član 205. Uvoženje prevozaljki sa sirovim pragovima u operacione kazane radi impregnacije treba po mogućstvu vršiti tako, da se izbegne ulaženje radnika u kazane. Izvoženje prevozaljki iz kazana po završenoj impregnaciji mora se vršiti pomoću mehaničkih uređaja, upotrebom čeličnog užeta sa čekrkom i sl. Radnik koji ulazi u operacioni impregnacioni kazan neposredno po izvršenoj impregnaciji, mora biti snabdeven zaštitnim odelom, rukavicama i obućom protiv dejstva katranskog ulja. U slučaju potrebe, radnik mora imati i masku protiv otrovnih gasova. Član 206. Radnici koji skidaju impregnisane pragove sa prevozaljke radi utovara u vagone za ekspediciju, moraju biti snabdeveni zaštitnom odećom ili keceljama (najbolje kožnim), capinima, kukama i drugim alatom za utovar i istovar, zatim kožnim štitnicima za ruke, da se izbegne hvatanje impregnisanih pragova golom rukom. Najbolje je ceo ovaj posao mehanizovati. Radnicima koji rade kod aparata i uređaja gde se razliva kreozot ili koji drugi antiseptikum, treba staviti na raspolaganje zaštitnu odeću, obuću i po potrebi štitnike za ruke. 20) Zaštitne mere pri proizvodnji nitroceluloze Član 207. U cilju obezbeđenja od eventualnih eksplozija ili požara, fabrika za izradu nitroceluloze može se podići samo na terenu koji je dovoljno udaljen od naselja, a shodno propisima za podizanje fabrike eksploziva i baruta. Član 208. Magacin za smeštaj sirovog pamuka ili drvne celuloze mora biti u zasebnoj zgradi udaljenoj najmanje 50 metara od radionice za nitrisanje celuloze. U magacinu mora biti izgrađen sistem uređaja za brzo i efikasno gašenje požara, upotrebom velike količine vode. Član 209. Sušnice i uređaji za sušenje celuloze moraju se održavati u primerno čistom stanju i celulozna prašina koja u toku dana napada po delovima aparature koji se kreću i greju mora se svakodnevno otklanjati ručnim ili pneumatičnim čišćenjem (usisavanje pomoću usisača). Pod, zidovi i tavanice sušnice moraju se takođe svakodnevno čistiti od celulozne prašine bilo pomoću pneumatičkih usisača bilo metenjem pomoću navlaženih krpa. Član 210. Prostorije u kojima se vrši nitrisanje celuloze moraju biti odvojene od drugih radionica zbog stalne opasnosti od eksplozije. Aparatura za nitrisanje (centrifuge, ekshaustori, cevi za odvod i dovod kiseline) mora biti pri radu u potpuno ispravnom stanju. U slučaju kvara na ma kom delu aparature sa nitrisanjem se ne sme početi dok se kvar ne ukloni. Otpali gasovi azotnih oksida, koji se kod nitrisanja celuloze razvijaju i odvode iz centrifuge i prostora nitrirnice, moraju se pre puštanja u dimnjak provoditi kroz uređaje za apsorciju škodljivih otrovnih gasova i pare azotne kiseline, da ne bi zagađivali i trovali okolinu. Zgrada nitrirnice mora biti tako građena, da se radnici u slučaju opasnosti od moguće eksplozije smeše za nitriranje mogu što pre spasti. Član 211. Smeštaj sumporne kiseline i manipulacija vrši se u gvozdenim bačvama, sudovima ili rezervoarima uspravne ili horizontalne izgradnje. Rezervoari za prijem velike količine sumporne kiseline moraju biti postavljeni na odgovarajućim čvrstim temeljima i osigurani od prevrtanja. Sudovi za smeštaj i manipulaciju sa azotnom kiselinom moraju biti od materijala koji azotna kiselina ne nagriza (staklo, porcelan, keramika ili u krajnjem slučaju aluminijum). Merni sudovi i sudovi za prijem sulfo-nitrične smeše moraju biti od legure koju ove kiseline ne nagrizaju, a u nedostatku ove - od gvožđa. Cevni sudovi za prebacivanje, utakanje ili istakanje kiseline moraju biti postavljeni nad zemljom, da budu pristupačni u slučaju kvara ili pojave curenja. Svi ventili za prolaz kiseline moraju biti od keramičke-kamenaste mase, od specijalnog livenog čelika ili legure koju kiseline ne nagrizaju. Manipulacija sa kiselinama: spravljanje sulfo-nitrične smeše, regenerisanje starih već upotrebljavanih kiselina, prebacivanje kiselina u odeljenja nitrirnica, može biti na otvorenom prostoru, s tim da postoji krov za zaštitu od nevremena. Član 212. Stare, otpale kiseline od nitrisanja pre ispuštanja u kanal ili tekuću vodu moraju se prethodno filtrirati radi otklanjanja zaostalih delića nitroceluloze i neutralisati, da ne bi oštetili kanale ili otrovali tekuću vodu. Ovo isto važi i za otpale vode iz drugih odeljenja. Svaka fabrika nitroceluloze mora u ovu svrhu podići uređaj za filtriranje i neutralizaciju otpalih kiselina i voda. Član 213. Ispiranje, neutralizacija, kuvanje, stabilizacija, usitnjavanje, čišćenje, mešanje i otklanjanje vode iz nitroceluloze može se vršiti u jednoj zgradi u kojoj mogu biti montirani i uređaji za ove radove. Pod i zidovi ove radionice moraju u svemu odgovarati propisima koji se odnose na rad sa jetkim i nagrizajućim materijama. U ovim prostorijama mora biti sprovedena mreža ekshaustora i cevi za usisavanje i izvođenje pare i gasova izvan prostorija. Član 214. Samo ona gotova nitroceluloza koja sadrži najmanje 30% vlage, sme se čuvati spakovana u drvenim zatvorenim sanducima i to u zasebnim magacinima, koji su odvojeni od radnih prostorija najmanje 50 metara. Član 215. Radnici koji rade na nitrisanju celuloze moraju imati pri ruci maske radi zaštite lica i organa za disanje od prskanja kiseline i od pojave azotnih oksida u vidu pare i gasova. Oni isto tako moraju biti snabdeveni nepropustljivim zaštitnim odelom protiv kiselina, kapuljačama, zaštitnom drvenom obućom, kao i zaštitnim rukavicama protivu ozleda od jakih kiselina. Ova zaštitna odeća može biti od gume, od gumiranog platna, ili od tekstila impregniranog protiv dejstva kiselina. Radnicima koji rade u odeljenjima gde se razliva kisela voda ili voda uopšte, moraju se staviti na raspolaganje zaštitne kecelje i nepromočiva obuća. Zaštitne mere pri nitrisanju Član 216. Radionice u kojima se vrši nitrisanje hemijskih jedinjenja moraju biti prostrane, prirodno provetrive i snabdevene uređajima za usisavanje škodljivih para od kiselina. Član 217. Pri nitrisanju mora se obratiti naročita pažnja na temperaturu i pritisak koji vladaju u sudovima. Temperatura i pritisak ne smeju preći preko određenih granica. Za regulisanje temperature i pritiska, sudovi reaktori moraju biti snabdeveni uređajima za obaranje preterane temperature i pritiska (dupli zid sa vodenim omotačem ili cevi sa cirkulacijom hladne vode). Za regulisanje pritiska mogu poslužiti ventili sigurnosti. Sudovi - reaktori za nitrisanje moraju imati na dnu veliku rupu kroz koju se brzo i lako može isprazniti ceo sadržaj u korito sa vodom u slučaju krajnje nužde, kad tok reakcije u reaktoru ide tako burno da se nikojim drugim načinom ne može smiriti. Ovo se radi zbog toga da ne bi došlo do eksplozije. Član 218. Zabranjena je upotreba cevi, delova i sudova od olova pri izradi ili preradi trinitrofenola (pikrinske kiseline), jer se olovom stvaraju pikrati koji su jako osetljivi na udar i trenje i mogu dovesti do eksplozije. Član 219. Sušnice nitrojedinjenja moraju biti udaljene najmanje 300 metara od ljudskih naselja, a 100 metara od svih zgrada fabrika i moraju imati ulaze i prozore okrenute u polje. Član 220. Zabranjeno je prosipati sirovine, polufabrikate i gotova nitrojedinjenja po podu radionica i po njima gaziti nogama. Ako se ovaj materijal slučajno prospe po podu, treba ga brižljivo pokupiti i pomesti, staviti na određeno mesto i uništiti. Član 221. Sa gotovim suvim nitrojedinjenjima aromatične serije, mora se najpažljivije rukovati uz sve mere opreznosti pripisane za manipulaciju sa eksplozivima. Zabranjeno je pušiti ili unositi otvorenu vatru u radionice gde se izrađuju, suše ili pakuju organska nitrojedinjenja - eksplozivi. Član 222. Pri radu sa izvesnim nitrojedinjenjima aromatične serije mogu se pojaviti ekscemi na telu radnika pri dužem dodiru, pa je zbog toga potrebno tim radnicima staviti na raspolaganje zaštitne gumene rukavice, zaštitnu obuću i odelo. 21) Zaštitne mere pri manipulisanju i čuvanju celuloida Član 223. U svakoj radnoj prostoriji moraju biti u pripravnosti bar dva suda oko 10 litara vode i jedna oprobana sprava za gašenje požara. Pored ovoga mora se u pripravnosti nalaziti i jedan teško zapaljiv pokrivač za ugušivanje požara pri radu na mašini ili na kom drugom radnom mestu, kao i za ugušivanje vatre na zaposlenom licu. Cevi odnosno tela za grejanje prostorija moraju se zaštititi da se celuloidni materijal i filmovi ne mogu na njih staviti i položiti. Zabranjeno je takve prostorije grejati gvozdenim pećima. Član 224. Otpaci celuloida, trinje i prašina koji pri obradi otpadaju, imaju se skupljati u sudove sa vodom, koji se moraju nalaziti pored radnih mesta. Posle svake radne smene imaju se ovi sudovi sa otpacima iz radnih prostorija odneti u skladište. Sitni otpaci smeju se čuvati samo pod vodom. Čišćenje radnih prostorija mora se vršiti svakodnevno sa mokrim krpama. Zidovi prostorija u kojima se pri radu pojavljuje prašina od celuloida moraju biti takvi da se prašina lako spira. Član 225. Rastvori za lepljenje i rastvaranje celuloida, kao i za bojadisanje (alkohol, etar, amilacetat i sl.), koji su lako zapaljivi, smeju se držati kod radnih mesta samo u količinama potrebnim za tu vrstu rada za jednu radnu smenu. Član 226. U jednom stovarištu ne sme se nalaziti više od 1.000 kgr. celuloidnih filmova ili više od 4.000 kgr. celuloida u nekom drugom obliku. Prostorije moraju biti građene od materijala otpornog prema vatri, sa oduškama za gasove. Ove "oduške" mogu se izraditi bilo u vidu otvora na krovu ili kao prozori i imaju biti pokriveni slabim materijalom, koji će popustiti i pući pod najmanjim pritiskom gasa od vatre u prostoriji. Računa se, da za svakih 15 m3 prostora treba 1 m2 oduška. U stovarištu mora postojati automatski uređaj za efikasno polivanje vodom unutrašnjosti lokala u slučaju požara. Pravila koja moraju poznavati radnici pri manipulisanju sa predmetima od celuloida Član 227. 1) Usled toga što je celuloid lako zapaljiv materijal, što gori vrlo brzo i zrači jaku toplotu, a ako gori bez plamena razvija velike količine otrovnih gasova i para, koje su i same zapaljive i mogu biti otrovne, - rad i manipulisanje sa celuloidom mora se vršiti sa najvećom pažljivošću i predostrožnošću. 2) Celuloid ne sme biti u dodiru sa plamenom niti obrađivan ili smešten u blizini otvorenog plamena, delova peći, parovodnih cevi i slično. Zbog toga je najstrože zabranjeno pušiti u radionicama i magacinima, upotrebljavati šibice, upaljače, kao i služiti se alatom kojim se može proizvesti varnica. 3) Ako se celuloid zapali ili se delimično zagreje, čim se pojavi dim treba odmah sipati vodu na ugroženo mesto. Ako se požar ne može trenutno ugasiti, ostaje samo jedan način spasavanja: pobeći iz radionice. 4) Kod bušenja, glodanja (frezovanja) i sečenja celuloida pomoću mašina, - alat i komad koji se obrađuje moraju biti hlađeni mlazom vode. Treba izbegavati svako prekomerno zagrevanje celuloida. 5) Vedra za vodu za gašenje požara u radionicama moraju biti stalno napunjena vodom. 6) Ako se odelo na čoveku zapali, čovek treba odmah d se valja po podu, da se plamen ugasi. Ne treba trčati, jer se time plamen razbuktava. Licu čije je odelo u plamenu treba pomoći. Odmah treba pokušati da se plamen ugasi pomoću nesagorivog pokrivača, koji je radi ovog i predviđen. 7) Svi prolazi koji vode izlazima i pomoćnim izlazima moraju stalno biti slobodni. Svaki radnik mora da zna, gde se nalazi najbliži i najsigurniji izlaz za njega. Ovaj propis u prepisu treba istaći na vidnom mestu u svim radionicama u kojima se radi sa celuloidom. 22) Zaštitne mere pri preradi gume - kaučuka Član 228. Mlinovi kojima se usitnjava komađe stare gume moraju biti tako konstruisani, da kod ručnog punjenja ruka radnika ni u kom slučaju ne može doći pod zub ili žrvanj mlina. Sejalica za prosejavanje usitnjene stare gume mora biti snabdevena uređajem kojim se sprečava razvijanje prašine od gume, čadži i drugih škodljivih primesa. Član 229. Odeljenja sa teškim valjcima i kalandarima za preradu gumene mase i izradu gumiranog platna moraju biti prostrana, dovoljno vidna i visoka, sa dobrom prirodnom ili veštačkom ventilacijom. Na valjcima se mora raditi oprezno, da radnik slučajno ne spusti ruku među valjke. Svaki valjak mora imati automatski zaustavljač kretanja valjka, koji će radnik u slučaju opasnosti pokrenuti dodirom ruke ili glavom. Član 230. Odeljenje u kome su smeštene prese za vulkanizaciju, koje rade pod parnim pritiskom, usled čega dolazi do razvijanja štetnih gasova i pare, mora biti prostran a parni vodovi moraju biti izolovani. Za odbranu od velike toplote treba urediti dobar sistem ventilacije i izmene vazduha. 23) Zaštitne mere pri proizvodnji kiseonika i disugasa Član 231. Kompresor za vazduh, prečišćači vazduha i destilaciona kolona za tečan vazduh treba da su smešteni u jednom ili više prostranih odeljenja. Gasomer za kiseonik treba montirati na slobodnom prostoru pored zgrade fabrike kiseonika. Destilaciona kolona pored drugih kontrolnih aparata mora imati još i plombiran kontrolni manometar. Pre komprimiranja vazduh se mora dobro prečistiti, da ne bi došlo do usisavanja sagorljivih gasova i para i da se ne bi proizvela eksplozija. U tom cilju treba usisne cevi za vazduh namestiti tako, da se ne može uzimati sa spoljnim vazduhom i acetilen ili koji drugi zapaljivi odnosno eksplozivni gas, ako ovih ima u blizini. Član 232. Stanica za punjenje boca kiseonikom mora biti u odvojenoj prostoriji i ograđena ogradom sigurnosti, bilo od drvenih greda debljine preko 12 cm bilo od kog drugog materijala koji je elastičan i ne prska u parčad u slučaju eksplozije. Pri punjenju kiseonika u boce moraju se vrata stanice zatvoriti a pristup ljudima, dok se boce pune, zabraniti. Sve boce pre punjenja moraju se pregledati u pogledu ispravnosti, i sve neispravne boce moraju se ili na licu mesta opraviti ili sa njima postupiti shodno propisima o nadzoru nad bocama za komprimirane gasove. Stalni uređaji za dobijanje acetilena Član 233. Stalni uređaji za dobijanje, akumuliranje ili čišćenje acetilena mogu se postaviti bilo na otvorenom polju ili u odvojenim prizemnim zgradama. Krov zgrade mora biti građen od lakog materijala otpornog prema vatri. Električne sijalice za osvetljenje moraju biti montirane van zgrade. Prostori razvijača, koji se nalaze u zgradi, moraju biti tako građeni, da se prodiranje gasa ili vatre u druge prostorije zgrade onemogući. Ove prostorije moraju biti dobro i lako provetrive, bilo prirodno ili veštački; da su dovoljno osvetljene i da se u njima održava takva temperatura da se voda u generatoru zimi ne može zalediti. Član 234. Generatori-razvijači acetilena moraju biti izrađeni od metala dobrog kvaliteta, bez delova od bakra ili bakarnih legura sa preko 70% bakra, sa kojima bi acetilen mogao dolaziti u dodir. Materijal od koga je generator izrađen mora biti otporan na pritisak koji može normalno vladati u generatoru. Generatori acetilena moraju nositi vidne stalne natpise o: - veličini (kalibra) upotrebljenog kalcijum karbida i o najvećoj dopuštenoj težini šarže; - najvećoj dozvoljenoj proizvodnji acetilena na sat; - stvarnom maksimalnom dozvoljenom, efektivnom pritisku generatora. Acetilenski generatori treba da budu snabdeveni automatskim uređajima kojima se zaustavlja mehanizam punjenja generatora pre nego što zvono dostigne gornju granicu uspona. Nepovoljan porast pritiska u razvijaču mora biti sprečen pomoću podesne sprave. Svaki generator acetilena mora imati jedan ventil - ustavu za brzo zatvaranje i trenutno zaustavljanje struje gasa. Ustava se može nalaziti bilo u zgradi ili u samoj prostoriji generatora. Po svršetku rada treba odmah sve slavine otvoriti. Član 235. U svima radionicama za dobijanje i komprimiranje disugasa zabranjeno je pušenje i unošenje vatre sa otvorenim plamenom, zbog opasnosti od eksplozije. Član 236. Odeljenja u kojima se nalaze kompresori acetilena i odeljenja za punjenje boca mora biti odvojena od lokala za proizvodnju acetilena, kao i od lokala za čuvanje kalcijum karbida, dovoljnom razdaljinom ili solidnom pregradom. Član 237. Magacini za prijem i čuvanje kalcijum karbida moraju biti suvi, dobro provetrivi i građeni od materijala otpornog prema vatri. Za magacine se uzimaju odvojene zgrade bez podruma, a ukoliko imaju veze preko vrata sa nekim odeljenjem fabrike, ova vrata moraju imati automatske brave i biti od materijala otpornog prema vatri. Količine preko 1.000 kgr. karbida mogu se smeštati samo u naročitim zasebnim prostorijama, odvojenim od susednih zgrada masivnim požarnim zidom. Duž svih puteva koji vode u pravcu magacina karbida moraju se istaći natpisi upozorenja, kao na primer: "Stovarište karbida. Ulaz zabranjen neovlašćenim licima. U slučaju požara ne sme se upotrebiti voda, već zemlja, pesak i sl.". Član 238. Za otvaranje buradi sa karbidom ne sme se upotrebiti alat koji je vruć ili alat kojim se može proizvesti varnica. Pre otvaranja, sa bureta se mora ukloniti sva karbidna prašina i skupiti po strani radi upotrebe ili uništenja. 24) Zaštitne mere pri proizvodnji drvenjače, celuloze i hartije Član 239. Kružna testera za sečenje drva mora biti propisno osigurana, da ne bi došlo do ozleda pri radu. Pored ovog osiguranja mora se postaviti i zaštitna greda ispred mesta gde radnik stoji pri radu. Član 240. Komore za lužinu hlornog kreča i tečnog hlora treba, po pravilu, graditi u zasebnim prostorijama zbog velike količine hlornog gasa koji se pri ovome razvija. Ovi uređaji moraju biti snabdeveni ventilacionim instalacijama za odvođenje otrovnih gasova hlora. Radnicima ovde zaposlenim moraju se staviti na raspolaganje ispravne gasmaske i druga potrebna zaštitna sredstva. Član 241. Prostorije u kojima su smešteni uređaji za kuvanje pomoću vodene pare, holenderi, peskare, aparati za istiskivanje i ceđenje vode, bazeni za prijem celulozne kurvane mase, separatori, bazeni za mešanje celuloze i mase za hartiju, kao i mašine za dobijanje hartije, moraju biti dovoljno visoke i prostrane, i moraju imati dobru ventilaciju za odvođenje vodene pare i škodljivih gasova od hlora i od sumpornog dioksida. Član 242. Između prostorija u kojima saobraćaju zaposlena lica ne sme biti veća razlika u temperaturi od 10°C. U ovim prostorijama mora se umanjivati visoki stepen vlažnosti vazduha provetravanjem ili sušenjem vlažnog vazduha pomoću naročitih kalorifera ili sličnih uređaja. Član 243. Cilindri za sušenje podleže propisima za sudove pod parnim pritiskom i kao takvi moraju, između ostalog, biti snabdeveni i potrebnim uređajima sigurnosti pri radu. Član 244. Radne valjke kalandera za satiniranje, glačanje i prevlačenje hartije apreturom (lepilom) treba snabdeti pogodnim zaštitnim uređajima, da ne bi došlo do nesreće kod zaposlenih lica prilikom ulaganja hartije u kalandre. Član 245. Poprečni i uzdužni rezači hartije moraju imati vođice. Njihovi noževi i točkovi moraju biti pravilno zaštićeni. Mašine za sečenje hartije moraju biti snabdevene napravama za sprečavanje povratnog hoda noža. Izuzetak od ovoga je dozvoljen samo kod mašina za ručni pokret. Član 246. Na mašini za hartiju mogu se zaposliti samo naročito osposobljeni radnici, zbog opasnosti koja postoji pri ubacivanju krajeva papirne trake rukom u sušnicu. 25) Zaštitne mere pri proizvodnji cijanovodonika Član 247. Zgrade koje služe za proizvodnju ili stovarište cijanovodonika moraju biti udaljene najmanje 200 m od svih zgrada u kojima se radi ili stanuje, i najmanje 100 m od glavnih saobraćajnih puteva i železničkih pruga. Član 248. Kanalizacija preduzeća za proizvodnju cijanovodonika ne sme imati direktnu vezu sa javnom kanalizacijom, a može biti vezana sa njom samo preko jame za taloženje, koja mora biti vezana sa atmosferom pomoću ventilacione cevi. Odvodni kanali iz stovarišta sirovina moraju voditi u zasebne sabirne jame koje ne smeju imati neposrednu međusobnu vezu. Sem toga, sabirna jama iz odeljenja magacina za cijanova jedinjenja ne sme propuštati tečnost. Član 249. Stovarišta sirovina moraju biti tako građena da ni materijal ni sudovi nisu izloženi kvaru. Unutrašnjost prostorije ne sme biti vlažna. U stovarištu sirovina moraju se preduzeti ove mere sigurnosti: a) mora biti uveden vodovod s česmenom šoljom i priključkom za gumeno crevo; b) vrata stovarišta moraju biti od čvrstog materijala, sa sigurnim bravama, a prozori sa gvozdenim rešetkama ili na drugi način osigurani od obijanja (provale); c) u stovarištu mora uvek biti dovoljna količina sredstava za neutralizaciju sumporne kiseline, koja su bezopasna za ljude; d) u prostoriji za cijanova jedinjenja moraju biti pri ruci odgovarajući respiratori za zaštitu od prašine, koji se moraju upotrebljavati za vreme rada sa cijanovim jedinjenjima, a osim toga i maske sa cedilom za zaštitu od cijanovodonika. Pre napuštanja ovih prostorija radnici se moraju brižljivo očistiti i oprati ruke, lice, zatim isprati usta i grlo. Član 250. Cijanova jedinjenja i sumporna kiselina imaju se držati odvojeno u zasebnim prostorijama snabdevenim posebnim ulazima i veštačkom i prirodnom ventilacijom. Član 251. Sudovi za rastvaranje cijanovih jedinjenja moraju biti otporni prema hemijskom dejstvu, snabdeveni odgovarajućim levkom za punjenje, kao i poklopcem koji se dobro zatvara, radi sprečavanja prskanja prilikom mešanja. Sudovi za razblaživanje sumporne kiseline odnosno za rastvaranje cijanovih jedinjenja moraju biti odvojeno smešteni u zasebnim prostorijama. Član 252. Odeljenje za proizvodnju cijanovodonika mora biti odvojeno od ostalih radnih prostorija preduzeća. Veštačka ventilacija ove prostorije mora biti takva, da se osigura izmena vazduha u prostoriji najmanje 25 puta na jedan sat. Pored toga treba da ima pogodnosti za brzu prirodnu ventilaciju (velika vrata i prozori na suprotnim stranama, koji se mogu brzo i potpuno otvoriti). Član 253. Vodovodne instalacije vezane sa pojedinim aparatima za proizvodnju cijanovodonika, moraju biti vezane za mrežu preko povratnih ventila. Član 254. Ispuštanje vazduha iz sudova za kondenzaciju cijanovodonika mora se vršiti preko sudova za neutralizaciju cijanovodonika. Cevi za izbacivanje upotrebljenog vazduha moraju biti izvedene najmanje 2 m iznad krovova najbližih visokih zgrada. Član 255. Aparatura za proizvodnju cijanovodonika mora biti obezbeđena od stvaranja prekomernog pritiska, i u tu svrhu spojena preko osigurača sa ventilacionom cevi koja vodi u atmosferu. Član 256. Uređaj za punjenje i zatvaranje sudova sa cijanovodonikom mora se nalaziti u naročitom digestorijumu. U preduzećima sa dnevnom proizvodnjom od preko 50 kgr. Ovo se mora vršiti automatski. Ispitivanje punih sudova na propustljivost ima se vršiti benzidin-acetat-papirom. Mesta gde se pune i zatvaraju sudovi moraju imati zasebne ventilacione naprave za odvođenje vazduha - najmanje 1/3 m3 na sekundu i uređajima za hlađenje cijanovodonika. Član 257. Prostorije u kojima su smešteni sudovi sa gotovim preparatom moraju biti prostrane, suve i snabdevene dobrom prirodnom i veštačkom ventilacijom. Temperatura u tim prostorijama ne sme preći 20°C. Ove prostorije moraju imati pretprostor - ulaz, a sva vrata imaju se otvarati upolje. Član 258. Na punim sudovima, pored ostalog, mora biti označeno i kratko uputstvo o rukovanju i načinu čuvanja preparata. Isto tako treba naznačiti da samo stručna lica smeju otvarati i upotrebljavati preparate. Rukovanje i otprema ima se vršiti tako, da u slučaju nekog sudara ili pada ne mogu odjednom veće količine cijanovodonika isparavati u vazduh. Najveće zajedničko pakovanje sudova sa cijavodonikom ne sme biti veće od 20 kg neto težine. Član 259. Pri proizvodnji cijanovodonika mogu se zaposliti samo lica osposobljena za ovaj rad. Pre stupanja na rad osoblje mora biti lekarski pregledano, i samo zdrava lica mogu se zaposliti neposredno na proizvodnji cijanovodonika. Obavezno je da se periodično, svakih 6 meseci izvrši lekarski pregled ovog osoblja. Član 260. Sva lica koja rade na proizvodnji cijanovodonika i u stovarištu gotovog preparata moraju biti snabdevena odgovarajućim ispravnim maskama sa specijalnim cedilom za cijanovodonik, kao i sa jednim ispravnim rezervnim cedilom. U blizini ovih prostorija, na lako pristupačnom mestu, mora se nalaziti najmanje jedan ispravan izolacioni aparat sa kiseonikom bar sa jednom rezervnom bocom kiseonika. U odeljenjima za proizvodnju cijanovodonika, kao i u stovarištu gotovog preparata, ne sme nikada raditi jedan radnik već najmanje dvojica. Član 261. U zgradi za proizvodnju cijanovodonika mora biti stalno u pripravnosti jedan ispravan aparat za davanje kiseonika sa jednom rezervnom bocom kiseonika (za veštačko disanje), i ampule sa amilnitritom za prvu pomoć kod trovanja. Isto tako treba da bude u pripravnosti jedna sprema za sterilno davanje 0,01 gr lobelina i 0,25 gr kofein. natr. benz. ili 0,1 gr kardiazola sa zavojnim materijalom i uputstvo za prvu pomoć otrovnim cijanovodonikom. Za pružanje prve pomoći i rukovanje aparatom za davanje kiseonika, u svakom preduzeću za proizvodnju cijanovodonika moraju postojati najmanje dva osposobljena lica. Prostorija za pružanje prve pomoći mora se nalaziti van ugroženih prostorija, i biti osigurana od ulaska gasova. Član 262. U prostorijama preduzeća gde se proizvodi cijanovodonik, kao i u stovarištu gotovog preparata, mora postojati sprema za ispitivanje i najmanjih količina cijanovodonika (15 mgr na 1 m3), a kontrola se ima vršiti svakodnevno, po potrebi i više puta na dan. Član 263. U stovarišta i ostala ugrožena odeljenja fabrike smeju ulaziti samo ovlašćena lica. Na ulazima moraju biti istaknuti natpisi: "Pažnja, opasnost od otrovnog gasa!", "Nezaposlenim ulaz strogo zabranjen". Član 264. U fabrikama koje dnevno proizvode preko 50 kg cijanovodonika mora biti sproveden sistem zvučnih alarmnih signala za slučaj opasnosti od gasova. 26) Tehničke i zdravstveno-tehničke mere pri radu u hemijskim i tehnološkim laboratorijama Član 265. Hemijske i tehnološke laboratorije u kojima se vrše analize kao i preparativni radovi (sinteza), moraju biti smeštene u zasebnim prostorijama. U odeljenjima u kojima se radi sa hemikalijama i reagencijama, koje usled hemijskih reakcija razvijaju škodljive gasove, pare i dimove, moraju postojati "kapele" (pregrade) ili radne tezge sa uređajima za odvođenje gasova direktno sa mesta gde se pojavljuju. Član 266. Sve radne prostorije moraju biti tako udešene da je osigurano odvođenje gasova koji se pri radu pojavljuju, izvan zgrade bilo u neki dimnjak visine preko 20 m ili, ako je zgrada višespratna, jednom cevi izvedenom 2 m iznad krova. Član 267. Kipov aparat za sumpor-vodonik mora biti smešten u zasebnoj prostoriji ili kapeli koja se dobro provetrava. Po svršetku rada aparat se mora pravilno zatvoriti, da se gas ne razvija bez potrebe. Član 268. Gasomer i benoid-aparat za proizvodnju i razvođenje gasa po laboratoriji moraju biti smešteni u zasebnim prostorijama, potpuno odvojeni od radnih laboratorijskih odeljenja. Veza ovog odeljenja sa laboratorijom može biti samo preko vrata koja su izrađena od nesagorivog materijala. U ovoj prostoriji zabranjeno je pušenje kao i unošenje otvorenog plamena ili vatre, zbog opasnosti od požara i eksplozije. Ovim aparatima sme rukovati samo osposobljeno i za ovo određeno lice. Posle rada dovođenje gasa u razvodne cevi mora se obustaviti zatvaranjem dvostrukih razvodnih slavina kod samog rezervoara ili kod benoid-aparata. Isto tako se mora zatvoriti i slavina za odvođenje gasova generatora (gasare) u gasomer i gasno zvono, po mogućstvu, uvek posle rada ostaviti prazno, bez gasa. Ako neki cevni vod ili gasna slavina propušta gas u prostor laboratorije, treba odmah zatvoriti glavnu slavinu za dovođenje gasa, prostoriju provetriti i pristupiti iznalaženju mesta kvara radi preduzimanja opravke. Član 269. Sve hemikalije koje na običnoj temperaturi isparavaju, lako zapaljive i škodljive pare moraju se držati u hermetički zatvorenim sudovima. Ako se čuvaju u staklenim bocama ili teglama, ove moraju biti zatvorene sigurnim zapušačima (staklenim brušenim, gumenim ili zapušačima od plute) koji ne propuštaju gasove i pare. Član 270. Glavni magacin laboratorija za smeštaj hemikalija, staklarije, aparata i drugog potrošnog materijala, mora imati odvojeno odeljenje za čuvanje kiselina u balonima preko 5 l, kao i za čuvanje balona sa lokalnim lužinama u tečnosti, i biti snabdeven priborom za sigurno istakanje iz velikih balona u manje sudove na siguran i bezbedan način (upotreba ljuljaške, gasmaske, gumene kecelje, gumene obuće i gumenih rukavica). Sve lako zapaljive tečnosti i ulja koja služe pri radu u laboratoriji moraju se čuvati u zasebnoj sobi. Ova soba mora biti stalno pod ključem i njom rukuje samo određeno lice. Član 271. U svim odeljenjima laboratorije mora biti u pripravnosti dovoljan broj aparata za gašenje požara. Po hodnicima i glavnim ulazima moraju biti postavljeni priključci za hidrante na gradski vodovod sa odgovarajućim crevom i mlaznicom, kako je određeno propisima o vatrogasnoj službi. Član 272. Za prvu pomoć ozleđenom od hemikalija i drugih uzroka mora se u laboratorijumu nalaziti ormančić za prvu pomoć u nesrećnim slučajevima i obavezno se mora osposobiti jedno lice za pružanje prve pomoći. Član 273. U svakoj laboratoriji mora se predvideti jedna prostorija sa garderobnim ormanima. Laboratorija po mogućstvu treba da ima kupatilo i tuševe, da se osoblje može kupati. 27) Zaštitne mere pri proizvodnji svetlećeg gasa (plina) Član 274. Sve zgrade i prostorije u kojima se proizvodi ili meri svetleći gas moraju se dobro provetravati. Radionica za izradu i opravku brojila mora biti odvojena od prostorije gde se vrše probe sa gasom. Član 275. Radnicima koji rade kod peći moraju se staviti na raspolaganje azbestne maske, kapuljače i rukavice za zaštitu od plamena iz peći. Radnici zaposleni na punjenju komora moraju pri radu imati zaštitne zavoje za usta (respiratore). Radnicima takođe treba staviti na raspolaganje gasmaske ili izolirajuće aparate protiv ugljenmonoksida. Član 276. Na vidnom mestu moraju biti istaknuta uputstva i upozorenja o opasnostima od gasa, kao i pravila za prvu pomoć u slučaju nesreće. Na ovom mestu mora se nalaziti i ormančić sa sredstvima za prvu pomoć. Što veći broj lica mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći unesrećenom. Član 277. Preduzeće mora staviti na raspolaganje radnicima na proizvodnji gasa jednu sobu za pušenje i odmaranje. Za pranje i kupanje radnika posle rada u preduzeću moraju postojati kupatilo i umivaonici. III. KAZNENE ODREDBE Član 278. Neizvršenje ili sprečavanje izvršenja odredaba iz članova 7, 11, 13, 14, 21, 25, 26, 47, 48, 50, 52, 57, 58, 61, 66, 67, 74, 75, 77, 80, 82, 83, 93, 96, 108, 113, 118, 121, 122, 123, 124, 128, 131, 146, 150, 151, 185, 186, 191, 198, 199, 206, 210, 212, 215, 218, 219, 223, 226, 233, 235, 249, 252, 259, 260. i 261. ovog pravilnika kažnjava se kao prekršaj novčanom kaznom do 5.000 - dinara. Član 279. Neizvršenje ili sprečavanje izvršenja svih ostalih odredaba ovog pravilnika kažnjava se kao prekršaj novčanom kaznom do 2.000.- dinara. Član 280. Za prekršaje iz čl. 278. ovog pravilnika odgovaraju: rukovodilac odnosno vlasnik ili drugo lice odgovorno za izvršenje pomenutih odredaba. Za prekršaje iz čl. 279. odgovaraju pored lica pomenutih u prethodnom stavu još i zaposleni radnici, ako se pri radu ne pridržavaju propisa ovog pravilnika i ne upotrebljavaju tehnička i lična zaštitna sredstva koja su im stavljena na rukovanje i upotrebu. Administrativno-kazneni postupak vodi i rešenja u prvom stepenu donosi izvršni odbor sreskog odnosno gradskog (rejonskog) narodnog odbora prema odredbama Osnovnog zakona o prekršajima. IV. ZAVRŠNE ODREDBE Član 281. Odredbe ovog pravilnika primenjivaće se odmah i u celosti u svim preduzećima. U preduzećima koja se budu gradila kao nova, odnosno u kojima se budu vršile prepravke tehničkih uređaja i preinačenja tehnološkog procesa, rukovodioci preduzeća su dužni da podnesu nadležnoj inspekciji rada i sanitarnoj inspekciji crteže i tehničke opise projekata novih fabrika odnosno pojedinih radionica u kojima se vrše prepravke ili preinačenja, radi dobijanja saglasnosti u pogledu mera higijensko-tehničke zaštite pri radu (čl. 17. Zakona o inspekciji rada i čl. 2. Osnovnog zakona o sanitarnoj inspekciji). U postojećim preduzećima, u kojima se odredbe ovog pravilnika ne mogu iz objektivnih razloga odmah primeniti, rokove za njihovo postepeno primenjivanje određivaće nadležni inspektori rada shodno čl. 187. Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu, izmenjenog i dopunjenog Pravilnikom o izmenama i dopunama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47 i br. 36/50), u saglasnosti sa sanitarnom inspekcijom, vodeći pri tome računa o objektivnim, materijalnim i tehničkim mogućnostima. Član 282. Ovaj pravilnik stupa na snagu 30-og dana po objavljivanju u Prilogu "Službenog lista Federativne Narodne Republike Jugoslavije". Sledeći deo
Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim preduzećima FBiH Federacija BiH Službeni list FNRJ 56/47 04.07.1947 grafička preduzeća,zaštitne mjere Na osnovu čl. 15. Zakona o inspekciji rada propisujem Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu u grafičkim preduzećima Pravilnik je objavljen u "Službenom listu FNRJ", br. 56/47 od 4.7.1947. godine. Vidi: čl. 125. tač. 7. Osnovnog zakona - SL SFRJ, 15/65-681. Vidi: čl. 69. Zakona - 42/91-1649. Član 1. Higijenski i tehnički uslovi rada u grafičkim preduzećima imaju se u potpunosti prilagoditi odredbama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu, ukoliko ovim pravilnikom nije izričito drukčije određeno. I. - OPŠTE ZAŠTITNE MERE U RADNIM PROSTORIJAMA Član 2. U radnim prostorijama u kojima se obavljaju radovi sa olovom ili hemikalijama mora na svako zaposleno lice u njima otpasti najmanje 15 m3 slobodnog prostora i 3 m2 slobodne površine poda radne prostorije. Visina radnih prostorija mora iznositi najmanje 3 m. Član 3. Zidovi radnih prostorija u kojima se obavljaju radovi sa olovom ili hemikalijama treba da su obloženi u visini do 1,80 m iznad poda materijalom koji se lako pere ili masnom bojom. Ostali delovi zida i tavanice (stropovi) biće okrečeni. Pranje zidova u visini do 1,80 m odnosno dokle su obloženi materijalom koji se lako pere ili masnom bojom, treba vršiti sapunom jedanput nedeljno. Krečenje vršiće se najmanje jedanput godišnje. Član 4. Sve radne prostorije u grafičkim preduzećima treba da imaju ravan pod i bez pukotina, kako bi se sprečilo zadržavanje olovne prašine ili druge materije. Prelazi između podova i zidova treba po pravilu da budu zaobljeno izvedeni. Podovi u grafičkim preduzećima treba da su od materijala koji se lako pere, ili premazani materijama koje onemogućuju dizanje prašine pri čišćenju. II. - SPECIJALNE ZAŠTITNE MERE Ručna slagačnica Član 5. Regali i rafovi u ručnoj slagačnici treba da budu bez nogara tako da svojom donjom površinom leže na patosu kako bi se izbeglo sakupljanje prašine ispod njih, ili na dovoljno visokim nogarima, koji omogućuju lako čišćenje pod njima. Prolaz između regala ne sme bita manji od 1,80 metara. Član 6. Stolovi u ručnim slagačnicama moraju biti pokriveni sa gornje strane limom. Po završetku rada svake smene stolovi se moraju čistiti. Član 7. Čišćenje regala i sanduka za slova u ručnim slagačnicama vršiće se električnim aparatom za isisavanje prašine. U nedostatku električnih aparata za isisavanje prašine, regali i sanduci za slova čistiće se redovno van radnih prostorija (izbacivanjem slova, mehom, mokrom krpom i sl.). Ako se regali čiste bez upotrebe aparata za isisavanje lica zaposlena na čišćenju regala i sanduka za slova biće snabdevena respiratorom. Član 8. U odeljenju ručne slagačnice treba postaviti limene posude u koje će se smeštati svi olovni otpaci (oštećena slova, slomljeni proredi i sl.). Član 9. Pre nego što se pristupi rasturanju (razlaganju) slog se mora oprati. Pranje slogova mora se vršiti sredstvima koja nisu štetna po zaposlena lica, a koja ujedno ne nagrizaju i ne oksidišu slagački materijal (blagi rastvor kamene sode i sl.). Posle pranja slog se mora dobro isprati svežom vodom, kako bi se otstranili svi ostaci upotrebljenih nagrizajućih materija. Lica zaposlena na pranju slogova biće zaštićena zaštitnim rukavicama. Mašinska slagačnica Član 10. Na svim mašinama za slaganje treba postaviti uređaj za ventilaciju direktno nad kazanom za topljenje olova kako bi se olovni gasovi otstranjivali neposredno sa mesta razvijanja pomoću uređaja za izvlačenje (ekshaustor). Član 11. U kazane za topljenje olova na mašinama za slaganje ne smeju se staviti već upotrebljeni reci ili olovni otpaci. Olovo se sme stavljati u ove kazane samo posle prelivanja u kocke ili šipke. Član 12. Mašine za slaganje treba da imaju naročiti kanal kojim će se olovni otpaci, nastali pri livenju redaka, odvoditi neposredno u posudu za prikupljanje tih otpadaka da bi se sprečilo njihovo rasipanje i raznošenje. Član 13. U odeljenju mašinske slagačnice treba da bude provedena veštačka ventilacija. Mašinsko odeljenje Član 14. Ako ne postoji mogućnost da se ručni zavrtnji kaseta (valova) za boju kod brzotisnih mašina lako dohvate, mora se postaviti siguran oslonac na koji će se radnik osloniti prilikom rada na regulisanju zavrtnja kasete (valova) za boju. Član 15. Kod brzotisnih mašina mora se postaviti ograda od savijenog gvožđa u visini gornje površine kolica za štampu, kako bi se izbegle povrede koje ova kolica mogu naneti prilikom svog kretanja zaposlenim licima. Razmak između kolica za štampu (u krajnjem prednjem položaju) i ograde ne sme biti manji od 5 cm. Član 16. Pranje valjaka na brzotisnim mašinama ne sme se vršiti kad se mašina kreće motornim pogonom. Član 17. Na mašinama za bronziranje treba uvesti uređaje za otstranjivanje bronzane prašine iz same mašine koja se stvara prilikom rada. Bronziranje rukom treba vršiti u odvojenim prostorijama sa dobrim provetravanjem, a radnici koji rade na tim poslovima treba da budu snabdeveni respiratorima. Član 18. Kod tiglova sa električnim pogonom treba postaviti zaštitnu napravu koja će sprečiti da se ruka radnika zadrži između forme i ploče. Član 19. Kod tiglova sa električnim pogonom pranje valjaka sme se vršiti samo kad se mašina pokreće rukom. Odeljenje duboke štampe Član 20. Odeljenje za duboku štampu treba da bude odvojeno od ostalih radnih prostorija. Prostorije u kojima se radi sa bojama škodljivim po zdravlje i sredstvima za rastvaranje i čišćenje moraju se dobro provetravati. Škodljive pare treba da se odvode sa samog mesta razvijanja. Član 21. Kod uređaja za duboku štampu, kod kojih se upotrebljavaju lako zapaljive mešavine boja, moraju se preduzeti odgovarajuće mere sigurnosti. U ovim prostorijama moraju postojati odgovarajuće naprave i sredstva za gašenje požara. Gašenje požara sa vodom u ovim prostorijama zabranjeno je. Član 22. Kod suvog poliranja bakarnih valjaka mašina za brušenje i poliranje treba da ima uređaj za izvlačenje prašine. Licima koja su zaposlena na suvom poliranju bakarnih valjaka treba da se stave na raspoloženje respiratori. Rotaciona mašina Član 23. Rotaciona mašina treba da ima zvučni signalni uređaj kojim će se barem 5 sek. ranije najavljivati početak rada te mašine. Odeljenje za topljenje olovnih legura Član 24 Topljenje legura za mašine za slaganje, kao i pretapanje upotrebljenog materijala i otpadaka, treba vršiti u posebnim prostorijama koje se dobro provetravaju. Nad kazanima za topljenje olovnih legura treba postaviti uređaje za izvlačenje olovnih gasova (ekshaustori). Lica koja vrše pripremu legura za livenje i koja liju leguru biće snabdevena respiratorima. Stereotipija Član 25 Na glodalici (frez mašini) u stereotipiji postaviće se preko noža stakleno zvono ili slična druga naprava koja sprečava da pri radu radnik bude povređen od otpadaka koji nastaju prilikom obrađivanja stereotipisanih ploča. Član 26. Odeljenje stereotipije treba da bude u potpuno odvojenim prostorijama, veštački ventilirano i snabdeveno uređajem za izvlačenje olovnih para sa mesta gde se olovne pare razvijaju. Slovolivnica Član 27. Na svim mašinama za livenje slova treba postaviti uređaje za izvlačenje gasova i dima koji se stvaraju pri livenju slova i ostalog slagaćeg materijala (ekshaustori). Član 28. Svi otpaci koji nastaju prilikom livenja slova i ostalog slagaćeg materijala treba da se odvode naročitim kanalima u limene posude za sakupljanje olovnih otpadaka. Član 29. Glodalica (frez mašina) u slovolivnici treba da bude snabdevena uređajem za izvlačenje olovne prašine koja se stvara prilikom rada. Radnik zaposlen na glodalici (frez mašini) treba da je snabdeven respiratorom. Član 30. Struganje zaostalih olovnih čestica na izlivcima slova i ostalog slagaćeg materijala mora se vršiti u odeljenom zastakljenom prostoru (digestorijumu) sa veštačkom ventilacijom. Licima koja obavljaju taj posao treba staviti na raspoloženje respiratore. Cinkografija Član 31. Mašina za nagrizanje metala (ec-mašina) treba da je odvojena i smeštena u posebnom zastakljenom prostoru (digestorijumu) koji je snabdeven uređajem za ventilaciju. Član 32. U odeljenju cinkografije gde se upotrebljava prah kalofonijuma, asfalta ili sličnih materija, ventilaciju treba tako udesiti da nastala prašina bude odvedena direktno sa mesta gde se razvija. Član 33. Radnici zaposleni u odeljenju za kopiranje biće snabdeveni gumenim zaštitnim rukavicama koje zaštićuju ruke do lakata. Član 34. Odeljenje fotografije treba da bude u potpuno odvojenim prostorijama. Mračne komore treba da budu veštački ventilirane. Radnici zaposleni na snimanju treba da budu snabdeveni tamnim naočarima za zaštitu od svetlosti koju proizvode lučne lampe. Član 35. Za pretakanje kiseline u cinkografiji upotrebljavaće se ljuljačka i naprave za pretakanje (član 41 Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu). Član 36. Cirkulari za sečenje olovnih ploča treba da budu snabdeveni uređajem za izvlačenje olovne prašine koja nastaje rezanjem. Lica zaposlena na cirkularima treba da budu snabdevena zaštitnim naočarima. III. - HIGIJENSKA ZAŠTITA Izbor radnika Član 37. Lica ispod 16 godina starosti ne smeju biti zaposlena na ma kakvom radu sa olovom. Član 38. U direktnom radu sa olovom u čvrstom stanju ne smeju se uposliti lica koja boluju: 1) od tuberkuloze pluća; 2) od nefritisa (zapaljenje bubrega); 3) od anemije (slabokrvnost) teže vrste. Osim lica iz prvog stava pri radovima sa rastopljenim olovom i njegovim jedinjenjima ne smeju se uposliti lica koja boluju: 4) od hroničnog oboljenja jetre; 5) od trajne hipertonije (povišeni pritisak krvi) kardio- i arterioskleroze (zakrečenje krvnih sudova); 6) organskog oboljenja centralnog nervnog sistema; 7) od izrazito endokrinih oboljenja (žlezda unutrašnjeg lučenja; Bazedova bolest, diabetes i dr.). Osim toga u svim direktnim radovima sa olovom ne smeju se zaposliti lica: 8) koja pokazuju posledice alkoholizma; i 9) koja zbog bilo koje bolesti ne mogu slobodno disati kroz nos. Prilikom pregleda i ocenjivanja sposobnosti za rad treba uzeti u obzir konkretne higijenske i tehničke uslove u svakom pojedinom preduzeću, kao i individualne osobitosti zdravstvenog stanja radnika koji se zaposljuje. Oni radnici koji su već zaposleni na tim radovima, a boluju od navedenih bolesti, potrebno je da se postupno smenjuju sa tih radova i to prvenstveno oni sa težim oboljenjima. Lična higijena Član 39. Preduzeća su dužna radnike koji rade sa olovom i hemikalijama snabdeti radnim odelima koja se lako peru, dobro priležu telu, a za prašinu su što je moguće više nepropustljiva, a gde priroda posla zahteva daće se radnicima i kape za glavu kao i rukavice. Ova odela nosiće radnici za vreme rada, a posle toga ostavljaće ih u preduzeću. Preduzeće će se brinuti da se zaštitna odeća pere što češće, a najmanje jednom posle 14-dnevne upotrebe. Radnicima na livenju olova treba dati na raspoloženje zaštitne rukavice protiv opekotina, zaštitnu obuću i pregače. Član 40. Svakom radniku koji radi sa olovom preduzeće će staviti na raspoloženje dvostruki garderobni ormančić, i to jedan za smeštaj građanskog, a drugi za smeštaj radnog odela. Garderobni ormančići moraju biti snabdeveni ključem. Garderobni ormančići moraju biti najmanje 1,5 m visoki, 0,35 m duboki i 0,45 m široki. Dvostruki garderobni ormančići imaće vertikalnu pregradu kako ne bi građansko odelo dolazilo u dodir sa radnim odelom. Kod dvostrukih garderobnih ormančića deo za građansko odelo biće najmanje 0,45 m a za radno odelo 0,25 m širok. Za radnike koji rade sa olovom ili hemikalijama garderobe se imaju urediti u zasebnim prostorijama. Garderobni ormančići treba da budu na nogarima visokim najmanje 15 cm radi mogućnosti čišćenja, a na podesnim mestima moraju imati otvore za ventilaciju. Član 41. Preduzeće će staviti radnicima na raspoloženje umivaonike, koji će biti smešteni van radnih prostorija, u tolikom broju da se istovremeno može prati najmanje 1/5 uposlenog osoblja. U dovoljno velikim prostorijama mogu se umivaonici smestiti zajedno sa garderobom. Umivaonici će biti snabdeveni toplom i hladnom vodom, dovoljnom količinom sapuna, četkama za svakog pojedinca i zasebnim ubrusom koji će se svake nedelje menjati. Isto tako daće preduzeće svakom radniku zasebnu čašu ili lonče za vodu. Svaki radnik koji radi sa olovom treba nakon svršetka rada ili pre uzimanja pitke vode ili jela prethodno da ispere usta po mogućstvu toplom vodom. Član 42. Svako preduzeće treba da ima propisno kupatilo sa toplom i hladnom vodom računajući jedan tuš za najviše 15 radnika. Radnicima mora biti omogućeno kupanje najmanje jedanput nedeljno. Svakodnevno treba da se kupaju u dane kada rade oni radnici koji su zaposleni na radovima kod kojih postoji naročita opasnost trovanja olovom. Član 43. Licima koja rade sa olovom zabranjeno je unositi hranu u radne prostorije, kao i jesti na radnim mestima. Član 44. Preduzeće će postaviti u radionicama dovoljan broj pljuvaonica. Broj pljuvaonica treba da je toliki da na svakih 10 radnika, a u ručnoj slagačnici na svaka 2 radnika, otpada po jedna pljuvaonica. Pljuvaonice treba da budu očišćene svakog dana. Zdravstvena služba Član 45. Preduzeća su dužna da organizuju najmanje jedanput godišnje medicinski pregled svih zaposlenih radnika i nameštenika koji dolaze u dodir sa olovom, a prema postojećim propisima. Član 46. Već postojeća preduzeća koja ne ispunjavaju uslove ovog pravilnika dužna su da se u što kraćem roku postupno saobraze ovim propisima, a saglasno odredbi člana 184. Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu. Rokove za postupno ispunjavanje propisa ovog pravilnika u već postojećim preduzećima određivaće nadležni inspektori rada, vodeći pri tom računa o objektivnim, materijalnim i tehničkim mogućnostima. Član 47. Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu Federativne Narodne Republike Jugoslavije". Br. 6815 24. juna 1947. godine Beograd Ministar rada, Vicko Krstulović, s.r. IZMENE Član 125. tačka 7) Osnovnog zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 15/65 od 5.4.1965. godine. Član 125. Do donošenja novih odnosno do izmena i dopuna propisa o zaštiti na radu primenjivaće se pravila (mere i normativi) zaštite na radu sadržana u sledećim propisima, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona: ... 7) Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu u grafičkim preduzećima ("Službeni list FNRJ", br. 56/47); ... Član 69. tačka 3. Zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS", br. 42/91 od 18.7.1991. godine. Član 69. Do donošenja propisa o opštim i posebnim merama zaštite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primenjivaće se mere zaštite na radu (pravila), sadržana u sledećim propisima: ... 3. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu u grafičkim preduzećima ("Sl. list FNRJ", broj 56/47); ...

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana